POVIJEST; za V. razred osnovne kole; Kako e se koristiti ovom knjigom?; Stalne oznake u tvom udbeniku: Sl. slika PZ Povijesni zemljovid * rije oznaenu zvjezdicom moe nai u Malom tumau i kazalu odabranih tuica na kraju knjige Masno otisnutim rijeima posvetit e posebnu pozornost. Kratak uvod otisnut ovakvim slovima najavit e ti sadraj svake lekcije. Pitanja na kraju svakog odjeljka pomoi e ti da otkrije i da ponovi ono to je osobito vano u tome odjeljku. Pitanja na kraju svake lekcije pomoi e ti da ponovi cijelu lekciju. Na kraju svakog poglavlja stoji saeti pregled gradiva. Odabrane predaje starih naroda itat e na sivoj podlozi. Ovdje moe proiriti svoje znanje: na utoj su podlozi dopunski podaci o povijesnim dogaajima i osobama.

Sadraj; UVOD 6 1. 2. Kako saznajemo o prolosti Povijest 12 8

PRAPOVIJEST 14 3. 4. 5. 6. Starije kameno doba 16 Mlae kameno doba 18 Prvi rudari, ljevai i kovai 22 Mlae eljezno doba - osvit povijesti na hrvatskome povijesnom prostoru 26 32

ZEMLJE PRVOGA PISMA 7. 8. 9.

Iz povijesti plodnog Meurjeja 34 Egipat - zemlja koju je darovala rijeka 36 Prve visoke kulture na Srednjem i na

10.

Dalekom istoku 40 Susjedi i uenici 46 46

42

GRKI SVIJET KLASINA GRKA 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18.

Osvit povijesti u Grkoj 48 Vrijeme gradova-drava 51 Sparta i Atena 54 Duh klasine Grke 56 Grko-perzijski ratovi 60 Zlatno doba Atene 62 Sukob meu Grcima i njegove posljedice Italski, sicilski i jadranski Grci 68 72

66

HELENISTIKO RAZDOBLJE 19. 20. RIMSKI

Makedonsko Kraljevstvo povezuje grki i istoni svijet 73 Kultura helenistikih kraljevstava SVIJET 80 80

76

RIMSKA REPUBLIKA 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27.

Drevna Italija 81 Grad Rim 84 Duh republikanskog Rima 86 Rim - gospodar Sredozemlja 89 Suprotnosti u dravi svjetskih gospodara Preobrazba Rimske Republike 93 Kako su na hrvatskome povijesnome prostoru ustrojene rimske pokrajine 96 100

92

RIMSKO CARSTVO 28. 29. 30. 31.

August i rimski mir: 100 Procvat ranoga Carstva 102 Carstvo brani granice 106 Rimske pokrajine na hrvatskome povijesnome prostoru u rano doba Carstva 108 32. Preobrazba Carstva 112 33. Rimske pokrajine na hrvatskome povijesnome prostoru u kasno doba Carstva 114 OSVIT SREDNJEGA VIJEKA SEOBA NARODA 34. 35. 117 117

Huni i Zapadno Carstvo 118 Goti i Istono Rimsko Carstvo 119

BIZANT I SLAVENI 36. 37. 38.

122 123

Bizant Justinijanova doba Slaveni i Avari 125 Slaveni na tlu Carstva 128

Mali tuma i kazalo odabranih tuica UVOD

130

eljeznica Prva je parna lokomotiva u svijetu krenula na vonju godine 1814. Pedesetak godina kasnije eljeznica je povezivala Be, Zagreb i Sisak tri puta tjedno. Put od Zagreba do Bea trajao je oko petnaest sati. Izmeu Zagreba i Bea danas dnevno vozi vie brzih vlakova s elektrinom lokomotivom. Put traje est i pol sati. Brod Prvi je hrvatski pomorski parobrod, Hrvat, sagraen u Rijeci godine 1872. Od Senja do Rijeke plovio je koju minutu manje od tri sata. Dananji putniki gliser tu bi udaljenost prevalio za sat i koju minutu. Telefon Telefon je izumljen godine 1876. Ve etiri godine kasnije uveden je u Zagrebu. Njime se tada moglo razgovarati samo na koji kilometar udaljenosti. Danas telefonske veze spajaju sve kontinente. U nekoliko sekundi moemo bilo iz kojega hrvatskoga mjesta uspostaviti vezu sa sugovornikom bilo gdje u svijetu. Zrakoplovna bomba Iz bojnih su zrakoplova godine 1911. baene prve bombe, a 1945. japanski grad Hiroima razoren je atomskom bombom. Nakon toga izumljena su jo razornija oruja. Tijekom vremena sve se mijenja Meu predmetima koji vas okruuju vrlo lako razlikujete novo od staroga: odjeu, radijske ili televizijske prijamnike, automobile ... Veinom ste desetgodinjaci, a na tim se obinim predmetima samo za vaega ivota tota izmijenilo. Niste posebno prouavali starine, ali ete ve na prvi pogled znati rei koji od dvaju stupaca fotografija to slijede prikazuje predmete iz sadanjosti, a koji iz prolosti. U posljednjih dvjestotinjak godina ljudi su svojim izumima doista izazvali goleme promjene. Mnogi su izumi poboljali ljudski ivot. Neki imaju nesluenih i neeljenih posljedica koje ljudi nastoje ukloniti. Promjene moemo razabirati i pratiti na svemu to nas okruuje. Dvjesto godina samo su kratko vrijeme u vrlo dugakoj prolosti ovjeanstva, tijekom koje je ovjek mnotvom pronalazaka mijenjao nain svojega ivota. to dublje zaemo u prolost, to emo brojnije i vee razlike opaziti prema sadanjosti. to se tijekom vremena dogaa s ovjekovim okrujem i s nainom ivota ljudi? .c1.1. Kako saznajemo o prolosti?;

Iz prolosti su sauvana dragocjena i vrlo raznolika svjedoanstva o tome kako je neko bilo i to se sve dogaalo. Da bi se ta svjedoanstva ispravno razumjela, valja ih brino prouavati. Tako saznajemo o prolosti. Pogledaj kakva nam svjedoanstva o prolosti nude dva velika hrvatska grada, Split i Zagreb! Promatrajui pojedine zgrade, itave etvrti i njihov poloaj u naseobini, moe razaznati kakva je ona bila neko, u vrlo dubokoj prolosti. Isto tako raspoznaje to su njezini itelji tijekom vremena odonda do sada u njoj mijenjali i moe pretpostaviti zato su to inili. I prvotno stanje i kasnije mijene znatno utjeu na dananji izgled naselja, pa i na ivot ljudi u njemu. to valja istraiti i upoznati da bi se razumjele sadanje prilike u naemu okruju? Izvori Sve iz ega moemo stei izravnu spoznaju o prolosti izvor je naega znanja o njoj. Meu izvorima koji su prikazani na slikama uz ovaj uvod ima i takvih to te okruuju u svakodnevici, a i takvih koji su pohranjeni u posebnim ustanovama. Nisu svi izvori pristupani poput onih to ih razabiremo u svakodnevici, niti lijepo ureeni, izloeni ili brino spremljeni poput onih u ustanovama koje se brinu o njima. Naseobine koje su utemeljene u dubokoj davnini vie su puta ruene i iznova graene. Mnogi predmeti kriju se duboko pod zemljom. Do njih se moe doprijeti brinim, struno voenim istraivanjem - arheolokim* iskopavanjem. Arheoloko nalazite izvor je nebrojenih podataka o prolosti. Kad istraivanje zavri, naeni e se predmeti pohraniti u nadlenom muzeju*, a ostaci graevina mogu se urediti i uvrstiti tako da ostanu vidljivi posjetiocima. Prema istraenim ostacima strunjaci mogu s velikom vjerojatnou pretpostaviti, pa i prikazivati kako su neko izgledale i bile opremljene pojedine zgrade i itave naseobine. to moe biti izvorom podataka o prolosti? Gdje se sve takvi izvori nalaze? Vrste izvora Promotri rodoslovno stablo plemenite obitelji Drakovi! To je izvor koji o prolosti svjedoi slikom, zapisom i samom svojom graom. Prema tome na koji nain prua najvie podataka, izvor se naziva pisanim, slikovnim, zvukovnim ili predmetnim. U koju bi skupinu valjalo svrstati rodoslovno stablo obitelji Drakovi? Kada ti netko pripovijeda o tome kako se neko ivjelo ili kako su se odvijali protekli dogaaji u kojima je sudjelovao, to je usmena predaja, jedan od zvukovnih izvora. Kakvi sve mogu biti izvori o prolosti? Istraivanje izvora Iz izvora se ne dobiva uvijek prava slika o prolosti. Neke su izvore oni to su ih izraivali hotice iskrivili, a u drugima su pogrijeili ne hotei, iz neznanja. Izvor moe biti teko oteen. Moglo je protei toliko mnogo vremena otkako je izvor nastao da ga se vie ne moe razumjeti bez raznovrsnih predznanja. Tko hoe valjano razumjeti prolost, mora nadasve brino i znalaki provjeriti izvore koje kani upotrijebiti. Zato je potrebno brino i znalaki provjeriti izvore po kojima e se doznavati o prolosti? Znanstvena i struna djela

Temeljem rada na izvorima strunjaci i znanstvenici piu djela u kojima izlau zakljuke do kojih su doprli o tome kako je neko bilo, to se, kada i zato dogaalo. Kad su takva djela namijenjena drugim znanstvenicima, u njima je obino mnogo strunih izraza. No, ona mogu biti prilagoena i obinim itateljima, a posebno se prireuju za mlade. Iz takvih se djela moe mnogo doznati o prolosti, no ona o njoj ne svjedoe izravno: nisu izvori. Nazivamo ih literaturom*. Kakva djela u istraivanju prolosti nazivamo literaturom? Umjetnika djela Umjetnici rado prikazuju junake i dogaaje iz prolosti. esto su to osobe, dogaaji i prilike koji su stvarno postojali, ali umjetnici satkaju o njima vlastitu priu i pridaju im zamiljene osobine. Slobodni su izmisliti i doarati itave prizore o kojima nema nikakvih izvornih dokaza. Sigurno ste ve itali takve pripovijesti i stripove, gledali slike, filmove i predstave sa sadrajem iz davnine. Za neke ste osobe i dogaaje iz prolosti vjerojatno doznali upravo preko takvih djela. Meutim, njihovim stvarateljima nije ni dunost ni nakana tono utvrditi i prikazati proteklu stvarnost. U takvim djelima moete uivati i diviti im se: mnoga su vrijedne umjetnine. No imajte uvijek na umu da ste iz njih ponajvie doznali kako njihov stvaratelj zamilja da je neko bilo, a ne kako je bilo doista. Prikazuje li se u umjetnikim djelima obvezatno protekla stvarnost? Kako se dijele izvori za istraivanje prolosti? Kakvih potekoa moe biti u radu na izvorima? Kako se one rjeavaju? to je literatura za istraivanje prolosti? Kako ona svjedoi o prolosti? Kako umjetnici smiju prikazivati proteklu stvarnost?

.c1.2. Povijest ; Svatko se rado sjea ugodnih i veselih doivljaja. No svakome se dogodilo i togod tuno, a moda i strano. Svi se vi s ponosom sjeate kad ste uinili neto osobito dobro ili hrabro. Svatko od vas pamti i da je uinio poneto ega se stidi. Toga se radije ne bi niti sjeao. Ipak, sve je to dio njegove desetgodinje prolosti, njegove osobne povijesti. Tako je i s prolou itavoga ovjeanstva. Povijest - prolost ovjeanstva S pomou izvora moemo uz valjan postupak istraivati i doznavati gotovo o svemu to se dogaalo u prolosti, od toga kako su ivjeli pojedinci u vlastitim domovima, pa do toga kako su se uzdizala i kako su propadala mona kraljevstva. Najstariji izvori o ovjeku koji su dosada naeni jesu prva orua to ih je on sebi izradio od kamena i njegovi vlastiti tjelesni ostaci. Najee su to dijelovi najjaih kostiju ljudskoga tijela. Smatra se da su stari dva milijuna godina. Toliko je dugaka i prolost ovjeanstva. Ona se naziva i povijeu. Obuhvaa sve to su ljudi inili i sve to im se dogaalo: radosno i alosno, dobro i zlo, lijepo i runo... to sve i uz kakav postupak moemo iz izvora doznati o prolosti? to su najstariji izvori i koliko su stari? Velika povijesna razdoblja Da bismo se lake snali u dugoj i bogatoj prolosti ovjeanstva, ralanjujemo je na nekoliko velikih povijesnih razdoblja. Ona se odjeljuju odabranim povijesnim dogaajima. Podjela na prapovijest, stari, srednji i novi

vijek i najnovije tijeku. elimo li skladu s njezinim Po emu je na Sl.

doba korisna je kad se valja brzo snai u dugomu vremenskom iscrpno pratiti krau povijesnu pojavu, moramo je dijeliti u posebnim razvitkom. 7. podijeljena hrvatska dravna povijest?

