Pravedno drustvo br. 2

U sklopu Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka uz potporu Svjetske banke

i Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva provodi se potprojekt pod nazivom “Dani Zrinskih u Zrinskom Topo-lovcu” o kojemu je ovih dana tis-kana posebna publikacija. Tijekom prošle godine Savez za pravedno društvo Bjelovar organizirao je nizpredavanja, prezentacija i radio-nica, izložbu, šahovska natjecanjate uređivao prostor u ovoj nera-zvijenoj bilogorskoj općini. Sve ove aktivnosti usmjerene su po-boljšanju kvalitete života u ovom nerazvijenom području, a prilog je između ostaloga, obogaćivanju već postojeće kulturno-turističke manifestacije Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu. Tu ulogu ima i tiskana publikacija koja je sas-tavljena iz četiri cjeline. U prvom dijelu predstavljena je općina Zrin-ski Topolovac. Drugi dio posvećen je čuvenoj obitelji Zrinski, a u trećem su predstavljene konkretne aktivnosti iz projekta. U četvrtom, posljednjem dijelu predstavljena je kulturno-turistička manifestacija istog imena.

- “Vjerujemo da će rezultati naših brojnih aktivnosti potaknuti mnoge da se pridruže i doprine-su razvoju priče o Zrinskom Topolovcu i Zrinskima jer je ta priča čvrst temelj za pokretanje turističkog razvoja”, napominje Stjepan Kos, voditelj projekta i predsjednik Bjelovarskog centra za razvoj civilnog društva. ●

Naslovnicapublikacije“Zrinski uZrinskomTopolovcu”

SkulpturaKatarine Zrinski

i paviljon zaokupljanje

učenikai mještana

PRAVEDNO DRUŠTVOGlasilo za promicanje ljudskih vrijednosti, međunarodne suradnjei suradnje civilnog društva, javne uprave i gospodarstva

Broj 2 / Siječanj, 2010. godine

PRILOG

TISKANA PUBLIKACIJA O PROJEKTU SOCIJALNOG I GOSPODARSKOG OPORAVKA “DANI ZRINSKIH U ZRINSKOM TOPOLOVCU”

Obogatiti životmalih općina

I ntenziviranje suradnje i razmjena znanja između ljudi i organizacija u našoj regiji važan su strateški cilj

koji su na ovaj ili onaj način u svoje raz-vojne planove uključile mnoge županije i gradovi u Republici Hrvatskoj. Ta se suradnja i razmjena treba osloboditi starih predrasuda iz vremena kada su granične linije nagrđivali betonski bun-keri i bodljikava žica i kada je svijet bio pun vanjskih i unutrašnjih, stvarnih i, najčešće, izmišljenih neprijatelja. Pred našim očima nastaje jedan drugačiji svijet i u njemu jedna nova Europa u kojoj je regionalna suradnja važan e-lement za stvaranje boljeg i bogatijeg života.Granice i zidovi sužavali su naše hori-zonte i onemogućavali gospodarski i društveni razvoj. Nažalost, prirodnu težnju ljudi za ukidanjem granica i slo-bodom iskoristili su glavni protagonisti predatorskog kapitalizma, banke i kor-poracije. One su svojim financijskim,trgovačkim i društveno neodgovornimdjelovanjem oko većine ljudi i naroda podigle nove ograde koje sputavaju slobodu. Stare su granice zamijenile granice dužničkog ropstva nametnute kroz promociju i slavljenje potrošačkog konzumerizma. Kriza u kojoj se nala-zimo razotkrila je pokvarenost i pro-mašenost tog modela i tih vrijednosti. Kapital i proizvodi slobodno kruže svi-jetom, a ljudi ostaju kod kuće ograđeni ratama kredita, računima koji su sve

Piše: Stjepan Kos

POZIVAMO ČITATELJE DA ISTRAŽUJU I PIŠU O TEMAMA

KOJE VODE PREMA PRAVEDNOM DRUŠTVU

U drugom broju Pravednog društva nastavljamo projekt koji između osta-loga uključuje istraživanje o stanjudruštva i percepciji građana o sa-dašnjem stanju kao i promišljanja gra-đana o budućim kretanjima u društvu i razvoju. Budući da odbacujemo tezuda je pravedno društvo utopija, želimo potaknuti raspravu o sadržaju budućeg pravednog društva i strategijama koji-ma se ono može ostvariti. Upućujemo poziv za suradnju na ovom projektu svima koji žele doprinijeti da ova tema postane nezaobilazna. Prikupljat ćemo eseje i druge kratke tekstove građana i posebno mladih s vizijama razvojadruštva i njihovim očekivanjima. Tek-stovi mogu biti s optimističkim ili pesi-mističkim predznakom. U svakom bro-ju Pravednog društva objavljivat ćemo tekstove koji budu zanimljivi i kreativni.Sistematizirat ćemo sve tekstove na-kon godinu dana, nagraditi najzani-mljivije te objaviti rezultate ankete s ne-koliko osnovnih pitanja na ovu temu. Tiskat ćemo i odgovarajuću publikaci-ju (zbornik radova). U međuvremenu ćemo prikupljati i izjave, odnosno odgo-vore poduzetnika i političara na neko-liko temeljnih pitanja: Znaju li kako o-stvariti pravedno društvo, koliko za to treba vremena, što bi prvo napravili, koje su glavne prepreke? ●

veći i nesigurnošću za svoje radno mjesto. Da smo ljude stavili na prvo mjesto, ispred novca i proizvoda, oni bi upoznali jedni druge, učili i primjenjivali primjere dobre prakse. Neprocjenjiva je vrijednost komunikacije i suradnje izato treba stvoriti uvjete da se ljudi su-sreću i obogaćuju znanjem i idejama.Mi u Hrvatskoj još živimo u paradigmisukobljavanja u smjeru istok - zapad,još se previše trošimo na prostoru bivše Jugoslavije, umjesto da okrene-mo pogled prema sjeveru, u prostor srednje i sjeverne Europe gdje u de-setak država živi sto milijuna nama bliskih ljudi s kojima dijelimo kroz povi-jest sve negativnosti činjenice da smo između velikih imperijalnih sila koje su željele ovladati prostorom između Bal-tika i Jadrana. Cijenu imperijalističkih presizanja stoljećima smo skupo pla-ćali, no došlo je vrijeme da intenzivira-mo našu suradnju i da s ovih prostora, iz srca Europe, pokažemo primjerom, kroz realizaciju zajedničkih programa i projekata, da je moguće pronaći bolja, sigurnija, ljepša i korisnija rješenja i preporoditi Hrvatsku i cijelu regiju te stvoriti uspješno i humano društvo pravde i blagostanja.Obzirom na golemo povijesno iskus-tvo, eksperimentiranje s ekonomskim modelima i kulturno bogatstvo, naša domovina Hrvatska sigurno može bo-lje. Možda smo to čak i zaslužili nakon svih nedaća i patnji kroz našu povijest. ●

