Predavanja

PROCEDURALNO PROGRAMIRANJEPROGRAMIRANJE

Aleksandar Karač Mirsad Subašić

MFZE, kancelarija 1111

tel: 449 129

PFZE

tel: -

[email protected] [email protected]

www.pf.unze.ba/pp 2010/2011/

O kursu Proceduralno programiranje ............

Izvođenje nastave• predavanja: 2 časa sedmično

• vježbe: 2 časa sedmično• vježbe: 2 časa sedmično

Obaveze studenata• redovno prisustvo na predavanjima i vježbama

Provjera znanja

• urađene i kolokvirane domaće zadaće (ukupno 2 zadaće)

• dva testa u toku semestra (uglavnom teorija, kviz pitanja) – obavezno

• pismeni ispit (zadaci)

Konačna ocjena

• prisustvo nastavi: 0 %

• zadaća: 30 %

• testovi: 20 %

• pismeni ispit: 50 %

Svaka od stavki mora biti >50%

PROCEDURALNO PROGRAMIRANJE www.pf.unze.ba/pp 2

• pismeni ispit: 50 %


OSNOVNA LITERATURA

•Predavanja, skripta (web, biblioteka), vježbe

DODATNA LITERATURA (za entuzijaste!!!)

B M tik J Š ib D i tifi i i C++ L t Z b 2001• B. Motik, J. Šribar: Demistificirani C++, Lemenet, Zagreb, 2001.• Lippman S., Lajoie J., C++ Primer, 4th edition, Addison Wesley, 2005.• Bjarne Stroustrup, The C++ Programming Language (Special 3rd Edition), Addison-Wesley, 2000• C++ standard – ISO/IEC 14882• Sharam Hekmat C++ Programming Pragmatix Software Pty Ltd (www pragsoft com )Sharam Hekmat, C Programming, Pragmatix Software Pty. Ltd. (www.pragsoft.com )• http://www.cplusplus.com/doc/tutorial/• Randy Davis, C++ for Dummies, 5th edition

St l Li C E ti l Addi W l 2002• Stanley Lippman, C++ Essentials, Addison Wesley, 2002• Jeff Kent, C++ demystified: A self-teaching guide, McGraw-Hill/Osborne, 2004• Jesse Liberty, Sams Teach Yourself C++ in 21 Days, second edition



SADRŽAJ KURSA

• Uvod. Kratki istorijat programskih jezika.O proceduralnom programiranju.Programski paket Dev-C ++.

• Osnove programiranja. Struktura programa. Proces kompajliranja. Varijable. Memorija. Ulazno/izlazniusmjerivači toka. Komentari. Imena (identifikatori). Tipovi podataka.

• Operatori. Aritmetički operatori. Relacijski operatori. Logički operatori. Bitovni operatori. Inkrementalni i dekrementalni operatori. Operatori pridruživanja. Uslovni (ternarni) operator. Operator razdvajanja (zarez-operator). sizeof operator. Hijerarhija operatora.

• Naredbe. Jednostavne i složene naredbe. Naredba if. Naredba switch. Naredba while. Naredba do. Naredba for.



SADRŽAJ KURSA

• Funkcije. Definicija funkcija. Parametri i argumenti. Globalne i lokalne varijable. Rekurzivne funkcije. Opterećene (overloaded) funkcije.

• Polja (arrays). Definisanje i inicijalizacija polja. Multidimenzionalna polja.

• Pointeri. Osnovno o pointerima. Dinamička memorija. Pointeri i polja. Aritmetika sa pointerima. Funkcijski pointeri. Reference.

• Datoteke. Standardna biblioteka fstream. "Životni" ciklus pristupa datotekama.

• U susret objektno-orijentisanom programiranju. Proceduralno i objektno-orijentisano programiranje. Prednosti objektno-orijentisanog programiranja. karakteristike objektno-orijentisanih jezika. j j



PLAN IZVOĐENJA KURSA

Sedmica I: Uvod. Programski paket Dev-C++ …

Sedmica II i III: Osnove programiranja. Operatori

Sedmica IV i V: Naredbe

Sedmica VI i VII: Funkcije

12. april: TEST 1 (pređeno gradivo)

Sedmica IX i X: Polja

Sedmica XI i XII: Pointeri

Sedmica XIII i XIV: Datoteke

31. maj: TEST 2 (Polja, Pointeri, Datoteke ili integralno)



ZADAĆA 1: Osnove programiranja, Operatori, Naredbe, Funkcije

Zadata: 08. mart 2011.Rok za predaju: 22. april 2011.