Raunanje vremena od znaajnog dogaaja: era* Mnogi su narodi brojili i jo broje protjecanje vremena od nekoga znaajnog dogaaja iz svoje stvarne ili zamiljene prolosti. Takav se nain raunanja vremena i razdoblje koje on obuhvaa nazivaju erom. Na Sl. 6. sigurno ste zamijetili dogaaj od kojega brojevi tisuljea teku na dvije strane, i prema prapovijesti, i prema naemu vremenu. To je Kristovo roenje. Ono je donijelo toliko duboke promjene da su ljudi otro razluili razdoblje prije no to je Krist roen od razdoblja nakon njegova roenja, i poeli su od toga dogaaja brojiti godine i u prolost i u budunost. To je kranska era. Takav je nain raunanja vremena danas postao meunarodnim. to je to era? ime zapoinje kranska era? ovijesna znanost Povijest je znanost koja istrauje i tumai prolost ovjeanstva. Izvori na koje se znanstvenici oslanjaju kad je istrauju nazivaju se povijesnim izvorima, a djela koja piu temeljem provedenih istraivanja zovu se povijesna literatura. Povijest ovjeanstva toliko je bogata i raznolika da se ne moe istraivati sva odjednom. Moe se pratiti povijest kraih razdoblja, pojedinih osoba, obitelji, naseobina i pokrajina. Moe se pratiti povijest pojedinih drava i naroda - narodna povijest. Moe se istraivati i povijest poljodjelstva ili ribarstva, povijest obiaja - primjerice pri odijevanju, ili za stolom. Sve je to dio povijesti itavoga ovjeanstva - svjetske povijesti. ime se bavi povijesna znanost? Kako se u povijesnoj znanosti rabe povijesni izvori? Kako nastaje povijesna literatura? PRISTUP POVIJESTI Tijekom vremena sve se mijenja. Da bismo razumjeli sadanjost, valja nam poznavati prolost. O prolosti se moe matati, ona se moe kojekako zamiljati i prikazivati. Stvarno znanje o tome kakva je bila prolost moemo stjecati samo iz povijesnih izvora i iz povijesne literature, i to samo prikladnim postupkom. Prolost ovjeanstva naziva se povijeu. Ona je vrlo duga i raznolika. Moe se dijeliti u povijesna razdoblja. Povijesna znanost takoer se naziva povijeu. Ona preko izvora istrauje i tumai razliite sadraje iz prolosti. Znanje o prolosti to ga priskrbljuje povijesna znanost u prikladnom se obliku pretae u udbenike. Tako ste i vi u prilici upoznavati prolost i nauiti je sami valjano istraivati. Tko pozna i razumije prolost, moe djelovati tako da i sadanjost i budunost budu bolje i ljepe. I vi ete to moi. PRAPOVIJEST ovjek kroi Zemljom najmanje dva milijuna godina. Vei dio toga vremena nije poznavao pismo: to je razdoblje prapovijesti, najdue u povijesti ovjeanstva. Tijekom prapovijesti ovjeku su uspjeli mnogi izumi, ovladao je svim temeljnim

umijeima, ustrojio je svoju zajednicu i razvio bogat duhovni ivot. .c1.3. Starije kameno doba; Poetkom kamenog doba podneblje je bilo neizmjerno hladnije negoli danas. Biljni i ivotinjski svijet bili su drukiji. Najstariji tragovi ovjeka potjeu iz ledenog doba. Tek nekih 10 000 godina prije sadanjosti podneblje je postalo blae, a ovjek je razvio umijea prikladna za ivot u novim uvjetima. Ljudi u ledeno doba Prije dva do tri milijuna godina na Zemlji je nastupilo ledeno doba. Ledenjaci su prekrili velika prostranstva. Mnogo se vode pretvorilo u led, te se razina mora spustila za vie od stotinu metara. Svijet je izgledao drukije negoli danas: neki su morski tjesnaci posve presuili i kontinenti su se nali spojeni. Afrika i Europa doticale su se na Gibraltaru. PZ 1. Ljudi su tada ivjeli u travnatim ravnicama - savanama. Prije dva milijuna godina umjeli su od prevelikog oblutka udaranjem nainiti manje i svrhovitije orue. Hranili su se biljem i sitnim ivotinjama. Upoznajemo ih kao bia koja svjesno izrauju pomagala, a steena iskustva umiju prenijeti sljedeim naratajima koji e tako bre napredovati. Prapovijesno razdoblje kad su ljudi izraivali grubo kameno orue zovemo starije kameno doba. Sl. 10. Najstariji dosada poznati tragovi ljudi potjeu iz Afrike, pa se taj kontinent naziva kolijevkom ovjeanstva. Sljedee umijee kojim su ljudi ovladali bila je uporaba vatre. Nauili su je zapaliti, njome se koristiti i tititi od divljih ivotinja. Vatrom su umjeli opaliti vrh kolca da bi dobili drveno koplje s otvrdnulim iljkom. Njime su mogli uloviti vee ivotinje i tako pribaviti vie hrane. Unaprijedili su obradu kamena: oblutke su oblikovali bolje i svrhovitije. Nainili su prvo svestrano orue - runi klin. Napuili su gotovo sve krajeve svijeta, od svoje kolijevke u Africi, preko itave Azije, pa do zapadne i srednje Europe. PZ 1. to su sve umjeli ljudi ledenoga doba? ovjek iz doline Neander i ovjek iz Krapine Potkraj hladnoga razdoblja po itavoj Europi ivjeli su snani, niski ljudi, visoki oko 150 cm, iroka lica sa slabo izboenom bradom i jako izboenim obrvama. Prozvani su neandertalskim ljudima prema dolini Neander gdje su prvi put pronaeni i znanstveno protumaeni nji-hovi ostaci. Neandertalski je ovjek obitavao u piljama koje je ponekad morao preotimati piljskim medvjedima. Ledenim europskim prostranstvima kretale su se velike ivotinje, drukije od dananjih, poput mamuta, vunastog nosoroga ili soba. Neandertalski su ih ljudi umjeli uspjeno loviti. Pratili su kuda se kreu i postavljali im zamke u koje e upasti. Izraivali su vie vrsta oruja i orua kojim su ubijali ivotinje i dijelove lovine doraivali u razliite svrhe. Kamenim noevima i strugalima skidali su i istili kou svojega ulova. Odvajali su ile i tetive i njima spajali komade koe. Od kostiju su izraivali igle, udice i harpune, te nakit: ogrlice, privjeske i narukvice. Bilo je tu mnogo poslova. Neandertalski su ljudi ivjeli u nevelikim skupinama, ali dovoljno brojnima da sve to obave. Znanje o neandertalskom ovjeku unaprijedio je jedan nalaz iz Hrvatske. To su tragovi ljudskog obitavalita i ovjejih kostiju to ih je u pilji Hunjakovo u Krapini PZ 2. otkrio znanstvenik Dragutin Gorjanovi Kramberger. Koji je hrvatski nalaz unaprijedio znanje o neandertalskom ovjeku? Prva vjerovanja Neandertalski ovjek prvi je za kojega pouzdano znamo da se brinuo za svoje

pokojnike. Pokapao ih je u jame, uz njih bi poloio orue, nakit, hranu, pa ak i cvjetni vijenac! Grob bi potom dobro zatrpao krupnim kamenjem kako bi zatitio pokojnikovo tijelo. Vjerovao je da se ivot nastavlja poslije smrti. Svaka je skupina neandertalskih lovaca potovala svoju ivotinju - zatitnicu za koju je drala da osigurava uspjeh u lovu, a time i preitak zajednice. ivotinju-zatitnicu lovili su samo u posebnim prilikama da bi je sveano pojeli. Vjerovali su da se tako obnavlja snaga zajednice. Koja su sve vjerovanja najstarijih ljudi do sada spomenuta? Razumni ovjek Iz vremena potkraj starijega kamenog doba potjeu ljudski ostaci drukiji od neandertalskih. Pripadaju razumnom ovjeku, izravnome pretku dananjih ljudi. Razumni ljudi osobito su vjeto obraivali i ukraavali kost. Po stijenama pilja slikali su i urezivali likove ivotinja. Ispred njih su pjevali i plesom oponaali lov, vjerujui da e time sebi osigurati stvarni ulov. Slike i urezani crtei koji su nainjeni zbog takvih obreda ujedno su i poeci umjetnosti. ivim bojama naslikani likovi mamuta, bizona, konja ili jelena jo i danas zadivljuju u piljama june Francuske i panjolske. Pradavni lovci i skupljai hrane umjeli su od kamena, kosti ili slonovae oblikovati i enske kipove. Oni su bili olienje plodnosti i blagostanja. Deset tisua godina prije sadanjosti podneblje je postalo toplije, blae i vlanije. Ledenjaci su se otopili i povukli, pa se digla i razina mora. More je odvojilo neko povezane dijelove kopna. Vodotoci su nabujali, nastala su jezera i movare. Promijenio se biljni i ivotinjski svijet. Potomci razumnih ljudi tome su se prilagodili. Usavrili su vrlo mala orua od kresanog kamena koja su mogla sluiti kao iljci za strijele, ili se usaditi u drvene i kotane drke i tvoriti neto poput otrice harpuna, koplja, srpa ili noa. Svaki otupljeni kameni mogli su zamijeniti novim. Izumili su luk i strijelu, te su mogli loviti brzu divlja i ptice. U novim slatkim vodama bilo je ribe u izobilju. Meu oruem ovoga doba obilje je ribolovnoga pribora: harpuna, udica, utega za mree ... to su sve ljudi iznali nakon promjene podneblja prije deset tisua godina? Kakvim orujem love ljudi na Sl. 17.? Navedi dva naziva za ljude starijega kamenog doba! .c1.4. Mlae kameno doba; Posebno blago i plodno podneblje razvilo se na brdskim padinama dananjega Bliskog istoka, na prostoru od Sredozemlja do Perzijskog zaljeva. Zahvaalo je podruje u obliku polumjeseca, koje se zbog toga naziva plodnim polumjesecom. PZ 1. Tu su se najprije razvila umijea mlaega kamenog doba. Sl. 10. ovjek poinje uzgajati bilje i ivotinje: mlae kameno doba U posebno povoljnom i blagom podneblju plodnoga polumjeseca rasle su divlje itarice. Ljudi su ih eli kamenim srpovima, a kad je etva bila osobito bogata, viak su zrnja spremali u jame ili u kamene posude. S vremenom su opazili da od zrna koja su pala pri etvi ili preostala u zemljanoj jami ponovno niu i izrastaju biljke. Poeli su sijati itarice. Odabirali su najbolje sjeme da bi pospjeili sljedeu etvu i uveali prirod. Poeto klasje mlatili su drvenim tapovima da bi dobili isto zrnje, a njega su zatim mljeli izmeu dva kamena. Doskora su nauili sijati i saditi i druge korisne biljke kao to su graak, grah, lea i luk. Tlo u koje su polagali sjeme najprije su premetali i rahlili

drvenim tapom, drvenom kukom, zatim kotanom motikom i naposljetku jednostavnim drvenim plugom. Proizvodili su vie hrane no to su mogli potroiti, pa su poeli spremati zalihe za vrijeme oskudice. Otprilike u isto vrijeme ljudi su opazili da neke ivotinje mogu hranom primamiti k svojim obitavalitima i pripitomiti ih. Smatra se da je pas ve prije pratio lovce. Sada su ljudi pripitomili koze i ovce, a neto kasnije goveda i svinje. Drei te ivotinje blizu svojih nastamba, uvijek su imali pri ruci mlijeka, mesa, koe i vune. Uspjeh u lovu vie nije bio presudan za opstanak. Umijea poljodjelstva i stoarstva izmijenila su, olakala i unaprijedila ljudsko ivljenje. ovjek je od lovca i skupljaa hrane postao njezinim proizvoaem. Prapovijesno razdoblje kad se dogaala ta promjena naziva se mlaim kamenim dobom. Koja su dva umijea temeljito izmijenila ljudsko ivljenje u mlae kameno doba? Novo orue, posue i odjea Novi su oblici gospodarstva iziskivali drukije i savrenije orue. Valjalo je kriti ume da bi se uredila polja. Da bi dobio vre i otrije orue, ovjek je stao obraivati kamen na nov nain. Prethodno odlomljen i okresan kamen glaao je vlanim pijeskom s pomou drugoga tvrdog kamena. Novo je orue bilo uinkovitije od staroga. Valjalo je pohranjivati sve vie namirnica. ovjek je oblikovao posude od gline i suio ih na suncu, ali one nisu bile vrste i proputale su tekuinu. Vjerojatno je neki neeljeni poar pokazao da zemljano posue peenjem postaje vrsto i nepropusno. ovjek je poeo izraivati posue od peene zemlje keramiko* posue. Oblikovao ga je dubljenjem iz grumena gline, a kasnije iz glinenih prstenova koje je slagao jedan na drugi i zatim zaglaivao. U keramikom se posuu moglo kuhati na vatri. Ovce i koze davale su vunu, a i neke su biljke imale vlakna koja su mogla posluiti za predenje i tkanje. Nainjena je prva preslica, a kad su ispredene niti razapete na okomiti drveni okvir i optereene keramikim utezima, postavljen je prvi tkalaki stan. Tkanine su postale glavnim materijalom za odjeu. Kako se kameno orue i oruje izraivalo u starijem, a kako u mlaem kamenom dobu? Kakvo je to keramiko posue? Nastambe i naseobine Novi izumi omoguili su ljudima da due borave na istome mjestu, pa su poeli podizati vre i trajnije nastambe. Prilagoavali su ih uvjetima prirodnog okolia i gradili sve spretnije. Najstarije su bile ukopane u zemlju, a samo krov od iblja, trske ili slame bio je iznad zemlje. To su zemunice. Ubrzo potom poeli su ljudi podizati etverokutne ili krune kolibice iji je pod bio od dobro nabijene zemlje, a zidovi od isprepletena prua oblijepljena blatom. Uz rijeke i jezera kue sojenice gradile su se od prua i iblja na visokim drvenim stupovima. Budui da je obraivanje veih povrina zemlje onodobnim oruem bilo mukotrpan i dugotrajan posao, ljudi su se udruivali u vee zajednice, pa su i nastambe gradili jedne do drugih. Uz plodnu zemlju i nedaleko od pitke vode razvila su se prva trajna naselja, sela, a doskora i gradovi. Kako su nastala prva stalna naselja? Novi ustroj ljudske zajednice Krenje uma, obraivanje polja, gradnja trajnih nastamba i ivot u zajednikoj naseobini mogli su uspjeti samo ako je dostatan broj ljudi radio zajedno i skladno. Oblikovale su se vee i dobro ustrojene skupine iji su lanovi bili