UVODNA RIJEČ

Gradimomostove suradnje

Treba se osloboditi starih predrasuda iz vremena kada su granične linije nagrđivali betonski bunkeri i bodljikava žica i kada je svijet bio pun vanjskih i unutrašnjih, a najčešće, izmišljenih neprijatelja

Idejama do nagrada

PRAV

EDNO

DRUŠ

TVO

Izdavač: Bjelovarski centar za razvoj civilnoga društva,Savez za pravedno društvo i Europski dom Bjelovarsko-bilogorske županijeAdresa: Masarykova 8, 43000 BjelovarTelefon: 043 245 109 / Mobitel: 098 239 405 E-mail: [email protected] Web: www.bjvertikala.info i www.danizrinskih.info

Urednik priloga “Pravedno društvo”: Stjepan KosSuradnici: dr. Zdravko Mršić, dr. Franjo Pajrić,

Vlado Karagić, prof, Silvija Kolarić, dipl. ing., Renata Staneković, Tomislav Cug, dipl. oecc., mr. Ivan Ćurić, Jasmina Radojčić, prof., Snježana Pašalić, Nemanja

Vlahović, Tugomir Pemper, Dražen Žagi

28 Siječanj 2010. broj 14 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT

P otrebno je deklarativno pravo že-na na isti tretman, na poslu i u obitelji i u politici, pretvoriti u

stvarno stanje. Određene inicijative već postoje, ali su prilično stidljive, jerse baziraju na preporukama i nisu ob-vezujuće. Potrebno je zakonski uvje-tovati proporcionalan broj žena na iz-bornim listama. Tamo gdje takvi zakoni postoje, kao odnedavno u Hrvatskoj, treba ih provoditi, a nepoštivanje treba sankcionirati. Tu bi razvijene zemljekroz brzu implementaciju mogle poslu-žiti kao uzor zemljama koje u tom po-gledu zaostaju u razvoju. Ovaj korakuključuje i emancipaciju mladih, čiju energiju, intelektualnu svježinu, bolju povezanost s modernim tehnologija-ma i stilom života starije generacije sputavaju na opću štetu. Pri tom su češće motivirane brigom za vlastiti po-ložaj negoli brigom za zajednički pro-speritet.Žene trebaju biti ravnopravno zastu-pljene u Saboru, skupštinama i vijeći-ma. Time bi u završnu fazu ušao pro-ces napuštanja svjetonazora i prakse po kojima su žene manje vrijedne i ma-nje sposobne od muškaraca. Istina je, zapravo, da su danas žene obrazova-nije, empatičnije, marljivije, miroljubivi-je te sklonije suradnji i traženju sklada. Nužnost ravnopravnog sudjelovanja žena u politici uvjetovana je potrebom današnjeg svijeta, čovječanstva i pla-nete Zemlje za tim njihovim osobina-ma. Ravnoteža ženskog i muškog utje-caja ispravit će tisućljetnu nepravdu koja im je nanošena i stvorit će uvjete za donošenje boljih, sigurnijih, ljepših i korisnijih rješenja. Ovo uključuje i mnogo lakše ostvarenje sljedećih ko-raka koji nas vode prema pravednom društvu.

Osigurati transparentnost u smislu do-stupnosti (vidljivosti) informacija jav-

nosti te potpun uvid javnosti u poslovei transakcije koje se tiču života ljudi. To prvenstveno znači obračun s nekim dogmama: dogmom o tajnosti bankov-nih računa, dogmom o tajnosti osob-nih dohodaka, itd. Privatno vlasništvo ostaje neprikosnoveno, ali samo ako je stečeno u skladu sa zakonom. Uvid u stvarne brojke na računima pojedi-naca i organizacija, bez sumnje bi sen-zibilizirao javnost. Tako bi vrlo brzo biopronađen način da se nelegalno stečen novac usmjeri u fondove za razvoj. In-ternet omogućava provjeru imovinskog i bankovnog stanja, što bi samo po sebi vodilo u smjeru veće odgovornosti ljudi na upravljačkim položajima, kao i onihkoji imaju mnogo više nego im je po-trebno. Bogatstvo i odgovornost trebali bi doživjeti simbiozu kakvu tu i tamo već naziremo. Za uspjeh ovog koraka potrebno je napredovati s prvim kora-kom do pravednog društva, a također na nivou UN-a dogovoriti mehanizme sprečavanja transfera prljavog novca u neke “egzotične” državice koje baš na pranju novca dobro zarađuju, a izmislili su ih oni koji izbjegavaju plaćanje po-reza i doprinosa u suradnji s kriminal-cima (ili obrnuto). Tajne službe, čija je nužnost još jedna dogma, najmanje su transparentni di-jelovi društva. One trebaju evoluirati u javne službe koliko je god to moguće, tako da prestaju biti kreatori ratova, manipulatori sukoba ili stranačkih obračuna.

Treći korak na putu do pravednog društva nazvat ćemo miroljubiva poli-tika suradnje. Ovog časa on izgleda preambiciozan, ali uz dovoljno energije uložene u prva dva koraka i edukaciju i ovaj korak postaje lako ostvariv. Sve ovisi o nama i našim uvjerenjima, a sve druge pretpostavke već postoje.Miroljubiva politika može se još nazvati i politika suradnje, pacifikacija ili demi-

litarizacija. Zapravo, radi se o tome da se vojno – industrijski sektor treba po-stupno transformirati u civilni, a u eko-nomske odnose treba uvesti više su-radnje. Nevidljiva ruka tržišta debelo se kompromitirala i potrebna joj je vid-ljiva glava suradnje i planiranja. Za ovo postoji mnogo dobrih razloga, ali dovoljno je spomenuti značajan rast stope zaposlenosti te životnog stan-darda i stvarne kvalitete života te sma-njenje kriminala, prestanak ubijanja i ratovanja s ekonomskom pozadinom, odnosno uzrocima.

