26
Nasilje među djecom i mladima Jelica Perasović, spec. školske medicine NZJZ Županije splitsko dalmatinske Služba za školsku medicinu Savjetovalište za teškoće u učenju i ponašanju Split, 10.01.2013.

Nasilje među djecom i mladima

  • Upload
    perry

  • View
    70

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Nasilje među djecom i mladima. Jelica Perasović, spec. školske medicine NZJZ Županije splitsko dalmatinske Služba za školsku medicinu Savjetovalište za teškoće u učenju i ponašanju Split, 10.01.2013. Nasilje među djecom i mladima. Agresivno ponašanje - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Nasilje među djecom i mladima

Nasilje među djecom i mladima

Jelica Perasović, spec. školske medicine

NZJZ Županije splitsko dalmatinske

Služba za školsku medicinu Savjetovalište za teškoće u učenju i ponašanju

Split, 10.01.2013.

Page 2: Nasilje među djecom i mladima
Page 3: Nasilje među djecom i mladima

Nasilje među djecom i mladima

Agresivno ponašanje

Agresivnost

Autoagresivnost

Bullying

Cyberbullying

Poremećaji ophođenja ili antisocijalna ponašanja:

I Agresivni poremećaj ponašanja uz slabiju socijalizaciju

II Socijalizirani poremećaj ophođenja.

Page 4: Nasilje među djecom i mladima

Nasilje među djecom i mladima

► Skandinavija je prva počela ukazivati na postojanje međuvršnjačkog nasilja.

►Prva sustavna istraživanja provodi D.Olweus u Norveškoj.

► Različita istraživanja su pokazala da je:

• 27% učenika OŠ i 10% učenika SŠ tijekom jedne šk. god. najmanje jedanput bilo izloženo međuvršnjačkom nasilju.

• nasilje među djecom tih, ozbiljan i relativno stalan problem

• okrutnost u školskoj sredini prisutna je u OŠ, u SŠ svih vrsta i usmjerenja, i u pretežito muškim i u ženskim razredima.

Page 5: Nasilje među djecom i mladima

Žrtve nasilja među djecom u posljednjih nekoliko mjeseci

HBSC – 2009/2010

82

11

2 2 4

84

10

2 2 3

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

nikada jednom ilidvaput

dva do tri puta jednom tjedno nekoliko putatjedno

Dječaci %

Djevojčice %

Page 6: Nasilje među djecom i mladima

Sudjelovanje u nasilju prema drugima u posljednjih nekoliko mjeseci

HBSC – 2009/2010

72

19

2 3 4

86

11

1 1 20

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

nikada jednom ilidvaput

dva do triputa

jednom tjedno nekoliko putatjedno

Dječaci %

Djevojčice %

Page 7: Nasilje među djecom i mladima

Učenici žrtve nasilja i nasilni prema drugima HBSC – 2009/2010

19 20

1314

2523

0

5

10

15

20

25

30

11 godina 13 godina 15 godina

Žrtve nasilja %

Nasilni %

Page 8: Nasilje među djecom i mladima

Pojavnost međuvršnjačkog nasilja u Hrvatskoj HBSC – 2009/2010

• Svaki šesti dječak i svaka šesta djevojčica smatraju da su bili izloženi nasilju od strane svojih vršnjaka

• Svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica bili su nasilni prema svojim vršnjacima

Page 9: Nasilje među djecom i mladima

Međuvršnjačko nasilje u Hrvatskoj HBSC – 2009/2010

→ Dječaci izloženiji nasilju i skloniji nasilničkom ponašanju u svim dobnim skupinama, osobito izravnom

→ Djevojčice su rjeđe nasilne i sklonije neizravnom nasilju

→ Nasilništvo doseže vrhunac u 7.razredu

→ Učenici koji dobro komuniciraju s roditeljima/samo s majkom i/ili sa starijom sestrom bili su rjeđe uključeni u međuvršnjačko nasilje

Page 10: Nasilje među djecom i mladima

Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje HBSC – 2009/2010

Djeca i mladi izloženi nasilju:

→ Litva, Belgija (francuski dio) i Estonija su na vrhu

→ Hrvatska je pri dnu ljestvice

Djeca i mladi koji zlostavljaju svoje vršnjake:

→ Rumunjska, Litva i Latvija su na vrhu

→ Hrvatska je u donjoj trećini ljestvice

Page 11: Nasilje među djecom i mladima

Sudjelovanje u tučnjavi u proteklih 12 mjeseci prema dobi HBSC – 2009/2010

41%45%

32%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

50%

11 godina 13 godina 15 godina

Page 12: Nasilje među djecom i mladima

Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje HBSC – 2009/2010

Djeca i mladi koja su sudjelovala u tučnjavi:

→ Belgija, Armenija i Španjolska su na vrhu

→ Hrvatska je u sredini ljestvice

Page 13: Nasilje među djecom i mladima

Elektroničko nasilje među djecom školske dobi

► Prema istraživanju UNICEF-a u Hrvatskoj među učenicima od 5. do 8. razreda:

• 26% je povremeno doživjelo elektroničko uznemiravanje• 4,5% učenika je izloženo često i kontinuirano

• 96% osmaša ima mobitel• 96% osmaša kod kuće ima računalo• 85% njih ima pristup internetu• 69% ih koristi internet svaki dan

_____________________________________________________________UNICEF-ov ured pri Hrvatskoj

Page 14: Nasilje među djecom i mladima

Tko sve ima utjecaj na zdravlje djece i mladih?