povezani krvnim srodstvom. lanovi takvih trajnih zajednica - rodova - smatrali su zajednikima polja, panjake, stoku, orue i oruje, sve to su proizvodili. Sve vane odluke donosili su svi odrasli lanovi roda sastajui se na narodnoj skuptini. Najboljeg meu sobom birali su za starjeinu. Bliski i srodni rodovi udruivali su se u plemena, a plemena opet u saveze plemena. Kako se zovu i kako se povezuju ljudske zajednice u mlaemu kamenom dobu? Vjerovanja i umjetnost u mlaemu kamenom dobu Poljodjelci i stoari silno su ovisili o prirodi. Sunce i kia, odnosno voda, odreivali su koliko e roditi njihova polja i koliko e njihova stoka rasti i razmnoavati se. Stoga su sunce, kiu i zemlju tovali kao boanstva. Prirodne su nepogode drali uinkom gnjeva tih boanstava ili zlih sila. Zemlju su tovali kao ensko bie - veliku majku svega ivoga. Stoga su esto izraivali enske kipie. Gradili su male rtvenike ili posebne obredne posude u kojima su prinosili plodove svoga rada na rtvu boanstvima, da bi udobrovoljili i ona dobra i ona zla. Mrtve su pokapali u zemljanim jamama unutar naselja, u blizini kue, a ponekad i ispod samoga kunoga praga. Vjerujui da se ivot na isti nain nastavlja poslije smrti, pokojnicima su u grobove prilagali sve ime su se oni sluili i na ovome svijetu. Sklonost umjetnikome stvaranju ljudi mlaega kamenog doba osobito su pokazivali izraujui i ukraavajui brojno i raznovrsno keramiko posue. U to su vjerovali ljudi mlaega kamenog doba? Mlae kameno doba na podruju Hrvatske Plodne nizine uz rijeke i potoke, te povoljne ivotne okolnosti uz jadransku obalu omoguile su ljudima da i na tlu dananje Hrvatske ponu Sl. 10. sami uzgajati biljke i ivotinje. Ne znamo tko su bili ti davni stanovnici na hrvatskome tlu i kako su sebe nazivali. Stoga pojedine njihove skupine i nalaze koje su nam ostavili nazivamo kulturama*. Kulture obino imenujemo prema jednome od najznaajnijih nalazita. PZ 2. to u prapovijesnome razdoblju nazivamo kulturama? Koja su se temeljna nova umijea razvila u mlaemu kamenom dobu? .c1.5. Prvi rudari, ljevai ; .c1.i kovai ; Traei bolji i vri kamen, ljudi su iskopali prve rudnike. Naili su na zlato i bakar, kovine koje se u prirodi mogu zatei gotovo iste i lako se obrauju. Zatim su ovladali i sloenijim postupcima koji su potrebni da bi se dobila bronca i da bi se obradilo eljezo. Bakreno i bronano doba Sl. 10.: novi materijali Prerada kovina - metala, prvobitna metalurgija*, zapoela je na Bliskom istoku. Bakrena orua i oruja bila su uinkovitija od kamenih, ali su se brzo troila. Jo se uvijek upotrebljavalo kameno orue i oruje. Bronca, slitina bakra i kositra, bila je vra i trajnija od bakra, a mogla se bolje oblikovati i spretnije upotrebljavati negoli kamen. Bronano je oruje i orue prevladalo. Koje su rude ljudi prve iskoritavali? Kakve su prednosti bronanog orua i

oruja u odnosu na bakreno i kameno? Promjene u drutvu Ljudi koji su se bavili metalurgijom nisu vie imali vremena za poljodjelstvo: postali su rudarima i obrtnicima. Poljodjelci i stoari uzgajali su dovoljno bilja i ivotinja, pa su svoje proizvode zamjenjivali za obrtnike. Naposljetku se razvilo i trgovako zanimanje. U to su doba nainjena prva kola. Unutar rodova izdvojile su se ue skupine srodnika - porodice i obitelji. Svaka je imala zasebni zemljini posjed, vlastito stado, obrt ili trgovaki posao i upravljala je njime. Naoruane druine titile su posjede i bogatstvo vlastite zajednice, a otimale i osvajale dobra drugih zajednica. Druinu je vodio najbolji ratnik. Pobjednici su s pohoda dovlaili plijen i dovodili zarobljenike. Ratnom voi je pripadao vei i vredniji udio negoli obinom ratniku. Najmoniji ratni voe postajali su u miru vladarima itavih zajednica. Istaknuti ratnici i ugledni prvaci rodova i plemena zasjedali su u vijeu koje je upravljalo zajednicom. Punoljetni mukarci iz obinog puka i dalje su se sastajali u narodnoj skuptini. Naseobine su se sada podizale na povienim poloajima i utvrivale. Kua ratnog voe ili vladara izdvajala se veliinom i opremljenou. Bogatai i monici pokapali su se pod velikim grobnim humcima s obiljem skupocjenih priloga. Koja su se nova zanimanja razvila u metalno doba? Kako su se u metalno doba podijelili rodovi? Poeci metalnog doba na hrvatskome povijesnome prostoru U naim je krajevima metalno doba nastupilo Sl. 10. kad su ovamo s istoka prodrli narodi koji su poznavali metalurgiju. U znanosti se nazivaju Indoeuropljanima*. Postupno su se stopili s domaim iteljima, te su u Baranji, Slavoniji i Srijemu razvili vie kultura iji su se nositelji koristili bakrom. Vrhunac bakrenodobne metalurgije u nas je dosegla vuedolska kultura, ije je sredite bilo veliko naselje Vuedol kod Vukovara. PZ 2. U bronano doba Sl. 10. iz Panonije se proirila kultura iji su nositelji spaljivali pokojnike i pepeo pokapali u keramikim posudama - arama. Prema grobljima s takvim ukopima nastao je naziv kultura polja sa arama. Njezini su nositelji osobito potivali Sunce. Mnoge njihove umjetnine prikazuju predmete i ivotinje ili nose znakove povezane sa Suncem. Kad je u naim krajevima zapoelo metalno doba? Razvitak i irenje eljeznodobne kulture Sl. 10. Umijee obrade eljeza irilo se polagano. Jugoistoni alpski prostor i zapadni Balkan vrlo su bogati pristupanim leitima eljezne rude. Domai bronanodobni itelji prvi su ih poeli iskoritavati. U neka su podruja stigli novi indoeuropski naseljenici, a do drugih se podruja samo prenio utjecaj nove kulture. Na prostoru na kojemu danas lei Hrvatska, starije eljezno doba u svoj svojoj punini razvilo se neto ranije negoli na drugim europskim prostorima. PZ 3. to je sve pogodovalo razvitku kulture eljeznog doba na hrvatskome povijesnome prostoru? itelji hrvatskoga povijesnoga prostora u kasno bronano i u starije eljezno doba U kasno bronano doba itelji kamenitih predjela uz jadransku obalu i u

njezinome neposrednom zaleu podizali su tvrde kamene bedeme oko naseobina na teko pristupanim poloajima. Takve naseobine nazivamo gradinama. Potomci bronanodobnoga puanstva nastavili su ovdje ivjeti i u eljeznom dobu, razvijajui dalje kulturu predaka. Pouzdano su poznata imena nekih ondanjih naroda: Histra, Liburna, Japoda i Delmata. PZ 2. Panonska nizinska naselja starijega eljeznog doba smjetena su na visokim rijenim terasama. Ovdje su utvrde bile od drvene gradnje obloene i ojaane zemljom i kamenjem, ili su to bili zemljani nasipi i opkopi. Ovdanji itelji u pogibelji su esto zakapali najvrednija dobra i vie se nisu vraali po njih. Uobiajilo se drevne stanovnike hrvatskoga povijesnoga prostora od starijega eljeznog doba dalje nazivati zajednikim narodnim imenima Ilira i Panonaca. Ta se imena primjenjuju na razliite narode, izmeu ijih je kultura i jezika bilo znatnih razlika. Narodno ime Ilira u starini se ipak i posebno odnosilo na jednu posve junu narodnu skupinu, koja e na samome izmaku starijega eljeznog doba ustrojiti Ilirsko Kraljevstvo. PZ 2. Koji su narodi na hrvatskome povijesnome prostoru razvijali svoje kulture i tijekom bronanog i u tijeku eljeznog doba? Na koga se u prapovijesti hrvatskoga prostora odnose zajednika narodna imena Iliri i Panonci? Na koga se posebno odnosilo narodno ime Ilira? Prilike u starijemu eljeznom dobu U starije eljezno doba rudarstvo i metalurgija bili su temeljem napretka. Poljodjelstvo je napredovalo, razvijali su se obrti i trgovina. Od zlata, srebra i bronce i dalje su se izraivali fini i raskoni predmeti. eljezo je sluilo za oruje, a bronca za svagdanje uporabne predmete. Izdvajali su se odlinici koji su iz utvrenih naselja vladali svojim suplemenicima. Podizali su im se grobovi pod velikim kamenim i zemljanim humcima u koje se prilagalo obilje nakita, posua, oruja i orua domae izrade, no i takvoga koje je narueno i dobavljeno iz dalekih radionica u Grkoj. O tome kako se tada ivjelo svjedoe i posebne umjetnine, tzv. situle*. To su bronane posude za tekuinu u obliku vjedra na kojima su urezani ili iskucani prizori iz svakodnevice. U nas su se izraivale u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Istri. Koji izvori pokazuju blagostanje Europljana u starije eljezno doba? Navedi dva zajednika imena za itelje hrvatskoga povijesnoga prostora od starijega eljeznog doba! .c1.6. Mlae eljezno doba - osvit povijesti na hrvatskome povijesnom prostoru; Bogata i mona obrtnika i trgovaka sredita starijega eljeznog doba u zapadnoj i srednjoj Europi postala su ishoditem jo naprednije kulture mlaega eljeznog doba. Sl. 10. Na tome su se podruju oblikovali narodi Gala ili Kelta, selili su se odatle i irili su tekovine nove kulture. Neki od njih doprli su i na hrvatski povijesni prostor. PZ 3. Domai su itelji prihvatili napredne tekovine, a neki su se i pomijeali s Keltima. Oblikovali su se mnogi narodi i plemena koji e se doskora poeti sluiti pismom. Kelti i kultura mlaega eljeznog doba Sl. 10. Uz tokove velikih plovnih rijeka u zapadnoj i srednjoj Europi obitavao je narod koji je razvio i proirio kulturu mlaega eljeznog doba. Pismeni europski narodi koji su dolazili u dodir s tamonjim iteljima zabiljeili su njihovo