Prethodna tri koraka omogućila bi puni zamah četvrtom. Taj četvrti korak, čije tragove možemo uočiti već sada (baš kao i tragove prva tri), taj finalni korakkoji omogućuju ravnopravnost, trans-parentnost i miroljubiva politika surad-nje, poduprti kontinuiranom edukaci-jom, taj korak je razvoj znanosti. Do-sadašnja znanost vrlo je zaslužna za stvaranje sadašnjeg društva koje u nekim dijelovima svijeta možemo naz-vati izuzetno efikasnim, ali efikasnost i pravednost dva su prilično različita pojma. Višestruko povećanje izdvaja-nja za razvoj znanosti rezultiralo bi ogromnim brojem novih otkrića na svim područjima prirodnih i društvenih znanosti. To bi riješilo većinu trenutno gorućih problema: od ekologije, hrane, vode i energije do depresije i drugih psihičkih smetnji i bolesti. Također je vjerojatan i prodor znanosti, pomog-nut ostalim ljudskim djelatnostima, u dosad slabo istražena područja, kao što su primjerice mozak, DNA, itd. Sve bi to moglo prouzročiti kvantni skok u razvoju čovječanstva i razvoju ljudske svijesti, a pravedno društvo bi moglo postati normalna i sama po sebi ra-zumljiva destinacija. ●

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com Siječanj 2010. 29

ČETIRI KORAKA DO PRAVEDNOGA DRUŠTVA

» Ravnopravnost

» Transparentnost

» Miroljubiva politika suradnje

» Razvoj znanosti

Piše: Tugomir Pemper

K rv, znoj i suze zaista su postali svakodnevica i kada će ih zami-jeniti veselje, osmjeh i zadovolj-

stvo, nemoguće je predvidjeti. Ako ni-kada prije onda su ovih dana mnogi ljudi dotaknuli dno života. Sve je više onih koji čeprkaju po kantama za sme-će tražeći ostatke kojima bi prehranili sebe i svoju djecu. Povećava se broj korisnika pučkih kuhinja i onih koji mole prolaznike da im udjele jednu kunu. Mnogi zbog svog ponosa jed-nostavno gladuju. Najgore u svemu je to da je većina u takvoj situaciji obično se kaže “ni kriva ni dužna”. Do prije neki dan imali su posao i plaću. Kakvu takvu, ali im je omogućila da plaćaju struju i komunalije, školuju djecu, ali i da si priušte barem dio sjaja na koje ih svakodnevno podsjećaju brojne re-klame i pozivi marketinških majstora. Da bi to ostvarili opet su mnogi posegli za lihvarskim pozajmicama legalnog bankarsko-pljačkaškog sustava i na-vukli na sebe financijske obveze koje su postale omča oko vrata neovisno o iznosima i iz mjeseca u mjesec sve su veće. U trenutku kada više plaća ne sjeda na tekući račun, a drugih izvora prihoda nema, puca “lanac sreće” jer, ne da se ne mogu pokrivati stvorene obaveze, nego nema ni za golo pre-življavanje. To je naša stvarnost koju nam pokušavaju sada objasniti i neki naši političari i financijski stručnjaci. Dok jedni smatraju da stvari kreću na bolje, dakako iz redova aktualne vlasti, drugi, dakako oporba, upozoravaju da ćemo tek ove godine vidjeti kako nam je prošle godine bilo dobro. Dakle, va-lja zaključiti - bit će nam još gore. Je li to moguće? Može li nam biti gore nego da nam isključuju struju i ovrhama oduzimaju ono malo standarda koji smo si priuštili u svom prividu da se može bolje i ljepše živjeti? To pitanje sami sebi mnogi postavljaju. Izgleda ipak da može biti još gore! Nažalost, sve pretpostavke za to stvorili su upra-vo oni koji su se trebali pobrinuti da se u Hrvatskoj bolje živi. Oni su ozako-nili sve što se može kako bi osigurali onima koji imaju, da imaju još više, a onima koji nemaju, da im se što lakše oduzme i ono malo što imaju. Hrvatski Sabor i zastupnici, od naroda izabrani, primjer su kako se olako izglasavaju sve veća davanja onih najsiromašnijih i

to po raznim osnovama i na raznim razinama od lokalnih do državnih. Na-meta raznih za punjenje proračuna sve je više. A ako ih se ne može platiti, odmah se može “sjesti” na imovinu, mirovinu ili plaću, opet zahvaljujući sa-bornicima koji su to zakonom pojed-nostavili do kraja, posebno kada je riječ o ovrhama. A ti se onda poslije - žali. U ovom trenutku naznaka ozdravljenja gospodarstva i novog zapošljavanja, kao pokretača promjena na bolje, jed-nostavno nema na vidiku. Svakod-nevno smo i dalje svjedoci novih ot-puštanja u velikim i malim tvrtkama zbog spašavanja zarađenog kapitala ili najobičnijeg bankrota obrta ili tvrtki. Nove mjere Vlade za pomoć stidljivo su zakucale na vrata, a lokalne uprave u pravilu nemaju osmišljene strategije gospodarskog razvoja u kriznoj situ-aciji. Proračuni i lokalni i županijski i državni sve teže se pune, sve lakše i češće rebalansiraju i to po nekoliko puta u tekućoj godini. Pritom se nitko ne želi odreći svoga dijela, pa se onda reže tamo gdje najmanje boli, a to su dakako stavke namijenjene pomaga-nju najugroženijih. Socijalna osjetlji-vost se svela samo na spašavanje vla-stitog političkog statusa. Postoji li, osim novih izbora i promjene vlasti koja je neučinkovita za boljitak širokih masa, recept da se stvari preokrenu, pokrenu ili promjene da svima bude bolje? Na-dajmo se da postoji i o jednom takvom načinu odlučili smo i pisati.

Jedan od recepata samopomoći, da ne kažemo samospašavanja, i ljudi i gospodarstva je alternativna valuta. Takvih je valuta već na desetke u Euro-pi koje vrijede za ograničena područja i zapravo su zamjenski novac kojim seplaćaju roba i usluge u nedostatkustvarnog novca kao zakonskog načina plaćanja. To je upravo karakteristično u

današnje recesijsko vrijeme. Primjera alternativnih valuta je podosta. Iskus-tva govore da dobro funkcioniraju. UNjemačkoj i Austriji čak je 28 alterna-tivnih valuta. Ono što posebno veseli je informacija da uskoro kreće jednaza područje tri države Austrije, Mađar-ske i Slovačke koje naseljavaju Gradiš-ćanski Hrvati. Nova valuta zvat će se “plavi franak” koji bi mogao saživjeti i u četvrtoj državi, a to je Hrvatska i to ponajprije na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije. Zašto baš u Hr-vatskoj i baš u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji? Riječ je o projektu za koji suideju dali Gradišćanski Hrvati iz Šo-prona na tromeđi Austrije, Slovačke iMađarske. S njima su predstavnici Bjelovarskog centra za razvoj civilnog društva uspostavili prijateljsku surad-nju na projektima “Baltičko-jadranske vertikale” kojima je glavni cilj okuplja-nje i suradnja naroda na 17. meridi-janu. Kada se zna za dobru suradnju bjelovarskih udruga civilnog društva u “Savezu za pravedno društvo” s pred-stavnicima Gradišćanskih Hrvata, ne treba biti čudno da se “plavi franak” po-javi i u Hrvatskoj i to baš u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.Inače u cijelom svijetu sve veći broj malih zajednica kojima manjka gotovi-ne tiska vlastiti novac. Sama ideja tis-kanja paralelnog novca potječe još izdoba Velike depresije. U današnje vri-

PRAV

EDNO

DRUŠ

TVO “Plavi franak” da novca nije manjak!