ZADAĆA 2: Polja, Pointeri, Datoteke

Zadata: 19. april 2011.Rok za predaju: 3. juni 2011.p j j

IF (DATUM_PREDAJE > ROK_ZA_PREDAJU)COUT<< “OCJENA ZADACE SE UMANJUJE 20% PO SEDMICI ZAKASNJENJA\N”;

IF (OCJENA < 50)COUT<< “STUDENT NE MOZE IZACI NA ISPIT\N”

“ I OBAVEZE MOZE ISPUNITI U AKADEMSKOJ 2011/2012\N”<< “ I OBAVEZE MOZE ISPUNITI U AKADEMSKOJ 2011/2012\N”;ELSE

COUT << “STUDENT MOZE IZACI NA PISMENI ISPIT!\N”


Uvod

1822 – zupčanici, diferentna mašina

Istorijat programskih jezika

1822 zupčanici, diferentna mašina1942 – električni signali, ENIAC1945 – Von Neumannovi koncepti: tehnika podjele programa i transfer pomoću uslovne

kontrole1949 Sh t C d (j ik l kt k kl )1949 – Short Code (jezik za elektronske sklopove)1957 – FORTRAN1959 – COBOL1968 – Pascal1968 Pascal1972 – C jezik

’70-80 – OOP jezici

1967 – SIMULA 1978 – SmallTalk1983 – C++1983 – C++1988 – Eifell’90te – Java...


Uvod

Proceduralno ili OOP

Pristupi u analiziranju problema u programiranju

Objekat MarsMars

•Procedura za izračunavanje brzine

•Procedura za izračunavanje trenja

Objekat svemirski brod

•Procedura za izračunavanje trenja

•Potrebna količina goriva

•Težina raketa za polijetanje Objekat Zemlja

•.....


Uvod

Algoritamski (proceduralni) pristup

Ispisni meniji

Izbor: podizanje novca

Izbor: depozit Izbor: dodatna informacija

Upitati korisnika za svotu koju diže

Upitati korisnika za depozit

Upitati korisnika koju informaciju želisvotu koju diže za depozit informaciju želi

Potvrditi svotu


Uvod

Algoritamski (proceduralni) pristup

• Funkcionalna dekompozicija

• Algoritamska dekompozicija

• Strukturno programiranje

• “Top-down” programiranje

• Proceduralno programiranje• Proceduralno programiranje


Uvod

Download

Programski paket Dev-C++

www.pf.unze.ba/PPbl d h d t/d /d ht l

Download

www.bloodshed.net/dev/devcpp.html

devcpp-4.9.9.2_setup.exe


Uvod

Osnovni prozor



Uvod

Otvaranje nove datoteke



Uvod

Kreiranje prvog programa



Uvod

Kompajliranje prvog programa



Uvod

Pokretanje prvog programa



Osnove programiranja u C++

Struktura programa

1 #include <iostream>2 using namespace std;3 int main()

{4 {5 cout << “Vozdra, raja!” << endl;6 system("PAUSE");7 return 0;7 return 0;8 }

P i j i d

PROCEDURALNO PROGRAMIRANJE www.pf.unze.ba/PP 18

Primjeri: vozdra.cpp


Proces kompajliranja

C++program

C++prevodilac

Ckod

Ckompajler

C++Objektni

kodC++program

prirodnikompajler

linker Izvršnadatoteka



• Tip

Varijable

Definisanje, deklarisanje i inicijalizacija varijabli

p

• Vrijednost

#include <iostream> using namespace std;main()a (){

int a,b,c;float x = 4.32;int e f g;int e,f,g;char ime;e = 4;f = g = 12;ime = 'C'ime = C

}

extern int broj; // deklarise ali ne i definise brojint broj; // deklarise i definise broj


int broj; // deklarise i definise broj


adresa

Memorija

1211 1212 1213 1214 1215 1216 1217 ... bajt bajt bajt bajt bajt bajt bajt ... Memorija

adresa

1 1 0 1 0 0 0 11 1 0 1 0 0 0 1

int zarada = 500;

1211 1212 1213 1214 1215 1216 1217b j b j b j 10110011 10110011 b j b j M ij

int zarada = 500;

... bajt bajt bajt 10110011 10110011 bajt bajt ... Memorija

zarada



Ulazno-izlazne naredbe (>> , <<)

#include <iostream>using namespace std;

int main (void)int main (void){

int radniDani = 22;float radniSati = 7.5;fl t t i l tfloat satnica, plata;

cout << "Kolika je satnica? ";cin >> satnica;

plata = radniDani * radniSati * satnica;cout << "Plata = ";cout << plata;cout << '\n';

}

P i j i UI db


Primjeri: UInaredbe.cpp


#i l d i t

Komentari (//, /* ........*/)


/* Ovaj program racuna ukupnu platu radnika, koja se zasniva na ukupnom broju radnih sati i satnici. */

int main (void){

int radniDani = 22; // Broj radnih dana u mjesecufloat radniSati = 7.5; // Broj radnih sati u danufloat satnica = 33.50; // Satnicafloat plata; // Ukupna mjesecna platap ; p j p

// Racunanje i ispis plate

plata = radniDani * radniSati * satnica;plata radniDani radniSati satnica;cout << "Plata = " << plata << '\n';

}

P i j i k t i


Primjeri: komentari.cpp


• ime treba da se sastoji od jednog ili više karaktera, od kojih bilo koji može biti

Imena identifikatori

ime treba da se sastoji od jednog ili više karaktera, od kojih bilo koji može biti slovo (tj, slova engleske abecede a-z i A-Z), broj (0-9) i znak “_", pri čemu na prvom mjestu ne može da bude broj.