narodno ime prema svome izgovoru: Grci su ih zvali Keltima, a Rimljani Galima. Kelti su ovladali novim postupkom kaljenja koji je usavrio proizvodnju eljeza. Bronano orue i oruje gotovo su potpuno nestali. Keramiko posue Kelti nisu oblikovali samo rukom, ve su se pri tome koristili i lonarskim kolom. Bili su odlini obrtnici, a prema mogunostima pojedinih krajeva i poljodjelci ili stoari. Tko je razvio i proirio kulturu mlaega eljeznog doba? Koja su njezina temeljna iznaaa? Odlinici, sveenici i ratnici Napredni obrti i trgovina donosili su bogatstvo keltskome vladarskom sloju. Moni knezovi vladali su iz utvrenih naselja. Tu su obitavali odlinici. Oni su meu sobom esto ratovali, pa su utvrena naselja sluila i kao pribjeite puanstvu. U miru su se lanovi rodovske zajednice u njima okupljali radi redovitih poslova: bila su to sredita trgovine i obrta. Keltski sveenici - druidi - brinuli su se o vjerskim obredima, utjecali su na odgoj mladei i na sudstvo. Prenosili su s koljena na koljeno prastare prie i legende. Boanstva u koja su vjerovali, Kelti su astili na svetim mjestima uz izvore ili u gajevima. Na dar su im prinosili razne predmete, esto tako da bi ih bacili u sveti izvor ili jezero. Ponekad su rtvovali ljude. Svaki je odrasli Kelt morao sluiti vojsku i nositi oruje. Ratnikoj su opremi pripadali tit, koplje i dugi eljezni ma koji je donosio premo u boju. Kacige su nosili samo istaknuti ratnici. Prije poetka bitke Kelti su pjevali bojne pjesme uz pratnju bojnih rogova i tako su zastraivali protivnike. Gdje su stolovali keltski knezovi? Kakve su bile dunosti druida? Opii obveze i opremu keltskih ratnika! Seobe i bojni pohodi Na prelasku iz 5. u 4. st. pr. Kr. zapoeli su keltski pohodi na sve strane Europe. Prati ih na PZ 3. ! Neka su se keltska plemena spustila na jug i preko Alpa provalila na Apeninski poluotok. Kelti su trajno napuili dolinu rijeke Pada, a u bojnom su pohodu doli sve do Rima koji se jedva spasio od potpuna razorenja. Do kraja stare ere Kelti su na sjeverozapadu preli u Britaniju i Irsku. Ondje gdje njima nisu kasnije zavladali Rimljani sauvali su svoj drevni jezik i obiaje sve do u srednji vijek. Ostaci keltskog jezika preivjeli su do danas u nekim europskim jezicima. Koji je najdalji doseg keltske seobe na zapad? Kelti na hrvatskome povijesnom prostoru Potkraj 4. st. pr. Kr. u gornjoj Posavini naselilo se keltsko pleme Tauriska. PZ 2. Kelti koji su prodrli do Grke nisu se ondje uspjeli trajno naseliti. Poetkom 3. st. pr. Kr. dio ih se uputio dalje na istok, a dio se vratio u Podunavlje, pomijeao s domaim stanovnitvom i utemeljio plemensku zajednicu Skordiska. PZ 2. Dok se Kelti nisu stalno naselili, panonsko je starosjedilako stanovnitvo uglavnom odravalo kulturu starijega eljeznog doba. Sada je prihvatilo sve tekovine kulture mlaega eljeznog doba, pa tako i eljezni plug i lonarsko kolo. Tekovine nove kulture irile su se i na prostor od Posavine do Jadrana, gdje su se starosjedilaki narodi i plemena pomicali i povezivali. Nakon dueg vremena na hrvatskoj obali grki i rimski pisci biljee narode koji su poslije tih pomicanja zapremili podruja gdje e se nalaziti u povijesno doba: Ardijejce, Delmate i Daorse. PZ 2.

Kada su Kelti prodrli na hrvatski povijesni prostor? Gdje su se stalno naselili, a gdje su samo prihvaene tekovine njihove kulture? Koji je ve spomenuti ilirski narod nakon keltske seobe dopro do obale? Koji su se narodi oblikovali u Panoniji, a koji su zabiljeeni na obali? itelji Hrvatske u osvitu povijesti Gotovo je u svih itelja Hrvatske na izmaku mlaega eljeznog doba slino to to su se njihove kulture zapoele razvijati jo u bronano doba. Svi su obitavali na prirodno obranjivim poloajima koje su dodatno utvrdili. Svaki je narod podizao svoje utvrde onime to mu je stajalo na raspolaganju u vlastitom okruju i razvijao je vlastita graditeljska rjeenja. Svi su poznavali ratarstvo, stoarstvo, obrt i trgovinu - no kod jednih je prevadavala jedna, a kod drugi druga gospodarska grana. Primorski su narodi razvili umijea brodogradnje i plovidbe, trgovali su i gusarili morem. itelji rudonosnih podruja u unutranjosti bavili su se rudarstvom i trgovali sirovinama. U drutvenome ustroju i u obiajima, osobito pogrebnim, bilo je velikih razlika. Imena ljudi i imena boanstava kakvih nema nigdje drugdje mogu se u pojedinih naroda itati na spomenicima iz rimskoga vremena. O povijesti tih naroda najvie doznajemo arheolokim istraivanjem iz predmetnih izvora. No o njihovim drevnim obiajima, osobnim imenima, vjerovanjima i drutvenom ustroju esto svjedoe grki i rimski pisci i spomenici koji su nainjeni i postavljeni kada su ti narodi i plemena ve bili pod rimskom vlau. to je zajedniko u postanku kultura gotovo svih itelja Hrvatske na izmaku mlaega eljeznog doba? U emu su najvee razlike? Koji je narod razvio i proirio kulturu mlaega eljeznog doba? Kakve je promjene keltska seoba uzrokovala na hrvatskome povijesnom prostoru? Kakvim izvorima raspolaemo o iteljima Hrvatske u osvitu povijesti? itelji Hrvatske u osvitu povijesti PZ 2. Jazi su ivjeli izmeu Varadinskih toplica i Daruvara. Ime im se sauvalo u rimskom nazivu za Varadinske toplice, Aquae Iasae, Jake toplice. Tu su tovali tri boice-iscjeliteljice, Jake nimfe*. Jazi su u plemenskom savezu s Tauriscima prihvatili kulturu mlaega eljeznog doba.

Japodi su tijekom bronanog doba zapremali lika kraka polja. U eljezno doba kultura im je dosegla najvii procvat i znatno su se proirili. U dolini Une podizali su sojenika naselja. Preko liburnskih luka vodili su prekomorsku trgovinu. Nabavljali su jantarni* nakit te male enske i ivotinjske likove od jantara. Sami su majstorski oblikovali bronani nakit i mnogo ga prilagali u grobove. Mrtve su pokapali i obinim i paljevinskim ukopom. Nisu im prilagali oruje. Opremu japodskih ratnika poznajemo s osobitih grobnih spomenika iz rimskog doba, japodskih ara. Liburni su oko gradina podizali bedeme s vanjskim i unutranjim licem od velikih kamenih blokova, dok su sredinu ispunjavali manjim kamenjem. Bili su najvjetiji pomorci meu prapovijesnim iteljima uz Jadran. Gradili su male brze lae, prikladne za gusarske napade. Mrtve su pokapali u ravnim grobovima ili pod kamenim humcima. Prilagali su mnogo nakita po kojemu doznajemo o liburnskoj nonji. Ni u liburnskim grobovima nema oruja, te o opremi liburnskih ratnika

zakljuujemo po njihovim prikazima na privjescima. Imali su posebna enska boanstva. Bili su ustrojeni u vie samostalnih zajednica. Svaka je imala vlastito gradsko sredite i gospodarila je tono razgranienim podrujem oko njega.

Delmati su isprva ivjeli u gradinama na nekoliko veih krakih polja u zaleu obale. Uz Cetinu su gradili i sojenika naselja. Bavili su se stoarstvom. Sredinom 4. st. pr. Kr. zapoeli su podvlaivati okolna podruja i proirili su se na obalu izmeu rijeka Krke i Cetine. Mrtve su pokapali u ravnim grobovima. Mukarcima su prilagali oruje, a enama nakit. tovali su muko boanstvo prirode koje se u rimsko doba prikazivalo kao ovjek s kozjim rogovima i nogama i nazivalo se imenom italskoga boga Silvana. Bili su ustrojeni u bratstva i rodove koji su po potrebi sklapali saveze i birali zajednikog vou. Kolapljani. Segestani. Uz donji i srednji tok rijeke Kupe ivjelo je pleme Kolapljana. U zavoju Kupe neposredno pred uem u Savu stajalo je u starije eljezno doba sojeniko naselje. Tu su se kriali kopneni putovi izmeu mora i unutranjosti te du Posavine, a i Sava je bila plovna. Nakon dolaska Kelta podignuta je utvrena naseobina Segesta ili Segestika, a mjesno se keltsko-panonsko stanovnitvo nazivalo Segestanima. Histri su gradine obzidavali bedemima od velikih, dobro obraenih kamenih blokova. Ulaze su osiguravali kulama. Bili su vjeti mornari i opasni gusari. U njihovim se obitavalitima nalazi mnogo stranog keramikog posua. Na gradini Vizae nedaleko od Pule naena su osobita kiparska djela. Histri su vjeto obraivali kovine. tovali su posebna enska boanstva. Obiaj spaljivanja pokojnika uvali su od kasnog bronanog doba, pa tijekom cijelog eljeznog doba. Prije no to su pali pod rimsku vlast ustrojili su kraljevstvo. Daorsi su ivjeli u donjem toku Neretve, najprije na zapadnoj obali, a od 5. st. pr. Kr. zbog delmatskoga pritiska na istonoj obali. Glavno sjedite Daorsa je utvreni grad u dananjem selu Oanii kraj Stoca. Njegovi bedemi vjerojatno su graeni pod grkim utjecajem. Unutar naselja otkriveno je mnotvo keramikih posuda grke proizvodnje. Daorsi su kovali i vlastiti novac na kojem su grkim slovima ispisali svoje narodno ime. O Ardijejcima e posebno biti rijei u lekciji o tome kako su ustrojene rimske pokrajine na hrvatskome povijesnom prostoru. PREGLED PRAPOVIJESTI Prapovijest je prvo i najdue razdoblje povijesti ovjeanstva. Ona poinje najstarijim tragovima ovjeka to ih znanost poznaje, a zavrava pronalaskom pisma. Prapovijest se dijeli na nekoliko razdoblja prema glavnome materijalu od kojega su ljudi izraivali orue i oruje. Uporaba tih materijala nije svagdje poinjala istodobno, a i pismo su neki narodi upotrebljavali ranije, a neki kasnije. U dananjem Iraku, u meurjeju Tigrisa i Eufrata, ljudi su ve pronali pismo, a glavni je materijal za njihovo orue i oruje jo uvijek bila bronca. Drevni itelji Hrvatske u povijest su preteno stupili u mlaemu eljeznom dobu.

.c1.ZEMLJE PRVOGA PISMA; Posve blizu uzvisinama plodnoga polumjeseca na Bliskome istoku prostire se dolina velikih rijeka Eufrata i Tigrisa. Ona se od davnine naziva Meurjejem, Mezopotamijom* PZ 4. Uz velike rijeke nije se moglo obitavati, jer su svake godine u odreeno doba plavile ravnicu. Zatim su se povlaile i ostavljale plodni mulj, ali je doskora nastupala sua. Okolni su itelji zapoeli graditi brane i kanale kojima e svladati i poplavu i suu. Velikim gradnjama ljudi su dolinu Eufrata i Tigrisa pretvorili u plodno podruje gdje su obitavali bez oskudice. Tako su postupili i itelji uz rijeku Nil u Egiptu. PZ 4. Porjeja Eufrata, Tigrisa i Nila pretvorena su u novi, nizinski plodni polumjesec. Sline su bile okolnosti i u nekim rijenim dolinama na Srednjem i na Dalekom istoku. Goleme zajednike gradnje iziskivale su dobro ustrojenu i razgranatu upravu i zatitu. Upravo su zbog toga ustrojene prve drave. Ljudi inovnikog, vojnikog i sveenikog zanimanja vie se nisu mogli baviti poljodjelstvom, obrtom ili trgovinom. Zajednica je morala namirivati njihove potrebe i opskrbljivati radnike tijekom velikih gradnji. Tako su od seljaka, obrtnika i trgovaca ubrani prvi porezi. Da bi inovnici mogli voditi brojne i sloene poslove, da bi sveenici mogli sauvati i prenijeti dokuena znanja, a asnici voditi vojske, morali su nekako biljeiti podatke. Izumljen je sustav znakova koji su se postupno razvili u pravo pismo. Svim tim promjenama ivotne su prilike ljudi u dolinama velikih rijeka znatno napredovale: oni su razvili visoku kulturu i stupili u povijest. Izgradili su nain ivota dostojan ljudi i svojstven samo ljudima, uljudbu ili civilizaciju*. .c1.7. Iz povijesti plodnog Meurjeja ; U dolini Eufrata i Tigrisa PZ 4. ivjelo je vie razliitih naroda koji su podizali gradove i tijekom vremena utemeljivali drave. Mezopotamska je nizina otvorena prometu od Sredozemnog mora do Perzijskog zaljeva. U mezopotamskim su se gradovima razmjenjivali proizvodi sa svih strana svijeta. No, Mezopotamija je bila pristupana i za pohode stranih pljakakih naroda. Napuivi dijelove Meurjeja, i oni su s vremenom postajali dionicima tamonjih visokih kultura. Sumerani Domai itelji uz donje tokove Eufrata i Tigrisa najbre su napredovali. PZ 4. U njihovoj zemlji - Sumeru - naeni su najstariji danas poznati zapisi, pa se smatra da je ondje izumljeno pismo. Pisalo se tvrdom pisaljkom na grumene ili na ploice mekane gline, te su znakovi dobivali klinast oblik. Sumerskim su se klinastim pismom zatim tisuljeima koristili svi ostali mezopotamski narodi, a i pisma mnogih susjednih naroda razvila su se iz njega. Sumerani su u svojem podruju ustrojili vie gradskih drava. Svaka je imala sredinji utvreni grad iz kojega se upravljalo dravnim podrujem s ureenim, dobro natapanim poljima. U gradskom je sreditu stolovao vladar koji je ujedno bio i najvii sveenik zajednice. Njegov se dvor nalazio uz hram vrhovnog boga, zatitnika zajednice. Palaa i hram bili su zajedno zatieni jo jednim bedemom unutar grada. Sumerani su hramove podizali na vrhu golemih stepenastih graevina etverokutna tlorisa, zigurata. S tih su graevina njihovi sveenici pratili nebeske pojave i promatrali nadolazak i opadanje vode u rijekama. Temeljem tih promatranja sumerski su sveenici izumili prvi kalendar*, podijelivi godinu na dvanaest mjeseci. Dan su dijelili kao i mi danas, na sate od po ezdeset minuta.