Alternativna valuta u cijelom je svijetu prihvaćen način borbe protiv nedostatka novca i no-vog zaduživanja, a istovremeno se jača lokalno gospodarstvo i nižim cijenama roba i usluga olakšava život svih ljudi

Baltičko-jadranska vertikala: Kako se boriti protiv recesije po receptu Gradišćanskih Hrvata


Zemljopisna karta hrvatskih nase-lja u kojima će biti “plavi franak” službena lokalna valuta

Recept za izlaz iz krize - tiskanje vlastitog novca

jeme trebala bi pomoći krajnjim potro-šačima da “spoje kraj s krajem”, kao i lokalnim tvrtkama da prežive sve te-že uvjete poslovanja. Sam sustav je postavljen na slijedeći način: Poslovni subjekti i privatne osobe povezane u mrežu (zadrugu) tiskaju valutu. Kupci tu zamjensku valutu kupuju po diskont-noj cijeni - recimo za 95 centi za vrijed-nost jednog eura - a zatim je potroše u dućanima koji primaju valutu, gdje za nju dobiju punu vrijednost. Tako radnici s niskim plaćama mogu platiti živežne namirnice, gorivo za automobile ili sa-tove joge u alternativnim valutama.Rast popularnosti alternativnih valuta je pozitivan korak naprijed i ima poten-cijal za stvaranje vrlo snažnih valuta koje bi se mogle koristiti i u globalnimi u lokalnim različitim mrežama umjes-to daleko skupljih zbog kamata, “NAD-nacionalnih” valuta. Ed Collom, sociolog sa Sveučilišta Southerng Maine, koji proučava novo-kovane lokalne valute, smatra da su njihovom upotrebom ljudi zapravo ohrabreni da troše u vlastitim zajed-nicama. Na taj način se recesijom u-groženi trgovci, koji na prvoj liniji stra-davaju zbog pada kupovne moći, mo-gu barem održati na životu. On i nje-govi istomišljenici kažu da uvođenje paralelnog lokalnog novca šalje snaž-nu poruku ljudima da ukoliko smanje ovisnost o uvjetima na širem tržištu i okrenu se u vlastito dvorište, koje imje lakše dohvatljivo i sigurnije, poveća-vaju i sebi i poslovnoj okolini šansu za preživljavanje.Sasvim je logičan zaključak dakle, po-gotovo danas kada je ovom zadnjom financijskom krizom aktualni globalni monetarni sustav, baziran na nelogičnoj i nemogućog ideji stalnog i vječnog po-rasta dugova, dotakao granice, da je pitanje alternativnih valuta od ključne važnosti. ●

Sustavi alternativnih valuta suvelika šansa za boljitak druš-tvenih zajednica koju građani, i stari i mladi, i službenici i radni-ci, poduzetnici, poduzeća i umi-rovljenici ne smiju propustiti.

Kad je riječ o tiskanju vlastitog nov-ca onda je među Gradišćanskim Hrvatima U Mađarskoj neazaobi-lazno ime gospodina Perkovca koji je pokrenuo ideju o zamjenskom novcu na području uz granicu trijudržava. Riječ je o uspješnom po-slovnom čovjeku u mađarskom gradu Šopronu koji se o ideji alter-nativne valute najprije konzultirao s nekoliko vrhunskih ekonomista. Zbog toga što je recesija i kriza u-mjetno izazvana i to nedostatkom 5 do 7 posto novca, došlo se do zaključka da taj nedostatak goto-vog novca može biti nadoknađen s više povezivanja lokalnog gos-podarstva i stanovništva i njihovog međusobnog trgovanja, a ne da se samo trguje u velikim trgovačkim lancima koji imaju tako niske cijene da mali ne mogu opstati. Tako je nastala ideja o zamjenskoj valuti u obliku “plavog franka” koji bi trebao potaknuti trgovanje lokalnim proiz-vodima i u lokalnoj trgovačkoj mreži. To je dobar put prema financijskom oporavku cijelog područja koje će pokrivati plavi franak.U rujnu prošle godine je održana osnivačka skupština zadruge koja bi trebala sa svojim osnovnim kapi-talom pokrenuti novo sredstvo pla-ćanja na što širem području i sa što više korisnika. Ta je zadruga većregistrirana na mađarskom Trgo-vačkom sudu. U ovom trenutku se cijeli postupak usklađuje s europ-skim zakonima i zakonima država na kojima bi se trebao početi ko-ristiti plavi franak. Državna služba koja prati tijek novca nadzire cijeli postupak uvođenja plavog franka. Oni koji će biti u posjedu tih bonova zvanih plavi franak imat će desetak posto popusta pri kupovini roba ili plaćanja usluga što bi trebalo potak-nuti da čim više ljudi plaća upravo plavim frankom. Jedna od vrlo ja-kih banaka u zapadnoj Mađarskoj već je ušla u taj zadrugarski sustav. S velikim brojem svojih poslovnica u svim naseljima i gradovima bit će vrlo pouzdan servis. Zanimljivo je da je na bonu od dvije tisuće plavih franaka Ladislav Pejačević, hrvatski ban rođen u Šopronu.O plavom franku će govoriti inicijator njegove ideje gospodin Perkovac i u Bjelovaru na posebnoj radionici u svibnju ove godine. ●

U blizini Münchena, lokalna valuta Chimgauer postiže fantastičan us-pjeh od uvođenja prije pet godina i ne pokazuje znakove slabljenja u-slijed ekonomske krize.

