Europski parlament2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0203/2016

9.6.2016

IZVJEŠĆEo provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestiteljica: Helga Stevens

Izvjestitelji za mišljenje (*):Martina Anderson, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje posloveRosa Estaràs Ferragut, Odbor za predstavke

(*) Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

RR\1097687HR.doc PE578.465v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA.................................................3

OBRAZLOŽENJE....................................................................................................................34

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE.................................................................................................................................38

MIŠLJENJE ODBORA ZA PREDSTAVKE...........................................................................45

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE................................................................54

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ......................................................................................57

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE.........62

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM...............................................................67

MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ............................................................73

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE.................................................77

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA...................................................................83

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA..............................88

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU..........................96

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU..................................................................................................................................97

(*) Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

PE578.465v02-00 2/97 RR\1097687HR.doc

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članke 2., 9., 10., 19., 168. i članak 216. stavak 2. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članke 2. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

– uzimajući u obzir članke 3., 15., 21., 23. i 26. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: Konvencija) i njezino stupanje na snagu u Europskoj uniji 21. siječnja 2011. u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenog 2009. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom1,

– uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom od 2. listopada 2015. o početnom izvješću Europske unije2,

– uzimajući u obzir popis pitanja koja je podnio Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom 15. svibnja 2015. u vezi s početnim izvješćem Europske unije3,

– uzimajući u obzir Kodeks ponašanja između Vijeća, država članica i Komisije kojim se određuju interni mehanizmi provedbe u Europskoj uniji Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i zastupanja EU-a u vezi s tom Konvencijom,

– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

– uzimajući u obzir Smjernice UN-a o alternativnoj skrbi za djecu4,

– uzimajući u obzir Uredbu br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/20065,

1 SL L 23, 27.1.2010., str. 35.2 CRPD/C/EU/CO/1.3 CRPD/C/EU/Q/1.4 A/RES/64/142.5 SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

RR\1097687HR.doc 3/97 PE578.465v02-00

HR

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenog 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja1,

– uzimajući u obzir presude Suda u spojenim predmetima C-335/11 i C-337/11 HK Danmark te slučajevima C-363/12 Z i C-356/12 Glatzel,

– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 28. travnja 2015. upućenu Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju (2015. – 2019.): ʻLjudska prava kao trajni prioritet programa EU-aʼ” (JOIN(2015)0016),

– uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2015. o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015)0615),

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 19. lipnja 2015. pod nazivom „Odgovor Europske unije na popis pitanja u vezi s početnim izvješćem Europske unije o provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom” (SWD(2015)0127),

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 5. lipnja 2014. pod nazivom „Izvješće o provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom u Europskoj uniji” (SWD(2014)0182),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. listopada 2011. naslovljenu „Inicijativa socijalnog poslovanja: Stvaranje povoljne klime za socijalna poduzeća, ključne dionike u socijalnoj ekonomiji i inovacijama” (COM(2011)0682),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. studenog 2010. naslovljenu „ Europska strategija za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020.: obnovljena obveza za Europu bez zapreka” (COM(2010)0636),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2016.2,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o stvaranju konkurentnog tržišta rada EU-a za 21. stoljeće: usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i mogućnostima zapošljavanja kao način oporavka od krize3,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama u borbi protiv nezaposlenosti4,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o stanju temeljnih prava u

1 SL L 303, 2.12.2000., str. 16.2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0059.3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0321.4 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0320.

PE578.465v02-00 4/97 RR\1097687HR.doc

HR

Europskoj uniji (2013. – 2014.)1,

– uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 8. srpnja 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica2,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju do 20. svibnja 2015. o popisu pitanja koja je usvojio Odbor Ujedinjenih naroda za prava osoba s invaliditetom u odnosu na početno izvješće Europske unije3,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o utjecaju krize na pristup ranjivih skupina skrbi4,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2011. o mobilnosti i uključivanju osoba s invaliditetom te Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.5,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. svibnja 2009. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada6,

– uzimajući u obzir detaljnu analizu Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenu „Provedba u Europskoj uniji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom”,

– uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030.,

– uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog ombudsmana za 2014. godinu,

– uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana da zatvori istragu na vlastitu inicijativu OI/8/2014/AN o Komisiji;

– uzimajući u obzir predstojeće godišnje izvješće za 2015. Agencije Europske unije za temeljna prava,

– uzimajući u obzir studiju Agencije Europske unije za temeljna prava iz prosinca 2015. pod naslovom „Nasilje nad djecom s invaliditetom: zakonodavstvo, politike i programi u EU-u”,

– uzimajući u obzir statističke podatke Eurostata za 2014. o pristupu osoba s invaliditetom tržištu rada, pristupu obrazovanju i osposobljavanju te o siromaštvu i nejednakim prihodima,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenja Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za predstavke,

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0286.2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0261.3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0208.4 SL C 75, 26.2. 2016., str. 130.5 SL C 131 E, 8.5.2013., str. 9.6 SL C 212 E, 5.8.2010., str. 23.

RR\1097687HR.doc 5/97 PE578.465v02-00

HR

Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za pravna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0203/2016),

A. budući da, kao punopravni građani, sve osobe s invaliditetom imaju jednaka prava i pripada im pravo na neotuđivo dostojanstvo, jednako postupanje, neovisan život, autonomnost, podršku javno financiranih sustava i potpuno sudjelovanje u društvu;

B. budući da se procjenjuje da oko 80 milijuna osoba u Europskoj uniji živi s invaliditetom, a od toga približno 46 milijuna čine žene i djevojčice, što predstavlja oko 16 % ukupnog ženskog stanovništva EU-a, iz čega se može zaključiti da je u Europskoj uniji invaliditet češći među ženama nego muškarcima; budući da su žene s invaliditetom često žrtve višestruke diskriminacije te se pri ostvarivanju svojih osnovnih prava i sloboda, kao što su pravo na pristup obrazovnim uslugama i zapošljavanje, suočavaju sa znatnim preprekama, što može dovesti do društvene isključenosti i psiholoških trauma; budući da invaliditet ima nerazmjerno izražen utjecaj na žene s obzirom na njihovu ulogu njegovateljica članova obitelji s invaliditetom;

C. budući da se u okviru UFEU-a od Unije zahtijeva da pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti bude usmjerena na borbu protiv diskriminacije na osnovi invaliditeta (članak 10.) te da joj se daje ovlast za donošenje zakonodavstva u cilju borbe protiv takve diskriminacija (članak 19.);

D. budući da se člancima 21. i 26. Povelje Europske unije o temeljnim pravima izričito zabranjuje diskriminacija na osnovi invaliditeta te se predviđa jednako sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu;

E. budući da je Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom prvi međunarodni ugovor o ljudskim pravima koji je ratificirao EU te ju je također potpisalo svih 28 država članica EU-a te ratificiralo 27 država članica; budući da bi država članica koja to još nije učinila trebala finalizirati svoje reforme u cilju ratifikacije Konvencije;

F. budući da ovo prvi put da je tijelo UN-a pratilo ispunjava li EU svoje međunarodne obveze na području ljudskih prava; budući da je u zaključnim napomenama Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o provedbi Konvencije u Europskoj uniji, objavljenima 2015., poslana snažna poruka o predanosti Europske unije pitanjima jednakosti i poštovanju ljudskih prava te je utvrđen niz smjernica za mjere u području zakonodavstva i kreiranja politika koje spadaju u područje djelovanja EU-a;

G. budući da je sudskom praksom Suda potkrijepljena činjenica da je Konvencija obvezujuća za EU i njegove države članice pri provedbi prava EU-a s obzirom na to da je ona „sastavni dio pravnog poretka Unije” te je „nadređena instrumentima sekundarnog prava”1;

H. budući da načela Konvencije nadilaze diskriminaciju i pokazuju kojim putem treba ići kako bi, u uključivom društvu, sve osobe s invaliditetom i njihove obitelji u potpunosti

1 Sud EU-a, spojeni predmeti C-335/11 i C-337/11 HK Danmark, 11. travnja 2013., stavci 29. i 30.; Sud EU-a, predmet C-363/12 Z, 18. ožujka 2014., stavak 73.; Sud EU-a, predmet C-356/12 Glatzel, 22. svibnja 2014., stavak 68.

PE578.465v02-00 6/97 RR\1097687HR.doc

HR

uživale ljudska prava;

I. budući da osobe s invaliditetom predstavljaju raznoliku skupinu i da se žene, djeca, stariji i pojedinci kojima je potrebna kompleksna potpora suočavaju s dodatnim poteškoćama i višestrukim oblicima diskriminacije;

J. budući da invaliditet može biti posljedica postupnog i ponekad neprimjetnog pogoršanja zdravstvenog stanja pojedinca, kao što je slučaj s osobama koje pate od neurodegenerativnih ili rijetkih bolesti, što može negativno utjecati na neovisan život takvih pojedinaca;

K. budući da se procjenjuje da 80 % osoba s invaliditetom živi u zemljama u razvoju; budući da EU podupire promicanje prava osoba s invaliditetom na međunarodnoj razini i najveći je donator službene razvojne pomoći u svijetu;

L. budući da za djecu s invaliditetom postoji 17 puta veća vjerojatnost da će živjeti u instituciji nego što je to slučaj s njihovim vršnjacima bez invaliditeta, a u takvom je okruženju rizik nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja mnogo veći nego u obiteljskom okruženju1;

M. budući da djeca s invaliditetom imaju pravo živjeti sa (svojim) obiteljima ili u obiteljskom okruženju, u skladu s njihovim najboljim interesima; budući da članovi obitelji često moraju smanjiti ili prekinuti svoje profesionalne aktivnosti kako bi skrbili za članove obitelji s invaliditetom;

N. budući da se u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom ističe potreba da se rodna perspektiva uključi u sve uložene napore te da se promiče potpuno uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda;

O. budući da su ravnopravno postupanje te pozitivne mjere i politike usmjerene na žene s invaliditetom i majke djece s invaliditetom temeljno ljudsko pravo i etička obveza;

P. budući da se žene i djevojke s invaliditetom u svakodnevnom životu suočavaju s nekoliko dimenzija diskriminacije koja može imati različite oblike, odnosno biti fizička, emocionalna, seksualna ili ekonomska, a uključuje i nasilje od strane intimnog partnera ili skrbnika, seksualno nasilje i institucionalno nasilje;

Q. budući da za žene s invaliditetom postoji veća vjerojatnost da će biti izložene obiteljskom i seksualnom nasilju te se smatra da takvo nasilje traje duže te da je intenzivnije nego što je to slučaj kod žena bez invaliditeta2;

R. budući da su žene s invaliditetom, osobito migrantice, izloženije riziku siromaštva i društvene isključenosti zbog višestruke diskriminacije s kojom se suočavaju;

S. budući da invaliditet predstavlja uzrok siromaštva, a može biti i njegova posljedica, te budući da približno 30 % beskućnika živi s invaliditetom te postoji opasnost da se o

1 Izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava: Nasilje nad djecom s invaliditetom: zakonodavstvo, politike i programi u EU-u, http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2015-violence-against-children-with-disabilities_en.pdf2 Izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava, Nasilje nad ženama: istraživanje provedeno diljem EU-a. Najvažniji rezultati: http://fra.europa.eu/sites/default/files/fra-2014-vaw-survey-main-results-apr14_en.pdf

RR\1097687HR.doc 7/97 PE578.465v02-00

HR

njima ne vodi računa1; budući da socijalna zaštita koju pruža država ima osobito važnu ulogu u sprječavanju siromaštva među osobama s invaliditetom i budući da bi, prema podacima iz 2012., čak 68,5 % osoba s invaliditetom živjelo u siromaštvu da nije socijalnih primanja koje im osigurava država2;

T. budući da je nužno osnažiti postojeće pravo EU-a i političke instrumente kako bi se povećala stopa provedbe Konvencije;

U. budući da određene države članice koje su ratificirale Konvenciju još nisu osnovale ili imenovale tijela za provedbu i praćenje Konvencije, što su dužne učiniti u skladu s njezinim člankom 33.; budući da je tijelima koja su već osnovana otežano izvršavanje zadaća, posebno u pogledu nadzora iz članka 33. stavka 2., zbog nedovoljnih financijskih sredstava i osoblja te nepostojanja jasne pravne osnove za njihovo imenovanje;

V. budući da je jedan od najosnovnijih stupova za osobe s invaliditetom pristup tržištu rada i sudjelovanje u njemu, što i dalje predstavlja problematično područje, te iznosi 58,5 % u usporedbi s 80,5 % za osobe bez invaliditeta, zbog čega je mnogim osobama s invaliditetom onemogućen neovisan i aktivan život;

W. budući da stopa zaposlenosti kod žena bez invaliditeta iznosi 65 %, a stopa zaposlenosti kod žena s invaliditetom 44 %; budući da su žene s invaliditetom često diskriminirane u odnosu na muškarce s invaliditetom kada je riječ o pristupu zapošljavanju i obrazovanju; budući da je stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom još uvijek neprihvatljivo visoka; budući da su žene i djevojke s invaliditetom suočene s većim poteškoćama pri ulasku na tržište rada; budući da je potrebno nadići prepreke mobilnosti i povećanu ovisnost o članovima obitelji i njegovateljima kako bi se potaknulo aktivno sudjelovanje žena s invaliditetom u obrazovanju, tržištu rada te društvenom i ekonomskom životu zajednice;

X. budući da je plaćeni posao ključan kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da vode neovisan život, uzdržavaju svoju obitelj i brinu se za domaćinstvo; budući da su žene i djevojke s invaliditetom često slabije plaćene; budući da je ta osjetljiva skupina izloženija siromaštvu te joj prijeti veći rizik društvene isključenosti;

Y. budući da Unija, kao potpisnica Konvencije, ima dužnost osigurati punu uključenost i aktivno sudjelovanje osoba s invaliditetom i organizacija koje ih predstavljaju u razvoju i provedbi zakonodavstva i politika za provedbu Konvencije te u svim procesima donošenja odluka u pitanjima koja se tiču osoba s invaliditetom;

Z. budući da su mjere štednje koje su države članice primijenile rezultirale rezovima u socijalnim uslugama, potpori za obitelji i uslugama na razini zajednice te su nerazmjerno negativno utjecale na standard života osoba s invaliditetom, osobito djece s invaliditetom i njihovih obitelji;

1 Van Straaten et al. (2015). Samoprocjena potrebne skrbi nizozemskih beskućnika s mogućim intelektualnim teškoćama i bez njih: studija praćenje u razdoblju od jedne i pol godine. Objavljena u: Health Soc Care Community, 1. prosinca 2015. Epub, 1. prosinca 2015.2 EU-SILC 2012.

PE578.465v02-00 8/97 RR\1097687HR.doc

HR

AA. budući da je Komisija povukla svoj prijedlog o Direktivi o rodiljnom dopustu te stoga pitanjima jednakih prava majki i očeva, djece i odraslih još uvijek nije posvećena dovoljna pozornost u politici EU-a o ravnoteži između profesionalnog i privatnog života;

AB. budući da se Direktivom 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi izričito ne zabranjuje diskriminacija na osnovi invaliditeta;

AC. budući da, zbog demografskih i društvenih promjena, postoji povećana potražnja za radnicima u kućanstvu i njegovateljima, posebno za radnicima u kućanstvu i njegovateljima iz obitelji; budući da se o osobama s invaliditetom i nemoćnim osobama obično brinu žene iz obitelji, zbog čega su često isključene s tržišta rada;

AD. budući da Odbor za prava osoba s invaliditetom u svojim zaključnim napomenama o početnom izvješću Europske unije preporučuje da Europska unija integrira perspektivu osoba s invaliditetom u svoje rodne politike i programe, a rodnu perspektivu u svoje strategije u području invaliditeta, te da razvije pozitivnu diskriminaciju, uspostavi mehanizam praćenja i financira prikupljanje podataka i istraživanje o ženama i djevojčicama s invaliditetom; budući da također preporučuje da Europska unija pruži djelotvornu zaštitu od nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja, da se politika o ravnoteži između profesionalnog i privatnog života usmjeri na potrebe djece i odraslih osoba s invaliditetom, uključujući njihove njegovatelje, te da se poduzmu mjere za smanjenje visokih stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom, od kojih su većina žene;

AE. budući da je Komisija, u svojim reakcijama na rezoluciju Europskog parlamenta naslovljenu „Europa, prva turistička destinacija svijeta – novi politički okvir za turizam u Europi”1 koje je usvojila 13. prosinca 2011., prepoznala da je potrebno svima zajamčiti besprijekoran lanac dostupnih usluga (prijevoz, smještaj, ugostiteljske usluge i atrakcije) i u tu je svrhu počela s aktivnostima za podizanje razine osviještenosti, poboljšanje vještina u sektoru turizma i, konačno, podizanje kvalitete turističkih objekata za osobe s posebnim potrebama ili invaliditetom;

AF. budući da potrebe osoba s invaliditetom, osoba s drugačijim sposobnostima i smanjenom pokretljivošću u područjima prometa, mobilnosti i turizma predstavljaju priliku za poslovne inovacije u sektoru prometnih usluga i usluga mobilnosti od kojih svi mogu imati koristi pružanjem usluga osobama sa svim vrstama invaliditeta (što uključuje, ali nije ograničeno na osobe sa smanjenom pokretljivošću, slijepe osobe, gluhe i nagluhe osobe, autistične osobe i osobe s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama) te svim drugim korisnicima tih usluga, vodeći se načelom „dizajna za sve”;

Osnovna načela i obveze

;

1. podsjeća da potpuna uključenost osoba s invaliditetom nije samo pravo i zaslužena prednost za te pojedince, već i vrijednost za društvo u cjelini, koje može profitirati od raznolikih znanja i vještina tih osoba;

1 SL C 56E, 26.2.2013., str. 41.

RR\1097687HR.doc 9/97 PE578.465v02-00

HR

2. naglašava da sve osobe s invaliditetom imaju pravo živjeti u društvu u kojem imaju jednake mogućnosti kao i ostali kako bi se omogućila njihova potpuna uključenost i sudjelovanje u društvu;

3. ističe činjenicu da uključivanje osoba s invaliditetom u društvo bez obzira na socijalni, gospodarski, politički ili kulturni položaj zemlje nije samo pitanje povezano s razvojem, nego i pitanje povezano s ljudskim pravima;

4. ističe da su slučajevi invaliditeta učestaliji s porastom prosječne dobi stanovništva;

5. smatra da Europska unija treba biti predvodnica na području poštovanja i promicanja ljudskih prava; pozdravlja činjenicu da je prvi put ugovorno tijelo UN-a preispitalo je li Unija ispunila svoje međunarodne obveze na području ljudskih prava; smatra da su zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o provedbi Konvencije, objavljene 2015. godine, važan znak predanosti EU-a jednakosti i poštovanju ljudskih prava te da pružaju smjernice za zakonodavne i političke mjere u područjima nadležnosti Unije;

6. podržava zaključke i preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom i ističe da je potrebno da institucije EU-a i države članice u svoje politike, programe i strategije u području rodne jednakosti uvrste perspektivu žena i djevojčica s invaliditetom, a rodnu perspektivu u strategije u području invaliditeta; poziva, nadalje, da se uspostave mehanizmi za redovitu provjeru ostvarenog napretka;

7. poziva Parlament, Vijeće i Komisiju da u cijelosti provedu preporuke Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom i da osiguraju da se Konvencija poštuje u svim budućim zakonodavnim tekstovima;

8. apelira na Komisiju i države članice da izdvoje potrebna sredstva za ispunjavanje svojih obveza preuzetih u okviru Konvencije i Fakultativnog protokola koji joj je priložen;

9. izražava duboko žaljenje zbog činjenice da se EU nije u dovoljnoj mjeri službeno savjetovao s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom tijekom priprema za postupak evaluacije koju je 2015. proveo Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom te tijekom izrade nacrta izvješća o napretku; poziva na to da organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom aktivno doprinose sastancima u vezi s Konvencijom u svojstvu nezavisnog sudionika, među ostalim i sudjelovanjem u službenim izaslanstvima EU-a u okviru budućih revizija;

10. poziva Komisiju da izradi i podnese prijedlog za pravi strukturirani dijalog između EU-a i organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom, što uključuje odgovarajuće financiranje u cilju jamčenja punog i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom i organizacija koje ih predstavljaju;

11. naglašava važnost sustavnog i bliskog savjetovanja među organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom, tvorcima politika, poduzećima i drugim relevantnim dionicima u vezi sa svim novim inicijativama, provedbom, nadzorom i evaluacijom politika i mjera povezanih s obrazovanjem, osposobljavanjem, kulturom, sportom i mladima;

PE578.465v02-00 10/97 RR\1097687HR.doc

HR

12. poziva na osnaživanje postojećih tijela zaduženih za pitanja jednakosti kako bi ona mogla pomoći u integraciji, promicanju i praćenju provedbe Konvencije; podsjeća EU i države članice da se od njih traži da na smislen način surađuju s civilnim društvom, a posebno s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom;

13. poziva EU da ratificira Fakultativni protokol uz Konvenciju;

14. apelira na to da se provede sveobuhvatna i horizontalna revizija i evaluacija postojećeg i nadolazećeg zakonodavstva te programa financiranja EU-a, uključujući buduća programska razdoblja, u cilju ostvarivanja potpune sukladnosti s Konvencijom, tako da se na konstruktivan način uključe organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom i članovi okvira EU-a za Konvenciju (dalje u tekstu: „okvir EU-a”), što uključuje integriranje pitanja invaliditeta u sve zakonodavne politike i strategije; poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere za integriranje pitanja invaliditeta u sve zakonodavne tekstove, politike i strategije;

15. poziva da se u opći socijalno-ekonomski plan EU-a uvrste prava osoba s invaliditetom, posebno u strategiju Europa 2020. i u europski semestar; preporučuje da se usvoji Pakt o invaliditetu kako bi se zajamčilo uključivanje prava osoba s invaliditetom u europske inicijative;

16. poziva Komisiju da se u kontekstu europskog semestra pri ocjenjivanju socijalnih uvjeta u državama članicama (izvješća i preporuke po državama članicama) također usredotoči na praćenje položaja osoba s invaliditetom, kao jednog od elemenata zajedničke predanosti EU-a izgradnji Europe bez zapreka;

17. smatra da bi institucije EU-a, a osobito Parlament, Vijeće i Komisija, trebale nastojati osigurati da se postojećim i budućim zakonodavstvom u obzir uzimaju ljudska prava i da se u potpunosti poštuje Konvencija;

18. traži od Komisije da dostavi popis zakonodavnih tekstova kako bi se u svjetlu zaključnih napomena predložila ažurirana verzija izjave o nadležnosti te da se to periodički ponavlja uz službeno uključivanje organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom i Parlamenta;

19. poziva Komisiju da u tom pogledu razmotri potrebu za izradom okvira EU-a kojim će se zajamčiti učinkovito ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, promicanje njihove samostalnosti, pristupačnost, pristup tržištu rada, društvena uključenost i neovisan život te iskorjenjivanje svih oblika diskriminacije;

20. dijeli zabrinutost Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom u vezi s činjenicom da Europska unija nema jasnu strategiju za provođenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

21. poziva institucije da poduzmu mjere u području integracijske politike koje će drugima služiti kao primjer;

22. poziva Komisiju da reviziju Europske strategije za osobe s invaliditetom iskoristi za izradu sveobuhvatne strategije EU-a za Konvenciju koja uključuje rodni aspekt, uz obveze u pogledu vanjskog djelovanja s jasnim vremenskim rokom za provedbu,

RR\1097687HR.doc 11/97 PE578.465v02-00

HR

preciznim mjerilima i pokazateljima;

23. osuđuje slučajeve diskriminacije i isključivanja s kojima se osobe s invaliditetom još uvijek suočavaju; poziva Komisiju da maksimalno poveća sinergiju između Strategije EU-a za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020. i odredbi Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i Konvencije UN-a o pravima djeteta kako bi se zajamčilo da se priznata prava u potpunosti uživaju i učinkovito ostvaruju, između ostalog usklađivanjem i provedbom zakonodavnog okvira te kulturnim i političkim mjerama;

24. poziva Komisiju da podrobnije objasni široku definiciju invaliditeta na razini EU-a;

25. poziva Komisiju da revidira priručnik za razmatranje socijalnih aspekata u javnoj nabavi kako bi se naglasile socijalne obveze, ali i kako bi se istaknule prilike i koristi koje proizlaze iz ulaganja u visokokvalitetne usluge kojima se pruža potpora osobama s invaliditetom;

26. poziva Komisiju da revidira smjernice za procjenu učinka te da ih izmjeni u cilju uključivanja obuhvatnijeg popisa pitanja kako bi se usklađenost s Konvencijom mogla bolje ocijeniti;

Posebna prava

27. poziva države članice i Komisiju da, u cilju sprječavanja viktimizacije, poduzmu korake za borbu protiv svih oblika diskriminacije, uključujući višestruku diskriminaciju, diskriminaciju na osnovi povezanosti i višedimenzionalnu diskriminaciju na osnovi invaliditeta, osobito kada je riječ o ženama i djeci s invaliditetom, starijim osobama i osobama sa složenim potrebama za potporom, uključujući onima s intelektualnim i psihosocijalnim poteškoćama i osobama čiji se invaliditet tijekom vremena mijenja;

28. žali zbog činjenice da Vijeće još nije usvojilo Prijedlog direktive iz 2008. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na vjeroispovijed ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju; ponovno poziva Vijeće da to što prije napravi;

29. poziva institucije EU-a i države članice da u svim područjima integriraju prava žena i djece s invaliditetom, uključujući u Program za prava djeteta, te da osiguraju da će se s dječacima i djevojčicama i organizacijama koje ih predstavljaju obaviti savjetovanje u pogledu svih pitanja koja se njih tiču, uz pružanje odgovarajuće pomoći s obzirom na njihov invaliditet i njihovu dob;

30. naglašava da je u cilju zaštite prava djece s invaliditetom potrebno zajamčiti odgovarajuću potporu njihovim obiteljima jačanjem i nadogradnjom zakonodavnih instrumenata kojima raspolaže EU, kao što je produljeni roditeljski dopust za roditelje koji imaju djecu s invaliditetom;

31. poziva Komisiju da zajamči da sve osobe s invaliditetom mogu uživati pravo na slobodno kretanje koje imaju svi građani EU-a na način da u postojeće i buduće zakonodavstvo uključi jamstvo jednakih mogućnosti, temeljnih prava, jednakog pristupa uslugama i tržištu rada te istih prava i obveza u pristupu socijalnom osiguranju kao što ih imaju državljani država članica u kojima su osigurani, u skladu s načelom

PE578.465v02-00 12/97 RR\1097687HR.doc

HR

jednakog postupanja i nediskriminacije; nadalje, poziva države članice da, kada je riječ o jednakosti pri zapošljavanju, u cijelosti poštuju odredbe preinačene Direktive EU-a o jednakosti spolova (2006/54/EZ);

32. naglašava da je ženama i djevojkama migranticama s invaliditetom potrebno pružiti podršku kako bi mogle razviti vještine uz pomoć kojih bi im se otvorile prilike za odgovarajuće zaposlenje;

33. ističe da u kontekstu ostvarivanja autonomnog i samostalnog života za osobe s invaliditetom, posebno žene, potpora (osobna ili javna) predstavlja sredstvo kojim se njima i njihovim obiteljima može pružiti podrška i kojim im se može omogućiti pristup radnom mjestu, obrazovnim institucijama ili institucijama za strukovno obrazovanje te pružiti podrška u slučaju trudnoće ili majčinstva;

34. ponavlja da je potrebno hitno riješiti problem nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom u privatnom i institucionalnom okruženju te poziva države članice da uspostave službe za potporu koje će biti na raspolaganju ženama i djevojčicama neovisno o vrsti invaliditeta; zalaže se za to da Europska unija pristupi Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) kao daljnji korak u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom;

35. podsjeća na važnost temeljnog prava osoba s invaliditetom da sudjeluju u političkim postupcima i donošenju odluka u području invaliditeta na svim razinama, kako je istaknuto u Konvenciji; ističe da se ženama i djevojčicama s invaliditetom, uključujući one iz marginaliziranih i osjetljivih skupina izloženih višestrukoj diskriminaciji, mora omogućiti i dati poticaj da sudjeluju u postupcima donošenja odluka kako bi se zajamčilo da će njihovi interesi biti izraženi, podržani i zaštićeni, te kako bi se zajamčila istinska rodna perspektiva počevši od najnižih razina; poziva države članice da osiguraju adekvatno prilagođene usluge i infrastrukturu kojima bi se te osobe potaknulo na aktivnu uključenost i sudjelovanje, te da ulažu u asistivnu i prilagodljivu tehnologiju i e-uključenost;

36. poziva institucije EU-a da donesu učinkovite mjere kojima će se unaprijediti život žena s invaliditetom u skladu s preporukama Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom u pogledu revizije provedbe Konvencije u Europskoj uniji;

37. zabrinut je zbog činjenice da je odgoj djece s invaliditetom zadaća koju obično preuzimaju žene;

38. poziva Komisiju i države članice da i dalje senzibiliziraju javnost o Konvenciji i da se bore protiv predrasuda i promiču bolje razumijevanje svih osoba s invaliditetom kako bi se odluke donosile na temelju njihovih stvarnih potreba;

39. podržava inicijative kojima je cilj osvijestiti društvo o poteškoćama s kojima su suočene osobe s invaliditetom i osvijestiti osobe s invaliditetom o njihovu potencijalu i doprinosu koji mogu dati, među ostalim, uz pomoć posebnih obrazovnih programa u školama; ističe da je Konvencija važna zbog toga što se njome žele promijeniti kulturni stavovi priznavanjem toga da su prepreke u društvenom i gospodarskom okruženju te koje čine osobe invalidima, a ne njihov invaliditet;