Hramovi su bili i sredita gospodarskog ivota: upravljali su velikim zemljinim imanjima. Seljaci koji su obraivali hramsku zemlju donosili su svoje proizvode k hramu. Sve to je primljeno uredno se popisivalo da bi se zatim uputilo na preradu, pohranilo u hramskim skladitima ili upotrijebilo u opskrbi hramova i dvora i tamonjega osoblja. Od dragocjenih kovina i bronce sumerski su majstori izraivali predmete koji i danas zadivljuju. Sumerski su vladari naruivali kiparske umjetnine i velike gradnje, o kojima nam ponekad svjedoe i klinasti zapisi s njihovih kamenih i glinenih spomenika. Navedi dva znaajna sumerska izuma! to su zigurati? Babilonci Grad Babilon u srednjoj Mezopotamiji PZ 4. pripadao je narodu koji se doselio u Mezopotamiju i prihvatio sumersku kulturu, ali je razvijao drugaiji dravni i drutveni ustroj. U vrijeme vladara Hamurabija Babilon je postao prijestolnicom jedinstvene drave koja je obuhvatila velik dio Mezopotamije. Hamurabi je dao popisati zakone koji su vrijedili u njegovoj dravi i javno ih izloiti uklesane u kamen. U takvom je obliku Hamurabijev zakonik nadivio tisuljea i dopro do nas. Iz njega se razabire kakav je bio ustroj babilonskoga drutva. Kako su mezopotamski narodi jedni drugima nametali vrhovnitvo, tako su i Babilonci na due vrijeme izgubili prvenstvo i ak su bili pod tuinskom vlau. Uzdigavi se opet, babilonski su vladari zagospodarili i narodima daleko izvan Mezopotamije. U tome je razdoblju Babilon ureen graevinama koje su bile slavne u starome svijetu. Zahvaljujui meunarodnome utjecaju i estim poslanstvima babilonski je jezik postao meunarodnim jezikom staroga Istoka. Pisao se klinopisom naslijeenim od Sumerana. to je dao nainiti babilonski vladar Hamurabi? Asirci Najsjeverniji mezopotamski narod koji je ustrojio veliku dravu u Meurjeju, Asirci, PZ 4. bili su na glasu kao vrsni i okrutni ratnici i nemilosrdni gospodari. Sami su nastojali odrati takvo miljenje o sebi. Bio je to nain da se pokoreni narodi lake dre u posluhu. Na bojnim su pohodima Asirci sebi nastojali pribaviti plijen, zarobljenike koje e iskoristiti kao robove i nova podruja koja e ubudue plaati poreze njihovoj dravi. Blago to je sa svih strana pristizalo u sredite asirske ratnike drave krasilo je tamonje hramove i palae. Uz jednu od njih pronaen je arhiv* od 25.000 glinenih ploica na kojima su klinopisom zabiljeeni meunarodni ugovori, pisma, poslovni i gospodarski zapisi, ali i umjetnika djela mezopotamske knjievnosti. Na kakvu su glasu bili Asirci? Kako se zovu tri naroda koja su razvila visoke kulture u Mezopotamiji? .c1.8. Egipat - zemlja koju je darovala rijeka; Rijei navedene u naslovu zapisao je o Egiptu grki povjesniar Herodot koji je onuda putovao u 5. st. pr. Kr. Dojmili su ga se uinci poplave Nila koji je za sobom ostavljao debeli talog plodnoga mulja. Puanstvo u dolini Nila od ua i tisuu ki-lometara uzvodno pripadalo je jednome narodu. Ovdje je jedinstvena drava ustrojena prije negoli u Mezopotamiji. Za razliku od Mezopotamije, dolina Nila lake je pristupana samo uz morsku obalu. PZ 4. Egipani su svoju visoku kulturu razvijali mnogo mirnije i uz daleko manje utjecaja izvana.

Drutveni i politiki ustroj. Gospodarstvo Na vrhu egipatskoga drutva i egipatske drave bio je vladar, faraon. Taj je vladarski naslov potekao od naziva za vladarevo obitavalite, veliku kuu, palau. Faraon je za Egipane bio i kralj i bog. Njemu je pripadala itava zemlja i sav urod s nje. Raspolagao je ivotom i smru svih Egipana - bio je njihov gospodar. Pred podanicima se slubeno pojavljivao u tono odreenoj odjei koja je isticala njegovo dostojanstvo, sa znakovima vlasti u rukama. Podanici svih stalea morali su mu iskazivati tovanje kao boanstvu. Ponaanje pred vladarevim licem bilo je vrlo strogo propisano. Faraon je upravljao svime u Egiptu, od domaega gospodarstva do bojnih pohoda na daleke zemlje. Egipat je raspolagao obiljem izvrsnog kamena, ali su mu nedostajali graevno drvo i kovine. Faraoni su opremali i odailjali trgovake pohode kopnenim i plovnim putovima da iz inozemstva dopreme ove potreptine i razne dragocjenosti. Vlast je faraon provodio preko mnotva inovnika. Oni najvii podnosili su mu izvjea o svim poslovima. Faraon im je dodjeljivao zemljina i pokretna dobra, te su ivjeli u blagostanju. Sveenstvo je sluilo faraonu i obavljalo slubu u hramovima. I ono je pripadalo vladajuemu sloju i bilo vrlo mono. Premda su i visoki asnici dobivali vrijedne posjede, a vojska je bila trei oslonac i izvritelj faraonove vlasti, vojniki se poziv u Egiptu slabo cijenio. Bio je razvijen niz razliitih obrta. Najvie se Egipana bavilo poljodjelstvom. Nakon nilskih poplava meko se tlo moglo obraivati jednostavnim oruem. Uzgajali su se ito, grah, lan i povre. Seljaci su drali perad i pokoje govedo. Jelovnik su upotpunjavale datulje. Obitavali su u jednostavnim kolibama od cigle ili od blata suenog na suncu. Svako je egipatsko selo u naelu proizvodilo sve to je njegovim iteljima trebalo u svakodnevici. Robovi - ponajvie ratni zarobljenici - slali su se na rad u kamenolome ili u rudnike. Egipatsko je drutvo bilo otro podijeljeno na stalee. Kako je ustrojeno egipatsko drutvo? Vjerovanja, lijenitvo i umjetnost U svakome je dijelu Egipta puanstvo tovalo posebnog boga-zatitnika. Egipani su svoje bogove esto prikazivali u ivotinjskom liku ili kao ljude sa ivotinjskim glavama. S vremenom su neka boanstva zadobila veliko tovanje na itavome egipatskom podruju. Podizali su im se velianstveni kameni hramovi. Osobito su faraoni drali dostojnim ulagati u takve gradnje. Reljefi* na hramskim stupovima i zidovima esto su prikazivali pothvate vladara koji je dao podii svetite. Egipani su vjerovali da e pokojnikova dua na drugome svijetu nastaviti ovozemaljski ivot bude li ouvano pokojnikovo tijelo. Tijela umrlih nastojali su stoga razliitim postupcima zatititi od propadanja. Pri tome su temeljito upoznali ljudsku tjelesnu grau i razvili su lijenitvo. Pokojnikov lijes i grob opremali su najbolje to se moglo, ve prema staleu i imetku obitelji. Grobovi egipatskih odlinika i vladara graditeljske su umjetnine, a njihovi su zidovi oslikani freskama*. Faraonima se osiguravao izuzetan smjetaj i tovanje i nakon smrti. Gradnja grobova silno je poticala razvitak egipatske umjetnosti. I danas zadivljuje umijee kojim su Egipani bez naprednih tehnikih pomagala uspijevali podii goleme graevine i kipove. Grobovi su bili ispunjeni dragocjenim predmetima svake vrste. Stoga su tisuljeima mamili pljakae. Kalendar, hijeroglifsko pismo i papirus I sveenici u dolini Nila promatrali su nebo kako bi uoili promjene koje su

najavljivale blagotvornu poplavu. Egipatski je kalendar bio toniji i blii dananjemu negoli mezopotamski. Vrijeme se u Egiptu mjerilo sunanim, vodenim i pjeanim satovima. Egipatsko se pismo razvijalo drugaije negoli mezopotamsko. Oba su zapoela od slike koja je znaila rije, no Egipani su svoje zapise slikali na freske u grobnicama, prema crteima su ih uklesivali na reljefe, a najee su ih pisaljkom ispisivali na papirus - pisau podlogu koju su izraivali od vlakana iz stabljike nilske movarne biljke papirusa. Egipatski je papirus dugo bio najbolja pisaa podloga staroga svijeta. Zahvaljujui takvim podlogama za pisanje, u Egiptu se ouvao lijep oblik pismena - sliica, ak i kad one vie nisu znaile itavu rije. To se pismo naziva hijeroglifima*. Uz ovaj sveani oblik pisma upotrebljavali su se i jednostavniji znakovi koji su se iz njega razvili za brzo pisanje. Koji su osobiti pronalasci Egipana? Koje egipatske umjetnine osobito zadivljuju dananje promatrae? Izida i Oziris Egiptom su vladali boanski kralj Oziris i njegova supruga Izida. Sl. 70.3. i 4. Putovali su zemljom i poduavali su ljude kako e bolje i ljepe ivjeti. Ozirisov brat Set bio je ljubomoran na dobroga kralja i elio mu je preoteti prijestolje. Na prijevaru ga je ubio i nastojao je unititi njegovo tijelo. Izida je ostala udovicom. Set je zavladao, a ona je lutala i traila tijelo poginuloga mua. Anubis Sl. 69. ju je pratio, titio ju je i pomagao joj je u potrazi. Izida je rodila Ozirisovoga sina Hora, boanskog sokola Sl. 70.2. Odgajala ga je kradomice, u strahu od Seta. Kad je Hor odrastao, zahtijevao je da naslijedi Ozirisa. Set mu nije htio predati prijestolje. Hor se u vie dvoboja borio s opakim stricem. Naposljetku ga je svladao, a vrhovni bog Amon Ra Sl. 70.1. dosudio mu je Ozirisovo nasljedstvo. Hor je kaznio oeva ubojicu i postao je kraljem. Izida je pronala Ozirisovo tijelo i oplakala ga je zajedno sa svojom sestrom Neftidom. Izida je znala mone arolije i uspjelo joj je da Ozirisu vrati ivot. Dok njegov sin vlada Egiptom na sreu ivih ljudi, Oziris za vijeke vjekova vlada nad svijetom mrtvih. Ondje uz Izidinu pomo bdije nad blaenim zagrobnim ivotom pravednika. .c1.9. Prve visoke kulture na ; .c1.Srednjem i na Dalekom istoku; Tek prije sedamdesetak godina otkriveni su u dolini rijeke Ind ostaci dvaju velikih i dobro ureenih prastarih gradova. Tada se saznalo da su i itelji ove srednjoistone rijene doline u starome vijeku razvili visoku kulturu. PZ 4. Ona je zapoela tisuljee kasnije negoli u Mezopotamiji. Jo dalje na istoku, u dolini rijeke Hoangho, u dananjoj Kini PZ 4., visoka je kultura zabiljeena jo kasnije. Smatra se da su oba arita kulture, indijsko i kinesko, napredovala zahvaljujui vezama s mezopotamskim podrujem i utjecajima odande. Dolina Inda Prostrana ravnica uz rijeku Ind danas je poprimila znaajke pustinjskoga krajolika, no u vrijeme kad su ondje podizani gradovi Moheno Daro i Harapa PZ 4. njihovi su itelji morali kriti bogatu umu. Bio je to dodatni napor uz izgradnju kanala, brana i nasipa. Moheno Daro i Harapa imali su utvrde i ravne ulice koje su se sjekle pod pravim kutom. Kue su u njima bile graene od opeke, esto su bile katnice, a krovovi su im bili ravni. Raspolagale su zdencima i kupaonicama. Bila je ureena gradska kanalizacija. Keramiko su posue itelji doline Inda oblikovali na