Prodavači i kupci oduševljeni su svojim lokalnim novcem “Entuzija-zam raste: mislim da su ljudi u regiji u cjelini pozitivniji nego u ostatku zemlje. Odnos prema euru je jedanna prema jedan, ali postoji mo-gućnost promjene tečaja ako eurozapadne u teškoće”, rekao je Kri-stijan Geleri, vođa projekta. Novča-nice vedrih boja u apoenima od jednog, dva, pet, 10, 20 i 50 Chim-gauera mogu se nabaviti u 42 mje-njačnice u pokrajini, a primaju ih u 600 lokalnih poduzeća. Geleri do-daje da svaki put kada potrošač promijeni novac, tri posto iznosa odlazi za podršku nekog lokalnog projekta prema izboru kupca. Podu-zetnici su prigrlili ideju novog novca jer on osigurava lojalnost potroša-ča i ohrabruje kupovinu i upotrebu lokalnih proizvoda. Od skromnih početaka sa 130 potrošača, 100 lo-kalnih tvrtki i pet lokalnih projekata, nova se valuta sada može pohvaliti sa gotovo 2000 redovnih korisnika koji troše gotovinu u 600 tvrtki i po-državaju 200 projekata. U pet go-dina razmijenjeno je 2,8 milijuna Chimgauera, a sada je u opticaju više od 300.000 Chimgauera. Valu-ta može omogućiti zajednicama dabudu neovisnije i zaštićenije od e-konomskih udara”, kaže Geleri. ●

“Plavi franak” da novca nije manjak!Baltičko-jadranska vertikala: Kako se boriti protiv recesije po receptu Gradišćanskih Hrvata

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com Siječanj 2010. 31

S “plavim frankom”popust pri kupovini!

Lokalna valuta potiče kupovinu

lokalnihproizvoda!Sama ideja o alternativi domi-

nantnim oficijalnim valutama je vrlo jednostavna, ali u isti tren i revolucionarna

Piše: Silvija Kolarić, dipl.ing.

N edavno je na internetskim stra-nicama Ministarstva zaštite o-koliša, prostornog uređenja i

graditeljstva objavljen Prijedlog Petognacionalnog izvješća Republike Hrvat-ske prema Okvirnoj konvenciji Ujedi-njenih naroda o promjeni klime. Republika Hrvatska je potpisala Kyot-ski protokol 1999., a ratificirala 2007. godine, čime se obvezala smanjiti e-misije stakleničkih plinova za pet po-sto u prvom obvezujućem razdoblju (2008.-2012.) u odnosu na baznu go-

dinu. Bazna godina za Republiku Hr-vatsku je 1990., a te godine je emisija stakleničkih plinova iznosila 34822 Gg CO2-eq, što znači da Kyotski cilj za Republiku Hrvatsku iznosi 33081 Gg CO2-eq.Kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova i održala kvaliteta zraka, Re-publika Hrvatska je izradila 33 glavne mjere koje su u fazi provedbe, a neke su u pripremi za provođenje. Nažalost, Hrvatska unatoč mjerama neće moći ostvariti zadani Kyotski cilj, što se jas-no vidi iz grafikona u koji su uključene projekcije za politiku, bez mjera i s mjerama. Iz grafikona je jasno da će biti potrebne dodatne mjere kako bi Hrvatska održala emisiju stakleničkih plinova na zadanoj razini.Analizirajući mjere koje Republika Hr-vatska provodi ili tek namjerava pro-voditi, šteta je što je osmišljeno relativ-no malo mjera koje bi poticale proiz-vodnju energije iz obnovljivih izvora. Uzevši u obzir Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske, o kojoj smo pisali u prošlom broju i kojom sedo 2020. godine predviđa tek 9,2 po-sto energije iz obnovljivih izvora, na neki način je i jasno zašto Hrvatska ne-

33 glavne mjere za održavanje kvalitete zraka u Hrvatskoj:

MCI-1. Poticanje primjene obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije MCI-2. Poticanje primjene kogeneraci-je (zajednička proizvodnja toplinske i električne energije) MCI-3. Smanjenje potrošnje fosilnog goriva korištenjem biorazgradivog ko-munalnog otpada u toplanama ili is-korištenje bioplina s odlagališta MCI-4. Smanjenje potrošnje fosilnog goriva korištenjem biorazgradivog ko-munalnog otpada u cementnoj indus-triji MCA-5. Program kreditiranja pripreme projekata obnovljivih izvora Hrvatske putem Hrvatske banke za obnovu i ra-zvitak MCA-6. Poticanje korištenja obnov-ljivih izvora energije i energetske učin-kovitosti putem Fonda za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost MCA-7. Poticanje energetske učinko-vitosti provedbom projekta “Uklanjanje barijera učinkovitom korištenju energi-je u sektoru kućanstva i usluga”

će uspjeti ispoštovati Kyotski protokol.Naime, Hrvatska tom strategijom planira izgraditi nove termoelek-trane pogonjene zemnim plinom i uvoznim (!!!) kamenim ugljenom. Time, umjesto da razvijamo i potičemo čiste proizvođače, još više umanjujemo mogućnost ostvarenja Kyotskog cilja.

Električni automobili su u posljednjevrijeme postali svjetski hit. U prvo vri-jeme su ih proizvodili GM, Toyota i Ni-ssan, a sada su ih počeli proizvoditi

MCA-8. Program energetske učinkovi-tosti poduzeća HEP ESCO MCI-9. Mjere povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu MCA-10. Označavanje energetske učinkovitosti kućanskih uređaja MCI-11. Uspostava okvira za postav-ljanje zahtjeva ekološkog projektiranja MCI-12. Povećanje atraktivnosti željez-ničkog transporta MCI-13. Uvođenje biogoriva MCA-14. Poticanje upotrebe vozila s manjom emisijom CO2 MCA-15. Poticanje upotrebe plina u vozilima MCA-16. Mjera smanjenja emisije N2O u proizvodnji dušične kiseline MCI-17. Spaljivanje ili termičko isko-rištenje metana sakupljenog na odla-galištima otpadaMCA-18. Plan za djelovanja u sektoru poljoprivrede s gledišta prilagodbe kli-matskim promjenama i smanjenja emi-sije stakleničkih plinova MCA-19. Odluka o korištenju članka 3.4. Kyotskog protokola MCA-20. Uspostava sustava trgovanja emisijskim jedinicama

i proizvođači od kojih to ne bismo oče-kivali. U trenutku kada Opel najvljuje svoj električni automobil pod imenom Am-pera, a automobile marke Tesla vozeguverner Kalifornije Arnold Schwarze-negger i glumci George Clooney i Dus-tin Hoffman, pojavljuje se tvrtka Dok-Ing iz Hrvatske sa svojim prototipom XD. Automobil XD je gotovo u cijelosti hr-vatski proizvod. Dizajnirao ga je indu-strijski dizajner Igor Jurić, koji je 12 godina radio u njemačkoj autoindustrijiu sektoru razvoja, a probnu šasiju jeproizvela sisačka tvrtka Eko-Međimur-je. Tvrtka Tema iz Pule već je razvila

Već je sada jasno da će biti potrebne dodatne mjere kako bi Hrvatska održala emisiju stakleničkih plinova na zadanoj razini

Strategija protiv Kyota

Prvi hrvatski automobil – električan

U ovome broju nastavljamo s usporedbom hrvatske nacionalne strategije za očuvanje okoliša i energetsku efikasnost sa svjetskimtrendovima. Nasuprot strategiji ističemo rad hrvatskih pionira, inovatora i entuzijasta natome polju. Nažalost, izostaje sustavna po-moć države.