RR\1097687HR.doc 13/97 PE578.465v02-00

HR

40. traži od relevantnih tijela u državama članicama da pripreme strategije za podizanje osviještenosti o pravima osoba s invaliditetom, da organiziraju osposobljavanje osoblja zaposlenog u sektorima prometa i turizma u pogledu senzibiliziranja i jednakosti kada je riječ o invaliditetu te da potaknu suradnju i razmjenu dobrih praksi među europskim organizacijama koje se bave pitanjima invaliditeta te javnih i privatnih subjekata nadležnih za prijevoz; apelira na to da materijali za osposobljavanje budu dostupni i u pristupačnim formatima;

41. ističe da osoblje u sektoru zračnog prometa mora proći kroz intenzivno osposobljavanje kako bi zračni prijevoznici mogli osobama s invaliditetom pružiti odgovarajuće usluge; ističe da je potrebno obratiti posebnu pozornost na to da osoblje zna rukovati invalidskim kolicima, a da ih pritom ne ošteti;

42. pozdravlja prijedlog Europskog akta o pristupačnosti1 i zalaže se za njegovo brzo usvajanje kako bi se zajamčila pristupačnost roba i usluga, uključujući i zgrade u kojima se te usluge pružaju, zajedno s učinkovitim i pristupačnim mehanizmima nacionalne provedbe i podnošenja pritužbi; podsjeća da je potreban sveobuhvatan pristup pristupačnosti te da se u skladu s člankom 9. Konvencije osobama s bilo kojom vrstom invaliditeta pristupačnost mora osigurati;

43. ističe potrebu za donošenjem Europskog akta o pristupačnosti, koji je ključan za odgovaranje na sve probleme povezane s pristupačnošću za osobe sa smanjenom pokretljivošću u područjima prometa, mobilnosti i turizma, te kojim bi se osiguralo da su osobama s invaliditetom potpuno pristupačne usluge zračnog, autobusnog, željezničkog i vodnog prijevoza putnika, posebno u pogledu prijelaza s jednog prijevoznog sredstva na drugo i pristupa bez barijera svim javnim podzemnim vlakovima i željeznicama te u pogledu internetskih stranica, usluga za mobilne uređaje, terminala za napredno prodavanje karata i informacije u stvarnom vremenu, samoposlužnih terminala, aparata za prodaju karata te aparata za prijavu koji se koriste za pružanje prijevoznih usluga putnicima;

44. uviđa da će mala i srednja poduzeća imati koristi od usklađivanja sa standardnim zahtjevima EU-a, kao alternative tome da se moraju prilagođavati nacionalnim pravilima koja se ne podudaraju; međutim, žali što turistički proizvodi i turističke usluge prekogranične naravi nisu obuhvaćeni prijedlogom za Europski akt o pristupačnosti; ističe činjenicu da na razini EU-a u pogledu turističkih objekata i usluga nisu poduzete daljnje mjere kojima bi se postupno uskladila klasifikacija smještaja uzimajući u obzir kriterije pristupačnosti;

45. poziva Komisiju i države članice da ulože veće napore u promicanje istraživanja i razvoja, osobito u pogledu pristupačnosti novih i inovativnih tehnologija osobama s invaliditetom;

46. poziva Komisiju da pri pripremi budućih zakonodavnih akata u relevantnim područjima, na primjer kada je riječ o digitalnoj agendi, vodi računa o činjenici da je pristupačnost jednako važna u fizičkom okruženju kao i u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;

1 COM(2015)0615.

PE578.465v02-00 14/97 RR\1097687HR.doc

HR

47. potiče države članice da pri primjeni načela pristupačnosti zajamče primjenu „univerzalnog dizajna” na postojeće i nove građevinske projekte, radna mjesta te osobito javne zgrade, npr. školske zgrade koje se financiraju javnim sredstvima;

48. poziva države članice i Komisiju da surađuju s Parlamentom u cilju izrade jasne i učinkovite direktive o pristupačnosti internetskih stranica tijela javne uprave, koja bi imala široko područje primjene i snažan mehanizam primjene u skladu s predloženim Europskim aktom o pristupačnosti i s Konvencijom, čime bi se za 80 milijuna osoba s invaliditetom i 150 milijuna starijih osoba u EU-u osigurao jednak pristup internetskim stranicama i javnim uslugama na internetu;

49. poziva Komisiju, kao i države članice, da zajamče punu dostupnost i pouzdanost broja 112 za hitne slučajeve u Uniji korištenjem najmodernije tehnologije na nacionalnoj razini i u roamingu, osobito za gluhe i nagluhe građane, čime će se izbjeći smrtni slučajevi i ozljede koje je moguće spriječiti; ističe da su na nacionalnoj razini potrebne provedbene mjere, između ostalog i kako bi se osigurala usklađenost među državama članicama, što uključuje i dostupne nacionalne kontaktne točke za hitne slučajeve;

50. poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da elektroničke i mobilne zdravstvene usluge, aplikacije i uređaji, uključujući broj 112 za hitne slučajeve, koji se moraju moći jednostavno koristiti posvuda u Europi, i sustav naprednog lociranja pozivatelja u hitnom slučaju, budu potpuno dostupni pacijentima s invaliditetom i njihovim njegovateljima, te da se u tom kontekstu još više iskoriste mogućnosti koje nudi telemedicina za poboljšanje pristupa i skrbi;

51. ističe da je potrebno povećati potporu i posebne mjere za osobe s invaliditetom u humanitarnom kontekstu te poziva Komisiju da definira ulaganja i financiranja namijenjena pružanju potpore osobama s invaliditetom u kriznim situacijama, uključujući podatke raščlanjene po spolu i dobi;

52. ističe činjenicu da aktualni sukobi i prirodne katastrofe također doprinose rastućem broju osoba s invaliditetom;

53. podržava preporuke stručnjaka za prava osoba s invaliditetom prema kojima bi EU trebao biti pristupačniji i uključiviji kako bi se pristup invaliditetu u rizičnim i hitnim situacijama temeljio na ljudskim pravima, što se, među ostalim, može postići i provedbom Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030.; snažno potiče uvrštenje ljudskih prava osoba s invaliditetom, koje su suočene s dvostrukom diskriminacijom, u politike EU-a povezane s migracijama i izbjeglicama; ističe da se tim mjerama treba adekvatno odgovoriti na konkretne potrebe osoba s invaliditetom i pritom treba uzeti u obzir zahtjeve za razumne mjere smještaja koje se temelje na potrebama; potiče daljnje uvrštenje potreba osoba s invaliditetom u humanitarno djelovanje država članica i EU-a;

54. poziva EU da sa svojim partnerskim zemljama, regionalnim organizacijama i na globalnoj razini preuzme vodeću ulogu u promicanju prava osoba s invaliditetom prilikom provedbe Okvira iz Sendaija i Programa održivog razvoja do 2030.;

55. poziva Komisiju da donese plan provedbe u skladu sa zaključcima Vijeća iz veljače 2015. o upravljanju katastrofama kojim se u obzir uzimaju osobe s invaliditetom te s

RR\1097687HR.doc 15/97 PE578.465v02-00

HR

Okvirom iz Sendaija;

56. ponavlja koliko su važni zaključci Vijeća o integraciji upravljanja katastrofama kojim se u obzir uzimaju osobe s invaliditetom u Mehanizam Unije za civilnu zaštitu te u svim državama članicama; poziva na informiranje i senzibiliziranje osoba s invaliditetom i službi za hitnu i civilnu zaštitu o inicijativama za smanjenje rizika te pružanju psihološke pomoći osobama s invaliditetom u fazi oporavka nakon katastrofe;

57. ističe važnost toga da se osobama s invaliditetom pruži posebna podrška nakon kriznih situacija;

58. uviđa da su ugroženi članovi društva dodatno marginalizirani ako imaju neki oblik invaliditeta i naglašava da bi institucije EU-a i države članice trebale udvostručiti svoje napore kako bi omogućile puno uživanje prava i usluga svim osobama s invaliditetom, uključujući osobe bez državljanstva, beskućnike, izbjeglice i tražitelje azila te pripadnike manjina; ističe da bi EU pitanje invaliditeta trebao integrirati u svoje politike u području migracija i izbjeglica;

59. traži od Komisije i Vijeća da, u skladu s člankom 11. Konvencije, pri podnošenju prijedloga za rješavanje pitanja izbjeglica, prijedloga za financiranje ili za druge mjere potpore posvete posebnu pozornost osobama s invaliditetom;

60. ističe da bi EU trebao poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se zajamčilo da sve osobe s invaliditetom kojima je uskraćena njihova pravna sposobnost mogu uživati sva prava utvrđena ugovorima EU-a i zakonodavstvom EU-a, uključujući pristup pravosuđu, dobrima i uslugama, te bankovnim uslugama, zapošljavanju i zdravstvu, kao i pravo na glasovanje i potrošačka prava;

61. svjestan je činjenice da je Konvencija pozitivan i ključan instrument za promicanje reforme prava i za zahtijevanje od država članica da preispitaju način na koji se doživljava osobe s invaliditetom; međutim, izražava žaljenje zbog činjenice da su osobe s invaliditetom još uvijek suočene s velikim izazovima u strateškim područjima kao što su kazneno pravo i sudjelovanje u politici; smatra da je pun i neograničen pristup političkom sustavu za sve osobe s invaliditetom prioritet; uviđa da navedeni pristup mora predstavljati više od pukog fizičkog pristupa biračkom mjestu te da bi trebao uključivati niz inicijativa kojima će se demokratski proces približiti svim građanima; smatra da to znači da bi sav izborni materijal trebao biti dostupan na Brailleovom pismu, u pojednostavljenoj verziji za čitanje i na znakovnom jeziku, da bi tijekom postupka glasovanja trebalo osigurati svu potrebnu pomoć osobama s invaliditetom, da bi, kada je to moguće, trebalo poticati glasovanje poštom ili uz davanje punomoći te da bi trebalo ukloniti prepreke građanima s invaliditetom koji se žele kandidirati na izborima, kao i da bi se trebalo pozabaviti postojećim pravilima o pravnoj sposobnosti i njihovom utjecaju na mogućnost punog sudjelovanja pojedinaca u demokratskom procesu; poziva Komisiju i države članice da, osobito kada je riječ o osobama s invaliditetom, zajamče pravilnu i potpunu primjenu odredaba iz članka 3. stavka 2. Direktive 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te odredaba Direktive 2010/64/EU o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima i Direktive 2012/13/EU o pravu na informiranje u kaznenom postupku, a osobito odredaba Direktive 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga

PE578.465v02-00 16/97 RR\1097687HR.doc

HR

te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima;

62. izrazito žali zbog činjenice da se u mnogim državama pravna sposobnost osoba s intelektualnim poteškoćama i dalje negira ili ograničava sudskim postupkom; poziva države članice da na pozitivan način riješe pitanje pravne sposobnosti tako da se više opredjeljuju za poticajno uključivanje nego za automatsko isključivanje;

63. zabrinut je zbog poteškoća s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju pri pristupu pravosuđu; podsjeća da je pravo pristupa pravosuđu osnovno temeljno pravo i ključna sastavnica vladavine prava; poziva države članice da poduzmu mjere kako bi se tim osobama omogućilo potpuno ostvarivanje postupovnih prava i za njih prilagodili postupci; smatra da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost uvođenja posebnih programa obuke o Konvenciji u Program EU-a za pravosuđe 2014. – 2020.; predlaže da sudovi u EU-u primjenjuju svoja unutarnja pravila i upute na takav način da se osobama s invaliditetom olakša pristup pravosuđu, te da se u pravosuđu vodi računa i o općim preporukama Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom;

64. prima na znanje da Haaška konvencija o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba može na više načina funkcionalno pomoći pri ispunjavanju i podržavanju međunarodnih obveza potpisnica Konvencije; s tim u vezi žali zbog toga što Komisija ne slijedi rezoluciju Parlamenta od 18. prosinca 2008. koja sadrži preporuke Komisiji u pogledu prekograničnih učinaka pravne zaštite odraslih osoba;

65. ističe da su djeca s invaliditetom izloženija nasilju, zastrašivanjima i seksualnom zlostavljanju u školi, kod kuće ili u institucijama; poziva EU i države članice na učinkovitije djelovanje i borbu protiv nasilja nad djecom s invaliditetom korištenjem posebnih mjera i pristupačnih usluga potpore;

66. poziva Komisiju da donese djelotvorne mjere za sprječavanje nasilja nad djecom s invaliditetom usmjerene na obitelji, zajednice, stručnjake i institucije; napominje da škole imaju ključnu ulogu u promicanju socijalne uključenosti te ističe potrebu za odgovarajućim mehanizmima kojima će se omogućiti uključenost djece s invaliditetom u redovne škole i kojima će se osigurati da su pedagozi i nastavnici na odgovarajući način pripremljeni i osposobljeni kako bi prepoznali nasilje nad djecom s invaliditetom i reagirali na njega;

67. nadalje poziva države članice da osiguraju da se prisilno liječenje i određivanje prisilnog boravka zakonom zabrane u skladu s najnovijim međunarodnim standardima;

68. apelira na to da se načelo slobodnog kretanja osoba s invaliditetom unutar Europske unije zajamči uklanjanjem svih postojećih prepreka ostvarenju te slobode;

69. naglašava da je slobodu kretanja europskih građana potrebno jamčiti i osobama s invaliditetom zbog čega države članice moraju osigurati međusobno priznavanje njihovog statusa i socijalnih prava (članak 18. Konvencije);

70. žali zbog toga što Vijeće nije prihvatilo uvrštavanje dokumenata o invaliditetu u područje primjene Uredbe o promicanju slobodnog kretanja građana i poduzeća pojednostavljenjem postupka priznavanja određenih javnih dokumenata u EU-u;

RR\1097687HR.doc 17/97 PE578.465v02-00

HR

71. pozdravlja pilot-projekt europske iskaznice za osobe s invaliditetom; žali zbog nepotpunog sudjelovanja država članica u projektu europske iskaznice za osobe s invaliditetom, kojom se uz pomoć praktičnih mjera omogućuje mobilnost i međusobno priznavanje prava građana s invaliditetom u državama članicama;

72. ističe da je u cilju potpune zaštite prava osoba s invaliditetom potrebno zajamčiti njihovo pravo na odabir načina na koji će živjeti i na koji će najbolje iskoristiti svoj potencijal, npr. većim korištenjem usluga njegovatelja;

73. izražava iskreno žaljenje zbog zastrašujućih uvjeta smještaja za osobe s invaliditetom otkrivenim u nekim državama članicama Europske unije i traži od država članica da učine sve što je u njihovoj moći kako bi poštovale Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezin članak 3. o zabrani nečovječnog i ponižavajućeg postupanja;

74. potiče Komisiju i Vijeće da se bolje pobrinu za potrebe osoba s invaliditetom te da njihove potrebe dosljedno uzimaju u obzir pri reviziji uredbi EU-a, kao što su one o pravima putnika u različitim prijevoznim sredstvima (uredbe (EZ) 1107/2006 i (EZ) 261/2004 o zračnom prometu, Uredba (EZ) br. 1371/2007 o željezničkom prometu, Uredba (EU) br. 1177/2010 o vodnom prometu i Uredba (EU) br. 181/2011 o autobusnom prijevozu), i prilikom izrade zakonodavstva, na primjer o pravima putnika u vezi s multimodalnim putovanjima; ističe da se 2010. godine EU u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020. obvezao na Europu bez zapreka;

75. poziva EU da pojača nadzor nad provedbom zakonodavstva o pravima putnika i uskladi rad nacionalnih provedbenih tijela te poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere za provedbu zakonodavstva EU-a u cilju poboljšanja pristupa prijevozu na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini za prijevozne i turističke svrhe (uključujući autobuse, taksije, javni gradski prijevoz te željeznički, zračni i vodni prijevoz i uključujući također kolodvore, aerodrome i luke) te da se uhvate u koštac s preprekama Europi bez zapreka, na primjer jačanjem kompetencija relevantnih provedbenih tijela u okviru zakonodavstva o pravima putnika kako bi se zajamčila istinska i jednaka prava za sve putnike s invaliditetom diljem EU-a, među ostalim u pogledu pristupačnosti i standardizacije, usklađivanja, tehničkih zahtjeva, poticaja za poduzeća, sindikalne politike i kolektivnih ugovora;

76. poziva Komisiju da pojasni odgovornosti svakog pojedinog aktera uključenog u pružanje skrbi osobama sa smanjenom pokretljivošću, posebice kad je riječ o prelasku iz jednog oblika prijevoza u drugi, te da obavijesti Parlament o sudjelovanju udruga osoba s invaliditetom i njihovoj ulozi u provedbi propisa o pravima putnika;

77. naglašava da je pristup bez prepreka uslugama prijevoza, vozilima, infrastrukturi i intermodalnim spojnim čvorištima, posebno u ruralnim područjima, ključan u jamčenju sustava mobilnosti koji po svojoj prirodi nisu diskriminirajući; u tom pogledu ističe da osobe s invaliditetom moraju imati pristup proizvodima i uslugama te da su potrebni daljnji napori kako bi prijevozne i turističke usluge, vozila i infrastruktura bili pristupačni; podsjeća da u okviru Instrumenta za povezivanje Europe postoji mogućnost financiranja mjera u gradskim područjima te mjera za poboljšanje pristupačnosti za osobe s nekom vrstom invaliditeta, koje može obuhvaćati do 10 % troškova prilagodbe;

PE578.465v02-00 18/97 RR\1097687HR.doc

HR

78. poziva Komisiju da u svojem godišnjem izvješću o izvršenju sredstava mreže TEN-T objavi informacije o napretku mjera i iznosu odobrenih sredstava za prilagodbu infrastrukture osobama s invaliditetom u okviru Instrumenta za povezivanje Europe i drugih vrsta financiranja sredstvima EU-a; također poziva Komisiju da djeluje u cilju promicanja većeg sudjelovanja u projektima prilagodbe infrastrukture osobama s invaliditetom, uključujući, među ostalim, održavanje informativnih sastanaka s potencijalnim ulagačima;

79. u tom smislu ističe važnost financiranja mjera u gradskim područjima gdje ljudi češće moraju prelaziti s jedne vrste prijevoza na drugu i gdje se osobe s nekim oblikom poteškoće u kretanju susreću s najviše problema;

80. ističe činjenicu da bi prioritet politika digitaliziranog tržišta mobilnosti trebali biti uvijek pristupačni formati pomoću kojih bi se svim osobama pojednostavio pristup bez obzira na vrstu invaliditeta upotrebom pristupačnih jezika, formata i tehnologija primjerenih za različite vrste invaliditeta, uključujući znakovne jezike, Brailleovo pismo, augmentativne i alternativne komunikacijske sustave te druga dostupna sredstva, modalitete i oblike komunikacije koji im odgovaraju, što uključuje i lako čitljiv jezik ili piktograme, podnaslove i osobne tekstualne poruke za informacije povezane s putovanjem, rezervacijom i kartama, omogućujući upotrebu više od jednog osjetila; potiče Komisiju da u pogledu prijevoznih infrastruktura i usluga uspostavi odgovarajuće nadzorne i kontrolne mehanizme kojima će se pristupačnost i pomagala za osobe s invaliditetom jamčiti i u sustavima javnog prijevoza u svim državama članicama;

81. ističe da bi se osobama s invaliditetom trebalo omogućiti da se informiraju o multimodalnim i prekograničnim uslugama za prijevoz od vrata do vrata kako bi mogli odabrati najodrživiju, najpovoljniju ili najbržu ponudu te je rezervirati i platiti preko interneta;

82. traži da se osigura dostupnost informacije za putnike u stvarnom vremenu kako bi osobe s invaliditetom prije polaska na put mogle dobiti informacije o eventualnim smetnjama ili alternativnim mogućnostima putovanja;

83. ističe da osobe s invaliditetom trebaju imati pristup informacijama i komunikaciji koje su omogućene zahvaljujući pristupačnim formatima i tehnologijama i koje odgovaraju različitim vrstama invaliditeta, uključujući znakovni jezik, Brailleovo pismo, augmentativnu i alternativnu komunikaciju te ostale pristupačne načine, modalitete i formate komuniciranja koji im odgovaraju, uključujući lako čitljive formate i podnaslove; stoga poziva Komisiju da poduzme potrebne mjere za jačanje provedbe zakonodavstva EU-a o pristupu informacijama i komunikaciji; potiče Vijeće da bez daljnjeg odgađanja usvoji Odluku o sklapanju Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu koristiti tiskom; poziva Vijeće i države članice da provedu dosljedne i djelotvorne mjere u skladu s odredbama tog Ugovora;

84. podsjeća na to da su neovisnost, integracija i pristup uključivom obrazovnom sustavu i sustavu osposobljavanja, građanskom i kulturnom životu, razonodi i sportu prava koja su zajamčena člancima 19., 24. i 30. Konvencije; podsjeća na to da su ta prava zaštićena u okviru prava EU-a, posebno člankom 21. Povelje o temeljnim pravima kojim se zabranjuje diskriminacija na osnovi invaliditeta i temeljem načela punog i istinskog

RR\1097687HR.doc 19/97 PE578.465v02-00

HR

sudjelovanja, uključujući demokratsko sudjelovanje i uključenost u društvo osoba s invaliditetom (članak 3. Konvencije); stoga traži od Komisije i država članica da ojačaju mjere kojima je cilj osobama s invaliditetom zajamčiti istinski i jednak pristup ne samo ključnim područjima kao što su uključivo i kvalitetno obrazovanje, kultura i sport, već i izvannastavnim aktivnostima, kao što su kazalište, jezici i umjetnost; traži od Komisije da u svoje ciljeve u područjima obrazovanja i osposobljavanja u okviru strategije Europa 2020. uključi pokazatelje koji se odnose na osobe s invaliditetom;

85. podsjeća na nacrt općeg komentara Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o članku 24. („pravo na uključivo obrazovanje”) u kojem se iznosi normativni sadržaj, obveze država, veza s drugim odredbama u Konvenciji i provedba na nacionalnoj razini;

86. podsjeća na to da bi se programi usmjereni na mlade trebali posebno baviti mladim osobama s invaliditetom;

87. napominje da bi se u strategije za mlade nakon 2018. trebale integrirati potrebe mladih s invaliditetom;

88. podsjeća na to da su osobe s invaliditetom često isključene iz usluga obrazovanja i osposobljavanja ili nemaju istinski pristup tim uslugama u kojima su potrebni posebno osmišljeni obrazovni postupci kojima se uzima u obzir razina invaliditeta kako bi im se pomoglo da ostvare svoj puni društveni, gospodarski i obrazovni potencijal; ističe da bi trebalo poduzeti potrebne mjere kako bi se zajamčilo da svi učenici s invaliditetom imaju primjeren smještaj koji im je potreban kako bi uživali pravo na uključivo i kvalitetno obrazovanje; potiče države članice i nadležne regionalne i lokalne vlasti da ojačaju programe osposobljavanja i mogućnosti za stalno stručno usavršavanje za sve relevantne dionike uključene u neformalno i informalno obrazovanje, kao i njihov pristup infrastrukturama informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se podržao njihov rad s učenicima s invaliditetom i kako bi se borilo protiv predrasuda u pogledu osoba s invaliditetom, posebno osoba s psihosocijalnim i intelektualnim poteškoćama;

89. poziva Komisiju i države članice da donesu djelotvorne mjere u cilju odgovaranja na problem segregacije i odbijanja učenika s invaliditetom u školama i obrazovnom okruženju te pružanja pristupa primjerenom smještaju i podršci koja im je potrebna, kako bi im se olakšalo ostvarivanje punog potencijala; ističe da se jednake mogućnosti mogu ostvariti samo ako je pravo na uključivo obrazovanje i osposobljavanje zajamčeno na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja i osposobljavanja, uključujući cjeloživotno učenje, te ako je stoga zajamčeno priznavanje kvalifikacija osobama s invaliditetom, posebno kvalifikacija stečenih u pozitivnom obrazovnom okruženju u kojem osobe s invaliditetom mogu steći baš one kompetencije i vještine koje su im potrebne kako bi prevladali svoj invaliditet; skreće pozornost na tehničke i financijske nedostatke posebnih obrazovnih programa, posebno u državama članicama koje je pogodila kriza, te poziva Komisiju da razmotri na koji se način ta situacija može poboljšati;

90. prima na znanje napredak postignut u reguliranju programa studentske razmjene, posebno programa Erasmus+, uključivanjem dodatne financijske potpore za mobilnost studenata i osoblja s invaliditetom te inzistira na tome da je potrebno nastaviti sastavljati specifične odredbe u svim aspektima programa; priznaje da su u praksi učenici s invaliditetom i dalje suočeni s brojnim preprekama ( prepreke u pogledu stavova,

PE578.465v02-00 20/97 RR\1097687HR.doc

HR

komunikacijske prepreke, arhitektonske barijere, informacijske prepreke, itd.) poziva Komisiju i države članice da povećaju svoju predanost sudjelovanju osoba s invaliditetom u programima razmjene EU-a te da povećaju vidljivost i transparentnost prilika za mobilnost; nadalje poziva Komisiju da promiče razmjenu najboljih praksi u vezi s pristupom programima razmjene za studente i nastavnike s invaliditetom;

91. poziva na to da se obrazovni sustavi suzdrže od stvaranja okruženja u kojima se učenici etiketiraju, poput grupiranja po sposobnostima i rezultatima, jer to negativno utječe na učenike s invaliditetom, posebno na one koji imaju poteškoće u učenju;

92. potiče Komisiju da u svoju ocjenu Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti uvrsti dio koji se odnosi na invaliditet i apelira na države članice da nastave s provedbom Direktive, među ostalim uzimajući u obzir potrebe osoba s invaliditetom i njihova prava da, jednako kao i svi ostali, budu upoznati i da se djelotvorno služe s odredbama i instrumentima te Direktive koji su slabo poznati čak i općem stanovništvu;

93. ističe čvrstu vezu između invaliditeta, s kojim je suočeno više od 15 % stanovništva EU-a, i bolesti, uz poteškoće i trajne prepreke pristupu koje dovode do neodgovarajućeg pružanja zdravstvenih usluga osobama s invaliditetom ili nemogućnosti da im se one uopće pruže, uključujući i situacije kada je invaliditet posljedica nuspojave; primjećuje da nemogućnost pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama ima negativan učinak na sposobnost osoba s invaliditetom da žive samostalno, uključeni u društvo i ravnopravno s drugima;

94. primjećuje sa zabrinutošću da osobe s invaliditetom prijavljuju znatno veće stope neodgovarajućeg pružanja skrbi ili uskraćivanja skrbi te slučajeve prisilnog liječenja ili lošeg postupanja, što upućuje na nedostatak obuke zdravstvenih stručnjaka u području zdravstvene skrbi osoba s invaliditetom; apelira na države članice da ulažu u osposobljavanje stručnjaka koji pružaju skrb i pomoć osobama s invaliditetom;

95. ističe da je u slučaju svih medicinskih postupaka za koje se traži informirani pristanak njega potrebno tražiti i od osoba s invaliditetom te da stoga moraju biti provedene sve potrebne mjere kako bi se zajamčilo da te osobe imaju pristup relevantnim informacijama i da ih razumiju; naglašava da se taj pristanak mora dati osobno, unaprijed i nakon što je osoba upoznata sa svim činjenicama, uz sve potrebne mehanizme kojima se jamči da se ta načela poštuju, te također naglašava da je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu osoba s psihosocijalnim invaliditetom;

96. poziva Komisiju da u svoje zdravstvene instrumente i politike uklopi pristupe usmjerene na invaliditet kako bi se većom fizičkom, okolišnom i senzornom pristupačnošću, kvalitetom te cjenovnom dostupnošću doprinijelo boljim zdravstvenim rezultatima za osobe s invaliditetom u državama članicama, pri čemu bi se u izradi instrumenata i politika trebalo detaljno savjetovati s osobama s invaliditetom;

97. ponavlja da su reproduktivna prava među temeljnim slobodama koje se jamče Bečkom deklaracijom i akcijskim programom iz 1993. te Konvencijom, uključujući: pravo na jednakost i nediskriminaciju, pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji; pravo na sveobuhvatnu skrb u pogledu reproduktivnog zdravlja, uključujući planiranje obitelji i zdravstvene usluge za rodilje, obrazovanje i pravo na dobivanje informacija; pravo na davanje informiranog pristanka za sve medicinske postupke, uključujući sterilizaciju i

RR\1097687HR.doc 21/97 PE578.465v02-00

HR

pobačaj; te pravo ne biti žrtvom seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.