lonarskom kolu, umjeli su odlino obraivati broncu od koje su, osim orua i oruja, izraivali i kipove i nakit. Preli su vunu i tkali vunene tkanine. Uzgajali su pamuk, a od jestivoga bilja penicu, jeam, riu, eernu trsku, zaine. Voarstvo je bilo vrlo razvijeno. Razvili su vlastito pismo. Naalost, ono nije odgonetnuto. Ne zna se kakvim su jezikom govorili ljudi iz Mohena Dara i Harape i nepoznata su njihova vjerovanja. U Indiji su izumljene brojke kojima se danas sluimo. Arapskima ih nazivamo zbog toga to su ih u Europu prenijeli Arapi. itelji gradova u dolini Inda stradali su vjerojatno u ratnome sukobu kad je na prostor indijskog potkontinenta prodro nov narod - Indoeuropljani* Arijci. Uz koju rijeku lee gradovi Moheno Daro i Harapa? Vedsko razdoblje U kulturnoj batini Arijaca dragocjeni su knjievni i obredni tekstovi - Vede po kojima se naziva sljedee razdoblje indijske povijesti. Tijekom toga razdoblja aritem je kulturnoga razvitka postupno postala dolina rijeke Ganges. PZ 4. Izmeu mnogih bogova u koje su vjerovali Indijci vedskog doba postupno se izdigao bog Brahma za kojega se dralo da je stvorio svijet. Indijsko se drutvo podijelilo na etiri sloja: sveenstvo (brahmane), te ratnike, seljake i sirotinju. Vjerovalo se da je ta podjela potekla od Brahme, da je sveta i nepromjenljiva. Pripadnici razliitih slojeva uzajamno su se izbjegavali, meu njima nije smjelo biti rodbinskih veza, pripadnost niemu sloju nije se mogla promijeniti. Takvi se zatvoreni drutveni slojevi nazivaju kastama*. Na koju se veliku rijeku premjestilo kulturno arite Indije u vedsko doba? Budizam U 6. st. pr. Kr. jedan indijski kraljevi, potresen svijeu o tome koliko je ovjek kratkovjean i podloan bolesti i smrti, prezro je podjelu na kaste, ostavio je dvorsku rasko i zapoeo propovijedati o tome da meu ljudima moraju vladati bratstvo, ljubav i plemenitost, te o tome kakav mora biti ivotni put valjana ovjeka. Propovjednik je stekao naziv buddha (prosvijetljeni, nadahnuti) i mnoge sljedbenike. Tako je u Indiji utemeljen budizam koji se zatim proirio i u Kinu, Japan i u druge zemlje te postao jednom od svjetskih religija. Kakve je odnose meu ljudima propovijedao Buda? Dolina Hoanghoa U porjeju Hoanghoa na prostoru dananje Kine PZ 4. razvilo se tijekom 3. tisuljea pr. Kr. vrlo napredno ratarstvo, a zatim i visoka kultura i prve drave koje su se postupno ujedinile u Kinesko Carstvo. I tu su se itelji radovima na navodnjavanju i obrani od poplava osposobili za obradu velike povrine zemlje. U kineskoj se povijesti spominje mnogo prilika kad su vladari odredili puku da gradi nasipe i kanale koji e sprijeiti razorne poplave i osigurati blagotvorno navodnjavanje. Kinezi su prvi tkali svilene tkanine od niti iz ahure dudova svilca. Uzgajali su i pamuk. Uz penicu i jeam u Kini je najvaniji ratarski proizvod ria. Kinezi su proizveli prvi porculan, izumili su kompas i puani prah. I oni su bili vrsni zvjezdoznanci, a uz to i dobri poznavatelji zemljopisa. Izumili su vlastito pismo i proizveli prvi papir slian dananjemu. U Kini je iznaen tiskarski postupak. Kinezi su bili vjeti graditelji u opeci, drvetu i kamenu. Znamenito je graditeljsko djelo Veliki Zid s pomou kojega su kineski vladari nastojali sprijeiti prodor sjevernih naroda na svoje podruje. Koji su pronalasci svojstveni kineskoj visokoj kulturi? Mudrac Konfucije

U 6. st. pr. Kr. u Kini je zasnovao i irio svoje uenje mudrac Konfucije. Bio je dravnik, vladarski savjetnik, znanstvenik, mislilac i narodni uitelj. Poduavao je da ljudi prema dobrima imaju biti dobri, a prema zlima pravedni. Valja im potivati roditelje i pretke, ponaati se udoredno i odgovorno se odnositi prema ivotu. Uz potivanje predaka vezani su obredi koje u ime svake obitelji obavljaju njezini lanovi, bez sveenikog posrednitva. Konfucijevo uenje zadralo je u Kini velik utjecaj, iako je onamo postupno prodro i proirio se i budizam. Tko je bio Konfucije? Navedi posebne pronalaske itelja doline Inda i doline Hoanghoa! .c1.10. Susjedi i uenici; Na prostoru izmeu Mezopotamije i Egipta ivjelo je vie naroda koji su prihvatili i na svoj nain razvijali kulturne tekovine iz dolina velikih rijeka, a dodali su im i vlastite doprinose. Vladari iz Mezopotamije i Egipta naizmjence su ovo podruje podvrgavali svojemu vrhovnitvu, no ovdanji su narodi poznavali i razdoblja samostalnosti. Najznaajniji su meu njima Feniani i idovi. PZ 4. i 5. Napredni se utjecaj iz doline Eufrata i Tigrisa irio i na Iransko gorje istono od Mezopotamije. Tijekom tisuljea odande su se prema nizini sputali osvajai i nametali joj svoje vrhovnitvo. Perzijanci su u tome postigli najvei uspjeh. PZ 4. i 6. Feniani: ustroj i gospodarstvo Feniani su obitavali uz more u podruju gore Libanona. PZ 5. Libanon je obilovao cedrovim umama koje su davale graevno drvo, toliko potrebno mezopotamskim i egipatskim graditeljima. Feniani nisu ustrojili jedinstvenu dravu: svaki je njihov grad bio drava za sebe, s vlastitom upravom i s odijeljenim podrujem. U fenikim su se lukama susretali pomorski trgovaki putovi s kopnenim karavanskim. Feniani, vjeti brodograditelji i pomorci, trgovali su kopnom i morem. Na Istoku su nudili libanonsku cedrovinu, rude po koje su plovili na Zapad i druge sirovine. Razvili su umjetniki obrt, te su nudili visoko cijenjene gotove proizvode: stakleno i metalno posue, nakit, bjelokosne predmete i grimizne tkanine. Svoje su proizvode majstorski oblikovali prema ukusu kupaca kojima su ih namijenili. Ustrojili su stalne naseobine izvan svoje zemlje, na afrikoj obali zapadno od Egipta, na obalama dananje panjolske i june Francuske. Novoutemeljeni grad kolonija* - ostajao je dijelom drave matinoga fenikoga grada koji ga je utemeljio. Pred kraj 9. st. pr. Kr. tada najmoniji feniki grad Tir osnovao je koloniju Kartagu u dananjem Tunisu, na toki najblioj Siciliji. PZ 15. Feniani su isplovljavali iz Sredozemlja, do britanskoga otoja na sjever i niz obale Afrike na jug. Kakve su drave uredili Feniani? to su kolonije? Glasovno pismo Na podruju Fenikije susretali su se mezopotamski klinopisni i egipatski hijeroglifski pismeni sustav. Feniani su svoje poslove morali biljeiti brzo i jednostavno. Temeljem oba stara sustava nainili su glasovno pismo, alfabet*. Glasovno pismo s malim brojem stalnih znakova kojima se moe napisati svaka rije lako se uilo i proirilo se k drugim narodima. I naa se abeceda razvila iz njega. To je dragocjena steevina ovjeanstva. Zahvaljujui njoj tisuljeima se lako biljee, uvaju i iz narataja u narataj prenose najrazliitiji vrijedni sadraji.

ime je alfabetsko pismo nadilazilo stara istona pisma? idovi Juno od Fenikije obitavali su idovi, izvorno pastirski i selilaki narod koji se ovamo smjestio nakon dugih lutanja od Mezopotamije do Egipta. idovi su se od ostalih naroda starog Istoka razlikovali vjerom u jednoga boga, Jahvu. On je stvoritelj svijeta, a ljudima je objavio deset temeljnih zapovijedi po kojima valja ivjeti. idovske predaje sabrane su u zbirci koju poznajemo kao Stari zavjet, prvi dio svete kranske knjige Biblije. Starozavjetna je predaja od golema znaenja za ovjeanstvo: na nju se nastavlja kranska svjetska religija. Napuivi stalno prostor juno od Fenikije, idovi su postupno postali poljodjelskim narodom. Pod kraljevima aulom i Davidom utemeljili su kraljevstvo. Kralj Salomon uredio je u Jeruzalemu dvor i sagradio Jahvi Hram, vjersko sredite itavoga naroda. Dok su na Sredozemlju cvjetali feniki Tir i idovsko Kraljevstvo pod Davidom i Salomonom, na jugu Arapskog poluotoka njihov je trgovaki partner bilo arapsko Kraljevstvo Saba, glasovito po pripravi miomirisa i dragome kamenju. Nije oskudijevalo ni u rudama, no najvie je izvozilo tamjan* i balzam*. Veliki karavanski put koji je to kraljevstvo povezivao s Tirom nazivao se Tamjanskim putem. Nakon Salomonove smrti idovska se drava podijelila na dva kraljevstva, Izrael i Judu. PZ 5. Ona su ratovala meu sobom, i nisu se mogla othrvati napadima stranih naroda. Hram je razoren, a tisue idova odvedene su iz domovine u zarobljenitvo. Tek na izmaku 6. st. pr. Kr. narod se vratio i Hram je obnovljen. Na idove na prostoru Izraela i Jude ubudue se stalno prostiralo vrhovnitvo drugih naroda. Naposljetku su, nakon viekratnih pobuna protiv rimske vlasti, raseljeni iz domovine i tisuljeima su ivjeli kao manjina meu drugim narodima, esto zlostavljani i progonjeni. U drevnu su se postojbinu poeli vraati tek poetkom 20. stoljea. Koja je temeljna vjerska razlika izmeu idova i drugih naroda starog Istoka? Perzijanci Sjeveroistono od Mezopotamije lei Iranska visoravan. Na nju su se o.1700. pr. Kr. doselili Indoeuropljani. Meu njima su prednjaila dva naroda, Meani i Perzijanci. PZ 4. Mudrac Zaratustra (7./6. st. pr. Kr.) zasnovao je njihovo vjerovanje u vatru koja proiuje i u borbu dobra i zla. elni su narod isprva bili Meani, no Perzijanci su im preoteli prvenstvo. Za vladavine Darija Velikog Perzijsko je Kraljevstvo obuhvatilo golem prostor. PZ 6. Darije je nosio naslov Velikog Kralja i bio je potpun gospodar zemlje i ljudi u svojoj dravi. Velikom su se Kralju iskazivale strogo propisane duboke poasti. Golema mu je vlast povjerena kao zatitniku reda, mira i blagostanja, no perzijski vladar nije smatran boanstvom. Darije je Perzijsko Kraljevstvo podijelio na pokrajine iji su upravitelji imali golemu vlast - ali su isto tako morali biti potpuno posluni vladaru i ivotom su odgovarali za propuste i neuspjehe. Nazivalo ih se Kraljevim oima i uima. Darije je dobrim cestama povezao udaljene dijelove svoje goleme drave. Glasovita Kraljevska cesta povezivala je Sard, sjedite upravitelja Male Azije, s kraljevskim prijestolnicama u Egbatani, Suzi i Perzepolu. PZ 6. Putovi su pogodovali razvitku trgovine. Pokorenim se narodima nametao visok porez, no procijenjen u skladu s njihovim prilikama. Mnogi su ivjeli u blagostanju. Blago se gomilalo u perzijskoj kraljevskoj riznici. Pod perzijskom se vlau nalazio rudonosni prostor Male Azije, gdje su domai vladari ve bili zapoeli kovati prvi pravi novac. Po njihovu uzoru Darije je kovao zlatnike sa svojim likom, darike.

Perzijski je kralj po potrebi sazivao golemu vojsku svih podvrgnutih naroda. U njoj su prednjaili perzijski strijelci. Perzija je bila dobro ureena i mona drava. Svoj je golemi opseg Perzijsko Kraljevstvo sauvalo gotovo dva stoljea. Izdvoji podatke koji svjedoe da je Perzijsko Kraljevstvo bilo dobro ureena drava! Uz koje su se rijeke razvile visoke kulture? Koje narode moemo smatrati njihovim susjedima i uenicima?