PRAV

EDNO

DRUŠ

TVO


MCA-21. Naknade na emisiju CO2 MCA-22. Izvještavanje prema UNF-CCC-u i Kyotskom protokoluMCA-24. Aktivno sudjelovanje u me-đunarodnom pregovaranju za obve-zujuće razdoblje nakon 2012. (“Post-Kyoto”) MCA-25. Izrada planova, programa i studija za efikasnije provođenje i krei-ranje politike klimatskih promjena.

elektromotore snage 45 kW i 600 Nm koji bi se ugrađivali u prednje kotače te automobilčiću omogućavali postizanje 120 km/h maksimalne brzine, dok bi jedini uvozni dio predstavljale baterije koje su najskuplji dio automobila i čiji je proizvodnja neisplativa.Jurić je napravio dizajn gradskog vozi-la s dva sjedala (veličina smart fortwo), služeći se kombinacijom najmodernijih softvera. Po njegovim riječima, razvoj softvera je tehnološka revolucija koju je autoindustrija propustila. Zato je mo-guće da njih šestero razvije novi model automobila za manje od godinu dana, dok bi tradicionalna industrija trebala dvije godine rada petstotinjak dizajne-ra i inženjera uz milijunsku opremu. Vitalna inovacija je u poznavanju i kombiniranju različitih dizajnerskih i in-ženjerskih softvera.Sudeći prema fotografijama, automo-bil je neodoljiv, a predviđena cijena je 10000 eura za osnovni model. Prema tome, država bi zasigurno imala inte-res subvencionirati razvoj i kupovinu električnih vozila. Tako ne bismo mora-li svake godine strepiti nad turističkom sezonom, koja nam donosi prihod s kojim možemo kupovati tuđe proizvo-de visokih tehnologija. Osim toga, kao i cijela Europa, imamo interes smanjiti ovisnost o uvoznoj nafti i plinu i, dakako, ispoštovati Kyotski protokol. Zbog toga bi bilo korisno dodati 34. i 35. mjeru. ●

MCA-30. Uspostava infrastrukture zaprimjenu fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola MCI-31. Provedba JI projekata u Hr-vatskojMCA-32. Omogućiti investiranje u CDM i JI projekte u drugim državama MCA-33. Uključivanje Hrvatske u eu-ropsku shemu trgovanja emisijama

Bilo bi vrlo korisno dodati i 34. i 35. mjeru:MCI-34.: Poticanje razvoja električnog automobilaMCI-35.: Subvencioniranje kupovine električnih automobila

MCA-26. Uspostava istraživačko - raz-vojnog programa namijenjenog pita-njima klimatskih promjena

MCA-27. Nacionalni energetski pro-gramiMCA-28. Program obrazovanja i rada s javnošću MCA-29. Potpora programima i projek-tima za prijenos tehnologija i znanja

Već je sada jasno da će biti potrebne dodatne mjere kako bi Hrvatska održala emisiju stakleničkih plinova na zadanoj razini

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

Dok-Ing XD prototip

Projekcija emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskojza razdoblje 1990.-2030. godine.

-5% u odnosu na Baznu godinu

Siječanj 2010. 33

Piše: Tomislav Cug, dipl.oec.

K ada se počelo razmišljati o tome na koji način spustiti cijenu proiz-vodima tako da oni postanu kup-

cima pristupačniji, razmišljalo se kako ustvari povećati svoju zaradu. Dakako da je to nama kupcima išlo na ruku i da su mnogi proizvodi postali pristupačniji, iako se nekada moglo samo sanjati o njima.

Školski primjer je početak dvadesetog stoljeća i traka za sastavljanje auto-mobila Ford. Serijska proizvodnja je toliko spustila cijenu da danas goto-vo nema obitelji u razvijenom svijetu bez bar jednog automobila. Masovna proizvodnja je zavladala i ne da se s trona. U osnovi ekonomije je činjenica da se poduzeće mora širiti kako ne bi propalo. Stvari se proizvode u daleko većim količinama nego što je potreb-no, a marketing je zadužen da se pro-izvedene stvari prodaju kako bi se sa-kupio novac da se proizvede još više stvari koje nikome nisu neophodne jer je potreban novac da se proizvodnja nastavi. Bogatstvo se gomila, iako nije potrebno. Korporacije su toliko velike da njihove zarade premašuju budžete većine država. Warren Buffett i Bill Gates samo su neka od imena koja se spominju sa strahopoštovanjem kada se priča o bogatstvu. Količina novacakoja pripada njima većini ljudi nije ni zamisliva. Četrdesetak milijardi dolara. Deset nula. I nije dosta. Samit G20 iz-našao je 1100 milijardi dolara za pomoć u prevladavanju krize. Proizvodnja će se nastaviti, to je sigurno. Jer nema-mo niti jedan drugi ekonomski sustav koji bi bio bolji od ovoga. I dalje ćemo uživati u svim mogućim i nemogućim proizvodima. No, pod koju cijenu?Proizvođačima dobara je potrebna e-nergija da bi proizvodili, a tu na scenu stupaju proizvođači energenata. Naf-tom se špekulira po svjetskim burzama i cijene se dižu u nebo. Tko pametan

želi sam sebi izbijati milijarde iz džepa pa da u prodaju pusti električne auto-mobile? Danas postoje koncepti au-tomobila na vodik. Čak i na komprimi-rani zrak. I to funkcionira! No nema zarade od benzina, ne troši se ulje, ne mijenjaju se svjećice i filteri… 1996. u Kaliforniji su se pojavili električni automobili EV1 – Electric Vehicle 1. Deset godina kasnije ti su automobili tajanstveno nestali s prometnica iako su svi bili zadovoljni njima. Stotinu go-dina ranije na cestama je bilo više električnih automobila nego onih na benzin. Dvadesetih godina prošlog sto-ljeća pobijedili su automobili pogonje-ni na benzin. No, pobjeda je nešto do-nijela sa sobom – smog. Raste broj oboljelih od astme, raka, bolesti pluća. Svemu tome doprinose proizvođači električne energije na kruta goriva i sva ostala industrija koja u atmosferu ispušta goleme količine otrovnih plino-va. Hoće li zrak postati luksuzno do-bro koje će se kupovati u limenkama – sjetite se “Čistog hrvatskog zraka” iz devedesetih godina? Atmosfera se zagrijava, polarne kape se tope. Ljudi obolijevaju, suše i poplave uništavaju cijela područja. Zbrinjava li se itko? Samo zanemariv broj ljudi koji nema šanse pobijediti moćni kapital. Proto-kol iz Kyota tema je mnogih rasprava. Smanjiti količinu ugljičnog dioksida i ostalih plinova kako bi se smanjio