• velika i mala slova se razlikuju (zarada nije isto što i Zarada)

• ime ne može biti ključna riječ u C++

Ključne riječi u C++ (nepotpuna lista)j j ( p p )



Brojevi

Tipovi podataka

j

• cijeli brojevi (short, int, long)

short a;

int b = - 5;

long c;

unsigned short a;

unsigned int b = 5;

unsigned long c;long c; unsigned long c;

int – 4 bajta = 32 bita

Minimalan broj: 312 2147483648− = −

Maksimalan broj: 312 1 2147483647− =



-oktalni zapis

int a = 010;int a 010;

-heksadecimalni zapis

int a = 0x0C;

l i b j i (fl d bl )• realni brojevi (float, double)

float pi = 3.1415926; unsigned double a = 3.1415926;

float brzinaSvjetlosti = 2.997925e8;

float naboj = -1.6E-19;

unsigned float = 2.997;

P i j i ij li d i l i


Primjeri: cijeli.cpp decimalni.cpp


• ograničenja brojevnih tipova (climits, cfloat)

cout << "Najmanji int: " << INT MIN << endl;cout << Najmanji int: << INT_MIN << endl;

cout << "Najveci int: " << INT_MAX << endl;

cout << "Najmanji long: " << LONG_MIN << endl;

cout << "Najveci int: " << LONG_MAX << endl;

cout << "Najveci float: " << FLT_MAX << endl;

cout << "Najmanji double:" << DBL MIN << endl;cout Najmanji double: DBL_MIN endl;

• simboličke konstante

const float pi = 3.1415926;

#define pi 3.1415926

P i j i i j i b li k


Primjeri: ogranicenja.cpp simbolicke.cpp


bool jaSamStudent = true;

Logički tipovi (bool)

j

bool autoLeti = false;

Karakteri (char)Karakteri (char)

char slovoAbecede = ‘a’;

‘\n’ – novi red‘\t’ – novi tabulator‘\v’ – novi vertikalni tabulator\v – novi vertikalni tabulator‘\b’ – backspace‘\’’ – znak navoda (apostrof)‘\”’ – dvostruki znak navoda‘\\’ – backslash (/)‘\a’ – zvučni signal

P i j i l i ki k kt i


Primjeri: logicki.cpp karakteri.cpp

Operatori

Operator Ime Primjer

Aritmetički operatori

Operator Ime Primjer+ Sabiranje 12 + 4.9 // daje 16.9 - Oduzimanje 3.98 - 4 // daje -0.02 * Množenje 2 * 3.4 // daje 6.8 / Dijeljenje 9 / 2.0 // daje 4.5% Ostatak pri dijeljenju 13 % 3 // daje 1

Pojam preljeva0 1 2-1

-2

oduzimanje sabiranje

j p j

int

32767-32768

-32767 32766

P i j i it ti ki lj


Primjeri: aritmeticki.cpp preljev.cpp

Operatori

Operator Ime Primjer

Relacijski operatori

== Jednakost 5 == 5 // daje 1!= Nejednakost 5 != 5 // daje 0 < Manje od 5 < 5.5 // daje 1 <= Manje ili jednako 5 <= 5 // daje 1 > Veće od 5 > 5 5 // daje 0> Veće od 5 > 5.5 // daje 0>= Veće ili jednako 6.3 >= 5 // daje 1

Logički operatori

Operator Ime Primjer ! Logička negacija !(5 == 5) // daje 0 && Logičko i 5 < 6 && 6 < 6 // daje 1 || Logičko ili 5 < 6 || 6 < 5 // daje 1

P i j i l ij ki l i ki


Primjeri: relacijski.cpp logicki.cpp

Operatori

Bitovni operatori

P i j i bit i


Primjeri: bitovni.cpp

Operatori

Inkrementi i dekrementi

Operator Ime Primjer ++ Inkrement (prefiks) ++k + 10 // daje 16 ++ Inkrement (postfiks) k++ + 10 // daje 15 -- Dekrement (prefiks) --k + 10 // daje 14 Dekrement (prefiks) k + 10 // daje 14-- Dekrement (postfiks) k-- + 10 // daje 15

P i j i i k t


Primjeri: inkrement.cpp

Operatori

Operatori pridruživanja

int m, n, p; m = n = p = 5; // znači: m = (n = (p = 100));

m = (n= p = 100) + 2; // znači: m = (n = (p = 5)) + 2;

m = 100; m += n = p = 5; // znači: m = m + (n = p = 5);


Operatori

d1 ? d2 d3

Uslovni (ternarni) operator

operand1 ? operand2 : operand3

int m = 1 n = 2;int m = 1, n = 2;int min = (m < n ? m : n); // min dobija vrijednost 1

Operator razdvajanja (zarez-operator)

int m, n, min;

int mBroji =0, nBroji=0;

......

min = (m < n ? mBroji++, m : nBroji++, n);