.c1.G R K I S V I J E T; .c1.KLASINA GRKA; U starome vijeku Grci su obitavali na najjunijem dijelu Balkanskog poluotoka, na prostoru manjem od dananje Grke. PZ 7. Zemlja im je bila preteno brdovita, sa samo nekoliko veih ravnica i mnogo uskih dolina meu teko prijelaznim gorjem. Starovjekovni su Grci utemeljili i razvili mnoge znanosti i razliite oblike dravnog ustroja. Mnoge dananje meunarodne rijei s tih podruja grkog su podrijetla. .c1.11. Osvit povijesti u Grkoj ; Na najveem grkom otoku, Kreti, PZ 7. od duboke se davnine susreu sredozemni pomorski putevi. Kreani su bili vjeti mornari i spretni trgovci. razvili su vlastito pismo i ustrojili prve povijesne europske drave na svojemu otoku. Grki doseljenici, Ahejci, podvlastili su Kreane, prihvatili njihova dostignua i razvili novu, mikensku kulturu. Sl. 90. Kreta U vrijeme samostalnosti Krete Sl. 90. upravna su sredita na otoku bile goleme palae graene na osobit nain. Najvea palaa, za koju se dri da je moda gospodarila itavim otokom, otkrivena je u mjestu Knos. PZ 7. Oko sredinjeg, otvorenog dvorita nizalo se mnotvo prostorija razliite namjene, od sveanih do gospodarskih. Zidovi otmjenih prostorija bili su oslikani freskama.* Kreani su izraivali vrlo fino keramiko posue koje su takoer oslikavali. Bili su i izvanredni zlatari. Tim su proizvodima i trgovali. Bogatstvo stanovnika palaa moralo je biti golemo, no one ipak nemaju nikakvih utvrda. Smatra se da je to zbog toga to je kretsko brodovlje bilo toliko snano da se nikakav neprijatelj nije otoku mogao niti pribliiti. Kreani su kao jedno od boanstava potovali bika. Mladii i djevojke uvjebavali su pogibeljni obredni ples s bikovima. Dvostruka sjekira bila je znak boanstva. Kakva su bila upravna sredita na Kreti? Mikena Prvi Grci koji su se doselili sa sjevera nazivali su sebe Ahejcima. Prijestolnice ahejskih vladara na grkome kopnu bile su jake utvrde na teko pristupanim uzvisinama. Njihovi su vladari vodili brojne ratne pohode. Graditelji su majstorski bez ikakva veziva sastavljali goleme kamene blokove, ija se teina mjeri tonama. Tako su gradili zidine gradova i grobnice vladara. Kasniji stanovnici Grke nisu vie umjeli tako zidati. Mislili su da su to djela boanskih divova, Kiklopa.*

Prijestolnica najjaeg ahejskog kralja bila je u Mikeni na poluotoku Peloponezu. PZ 7. U samome gradu pronaeni su grobovi odlinih Mikenjana uz koje su pokopane mnoge dragocjenosti. Predmeti pokazuju da su i Ahejci bili majstori u obradi kovina. Od Kreana su preuzeli pismovne znakove, no prilagodili su ih svojem starinskom ahejskom grkom jeziku. Sauvane su, proitane i protumaene mnoge glinene ploice s gospodarskim biljekama ahejskih Grka. Mikenski je kralj bio i vjerski poglavar. Meu njegovim se podanicima razlikovalo plemstvo, sveenstvo, inovnitvo i obini puk. Ahejce su posluivali sluge i robovi. Kako su graene prijestolnice i grobnice ahejskih kraljeva ? Troja Najslavniji ratniki pohod ahejskih Grka poveo je mikenski kralj na grad Troju u Maloj Aziji. PZ 7. Pjesnik Homer opisao je bojeve pod Trojom u spjevu Ilijada, a povratak grkoga junaka Odiseja u spjevu Odiseja. To su zasada najstarija poznata knjievna djela Europljana. Dugo se nije ni pomiljalo da opisuju stvarne dogaaje, jer je pjesnik prikazao i natprirodna bia kao sudionike dogaaja, a gradovi koje je spominjao nestali su s lica zemlje. Tek je stotinjak godina to su arheoloka istraivanja ponovno oivjela Mikenu i Troju. Na mjestu Troje naselja su se dizala jedno nad drugim od kamenoga doba. Grad je bio na trgovakom putu izmeu Azije i Europe. U ahejsko je vrijeme blagostanje Troje i bogatstvo njezina vladara bilo nadaleko poznato. Grad je bio opasan bedemima i utvren upravo kao i gradovi mikenskih vladara. Po homerskoj je predaji opsadu podnosio deset godina, a tek je onda zauzet, opljakan i spaljen. Sl. 90. Arheoloka su istraivanja potvrdila mnoge potankosti iz homerskih opisa. Spjev se doista odnosi na dogaaje ahejskog doba. No oblik u kojem ga poznajemo potjee iz kasnijega vremena, pa spjev dijelom opisuje i kasnije prilike. Imenuj najstarija zasad poznata knjievna djela Europljana i njihova pjesnika! Imenuj znamenite gradove iz osvita grke povijesti! Iz ega sve saznajemo o povijesti ahejskih Grka? .c1.12. Vrijeme gradova-drava; Za Ahejcima su slijedili novi valovi grkih doseljenika. Jonjani su se bez veih sukoba smjestili meu zateeno stanovnitvo. Posljednji grki pridolice, Dorani, nastupali su kao osvajai. Naposljetku se oblikovao povijesni raspored grkih plemena. PZ 7. Ahejci nisu uspjeli sauvati svoj nain ivota, drutveni i dravni ustroj, umjetnost, pa ni pismenost. U Grkoj se sve gradilo iznova. ivot u homersko doba Naseljavanje Grke dovravalo se u razvijeno metalno doba. Sl. 90. Grci su dolazili povezani u plemena, pod vodstvom odlinih lanova roda, na elu s izabranim voom koji je nosio naslov kralja. Svaka je zajednica nastojala zapremiti prostor gdje e imati sve potrebno za ivot: dobru obradivu zemlju, pitku vodu, pasita, umu i izlaz na more. Meu grkim brdima i na otocima rijetko je gdje bilo prostranih plodnih ravnica. Kad su rodovi napuivali zemlju, svaki je obian lan dobivao jednak dio obradive zemlje. Udio plemia i kraljev udio u zemlji bio je vei i bolji. Za ivotni se prostor ratovalo. Stoga je svaka zajednica na svojem podruju pronalazila bar jedno teko pristupano mjesto koje bi jo i utvrdi-la. Tu su

se uvale svetinje, tu je obitavao kralj, a u ratnoj se pogibelji amo sklanjao i itav puk. Ilijada i Odiseja u velikoj mjeri prikazuju i kako se u Grkoj ivjelo kad je zavrila seoba. Zbog toga se to razdoblje grke povijesti esto naziva i homerskim dobom. Sl. 90. Kralj se u ime itavog naroda obraao bogovima i prinosio im rtve. Upravljao je svim mirnodopskim poslovima zajednice. Zapovijedao je narodnom vojskom. O svemu je odluivao savjetujui se s vijeem starjeina. U vijeu su zasjedali poglavari najplemenitijih obitelji iz svakoga roda, najbolji meu njima, grki ristoi. Njihova je dunost u boju bila predvoditi vlastite srodnike. Kralj i vijee podastirali su zajednike odluke na odobrenje narodnoj skuptini. U njoj se okupljao puk, dmos. Puani sposobni za boj ustajali bi na oruje kad je to zajednica trebala. Nakon uspjenog pohoda, bojovnici su dijelili plijen. Prema Homerovu su opisu ipak svi lanovi tih zajednica ivjeli jednostavno. Homerska predaja prikazuje mone kraljeve kako sami teu drveno pokustvo, obrezuju svoje vinograde i oru polja. Na njihovu je imanju mnotvo slugu i malo robova. Kraljice tkaju meu svojim slukinjama i robinjama. Sveana je zabava zajednika gozba na dvoru. Gosti pripovijedaju doivljaje, razmjenjuju novosti. Razgovor utihne kad pred njih stupi umjetnik koji e uz glazbu pjevati o djelima junaka: tako su se sluale Ilijada i Odiseja. Kako se upravljalo grkim zajednicama homerskog doba? Grad drava ivot se na novim obitavalitima ustalio. esto je vie zajednica izabiralo jednu utvrdu zajednikim sreditem, a njezina kralja zajednikim vladarem. Napredovalo je gospodarstvo, osobito obrt i trgovina. Podno sigurnih zidina sredinje utvrde rasle su stambene i obrtnike etvrti. Doskora su itelji i njih opasali zatitnim bedemima. Razvio se donji grad u kojemu se ostavljao slobodnim prostor za gradski trg, agoru. Tu se trgovalo i poslovalo, amo se mogao skupiti puk da vijea i odluuje. Donji je grad katkada okruio staru utvrdu, a katkad se razvio pored nje. Njezin joj je povieni poloaj pribavio naziv gornjega grada, akropole*. Ostala je svetim mjestom zajednice i utoitem u pogibelji. Grad i itavo podruje gdje je zajednica obitavala inili su njezinu potpuno ustrojenu dravu. Podruja grkih drava bila su zbog prirodnih okolnosti nevelika, ak i tada kada se vie zajednica udruilo pod vlau jednoga gradskog sredita. Ista rije, plis za Grke je oznaavala i sam grad i itavu gradsku dravu. Jedino su punopravni dravljani, graani polisa, mogli sudjelovati u njegovim politikim* poslovima. Vlastito ime sredinjega grada ponajee je bilo i ime itave drave. Koji su bitni dijelovi grke gradske naseobine? to je polis? Upravni ustroj polisa U polisima se ustroj homerskog doba dalje razvijao. Vlast gotovo nigdje nije ostala u rukama pojedinca kralja. Najprije su je preuzeli plemii, a zatim su udio u njoj izborili i puani. U veini su polisa dravne poslove obavljali inovnici izabrani na odreeni rok. Provodili su odluke najviega upravnog tijela svojega polisa. Ako je to bilo vijee gdje su odluivali rodom i imetkom najbolji graani, polis je bio aristokratski*. Ako je to bila narodna skuptina gdje je prevladavala volja puka, demosa, polis je bio demokratski*. Kakva je razlika izmeu aristokratskog i demokratskog polisa? Polisi okruuju Sredozemlje

Kraljevi nisu olako preputali vlast plemstvu, a ono se branilo od udjela puka u upravi. Ustroj polisa mijenjao se burno, uz politike borbe, a ponegdje i uz graanski rat. Graani iz poraene stranke esto su odlazili utemeljiti novi polis i urediti ga po svojem izboru. Veina puanstva jo je ivjela od zemlje. U grkome krajoliku nije bilo prostora da se urede nova imanja. Kad bi urod bio slab, vlasnici malih posjeda morali su se zaduiti da prehrane obitelj. Sljedei urod pogotovo im nije dostajao i da vrate dug i da preive. Zemlja je prelazila u ruke vjerovnika, a dunici su mogli stei novo imanje samo u novom, tek utemeljenom polisu. Grka je uvijek oskudijevala itom i sirovinama. Nudila je pak proizvode naprednog poljodjelstva i obrta, maslinovo ulje, vino, oruje, metalno i keramiko posue, nakit. Preko vlastitih gradova utemeljenih na obalama itorodnih i rudonosnih zemalja bilo je najudobnije poslovati s njihovim iteljima koji su eljeli nabaviti grku robu. To su bili razlozi to su se Grci otisnuli na puinu prema svim sredozemnim obalama i osnivali kolonije* - nove polise na tuim obalama. Sl. 90. PZ 8. Postali su vjetim mornarima. Plovili su u Egipat, a pod egipatskim je utjecajem grka umjetnost brzo napredovala. Feniko su pismo prilagodili glasovima grkog jezika i ponovno su stupili meu pismene narode. U istonom su dijelu Sredozemlja posve preoteli poslove Fenianima. Brojnim kolonijama napuili su obale pri ulazu u Crno More i oko njega. U zapadnome dijelu Sredozemlja podizali su polise gdje god im pristup do obale nije prijeio koji drugi pomorski narod. Svaki je novi grad postajao samostalnim polisom. S gradom koji ga je utemeljio, svojom metropolom*, imao je zajednikog boga zatitnika i odravao poslovne i prijateljske veze. U sluaju opasnosti, pomo se najprije traila u metropoli. Potkraj 6. st. pr. Kr. Grci su svojim gradovima gotovo zaokruili Sredozemlje. PZ 8. Gdje god su se nastanili, donosili su tekovine svoje razvijene uljudbe: gradski ivot, napredno poljodjelsko, graditeljsko i obrtniko umijee, umjetnost i pismenost. Navedi tri temeljna razloga zbog kojih su Grci osnivali kolonije! Kakve su drave ureene u Grkoj nakon homerskoga doba? Jesu li se polisi utemeljivali i izvan Grke? S kakvim uincima? .c1.13. Sparta i Atena ; Sparta na poluotoku Peloponezu i Atena na poluotoku Atici PZ 7. bile su dva najjaa i najslavnija polisa matine Grke. Obje su gradske drave silno utjecale na ostale polise i na povijest itave Grke. U dravnom ustroju, nainu ivota i duhovnim vrijednostima svaka je pruala drugaiji visoki uzor. Koliko god bili razliiti, i Spartanci i Atenjani jednako su portvovno stupali u boj za svoj polis, a po potrebi i za itavu Grku. Sparta Stigavi na Peloponez, dio je Dorana napuio ravnicu Lakoniju. Utemeljili su zajedniki polis kojemu je gradskim sreditem postao Lakedemon ili Sparta. PZ 7. Zbog toga se Spartanci esto nazivaju i Lakoncima i Lakedemonjanima. Prema zateenom su stanovnitvu postupali raznoliko. Neke, prijateljski raspoloene i spremne na suradnju, osobito ugledne Ahejce, prihvatili su ravnopravnim lanovima zajednice. Ostale su podvrgnuli i uskratili im politika prava. Nisu svima odredili jednak poloaj. Perijeci* su ostali osobno slobodnima. Nisu smjeli prebivati u Sparti ni uz zemljita Spartanaca, ve oko njih. Heloti* su izgubili i osobnu slobodu. Uinili su ih robovima spartanske

