PRAVOSLAVNA TLAČENJA KATOLIKA U HERCEGOVINI U DOBA TURAKA

8/6/2019 PRAVOSLAVNA TLAENJA KATOLIKA U HERCEGOVINI U DOBA TURAKA

1/5

PRAVOSLAVNA TLAENJA KATOLIKA U HERCEGOVINI U DOBA TURAKA

PRELAZAK KATOLIKA U PRAVOSLAVCE

Preuzeto s mreopisa od Herceg-Bosne

Meu vanije dogaaje valja svakako zabiljeiti i PRIELAZ JEDNOG DIELA KATOLIKA UBOSNI NA PRAVOSLAVLJE. Priela je i skoro ciela Trebinjska biskupija u Hercegovinitiekom XVI. i XVII. stoljea. Katoliki narod ostao je bez sveenika usred ljutih progona.Pravoslavna crkva sklapa vec iza pada Carigrada sporazum s Turskom carevinom i patrijarhaGenadije dobiva ast turskog pae. U Srbiji se ta ista stvar dogaa osnutkom Peke patrijarije.Makar da pravoslavni kalueri poput monaha Marka piu, kako su turski sultani (ismailski carBajazit) neastivi i troicihulni i hrianom dosaditelni, ipak se pod Turcima svudapravoslavlje iri na raun katolicizma pa tako i u Hercegovini. Zapoinje sustavno proganjanjekatolika kroz 300 godina (1488.-1779.) od strane pravoslavnih arhijereja, koji katolike carskim

fermanima i janjiarskom pomoi sile na plaanje pravosl. vjerskog poreza i podlonost uvjerskim stvarima, to bi neminovno svrilo odpadom katolika na pravoslavlje. Fratri i drugisveenici bore se na turskim sudovima, plaaju globe i idu u tamnice. Katolici su vie progonjeninego pravoslavni sve do zadnjih stoljea turske vlade, jer su pristae najveeg neprijateljasultana, - rimskog pape, i jer ne e poput pravoslavnih martologa, da se bore s Turcima protivkrana. Za turske vlade vie puta katolici tee progone trpe od pravoslavnih nego li od samihturskih gospodara. Mi u njima ljue dumane imamo nego li su sami Turci, jer nikada neprestaju raditi o tomu, da nas pod svoju vlast sprave, pie fra Filip Lastri. A biskup fra MarkoDobreti u okrunici god. 1777. govori o pravoslavnima (zovi ih skizmatici) koji panjkaju nanas po tribunalih ono, to ne bi ni vragovi izmislili, za oborit nas i vas i ove svete kuce u svakozlo; dave, globe i gule... (J e l e n i , Izvori za kult. pov., 50). Stvar je ta toliko poznata iz

Smiiklasa, Batinia, Jelenia i drugih, da je ne moramo dalje ni spominjati. Sam arhimandritRuvarac veli, da se takav postupak srpskih patrijarha nikako opravdati ne da. Ti su progoni iligdjekad tako daleko, da je narod, da se od tog oslobodi, ak prielazio na pravoslavlje. Trebinjskibiskup Primi pie u Rim god. 1674. ovako: Pravoslavni (kalueri!) na temelju toga fermana idui tlae biedne katolike (po Popovu polju , nezadovoljni s onim, to im je sultan dozvolio. ) tovie, oni obilaze s etom Turaka i grubom silom otimaju od tih hercegovakih katolika deset putavie, nego to stoji u fermanu, izjavljujui odtvoreno, kako e im svake godine tako dodijavati,dok ne postanu pravoslavcima. Radi toga ne mogui se oduprieti tolikoj nevolji, katolici samoto nijesu izgubljeni. Vec su izjavili biskupu, da e morati priei na grki zakon, ako se ne uklonita nepravda (K. Draganovi, Massenubertritte von Katholiken zur Orthodoxie, Rim 1937., str.72).