P i j i l i


Primjeri: uslovni.cpp

Operatori

Ključna riječ typedef

Ključna riječ typedef omogućava uvođenje novog imena za već postojeći ugrađeni ili korisnički definisani tip podataka

typedef int broj;

Identifikator broj postaje sinonim za tip int, pa se može pisati:

broj prim = 11;

typedef double MATRICA[3][3];typedef double VEKTOR[3];

MATRICA {{1 2 0} {2 1 1} {0 1 1}}MATRICA m = {{1,2,0},{2,1,1},{0,1,1}};;VEKTOR v = {2,2,1};

P i j i t d f


Primjeri: typedef.cpp

Operatori

sizeof operator


int main (void){

cout << "char size = " << sizeof(char) << " bytes\n";cout << "short size = " << sizeof(short) << " bytes\n";cout << "int size = " << sizeof(int) << " bytes\n";( ) y ;cout << "long size = " << sizeof(long) << " bytes\n";cout << "float size = " << sizeof(float) << " bytes\n";cout << "double size =" << sizeof(double) << " bytes\n";cout << "HELLO size = " << sizeof("HELLO") << " bytes\n";cout HELLO size sizeof( HELLO ) bytes\n ;system("pause");

}

P i j i i f


Primjeri: sizeof.cpp

Operatori

HIJERARH

O P H

IJ

E RAA ATORRA

P i j i hij hij


Primjeri: hijerarhija.cpp

Naredbe

Jednostavne i složene naredbe

int i; // deklaraciona naredba

• jednostavne naredbe

++i; // naredba sa popratnim efektomdouble d = 10.5; // deklaraciona naredbad + 5; // beskorisna naredba

{ int min i 10 j 20

• složene naredbe

int min, i = 10, j = 20;min = (i < j ? i : j);cout << min << '\n';

}}


Naredbe

IF naredba

• tip I

if (izraz)naredba;

if (djelilac != 0)kolicnik=djelitelj/djelilac;

• tip I

naredba; kolicnik=djelitelj/djelilac;

i II

if (izraz)if ((broj%2) != 0)

cout << “Broj je neparan”;

• tip II

( )naredba1;

elsenaredba2;

j j p ;else

cout << “Broj je paran”;

P i j i t


Primjeri: parnost.cpp

Naredbe

IF naredba

• tip III

if (izraz1)

• tip III

naredba1;else if (izraz2)

naredba2;else if (izraz3)else if (izraz3)

naredba3;…..

elsenaredba_n;

P i j i k d t


Primjeri: kvadratna.cpp

Naredbe

SWITCH naredba

switch (izraz) {case konstanta_1:

dbnaredbe;break;case konstanta_2:naredbe;naredbe;break;...case konstanta_n:

dbnaredbe;break;default:

naredbe;naredbe;}

P i j i it h


Primjeri: switch.cpp

Naredbe

WHILE naredba

while (izraz)naredba;

i = 1;sum = 0;while (i <= n)naredba; while (i n)

sum += i++;

Primjer 1. Faktorijel

Primjer 2. Neparni faktor

Primjer 3. Vrijednost funkcije sinus2 1

sin( ) ( 1)(2 1)!

ii xx

i

+∞

= −∑j j j0 (2 1)!i i= +∑

P i j i hil f kt ij l hil f kt hil i


Primjeri: while_faktorijel.cpp while_faktor.cpp while_sinus.cpp

Naredbe

DO naredba

do do {

cin >> n;naredba;

while (izraz);

cin >> n;cout << n * n << '\n';

} while (n != 0);


Primjer 2. Kvadrat

P i j i f kt ij l


Primjeri: faktorijel.cpp

Naredbe

FOR naredba

izraz1; for (izraz1; izraz2; izraz3)

naredba;

;while (izraz2) {

naredba;izraz3;

}

≡}


P i j 2 T bli ž jPrimjer 2. Tablica množenja

Primjer 3. ASCII tabela

Primjer 4. Vrijednost funkcije sinus2 1

0sin( ) ( 1)

(2 1)!

ii

i

xxi

+∞

=

= −+∑

Primjeri: for_faktorijel.cpp for_tabMnoz.cpp for_ascii.cpp

f i tlj i


for_sinus.cpp petlja_sinus.cpp

Funkcije

Definicija funkcije

tip ime parametri (potpis)

int Stepen (int baza, int eksponent){

int rezultat = 1;

Zaglavlje, interfejs, prototip

for (int i = 0; i < eksponent; ++i)rezultat *= baza;

return rezultat;Tijelo funkcije

return rezultat;}

Pozivanje funkcije

Stepen (a, b)

argumenti


Primjeri:

Funkcije


int Stepen (int baza, unsigned int eksponent)

Primjeri:

• stepenOsnovni.cpp

{int rezultat = 1;

for (int i = 0; i < eksponent; ++i)

• stepen2.cpp• stepenFile.cpp ( p )

rezultat *= baza;return rezultat;

}

main (){

int a,b; cout << "Unesi bazu:";cout << Unesi bazu: ;cin >> a;cout << "\nUnesi eksponent:";cin >> b;cout << a<<"^" <<b<<"= " << Stepen(a b) << '\n';