efekt staklenika koji narušava klimu. Protokol je potpisalo 187 država. I na zadnjem sastanku svi su se složili da je to dobra stvar, no ozbiljnog pomaka na niže u emisiji plinova nije bilo. Nitko ne da svoju industriju zato da bi “neki tamo” mogli normalno disati. Redovito čitamo o elektranama pokretanim na vjetar, na plimu i oseku, o solarnim plo-čama, grijanju iz zemlje, no je li to ne-što što će zaživjeti ili su to samo izo-lirani pokušaji? U Kaliforniji je 1990. godine proglašena 41 uzbuna prvogreda zbog količine smoga u zraku. Je li to podiglo svijest ljudi i ima li dvadeset godina kasnije manje automobila na fosilna goriva? Upravo suprotno.Ipak, nekolicina znanstvenika pokuša-va promijeniti razmišljanja ljudi. Svjesni financijske krize, enormnog povećanja cijene energenata i narušene klime, pokrenuli su projekt Green New Deal. Program koji kombinira kratkoročnu stabilizaciju s dugoročnom rekonstruk-cijom financijskog, poreznog i ener-getskog sustava na svjetskom nivou. Novca očito ima dovoljno, no raspo-djela nije u redu. Dakle, ekonomski su-stav treba mijenjati. Promjena načina kolanja novca i njegove raspodjele sunužni. A da bi se ostvarili pomaci, po-trebno je promijeniti svijest ljudi. No, vrlo je teško učiti na tuđim greškama. Tek kada se nama dogodi nešto groz-no, razmišljat ćemo o alternativama. ●

Hoćemo li i dalje uživati u svim mogućim i nemogućim proizvodima i pod koju cijenu?

Znanstvenici pokrenuli

Green New Deal

PRAV

EDNO

DRUŠ

TVO


Piše: mr. sc. Zdravko Mršić

K njiga “Suočenje civilizacija” opi-suje i ocjenjuje niz obnoviteljskih zahvata koje je poduzimala za-

padna civilizacija od Isusova vremena do današnje svjetske krize. Nije riječ o recesijama, nego o obnovi cijele civili-zacije koja je svakih nekoliko stoljeća zapadala u teške i pogibeljne krize. Kriza rimskog svijeta, koji je obuhva-ćao cijelo Sredozemlje, bila je jedna-ko duboka i presudna kao i današ-nja kriza, koja je prva kriza u globa-liziranom svijetu. U Isusovo vrijemebio je globaliziran Mediteran.Civilizacije propadaju iz više raz-loga. Jedan je vanjska ugroza,drugi nestanak ili oskudica pri-rodnih izvora na kojima je biloizgrađeno gospodarstvo civiliza-cije. Međutim, u propadanju je uvi-jek očita neprimjerenost sustavaljudskih vrijednosti u novim vanj-skim okolnostima i unutarnjim pri-prilikama. Unutarnja slabost civi-lizacije potiče i vanjsku ugrozu,jer je oslabljena civilizacija lagan plijen dinamičnom i samouvjerenom neprija-telju. Postupno propadanje civilizacije stvara potrebu otpora unutarnjem pro-padanju, a vanjska ugroza tu potrebučini prijekom i hitnom zadaćom. Među-tim, mobilizacija cijelog društva u tak-voj nuždi ne može se izvesti bez us-klađenja sustava ljudskih vrijednosti novim potrebama društva.U krizi koja je nastupila prije dva ti-sućljeća, mobilizacija za obnovu po-sustalog svijeta, koji su ubrzo počeli ugrožavati daleki euroazijski narodi,bila je izvedena na načelima zajedniš-tva te ljudske uzajamnosti i solidar-nosti Isusa iz Nazareta. U današnjem globaliziranom svijetu očito je propa-danje zapadne civilizacije kojoj pripa-da i Hrvatska, a koja ima takozvane kršćanske korijene. Umjesto uloge go-spodarice svijeta, koju je igrala tijekom nekoliko stoljeća, zapadna civilizacija

se mora pomiriti sa sudbinom obične sudionice korjenitih promjena koju je donijela globalizacija. Zapad je ozbilj-no gospodarski ugrožen s istoka.

Da je stanje svijeta vrlo ozbiljno - iako postoji nada da će svijet naći dobro opće rješenje nevolja koje će narode i ljude izbaviti iz samrtne neizvjesnosti – vidi se po tomu što se danas vode ratovi u 53 zemlje i što u još 47 zemalja tinjaju napetosti kakve su u drugim zemljama dovele do ratova. Uzrok sadašnjih rat-nih sukoba nisu kolonijalizam ili imperi-jalizam, nego globalizacija koja u svim zemljama produbljuje ekonomsku i po-litičku nejednakost. Golema većina pučanstva u svim zemljama od SAD-a, preko Nigerije do Kine isključena je iz razdiobe bogatstava koje stvara glo-balizacija. Kako u većini zemalja nema potrebne etničke homogenosti, lako je zapostavljenim dijelovima i klasama pučanstva naći vjeru, ideologiju ili sus-tav ljudskih vrijednosti koji će homo-genizirati isključene ljude i povesti ih u borbu ili čak u rat za rušenje sustava koji im u vlastitoj zemlji ugrožava eg-zistenciju.

Američki neokonzervativacFrancis Fukuyama napisao je

1993. godine knjigu “Kraj povi-jesti i posljednji čovjek” u kojoj

je prerano iznio postavku daće putem globalizacije kor-

poracije zagogospodaritinarodima i državama. Fuku-

yamu je potukla stvarnost.Sad istom počinje prava,

globalna povijest. Nekad jebilo lako voditi narode kad

je rat bilo dopuštena inačicapolitici i gospodarstvu. Sad

će se prava politika očitova-ti u usklađenju interesa svihnaroda i ljudi u njima. Povi-

jest je kronika politike. ●

Mr. sc. Zdravko Mršić, bivši Ministar u Vladi Republike Hrvatske i direktor hrvatske Agencije za restrukturiranje (1990.), do umirovljena radio u di-plomaciji. Autor je više knjiga, među kojima su “Isusovi ljudi” , “Povratak domovine”, “Globalizacija i gospodar-ski nacionalizam” , “Otvorena šutnja”, “Proslava života”, “Isus”, “1997.”, “Mala Terezija”, “Isus za treće tisućljeće”, “Evolucija bez odabira”, “Konsenzus za Hrvatsku”. Mr.sc. Mršić bit će gost na tribini koju će u Bjelovaru početkom veljače organizirati Bjelovarski centar za razvoj civilnog društva na kojoj će biti riječi o krizi globaliziranog svijeta i knjizi “Suočenje civilizacija”.