98. poziva države članice da donesu mjere kako bi se zajamčilo da zdravstvena skrb i sve usluge koje se pružaju ženama s invaliditetom, uključujući sve usluge i skrb u području reproduktivnog i mentalnog zdravlja, budu dostupne i utemeljene na slobodnom i informiranom pristanku pojedinca;

99. potiče države članice da donesu smjernice kako bi se zajamčilo da sve obrazovne aktivnosti, informacije, zdravstvena skrb i usluge u području spolnog i reproduktivnog zdravlja budu dostupne ženama i djevojčicama s invaliditetom u pristupačnom formatu prilagođenom dobi, uključujući znakovni jezik, Brailleovo pismo, taktilnu komunikaciju, uvećani tisak i druge alternativne načine, sredstva i formate komunikacije;

100. ponovno potvrđuje svoje stajalište o tome da se ženama i muškarcima s invaliditetom, kao i njihovim obiteljima, mora osigurati stručna pomoć, uključujući skrb o djeci, kako bi im se omogućilo potpuno uživanje u majčinstvu i očinstvu;

101. ističe da se u sustavima zdravstvenog osiguranja ne smiju diskriminirati osobe s invaliditetom;

102. potiče Komisiju da za nacionalne kontaktne točke izradi smjernice na razini EU-a o pružanju pristupačnih informacija svim pacijentima o skrbi u drugim državama članicama, imajući na umu posebnu ulogu udruga pacijenata;

103. potiče Komisiju da pomogne državama članicama i članovima europskih referentnih mreža da resurse i stručnost mreže prošire i na oblike invaliditeta koji nisu nužno rijetki, ali također zahtijevaju visokospecijaliziranu zdravstvenu skrb koju pružaju multidisciplinarni medicinski timovi te koncentraciju znanja i resursa preko tog okvira;

104. smatra da se mora poboljšati pristupačnost zdravstvenih proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom; napominje da ekonomske prepreke te prepreke u pogledu omjera troškova i koristi sprečavaju poboljšanje i provedbu pristupačnosti; smatra da će veća uključenost osoba s invaliditetom prilikom razvoja zdravstvenih proizvoda i usluga doprinijeti njihovoj većoj sigurnosti i pristupačnosti;

105. ističe da se osobe s tjelesnim invaliditetom suočavaju s problemima i na digitaliziranom tržištu mobilnosti te traži da se svim osobama s invaliditetom, bez obzira na vrstu invaliditeta, pojednostavi pristup i to pristupačnim jezicima, formatima i tehnologijama koji su primjereni različitim vrstama invaliditeta, uključujući znakovni jezik, Brailleovo pismo, augmentativne i alternativne komunikacijske sustave te druga dostupna sredstva, metode i formate komunikacije koji im odgovaraju, što uključuje i lako razumljiv jezik, podnaslove i osobne tekstualne poruke, osobito za informacije o zdravlju, koristeći pritom više od jednog osjetila;

106. potiče Komisiju da uloži znatne napore u stimuliranje i poticanje prevencije bolesti i promicanja zdravlja kako bi se uzele u obzir velike nejednakosti u području zdravstva i pristupa koje pogađaju najugroženije osobe s invaliditetom;

107. poziva Komisiju i države članice da se zalažu za to da se i bolesti karakterizirane

PE578.465v02-00 22/97 RR\1097687HR.doc

HR

gubitkom pamćenja smatra invaliditetom;

108. potiče Komisiju i države članice da na odgovarajući način priznaju ključnu ulogu obiteljskih njegovatelja te da zajamče da i oni imaju odgovarajući pristup zdravstvenim uslugama s obzirom na učinak koji njegovanje osoba s invaliditetom ima na njihovo tjelesno i mentalno zdravlje i dobrobit;

109. poziva države članice i Komisiju da zajamče da su prava i usluge povezane sa zapošljavanjem, uključujući razumnu prilagodbu u okviru Direktive o jednakosti pri zapošljavanju, prenosivi i da su u skladu sa slobodom kretanja osoba s invaliditetom, kao što je utvrđeno u Ugovorima; poziva države članice da uvedu poticaje za poslodavce i aktivne mjere na tržištu rada kako bi se podržalo zapošljavanje osoba s invaliditetom; uviđa potencijal socijalne ekonomije i digitalnog gospodarstva u nastajanju za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom;

110. izražava zabrinutost zbog visoke stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom, posebno žena s invaliditetom, u usporedbi s drugim skupinama stanovništva u Europskoj uniji; poziva države članice da izrade i zajamče zakonodavni i politički okvir za sudjelovanje žena s invaliditetom na tržištu rada, uključujući žene s invaliditetom koji nije vidljiv, koje boluju od kroničnih bolesti ili poremećaja u učenju;

111. zabrinut je zbog toga što se prema Direktivi o jednakosti pri zapošljavanju uskraćivanje prava na razumnu prilagodbu potrebama osoba s invaliditetom ne smatra izričito oblikom diskriminacije; traži od Komisije da sastavi izvješće o trenutačnom stanju u pogledu vrsta zaprimljenih žalbi i da s time u vezi razmotri je li potrebna revizija Direktive;

112. ističe koristi od toga da se nadmaši okvir zapošljavanja u zaštićenim radionicama i da se uspostave uvjeti zapošljavanja za osobe s invaliditetom kojima ih se uključuje na otvoreno tržište rada; ističe važnost razmjene dobrih praksi među javnim tijelima, organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom, pružateljima usluga podrške, poslodavcima s iskustvom i drugim relevantnim akterima;

113. poziva Komisiju i države članice da dodatno promiču zaposlenost osoba s invaliditetom preko poduzeća iz socijalne i solidarne ekonomije i da na taj način pomognu osobama s invaliditetom da uđu na tržište rada; s time u vezi poziva Komisiju da dodatno promiče novonastalo tržište socijalnog ulaganja instrumentima koji su osmišljeni kao dio inicijative socijalnog poslovanja i da obavijesti Parlament o rezultatima svoje revizije sredinom razdoblja;

114. ističe da je ključno omogućiti osobama s invaliditetom da rade svoj posao u skladu sa specifičnim zakonodavstvom kako bi se spriječilo da postanu višak; nadalje preporučuje provedbu odgovarajućih provjera, uz suradnju sa zavodima za zapošljavanje i poduzećima kako bi se spriječilo isključenje osoba s invaliditetom iz tržišta rada i kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal;

115. potiče države članice da donesu kvalitetne okvire za stažiranja i da potiču i razvijaju prilike za naukovanja i osposobljavanje za osobe s invaliditetom, jamčeći pritom razumnu prilagodbu i pristupačnost kako bi se osigurala socijalna zaštita i olakšala integracija osoba s invaliditetom na tržište rada;

RR\1097687HR.doc 23/97 PE578.465v02-00

HR

116. poziva države članice da poduzmu hitne mjere kako bi spriječile i preokrenule negativne učinke mjera štednje na socijalnu zaštitu osoba s invaliditetom; poziva Komisiju da u tom pogledu razmotri mogućnost uspostavljanja minimalne socijalne zaštite u EU-u na razini koja bi omogućila poštovanje prava na odgovarajući životni standard i socijalnu zaštitu osoba s invaliditetom;

117. poziva države članice da u okviru europskog stupa socijalnih prava provedu djelotvorne mehanizme kako bi se spriječilo ili ublažilo siromaštvo, ugroženost i socijalnu isključenost osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, vodeći računa posebno o djeci i starijim osobama s invaliditetom;

118. potiče Komisiju da državama članicama koje provode programe fiskalne prilagodbe omoguće da osobe s invaliditetom izuzmu iz mjera štednje, posebno u zdravstvenom sektoru;

119. poziva države članice da se suzdrže od rezova u naknadama povezanima s invaliditetom, uslugama koje se pružaju u zajednici, zdravstvenim uslugama te programima osposobljavanja i obrazovanja kojima bi se ugrozila Konvencija i dodatno povećala razina siromaštva i socijalne isključenosti;

120. potiče Komisiju i države članice da, ponovno radi suprotstavljanja socijalnoj isključenosti osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, na osnovi zajedničkih pravila promiču mjere za borbu protiv siromaštva s kojim su suočene mnoge obitelji pojedinaca u nepovoljnom položaju, pozivajući se na jasne pokazatelje na kojima će biti temeljena potrebna skrb;

121. naglašava da se člankom 7. i člankom 96. stavkom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama1

od država članica i Komisije zahtijeva da zajamče da se jednake mogućnosti, nediskriminacija i uključivanje osoba s invaliditetom uzimaju u obzir i promiču pri korištenju sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a posebno pri provedbi operativnih programa; poziva na integrirani pristup za rješavanje konkretnih potreba osoba s invaliditetom; stoga poziva Komisiju da pažljivo prati primjenu općih ex ante uvjeta u pogledu nediskriminacije i invaliditeta; ističe da bi evaluacijom tih uvjeta trebalo ocijeniti prikladnost planiranih mjera za promicanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene te integraciju osoba s invaliditetom, posebno u pogledu dostupnosti izvora financiranja;

122. potiče tvorce politika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a da se pobrinu za učinkovito praćenje provedbe odredbi o nediskriminaciji, kao i pristupačnosti i upotrebe sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova namijenjenih osobama s invaliditetom, odnosno omogućavanju jednakog pristupa svim uslugama, uključujući internet, i ostvarenju jednakog i prikladnog životnog okruženja u lokalnim zajednicama u svim područjima (npr. ruralna i rijetko naseljena područja i gradska područja), te pristupu ustanovama koje o njima skrbe; međutim napominje da odgovornost za socijalne politike i njihovo financiranje prvenstveno leži na državama članicama;

123. poziva Komisiju da pomno prati poštuje li se načelo nediskriminacije i provodi li se

1 SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

PE578.465v02-00 24/97 RR\1097687HR.doc

HR

povezano zakonodavstvo pri korištenju sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; naglašava da je pri planiranju i provedbi operativnih programa potrebno kao partnere uključiti tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti i nediskriminacije, uključujući organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom, kako bi se zajamčilo da se interesi i problemi osoba s invaliditetom stvarno uzimaju u obzir; poziva da se sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koriste kako bi se postiglo poštovanje minimalnih standarda u pogledu pristupačnosti, mobilnosti i smještaja osoba s invaliditetom i napominje da to predstavlja važan i izazovan zadatak, posebno za lokalne i regionalne vlasti;

124. poziva države članice da bolje iskoriste strukturne fondove, posebno europski socijalni fond i program Kreativna Europa, te da što je više moguće uključe nacionalne, regionalne i lokalne organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom; nadalje ističe važnost jamčenja potpune pristupačnosti osoba s invaliditetom tržištu rada, obrazovanju i osposobljavanju, programu Erasmus+, Jamstvu za mlade i inicijativama mreže EURES;

125. poziva države članice da šire načelo prema kojem javni naručitelji europskih strukturnih i investicijskih fondova mogu isključiti podnositelje zahtjeva koji ne poštuju obvezu pristupačnosti za osobe s invaliditetom;

126. pozdravlja ex-ante uvjete u pogledu socijalne uključenosti i prioritet ulaganja za „prijelaz iz institucionalnih usluga u usluge u okviru zajednice” u Uredbi (EU) br. 1303/2013 o europskim strukturnim i investicijskim fondovima; poziva države članice da upotrijebe ta sredstva u svrhu deinstitucionalizacije i kao alat za provedbu Konvencije;

127. zabrinut je zbog toga što se europski strukturni i investicijski fondovi zloupotrebljavaju za poticanje institucionalizacije te poziva države članice i Komisiju da pojačaju svoj nadzor u skladu s Konvencijom te uz savjetovanje s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom; preporučuje obustavu, povlačenje i vraćanje plaćanja upućenih državama članicama u slučaju kršenja obveze na poštovanje temeljnih prava; smatra da bi načela transparentnosti trebala biti vodilja kroz čitavi postupak od dodjele sredstava do njihove uporabe;

128. poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere, među ostalim upotrebom europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih relevantnih fondova EU-a za razvijanje visokokvalitetnih i cjenovno pristupačnih sustava podrške u lokalnim zajednicama za dječake i djevojčice s invaliditetom i njihove obitelji, uključujući osobe kojima treba visoka razina podrške, za poticanje deinstitucionalizacije i sprečavanje nove institucionalizacije te za promicanje uključivih zajednica i pristupa uključivom kvalitetnom obrazovanju za dječake i djevojčice s invaliditetom;

129. smatra da bi institucije EU-a trebale razmotriti mogućnost otvaranja budućih i postojećih izvora financiranja organizacijama koje aktivno predstavljaju osobe s invaliditetom;

130. poziva Komisiju da nastavi raditi na uključivanju osoba s invaliditetom pomoću financijske potpore za niz projekata i organizacija na lokalnoj razini;

RR\1097687HR.doc 25/97 PE578.465v02-00

HR

131. poziva institucije EU-a i države članice da aktivno uključe osobe s invaliditetom u postupke donošenja odluka, među ostalim preko organizacija koje ih predstavljaju, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; nadalje potiče da se tijekom takvih postupaka u obzir uzmu mišljenja osoba s invaliditetom;

132. ponovno ističe važnost iznimki i ograničenja autorskih i srodnih prava koja su na raspolaganju osobama s invaliditetom; napominje sklapanje Ugovora iz Marakeša kojem je cilj olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te ponovno naglašava svoje uvjerenje da EU ima nadležnost potpisati taj Ugovor i da pritom revizija pravnog okvira EU-a ili pravovremenost odluke Suda Europske unije nisu uvjet za njegovu ratifikaciju; u tom smislu također naglašava potrebu da Parlament, Komisija i države članice surađuju radi brze ratifikacije Ugovora iz Marakeša;

133. ističe da bi se svakom zakonodavnom promjenom u području autorskih i srodnih prava osobama s invaliditetom trebao omogućiti pristup svim formatima djela i usluga zaštićenih tim pravima; ponavlja da Komisija ima obvezu podnijeti zakonodavne prijedloge o iznimkama i ograničenjima u pogledu autorskih i srodnih prava kako bi se zajamčilo da osobe s različitim oblicima invaliditeta imaju pristup djelima i uslugama zaštićenima tim pravima;

134. inzistira na tome da su digitalni sustavi za osobe s invaliditetom važan alat kojim se olakšava njihovo sudjelovanje u svim aspektima društva te preporučuje nastavak razmatranja mogućnosti uporabe pomoćnih tehnologija u obrazovanju; uviđa da nerazmjeran broj osoba s invaliditetom trenutačno nije na internetu, da je isključen iz digitalnog razvoja i da stoga propušta informacije i prilike te mogućnost učenja novih vještina i pristupanja važnim uslugama; stoga poziva zakonodavce na nacionalnoj razini i na razini EU-a da prilikom provedbe zakonodavstva o jedinstvenom digitalnom tržištu uključe odredbe o pristupačnosti, da integriraju pristupačnost digitalnog sadržaja u sve politike, da pokrenu programe osposobljavanja za „digitalne šampione” u zajednicama kako bi potaknuli više osoba s invaliditetom na korištenje internetom te da poduzmu potrebne mjere za borbu protiv kiberkriminala i zlostavljanja na internetu; poziva Komisiju i države članice da zajamče da prava intelektualnog vlasništva nisu nerazumna ili diskriminatorna prepreka pristupu osoba s invaliditetom kulturnim materijalima te da razmotre mogućnost obveznog izuzeća autorskih prava u slučaju upotrebe za osobe s invaliditetom koja je izravno povezana s invaliditetom i koja je nekomercijalne prirode, u mjeri u kojoj je to potrebno s obzirom na konkretni invaliditet; poziva na primjenu transverzalnog pristupa ljudskim pravima osoba s invaliditetom u svim politikama EU-a;

135. podsjeća na to da je sport iznimno vrijedan instrument u kontekstu socijalne uključenosti jer pruža mogućnosti za interakciju i stjecanje društvenih vještina; poziva Komisiju i države članice da u skladu s člankom 30. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom pokrenu konkretne programe usmjerene na povećanje pristupačnosti sportskih aktivnosti i sportskih događanja osobama s invaliditetom; napominje da je pravo na potpuni pristup kulturnim događanjima ili rekreacijskim aktivnostima osnovno pravo te stoga poziva Komisiju da poveća mogućnost pristupa tim događanjima, mjestima na kojima se održavaju događanja, robi i uslugama, uključujući u području audiovizualnih proizvoda; pozdravlja inicijative u cilju pružanja audiovizualnih i drugih

PE578.465v02-00 26/97 RR\1097687HR.doc

HR

sadržaja s odgovarajućim podnaslovima ili audio opisima kako bi bili dostupni i osobama s invaliditetom;

136. smatra da bi za osobe s invaliditetom trebalo razviti digitalne instrumente kojima bi se omogućilo integraciju sportaša i sportašica s invaliditetom, ali i platforme za rad na daljinu te za rad u zajedničkim i otvorenim radnim prostorima; smatra nadalje da kvalitetnu obrazovnu i sportsku infrastrukturu u školama treba prilagoditi potrebama djece s invaliditetom te da u svakoj državi članici treba uspostaviti nacionalne i regionalne strateške okvire politike za cjeloživotno obrazovanje koje bi sadržavale i konkretne mjere za razvoj vještina osoba s invaliditetom;

137. podsjeća da bi se potprogramom MEDIA u okviru Kreativne Europe trebalo posebno uzimati u obzir projekte koji se bave problemom invaliditeta i da bi s time u vezi trebalo istaknuti obrazovnu moć filmova i festivala;

138. naglašava da je pristupačnost ključna kako bi osobe s invaliditetom mogle u potpunosti iskoristiti europske turističke ponude;

139. ističe da se u okviru turističkih usluga moraju uzeti u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom, kao što su jednostavan pristup informacijama i komunikaciji te objektima kao što su sobe, kupaone, zahodi i ostali unutarnji prostori;

140. smatra da načelo „turizam za sveˮ treba biti referentna točka za svako djelovanje povezano s turizmom na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj ili europskoj razini; ističe da bi pružatelji usluga u sektoru turizma trebali uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom promicanjem prilagodbe struktura i aktivnosti osposobljavanja osoblja.

Posebne obveze

141. poziva na osmišljavanje pokazatelja temeljenih na ljudskim pravima te poziva države članice da pruže kvantitativne i kvalitativne usporedive podatke raščlanjene na osnovi različitih čimbenika, poput roda, dobi, radnog statusa i invaliditeta za sve aktivnosti u EU-u; poziva Komisiju da financira relevantna istraživanja i prikupljanje podataka, na primjer o pristupačnosti turističkih i zdravstvenih usluga, nasilju, zlostavljanju i iskorištavanju osoba s invaliditetom, bez obzira na vrstu invaliditeta, u zajednici i u institucijama;

142. poziva Komisiju da uskladi prikupljanje podataka o invaliditetu koristeći se društvenim istraživanjima na razini EU-a, u skladu s člankom 31. Konvencije, u cilju preciznog utvrđivanja i objavljivanja razvoja događaja u tom sektoru; ističe da bi se pri takvom prikupljanju podataka trebale primjenjivati metodologije koje se odnose na sve osobe s invaliditetom, uključujući i one s težim oštećenjima te one koje žive u ustanovama; svi prikupljeni podaci podložni su strogoći inicijativa u području zaštite ljudskih prava i zaštite podataka, uključujući među ostalim odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima, Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Europske direktive o zaštiti podataka; ističe da takve provjere moraju biti što je više moguće prilagođene slučaju i usmjerene te da je nakon njih potrebno provesti odgovarajuće studije i radionice koje će rezultirati prikladnim i učinkovitim djelovanjem;

143. poziva Komisiju da sustavno uvrštava prava osoba s invaliditetom u sve politike i

RR\1097687HR.doc 27/97 PE578.465v02-00

HR

programe Europske unije u području međunarodne suradnje;

144. naglašava važnost postizanja svih ciljeva održivog razvoja povezanih s invaliditetom, a posebno četvrti cilj o jamčenju uključivog, pravednog i kvalitetnog obrazovanja, i potrebu za povećanjem broja škola s pristupom prilagođenoj infrastrukturi i materijalima za osobe s invaliditetom te za ulaganjem u kompetencije nastavnika u pogledu uključivog obrazovanja i sudjelovanja djece u školi i zajednici;

145. naglašava obvezu da se nikog ne zanemari i upućivanja na pitanje invaliditeta prisutne u ciljevima održivog razvoja, osobito u dijelovima u vezi s obrazovanjem, rastom i zapošljavanjem, nejednakošću i pristupačnošću naseljenih područja te u pogledu prikupljanja podataka o ciljevima održivog razvoja i praćenja tih ciljeva te preporučuje da EU preuzme vodeću ulogu u provedbi ciljeva održivog razvoja kojima se vodi računa o osobama s invaliditetom; također naglašava pozivanja na Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa;

146. preporučuje da EU preuzme vodstvo u provedbi Programa za održivi razvoj do 2030. kojom se uzimaju u obzir osobe s invaliditetom te da uspostavi program rada i predvidi reviziju sredinom razdoblja plana rada kako bi se zajamčio mehanizam za nadzor i evaluaciju te osigurala odgovornost EU-a;

147. poziva Komisiju da pripremi nacrt provedbenog plana za ciljeve održivog razvoja i za smanjenje rizika od katastrofa u skladu s Konvencijom; ističe da bi takav plan trebao znatno doprinijeti utvrđivanju pokazatelja u područjima povezanima s invaliditetom i socio-ekonomskom uključenošću; naglašava da pri definiciji pokazatelja za ciljeve održivog razvoja posebnu pozornost treba posvetiti siromaštvu, socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj zaštiti, nasilju nad ženama, seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, pristupu vodi, sanitarnim uslugama i energiji, otpornosti na katastrofe te upisu u matične knjige rođenih;

148. ističe činjenicu da sve politike i programi EU-a, i vanjski i unutarnji, moraju biti u skladu s Konvencijom te da se njima moraju uspostaviti konkretne mjere kojima se osigurava da su prava osoba s invaliditetom uvrštena u sva područja, uključujući humanitarne i razvojne politike i programe; u tom pogledu poziva EU da donese usklađenu politiku o razvoju kojim se vodi računa o osobama s invaliditetom te da usvoji sustavni i institucionalizirani pristup na temelju kojega bi se pitanje prava osoba s invaliditetom uvrstilo u sve politike i programe EU-a u području međunarodne suradnje;

149. preporučuje da delegacije i agencije EU-a pokažu dovoljno razumijevanje strategija EU-a za invaliditet te da rade na uključiv i pristupačan način; predlaže stvaranje „kontaktne točke” za Konvenciju u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje; poziva na to da se u sve programe osposobljavanja o ljudskim pravima koji se provode u okviru misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) što prije uvrsti perspektiva osoba s invaliditetom;

150. nadalje, poziva EU da:

– pokrene više razvojnih projekata koji su konkretno usmjereni na osobe s invaliditetom;

– uspostavi mehanizam za izgradnju kapaciteta i razmjenu dobrih praksi među raznim

PE578.465v02-00 28/97 RR\1097687HR.doc

HR

institucijama EU-a te između EU-a i njegovih država članica o pristupačnoj humanitarnoj pomoći kojom su obuhvaćene i osobe s invaliditetom;

– uspostavi kontaktne točke za pitanja invaliditeta u delegacijama EU-a, imenujući osposobljene službenike za vezu čija stručnost i profesionalnost može biti od koristi osobama s invaliditetom;

– uvrsti pitanja povezana s invaliditetom u dijaloge s partnerskim zemljama te da podrži i započne stratešku suradnju s nevladinim organizacijama koje se bave invaliditetom u partnerskim zemljama;

– preispita Višegodišnji financijski okvir (VFO) i Europski razvojni fond u kontekstu Konvencije;

– uvrsti, u mogući novi Europski konsenzus o razvoju, upućivanje na uvrštenje pitanja povezanih s invaliditetom u politike EU-a;

– razmotri mogućnost da se sredstva predviđena za sve politike i programe EU-a u području međunarodne suradnje namijene nacionalnim programima za osobe s invaliditetom;

– zajamči potencijalno ugroženoj djeci pravovremenu, odgovarajuću i cjelovitu skrb s obzirom na važnost brzog djelovanja kod djece;

151. pozdravlja novi 12. cilj Akcijskog plana za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019.; poziva Komisiju da se pobrine za to da provedba Konvencije o pravima osoba s invaliditetom bude neizostavna tema dijaloga o ljudskim pravima s trećim zemljama; poziva posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava da predvodi i nadzire napredak u tom području, posebno vodeći računa o naporima za standardizaciju u pogledu pristupačnosti;

152. podržava istinsko uključenje osoba s invaliditetom u društvo, posebno u lokalne zajednice, te financiranje službi za osobe koje žive samostalno preko programa pod okriljem financijskih instrumenata za vanjsko djelovanje; poziva na pojednostavljenje korištenja strukturnih fondova EU-a; poziva na evaluaciju instrumenata za vanjsko financiranje na sredini razdoblja kako bi se ocijenila uspješnost njihova doprinosa uključenju osoba s invaliditetom u društvo, rušenju barijera i promicanju pristupačnosti; nadalje, zahtijeva da se pri potrošnji sredstava za programe EU-a kojima se potiče institucionalizacija izbjegava segregacija osoba s invaliditetom; poziva na povećanje i nadziranje rashoda u dogovoru s organizacijama koje se bave problemom invaliditeta;

153. smatra da bi sve osobe koje EU zapošljava u području upravljanja svojim vanjskim granicama i u centrima za prihvat azilanata trebale proći posebno osposobljavanje za rad s osobama s invaliditetom kako bi se osiguralo da su potrebe tih osoba ispunjene;

154. pozdravlja činjenicu da se Komisija povukla iz okvira za neovisni nadzor (okvir EU-a); predan je pronalaženju najprikladnijeg oblika za okvir EU-a kako bi bio u potpunosti u skladu s Konvencijom i s Pariškim načelima te potiče da se Kodeks ponašanja između Vijeća, država članica i Komisije, kojim se određuju interni mehanizmi provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u Europskoj uniji i zastupanja EU-a

RR\1097687HR.doc 29/97 PE578.465v02-00

HR

u vezi s tom Konvencijom, revidira i izmjeni tako da u postupak bude uključen i Europski parlament;

155. ističe potrebu za pojačanom političkom suradnjom u kontekstu okvira koja bi uključivala financijske i ljudske resurse kojima bi se osiguralo ispunjavanje obveza i provođenje preporuka iznesenih u Konvenciji;

156. pridaje iznimnu važnost članku 33. Konvencije („Nacionalna provedba i praćenje”) i zaključnim napomenama 76. i 77. Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom te stoga pozdravlja činjenicu da je taj Odbor suglasan sa sudjelovanjem Parlamenta u okviru EU-a;

157. poziva proračunska tijela da dodijele adekvatna sredstva kako bi se funkcije okvira EU-a mogle izvršiti na neovisan način;

158. ističe da Odbor za predstavke u skladu s člankom 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije europskim građanima (fizičkim i pravnim osobama) pruža aktivnu zaštitu i omogućava im da podnesu pritužbu protiv europskih, nacionalnih i lokalnih tijela u slučaju povrede prava, uključujući prava koja proizlaze iz primjene europskih politika čiji je cilj primjena Konvencije, i to u okviru Izjave u vezi s razgraničenjem nadležnosti, koja je priložena završnom aktu o donošenju Ugovora;

159. ističe činjenicu da je Odbor za predstavke (zajedno s Europskim ombudsmanom, koji štiti građane u slučaju nepravilnosti u postupanju) jedan od institucionalnih instrumenata Europske unije koji pruža zaštitu unutar okvira EU-a u skladu s načelima djelovanja nacionalnih institucija za zaštitu i promicanje ljudskih prava („Pariška načela”), koja je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila u svojoj Rezoluciji 48/134 iz 1993.;

160. ističe da u cilju pružanja zaštite Odbor za predstavke svoje zadaće stavlja u službu okvira za neovisni nadzor kada je riječ o prethodnim istragama povreda prava EU-a pri provedbi Konvencije, prosljeđivanju predstavki drugim parlamentarnim odborima u svrhu istrage ili poduzimanju odgovarajućih koraka te posjetima na licu mjesta radi prikupljanja informacija i uspostavljanja kontakata s nacionalnim tijelima;

161. podsjeća da Odbor za predstavke svake godine prima velik broj predstavki od osoba s invaliditetom, što odražava stvarnost milijunâ ljudi diljem Europe koji se svakodnevno suočavaju s poteškoćama u pogledu pristupa poslu i zapošljavanju, obrazovanju i prijevozu ili u pogledu sudjelovanja u političkom, javnom i kulturnom životu; ističe važnost članka 29. Konvencije o sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu bez diskriminacije;

162. ističe da su predstavke kojima je dana najveća pozornost često imale potporu organizacija civilnog društva koje predstavljaju osobe s invaliditetom i da je stoga potrebno promicati zaštitnu ulogu i djelotvornost predstavki koje se temelje na povredi tih prava; pohvaljuje ulogu koju su te organizacije imale u pogledu promicanja društvene uključenosti i poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom;

163. prima na znanje predstavke koje se bave povredama u nekim državama članicama u pogledu osiguravanja sredstava za život osoba s invaliditetom, ne samo kada je riječ o

PE578.465v02-00 30/97 RR\1097687HR.doc

HR

neisplaćivanju naknada koje su propisane zakonom, već i u slučajevima, poput onog iz predstavke 1062/2014, kada su nadležna tijela navodno proizvoljno donijela administrativne odluke o smanjenju prethodno odobrenih naknada na temelju dvojbenih liječničkih procjena kojima je smanjen stupanj invaliditeta; traži od dotičnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela da pokažu više razumijevanja za posljedice takvih postupaka na živote dotičnih osoba i njihovih obitelji te traži od Komisije da pomno nadzire razne politike i povezane mjere na području invaliditeta koje se provode u različitim državama članicama;

164. napominje da neke države članice koje su ratificirale Konvenciju još nisu uspostavile ili imenovale tijela za provedbu i praćenje Konvencije, što je obvezno prema članku 33.; napominje da je rad tijela koja su već uspostavljena, posebice okviri za nadzor uspostavljeni u skladu s člankom 33. stavkom 2., otežan zbog nedostatka financijskih i ljudskih resursa te nepostojanja čvrste pravne osnove za njihovo imenovanje;