• sinusRed.cppcout << a<< <<b<< = << Stepen(a,b) << \n ;system("PAUSE");

}2 1

0sin( ) ( 1)

(2 1)!

ii

i

xxi

+∞

=

= −+∑


Funkcije

Parametri i argumenti

#include <iostream>i tdusing namespace std;

void Funkcija (int broj){

Prosljeđivanje po vrijednostibroj = 0;cout << “broj = " << broj << '\n';

}

Prosljeđivanje po referenciint main (){

int x = 10;

Prosljeđivanje po referenci

Funkcija(x);cout << "x = " << x << '\n';system("PAUSE");return 0;0;

}

P i j i lij di G li i ij


Primjeri: proslijedi.cpp Gauss_eliminacija.cpp

Funkcije

Globalno i lokalno područje (scope)

int godina = 1994; // globalna varijablaint Maksimum (int int); // globalna funkcijaint Maksimum (int, int); // globalna funkcijaint main (void) // globalna funkcija{//...}

int xyz; // globalna varijablavoid Funkcija (int xyz) // lokalna prema tijelu funkcije Funkcijavoid Funkcija (int xyz) // lokalna prema tijelu funkcije Funkcija{

if (xyz > 0) {double xyz; // lokalna u bloku if naredbe

//...}

}

Scope operator ::

P i j i d j


Primjeri: podrucje.cpp

Funkcije

Rekurzivne funkcije

#include <iostream>#include <iostream>using namespace std;

int Faktorijel (unsigned int n){

return n == 0 ? 1 : n * Faktorijel(n-1);}

main (){

int n;;cout<<"Unesite prirodan broj:";cin>>n;cout<<"\nFaktorijel broja n je "<<Faktorijel(n)<<endl;

t ("PAUSE")system("PAUSE");}

P i j i F kt ij l


Primjeri: Faktorijel.cpp

Funkcije

Opterećene (overloaded) funkcije

int Stepen (int baza, int eksponent){

int rezultat = 1;

for (int i = 0; i < eksponent; ++i)rezultat *= baza;

return rezultat;}}

double Stepen (double baza, double eksponent){

return exp(eksponent*log(baza));p( p g( ));}

double Stepen (double eksponent){{

return Stepen(2.0,eksponent);}

P i j i t O t


Primjeri: stepenOpterecen.cpp

Polja (arrays)

Definisanje i inicijalizacija polja

int visina[10];

visina[3]=654;visina[3]=654;

•Eksplicitna inicijalizacijap j j

double broj[3]={3.14,5.25,7.0};

double broj[3] {3 14 5 25}; // znači broj[2] 0;double broj[3]={3.14,5.25}; // znači broj[2]=0;

•Implicitna inicijalizacijap j j

double broj[]={3.14,5.25,7.0};


Polja (arrays)


main (){

int velicina;;cout <<"Broj elemenata ....";cin >> velicina;int n[velicina];

// Unos podatakafor(int i=0 ; i < velicina; i++){

cout<< "n[" << i << "]= ";

//Racunanje zbira svih elemenata nizafor (int i = 0; i < velicina; ++i)

srednja += n[i];cout<< n[ << i << ]= ;cin>>n[i];}

double srednja = 0;

srednja/=velicina;

cout << "Srednja vrijednost je .... "<<srednja << "\n";

system("PAUSE");}

P i j i d j


Primjeri: srednja.cpp

Polja (arrays)

#include <iostream>using namespace std;int main ()int main (){

// DEKLARACIJAint x[10];int y[10];int y[10];int i, j, n;// UNOSENJE cout << "Unesite broj članova polja: ";cin >> n

// SORTIRANJEfor (i = 0; i < n-1; i++)

{cin >> n;for (i = 0; i < n; i++)

{cout << "Unesite clan br. " << i << ": ";i [i]

for (j = i+1; j < n; j++){

if (y[i] < y[j]) swap(y[i],y[j]);}

cin >> x[i];y[i] = x[i];

}

}// STAMPANJEcout << "x:" << '\t' << "y:" << endl;for (i = 0; i < n; i++)( )

{cout << x[i] << '\t' << y[i] << endl;

}}P i j i ti j


}Primjeri: sortiranje.cpp

Polja (arrays)

Znakovni nizovi

char fakultet[] = “Pedagoski fakultet”;

P i j i k i


Primjeri: znakovni.cpp

Polja (arrays) - višedimenzionalna polja

Definisanje i inicijalizacija

Proljeće Ljeto Jesen Zima

Sarajevo 10 20 10 1j

Tuzla 13 21 12 3

Zenica 14 23 11 4

int godDobTemp[3][4];


Organizacija varijable godDobTemp u memoriji


int godDobTemp[3][4] = {{10, 20, 10, 1},{ , , , },{13, 21, 12, 3},{14, 23, 11, 4}

};

int godDobTemp[3][4] = {10,20,10,1,13,21,12,3,14,23,11,4

};

int godDobTemp[3][4] = {{10}, {13}, {14}};

int godDobTemp[][4] = {{10, 20, 10, 1},{13, 21, 12, 3},{14 23 11 4}{14, 23, 11, 4}

};

P i j i T


Primjeri: maxTemp.cpp


Primjer primjene – Gaussova metoda eliminacije (rješavanje sistema linearnih jednačina)

a x a x a x a+ + + = x nepoznate promjenljive00 0 10 1 1,0 1 ,0

12 0 11 1 1,1 1 ,1

......