Uzrok sadašnjih ratnih sukoba nisu kolonijalizam ili imperijalizam, nego globalizacija koja u svim zemljama produbljuje ekonomsku i političku ne-jednakost

Današnji svijet i Zapad u njemu još uvijek imaju iz-bor: (1) promicati svjetsko za-jedništvo te uzajamnost i solidarnost među civiliza-cijama, narodima i ljudi-ma ili (2) nastaviti promicanjesvim sredstvima pojedi-načnih, vlastitih interesa.

Golema većina pučanstva u svim zemljama od SAD-a, preko Nigerije do Kine isključena je iz razdiobe bogatstava koje stvara globalizacija

POČETAK GLOBALNE POVIJESTI

Siječanj 2010. 35 AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com

U Garešnici je u prosincu održa-na Osnivačka skupština Udru-ge nezavisne civilne akcije, čija

je kratica “UNCA”. Tridesetak građana okupilo se u prostorijama Pčelarske udruge “Cvijet” iosnovalo nevla-dinu i neprofitnuudrugu koja za-govara i promi-če interese i do-brobit građanana načelima rav-nopravnosti, toleran-cije, razumijevanja, transparentnosti, suradnje i poštivanja njihovih prava i potreba. UNCA je udruga koja želi glasno razmišljati i dati svoj doprinos za bolji i kvalitetniji život građana. Za glavnog tajnika UNCA-e izabran je Ivan Šoštarić iz Garešnice, a za pred-sjednika UNCA-e Nemanja Vlahović, također iz Garešnice.Najbitniji elementi iz usvojenog plana i programa rada za 2010. godinu, sigurno su pokretanje novih manifes-tacija, rad na gospodarskom povezi-vanju Garešničkog kraja s razvijenim regijama i grdovima u EU te izrada Projekata i razvojnih programa za natječaje, kao i intenzivna suradnja s razvojnim agencijama, a sve u cilju povlačenja financijskih sredstava iz pretpristupnih fondova EU za rad i razvoj civilnog, javnog i gospodarskog života naše sredine.- UNCA u svojim odborima ima pet-naestak mladih i obrazovanih ljudi, tri prevoditelja za službene jezike EU-a (engleski,njemački,francuski) i mnoge stručne suradnike, a preko Pčelarske udruge „Cvijet” i njezinog projekta Garešničkog sajma, otvorena vrata međunarodne suradnje. „Na nama je da ove adute pokušamo što bolje iskoristiti za dobrobit sredine u kojoj živimo”, naglašava novoizabrani predsjednik Nemanja Vlahović, koji je pozivao sve zainteresirane građane da se pridruže. ●Sve informacije o udruzi i učlanjenju možete dobiti svakog utorka u vremenu od 10:00 do 12:00 sati u prostoru Pčelarske udruge “Cvijet”, Kolodvorska 2 u Garešnici.

V eć drugu godinu predstavnici Bjelovarskog centra za civilno društvo i udruge Savez za pra-

vedno društvo gosti su na Hrvatskom balu u mađarskom gradu Šopronu u čijoj okolici Gradišćanski Hrvati pred-stavljaju vrlo utjecajnu nacionalnu ma-njinu. Ti su hrvatski balovi postali tradi-cija i mjesto gdje se jednom godišnje, u siječnju, okupljaju Hrvati i uz prigodan program druže, podsjećaju i obnavljaju običaje. Bila je to, naravno, i prigoda za dogovor o nastavku suradnje bjelo-varskih udruga civilnog društva s lokal-

N a prvom sastanku partnera izHrvatske (Bjelovarski centar zarazvoj civilnoga društva pred-

vodio je Stjepan Kos) i Mađarske (Šopronsko hrvatsko društvo predvo-dio je Franjo Pajrić) na europskom projektu “Manjine za manjine” dogo-voreni su termini i teme za provedbu aktivnosti u okviru projekta koji je pro-šao na natječaju Europske komisije u programu Europa za građane. Između ostaloga, dogovoreno je gostovanjepripadnika nacionalnih manjina i čla-nova udruga iz Bjelovarsko-bilogorskežupanije u Šopronu u ožujku 2010. godine te gostovanje pripadnika hr-vatske nacionalne manjine, odnosno Gradišćanskih Hrvata i Mađara u Bje-lovarsko-bilogorskoj županiji, tijekom svibnja ove godine.

nim hrvatskim upravama u Mađarskoj, posebno kada je riječ o europskom projektu “Manjine za manjine” za koji su bjelovarski “civilnjaci” dobili i finan-cijsku potporu EU.Domaćini su Bjelovarčanima bili dr. Franjo Pajrić i Franjo Grubič, pred-stavnici hrvatske manjine iz Koljnofa, hrvatskog sela u blizini Šoprona s koji-ma je Stjepan Kos, predsjednik Bje-lovarskog centra za razvoj civilnogdruštva sudjelovao u razgovoru i s hrvatskim veleposlanikom u Mađar-skoj. ●

Na drugom sastanku s veleposlani-kom Republike Hrvatske u Mađarskoj, Ivanom Bandićem i predstavnicima Gradišćanskih Hrvata iz Šoprona i okolice, razgovaralo se o problemima hrvatske nacionalne manjine vezanim uz edukaciju, financiranje i traženje prikladnog prostora za rad. Dobra je vijest da je grad Šopron ponudio jed-nu reprezentativnu zgradu hrvatskoj i njemačkoj manjinskoj zajednici, ali jeta ponuda odbijena zbog potrebe adap-tacije zgrade. Veleposlanik je izraziospremnost da po tom pitanju finan-cijski pomogne. Upravo je nastanak Hrvatske kuće u Šopronu jedan od ci-ljeva programa Baltičko - jadranske vertikale kojom se želi intenzivirati su-radnja između ljudi, organizacija, gra-dova i država oko 17. meridijana iz-među Baltika i Jadrana. ●

Vijesti s Baltičko-jadranske vertikale

Udruga za glasno razmišljanje

OSNIVAČKA SKUPŠTINA “UNCA”-e, UDRUGE NEZAVISNE CIVILNE

AKCIJE U GAREŠNICI

PRAV

EDNO

DRUŠ

TVO


Hrvatski bal u Šopronu

PodrškaGradišćanskim Hrvatima

U Šopronu su prvih dana siječnja održana dva sastanka koja su se svojim sadržajem i zaključcima uklapala u pro-gram Baltičko - jadranska vertikala.

Documents

Pravedno drustvo br. 2