165. potiče sve države članice da okvirima za nadzor, uspostavljenima u skladu s člankom 33. stavkom 2., osiguraju dostatne i sigurne financijske i ljudske resurse kako bi mogli obavljati svoje zadaće; smatra da bi države članice također trebale zajamčiti neovisnost okvira za nadzor tako da osiguraju da su njihov sastav i način rada u skladu s Pariškim načelima o funkcioniranju nacionalnih institucija za ljudska prava, kako je navedeno u članku 33. stavku 2., a podrška tome bila bi uspostava formalne pravne osnove kojom se jasno definira uloga i područje primjene okvira; potiče države članice koje još nisu imenovale tijela iz članka 33. da to što prije učine te da im osiguraju resurse i daju mandat za učinkovitu provedbu i praćenje obveza iz Konvencije;

166. ističe da mrežu za provedbu Konvencije treba ojačati kako bi se tom provedbom na odgovarajući način upravljalo na internoj, ali i na međuinstitucionalnoj razini, uz istovremeno aktivno sudjelovanje, na aktivnostima i sastancima, osoba s invaliditetom i organizacija koje ih predstavljaju i blisko savjetovanje s njima;

167. traži od svih institucija, agencija i tijela EU-a da uspostave kontaktne točke te ističe da je potreban horizontalni međuinstitucionalni mehanizam koordinacije diljem glavnih uprava i institucija EU-a; poziva na provođenje potrebnih prilagodbi u okviru strategije za provedbu Konvencije;

168. poziva na jačanje međuinstitucionalne koordinacije među provedbenim mehanizmima raznih institucija EU-a;

Usklađenost institucija Europske unije s Konvencijom (kao tijela javne uprave)

169. smatra da je važno da Odbor za predstavke organizira ciljana događanja na temu predstavki povezanih s invaliditetom te naglašava koliko je važan dijalog kojem doprinose različiti dionici, uključujući ostale relevantne odbore Europskog parlamenta, članove okvira EU-a za Konvenciju, organizacije civilnog društva koje predstavljaju osobe s invaliditetom i pripadnike akademske zajednice;

170. pozdravlja činjenicu da je javno savjetovanje pod nazivom „Zaštita prava osoba s invaliditetom iz perspektive zaprimljenih predstavki”, koje je 15. listopada 2015. organizirao Odbor za predstavke, zadovoljilo visoke standarde pristupačnosti te predlaže da se osobama s invaliditetom u budućnosti omogući pristup svim sjednicama

RR\1097687HR.doc 31/97 PE578.465v02-00

HR

parlamentarnih odbora;

171. pozdravlja korištenje Brailleova pisma u komunikaciji s podnositeljima predstavki te potiče sve institucije EU-a da u komunikaciji s građanima koriste znakovni jezik, lako razumljiv jezik i Brailleovo pismo kako bi se podržali i ojačali napori da se građane uključi u rad institucija i europski projekt;

172. poziva države članice i institucije EU-a da se pobrinu za to da su mogućnosti za sudjelovanje u javnim savjetodavnim postupcima uistinu i opsežno promicane upotrebom komunikacijskih sredstava koja su pristupačna osobama s invaliditetom, poput Brailleovog pisma ili lako razumljivog jezika;

173. poziva države članice i institucije EU-a da osiguraju da se mogućnosti sudjelovanja u postupcima savjetovanja jasno i opsežno promiču korištenjem pristupačnih komunikacijskih sredstava, da se doprinosi mogu pružiti i uporabom drugih formata poput Brailleovog pisma ili lako razumljivog jezika te da se osobama s invaliditetom, uključujući i osobe s intelektualnim poteškoćama i poteškoćama u učenju, u potpunosti omogući pristup javnim saslušanjima i sastancima na kojima se raspravlja o predloženim zakonima i politikama;

174. ističe da je osobama s invaliditetom potrebno omogućiti stvarno sudjelovanje i slobodu izražavanja na javnim događanjima i sastancima koji se održavaju u institucijama ili koji su u organizaciji institucija upotrebom podnaslova, tumačenjem na znakovni jezik te dokumentima na Brailleovu pismu i lako razumljivom jeziku;

175. poziva Upravni odbor Europskih škola, uključujući Komisiju, da zajamči uključivo kvalitetno obrazovanje u Europskim školama u skladu sa zahtjevima Konvencije u pogledu multidisciplinarnog ocjenjivanja, uključivanja djece s invaliditetom i osiguravanja razumne prilagodbe njihovim potrebama, istovremeno jamčeći uključivo sudjelovanje roditelja s invaliditetom;

176. poziva institucije da podrže i promiču rad Europske agencije za posebne potrebe i uključivo obrazovanje;

177. poziva EU da revidira pravila zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja i mirovinskog sustava te mjere socijalne sigurnosti i socijalne zaštite povezane s invaliditetom kako bi se zajamčila nediskriminacija i jednake prilike za osobe s invaliditetom, među ostalim prepoznavanjem toga da se zdravstvene potrebe povezane s invaliditetom razlikuju od bolesti i promicanjem mogućnosti neovisnog života i rada punom nadoknadom dodatnih troškova opreme ili usluge koji su potrebni za rad (na primjer printer za Brailleovo pismo, slušni aparati, tumač za znakovni jezik, usluge podnaslovljivanja, itd.);

178. potiče institucije, agencije i tijela da zajamče da se postojeći pravilnici o osoblju uistinu i u potpunosti provode u skladu s Konvencijom i da se interna pravila i provedbene odredbe osmišljavaju tako da u potpunosti poštuju odredbe Konvencije, kao dio otvorenog procesa u kojem se uzimaju u obzir osobe s invaliditetom, kako bi se odgovorilo na zaključne napomene;

179. poziva na omogućavanje adekvatne razumne prilagodbe koja je u skladu s Konvencijom

PE578.465v02-00 32/97 RR\1097687HR.doc

HR

i koja se temelji na potrebama za osobe s invaliditetom ili osobe koje imaju uzdržavane članove obitelji s invaliditetom, koje su zaposlene u europskim institucijama, uzimajući posebno u obzir potrebe roditelja s invaliditetom;

180. potiče institucije EU-a da donesu sveobuhvatne politike zapošljavanja, zadržavanja i promicanja s privremenim pozitivnim mjerama u cilju aktivnog i znatnog povećanja broja dužnosnika ili zaposlenika i stažista s invaliditetom, uključujući osobe sa psihosocijalnim i intelektualnim invaliditetom, u skladu s člankom 5. Direktive 2000/78/EZ;

181. preporučuje da se za osoblje izrade sveobuhvatni programi osposobljavanja u pogledu Konvencije uz savjetovanje s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom, s naglaskom na osoblje koje je u izravnom kontaktu s osobama s invaliditetom, upravu i javnu nabavu;

182. traži od institucija EU-a da sadržaj svojih internetskih stranica i aplikacija, uključujući svoje intranetske stranice te sve ključne dokumente i audiovizualni sadržaj, učine pristupačnima, jamčeći istovremeno fizičku pristupačnost njihovih zgrada;

183. poziva Komisiju na blisku suradnju s drugim institucijama, tijelima i agencijama EU-a te s državama članicama u cilju koordinacije djelotvornih i sustavnih daljnjih radnji u pogledu zaključnih napomena, po mogućnosti primjenom strategije o provedbi Konvencije;

184. poziva Europsku uniju i države članice da se prilikom provedbe svojih zaključnih napomena savjetuju s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom te da ih na strukturiran i sustavan način uključe u tu provedbu;

185. s obzirom na članak 35. Konvencije, u skladu s kojim države članice koje su potpisale Konvenciju imaju obvezu izraditi početno izvješće te podnositi daljnja izvješća o provedbi Konvencije, smatra da se ta izvješća trebaju slati svake četiri godine te da u njihovoj izradi trebaju sudjelovati organizacije koje se bave problemom invaliditeta;

°

° °

186. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

RR\1097687HR.doc 33/97 PE578.465v02-00

HR

OBRAZLOŽENJE

Kontekst

EU je u prosincu 2010. pristupio Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom (dalje u tekstu „Konvencija”) kao prva organizacija regionalne integracije1. To je bio prvi, i do sada jedini, međunarodni ugovor o ljudskim pravima koji je EU u cijelosti ratificirao. Fakultativni protokol nije potpisan niti ratificiran. EU je nakon ratifikacije pod nadzorom Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom.

EU i druge države stranke morali su nakon pristupanja izraditi početno izvješće2 o stanju provedbe Konvencije. Dužni su svake četiri godine podnositi daljnja periodična izvješća. Komisija je u lipnju 2014. podnijela svoje početno izvješće, a Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom odgovorio je objavivši popis pitanja3 u svibnju 2015. nakon prvog sastanka održanog u travnju u Ženevi između Odbora i EU-a.

EP je kasnije, u svibnju 2015., na plenarnoj sjednici usvojio svoju rezoluciju o popisu pitanja4

u kojoj je pozvao Europsku komisiju da prilikom sastavljanja odgovora na popis pitanja uzme u obzir stajališta Parlamenta. Stajališta Parlamenta kasnije su uvrštena u velikoj mjeri.

Nakon drugog sastanka s Odborom UN-a za prava osoba s invaliditetom održanog u kolovozu 2015. objavljene su „zaključne napomene o početnom izvješću Europske Unije”5. U zaključnim napomenama zahtijeva se od EU-a da u roku od godinu dana dostavi odgovor Odboru UN-a za prava osoba s invaliditetom o određenim pitanjima6. Stoga je EP naposljetku odlučio izraditi nacrt izvješća o vlastitoj inicijativi kako bi zajamčio da su njegova mišljenja uvrštena u izvješće koje Komisija mora podnijeti do rujna 2016. Predviđena su redovna (po mogućnosti godišnja) izvješća poput ovog.

EP je bio prisutan na oba sastanka u Ženevi kao dio okvira EU-a za promicanje, zaštitu i nadzor provedbe Konvencije, u skladu sa samom Konvencijom7. Aktualni okvir, u sklopu kojeg je izvjestiteljica jedan od predstavnika EP-a, uključuje i Europsku komisiju, Europskog ombudsmana, Agenciju za temeljna prava i Europski forum osoba s invaliditetom. Nakon preporuke Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom Europska komisija javno je najavila na saslušanju Odbora PETI svoje povlačenje te će stoga vjerojatno doći do restrukturiranja cijelog okvira.

Konvencija je jedan od sporazuma o ljudskim pravima s najvećim brojem država stranaka i potpisnica. Konvenciju je potpisalo svih 28 država članica EU-a, a 25 ju je ratificiralo, osim 1 Članak 44. Konvencije2 http://tbinternet.ohchr.org/_layouts/treatybodyexternal/Download.aspx?symbolno=CRPD%2fC%2fEU%2f1&Lang=en3 http://tbinternet.ohchr.org/_layouts/treatybodyexternal/Download.aspx?symbolno=CRPD%2fC%2fEU%2fQ%2f1&Lang=en4 (2015/2684(RSP))5 CRPD/C/EU/CO/16 Ostala se pitanja mogu rješavati u idućem periodičnom izvješću kojemu je rok predaje siječanj 2021. (usp. stavak 94., CRPD/C/EU/CO/1).7 Članak 33. stavak 2. Konvencije

PE578.465v02-00 34/97 RR\1097687HR.doc

HR

Finske i Irske. U vrijeme sastavljanja ovog izvješća Nizozemska je blizu pristupanju Konvenciji.

Konvencijom je obuhvaćen čitav niz prava koja se tiču svih aspekata života, od kojih neka nisu u nadležnosti EU-a. Stoga države članice trebaju jednako provoditi Konvenciju na svim razinama, uključujući regionalnu i nacionalnu. Premda je EU prvotno izdao izjavu o nadležnosti1 kako bi se nadišla ta pravna nesigurnost, Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom ubrzao je rad EU-a i u svojim preporukama zaključio da je potrebno redovito ažurirati tu izjavu.

Svrha izvješća o vlastitoj inicijativi

Prva je i najvažnija svrha izvješća usmjeravanje na pitanja istaknuta u zaključnim napomenama. Prioritet izvjestiteljice jest usmjeriti se na one preporuke koje su u nadležnosti EU-a i pri čijoj bi se provedbi na nacionalnoj razini moglo naići na poteškoće.

Izvjestiteljica će se posebno usmjeriti na same institucije EU-a, koje trebaju biti uzor pri provedbi Konvencije. To uključuje pravilnike o osoblju i prakse zapošljavanja i zadržavanja, kao i javne događaje koje EP organizira i koje se održavaju u prostorima EP-a.

Izvjestiteljica smatra da ne postoji hijerarhija ljudskih prava i da je potrebno boriti se protiv diskriminacije na temelju invaliditeta na isti način kao protiv diskriminacije na drugoj osnovi, uključujući višestruku diskriminaciju. To je posebno važno za žene i djecu s invaliditetom, starije osobe i pojedince čije su potrebe potpore složene, uključujući osobe s intelektualnim poteškoćama i psihosocijalnim invaliditetom.

Parlament s velikim interesom prati izvješće o vlastitoj inicijativi, a deset odbora sastavlja nacrte mišljenja o njemu:

LIBE (članak 54., pridruženi odbor)PETI (članak 54., pridruženi odbor)CULTDEVETRANREGI JURIFEMMAFETENVI

Opća strukturaIzvješće prati strukturu zaključnih napomena u skladu s člancima Konvencije. Stoga je podijeljeno u četiri dijela:

1. Opća načela i obveze (članci 1. – 4.)2. Posebna prava (članci 5. – 30.)

1 http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1401271474087&uri=CELEX:32010D0048, Prilog II.

RR\1097687HR.doc 35/97 PE578.465v02-00

HR

3. Posebne obveze (članci 31. – 33.)4. Usklađenost institucija Europske unije s Konvencijom (kao tijela javne

uprave)

Razumna prilagodba

Razumna prilagodba pojam je koji se koristi u cijelom izvješću i zbog svoje složenosti može zahtijevati dodatno objašnjenje. Primjer razumne prilagodbe znači omogućiti pojedinačnom zaposleniku tumača za znakovni jezik na radnom mjestu. To je u suprotnosti s "pristupačnošću" koja je puno širi pojam i ne podrazumijeva nužno individualizirani pristup. Primjer za to bi bilo angažiranje tumača za znakovni jezik na javnom događanju ili rampa u javnoj zgradi kako bi se omogućio pristup korisnicima invalidskih kolica općenito, a ne određenom pojedincu.

U skladu s člankom 2. Konvencije:

„’Razumna prilagodba’ znači potrebnu i prikladnu preinaku i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, koja se primjenjuju u pojedinačnom slučaju kad je to potrebno kako bi se osobama s invaliditetom osiguralo uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima”

U članku 5. Direktive o jednakosti pri zapošljavanju1 navodi se:

„Kako bi se zajamčilo poštovanje načela jednakog postupanja u pogledu osoba s invaliditetom, moraju se osigurati razumne prilagodbe njihovim posebnim potrebama. To znači da poslodavci prema potrebi u određenoj situaciji poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se osobi s invaliditetom omogućio pristup zapošljavanju, sudjelovanje ili napredovanje na radu ili usavršavanje, ako takve mjere za poslodavca ne predstavljaju nerazmjeran teret. Taj se teret neće smatrati nerazmjernim ako se u dovoljnoj mjeri podupre postojećim mjerama politike za zaštitu osoba s invaliditetom dotične države članice.”

Iako se prema Konvenciji uskraćivanje razumne prilagodbe smatra oblikom diskriminacije, u Direktivi o jednakosti pri zapošljavanju to nije tako pa u tom smislu ona nije u skladu s Konvencijom.

Savjetovanje s dionicima

Konvencija se razlikuje od ostalih sporazuma o ljudskim pravima time što su osobe s invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju bile uključene u cijeli proces, od faze izrade nacrta nadalje. To je izraženo u članku 4. stavku 3. Konvencije: „države stranke će se temeljito savjetovati s osobama s invaliditetom, i u to ih aktivno uključiti, kao i djecu s invaliditetom, putem organizacija koje ih predstavljaju.” Stoga izvjestiteljica smatra da je ključno u potpunosti ih uključiti u izradu nacrta izvješća.

1 Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja

PE578.465v02-00 36/97 RR\1097687HR.doc

HR

U tu je svrhu međuskupina za osobe s invaliditetom, zajedno s Europskim forumom osoba s invaliditetom, u prosincu 2015. organizirala sastanak međuskupine u Strasbourgu kako bi saslušala stajališta Europskog foruma osoba s invaliditetom i organizacija koje su njegove članice. Njihov usmeni i pismeni doprinos poslužio je za izradu radnog dokumenta i nacrta izvješća. Izvjestiteljica pozdravlja sudjelovanje na tom sastanku velikog broja izvjestitelja i izvjestitelja u sjeni iz svih uključenih odbora. To je izvješće jedinstveno zbog brojnih konstruktivnih doprinosa u ovako ranoj fazi kojima će se zajamčiti njegova sveobuhvatnost.

Izvjestiteljica se nadalje pojedinačno sastala s predstavnicima iz nekoliko organizacija koje se bave problemom invaliditeta i nastavit će se s njima sastajati kako bi zajamčila da sve njihove brige razmatraju ili vodeći odbor ili odbori koji daju mišljenja.

Brojne su organizacije sastavile takozvana usporedna izvješća uz početno izvješće Komisije. Izvjestiteljica planira uvrstiti te tekstove i u izvješće o vlastitoj inicijativi.

Krajem siječnja organizirano je saslušanje u suradnji s izvjestiteljima iz pridruženih odbora LIBE i PETI u cilju daljnjeg prikupljanja konkretnih doprinosa relevantnih dionika, uključujući organizacije koje se bave problemom invaliditeta.

Radni dokument razmotren je u Odboru EMPL u okviru razmjene stajališta s dionicima. U razmjeni stajališta sudjelovali su govornici na visokoj razini koji predstavljaju relevantne dionike kao što su Europski ombudsman, Agencija za temeljna prava, Europski forum osoba s invaliditetom kao predstavnik civilnog društva i jedan član Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom.

Izvjestiteljica je poduzela sve korake kako bi osobama s invaliditetom zajamčila najveću moguću pristupačnost svih sjednica Odbora EMPL na kojima se raspravljalo o ovom izvješću, ali i saslušanja. U tu je svrhu izvjestiteljica surađivala s organizacijama koje se bave problemom invaliditeta i predsjednikom Odbora EMPL kako bi se postigla dosad neviđena pristupačnost javnih sjednica odbora Europskog parlamenta.

RR\1097687HR.doc 37/97 PE578.465v02-00

HR

25.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje (*): Martina Anderson

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da se žene, djevojke i djevojčice s invaliditetom u svakodnevnom životu suočavaju s nekoliko dimenzija diskriminacije koja može imati različite oblike, odnosno biti fizička, emocionalna, seksualna ili ekonomska, a uključuje i nasilje od strane intimnog partnera ili skrbnika, seksualno nasilje i institucionalno nasilje;

1. prima na znanje činjenicu da se smatra da oko 80 milijuna Europljana ima neki oblik invaliditeta te da bi ti građani trebali imati jasan pristup svim uslugama i pravima koje nudi Europska unija;

2. dijeli zabrinutost Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom u vezi s činjenicom da Europska unija nema jasnu strategiju za provođenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

3. poziva Europsku komisiju da revidira svoju strategiju za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020. kako bi se u potpunosti primijenile odredbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i to u svjetlu završnih primjedbi Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom od 2. listopada 2015. te da tu reviziju poprati vremenskim rasporedom i detaljnim pokazateljima;

4. osuđuje slučajeve diskriminacije i isključivanja s kojima se osobe s invaliditetom još uvijek suočavaju; poziva Komisiju da maksimalno poveća sinergiju između strategije EU-a za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020. i odredbi Konvencije UN-a o

PE578.465v02-00 38/97 RR\1097687HR.doc

HR

uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i Konvencije UN-a o pravima djeteta kako bi se zajamčilo da se priznata prava u potpunosti uživaju i učinkovito ostvaruju, između ostalog usklađivanjem i provedbom zakonodavnog okvira te kulturnih i političkih mjera;

5. ističe da je u novu europsku strategiju za osobe s invaliditetom potrebno jasno uključiti rodnu perspektivu, kojom se podrazumijeva borba protiv nasilja nad ženama, kao i obiteljsko nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama s invaliditetom;

6. potiče Komisiju da osmisli strukturiran dijalog s predstavničkim organizacijama osoba s invaliditetom, da se s njima savjetuje i surađuje prilikom procesa revizije i provedbe, što podrazumijeva sastavljanje odgovora na niz problema na koje je ukazao Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom, kao i provedbu i nadziranje svih politika EU-a;

7. poziva institucije EU-a da donesu učinkovite mjere kojima bi se poboljšao život žena s invaliditetom u skladu s preporukama Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom u pogledu revizije provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u Europskoj uniji;

8. poziva države članice i institucije EU-a da se pobrinu za to da su mogućnosti za sudjelovanje u savjetodavnim postupcima jasno i i u velikoj mjeri dostupne javnosti uz upotrebu komunikacijskih sredstava koja su dostupna osobama s invaliditetom, poput Brailleovog pisma ili pojednostavljenih verzija za čitanje;

9. izražava duboko žaljenje zbog činjenice da Vijeće još nije usvojilo prijedlog direktive iz 2008. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na vjeroispovijed ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju; ponovno poziva Vijeće da to što prije napravi;

10. izražava duboko žaljenje zbog kašnjenja u procesu ratifikacije Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom te traži od Komisije i država članica da ga čim prije ratificiraju;

11. ističe da je potrebno osigurati da se u Europskoj uniji zabrane svi oblici diskriminacije na temelju invaliditeta, među njima i višestruka te intersekcijska diskriminacija;

12. poziva države članice da poduzmu sve odgovarajuće korake kako bi osigurale da je osobama s invaliditetom na raspolaganju odgovarajući smještaj, s ciljem promicanja jednakosti i iskorjenjivanja diskriminacije te kako bi osobe s invaliditetom na jednakopravnoj osnovi s ostalima uživale sva ljudska prava i temeljne slobode;

13. poziva institucije EU-a i države članice da aktivno uključe osobe s invaliditetom u postupke donošenja odluka, među ostalim preko organizacija koje ih predstavljaju, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; nadalje preporučuje da se tijekom takvih postupaka u obzir uzmu mišljenja osoba s invaliditetom;

14. poziva institucije EU-a i države članice da osiguraju da se mogućnosti sudjelovanja u postupcima savjetovanja objavljuju korištenjem dostupnih komunikacijskih sredstava na jasan način dostupan široj javnosti, uz mogućnost uporabe drugih formata poput

RR\1097687HR.doc 39/97 PE578.465v02-00

HR

Brailleovog pisma ili pojednostavljenih verzija za čitanje, kao i to da se osobama s invaliditetom, uključujući i osobe s intelektualnim poteškoćama i poteškoćama u učenju, u potpunosti omogući pristup javnim saslušanjima i sastancima na kojima se raspravlja o predloženim zakonima i politikama;

15. poziva institucije EU-a da osiguraju da njihova sveukupna vanjska i unutarnja komunikacija, uključujući i dokumente, videosnimke i internetske stranice, ima odgovarajuću razinu dostupnosti te da joj je moguće pristupiti i u drugim formatima i oblicima komunikacije, poput Brailleovog pisma, pojednostavljene verzije za čitanje i znakovnog jezika;

16. smatra da bi institucije EU-a, osobito Parlament, Vijeće i Komisija, trebale nastojati osigurati da se postojećim i budućim zakonodavstvom u obzir uzimaju ljudska prava i u potpunosti poštuje Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

17. prima na znanje da tri države članice, odnosno Finska, Nizozemska i Irska, još uvijek nisu ratificirale Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom; poziva te države članice da to što prije učine;

18. poziva institucije EU-a da se osobito usredotoče na prava djece s invaliditetom i na potrebe njihovih obitelji, da ocijene trenutačnu sukladnost EU-a s Konvencijom UN-a o pravima djeteta i da djeluju u cilju uklanjanja svih prepreka s kojima se djeca s invaliditetom susreću u svakodnevnom životu pružajući odgovarajuću potporu njihovim obiteljima, među ostalim dodjelom bespovratnih sredstava i osiguravanjem posebnih usluga;

19. ističe da su djeca s invaliditetom izloženija nasilju, zastrašivanjima, seksualnom zlostavljanju u školi, kod kuće ili u institucijama; poziva EU i države članice na učinkovitije djelovanje i borbu protiv nasilja nad djecom s invaliditetom korištenjem posebnih mjera i pristupačnih usluga potpore;

20. naglašava da je u cilju zaštite prava djece s invaliditetom potrebno zajamčiti odgovarajuću potporu obiteljima, jačanjem i nadogradnjom zakonodavnih instrumenata kojima raspolaže EU, kao na primjer produljeni roditeljski dopust za roditelje koji imaju djecu s invaliditetom;

21. poziva na uspostavu mehanizma za međuinstitucijsku koordinaciju s pomoću kojega bi se provodila i nadzirala provedba Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, pri čemu je potrebno osigurati da osobe s invaliditetom u okviru njihovih predstavničkih organizacija sudjeluju u postupku usvajanja;

22. svjestan je činjenice da je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom pozitivan i ključan instrument za promicanje reforme zakonodavstva i zahtijevanje od država članica da preispitaju način na koji se doživljava osobe s invaliditetom; međutim, izražava žaljenje zbog činjenice da su osobe s invaliditetom još uvijek suočene s velikim izazovima u strateškim područjima kao što su kazneno pravo i sudjelovanje u politici; smatra da pun i neograničen pristup političkom sustavu za sve osobe s invaliditetom mora biti prioritet; uviđa da navedeni pristup mora predstavljati više od pukog fizičkog pristupa biračkom mjestu te da bi trebao uključivati niz inicijativa kojima će se demokratski proces približiti svim građanima; to znači da bi sav izborni materijal trebao biti dostupan na Brailleovom

PE578.465v02-00 40/97 RR\1097687HR.doc

HR

pismu, u pojednostavljenoj verziji za čitanje i na znakovnom jeziku, da bi tijekom postupka glasovanja trebalo osigurati svu potrebnu pomoć osobama s invaliditetom, da bi, kada je to moguće, trebalo poticati glasovanje poštom ili uz davanje punomoći te da bi trebalo ukloniti prepreke građanima s invaliditetom koji se žele kandidirati na izborima, ali i obuhvatiti postojeća pravila o pravnoj sposobnosti i njihov utjecaj na mogućnost punog sudjelovanja pojedinaca u demokratskom procesu; poziva Komisiju i države članice da, osobito kada je riječ o osobama s invaliditetom, zajamče pravilnu i potpunu primjenu odredaba iz članka 3. stavka 2. Direktive 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te odredaba Direktive 2010/64/EU o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima i Direktive 2012/13/EU o pravu na informiranje u kaznenom postupku, a osobito odredaba Direktive 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima;

23. izražava snažno žaljenje zbog činjenice da se u mnogim državama pravna sposobnost osoba s intelektualnim poteškoćama i dalje negira ili ograničava sudskim postupkom; poziva države članice da pozitivno riješe pitanje pravne sposobnosti tako da se više opredjeljuju za poticajno uključivanje nego za automatsko isključivanje;

24. poziva Komisiju da uskladi prikupljanje podataka o invaliditetu koristeći se društvenim istraživanjima na razini EU-a, u skladu s člankom 31. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, kako bi mogla precizno utvrditi stanje u tom području i izvještavati o daljnjem napretku; ističe da bi se pri takvom prikupljanju podataka trebale primjenjivati metodologije koje se odnose na sve osobe s invaliditetom, uključujući i one s težim oštećenjima te one koje žive u ustanovama; svi prikupljeni podaci podložni su strogoj provjeri sukladnosti s inicijativama o zaštiti ljudskih prava i podataka koje uključuju, ali nisu ograničene na, odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima, Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Europske direktive o zaštiti podataka; ističe da takve provjere moraju biti što je više moguće prilagođene slučaju i usmjerene te da je nakon njih potrebno provesti odgovarajuće studije i radionice koje će rezultirati odgovarajućim i učinkovitim djelovanjem;

25. izražava žaljenje zbog nedovoljne dostupnosti europskog broja za hitne slučajeve 112 i od Europske komisije traži da poboljša dostupnost tog broja za osobe s invaliditetom korištenjem nove generacije tehnologije sustava 112;

26. poziva na osnaživanje postojećih tijela za jednakost kako bi pomogla u integraciji, promicanju i praćenju provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom; podsjeća EU i države članice da se od njih traži da na smislen način surađuju s civilnim društvom, a posebno s organizacijama osoba s invaliditetom;

27. poziva da se u opći društveno-gospodarski plan EU-a uvrste prava osoba s invaliditetom, posebno u strategiju Europa 2020. i u europski semestar; preporučuje da se usvoji Pakt o invaliditetu kako bi se osiguralo da se prava osoba s invaliditetom uključe u sve europske inicijative;

28. smatra da bi europske institucije trebale razmotriti mogućnost otvaranja budućih i postojećih izvora financiranja organizacijama koje aktivno zastupaju osobe s invaliditetom;

RR\1097687HR.doc 41/97 PE578.465v02-00

HR

29. uviđa da su ugroženi članovi društva dodatno marginalizirani ako imaju neki oblik invaliditeta i naglašava da bi institucije EU-a i države članice trebale udvostručiti svoje napore kako bi omogućile puno uživanje prava i usluga svim osobama s invaliditetom, uključujući osobe bez državljanstva, beskućnike, izbjeglice i tražitelje azila te pripadnike manjina; ističe da bi EU pitanje invaliditeta trebao uvrstiti u svoje politike u području migracija i izbjeglica;