............................................

n n n

n n n

a x a x a x aa x a x a x a

− −

− −

+ + + =

+ + + =

xi – nepoznate promjenljive

Aij – koeficijenti nepoznatih promjenljivih

An,i – nehomogeni članovi1, 1 0 1, 1 1 1, 1 1 , 1...n n n n n n na x a x a x a− − − − − −+ + + =

n,i g

i,j = 0,1,...,n-1

Proces eliminacije

0, 2, 1, 1, , k=ikij ij kj

kk

aa a a i n j i n i na

⎛ ⎞= − = − = + −⎜ ⎟

⎝ ⎠

Zamjena unazad1n

a a x−

∑,1, 1

11, 1

i n ij j

j in nn i

n n ii

a a xa

x xa a

= +−−

− −

−= =

∑

P i j i G li i ij G J d H


Primjeri: Gauss_eliminacija.cpp Gauss_Jordan.cpp Horner.cpp


#include <iostream>

using namespace std;

int main ()()

{

int n;

t "U it b j j d i \ "cout << "Unesite broj jednacina ...\n";

cout << "n="; cin >> n;

double x[n];

double Ab[n][n+1];

double m[n][n];// Unos elemenata sistema

t "U it k fi ij t t i A i kt b \ "cout << "Unesite koeficijente matrice A i vektora b ....\n";

for (int i=0;i<n;i++){

for (int j=0;j<=n;j++){

cout<<"A[" <<i<<"]["<<j<<"]="; cin >>Ab[i][j];

}

}


}


//Gaussov algoritam

for (int i=0;i<n-1;i++){

for (int j=i+1;j<n;j++){( j j j ){

m[j][i]=Ab[j][i]/Ab[i][i];

for (int k=i;k<n+1;k++)

Ab[j][k] [j][i]*Ab[i][k]Ab[j][k]-=m[j][i]*Ab[i][k];

}

}

//Zamjena unazad

x[n-1]=Ab[n-1][n]/Ab[n-1][n-1];

for (int i=n 2;i>=0;i ){

// Ispis rješenja

cout << " \nRjesenje sistema je:\n";for (int i=n-2;i>=0;i--){

double sum=0.0;

for (int j=i+1;j<n;j++)

cout << \nRjesenje sistema je:\n ;

for (int i=0;i<n;i++){

cout <<"x"<<i<<"="<<x[i]<<endl;

sum=sum+Ab[i][j]*x[j];

x[i]=(Ab[i][n]-sum)/Ab[i][i];

}

}

system ("PAUSE");

}


} }

Pointeri

Definisanje

Pointeri (pokazivači) predstavljaju adresu neke memorijske lokacije i omogućuju indirektni način pristupa podacima u memoriji.

int *ptr1; // pointer cijelog brojachar *ptr2; // pointer karaktera

Definisanje

p ; p

int broj;int broj;ptr1 &broj; prt1 broj

adresa varijable broj je pridružena ptr1

& - adresni operator: uzima varijablu kao argument i vraća memorijsku adresu te varijable

*ptr1; dereferencira ptr1 kako bi se dobilo ono što pokazuje ekvivalentno sa broj!pokazuje – ekvivalentno sa broj!

* - operator dereferenciranja: uzima pointer kao argument i vraća sadržaj memorijske lokacije na koju pokazuje.


Pointeri

Konvertovanje

• tip pointera mora odgovarati tipu podatka na koji pokazuje

• pointer tipa void odgovara bilo kojem tipu

ptr2 = (char*) ptr1; konvertuje ptr1 u pointer karaktera prije nego se pridruži ptr2

P i j i i t iO i


Primjeri: pointeriOsnovni.cpp

Pointeri

Dinamička memorija i objekti

• programski stog (stack) – pohranjivanje globalnih varijabli, blokova stogova za pozivanje funkcija, ...: p g g ( ) p j j g j g p j jSTATIČKA MEMORIJA

• Hrpa (heap) – dinamičko alociranje memorijskih blokova u toku izvršenja programa: DINAMIČKA (JAVNA) MEMORIJA

Alociranje memorijskih blokova u hrpiAlociranje memorijskih blokova u hrpi

• operator new: uzima tip podatka kao argument i alocira memorijski prostor za objekat tog tipa

int *ptr = new int; //alocira prostor za jedan cijeli brojchar *str = new char[10]; //alocira prostor za niz od 10 karaktera


Pointeri

Područje definisanosti u hrpi

• memorija alocirana iz hrpe ne ispunjava ista pravila područja definisanosti kao normalne varijable

void Funkcija (void){

varijable

Pri vraćanju vrijednosti pozivom funkcijechar *str = new char[10];// .....