Radi ovog i drugih razloga prieao je velik dio narodatrebinjske biskupije na pravoslavlje. BiskupAndrijaevi pise god. 1627., da je od 12 katolikihcrkava u Popovu 7 dospjelo u ruke pravoslavnih. Anarod Neretve i Popova pie 1629., da je vei diokatolika ovih strana otiao u skizmu. VI. kari u dokaz


2/5

pravoslavlja spominje oko 50 starih crkava okoTrebinja i u Popovu. Crkve su doista stare, iz

predturskih vremena, samo nikad nijesu bile pravoslavne vec katolike kao ni ona u selu Draevu.Ouvan nam je zapis, kako je pravosl. vladika, valjda

pri njezinu osvetenju, dao ostrugati kre s crkve, poruiti katolike oltare i izbaciti napolje kostikatolikih pokojnika. Narod, ozlojeen, hoe da se vratikatolikoj vjeri, ako mu se pribavi stalan upnik.

Naalost od toga nije bilo nita, i ti katolici ostadoe idalje pravoslavnim. Sve ove viesti donose se premaspomenutoj studiji Maseniibertritte..., za koju je

prvak srpskog (poviestopisa) historiografije StanojeStanojevi (Jugosl. istor. asopis, III., 376) rekao, kako

je u cielosti dokazala svoj predmet, a time i prielazkatolika trebinjske biskupije na pravoslavlje.1575. (oko 20. studenoga) Mostar .- Sudsko rjeenje

mostarskoga kadije, u kojem opisuje nasilja

mitropolite Savatina prema katolicima u

zapadnojHercegovini, od kojih silom utjerava novane

pristojbe i ini nasilja i prema samim turskim enama.

!Prijevod:

Na elu listine sa peatima:

Alija, sin Mehmedov, kadija mostarski, Mehmed, sin Fethullaha, mulla... Uzrok pisanju ovoga lista je to:Doli su na erijatsko vijee: knez imun, sin Grgurev, sa svojim afirima - plemiima iz sela Bukovice (?) u Duvanjskoj nahiji; Paval, sin Stipanov, knez iz sela Donba, upe (nahije) Imota, sa svojim seljanima; Nikola, sin Zuje, iz sela Vina sa okolinim seljanima;

Petar, sin Matijin iz sela Grude, sa svojima, te knezoviiz kotara i blinje okolice Mostara sa ... afirima, gdje

su na ovo erijatsko vijee bili takoer dobavljeniRadonja, sin Ivice i Nikola Radosav, iz grada Mostara.Gore navedeni iskazali su svoje elje: Sadanjimitropolit, zvani Savatin sveenik, sa 12 konjanikahoda po carskom vilajetu, te od svakoga


3/5

sela uzima po petnaest, po dvadeset i vie groa, a odmnogih muei nas uzima po pet i deset groa. Do sada

pak mitropolit od nas uope nije ni jedne pare uzimao,a sada reeni sveenik protiv svetom erijatu i protivvisokom postojeem zakonu od raje u carskoj zemljinovac i blagajnu sakuplja i ini beskrajne strahote inasilja. Moe bit da je mitropolit dosada uzimao odcrnih razbojnika, a mi poto smo frenkskoga zakona,dosada nismo nikomu nita davali. Reeni sveenik,osim to uzima novce, dri uza se ljude u muslimanskoime. Takoer je o prstima objesio fra Ivana, sveenikaiz nahije Imota. Tako isto meu muslimanske enenenadno dolazi i udara ih nogama u trbuhe tako, da se

s toga dogodi da pobace dijete. Nedavno je tako uinio

eni Memiovoj, iz sela Uzaria, da je pobacila dijete,te joj je silom jo oteo kojekakvih stvari, i slino.Spomenute je strahote izvrio reenoga sveenika

poslunik imenom arif Rajak, gradei se mahnitim. Mi smo ga na mostarski sud doveli i traili svoja prava.Gore reeni Radovan i Nikola budu jamci za

spomenutog Rajaka, te s naim Rajakom uine dogovor.to mi nismo doli do svoga prava i svojih trabina, oni

su uzrok, zato traimo sada, da se nae trabine i pravood reenih naplati i nama urui. To su iskazali tako. Po

suoenju reeni Radonja i Nikola budu upitam oodgovorie: Doista smo bili za gore reenoga Rajaka

jamci, poslije toga smo ga na erijat pozvali, ali on smutnju i nezakonitost inei nije se htio pokoriti erijatu. Tako su oitovali, te se zato na zahtjev ovoovdje zavede i pismeno potvrdi.