30. ističe da je u cilju potpune zaštite prava osoba s invaliditetom potrebno zajamčiti njihovo pravo na odabir načina na koji će živjeti i na koji će najbolje iskoristiti svoj potencijal, npr. većim korištenjem usluga njegovatelja;

31. izražava iskreno žaljenje zbog zastrašujućih uvjeta smještaja u kojem žive osobe s invaliditetom u nekim državama članicama Europske unije i traži od država članica da učine sve što je u njihovoj moći kako bi poštovale Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezin članak 3. o zabrani nečovječnog i ponižavajućeg postupanja;

32. smatra da bi Vijeće trebalo usvojiti Direktivu o jednakom postupanju i njezinu primjenu proširiti i na područja izvan zapošljavanja;

33. smatra da bi sve osobe koje EU zapošljava u području upravljanja svojim vanjskim granicama i u centrima za prihvat azilanata trebale proći posebnu edukaciju za rad s osobama s invaliditetom kako bi se osiguralo da su potrebe tih osoba ispunjene;

34. poziva institucije EU-a da provedu i podrže informacijske kampanje u kojima će se naglasak staviti ne samo na prava osoba s invaliditetom već i na njihovu različitost, sposobnosti i talente;

35. žali zbog činjenice da se osobe s invaliditetom još uvijek suočavaju s preprekama u pristupu robi i uslugama; smatra da se tim preprekama ograničava njihovo sudjelovanje u društvu i krše njihova građanska prava; pozdravlja potporu koju je Parlament dao Aktu o pristupačnosti u studenom 2015., ali uviđa da se njime neće riješiti svi problemi; poziva da ga se čim prije donese i u cijelosti provede;

36. preporučuje da se u cilju jamčenja socijalne uključenosti osoba s invaliditetom uklone sve barijere i prepreke koje i dalje ograničavaju njihovu integraciju u obrazovne sustave, na radna mjesta, u javni život i u zajednice kojima pripadaju;

37. preporučuje da se u cilju jamčenja potrebne integracije osoba s invaliditetom u društvo potakne pravilna uporaba europskih sredstava kojima se pospješuje taj proces i to pomoću istraživanja, razvoja, provedbe i širenja novih ideja, tehnologija i metoda;

38. preporučuje da se načelo slobodnog kretanja osoba s invaliditetom unutar Europske unije zajamči uklanjanjem svih postojećih prepreka ostvarenju te slobode;

39. uviđa mogućnosti koju europske institucije imaju u pogledu podizanja razine osviještenosti te ih poziva da podignu razinu osviještenosti u pogledu zaštite osoba s invaliditetom i priznavanja njihovih prava;

40. ističe važnost ostvarivanja prava na spolno i reproduktivno zdravlje; ističe da se spolni odgoj mora osmisliti i provesti i za osobe s invaliditetom i to na temelju holističkog

PE578.465v02-00 42/97 RR\1097687HR.doc

HR

pristupa, u sigurnom okruženju i bez tabua;

41. ističe potrebu za pojačanom političkom suradnjom u kontekstu okvira koja bi uključivala financijske i ljudske resurse kojima bi se osiguralo ispunjavanje obveza i provođenje preporuka iznesenih u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom;

42. poziva Parlament, Vijeće i Komisiju da u cijelosti provedu preporuke Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom i da osiguraju da se u okviru budućeg zakonodavstva poštuje Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

RR\1097687HR.doc 43/97 PE578.465v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 24.5.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

5112

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Martina Anderson, Heinz K. Becker, Malin Björk, Caterina Chinnici, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Lorenzo Fontana, Kinga Gál, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Monika Hohlmeier, Sophia in ‘t Veld, Iliana Iotova, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Monica Macovei, Barbara Matera, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Csaba Sógor, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Udo Voigt, Beatrix von Storch, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Marina Albiol Guzmán, Hugues Bayet, Carlos Coelho, Pál Csáky, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Marek Jurek, Jeroen Lenaers, Nuno Melo, Angelika Mlinar, Artis Pabriks, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Emil Radev, Barbara Spinelli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Miroslav Poche

PE578.465v02-00 44/97 RR\1097687HR.doc

HR

29.4.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PREDSTAVKE

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Rosa Estaràs Ferragut

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za predstavke poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. pridaje veliku važnost članku 33. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom („Nacionalna provedba i praćenje”) i zaključnim napomenama 76. i 77. Odbora Ujedinjenih naroda te stoga pozdravlja činjenicu da je Odbor Ujedinjenih naroda suglasan sa sudjelovanjem Parlamenta u okviru za neovisni nadzor;

2. podsjeća na činjenicu da Odbor za predstavke u skladu s člankom 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije europskim građanima (fizičkim i pravnim osobama) pruža aktivnu zaštitu i omogućava im da podnesu pritužbu protiv europskih, nacionalnih i lokalnih tijela u slučaju povrede svojih prava, uključujući prava koja proizlaze iz provedbe europskih politika čiji je cilj primjena Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, i to u okviru Izjave u vezi s razgraničenjem nadležnosti, koja je priložena finalnom aktu o donošenju Ugovora;

3. ističe da je Odbor za predstavke (zajedno s Europskim ombudsmanom, koji štiti građane u slučaju nepravilnosti u postupanju) jedan od institucionalnih instrumenata Europske unije koji pruža zaštitu unutar okvira za neovisni nadzor u skladu s načelima djelovanja nacionalnih institucija za zaštitu i promicanje ljudskih prava („Pariška načela”), koja je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila u svojoj Rezoluciji 48/134 iz 1993.;

4. ističe da u cilju pružanja zaštite Odbor za predstavke svoje zadaće stavlja u službu okvira za neovisni nadzor kada je riječ o preliminarnim istragama povreda prava EU-a pri provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, prosljeđivanju predstavki drugim parlamentarnim odborima u svrhu istrage ili poduzimanju odgovarajućih koraka te posjetima na licu mjesta radi prikupljanja informacija i uspostavljanja kontakata s

RR\1097687HR.doc 45/97 PE578.465v02-00

HR

nacionalnim tijelima;

5. podsjeća da Odbor za predstavke svake godine prima velik broj predstavki od osoba s invaliditetom, što odražava stvarnost milijuna ljudi diljem Europe koji se svakodnevno suočavaju s poteškoćama u pogledu pristupa poslu i zapošljavanju, obrazovanju i prijevozu ili u pogledu sudjelovanja u političkom, javnom i kulturnom životu; ističe važnost članka 29. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom o sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu bez diskriminacije;

6. podsjeća da potpuna uključenost osoba s invaliditetom nije samo pravo i zaslužena prednost za te pojedince, već i vrijednost za društvo u cjelini, koje može profitirati od raznolikih znanja i vještina tih osoba;

7. ističe da su predstavke kojima je dana najveća pozornost često imale potporu organizacija civilnog društva koje predstavljaju osobe s invaliditetom i da je stoga potrebno govoriti o zaštitnoj ulozi i djelotvornosti predstavki koje se temelje na povredi tih prava i promicati ih; zahvalan je tim organizacijama na ulozi koju imaju u promicanju socijalne uključenosti i poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom te smatra da bi tu zadaću trebale dodatno podržavati javne institucije, među ostalim ciljanim financiranjem;

8. pozdravlja činjenicu da je javno saslušanje pod nazivom „Zaštita prava osoba s invaliditetom iz perspektive zaprimljenih predstavki”, koje je 15. listopada 2015. organizirao Odbor za predstavke, zadovoljilo visoke standarde u pogledu pristupa te predlaže da se osobama s invaliditetom u budućnosti omogući pristup svim sjednicama parlamentarnih odbora;

9. smatra da je važno da Odbor za predstavke organizira ciljana događanja na temu predstavki povezanih s invaliditetom te naglašava koliko je važan dijalog uz doprinos različitih dionika, uključujući ostale relevantne odbore Europskog parlamenta, članove okvira EU-a za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, organizacije civilnog društva koje zastupaju osobe s invaliditetom i pripadnike akademske zajednice;

10. pozdravlja korištenje Brailleova pisma u komunikaciji s podnositeljima predstavki te potiče sve institucije EU-a da u komunikaciji s građanima koriste znakovni jezik, lako čitljive formate dokumenata i Brailleovo pismo kako bi se podržali i ojačali napori da se građani uključe u rad institucija i europski projekt;

11. potiče službe Parlamenta da ojačaju unutarnji mehanizam za koordinaciju provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom („Mreža za provedbu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom”) kako bi to postao horizontalan mehanizam svih parlamentarnih odbora kojim bi pratili i provodili Konvenciju te da mu se dodijeli vlastito tajništvo i osoblje koje bi u njemu bilo zaposleno na puno radno vrijeme;

12. napominje da neke države članice koje su ratificirale Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom još nisu uspostavile ili imenovale tijela za provedbu i praćenje konvencije, što je obvezano prema članku 33.; napominje da je rad tijela koja su već uspostavljena, posebice okvira za nadzor uspostavljenog u skladu s člankom 33. stavkom 2., otežan zbog nedostatka financijskih i ljudskih resursa te nepostojanja čvrste pravne osnove za njihovo uspostavljanje;

PE578.465v02-00 46/97 RR\1097687HR.doc

HR

13. poziva države članice koje to još nisu učinile da brzo poduzmu korake za dovršenje reformi potrebnih za ratifikaciju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; poziva Europsku uniju i države članice da prilikom ratifikacije Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom također usvoje Fakultativni protokol; smatra da prije sklapanja Protokola treba u Poslovniku pojasniti i potvrditi ulogu Odbora za predstavke;

14. poziva Europsku uniju i njezine države članice da ulože veće napore u usklađivanje svojih pravnih okvira sa zahtjevima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, uključujući sveobuhvatan pregled svog zakonodavstva kako bi se omogućila potpuna usklađenost s odredbama konvencije, te da postave jasne ciljeve i rokove za reforme i utvrde odgovorne aktere;

15. poziva države članice da pod hitno provedu odredbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, da u skladu s njima preispitaju svoje zakonodavstvo i zajamče odgovarajuću provedbu; poziva na razvoj novih i poboljšanje postojećih nacionalnih instrumenata kako bi se na najbolji mogući način pomoglo osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima;

16. smatra da Europska unija treba biti predvodnica na području poštovanja i promicanja ljudskih prava; pozdravlja činjenicu da je po prvi puta ugovorno tijelo UN-a preispitalo je li Unija ispunila svoje međunarodne obveze na području ljudskih prava; smatra da su zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u Europskoj uniji, objavljene 2015. godine, važan znak predanosti EU-a jednakosti i poštovanju ljudskih prava te da pružaju smjernice za zakonodavne i političke mjere u područjima nadležnosti Unije;

17. poziva Komisiju da tijesno surađuje s drugim institucijama, tijelima i agencijama EU-a te s državama članicama na koordinaciji učinkovitih i sustavnih daljnjih radnji u skladu sa zaključnim napomenama, po mogućnosti primjenom strategije o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

18. poziva da se provede sveobuhvatna revizija Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.;

19. u skladu s preporukama prve UN-ove procjene Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, smatra da bi Komisija trebala uspostaviti neovisan instrument za nadzor i reviziju Konvencije kao i mehanizam za međuinstitucijsku suradnju te u svakoj državi članici osnovati stalne lokalne informacijske centre i agencije;

20. potiče sve države članice da okvirima za nadzor, uspostavljenima u skladu s člankom 33. stavkom 2., osiguraju dostatne i sigurne financijske i ljudske resurse kako bi mogli obavljati svoje zadaće; smatra da bi države članice također trebale zajamčiti neovisnost okvira za nadzor vodeći računa da njihov sastav i način rada budu u skladu s Pariškim načelima rada nacionalnih institucija za ljudska prava, kako je navedeno u članku 33. stavku 2., a to je moguće potaknuti uspostavom formalne pravne osnove te jasnim definiranjem uloge i područja primjene okvira; potiče države članice koje još nisu imenovale tijela iz članka 33. da to što prije učine te da im osiguraju resurse i daju mandat za učinkovitu provedbu i praćenje obveza iz Konvencije;

21. smatra da bi osobe s invaliditetom i organizacije osoba s invaliditetom trebale biti

RR\1097687HR.doc 47/97 PE578.465v02-00

HR

uključene u sve faze procesa donošenja odluka; smatra da su postupci preispitivanja koje provode tijela za nadzor dobra prilika za prikupljanje mišljenja organizacija civilnog društva, uključujući organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom; poziva Europsku uniju i države članice da prilikom provedbe svojih zaključnih napomena te promicanja prikupljanja podataka i razmjene dobrih praksi omoguće strukturirano i sustavno savjetovanje s predstavnicima organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom; apelira da se osigura potpuni pristup kako bi sve osobe s invaliditetom mogle sudjelovati u savjetovanju bez obzira na vrstu invalidnosti;

22. ističe da se osobama s invaliditetom moraju pružiti informacije o njihovim pravima te omogućiti puno sudjelovanje u svim politikama i mjerama koje bi na njih mogle utjecati, uključujući žalbene mehanizme, te da prioritet treba biti sudjelovanje djece s invaliditetom i, ako postoje, organizacija za osobe s invaliditetom;

23. s obzirom na članak 35. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, u skladu s kojim države članice koje su potpisale Konvenciju imaju obvezu izraditi početno izvješće te podnositi daljnja izvješća o provedbi Konvencije, smatra da se ta izvješća trebaju slati svake četiri godine te da u njihovoj izradi trebaju sudjelovati organizacije za osobe s invaliditetom;

24. poziva Komisiju da podrobnije objasni široku definiciju invaliditeta na razini EU-a;

25. poziva sve institucije EU-a da promiču kampanje kojima se javnost senzibilizira o problemima invaliditeta i to iz perspektive ljudskih prava; smatra da bi mediji trebali nastojati pružati pozitivnu sliku osoba s invaliditetom tako da se usredotoče na njihove vještine i društveni doprinos te da povećaju njihovu prisutnost u medijima;

26. potiče sve države članice Europske unije da na odgovarajući način priznaju ključnu ulogu obiteljskih njegovatelja tako da im pruže odgovarajuće društveno i ekonomsko priznanje te provedu mjere za izravnu materijalnu potporu, kao što je zaštita mirovinskih prava ili naknada, kojima se snižava trošak usluga njegovatelja; poziva Komisiju da provede studiju kojom bi se u svim državama članicama analizirao pravni status, odnosno nepostojanje pravnog statusa obiteljskih njegovatelja;

27. podsjeća da u skladu s Konvencijom osobe s invaliditetom imaju jednaku poslovnu sposobnost kao i ostali u svim aspektima života, uključujući pristup pravosuđu (njihova ekonomska situacija ne bi smjela predstavljati prepreku tom pristupu), mogućnost glasanja, pristup bankovnim uslugama, zdravstvenoj skrbi, robi i uslugama; poziva Uniju da osobama s invaliditetom zajamči sva prava utvrđena Ugovorima i pravom EU-a;

28. naglašava da je poslovna sposobnost ključna za održavanje autonomije volje te da se svako njezino ograničavanje ili prenošenje na skrbnike mora temeljiti na jasnim kriterijima koji su usklađeni na razini EU-a te da je potrebno redovito preispitivati nužnost takvog dugoročnog zastupanja i prikladnost dotičnog skrbnika;

29. smatra da je potrebno preispitati restriktivna tumačenja zaštitnih odredbi u zakonodavstvu država članica u pogledu prava na glasanje ako se njima osobama s psihosocijalnim poteškoćama onemogućava uživanje tog prava (članak 29. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom);

PE578.465v02-00 48/97 RR\1097687HR.doc

HR

30. pozdravlja činjenicu da je Komisija 2. prosinca 2015. objavila Prijedlog europskog akta o pristupačnosti; podsjeća da je potreban sveobuhvatan pristup pristupačnosti te da se u skladu s člankom 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom osobama s bilo kojom vrstom invaliditeta mora osigurati pristupačnost;

31. poziva Komisiju da potiče države članice da više koriste strukturne fondove kako bi razvile visokokvalitetne socijalne usluge za osobe s invaliditetom i zajamčile prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u okviru zajednice;

32. naglašava da sve osobe s invaliditetom imaju pravo živjeti u društvu u kojem imaju jednake mogućnosti kao i ostali kako bi se omogućila njihova potpuna uključenost i sudjelovanje u društvu;

33. poziva da se europski strukturni i investicijski fondovi koriste na uravnotežen način u cilju poticanja razvoja uključivijih zajednica i, po potrebi, institucionalizacije kako bi u oba slučaja osobe s invaliditetom, uključujući djecu i mlade, mogle primati odgovarajuću podršku i pomoć u cijeloj Uniji, čime se potiče veća autonomija u okviru mogućnosti svakog pojedinca;

34. poziva države članice da poduzmu odgovarajuće mjere za promicanje pristupa strukturnim fondovima za usluge pružanja potpore, s posebnim naglaskom na djecu i mlade i njihove obitelji;

35. naglašava da bi institucije koje pružaju pomoć osobama s invaliditetom, a posebno one koje nude sigurne objekte, trebale ispunjavati određene norme (koje je potrebno definirati) te da bi trebale biti predmet redovitih inspekcija;

36. poziva Europsku uniju i države članice da donesu učinkovite mjere za rješavanje problema segregacije učenika s invaliditetom u školama i obrazovnim ustanovama te da učine sve što je potrebno kako bi im se omogućilo uključivo i kvalitetno formalno, neformalno i informalno obrazovanje;

37. poziva Komisiju da izradi izvješće o posljedicama glavnih politika EU-a i investicijskih fondova na osobe s invaliditetom; poziva Komisiju i države članice da u planiranje operativnih programa uključe organizacije koje predstavljaju osobe s invaliditetom; ističe nadalje da je važno zajamčiti potpuni pristup osoba s invaliditetom programima EU-a kao što su inicijative Erasmus +, Jamstvo za mlade i EURES;

38. naglašava da se djeca s invaliditetom suočavaju sa specifičnim problemima te da je potrebno raditi na uklanjanju svih oblika prepreka kako bi im se omogućila potpuna autonomija i jednake mogućnosti te da je stoga ključno da su uključeni u izradu politika koje na njih utječu; smatra da je stoga potrebno uspostaviti instrumente pomoću kojih će djeca s invaliditetom moći prenijeti svoje stavove i time omogućiti njihova uključenost;

39. poziva Komisiju da osigura da se u europskim školama od najranije dobi provodi kvalitetno uključivo obrazovanje uz primjenu preventivnog pristupa i vizije invaliditeta, u skladu sa zahtjevima iz Konvencije o multidisciplinarnoj procjeni individualnih potreba, neisključivanju djece s invaliditetom i osiguravanju odgovarajuće i razumne prilagodbe;

40. poziva Komisiju da poduzme hitne mjere u suradnji s državama članicama i

RR\1097687HR.doc 49/97 PE578.465v02-00

HR

organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom kako bi se tim osobama osigurala socijalna zaštita i pristojni životni standardi te ih se zaštitilo od posljedica mjera štednje koje su poduzete zbog ekonomske krize;

41. poziva države članice da se suzdrže od rezova u naknadama povezanima s invaliditetom, uslugama koje se pružaju u zajednici, zdravstvenim uslugama te programima osposobljavanja i obrazovanja kojima bi se ugrozila Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom i dodatno povećala razina siromaštva i socijalne isključenosti;

42. upoznat je s predstavkama koje se bave povredama u nekim državama članicama u pogledu osiguravanja sredstava za život osoba s invaliditetom, ne samo kada je riječ o neisplaćivanju naknada koje su propisane zakonom, već i u slučajevima, poput onog iz predstavke 1062/2014, kada su nadležna tijela navodno proizvoljno donosila administrativne odluke o smanjenju prethodno odobrenih naknada na temelju dvojbenih liječničkih procjena kojima je smanjen stupanj invaliditeta; traži od dotičnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela da pokažu više razumijevanja za posljedice takvih postupaka na živote uključenih osoba i njihovih obitelji te traži od Komisije da pomno nadzire razne politike i povezane mjere na području invaliditeta koje se provode u različitim državama članicama;

43. potiče institucije EU-a da revidiraju Pravilnik o osoblju, interne pravilnike i provedbena pravila kako bi donijele sveobuhvatne politike zapošljavanja, uključujući pozitivne mjere, kako bi aktivno povećavale broj zaposlenika i pripravnika s invaliditetom te kako bi osigurale da se za sve zaposlenike institucija EU-a s invaliditetom ili one koji uzdržavaju članove obitelji s invaliditetom provede razumna prilagodba koja im je potrebna kako bi uživali svoja prava jednako kao i ostali; poziva Komisiju da preispita Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja institucija EU-a kako bi u skladu s Konvencijom u cijelosti bile pokrivene zdravstvene potrebe povezane s invaliditetom;

44. naglašava da je slobodu kretanja europskih građana potrebno jamčiti i osobama s invaliditetom zbog čega države članice moraju osigurati međusobno priznavanje njihovog statusa i socijalnih prava (članak 18. Konvencije);

45. smatra da bi europska iskaznica za osobe s invaliditetom tim osobama omogućila putovanje izvan granica vlastite države i pristup kulturi, prijevozu i sportu te da bi trebalo istražiti druge prednosti i promicati njihovo međusobno priznavanje;

46. smatra da bi se strategija jedinstvenog digitalnog tržišta trebala provesti tako da se osobama s invaliditetom osigura potpuni pristup svima aspektima tog tržišta;

47. napominje da je u Europskoj uniji zaposleno samo oko 48 % osoba s invaliditetom te da njih samo 27,8 % ima visoko obrazovanje; naglašava da institucije EU-a i države članice trebaju u skladu s člankom 27. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom ukinuti sve postojeće prepreke zapošljavanju osoba s invaliditetom i promicati aktivne politike organizacijom posebno prilagođenog osposobljavanja i posebnih instrumenata, čime bi se poticao i olakšao njihov pristup tržištu rada; potiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama na području najučinkovitijih instrumenata za povećanje stope zaposlenosti;

48. naglašava da se osobama s invaliditetom mora zajamčiti nediskriminirajući pristup

PE578.465v02-00 50/97 RR\1097687HR.doc

HR

zdravstvenom sustavu i uslugama skrbi uz posebnu pozornost na poteškoće do kojih može doći prilikom liječenja takvih pacijenata; posebno naglašava da se mora zajamčiti nediskriminirajući pristup spolnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi, da se sterilizacija ili pobačaj ni u kojem slučaju ne smiju nametati protiv volje osobe te da bi sustavi zdravstvene skrbi zapravo trebali omogućiti otkrivanje, prijavljivanje i sprečavanje seksualnog nasilja i/ili zlostavljanja;

49. ističe da se programima zdravstvenog osiguranja ne smije provoditi diskriminacija osoba s invaliditetom;

50. smatra da bi trebalo procijeniti utjecaj Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi na osobe s invaliditetom;

51. ističe da je u slučaju svih medicinskih postupaka za koje se traži informirani pristanak njega potrebno tražiti i od osoba s invaliditetom te da stoga moraju biti provedene sve potrebne mjere kako bi se zajamčilo da te osobe imaju pristup relevantnim informacijama i da ih razumiju; naglašava da se taj pristanak mora dati osobno, unaprijed i nakon što je osoba upoznata sa svim činjenicama, uz sve potrebne mehanizme kojima se jamči da se ta načela poštuju, te također naglašava da je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu osoba s psihosocijalnim poteškoćama;

52. smatra da je potrebno preispitati propise o zračnom i pomorskom prijevozu kako bi se isključila mogućnost svakog oblika diskriminacije, bilo fizičke ili ekonomske, protiv putnika s invaliditetom te kako bi se uklonile sve povezane prepreke;

53. skreće pozornost na preporuke UN-a o potrebi da se u politikama o invaliditetu, a posebice u politikama za suzbijanje nasilja i diskriminacije, vodi računa o rodnoj perspektivi; poziva Europsku uniju da pristupi Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) kao sljedećem koraku u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom; također poziva Europsku uniju da promiče politike za borbu protiv diskriminacije osoba s invaliditetom;

54. poziva sve države članice EU-a da se dogovore o donošenju strogih odredbi u okviru Direktive o lakšem pristupu internetskim stranicama tijela javnog sektora, što bi trebalo obuhvaćati sve internetske stranice kojima se pružaju javne usluge, pa i kada te usluge pružaju privatni subjekti i/ili se financiraju ili dijelom financiraju iz javnih sredstava, mobilne internetske stranice ili mobilne aplikacije te dokumente koji se mogu preuzimati (Word, PDF itd.) i koji se uvelike koriste u internetskim procesima; poziva institucije EU-a da se pobrinu da su sve njihove internetske stranice i dokumenti pristupačni osobama s invaliditetom;

55. poziva na brzu ratifikaciju Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom; izražava svoju iskrenu ogorčenost zbog činjenice da sedam država članica EU-a čini izdvojenu skupinu koja ometa postupak ratifikacije Ugovora iz Marakeša i poziva ih da još jednom razmotre svoje stajalište i omoguće ratifikaciju, neovisno o tome postoji li potreba za preispitivanje pravnog okvira EU-a i neovisno o očekivanoj odluci Suda o pitanju nadležnosti, što bi moglo potrajati još nekoliko mjeseci;

56. poziva da se u Vijeću hitno prekine blokada direktive EU-a za borbu protiv

RR\1097687HR.doc 51/97 PE578.465v02-00

HR

diskriminacije, u slučaju koje nije zabilježen nikakav pomak od 2008. godine.

PE578.465v02-00 52/97 RR\1097687HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 19.4.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

2810

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Margrete Auken, Alberto Cirio, Pál Csáky, Rosa Estaràs Ferragut, Eleonora Evi, Peter Jahr, Rikke Karlsson, Jude Kirton-Darling, Notis Marias, Edouard Martin, Roberta Metsola, Marlene Mizzi, Julia Pitera, Gabriele Preuß, Eleni Theocharous, Jarosław Wałęsa, Cecilia Wikström, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Kostadinka Kuneva, Miltiadis Kyrkos, Jérôme Lavrilleux, Julia Reda, Ángela Vallina

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Martina Dlabajová, Zbigniew Kuźmiuk

RR\1097687HR.doc 53/97 PE578.465v02-00

HR

26.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Richard Howitt

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja novi 12. cilj Akcijskog plana za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019.; poziva Komisiju da se pobrine za to da provedba Konvencije o pravima osoba s invaliditetom bude neizostavna tema dijaloga o ljudskim pravima s trećim zemljama; poziva posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava da predvodi i nadzire napredak u tom području, posebno vodeći računa o naporima u pogledu standardizacije pristupa;

2. glasno poziva na to da se osma točka Europske strategije za osobe s invaliditetom, koja se odnosi na vanjsko djelovanje, nadogradi uvrštenjem stvarnih i konkretnih obveza kojima će se unaprijediti životi osoba s invaliditetom na novi „popis djelovanja” strategije za 2016. – 2020., imajući u vidu da popis za 2010. – 2015. nije sadržavao takve obveze;

3. podržava istinsko uključenje osoba s invaliditetom u društvo, i to u lokalnim zajednicama, te financiranje službi za osobe koje žive samostalno preko programa pod okriljem financijskih instrumenata za vanjsko djelovanje; poziva na pojednostavljenje korištenja strukturnih fondova EU-a; poziva na evaluaciju instrumenata za vanjsko financiranje na sredini razdoblja kako bi se ocijenila uspješnost njihova doprinosa uključenju osoba s invaliditetom u društvo, rušenju barijera i promicanju pristupačnosti; zahtijeva, nadalje, da se pri potrošnji sredstava za programe EU-a kojima se potiče institucionalizacija izbjegava segregacija osoba s invaliditetom; poziva na povećanje i nadziranje rashoda u dogovoru s udrugama osoba s invaliditetom;

4. podržava preporuke stručnjaka za prava osoba s invaliditetom prema kojima bi EU trebao biti pristupačan i uključiv kako bi pristup invaliditetu u rizičnim i hitnim situacijama bio utemeljen na ljudskim pravima, što se, među ostalim, može postići i provedbom Okvira iz

PE578.465v02-00 54/97 RR\1097687HR.doc

HR

Sendaija; snažno potiče uvrštenje ljudskih prava osoba s invaliditetom, koje su suočene s dvostrukom diskriminacijom, u politike EU-a povezane s migracijama i izbjeglicama; ističe da se tim mjerama treba adekvatno odgovoriti na konkretne potrebe osoba s invaliditetom i pritom treba uzeti u obzir zahtjeve za razumne mjere smještaja koje se temelje na potrebama; potiče daljnje uvrštenje potreba osoba s invaliditetom u humanitarno djelovanje država članica i Europske unije;

5. ponavlja koliko su važni zaključci Vijeća o integraciji upravljanja katastrofama kojim se u obzir uzimaju osobe s invaliditetom u Mehanizam Unije za civilnu zaštitu te u svim državama članicama; poziva na informiranje i podizanje razine osviještenosti među osobama s invaliditetom i službama za hitnu i civilnu zaštitu o inicijativama za smanjenje rizika te pružanju psihološke pomoći osobama s invaliditetom u fazi oporavka nakon katastrofe;

6. pozdravlja preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom prema kojima EU treba izraditi sustav pokazatelja koji se temelji na ljudskim pravima; ističe da taj sustav mora imati mogućnost precizno izmjeriti pristup osoba s invaliditetom vanjskim programima EU-a kao i učinak fondova EU-a na ljudska prava osoba s invaliditetom, u skladu s člancima 31. i 32. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom; poziva na izričito navođenje Konvencije u svim smjernicama za procjenu učinka; poziva EU da izradi sveobuhvatan sustav prikupljanja podataka;

7. preporučuje da delegacije i agencije EU-a pokažu dovoljno razumijevanje strategija EU-a za invaliditet te da rade na uključiv i pristupačan način; predlaže stvaranje „kontaktne točke” za Odbor za prava osoba s invaliditetom u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje; poziva na to da se u sve programe obuke o ljudskim pravima koji se provode u okviru misija ZSOP-a što prije uvrsti perspektiva osoba s invaliditetom;

8. izražava duboko žaljenje zbog činjenice da se EU nije u dovoljnoj mjeri službeno savjetovao s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom tijekom priprema za postupak evaluacije koju je 2015. proveo Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom te izrade nacrta izvješća o napretku; poziva na to da organizacije osoba s invaliditetom aktivno doprinose sastancima Odbora u svojstvu nezavisnog sudionika, među ostalim i sudjelovanjem u službenim izaslanstvima EU-a u okviru budućih revizija;

9. podsjeća da se žene i djevojčice s invaliditetom suočavaju s dvostrukom diskriminacijom i često su u većoj opasnosti od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja ili iskorištavanja; čvrsto podržava preporuku prema kojoj se rodna perspektiva treba uključiti u sve strategije EU-a za osobe s invaliditetom, među ostalim i u vanjske politike i djelovanja EU-a.