OBITELJ

ŠKOLA

VRTIĆ

MEDIJI

DRUŠTVENA ZAJEDNICA

ZDRAVSTVO

CRKVA

VRŠNJACI

Page 15: Nasilje među djecom i mladima

Obitelj

Komunikacija s roditeljima

„...ja i moji roditelji smo u super odnosima, jer oni uvijek nešto govore, ja ih ne slušam, tako da svatko vozi po svome i svi smo zadovoljni...” *

________________________________________________________*Naše bonace i tramontane, S.Nell • H.Piplović, Projekt Obrtničke škole

Page 16: Nasilje među djecom i mladima

Psiholog

Učitelj

PsihijatarObiteljski liječnik,

pedijatar

CZSS

Defektolog, logoped

Pedagog

Školski liječnik

Page 17: Nasilje među djecom i mladima

Uloga obitelji i škole u zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata - prikaz rada savjetovališta za roditelje pri OŠ Prof. Filip Lukas -

Rad Tima

Članovi Tima: psiholog pedagog logoped spec. školske medicine

Rad Savjetovališta: jednom mjesečno u prostoru OŠ Prof. Filip Lukas

Konzultacije tima:• direktne (individualni dolasci)• indirektne (telefonski, e-mail)

Oblici konzultacija: • izmjene informacija• dogovor o pristupu svakom pojedinom djetetu/roditelju • dogovor o radu i planu aktivnosti (s djecom, roditeljima, učiteljima)• priprema za rad u Savjetovalištu

Page 18: Nasilje među djecom i mladima

Rad Tima

Broj djece obuhvaćeno radom Tima

Školska

godina

Broj djece i mladih

Broj djece i mladih prema višekratnim konzultacijama

Broj djece i mladih

po spolu

M Ž

2009/10 46 28 32 14

2010/11 36 11 25 9

2011/12 31 14 21 12

Ukupno 113 53 78 35

Page 19: Nasilje među djecom i mladima

Rad Tima

Vrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće sastajao i konzultirao

1. Teškoće učenja

2. Zdravstvene teškoće

3. Složena obiteljska situacija

4. Teškoće čitanja i pisanja

5. Razvojne teškoće djece dorasle za upis u prvi razred

6. Intelektualne sposobnosti u kategoriji lakšeg zaostajanja (LMR)

7. Emocionalne teškoće

8. Smetnje ponašanja

Page 20: Nasilje među djecom i mladima

Rad TimaVrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće sastajao i

konzultirao za svaku šk. god.

23%

27%5%4%5%7%8%21%

Teškoće učenja

Zdravstvene teškoće

Slož.obiteljska situacija

Teškoče čitanja i pisanja

Razvojne teškoće djece dorasle za upis u prvi razred

Intelektualne sposobnosti u kategoriji lakšeg zaostajanja(LMR) Emocionalne teškoće

Smetnje ponašanja

2009/10

21%

8%7%

5% 4%5%27%

23%

2010/11

11%7%

6%

23%4% 11%

12%

26%

2011/12

3%14%

23% 7%17%

10%

15%

11%

Page 21: Nasilje među djecom i mladima

Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu

Broj roditelja obuhvaćenih radom tima u Savjetovalištu

Školska godina

Broj sastanaka savjetovališta

Broj djece obuhvaćeno radom tima

Broj roditelja

Broj dolazaka roditelja

Broj višekratnih dolazaka roditelja

2009/10 9 46 10 13 3

2010/11 8 36 16 19 3

2011/12 8 31 14 25 9

Page 22: Nasilje među djecom i mladima

Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu

Direktni rad s roditeljem:

• savjetodavni

• suportivni

• ventilirajući

Najučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja:

• prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju

• odgojne metode i advekatna skrb o djetetu

• razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika rada kod kuće

• upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman

Page 23: Nasilje među djecom i mladima

32%

20%

28%

20%

34%

21%24%

21%

37%

23%23%

17%

2009/10 2010/11 2011/12

Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu

Najučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja za svaku šk. god.

1. prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju2. odgojne metode i advekatna skrb o djetetu 3. razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika rada kod kuće

4. upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman

Page 24: Nasilje među djecom i mladima

Zaključno

• Povećanjem broja savjetodavnih razgovora s roditeljima, povećava se i trijaža teškoća djece i adolescenata čime se povećava kvaliteta rada.

• Detektiranjem teškoća na samom ulasku u OŠ omogućava se pravovremeno prepoznavanje teškoća i reagiranje čime se preventivno djeluje na zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata.

• Kontinuirani rad s roditeljima je potreban.• Potreba za timskim radom je sve veća, a timski rad

efektniji. • Potrebe su veće od mogućnosti.

Page 25: Nasilje među djecom i mladima

Zaključno

• Zajedničkim savjetodavnim radom školskih stručnih suradnika i školskog liječnika s roditeljima ostvaruje se kvalitetnija uloga obitelji i škole u očuvanju mentalnog zdravlja djece i adolescenata.

• Ovakvim pristupom pridonosi se održavanju podržavajuće školske sredine i njenom pozitivnom utjecaju na očuvanje i poboljšanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata.

• Promocija mentalnog zdravlja u osnovnoj školi je važna.

Page 26: Nasilje među djecom i mladima