}

Pri vraćanju vrijednosti pozivom funkcije Funkcija, lokalna str varijabla je uništena, ali memorijeski prostor koji pokazuje na str nije.

Dealociranje (oslobađanje) memorijskih blokova u hrpi

d l t i i k i l b đ ij ki k ji j i k j

delete ptr; // briše neki objekat ili prvi član niza (ukoliko ptr pokazuje na niz)delete [] str; // briše niz objekata

• operator delete: uzima pointer kao argument i oslobađa memorijski prostor na koji taj pointer pokazuje

delete [] str; // briše niz objekata


Pointeri

Pointeri i polja

• Pointeri i polja su povezani, jer se elementima polja pristupa preko pointera

int cijeliBroj[10];

Ime arijable cijeliBroj ima smisao pointera na pr i elemenat polja cijeliBroj[0]Ime varijable cijeliBroj ima smisao pointera na prvi elemenat polja, cijeliBroj[0]

i t b j ij liB j[3]uzmi adresu prvog elementa polja, povećaj je za 3 pogledaj šta se nalaziint broj = cijeliBroj[3]; int broj = *(cijeliBroj+3) povećaj je za 3, pogledaj šta se nalazi na toj adresi, te pridruži tu vrijednost varijabli broj

P i j i i t iP lj


Primjeri: pointeriPolja.cpp

Pointeri

Aritmetika sa pointerima

char *str = "VOZDRA";

int broj[] = {10, 20, 30, 40};

int *ptr =&broj[0];

V O Z D R A \0 10 20 30 40

str

str++

ptr

ptr++

int *ptr1 = &broj[1];

int *ptr2 = &broj[3];int ptr2 &broj[3];

int n = ptr2 - ptr1; // n postaje 2


Primjeri: pointeriAritmetika.cpp

Pointeri

void CopyString (char *dest, char *src)

{

while (*dest++ = *src++)while (*dest++ = *src++)

;

}

int najTemp (const int *temp, const int redovi, const int kolone)

{

int najveca = 0;

for (int i = 0; i < redovi; ++i)

for (int j = 0; j < kolone; ++j)for (int j = 0; j < kolone; ++j)

if (*(temp + i * kolone + j) > najveca)

najveca = *(temp + i * kolone + j);

return najveca;

}


Primjeri: pointeriAritmetikaCopy.cpp pointeriAritmetikaNaj.cpp

Pointeri

Funkcijski pointeri

• uzima se adresa funkcije i pohranjuje kao pointer funkcije – za indirektno pozivanje funkcije

Definiše pointer na funkciju Uporedi koja može zadržati adresu bilo koje funkcije koja za argumente uzima dva konstantna pointera tipa int (*Uporedi)(const char*, const char*);char i vraća cjelobrojnu vrijednost.

U di & t // f k ij U di k j t f k ijUporedi = &strcmp; // funkcija Uporedi pokazuje na strcmp funkciju

ili

Uporedi = strcmp; // funkcija Uporedi pokazuje na strcmp funkciju

ili

int (*Uporedi)(const char*, const char*) = strcmp; // jer int strcmp(const char*, const char*);


Pointeri

strcmp("Suljo","Mujo"); // direktni poziv

(*Uporedi)("Suljo","Mujo"); // indirektni poziv

Uporedi("Suljo","Mujo"); // indirektni poziv (skraćeno)


Primjeri: funkcijskiPointeri.cpp funkcijskiPointeriIntegral.cpp

Pointeri

Reference

• (simbolički) nadimak za neki objekat

double broj1 = 3.14;

double &broj2 = broj1;

• pri definisanju reference se MORAJU inicijalizirati

double &broj3; // nepravilno: referenca je bez inicijalizatora!!!

broj3 = broj1;


Primjeri: referenceOsnovno.cpp

Pointeri

void Zamijeni1 (int x, int y) // po vrijednosti (objekti){

int temp = x;int temp x;x = y;y = temp;

}

void Zamijeni2 (int *x, int *y) // po vrijednosti (pointeri){

int temp = *x;*x = *y;x = y;*y = temp;

}

id Z ij i3 (i t & i t & ) // f ivoid Zamijeni3 (int &x, int &y) // po referenci{

int temp = x;x = y;y = temp;

}


Primjeri: reference.cpp

Datoteke

#include <fstream>

ofstream – za kreiranje datoteka i zapisivanje u datoteku (output)ifstream – za čitanje podataka iz datoteka (input)fstream – za čitanje podataka iz datoteka, kreiranje datoteka i zapisivanje u datotekuj p j p j

‘Životni’ ciklus pristupa datotekamaŽivotni ciklus pristupa datotekama

• Otvaranje datoteke

• Rad sa datotekom

• Zatvaranje datoteke


Datoteke

ofstream objekat

Otvaranje datoteke za pisanje

ofstream uDat;uDat.open("studenti.dat");

ofstream uDat; uDat.open("c:\\fakultet\\godina\\studenti.dat");

ofstream uDat;ofstream uDat; char imeDatoteke[80]; cout << “Unesite ime datoteke: "; cin >> imeDatoteke;