RR\1097687HR.doc 55/97 PE578.465v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 24.5.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

4710

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Goffredo Maria Bettini, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Janusz Korwin-Mikke, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Geoffrey Van Orden, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Luis de Grandes Pascual, Andrzej Grzyb, Marek Jurek, Tokia Saïfi, Bodil Valero, Janusz Zemke

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Therese Comodini Cachia, Judith Sargentini, Ricardo Serrão Santos, Jarosław Wałęsa, Renate Weber

PE578.465v02-00 56/97 RR\1097687HR.doc

HR

6.6.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Heidi Hautala

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća na to da se procjenjuje da oko 15 % svjetskog stanovništva, odnosno jedna milijarda ljudi, ima neki oblik invaliditeta, a 80 % njih živi u zemljama s niskim dohotkom; ističe da se invaliditet može spriječiti u 50 % slučajeva i da je izravno povezan sa siromaštvom te također ističe da oko 98 % djece s invaliditetom u zemljama u razvoju ne pohađa školu;

2. ističe činjenicu da je siromaštvo i uzrok i posljedica invaliditeta te da je siromaštvo prepreka pristupu osnovnim uslugama poput prehrane, zdravstvene skrbi, vode i sanitarnih usluga, što može dovesti do invaliditeta;

3. ističe da su slučajevi invaliditeta učestaliji s porastom prosječne dobi stanovništva;

4. ističe činjenicu da osobe s invaliditetom mogu biti suočene s dodatnim troškovima povezanima s invaliditetom, većom stopom nezaposlenosti i nižim dohotkom, zbog čega njima i njihovim obiteljima prijeti veća opasnost od financijskih poteškoća;

5. ističe činjenicu da isključenje iz obrazovanja može dovesti do nižeg potencijala za zapošljavanje i zaradu kod osoba s invaliditetom, što povećava rizik od siromaštva za te pojedince i njihove obitelji i ograničava nacionalni gospodarski rast;

6. ističe činjenicu da nemogućnost pristupa i dobivanja odgovarajuće pravovremene zdravstvene skrbi može rezultirati trajno lošim ili sve gorim funkcioniranjem osoba s invaliditetom, uključujući pojavu novih čimbenika koji negativno utječu na postojeće stanje, što rezultira većim dugoročnim osobnim i društvenim liječničkim i proizvodnim

RR\1097687HR.doc 57/97 PE578.465v02-00

HR

troškovima;

7. ističe činjenicu da uključivanje osoba s invaliditetom u društvo bez obzira na socijalni, gospodarski, politički ili kulturni položaj zemlje nije samo pitanje povezano s razvojem, nego i pitanje povezano s ljudskim pravima;

8. ističe činjenicu da sukobi koji su u tijeku i prirodne katastrofe također doprinose rastućem broju osoba s invaliditetom;

9. naglašava predanost sveobuhvatnom djelovanju te ističe da se u ciljevima održivog razvoja upućuje na pitanje invaliditeta, osobito u dijelovima u vezi s obrazovanjem, rastom i zapošljavanjem, nejednakošću i pristupačnošću naseljenih područja te u pogledu prikupljanja podataka o ciljevima održivog razvoja i praćenja tih ciljeva te preporučuje da EU preuzme vodeću ulogu u provedbi ciljeva održivog razvoja kojima se vodi računa o osobama s invaliditetom; također naglašava pozivanja na Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa;

10. ističe činjenicu da opće politike i programi nisu uvijek dostupni osobama s invaliditetom;

11. naglašava činjenicu da je EU postigao znatan napredak u pogledu provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, ali da, prema Odboru UN-a za prava osoba s invaliditetom, još treba mnogo toga učiniti u pogledu nejednakosti, nezaposlenosti i obrazovanja; također izražava zabrinutost zbog seksualnog nasilja i drugih oblika zlostavljanja osoba s invaliditetom, posebno žena i djece;

12. poziva Komisiju da pripremi nacrt provedbenog plana za ciljeve održivog razvoja i za smanjenje rizika od katastrofa u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom; ističe da bi takav plan trebao biti važan doprinos definiciji pokazatelja u područjima povezanima s invaliditetom i socio-ekonomskom uključenošću; naglašava da pri definiciji pokazatelja za ciljeve održivog razvoja posebnu pozornost treba posvetiti siromaštvu, socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj zaštiti, nasilju nad ženama, seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, pristupu pitkoj vodi, sanitarnim uslugama i energiji, otpornosti na katastrofe te upisu u matične knjige rođenih;

13. ističe činjenicu da je svaka mjera u pogledu informiranja, podizanja razine osviještenosti i osposobljavanja neophodna za provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

14. ističe činjenicu da sve politike i programi EU-a, i vanjski i unutarnji, moraju biti u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom te da se njima moraju uspostaviti konkretne mjere kojima se osigurava da su prava osoba s invaliditetom uvrštena u sva područja, uključujući humanitarne i razvojne politike i programe; u tom pogledu poziva EU da donese usklađenu politiku o razvoju u okviru koje bi se vodilo računa o osobama s invaliditetom te da usvoji sustavni i institucionalizirani pristup na temelju kojega bi se pitanje prava osoba s invaliditetom uvrstilo u sve politike i programe EU-a u vezi s međunarodnom suradnjom;

15. nadalje, poziva EU da:

– pokrene više razvojnih projekata koji su konkretno usmjereni na osobe s invaliditetom;

PE578.465v02-00 58/97 RR\1097687HR.doc

HR

– uvede mehanizam za izgradnju kapaciteta i razmjenu dobrih praksi među raznim institucijama EU-a te između EU-a i njegovih država članica o humanitarnoj pomoći kojom su obuhvaćene i osobe s invaliditetom;

– utvrdi i uvede mehanizme za prikupljanje i praćenje po spolu i dobi raščlanjenih podataka o invaliditetu kako bi se u razvojnim programima EU-a pratilo stanje prava osoba s invaliditetom te da donese raspored za pružanje razvrstanih podataka o svim razvojnim projektima;

– uvrsti pitanje invaliditeta u politike za migracije i izbjeglice;

– uspostavi kontaktne točke za pitanja invaliditeta u delegacijama EU-a predviđajući prisutnost osposobljenog službenika za vezu čija stručnost i profesionalnost može biti od koristi osobama s invaliditetom;

– uvrsti pitanja povezana s invaliditetom u dijaloge s partnerskim zemljama te da započne stratešku suradnju s nevladinim organizacijama koje se bave invaliditetom u partnerskim zemljama;

– preispita Višegodišnji financijski okvir i Europski razvojni fond vodeći računa o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom;

– uvrsti u mogući novi Europski konsenzus o razvoju upućivanje na pitanja povezana s invaliditetom kao sastavni dio politika EU-a;

– razmotri mogućnost da se sredstva predviđena za sve politike i programe EU-a u području međunarodne suradnje namijene nacionalnim programima za osobe s invaliditetom;

– zajamči da se ugroženoj djeci pruži pravovremena, odgovarajuća i cjelovita skrb s obzirom na važnost brzog djelovanja kod djece;

– zajamči osposobljavanje roditelja djece s invaliditetom kako bi mogli aktivno sudjelovati u pružanju cjelovite skrbi svojoj djeci;

– promiče ranu integraciju djece s invaliditetom i posebnog obrazovanja u vrtićima i osnovnim školama;

16. poziva EU da sa svojim partnerskim zemljama, regionalnim organizacijama i na globalnoj razini preuzme vodeću ulogu u promicanju prava osoba s invaliditetom prilikom provedbe Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa i Programa održivog razvoja do 2030.;

17. preporučuje da EU preuzme vodstvo u provedbi Programa za održivi razvoj do 2030. kojom se uzimaju u obzir osobe s invaliditetom te da uspostavi program rada i predvidi reviziju sredinom razdoblja plana rada kako bi se osiguralo postojanje mehanizma za nadzor i evaluaciju te zajamčila odgovornost EU-a;

18. ističe važnost redovitog savjetovanja s osobama s invaliditetom i organizacijama koje ih zastupaju;

19. ističe važnost toga da se osobama s invaliditetom pruži posebna podrška nakon kriznih

RR\1097687HR.doc 59/97 PE578.465v02-00

HR

situacija;

20. ističe važnost uspostavljanja „ureda za osobe s invaliditetom” kako bi se poboljšalo djelotvornu koordinaciju i prikupljanje podataka u zemljama u razvoju.

PE578.465v02-00 60/97 RR\1097687HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 24.5.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

1911

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Maria Heubuch, György Hölvényi, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maurice Ponga, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Davor Ivo Stier, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Carolina Punset, Adam Szejnfeld, Patrizia Toia, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew

RR\1097687HR.doc 61/97 PE578.465v02-00

HR

28.4.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Nessa Childers

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. ističe čvrstu vezu između invaliditeta, s kojim se suočava više od 15 % stanovništva EU-a, i bolesti u smislu poteškoća i trajnih prepreka pristupu koje dovode do neodgovarajućeg pružanja zdravstvenih usluga osobama s invaliditetom ili nemogućnosti da im se one uopće pruže, uključujući i situacije kada je invaliditet posljedica neželjene reakcije na lijek; primjećuje da nemogućnost pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama ima negativan učinak na sposobnost osoba s invaliditetom da žive samostalno, uključeni u društvo ravnopravno s drugima;

2. primjećuje sa zabrinutošću da osobe s invaliditetom prijavljuju znatno veće stope neodgovarajućeg pružanja skrbi ili uskraćivanja skrbi te prisilno liječenje ili loše postupanje, što upućuje na nedostatak obuke zdravstvenih stručnjaka u području zdravstvene skrbi osoba s invaliditetom; apelira na države članice da ulažu u osposobljavanje stručnjaka koji pružaju skrb i pomoć osobama s invaliditetom;

3. naglašava potrebu da se razmotre i riješe pitanja višedimenzionalne i višestruke diskriminacije, posebno zbog velikog broja evidentiranih ozbiljnih zdravstvenih poteškoća žena s invaliditetom, općenito visokog postotka psihičkih zdravstvenih problema među ženskom populacijom, a posebno migranticama, izbjeglicama i tražiteljicama azila, i ostalih primjera diskriminacije osoba na temelju invaliditeta, starosti, spola, spolne orijentacije i identiteta koji se mogu spriječiti te socijalnih nejednakosti;

4. poziva države članice da donesu pravne odredbe i postupke kojima će se izričito priznati, spriječiti i razmotriti višestruka i višedimenzionalna diskriminacija te da poduzmu odgovarajuće mjere za osvješćivanje i obuku javnosti, ali i privatnih aktera, u vezi s

PE578.465v02-00 62/97 RR\1097687HR.doc

HR

višestrukom i višedimenzionalnom diskriminacijom, s posebnom pozornosti usmjerenom na žene, djecu, homoseksualne, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe (LGBTI) te migrante s invaliditetom;

5. ističe da su informirani pristanak i pristupačni postupci preduvjet da osobe s invaliditetom u najvećom mogućoj mjeri ostvaruju pravo na slobodno donošenje odluka o svome liječenju s posebnim naglaskom na osobama s poremećajima u učenju; poziva da se u središte skrbi stave prava pacijenata;

6. podsjeća na privilegiran položaj Komisije u olakšavanju i poticanju provođenja najboljih praksi u državama članicama u pogledu jednakog pristupa konvencionalnim zdravstvenim uslugama te pružanja skrbi i liječenja usko vezanih za određeni invaliditet;

7. poziva Komisiju da u svoje zdravstvene instrumente i politike uklopi pristupe usmjerene na invaliditet kako bi se većom fizičkom, okolišnom i senzornom pristupačnošću, kvalitetom i cjenovnom dostupnošću doprinijelo boljim zdravstvenim rezultatima osoba s invaliditetom u državama članicama, pri čemu bi se u izradi instrumenata i politika trebalo detaljno savjetovati s osobama s invaliditetom;

8. apelira na Komisiju i države članice da zajedno porade na razvoju struktura potpore u cilju punog razvoja djece i mladih s invaliditetom; posebno upozorava da je potrebno poticati njihov razvoj u obiteljskom okruženju i u zajednici, a ne pribjegavati njihovoj institucionalizaciji;

9. ponavlja da su reproduktivna prava među temeljnim slobodama koje se jamče Bečkom deklaracijom i akcijskim programom iz 1993. te Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD), uključujući: pravo na jednakost i nediskriminaciju, pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji; pravo na sveobuhvatnu zdravstvenu skrb u području reproduktivnog zdravlja, uključujući planiranje obitelji i zdravstvene usluge za rodilje, obrazovanje i pravo na dobivanje informacija; pravo na davanje informiranog pristanka za sve medicinske postupke, uključujući sterilizaciju i pobačaj; te pravo na zaštitu od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.

10. poziva države članice da donesu mjere kako bi se zajamčilo da zdravstvena skrb i sve usluge koje se pružaju ženama s invaliditetom, uključujući sve usluge i skrb u području reproduktivnog i mentalnog zdravlja, budu dostupne i utemeljene na slobodnom i informiranom pristanku pojedinca;

11. potiče države članice da donesu smjernice kako bi se zajamčilo da sve usluge u području obrazovanja, informiranosti, zdravstvene skrbi i spolnog i reproduktivnog zdravlja budu dostupne ženama i djevojčicama s invaliditetom u pristupačnom formatu prilagođenom dobi, uključujući znakovni jezik, Brailleovo pismo, taktilnu komunikaciju, uvećani tisak i druge alternativne načine, sredstva i formate komunikacije;

12. nadalje poziva države članice da osiguraju da se prisilno liječenje i određivanje prisilnog boravka zakonom zabrane u skladu s najnovijim međunarodnim standardima;

13. uviđa da je nedostatak razvrstanih i statističkih podataka na podnacionalnoj razini i po podskupinama u populaciji prepreka izradi odgovarajućih politika usmjerenih na smanjenje nejednakosti u pristupu; poziva Komisiju da podupre države članice

RR\1097687HR.doc 63/97 PE578.465v02-00

HR

usklađivanjem definicije pokazatelja čekanja na pregled i njihovim prikupljanjem te uspostavom i provođenjem standarda za dostupnost zdravstvenih ustanova osobama s invaliditetom;

14. poziva Komisiju da se suzdrži od davanja potpore mjerama štednje koje bi u cijelom EU-u mogle negativno utjecati na pružanje odgovarajuće zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom;

15. poziva države članice da se suzdrže od rezova u proračunima za naknade povezane s invaliditetom, usluge koje se pružaju u zajednici i zdravstvene usluge koje vode do pogoršanja zdravlja i dobrobiti osoba s invaliditetom i obiteljskih njegovatelja;

16. potiče Komisiju da u svoju ocjenu Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti uvrsti dio koji se odnosi na invaliditet i apelira na države članice da potiču njezinu provedbu iz aspekta potreba osoba s invaliditetom i njihova prava da, jednako kao i svi ostali, budu upoznati s odredbama i instrumentima te Direktive te da se njima djelotvorno služe, a koji su slabo poznati čak i općem stanovništvu;

17. snažno potiče Komisiju da za nacionalne kontaktne točke izradi smjernice na razini EU-a o pružanju dostupnih informacija o skrbi u drugim državama članicama svim pacijentima, imajući na umu posebnu ulogu udruga pacijenata;

18. potiče Komisiju da pomogne državama članicama i članovima europskih referentnih mreža da resurse i stručnost mreže prošire i na oblike invaliditeta koji nisu nužno rijetki, ali također zahtijevaju visokospecijaliziranu zdravstvenu skrb koju pružaju multidisciplinarni medicinski timovi te koncentraciju znanja i resursa preko tog okvira;

19. pozdravlja pilot-projekt europske iskaznice za osobe s invaliditetom; potiče sve države članice da se pridruže inicijativi za europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom i poziva Komisiju da, ako treba, dodijeli potrebna financijska sredstva za razvoj europske iskaznice za osobe s invaliditetom kao projekta na razini cijelog EU-a;

20. poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da elektroničke i mobilne zdravstvene usluge, aplikacije i uređaji, uključujući broj hitne službe 112, koji bi se morali moći jednostavno koristiti posvuda u Europi, i sustav naprednog lociranja pozivatelja u hitnom slučaju, budu potpuno dostupni pacijentima s invaliditetom i njihovim njegovateljima, te da u tom kontekstu još više iskorištava mogućnosti telemedicine za poboljšanje pristupa i skrbi;

21. napominje da se u programskom razdoblju 2014. – 2020. u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova mogu financirati mjere za promicanje ciljeva Konvencije; stoga poziva na pojednostavljenje korištenja strukturnih fondova EU-a popraćeno, po potrebi, nacionalnim mjerama kao jednog od alata za pružanje visokokvalitetne zdravstvene skrbi osobama s invaliditetom prilagođene njihovom stanju, za iskorjenjivanje nejednakosti u pogledu pristupa skrbi, za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom i promicanje dostupnosti zdravstvene skrbi, uključujući elektroničke usluge, aplikacije i uređaje;

22. ističe da se mora poboljšati pristup zdravstvenim uslugama i proizvodima za osobe s invaliditetom; napominje da ekonomske prepreke te odnos troškova i koristi priječe njihov razvoj i provedbu; smatra da će veća uključenost osoba s invaliditetom u razvoj tih

PE578.465v02-00 64/97 RR\1097687HR.doc

HR

zdravstvenih proizvoda i srodnih usluga doprinijeti njihovoj većoj sigurnosti i pristupačnosti;

23. poziva na potpuno uključivanje udruga osoba s invaliditetom u izradu i reviziju politika koje se odnose na invalidnost;

24. ističe da se osobe s tjelesnim invaliditetom suočavaju i s problemima na digitaliziranom tržištu mobilnosti te traži da se pojednostavni pristup svim osobama bez obzira na vrstu invaliditeta, i to na dostupnim jezicima, u formatima i tehnologijama primjerenima različitim vrstama invaliditeta, uključujući znakovni jezik, Brailleovo pismo, sustave za povećanu i alternativnu komunikaciju i druga dostupna sredstva, metode i formate komunikacije njihova izbora, što podrazumijeva i lako čitljiv jezik, titlovanje i osobne tekstualne poruke, naročito u vezi s informacijama o zdravlju, koristeći pritom više senzornih kanala;

25. potiče Komisiju da uloži znatne napore u stimuliranje i poticanje prevencije bolesti kako bi se uzele u obzir velike nejednakosti u području zdravstva i pristupa koje pogađaju najugroženije osobe s invaliditetom;

26. poziva Komisiju i države članice da se zalažu za svrstavanje bolesti karakteriziranih gubitkom pamćenja u invaliditet;

27. poziva Komisiju i države članice da što prije nastave s provedbom Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.;

28. poziva Komisiju da Europsku strategiju za osobe s invaliditetom uskladi s CRPD-om te da odredi jasan vremenski okvir, mjerila i pokazatelje;

29. poziva Komisiju da u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom predvidi i poseban dio koji se odnosi na zaštitu uzdržavanih osoba s invaliditetom bez potpore obitelji; ističe da bi se u tom dijelu ponajprije trebale razmotriti socijalne i zdravstvene potrebe osoba s invaliditetom, a potom svi drugi aspekti njihova života;

30. potiče Komisiju i države članice da na odgovarajući način priznaju ključnu ulogu obiteljskih njegovatelja te da zajamče i njima odgovarajući pristup zdravstvenim uslugama s obzirom na učinak koji njegovanje osoba s invaliditetom ima na njihovo tjelesno i mentalno zdravlje i dobrobit;

31. ističe da iskorjenjivanje diskriminacije osoba s invaliditetom u svim područjima života, uključujući pristup zdravstvenoj skrbi, ovisi o usvajanju i provedbi horizontalne direktive o jednakom postupanju.

RR\1097687HR.doc 65/97 PE578.465v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 26.4.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

5608

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Daciana Octavia Sârbu, Davor Škrlec, Renate Sommer, Estefanía Torres Martínez, Nils Torvalds, Tom Vandenkendelaere, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Nicola Caputo, Giorgos Grammatikakis, Merja Kyllönen, Gesine Meissner, Marijana Petir, Gabriele Preuß, Jasenko Selimovic, Kay Swinburne, Keith Taylor, Mihai Ţurcanu

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marie-Christine Boutonnet

PE578.465v02-00 66/97 RR\1097687HR.doc

HR

27.4.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Davor Škrlec

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da se Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) zahtijeva da se Unija bori protiv diskriminacije na temelju invaliditeta pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti (članak 10.) i da joj se daje ovlast za donošenje zakonodavstva kojim se odgovara na tu diskriminaciju (članak 19.);

B. budući da se člancima 21. i 26. Povelje Europske unije o temeljnim pravima izričito zabranjuje diskriminacija na osnovi invaliditeta te se predviđa jednako sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu;

C. budući da je Komisija, u svojim reakcijama na Rezoluciju Europskog parlamenta naslovljenu „Europa, prva turistička destinacija svijeta – novi politički okvir za turizam u Europi”1 koje je usvojila 13. prosinca 2011., priznala da je potrebno svima zajamčiti besprijekoran lanac dostupnih usluga (prijevoz, smještaj, ugostiteljske usluge i atrakcije) i u tu je svrhu počela s aktivnostima za podizanje razine osviještenosti, poboljšanje vještina u sektoru turizma i, konačno, podizanje kvalitete turističkih objekata za osobe s posebnim potrebama ili invaliditetom;

D. budući da potrebe osoba s invaliditetom, drugačijim sposobnostima i smanjenom pokretljivošću u područjima prometa, mobilnosti i turizma predstavljaju priliku za poslovne inovacije u sektoru prometnih usluga i usluga mobilnosti jer mogu dovesti do situacije od koje svi imaju koristi pružanjem usluga osobama sa svim vrstama invaliditeta (što uključuje, ali nije ograničeno na osobe sa smanjenom pokretljivošću, slijepe osobe, gluhe i nagluhe osobe, autistične osobe i osobe s intelektualnim ili psihosocijalnim

1 SL C 56E, 26.2.2013., str. 41.

RR\1097687HR.doc 67/97 PE578.465v02-00

HR

poteškoćama) te svim drugim korisnicima tih usluga, vodeći se načelom „dizajna za sve”;

E. budući da u Europi živi 80 milijuna osoba s invaliditetom ili drugačijim sposobnostima, što predstavlja šestinu ukupnog stanovništva;

1. potiče Komisiju i Vijeće da se bolje pobrinu za potrebe osoba s invaliditetom te da njihove potrebe dosljedno uzimaju u obzir pri reviziji uredbi EU-a, kao što su one o pravima putnika u različitim prijevoznim sredstvima (uredbe (EZ) 1107/2006 i (EZ) 261/2004 o zračnom prometu, Uredba (EZ) br. 1371/2007 o željezničkom prometu, Uredba (EU) br. 1177/2010 o vodnom prometu i Uredba (EU) br. 181/2011 o autobusnom prijevozu), i prilikom izrade zakonodavstva, na primjer o pravima putnika u vezi s multimodalnim putovanjima; ističe da se 2010. godine EU u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020. obvezao na Europu bez barijera;

2. poziva EU da pojača nadzor nad provedbom zakonodavstva o pravima putnika i uskladi rad nacionalnih provedbenih tijela te poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere za provedbu zakonodavstva EU-a u cilju poboljšanja pristupa prijevozu na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini za prijevozne i turističke svrhe (uključujući autobuse, taksije, javni gradski prijevoz te željeznički, zračni i vodni prijevoz i uključujući također kolodvore, aerodrome i luke) te da se uhvate u koštac s preprekama Europi bez barijera, na primjer jačanjem kompetencija relevantnih provedbenih tijela u okviru zakonodavstva o pravima putnika kako bi se zajamčila istinska i jednaka prava za sve putnike s invaliditetom diljem EU-a, među ostalim u pogledu pristupačnosti i standardizacije, usklađivanja, tehničkih zahtjeva, poticaja za poduzeća, sindikalne politike i kolektivnih sporazuma;

3. poziva Komisiju da pojasni odgovornosti svakog pojedinog aktera uključenog u pružanje skrbi osobama sa smanjenom pokretljivošću, posebice kad je riječ o prelasku iz jednog oblika prijevoza u drugi, te da obavijesti Parlament o sudjelovanju udruga osoba s invaliditetom i njihovoj ulozi u provedbi propisa o pravima putnika;

4. poziva Komisiju i države članice da postignu napredak u provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020.; žali što je odgođena procjena sredinom razdoblja te strategije koja je trebala biti dovršena tijekom 2015. te poziva Komisiju da što prije dovrši tu procjenu te izvijesti o njoj;

5. snažno vjeruje u prednosti zajedničkih pravila o pristupačnosti na razini EU-a te stoga sa zanimanjem iščekuje brzo donošenje prijedloga Komisije za Europski akt o pristupačnosti1;

6. ističe potrebu za donošenjem Europskog akta o pristupačnosti, koji je ključan za odgovaranje na sve probleme povezane s pristupačnošću za osobe sa smanjenom pokretljivošću u područjima prometa, mobilnosti i turizma, te kojim bi se osiguralo da su osobama s invaliditetom potpuno pristupačne usluge zračnog, autobusnog, željezničkog i vodnog prijevoza putnika, posebno u pogledu prijelaza s jednog prijevoznog sredstva na drugo i pristupa bez barijera svim javnim podzemnim vlakovima i željeznicama, internetskih stranica, usluga za mobilne uređaje, terminala za napredno prodavanje karata i informacije u stvarnom vremenu, samoposlužnih terminala, aparata za prodaju karata te

1 COM(2015)0615.

PE578.465v02-00 68/97 RR\1097687HR.doc

HR

aparata za prijavu korištenih za pružanje prijevoznih usluga putnicima;

7. uviđa da će mala i srednja poduzeća imati koristi od usklađivanja sa standardnim zahtjevima EU-a, kao alternative tome da se moraju prilagođavati nacionalnim pravilima koja se ne podudaraju; međutim žali što turistički proizvodi i turističke usluge prekogranične naravi nisu obuhvaćeni prijedlogom za Europski akt o pristupačnosti; ističe da na razini EU-a u pogledu turističkih objekata i usluga nisu poduzete daljnje mjere kojima bi se postupno uskladila klasifikacija smještaja uzimajući u obzir kriterije pristupačnosti;

8. poziva Komisiju da predloži da EU ratificira fakultativni protokol uz Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom kako bi osobe s invaliditetom mogle bolje ostvariti svoja prava, osobito u pogledu nedostatka pristupa uslugama prijevoza i određenih aspekata izgrađenih objekata, uključujući turističke objekte i smještaje;

9. naglašava da je pristup bez prepreka uslugama prijevoza, vozilima, infrastrukturi i intermodalnim spojnim čvorištima, posebno u ruralnim područjima, ključan u jamčenju sustava mobilnosti koji po svojoj prirodi nisu diskriminirajući; u tom pogledu ističe da osobe s invaliditetom moraju imati pristup proizvodima i uslugama te da su potrebni daljnji napori kako bi prijevozne i turističke usluge, vozila i infrastruktura postali pristupačni; podsjeća da u okviru Instrumenta za povezivanje Europe postoji mogućnost financiranja mjera u gradskim područjima te mjera za poboljšanje pristupačnosti za osobe s nekom vrstom invaliditeta, koje može obuhvaćati do 10 % troškova prilagodbe;

10. poziva Komisiju da u svojem godišnjem izvješću o izvršenju sredstava mreže TEN-T objavi informacije o napretku mjera i iznosu odobrenih sredstava za prilagodbu infrastrukture osobama s invaliditetom u okviru Instrumenta za povezivanje Europe i drugih vrsta financiranja sredstvima EU-a; također poziva Komisiju da djeluje u cilju promicanja većeg sudjelovanja u projektima prilagodbe infrastrukture osobama s invaliditetom, uključujući, među ostalim, održavanje informativnih sastanaka s potencijalnim ulagačima;

11. u tom smislu ističe važnost financiranja mjera u gradskim područjima gdje ljudi češće moraju prelaziti s jedne vrste prijevoza na drugu i gdje se osobe s nekim oblikom poteškoće u kretanju susreću s najviše problema;

12. naglašava da je pristupačnost ključna kako bi osobe s invaliditetom mogle u potpunosti iskoristiti europske turističke ponude;