Pisano sredinom mjeseca abana god. 983.Svjedoci: Ahmet, mulla, Mehmed, mulla. Mehmed,

mulla. Hoda Hrami, hatib.

Zbog ega onda imamo i odgovor 140 godina kasnije

kod imotskoga gvardijana fra Stipana Vrljia:

" Anno Domini 1717. uze na princip mletaki Ioan


4/5

Corner grad Imocki a eneralom bie od DalmacijeAlosio Mocinigo koi doe s voiskom ......

I za Mociniga Ge(nera)la dodjoe prokleti arkai izCarne Gore i stae pod Imockim, a za Turina ne bieeniedne cigle kue arkaa u svem kadiluku. I tome krivibiee nai ljudi karstiani jer pooe biati u tursku

zemlju kako se mir uini, A Imocki se uze za karstianeda onde stoi, koi biaju uskoili z Goranaca i Blatamostarskog. I tako u Imoti se naselie Sizmatici jer jena narod dobro bi stao mirno pod krilom principa

privedroga i milostivoga. Neka se zna koie su upe ovoga manastira Imockogabile od starine za Turaka i od kada je manastir u

Prolocu fundan."Dotini imocki arkaisu se zvali Crnogorcima grke

vire sve do kraja 19.st kad postadoe Srbi. Katolici

se 1660. zovu ovako:

Stanovnicima nahija Blato i Brono, da prime naznanje slijedee: Vlasi Hrvati ("Hrvat Eflakani" ), koji se kreu po spomenutim nahijama, trebaju jednogredovnika. Nositelj ove murasele redovnik po imenu fra

Marijan od Imotskog doao je njima, pa je potrebno da ga nitko, ne spreava i ne uznemiruje. Da ste zdravi.Siromah Ahmed, kadija u varoi Mostaru. Godina pohidri 1050 (1660).1782. g ovako:

"Striljanje alke" iz 1782. g. o alci koja se igrala uMakarskoj.

STRILJANJE ALKE 1782.

emluk ine makarska gospodaOd arvatskog slavnoga narodaemluk ine konje igrajuia s kopjima alku striljajui.

Evo njim potenja i dara


5/5

gledati ji prie knez od Fara;A od Sinja, gospoda Sinjani,iz Omia mladi Omiani.

A s Krajine Imoana kitai vlastela od Katel' i Splita;Svi kolici ljudi izabrani,Tru gledat tko su Makarani....." Anno Domini 1717. uze na princip mletaki IoanCorner grad Imocki a eneralom bie od Dalmacije

Alosio Mocinigo koi doe s voiskom ......

I za Mociniga Ge(nera)la dodjoe prokleti arkai iz

Carne Gore i stae pod Imockim, a za Turina ne bieeniedne cigle kue arkaa u svem kadiluku. I tome krivibiee nai ljudi karstiani jer pooe biati u tursku

zemlju kako se mir uini, A Imocki se uze za karstianeda onde stoi, koi biaju uskoili z Goranaca i Blatamostarskog. I tako u Imoti se naselie Sizmatici jer jena narod dobro bi stao mirno pod krilom principa

privedroga i milostivoga. Neka se zna koie su upe ovoga manastira Imockogabile od starine za Turaka i od kada je manastir u

Prolocu fundan."

Documents

PRAVOSLAVNA TLAČENJA KATOLIKA U HERCEGOVINI U DOBA TURAKA