D t (i D t t k )uDat.open(imeDatoteke);


Primjeri: upisOsnovni.cpp

Datoteke

ios::appios::binary

Korištenje drugog argumenta (file mode flags) – kao fstream objekat

ios::binaryios::inios::out

fstream uDat;fstream uDat; uDat.open("studenti.dat", ios::out);

ofstream uDat(“studenti.dat");

Otvaranje pomoću konstruktora

fstream uDat(“studenti.dat", ios:out);


Datoteke

Otvaranje datoteke za čitanje

ifstream saDat; saDat.open("studenti.dat");

fstream saDat;fstream saDat; saDat.open("studenti.dat", ios::in);

k k

ifstream saDat ("studenti.dat");fstream saDat ("studenti.dat", ios::in);


( )


Primjeri: ispisOsnovni.cpp

Datoteke

Otvaranje datoteke za pisanje i čitanje

fstream datoteka; datoteka.open("studenti.dat", ios::in | ios::out);

Ot j ć k t kt

fstream datoteka("studenti.dat", ios::in | ios::out);



Primjeri: upisIspisOsnovni.cpp

Datoteke

#include <fstream>#include <iostream>using namespace std;

Provjera da li je datoteka otvorena


int main (){ ifstream saDat; saDat.open("studenti.dat");

Za čitanje

cout << "(saDat) = " << saDat << endl; cout << "(saDat.fail()) = " << saDat.fail() << endl; return 0;

}


Za pisanjeint main (){

ofstream uDat; uDat.open("studenti.dat"); cout << "( uDat) = " << uDat << endl; co t << "( Dat fail()) " << Dat fail() << endlcout << "( uDat.fail()) = " << uDat.fail() << endl; return 0;

}


Primjeri: provjeraUpis.cpp provjeraUpis2.cpp provjeraIspis.cpp

Datoteke

Zapisivanje u datoteku

f t D tofstream uDat; uDat.open("studenti.dat");

uDat << podaci << endl;

Čitanje iz datoteke

ifstream saDat; saDat.open("studenti.dat");

saDat >> podaci;


Primjeri: ispisOsnovno.cpp

Datoteke

Zatvaranje datoteke

f t D t

Za pisanje

ofstream uDat; uDat.open("studenti.dat"); // skup naredbi uDat.close();

if D

Za čitanje

ifstream saDat; saDat.open("studenti.dat"); // skup naredbisaDat.close();



Datoteke

#include <fstream>#include <iostream>

i td



int main (){ char podaci[80];

f t D tofstream uDat; uDat.open("studenti.dat"); cout << “Upisivanje u datoteku" << endl; cout << "===================" << endl; cout << “Unesite ime razreda: "; cin.getline(podaci, 80); uDat << podaci << endl; cout << “Unesite broj studenata: "; jcin >> podaci; cin.ignore(); uDat << podaci << endl; uDat.close(); ();return 0;

}


Primjeri: upis.cpp

Zapisi anje datotek

Datoteke

#include <iostream>#include <string>


#include <string>#include <fstream>using namespace std;int main (){{

string x;ofstream uDat;uDat.open("podaci.txt", ios::app);while (x != "***") {

cout << "Unesite neki tekst (za kraj unesite ***):" << endl;cin >> x;uDat << x << endl;

}uDat.close();

}}


Primjeri: upisDodaj.cpp

Zapisivanje u i ispisivanje sa datoteke

Datoteke


Zapisivanje u i ispisivanje sa datoteke

using namespace std;int main (){

char podaci[80]; ofstream uDat; uDat open("studenti dat");uDat.open( studenti.dat ); cout << “Upisivanje u datoteku" << endl; cout << "===================" << endl; cout << “Unesite ime razreda: "; cin getline(podaci 80);

ifstream saDat; cin.getline(podaci, 80); uDat << podaci << endl; cout << “Unesite broj studenata: "; cin >> podaci; cin ignore();

cout << “Citanje sa datoteke" << endl; cout << "=====================" << endl; saDat.open("studenti.dat"); saDat >> podaci;

cin.ignore(); uDat << podaci << endl; uDat.close();

cout << podaci << endl; saDat >> podaci; cout << podaci << endl; saDat.close(); ();return 0;

}


Primjeri: upisIspis.cpp upisIspis2.cpp

Sukcesivno citanje sa datoteke

Datoteke

ifstream saDat;saDat.open(“podaci.dat");

Sukcesivno citanje sa datoteke

p ( p );saDat >> podaci;

while(!saDat.eof()) { saDat >> podaci; cout << podaci;cout podaci;

} saDat.close();


Primjeri: sukcCitanje.cpp datotekaOpsti.cpp

U susret OOP I

Obj kt ij ti i jObjektno – orijentisano programiranje

• Klase (razredi)

• Overloading• Overloading

• Nasljeđivanje

• Templejtip j

• Windows projekti


Documents

Predavanja