13. ističe da bi prioritet politika digitaliziranog tržišta mobilnosti trebali biti uvijek pristupačni formati pomoću kojih bi se svim osobama pojednostavio pristup bez obzira na vrstu invaliditeta upotrebom pristupačnih jezika, formata i tehnologija primjerenih za različite vrste invaliditeta, uključujući znakovne jezike, Brailleovo pismo, augmentativne i alternativne komunikacijske sustave te druga dostupna sredstva, modalitete i oblike komunikacije koji im odgovaraju, što uključuje i lako razumljiv jezik ili piktograme, podnaslove i osobne tekstualne poruke za informacije povezane s putovanjem, rezervacijom i kartama, omogućujući upotrebu više od jednog osjetila; potiče Komisiju da u pogledu prijevoznih infrastruktura i usluga uspostavi odgovarajuće nadzorne i kontrolne mehanizme kojima će se pristupačnost i pomagala za osobe s invaliditetom jamčiti i u sustavima javnog prijevoza u svim državama članicama;

RR\1097687HR.doc 69/97 PE578.465v02-00

HR

14. ističe da bi se osobama s invaliditetom trebalo omogućiti da se informiraju o multimodalnim i prekograničnim uslugama za prijevoz od vrata do vrata kako bi mogli odabrati najodrživiju, najpovoljniju i najbržu ponudu te je rezervirati i platiti preko interneta;

15. traži da budu dostupne informacije o putovanjima u stvarnom vremenu kako bi osobe s invaliditetom prije polaska na put mogle dobiti informacije o eventualnim smetnjama ili alternativnim mogućnostima putovanja;

16. pozdravlja pilot-projekt europske iskaznice za osobe s invaliditetom; poziva uključene države članice i Komisiju da po potrebi uzmu u obzir i koriste najnovija tehnološka dostignuća, posebno u području intermodalnosti, interkonektivnosti i interoperabilnosti, te ističe da se pri osmišljavanju proizvoda povezanih sa zračnim, autobusnim, željezničkim i vodnim prijevozom putnika mora uvijek primjenjivati načelo „univerzalnog dizajna” kako bi se u potpunosti poštovali zahtjevi za pristupačnost; potiče sve države članice da se pridruže inicijativi za europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom i poziva Komisiju da dodijeli potrebna financijska sredstva za razvoj europske iskaznice za osobe s invaliditetom kao projekta na razini cijelog EU-a;

17. poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere kako bi se osobama s invaliditetom omogućila jednostavna uporaba broja 112 za hitne slučajeve bilo gdje u Europi;

18. naglašava da posebnu pozornost treba posvetiti pomoćnim tehnologijama kojima se osobama s invaliditetom omogućava neovisan život i da se stečeno znanje o potrebi za uslugama mobilnosti i turističkim uslugama bez prepreka mora u potpunijem obliku uvrstiti u buduće istraživačke i inovacijske programe, poput onih u okviru Obzora 2020.; ističe da će stoga biti potrebno poboljšati i uskladiti statističke podatke na europskoj razini i razmjenjivati najbolje prakse;

19. poziva Komisiju da potiče istraživanje, prikupljanje podataka i razmjenu dobrih praksi u dogovoru s organizacijama koje zastupaju interese osoba s invaliditetom te da pruža redoviti pregled podataka o pristupačnosti turističkim uslugama za osobe s invaliditetom, kao što se nalaže u dvama prilozima Uredbi (EU) br. 692/2011 o statistikama o turizmu;

20. ističe da se u okviru turističkih usluga moraju uzeti u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom, kao što su jednostavan pristup informacijama i komunikaciji te objektima kao što su sobe, kupaone, zahodi i ostali unutarnji prostori;

21. traži od relevantnih tijela u državama članicama da pripreme strategije za podizanje razine osviještenosti o pravima osoba s invaliditetom, da olakšaju osposobljavanje osoblja zaposlenog u sektorima prometa i turizma u pogledu podizanja razine osviještenosti i jednakog postupanja prema osobama s invaliditetom te da potaknu suradnju i razmjenu dobrih praksi između europskih organizacija koje se bave invaliditetom te javnih i privatnih subjekata nadležnih za prijevoz; apelira da materijali za osposobljavanje budu dostupni i u pristupačnim formatima;

22. ističe da osoblje u sektoru zračnog prometa mora proći kroz oštro osposobljavanje kako bi zračni prijevoznici mogli osobama s invaliditetom pružiti odgovarajuće usluge; ističe da je potrebno obratiti posebnu pozornost na to da osoblje zna rukovati invalidskim kolicima, a da ih pritom ne ošteti;

PE578.465v02-00 70/97 RR\1097687HR.doc

HR

23. smatra da načelo „turizam za sveˮ treba biti referentna točka za svako djelovanje povezano s turizmom na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj ili europskoj razini; ističe da bi pružatelji usluga u sektoru turizma trebali uzeti u obzir potrebe osoba s invaliditetom promicanjem prilagodbe struktura i aktivnosti osposobljavanja osoblja.

RR\1097687HR.doc 71/97 PE578.465v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 26.4.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

4211

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Stelios Kouloglou, Merja Kyllönen, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Gabriele Preuß, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Claudia Tapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rosa D’Amato, Jill Evans, Michael Gahler, Maria Grapini, Karoline Graswander-Hainz, Marek Plura, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić, Evžen Tošenovský, Henna Virkkunen

PE578.465v02-00 72/97 RR\1097687HR.doc

HR

21.3.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom s posebnim osvrtom na zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom (CRPD)(2015/2258(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jens Nilsson

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. naglašava da se člankom 7. i člankom 96. stavkom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama1 od država članica i Komisije zahtijeva da zajamče da se jednake mogućnosti, nediskriminacija i uključivanje osoba s invaliditetom uzimaju u obzir i promiču pri korištenju sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), a posebno pri provedbi operativnih programa; poziva na primjenu integriranog pristupa pri rješavanju konkretnih potreba osoba s invaliditetom; poziva stoga Komisiju da pažljivo prati primjenu općih ex ante uvjeta u pogledu nediskriminacije i invaliditeta; ističe da bi evaluacijom tih uvjeta trebalo ocijeniti prikladnost planiranih mjera za promicanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene te za integraciju osoba s invaliditetom, posebno u pogledu dostupnosti izvora financiranja;

2. s obzirom na sustav podijeljenog upravljanja provedbe kohezijske politike, ističe potrebu za djelotvornim višerazinskim upravljanjem i usklađivanjem mjera u borbi protiv diskriminacije; potiče Europsku uniju da razmotri uspostavu međuinstitucijskog mehanizma za koordinaciju: ističe da bi tim mehanizmom trebalo ojačati kapacitete institucija Europske unije i država članica i potaknuti međusobnu razmjenu dobrih praksi među njima u pogledu pristupačne humanitarne pomoći pri kojoj se u obzir uzimaju potrebe osoba s invaliditetom koje, zajedno s organizacijama koje ih zastupaju, svrsishodno sudjeluju u postupku i s kojima se na tu temu savjetuje;

3. naglašava da se osobe s invaliditetom suočavaju s nizom izazova u ispunjavanju svojih prava, posebno u području zapošljavanja, smještaja i mobilnosti; napominje da osobe s

1 SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

RR\1097687HR.doc 73/97 PE578.465v02-00

HR

invaliditetom daju vrijedan doprinos cjelokupnom društvu, između ostalog i kao uspješni poduzetnici koji često vode mala poduzeća, te da bi njihov dragocjen doprinos mogao biti i veći da im je (radno i poduzetničko) okruženje dobro prilagođeno, za što su potrebna sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; potiče stoga EU da utvrdi i objavi broj osoba s invaliditetom koje su zaposlene ili samozaposlene; podsjeća na to da je prema podacima iz Europske strategije za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020. svaka šesta osoba u EU-u osoba s invaliditetom, da više od jedne trećine osoba starijih od 75 godina ima invaliditet i/ili funkcionalna ograničenja koja ih do određene mjere ograničavaju, da je preko 20 % njih znatno ograničeno invaliditetom i da će te brojke i dalje rasti jer stanovništvo EU-a stari;

4. potiče države članice te regionalne i lokalne vlasti da pojačaju svoje napore u pogledu ostvarivanja pune jednakosti te sprečavanja diskriminacije i isključivanja osoba s invaliditetom, među ostalim i omogućavanjem jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi svim osobama bez obzira na vrstu invaliditeta, uključujući i osobe kojima je potrebna visoka razina potpore i socijalnih usluga; traži da se preispita Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi u pogledu pristupa zdravstvenoj skrbi, jednakog pristupa smještaju, prijevozu, proizvodima i uslugama, mogućnosti pristupa obrazovanju i stručnom usavršavanju te zapošljavanju te povećanja sveukupne razine osviještenosti o različitim oblicima invaliditeta i potrebama koje ih prate;

5. poziva Komisiju na blisku suradnju s Parlamentom u pogledu problema na koje je Odbor UN-a o pravima osoba s invaliditetom skrenuo pažnju u svojim Zaključnim zapažanjima o inicijalnom izvješću Europske unije1; ističe da bi institucije EU-a trebale pružati primjer u pogledu tumačenja Konvencije; poziva na pokretanje sveobuhvatne društvene kampanje o Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCPRD) i za borbu protiv predrasuda kojima su izložene osobe s invaliditetom; poziva države članice koje nisu ratificirale Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom da to čim prije učine; zahtijeva od Komisije da s Parlamentom raspravi o nacrtu izvješća o provedbi te Konvencije što je ranije moguće;

6. smatra da bi se sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a posebno iz Europskog socijalnog fonda, trebala koristiti za hvatanje u koštac s velikim izazovima koje predstavljaju siromaštvo i isključenost osoba s invaliditetom te za potporu integracije i postupne deinstitucionalizacije, pri čemu bi trebalo izbjeći otvaranje previše novih institucija; u tom smislu poziva na to da se u nacionalne planove za deinstitucionalizaciju uvrste konkretni ciljevi za uvođenje usluga skrbi u zajednici koju bi pružale odgovarajuće kvalificirane i osposobljene osobe, a kojom bi se osobama s invaliditetom, i u pogledu mjesta u kojem žive i potpore koji im je potrebna, dale iste mogućnosti kao i svima drugima;

7. potiče tvorce politika na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini da se pobrinu za učinkovito praćenje provedbe odredbi o nediskriminaciji, kao i za dostupnost sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova namijenjenih osobama s invaliditetom, odnosno omogućavanju jednakog pristupa svim uslugama, uključujući internet, i ostvarenju jednakog i prikladnog životnog okruženja u lokalnim zajednicama u svim područjima (što uključuje i ruralna i rijetko naseljena područja), te institucijama koje

1 Ujedinjeni narodi, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Odbor za prava osoba s invaliditetom, Zaključna zapažanja o početnom izvješću Europske unije, 4. rujna 2015. (CRPD/C/EU/CO/1).

PE578.465v02-00 74/97 RR\1097687HR.doc

HR

o njima skrbe; napominje, ipak, da odgovornost za socijalne politike i njihovo financiranje prvenstveno leži na državama članicama;

8. prednost daje proaktivnim mjerama za zapošljavanje osoba s invaliditetom te za usvajanje sveobuhvatnih politika zapošljavanja; poziva nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela da daju primjer i suzdrže se od smanjenja socijalnih davanja za osobe s invaliditetom, poboljšaju njihovo stručno osposobljavanje i djelotvorno provedu kvote za zapošljavanje tih osoba davanjem poreznih poticaja poslodavcima; smatra da je nužno osobama s invaliditetom zajamčiti neometan pristup infrastrukturi i svim oblicima javnog prijevoza; poziva nadalje da se pripreme planovi za uklanjanje građevinskih prepreka za korištenje zgrada i javnih prostora u slučajevima kada se urbanistički zahvati financiraju europskim strukturnim i investicijskim fondovima;

9. poziva Komisiju da pomno prati poštuje li se načelo nediskriminacije i provodi li se povezano zakonodavstvo pri korištenju sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; naglašava da je pri planiranju i provedbi operativnih programa potrebno kao partnere uključiti tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti i nediskriminacije, kako bi se zajamčilo da se interesi i problemi osoba s invaliditetom stvarno uzimaju u obzir; poziva da se sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koriste kako bi se postiglo poštovanje minimalnih standarda u pogledu pristupačnosti, mobilnosti i smještaja osoba s invaliditetom i napominje da isto predstavlja važan i izazovan zadatak, posebno za lokalne i regionalne vlasti;

10. stajališta je da bi za osobe s invaliditetom trebalo razviti digitalne instrumente kojima bi se omogućilo da se sportaši i sportašice među njima bolje integriraju, te odgovarajuće platforme za rad na daljinu te rad u otvorenim i zajedničkim radnim prostorima; smatra nadalje da se kvalitetnu obrazovnu i sportsku infrastrukturu u školama treba prilagoditi potrebama djece s invaliditetom te da u svakoj državi članici treba uspostaviti nacionalne i regionalne okvire za politike cjeloživotnog obrazovanja koje bi sadržavale konkretne mjere za razvoj vještina kod osoba s invaliditetom;

11. podsjeća da ne postoji hijerarhijska ljestvica ljudskih prava i da je potrebno boriti se protiv diskriminacije na temelju invaliditeta na isti način kao protiv diskriminacije na drugoj osnovi, uključujući i diskriminaciju na više osnova; poziva sve uključene dionike da posebnu pažnju posvete potrebama svih zainteresiranih osoba s intelektualnim i psihosocijalnim poteškoćama, uključujući i izbjeglice, te osobama s poremećajima iz spektra autizma i starijim osobama s invaliditetom;

RR\1097687HR.doc 75/97 PE578.465v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 17.3.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

3510

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ramón Luis Valcárcel Siso, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Viorica Dăncilă, Elena Gentile, Iliana Iotova, Dimitrios Papadimoulis, Bronis Ropė, Remo Sernagiotto

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Louis Aliot, Sergio Gutiérrez Prieto, Gesine Meissner, Georgi Pirinski

PE578.465v02-00 76/97 RR\1097687HR.doc

HR

21.4.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Silvia Costa

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća na to da su neovisnost, integracija i pristup uključivom obrazovnom sustavu i sustavu osposobljavanja, građanskom i kulturnom životu, razonodi i sportu prava koja su zajamčena člancima 19., 24. i 30. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; podsjeća na to da su ta prava zaštićena u okviru prava EU-a, posebno člankom 21. Povelje o temeljnim pravima kojim se zabranjuje diskriminacija na osnovi invaliditeta i temeljem načela punog i istinskog sudjelovanja, uključujući demokratsko sudjelovanje i uključenost u društvo osoba s invaliditetom (članak 3. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom); stoga traži od Komisije i država članica da ojačaju mjere kojima je cilj osobama s invaliditetom zajamčiti istinski i jednak pristup ne samo ključnim područjima kao što su uključivo, kvalitetno obrazovanje, kultura i sport, već i izvannastavnim aktivnostima, kao što su kazalište, jezici i umjetnost; traži od Komisije da u svoje ciljeve u područjima obrazovanja i osposobljavanja u okviru strategije Europa 2020. uključi pokazatelje koji se odnose na osobe s invaliditetom;

2. poziva države članice da zajamče da su obrazovanje i osposobljavanje organizirani na način da uključuju djecu i odrasle s fizičkim ili psihičkim invaliditetom, pružajući istovremeno savjetovanja, pomoć i individualna podučavanja; napominje da takve inicijative mogu dobiti potporu iz Strukturnih fondova, Europskog fonda za strateška ulaganja i programa Erasmus+;

3. podsjeća na nacrt općeg komentara Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o članku 24. („pravo na uključivo obrazovanje”) u kojem se iznosi normativni sadržaj, obveze

RR\1097687HR.doc 77/97 PE578.465v02-00

HR

država, veza s drugim odredbama u Konvenciji i provedba na nacionalnoj razini;

4. podsjeća na to da bi se programi usmjereni na mlade trebali posebno baviti mladim osobama s invaliditetom;

5. podsjeća na to da se osobe s invaliditetom često isključuje ili nemaju istinski pristup uslugama obrazovanja i osposobljavanja u kojima su potrebni posebno osmišljeni obrazovni postupci kojima se uzima u obzir razina invaliditeta kako bi im se pomoglo da ostvare svoj puni društveni, gospodarski i obrazovni potencijal; ističe da bi trebalo poduzeti potrebne mjere kako bi se zajamčilo da svi učenici s invaliditetom imaju razumni smještaj koji je potreban kako bi uživali pravo na uključivo kvalitetno obrazovanje; potiče države članice i nadležne regionalne i lokalne vlasti da ojačaju programe osposobljavanja i mogućnosti za stalno stručno usavršavanje za sve relevantne dionike uključene u neformalno i informalno obrazovanje, kao i njihov pristup infrastrukturama informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se podržao njihov rad s učenicima s invaliditetom i borilo protiv predrasuda u pogledu osoba s invaliditetom, posebno osoba s psihosocijalnim i intelektualnim invaliditetom;

6. podsjeća na to da je sport veoma vrijedan instrument u kontekstu socijalne uključenosti jer pruža mogućnosti za interakciju i stjecanje društvenih vještina; poziva Komisiju i države članice da u skladu s člankom 30. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom pokrenu konkretne programe usmjerene povećanju pristupa osoba s invaliditetom sportskim aktivnostima i sportskim događanjima; napominje da je pravo na potpuni pristup kulturnim događanjima ili rekreacijskim aktivnostima osnovno pravo te stoga poziva Komisiju da poveća mogućnost pristupa tim događanjima, mjestima na kojima se održavaju događanja, robi i uslugama, uključujući u području audiovizualnih proizvoda; pozdravlja inicijative u cilju pružanja audiovizualnih i drugih sadržaja s odgovarajućim podnaslovima ili audio opisima kako bi bili dostupni i osobama s invaliditetom;

7. preporučuje europskim školama da provedu politiku kojom se zabranjuje odbijanje učenika na osnovi invaliditeta te potiče Komisiju da poveća i po mogućnosti zajamči pristup sve djece s invaliditetom uključivom i kvalitetnom obrazovanju u europskim školama; preporučuje razvoj individualnih obrazovnih planova koje treba definirati na početku školske godine i koji moraju biti dogovoreni među školama, obiteljima i nacionalnim tijelima; poziva države članice i Komisiju da olakšaju priznavanje kvalifikacija za osobe s invaliditetom koje su upisane u europske škole;

8. poziva Komisiju i države članice da donesu djelotvorne mjere u cilju odgovaranja na problem segregacije i odbijanja učenika s invaliditetom u školama i obrazovnom okruženju te pružanja pristupa razumnom smještaju i podršci koja im je potrebna, kako bi se učeniku olakšalo postizanje punog potencijala; ističe da se jednake mogućnosti mogu postići samo ako je pravo na uključivo obrazovanje i osposobljavanje ostvareno na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja i osposobljavanja, uključujući cjeloživotno učenje, te ako je stoga priznavanje kvalifikacija osoba s invaliditetom zajamčeno, posebno kvalifikacija stečenih u pozitivnom obrazovnom okruženju u kojem osobe s invaliditetom mogu steći baš one kompetencije i vještine koje su im potrebne kako bi prevladali svoj invaliditet; skreće pozornost na tehničke i financijske nedostatke posebnih obrazovnih programa, posebno u državama članicama koje je pogodila kriza, te poziva Komisiju da razmotri na koji način poboljšati situaciju;

PE578.465v02-00 78/97 RR\1097687HR.doc

HR

9. prima na znanje napredak postignut u reguliranju programa studentske razmjene, posebno programa Erasmus+, uključivanjem dodatne financijske potpore za mobilnost studenata i osoblja s invaliditetom te inzistira na tome da je potrebno nastaviti sa specifičnim odredbama u svim aspektima programa; priznaje da su u praksi učenici s invaliditetom i dalje suočeni s brojnim preprekama ( prepreke u pogledu stavova i komunikacije, arhitektonske barijere, informacijske prepreke, itd.) poziva Komisiju i države članice da povećaju svoju predanost sudjelovanju osoba s invaliditetom u programima razmjene EU-a te da povećaju vidljivost i transparentnost prilika za mobilnost; nadalje poziva Komisiju da promiče razmjenu najboljih praksi u vezi s pristupom programima razmjene za studente i nastavnike s invaliditetom;

10. podsjeća da bi se potprogramom MEDIA u okviru Kreativne Europe trebalo posebno uzimati u obzir projekte koji se bave problemom invaliditeta i da bi s time u vezi trebalo istaknuti obrazovnu moć filmova i festivala;

11. podržava inicijative kojima je cilj osvijestiti društvo o poteškoćama s kojima su suočene osobe s invaliditetom i osvijestiti osobe s invaliditetom o njihovu potencijalu i doprinosu kojeg mogu dati, među ostalim, pomoću specifičnih obrazovnih programa u školama; ističe da je Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom važna zbog toga što se njome žele promijeniti kulturni stavovi priznavanjem toga da su prepreke u društvenom i gospodarskom okruženju te koje čine osobe invalidima, a ne njihov invaliditet;

12. poziva Komisiju da donese djelotvorne mjere za sprečavanje nasilja nad djecom s invaliditetom usmjerene na obitelji, zajednice, stručnjake i institucije; napominje da škole imaju ključnu ulogu u promicanju socijalne uključenosti te ističe potrebu za odgovarajućim mehanizmima kojima će se omogućiti uključenost djece s invaliditetom u redovne škole i kojima će se osigurati da su pedagozi i nastavnici pripremljeni i osposobljeni na odgovarajući način kako bi prepoznali nasilje nad djecom s invaliditetom i reagirali na njega;

13. poziva na to da se obrazovni sustavi suzdrže od stvaranja okruženja u kojima se učenici etiketiraju, poput grupiranja po sposobnostima i rezultatima, jer to negativno utječe na učenike s invaliditetom, posebno na one koji imaju poteškoće u učenju;

14. podsjeća na to da djeca s invaliditetom i njihove obitelji moraju imati podršku u obliku mjera ranog djelovanja, odgovarajuće socijalne pomoći i prikladnih usluga na lokalnoj razini;

15. poziva Komisiju da integrira perspektivu žena i djevojčica s invaliditetom u svoju buduću strategiju te politike i programe o rodnoj ravnopravnosti i potiče države članice i Komisiju da rodnu perspektivu uključi u programe i usluge povezane s obrazovanjem i osposobljavanjem kako bi se zajamčilo obrazovanje i razvoj u koje su uključene osobe s invaliditetom i kako bi se ojačalo konstruktivno sudjelovanje žena s invaliditetom u dijalogu o invaliditetu; također napominje da su osobe s invaliditetom koje pripadaju etničkoj, jezičnoj ili vjerskoj manjini često posebno ugrožene jer su izložene višestrukoj diskriminaciji;

16. ističe da osobe s invaliditetom trebaju imati pristup informacijama i komunikacijama u pristupačnim oblicima i tehnologijama koje odgovaraju različitim vrstama invaliditeta, uključujući znakovni jezik, Brailleovo pismo, augmentativnu i alternativnu komunikaciju

RR\1097687HR.doc 79/97 PE578.465v02-00

HR

te ostale pristupačne načine, modalitete i formate komuniciranja koji im odgovaraju, uključujući lako razumljive formate i podnaslove; stoga poziva Komisiju da poduzme potrebne mjere za jačanje provedbe svog zakonodavstva o pristupu informacijama i komunikaciji; potiče Vijeće da bez daljnjeg odgađanja usvoji Odluku o sklapanju Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu koristiti tiskom; poziva Vijeće i države članice da provedu dosljedne u djelotvorne mjere u skladu s odredbama tog Ugovora;

17. napominje da bi strategije za mlade nakon 2018. trebale integrirati potrebe mladih s invaliditetom;

18. inzistira na tome da su digitalni sustavi za osobe s invaliditetom važan alat kojim se olakšava njihovo sudjelovanje u svim aspektima društva te preporučuje nastavak istraživanja uporabe pomoćnih tehnologija u obrazovanju; uviđa da nerazmjeran broj osoba s invaliditetom trenutačno nije na internetu, da je isključen iz digitalnog razvoja i da stoga propušta informacije i prilike te mogućnost učenja novih vještina i pristupanja važnim uslugama; stoga poziva zakonodavce na nacionalnoj razini i na razini EU-a da prilikom provedbe zakonodavstva o jedinstvenom digitalnom tržištu uključe odredbe o pristupačnosti,da integriraju pristup digitalnom sadržaju u sve politike, da pokrenu programe osposobljavanja za „digitalne šampione” u zajednicama kako bi potaknuli više osoba s invaliditetom na korištenje internetom te da poduzmu potrebne mjere za borbu protiv kiberkriminala i zlostavljanja na internetu; poziva Komisiju i države članice da zajamče da prava intelektualnog vlasništva nisu nerazumna ili diskriminatorna prepreka pristupu osoba s invaliditetom kulturnim materijalima te da razmotre obvezno izuzeće autorskih prava u slučaju upotrebe za osobe s invaliditetom koja je izravno povezana s invaliditetom i koja je nekomercijalne prirode, u mjeri u kojoj je to potrebno s obzirom na konkretni invaliditet; poziva na primjenu transverzalnog pristupa ljudskim pravima osoba s invaliditetom u svim politikama EU-a;

19. poziva Komisiju da nastavi raditi na uključivanju osoba s invaliditetom pomoću financijske potpore za niz projekata i organizacija na lokalnoj razini;

20. traži od Komisije da pokrene kampanju za podizanje svijesti o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, koja je usmjerena na razmjenu dobrih praksi, u suradnji s organizacijama koje se bore za prava osoba s invaliditetom i nadalje urgira da se svi materijali povezani s izgradnjom kapaciteta, osposobljavanjem i podizanjem svijesti učine dostupnima u pristupačnim formatima; podsjeća sve institucije i sva tijela EU-a na važnost toga da njihovi informativni portali budu potpuno pristupačni svim osobama s invaliditetom;

21. naglašava potrebu za uspostavljanjem strukturiranog dijaloga između Komisije, osoba s invaliditetom i organizacija koje ih zastupaju kako bi se postigla njihova aktivna uključenost u razvoj i provedbu budućih politika o obrazovanju i osposobljavanju, ali i u kulturnim i sportskim aktivnostima te aktivnostima za mlade kako bi se postigao cilj „ništa o nama bez nas”; poziva javna tijela na svim razinama da potaknu i osiguraju sudjelovanje osoba s invaliditetom u stvaranju politika i programa koji ih se tiču;

22. čvrsto smatra da čim prije treba provesti istinski transverzalno i sveobuhvatno preispitivanje zakonodavstva EU-a kako bi ga se u potpunosti uskladilo s odredbama Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom provedbom demokratskog i

PE578.465v02-00 80/97 RR\1097687HR.doc

HR

participativnog procesa u cilju jamčenja izravnog i punog sudjelovanja organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom;

23. podsjeća sve institucije i sva tijela EU-a na važnost toga da natječaji, osposobljavanja, tečajevi za usavršavanje, stažiranja i radna iskustva budu dostupna mladim osobama i radnicima s invaliditetom preko odgovarajućih kanala i uz potrebnu tehnološku podršku;

24. naglašava važnost sustavnog i bliskog savjetovanja među organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom, tvorcima politika, poduzećima i drugim relevantnim dionicima u vezi sa svim novim inicijativama, provedbom, nadzorom i evaluacijom politika i mjera povezanih s obrazovanjem, osposobljavanjem, kulturom, sportom i mladima;

25. poziva EU da ratificira Fakultativni protokol uz Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom podsjećajući na pozitivni prijedlog Komisije iz 2008. koji je Parlament odobrio u svojoj zakonodavnoj rezoluciji iz 2009. i ističe da ga je do sada velika većina država članica EU-a potpisala i ratificirala;

26. uviđa da su za razvoj prikladnih politika kojima će se zajamčiti uključivo obrazovanje za sve osobe s invaliditetom u EU-u potrebni usporedivi i dosljedni podaci EU-a; stoga poziva Komisiju i države članice da ojačaju svoje napore za prikupljanje pouzdanih statističkih podataka o sudjelovanju osoba s invaliditetom u različitim razinama i vrstama obrazovanja i osposobljavanja, o njihovu sudjelovanju u programima mobilnosti i o broju osoba s invaliditetom koje prijevremeno napuštaju školovanje.

RR\1097687HR.doc 81/97 PE578.465v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 19.4.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

2500

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Mircea Diaconu, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Mary Honeyball, Dietmar Köster, Zdzisław Krasnodębski

PE578.465v02-00 82/97 RR\1097687HR.doc

HR

24.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Heidi Hautala

PRIJEDLOZI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da je Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom prvi međunarodni ugovor o ljudskim pravima koji je ratificirala Europska unija;

B. budući da je tijelo UN-a prvi put preispitalo ispunjava li EU svoje međunarodne obveze na području ljudskih prava; budući da je u zaključnim napomenama Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o provedbi Konvencije u Europskoj uniji, objavljenima 2015., poslana snažna poruka o privrženosti Europske unije jednakosti i poštovanju ljudskih prava;

C. budući da je Konvencija mješoviti sporazum i da su, iako EU ima nadležnost u brojnim područjima, države članice isto tako obvezne u potpunosti provoditi Konvenciju na nacionalnoj razini;

D. budući da se širokim nizom preporuka Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom daje skup smjernica za zakonodavne i političke mjere koje su u nadležnosti EU-a;

E. budući da određeni broj država članica koje su ratificirale Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom još nisu osnovale ili imenovale tijela za provedbu i praćenje Konvencije, što su dužne učiniti u skladu s njezinim člankom 33.; budući da je tijelima koja su već osnovana otežano izvršavanje zadaća, posebno u pogledu nadzora iz članka 33. stavka 2., zbog nedovoljnih financijskih sredstava i osoblja te nepostojanja jasne pravne osnove za njihovo imenovanje;

1. priznaje izuzetno veliku važnost djelotvornog mehanizma za pojedinačne pritužbe radi

RR\1097687HR.doc 83/97 PE578.465v02-00

HR

zaštite prava obuhvaćenih Konvencijom; s tim u vezi poziva Vijeće da bez dodatne odgode ratificira Fakultativni protokol;

2. pridaje veliku važnost članku 33. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom („Nacionalna provedba i praćenje”) i zaključnim napomenama 76. i 77. Odbora UN-a; stoga pozdravlja činjenicu da je Odbor UN-a suglasan sa sudjelovanjem Europskog parlamenta u neovisnom nadzoru;

3. poziva Komisiju da odmah provede cjelokupnu ocjenu ili pregled zakonodavstva EU-a i programa za financiranje kako bi se zajamčilo da su oni potpuno u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom te da, gdje je to potrebno, predloži izmjene zakonodavstva uz konstruktivnu suradnju s organizacijama osoba s invaliditetom i članovima Okvira Europske unije za Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom; u tom smislu naglašava potrebu za usvajanjem sveobuhvatne strategije EU-a za Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja će obuhvaćati i vremenski okvir, mjerila i rokove;

4. poziva Komisiju da u svjetlu zaključnih napomena predloži redovito ažuriranje izjave o nadležnosti uz formalno uključivanje organizacija osoba s invaliditetom i Europskog parlamenta;

5. poziva države članice na dodjelu dovoljnih financijskih sredstava i osoblja za obavljanje zadaća u sklopu okvirâ za nadzor iz članka 33. stavka 2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kako bi se zajamčila njihova neovisnost i osiguralo da njihov sastav i način rada budu u skladu s Pariškim načelima rada nacionalnih institucija za ljudska prava, u skladu s člankom 33. stavkom 2., kao i da se temelje na uspostavi formalne pravne osnove kojom se jasno definira njihova nadležnost;

6. poziva Komisiju da tijesno surađuje s drugim institucijama, tijelima i agencijama EU-a te s državama članicama na koordinaciji učinkovitog i sustavnog djelovanja u skladu sa zaključnim napomenama; poziva na neophodne prilagodbe u okviru strategije za provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

7. poziva Europsku uniju i države članice da se prilikom provedbe svojih zaključnih napomena pobrinu za savjetovanje i strukturirano i sustavno uključivanje predstavnika organizacija osoba s invaliditetom;

8. poziva Europski parlament da ojača unutarnji mehanizam osnovan u svrhu koordinacije provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (Mreža za provedbu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom) kako bi on postao mehanizam svih parlamentarnih odbora za praćenje i provedbu Konvencije, a uz konstruktivnu uključenost organizacija osoba s invaliditetom;

9. zabrinut je zbog poteškoća s kojima se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju pri pristupu pravosuđu; podsjeća da je pravo pristupa pravosuđu osnovno temeljno pravo i ključna sastavnica vladavine prava; poziva države članice da poduzmu mjere kako bi se tim osobama omogućilo potpuno ostvarivanje postupovnih prava i za njih prilagodili postupci; smatra da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost uvođenja posebnih programa obuke o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom u Program EU-a za pravosuđe 2014. – 2020.; predlaže da sudovi u EU-u primjenjuju svoja unutarnja pravila i upute na takav način da se osobama s invaliditetom olakša pristup pravosuđu, ali i da se pri provođenju pravde uzmu

PE578.465v02-00 84/97 RR\1097687HR.doc

HR

u obzir i opće preporuke Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom;

10. ponovno ističe važnost iznimki i ograničenja koja su na raspolaganju osobama s invaliditetom u pogledu autorskih i srodnih prava; napominje sklapanje Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te ponovno naglašava svoje uvjerenje da EU može potpisati taj Ugovor, a da pritom uvjet za njegovu ratifikaciju ne bude revizija pravnog okvira EU-a ili odluka Suda Europske unije; u tom smislu također naglašava potrebu da Parlament, Komisija i države članice surađuju radi brze ratifikacije Ugovora iz Marakeša;

11. ističe da bi se svakom zakonodavnom promjenom u području autorskih i srodnih prava osobama s invaliditetom trebao omogućiti pristup svim oblicima djela i usluga zaštićenih autorskim i srodnim pravima; ponavlja da Komisija ima obvezu podnijeti zakonodavne prijedloge o iznimkama i ograničenjima u pogledu autorskih i srodnih prava kako bi se zajamčilo da osobe s raznim oblicima invaliditeta imaju pristup djelima i uslugama zaštićenima tim pravima;

12. žali zbog toga što Vijeće nije prihvatilo uvrštavanje dokumenata o invaliditetu u područje primjene Uredbe o promicanju slobodnog kretanja građana i poduzeća pojednostavljenjem postupka priznavanja određenih javnih dokumenata u EU-u;

13. izražava zabrinutost zbog nedavnih prijedloga Vijeća da se znatno smanji područje primjene Direktive EU-a o olakšavanju pristupa internetskim stranicama tijela javnog sektora; izražava bojazan da izuzeća koja je predložilo Vijeće neće biti dovoljna da za 80 milijuna osoba s invaliditetom i 150 milijuna starijih osoba u Europskoj uniji zajamče ravnopravan pristup jedinstvenom digitalnom tržištu i internetskim javnim uslugama za građane EU-a, što bi bilo kršenje prava na jednak pristup informacijama upisanog u Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom;

14. ponavlja potrebu da države članice i Komisija poduzmu konkretne korake za borbu protiv svih oblika izravne ili neizravne diskriminacije na osnovi invaliditeta;

15. poziva na poduzimanje hitnih mjera da se deblokira direktiva EU-a protiv diskriminacije u vezi s kojom u Vijeću nije zabilježen nikakav pomak od 2008. godine;

16. prima na znanje da Haaška konvencija o međunarodnoj zaštiti odraslih osoba može na više načina funkcionalno pomoći pri ispunjavanju i podržavanju međunarodnih obveza potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom; s tim u vezi žali zbog toga što Komisija ne slijedi rezoluciju Parlamenta od 18. prosinca 2008. koja sadrži preporuke Komisiji u pogledu prekograničnih učinaka pravne zaštite odraslih osoba;

17. pozdravlja činjenicu da je Komisija 2. prosinca 2015. objavila Europski akt o pristupačnosti; podsjeća da je potreban sveobuhvatan pristup pristupačnosti te da se u skladu s člankom 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom osobama s bilo kojom vrstom invaliditeta pristupačnost mora osigurati;

18. poziva institucije Europske unije da preispitaju unutarnje pravilnike o osoblju i provedbena pravila kako bi se zajamčilo zapošljavanje većeg broja zaposlenika i stažista s invaliditetom tako što će provesti nužne prilagodbe da zajamče da zaposlenici s invaliditetom ili uzdržavani članovi obitelji s invaliditetom u ostvarivanju svojih prava

RR\1097687HR.doc 85/97 PE578.465v02-00

HR

imaju jednake šanse kao i ostali zaposlenici;

19. poziva Komisiju da preispita Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja institucija EU-a kako bi u skladu s Konvencijom u cijelosti bile pokrivene zdravstvene potrebe povezane s invaliditetom.

PE578.465v02-00 86/97 RR\1097687HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 24.5.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

2200

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Rosa Estaràs Ferragut, Laura Ferrara, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Sajjad Karim, Dietmar Köster, Gilles Lebreton, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner, József Szájer, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Angel Dzhambazki

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jens Nilsson

RR\1097687HR.doc 87/97 PE578.465v02-00

HR

25.4.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom(2015/2258(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Rosa Estaràs Ferragut

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da se procjenjuje da oko 80 milijuna osoba u Europskoj uniji živi s invaliditetom, a od toga približno 46 milijuna čine žene i djevojčice, što predstavlja oko 16 % ženskog stanovništva EU-a, iz čega se može zaključiti da je u Europskoj uniji invaliditet češći među ženama nego muškarcima; budući da su žene s invaliditetom često žrtve višestruke diskriminacije te se u procesu osvješćivanja svojih osnovnih prava i sloboda, kao što su pravo na pristup obrazovnim uslugama i zapošljavanje, suočavaju sa znatnim preprekama, što može dovesti do društvene isključenosti i psiholoških trauma; budući da invaliditet ima nerazmjeran utjecaj na život žena s obzirom na njihovu ulogu njegovateljica obiteljskih članova s invaliditetom;

B. budući da se u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom prepoznaje da su djevojčice i žene s invaliditetom u svojim domovima i izvan njih izloženije nasilju, ozljedama i zlostavljanju, zanemarivanju i zapostavljanju, lošem postupanju i iskorištavanju;

C. budući da se u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom ističe potreba da se rodna perspektiva uključi u sve uložene napore te da se promiče potpuno uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda;

D. budući da su ravnopravno postupanje te pozitivne mjere i politike usmjerene na žene s invaliditetom i majke djece s invaliditetom temeljno ljudsko pravo i etička obveza;

E. budući da je gotovo 80 % žena s invaliditetom izloženo psihičkom i fizičkom zlostavljanju te budući da su izložene većoj opasnosti od seksualnog zlostavljanja u odnosu na ostale

PE578.465v02-00 88/97 RR\1097687HR.doc

HR

žene; budući da se žene i djevojčice s invaliditetom suočavaju s višestrukom diskriminacijom;

F. budući da je veća vjerojatnost da će žene i djevojčice s invaliditetom postati žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, posebno nasilja u obitelji i seksualnog iskorištavanja, te da se procjenjuje da postoji 1,5 do 10 puta veća vjerojatnost da će žene s invaliditetom biti žrtve zlostavljanja no što je slučaj kod žena bez invaliditeta;

G. budući da, zbog demografskih i društvenih promjena, postoji povećana potražnja za radnicima u kućanstvu i njegovateljima, posebno za radnicima u kućanstvu i njegovateljima iz obitelji; budući da se o osobama s invaliditetom i nemoćnim osobama obično brinu žene iz obitelji, zbog čega su često isključene s tržišta rada;

H. budući da su žene s invaliditetom, osobito migrantice, izloženije siromaštvu i društvenoj isključenosti zbog višestruke diskriminacije s kojom se suočavaju;

I. budući da stopa zaposlenosti kod žena bez invaliditeta iznosi 65 %, a stopa zaposlenosti kod žena s invaliditetom 44 %; budući da su žene s invaliditetom često diskriminirane u odnosu na muškarce s invaliditetom kada je riječ o pristupu zapošljavanju i obrazovanju; budući da je stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom još uvijek neprihvatljivo visoka; budući da su žene i djevojke s invaliditetom suočene s većim poteškoćama pri ulasku na tržište rada; budući da je potrebno nadići prepreke mobilnosti i povećanu ovisnost o članovima obitelji i njegovateljima kako bi se potaknulo aktivno sudjelovanje žena s invaliditetom u obrazovanju, tržištu rada te društvenom i gospodarskom životu zajednice;

J. budući da je plaćeni posao ključan kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da vode neovisan život, uzdržavaju svoju obitelj i brinu se za domaćinstvo; budući da su žene i djevojke s invaliditetom često slabije plaćene; budući da je ta osjetljiva skupina izloženija siromaštvu te joj prijeti veća opasnost od društvene isključenosti;

K. budući da su gospodarska kriza, mjere štednje i rezovi u području socijalnih usluga i zdravstvene skrbi u većini država članica EU-a doveli do štetnih posljedica za ugrožene skupine stanovništva EU-a, posebno za osobe s invaliditetom i njihove obitelji, koje su nerazmjerno pogođene mjerama štednje, te osobito za žene i djevojčice s invaliditetom;

L. budući da je uživanje temeljnih prava u slučaju djece s invaliditetom obilježeno znatnim preprekama s kojima se suočavaju;

M. budući da su djeca s invaliditetom često isključena iz društva i katkad žive u ustanovama daleko od svojih obitelji;

N. budući da djeca s invaliditetom imaju pravo na život u obitelji ili u obiteljskom okruženju te imaju pravo očekivati da će nadležne državne institucije djelovati u najboljem interesu djece i njihovih obitelji;

O. budući da je vjerojatnost da će djeca s invaliditetom pohađati školu manja, zbog čega imaju smanjene mogućnosti za izgradnju ljudskog kapitala, manje mogućnosti za zapošljavanje i smanjenu produktivnost u odrasloj dobi;

P. budući da je veća vjerojatnost da će osobe s invaliditetom biti nezaposlene te u pravilu biti

RR\1097687HR.doc 89/97 PE578.465v02-00

HR

slabije plaćene ako su zaposlene; budući da su prilike za zapošljavanje i zaradu slabije što je stupanj invaliditeta veći;

Q. budući da osobe s invaliditetom mogu imati dodatne troškove zbog svojeg invaliditeta (npr. troškovi povezani s medicinskom skrbi ili pomagalima, ili s potrebom za osobnom asistencijom i pomoći) te im je stoga potrebno više sredstava kako bi postigle isti rezultat kao i osobe bez invaliditeta;

R. budući da Odbor za prava osoba s invaliditetom u svojim zaključnim napomenama o početnom izvješću Europske unije preporučuje da Europska unija uključi perspektivu u pogledu invaliditeta u svoje rodne politike i programe, a rodnu perspektivu u svoje strategije u području invaliditeta, te da razvije pozitivnu diskriminaciju, uspostavi mehanizam praćenja i financira prikupljanje podataka i istraživanje o ženama i djevojčicama s invaliditetom; budući da dodatno preporučuje da Europska unija pruži djelotvornu zaštitu od nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja, da se politika o ravnoteži između profesionalnog i privatnog života usmjeri na potrebe djece i odraslih osoba s invaliditetom, uključujući njihove njegovatelje, te da se poduzmu mjere za smanjenje visokih stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom, od kojih su većina žene;

1. podržava zaključke i preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom i ističe da je potrebno da institucije EU-a i države članice u svoje politike, programe i strategije u području rodne jednakosti uvrste perspektivu žena i djevojčica s invaliditetom, a rodnu perspektivu u strategije u području invaliditeta; poziva, nadalje, da se uspostave mehanizmi za redovitu provjeru ostvarenog napretka;

2. žali zbog toga što u Europsku strategiju za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. nije uključena integrirana rodna perspektiva ili zasebno poglavlje o politikama u području invaliditeta koje se posebno odnose na rodnu dimenziju, unatoč tomu što su žene s invaliditetom često u nepovoljnijem položaju od muškaraca s invaliditetom i češće su izložene siromaštvu i društvenoj isključenosti;

3. izražava zabrinutost zbog toga što radni dokument službi Komisije „Strateška suradnja za rodnu jednakost 2016. – 2019.” ne uključuje pitanje invaliditeta te apelira na Komisiju da nadoknadi taj nedostatak uključivanjem žena s invaliditetom i njegovateljica u svoje politike i programe;

4. poziva države članice da primijene rodno osviješten pristup u politikama i mjerama za žene, muškarce, djevojčice i dječake s invaliditetom te u provedbi tih politika u svim područjima, posebno u pogledu integracije na radnom mjestu, obrazovanja i suzbijanja diskriminacije;

5. pridaje iznimnu važnost članku 33. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom („Nacionalna provedba i praćenje”) i zaključnim napomenama br. 76. i 77. Odbora Ujedinjenih naroda te stoga pozdravlja činjenicu da je Odbor Ujedinjenih naroda dao suglasnost za sudjelovanje Europskog parlamenta u okviru za neovisni nadzor;

6. potiče Komisiju i države članice da razviju odgovarajuće politike i primijene mjere na sva područja politike, potičući samostalan život i potpunu uključenost; stoga poziva Komisiju da prikuplja i prenosi ažurirane statističke podatke o invaliditetu, raščlanjene po dobi i spolu, kako bi se omogućilo praćenje položaja u kojem se nalaze osobe s invaliditetom u

PE578.465v02-00 90/97 RR\1097687HR.doc

HR

EU-u;

7. poziva Komisiju da zajamči da sve osobe s invaliditetom mogu uživati pravo na slobodno kretanje koje imaju svi građani EU-a na način da u postojeće i buduće zakonodavstvo uključi jamstvo jednakih mogućnosti, temeljnih prava, jednakog pristupa uslugama i tržištu rada te istih prava i obveza u pristupu socijalnom osiguranju kao što ih imaju državljani država članica u kojima su osigurani, u skladu s načelom jednakog postupanja i nediskriminacije; nadalje, u pogledu jednakosti pri zapošljavanju, poziva države članice da u cijelosti poštuju odredbe preinačene Direktive EU-a o jednakosti spolova (2006/54/EZ);

8. naglašava da je ženama i djevojkama migranticama s invaliditetom potrebno pružiti podršku kako bi mogle razviti vještine s kojima bi im se otvorile prilike za odgovarajuće zaposlenje;

9. smatra da se osobama s invaliditetom, posebno ženama i djevojkama, mora dopustiti da u svojoj seksualnosti uživaju jednako slobodno kao i osobe bez oštećenja te smatra da žene s invaliditetom moraju imati mogućnost da svoj život vode kao i žene bez invaliditeta te da ostvare svoje želje u pogledu majčinstva;

10. ističe da žene i djevojke s invaliditetom trebaju imati pravo na potpuno uživanje svojih seksualnih i reproduktivnih prava te na pristup obrazovanju o seksualnosti koje bi im pružali stručnjaci u tom području; stoga smatra da je ključno da žene i djevojke s invaliditetom imaju puni pristup medicinskoj njezi koja odgovara njihovim posebnim potrebama, uključujući ginekološko savjetovanje, liječničke preglede, planiranje obitelji i podršku tijekom trudnoće prilagođenu njihovim potrebama; poziva države članice da se pobrinu za to da njihove javne usluge zdravstvene skrbi uključuju odgovarajući pristup tim uslugama;

11. ponovno potvrđuje svoje stajalište o tome da se ženama i muškarcima s invaliditetom, kao i njihovim obiteljima, mora osigurati stručna pomoć, uključujući skrb o djeci, kako bi im se omogućilo potpuno uživanje u majčinstvu i očinstvu;

12. ističe da u kontekstu ostvarivanja autonomnog i samostalnog života osoba s invaliditetom, posebno žena, pomoć (osobna ili javna) predstavlja sredstvo kojim se njima i njihovim obiteljima može pružiti podrška, omogućiti im pristup radnom mjestu, obrazovnim institucijama ili institucijama za strukovno obrazovanje te pružiti podrška u slučaju trudnoće ili majčinstva;

13. ponavlja da je potrebno hitno riješiti problem nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom u privatnom i institucionalnom okruženju te poziva države članice da uspostave službe za potporu koje će biti na raspolaganju ženama i djevojčicama neovisno o vrsti invaliditeta; zalaže se za to da Europska unija pristupi Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) kao daljnji korak u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom;

14. sa zabrinutošću napominje da su žene i djevojčice s invaliditetom, osobito one koje su suočene s višestrukom diskriminacijom, izložene većoj opasnosti od rodno uvjetovanog nasilja, uključujući seksualno nasilje i/ili seksualno iskorištavanja, u privatnom i institucionalnom okruženju; naglašava da je potrebno da države članice uvedu ili ojačaju

RR\1097687HR.doc 91/97 PE578.465v02-00

HR

zakonodavstvo kojim se štite prava žena i djevojčica s invaliditetom u slučajevima takvog rodno uvjetovanog nasilja te da im pruže podršku u oporavku;

15. podsjeća na ulogu medija u tome kako se prikazuju žene i djevojčice, kao i invaliditet, te napominje da nedostatna vidljivost ili širenje stereotipa mogu dovesti do predrasuda, nasilja i isključenosti; poziva sve europske institucije da pokrenu i podrže informativne kampanje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom te da se bore protiv predrasuda, diskriminacije i zločina iz mržnje usmjerenih na osobe s invaliditetom, uključujući žene i djevojčice; smatra da bi se u medijima, osim povećanju njihove vidljivosti, trebalo težiti i stvaranju pozitivne slike o ženama i djevojčicama s invaliditetom;

16. podsjeća na važnost temeljnog prava osoba s invaliditetom da sudjeluju u političkim postupcima i donošenju odluka u području invaliditeta na svim razinama, kako je istaknuto u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom; ističe da se ženama i djevojčicama s invaliditetom, uključujući one iz marginaliziranih i osjetljivih skupina izloženih višestrukoj diskriminaciji, mora omogućiti i dati poticaj da sudjeluju u postupcima donošenja odluka kako bi se zajamčilo da će njihovi interesi biti izraženi, podržani i zaštićeni, te kako bi se zajamčila istinska rodna perspektiva počevši od najnižih razina; poziva države članice da osiguraju adekvatno prilagođene usluge i infrastrukturu kojima bi se te osobe potaknulo na aktivnu uključenost i sudjelovanje, te da ulažu u asistivnu i prilagodljivu tehnologiju i e-uključenost;

17. izražava zabrinutost zbog toga što se u nekim državama članicama europski strukturni i investicijski fondovi upotrebljavaju za poticanje institucionalizacije, a ne za razvoj uključivijih zajednica u kojima osobe s invaliditetom mogu živjeti uz odgovarajuću potporu; zabrinut je zbog toga što osobe s invaliditetom, a posebno žene, djeca i starije osobe, mogu biti žrtve nasilja ili zlostavljanja, osobito u institucionalnom okruženju;

18. zabrinut je zbog različitih oblika isključenosti do kojih institucionalizacija osoba s invaliditetom može dovesti te zbog toga što takvo diskriminatorno postupanje može potaknuti dodatne predrasude i zlostavljanje u institucionalnom okruženju te u društvu općenito;

19. traži da se europski strukturni i investicijski fondovi koriste na uravnotežen način u cilju poticanja razvoja uključivijih zajednica i, po potrebi, institucionalizacije kako bi u oba slučaja žene i djevojke, djeca i mladi s invaliditetom mogli primati odgovarajuću podršku i pomoć u cijeloj Uniji; ponavlja da države članice moraju poticati uključive i podupiruće zajednice te omogućiti odgovarajuću potporu u nadilaženju rodno uvjetovanih prepreka i diskriminacije kojima su izložene žene i djevojčice s invaliditetom;

20. izražava zabrinutost zbog visoke stope nezaposlenosti osoba s invaliditetom, a posebno žena s invaliditetom, u usporedbi s drugim skupinama stanovništva u Europskoj uniji; poziva države članice da izrade i zajamče zakonodavni i politički okvir za sudjelovanje žena s invaliditetom na tržištu rada, uključujući žene s invaliditetom koji nije vidljiv, koje boluju od kroničnih bolesti ili poremećaja u učenju;

21. ističe važnost koju socijalna poduzeća i zadruge imaju za društvenu i ekonomsku uključenost te osnaživanja osoba s invaliditetom, a posebno žena s invaliditetom; poziva Komisiju i države članice da u programima i politikama za osobe s invaliditetom i rodno osviještenoj politici posebnu pozornost posvete socijalnoj ekonomiji;

PE578.465v02-00 92/97 RR\1097687HR.doc

HR

22. zabrinut je zbog činjenice da je odgoj djece s invaliditetom zadaća koju obično preuzimaju žene;

23 naglašava neprocjenjivu i financijski podcijenjenu ulogu žena koje se skrbe za članove obitelji s invaliditetom;

24. naglašava važnost uključivanja djevojčica s invaliditetom u redovni obrazovni sustav u svim slučajevima u kojima njihov invaliditet to dozvoljava; podsjeća na važnu ulogu formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja te cjeloživotnog učenja u poticanju društvene uključenosti žena i djevojčica s invaliditetom; ističe potencijal sektora umjetnosti i kulture u osnaživanju žena i djevojčica s invaliditetom te u rješavanju problema predrasuda i diskriminacije na temelju invaliditeta; napominje da je potrebno podupirati uključive obrazovne programe u kojima se pozornost posvećuje rješavanju prepreka s kojima se suočavaju osobe s poremećajima u učenju i suzbijanju određenih stereotipa, diskriminacije i zločina iz mržnje koji su usmjereni na njih;

25. naglašava važnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija za mobilnost, komunikaciju i pristup javnim uslugama; stoga poziva države članice da aktivno promiču sudjelovanje osoba s invaliditetom, što uključuje i pristup javnim uslugama na internetu;

26. apelira na institucije EU-a da revidiraju Pravilnik o osoblju, interne propise i provedbene propise u cilju donošenja sveobuhvatne politike zapošljavanja, uključujući pozitivne mjere, kako bi aktivno povećavale broj zaposlenika i pripravnika s invaliditetom te kako bi osigurale da svi zaposlenici institucija EU-a s invaliditetom ili oni koji uzdržavaju članove obitelji s invaliditetom dobiju prikladan smještaj koji im je potreban kako bi mogli uživati svoja prava jednako kao i ostali; nadalje, poziva Komisiju da revidira Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja kojim se koriste institucije EU-a kako bi se njime u cijelosti obuhvatile zdravstvene potrebe povezane s invaliditetom na način koji je u skladu s Konvencijom;

27. poziva Komisiju da zajamči da se u europskim školama provodi uključivo obrazovanje te da zajamči, u skladu sa zahtjevima iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u pogledu multidisciplinarne procjene pojedinačnih potreba, neisključivanje djevojčica s invaliditetom te pružanje odgovarajućeg i prihvatljivog smještaja;

28. poziva Europski parlament da ojača unutarnji mehanizam za koordinaciju provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom („Mreža za provedbu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom”) kao horizontalan mehanizam svih parlamentarnih odbora u pogledu praćenja i provedbe Konvencije; uz posebno dodijeljeno vlastito osoblje;

29. poziva na hitnu ratifikaciju Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje imaju druge smetnje pri čitanju otisnutog teksta, pri čemu ta ratifikacija ne treba ovisiti o reviziji pravnog okvira EU-a niti o datumu donošenja odluke Suda Europske unije; poziva Komisiju da podnese zakonodavne prijedloge potrebne za provedbu Ugovora iz Marakeša;

30. poziva na to da se hitno deblokira direktiva EU-a protiv diskriminacije, u pogledu koje u Vijeću nije zabilježen nikakav pomak od 2008., te da se ta direktiva posebno usmjeri na rješavanje problema višedimenzionalne diskriminacije koja se temelji na rodnom aspektu i

RR\1097687HR.doc 93/97 PE578.465v02-00

HR

invaliditetu;

31. poziva države članice da odmah pojačaju uložene napore u cilju pružanja jednako dostupne uprave i usluga osobama s invaliditetom, kao što je to slučaj kod osoba bez invaliditeta; ističe da se samostalan život, društvena uključenost te sudjelovanje žena i djevojčica s invaliditetom može postići samo ako se uklone preostale prepreke; nadalje smatra da se opće informacije o uslugama za građane (kao što su informacije o obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj i zdravstvenoj skrbi) moraju pružati u različitim oblicima i formatima, na jednostavan i siguran način koji je dostupan osobama s invaliditetom;

32. ističe da Vijeće treba ubrzati prijedlog direktive o dostupnosti internetskih stranica tijela javnog sektora u cilju povećanja dostupnosti dokumenata, videozapisa i internetskih stranica te u cilju omogućavanja alternativnih načina komunikacije dostupnih osobama s invaliditetom;

33. pozdravlja činjenicu da je Komisija 2. prosinca 2015. objavila prijedlog o donošenju Europskog akta o pristupačnosti; podsjeća na činjenicu da je potreban sveobuhvatan pristup kad je riječ o pristupačnosti te da se u skladu s člankom 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom mora zajamčiti pravo pristupa osobama s bilo kojom vrstom invaliditeta.

PE578.465v02-00 94/97 RR\1097687HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 19.4.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

3010

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Catherine Bearder, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Marijana Petir, Pina Picierno, João Pimenta Lopes, Terry Reintke, Jordi Sebastià, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rosa Estaràs Ferragut, Kostadinka Kuneva, Constance Le Grip, Evelyn Regner, Marc Tarabella

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marco Zanni

RR\1097687HR.doc 95/97 PE578.465v02-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 30.5.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

4130

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, David Casa, Ole Christensen, Lampros Fountoulis, Arne Gericke, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Michaela Šojdrová, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Tania González Peñas, Richard Howitt, Dieter-Lebrecht Koch, Edouard Martin, Tamás Meszerics, Evelyn Regner, Joachim Schuster, Helga Stevens, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Xabier Benito Ziluaga, Rosa D’Amato, Jens Geier, Sylvie Goddyn, Jasenko Selimovic

PE578.465v02-00 96/97 RR\1097687HR.doc

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

41 +ALDE Jasenko Selimovic

ECR Arne Gericke, Czesław Hoc, Anthea McIntyre, Helga Stevens, Ulrike Trebesius,

EFDD Laura Agea, Rosa D'Amato,

GUE/NGL Xabier Benito Ziluaga, Tania González Peñas, Rina Ronja Kari, Kostadinka Kuneva, João Pimenta Lopes,

ENF Mara Bizzotto

PPE David Casa, Danuta Jazłowiecka, Dieter-Lebrecht Koch, Ádám Kósa, Thomas Mann, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Michaela Šojdrová,

S&D Guillaume Balas, Brando Benifei, Ole Christensen, Jens Geier, Richard Howitt, Jan Keller, Javi López, Edouard Martin, Georgi Pirinski, Evelyn Regner, Maria João Rodrigues, Joachim Schuster, Marita Ulvskog, Flavio Zanonato,

VERTS/ALE Jean Lambert, Tamás Meszerics, Terry Reintke,

3 -ENF Sylvie Goddyn,Dominique Martin,

NI Lampros Fountoulis

0 0

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

RR\1097687HR.doc 97/97 PE578.465v02-00

HR