zajednice i odredili im da obrauju zemljita Spartanaca. Spartanska je zajednica iznad svega pazila na to da njeni graani ostanu imovno jednakima. Svaki je punoljetni Spartanac dobivao na uporabu jednak zemljini posjed. Od njega je ivio, ali nije njime raspolagao, ak ga nije niti obraivao. Bio je to posao helota. Obrtom i trgovinom bavili su se perijeci. Spartanski je polis bio aristokratski. Izvrnu vlast imali su izabrani dunosnici, odluke je donosilo vijee starjeina. Moralo ih je dodue podastrijeti narodnoj skuptini, no ona je ponajvie samo iskazivala da ih prihvaa. Sparta je uz to ostala kraljevstvom, no imala je uvijek usporedno po dva kralja. U miru su kraljevi sudjelovali u vijeu starjeina i obavljali posebne bogotovne dunosti. Kad bi Sparta ratovala, zapovijedali su njezinom vojskom. U ovakvom ustroju Spartanci stoljeima nisu nita mijenjali. Kakav je polis Sparta? ivot spartanskoga graanina Punopravni Spartanac imao je u miru stalnu dunost koja mu je ispunjavala dane: odrati tijelo i duh spremnima za boj, na spas i slavu domovine. Zbog toga Spartanci u dobi za oruje nisu ivjeli s obiteljima, ve u zajednikim prostorijama svojega bojnog odreda. Ondje su zajedno blagovali skromnu hranu da ih ne bi iznenadila oskudica na bojnim pohodima. Dane su provodili u sportskim i bojnim vjebama i natjecanjima. Od sedme godine djeaci su se pridruivali podmlatku oinskih eta. Odgajalo ih se u vrstoj vjeri da je junaka smrt u boju najvea ast, a ivot spaen bijegom najcrnja sramota. Uili su trpjeti glad i hladnou, podnositi bol, svladavati strah i ne pokazivati osjeaje. Spartanci su esto vjebali uz glazbu. Zamijetili su da ona pomae skladu pokreta. Pri logorskoj vatri pjevali su, uz glazbenu pratnju, djela svojih pjesnika. U boj su takoer stupali uz svirku, pjevajui koranice. Znali su da glazba i hrabar nastup smanjuju hrabrost neprijatelja, a njihovu poveavaju. U miru su zborskim pjesmama slavili bogove. Spartanski su glazbenici bili u Grkoj znameniti ba kao i spartanski ratnici. U ono je doba najpotpuniju ratnu opremu nosio teko naoruan pjeak, hoplit*. Spartanski hopliti bili su najbolji bojovnici Grke. Koja je bila stalna dunost spartanskih graana? Atena Jonski Grci napuili su Atiku prije dorske seobe, pomijeavi se sa zateenim ahejskim Grcima. Zatim su prihvatili i mnoge ahejske bjegunce. Ujedinili su se u polis kojemu je sreditem postala Atena. PZ 7. S vremenom su Atenjani nekadanju svestranu kraljevsku vlast podijelili meu devetoricu izbornih dunosnika, arhonata*. Oni su najprije provodili odluke starinskoga plemikog vijea. No prilike su se u atenskom polisu ivo mijenjale. Atenjani su se bavili i obrtom i trgovinom. Mnogi su puani u tim poslovima lijepo napredovali i eljeli su ih i dalje razvijati. Atenjani poljodjelci slobodno su raspolagali svojim posjedima koji od poetka nisu bili posve jednaki. Mali su se posjednici zaduivali, a kad ne bi mogli vratiti dugove, po zakonima su svog polisa ostajali i bez zemlje i bez osobne slobode: postajali su dunikim robovima. Vijee rodovskih plemia nije umjelo voditi politiku ni na dobrobit bogatih, ni na dobrobit siromanih puana. Bilo je nuno da i puani dobiju udjela u upravi. Atenski je polis postao demokratski. Tijekom 6. st. pr. Kr. to su omoguila dva Atenjanina, Solon i Klisten, preuredivi tijekom svoje arhontske slube atenski ustav. Obojica su bila plemenitog roda, ali su se promiljeno brinula o probitku svih Atenjana. Kakav je polis Atena?

ivot atenskoga graanina Atenjani su privikli od jutra do mraka na razliite naine drugovati sa sugraanima. Sastajali su se na vjebalitima gdje su se zajedno bavili portom. Uz vjebalita su bile i knjinice i ureeni gajevi gdje su vodili umne rasprave. U skuptini, vijeu i na drugim dunostima rjeavali su javne poslove. Na agori su poslovali i prepriavali novosti. U vlastitom su domu uveer s prijateljima lijegali uz gozbu i uivali u glazbi, plesu, knjievnosti i veselom razgovoru. Bili su slobodni tako provoditi dan jer su u njihovim domovima, na imanjima i u radionicama pod brinim nadzorom radili sluge, osloboenici i robovi. Manje imuni Atenjani morali su, dakako, i sami prionuti poslu zajedno s lanovima obitelji i pokojim robom. Atenjani su poslove polisa smatrali svojom zajednikom stvari. Bilo je njihovo pravo i asna dunost da se za njih zanimaju. Graanin koji bi se drugaije ponaao doimao se udnim. Mogao je zbog toga biti optuen i kanjen. S druge strane, Atenjanke nisu imale politikih prava. U Atenu su se doseljavali strani graani, esto imuni poslovni ljudi, obrtnici i trgovci - meteci*. Neki su zanavijek ostali u Atici, osnovali obitelji i podizali djecu. Budui da nisu pripadali polisu, bili su iskljueni iz dravnih poslova. Robovi nisu imali ni osobne slobode, ni politikih prava. U ivom i naprednom atenskom polisu bili su ukljueni u obiteljski ivot, gospodarstvo, pa i u dravne slube. Navedi glavne poslove Atenjaninova dana! Koji se grki polis smatra uzorom aristokratskog, a koji uzorom demokratskog ustroja? .c1.14. Duh klasine Grke ; Spartanac, Atenjanin i graani svih ostalih polisa osjeali su da pripadaju istome narodu. Raspoznavali su to po istome jeziku, po vjeri i vjerskim obiajima, po umjetnosti i znanosti, po odanosti vlastitom polisu, po gledanju na to to je pravo, asno i dostojno, i po mnogim potankostima svagdanjeg ivota. Svoju su europsku postojbinu nazivali Heladom, svoj jezik helenskim, a same sebe Helenima. Ponosili su se svojim, helenskim nainom ivota. Otro su ga razlikovali od naina ivota svih drugih naroda, koje su nazivali barbarima*. Vrijeme kad su helenski nain ivota i helenska umjetnost dostigli vrhunac nazivamo klasinim.* Bogovi i junaci Grci su vjerovali da je svijet napuen besmrtnim ovjekolikim boanstvima koja ne obolijevaju i ne stare. Vrhovni je bog bio gromovnik Zeus. Za njega se vjerovalo da stoluje na planini Olimpu. PZ 7. Bogovi koji su ondje s njime obitavali gospodarili su nebom i povrinom Zemlje. Zamiljalo se da svaki bog titi i unapreuje neku ljudsku djelatnost. U skladu s time Grci su ih prizivali u pomo, prikazivali ih i posveivali im prikladne ivotinje i biljke. Zeusov brat Posejdon gospodario je svim morima i vodama, a Hadu je pripala vlast u podzemnome svijetu. Grci su zamiljali da se njihovi brojni bogovi ponaaju poput ljudi, svaaju se i mire. Neka boanstva bila su po strani od toga, zaokupljena umijeem koje su prenijela smrtnicima. Demetra ih je nauila uzgajati ito, a Dioniz vinovu lozu. Uz glavne bogove bilo je mnogo niih boanstava. Nimfe*, boice uma, gajeva i pojedinih stabala, izvorske, rijene, jezerske i morske, gorske i peinske, bile su ljupke djevojke. Divovski Titani, Giganti i Kiklopi bili su mrana bia goleme snage.

Boansko su tovanje Grci iskazivali i onima za koje su drali da su kao smrtni ljudi uinili junaka djela preko obinih ljudskih mogunosti. Nazivali su ih herojima i smatrali da su neki primljeni meu besmrtnike. O bogovima i junacima Grci su ispreli mnoge pripovijesti, mitove*. One se nisu samo prepriavale, ve su ih i prikazivali umjetnici pisci, slikari i kipari. Nabroji nekoliko glavnih i nekoliko niih grkih boanstava! Tko su heroji? Bogotovlje, svete igre i svetita Grci su bogovima i herojima iskazivali tovanje podiui im hramove i rtvenike gdje su im se molili i prinosili im rtve. U njihovu su ast prireivali natjecanja u portu, glazbi i knjievnosti. Nagrada je najboljima bio pobjedniki vijenac od masline ili lovora, ili palmina grana. Svaki je polis godimice najraskonijim slavljem s natjecanjima astio boga zatitnika, a manjim sveanostima jo pokoje vano boanstvo. Svi su Grci smatrali podjednako svojima slavlja u nekoliko osobito uglednih svetita, poput Olimpije na Peloponezu ili Delfa u sredinjoj Grkoj. PZ 7. Natjecanja su se odravala svakih nekoliko godina, a u njima su smjeli sudjelovati slobodni graani svih polisa. Bile su to svegrke igre. Sportska i umjetnika natjecanja najbolje su iskazivala grku zamisao o valjanome odgoju, naime da treba podjednako vjebati i razvijati i duh i tijelo. Uz glavni hram u znamenitim se svetitima dizalo jo mnogo graevina razliite namjene, od hramova do prenoita. itav je prostor bio posveen. U ugledna svetita i proroita stjecali su se darovi iz cijeloga grkog i okolnoga barbarskog svijeta. Tu su stajale nebrojene kiparske i slikarske umjetnine. Riznice Olimpije i Delfa bile su bogate. Uz to je svaki imuni i dostojni polis mogao zakupiti prostor u svetitu i podii vlastitu riznicu, gdje je pohranjivao zavjetne darove i dragocjenosti. Navedi dva svetita gdje su se odravale svegrke igre! Heraklov prvi posao Heraklo, sin boga Zeusa Sl. 110. i smrtne kraljevne, rodio se nakon bratia Euristeja. Euristej se stoga odgajao za vladara. Heraklo je rastao s pastirima. Isticao se stasom, snagom i spretnou. Nikada nije promaio strelicom ili kopljem. Postao je najjai i najljepi momak u cijeloj Grkoj. elio je initi junaka i pravedna djela na dobro ljudi, i tako stei slavu. Uklanjao je opasne zvijeri i hvatao razbojnike. Euristej je zabrinuto opaao da njegov snani i hrabri brati postaje sve omiljeniji. Sjetio se da je Heraklov kralj i naredio mu je neka doe. Naumio je Heraklu zadati pogibeljan posao gdje e poginuti. Junaku je bilo teko pristati da slui loijem od sebe. Ipak se morao pokoriti vladaru. Zeus je suosjeao sa sinom. Heraklu je objavljeno da e postati besmrtni bog kad obavi deset Euristejevih poslova. Prvi posao to ga je kralj zadao Heraklu bilo je da mu donese kou nemejskoga lava. Ta se neman nije mogla raniti nikakvim ljudskim orujem. Heraklo je krenuo u potragu za zvijeri nosei u ruci debelu kijau. Sl. 115. Lava je sreo uveer, kako se vraa u svoju jazbinu krvav od lova, sit mesa i krvi. Heraklo ga je gaao strijelama, no one nisu probile lavlju kou. Zvijer se bacila na junaka, on ju je oamutio udarcem kijae i zadavio golim rukama. Trebalo je da odere ivotinju, no koa se nije dala niti zaparati. Naposljetku se dosjetio, i zarezao ju je pandama samoga lava. Kou je skinuo zajedno s glavom, oistio i uredio. Lavlju je glavu nosio kao kacigu, a koa mu se sputala niz lea i titila ga. Tako se uputio k Euristeju. Kad je kralj ugledao Herakla s koom uasne zvijeri, prepao se toliko da se zavukao u mjedenu bavu. Herakla vie nije putao preda se, nego mu je nove poslove zadavao preko pouzdanika. Koa nemejskoga lava ostala je junakov oklop u svim pothvatima do kraja njegovoga zemaljskog ivota. Sl. 115. i 154.

Kazalite Pjesme grkih pjesnika izvodile su se uz glazbu. Iz pjesama koje su se na sveanostima pjevale u ast bogova i heroja i koje su opisivale njihova djela s vremenom su se u Grka razvile itave predstave. Izvodile su se u okviru vjerskih sveanosti. Grka kazalina djela - drame* - pisana su u stihu, a dijelove predstave pratila je glazba. Drame veselog i smijenog sadraja nazivale su se komedijama*, a drame tunog i ozbiljnog sadraja tragedijama.* Oprema glumaca bila je u skladu s vrstom predstave. U svakoj je drami uz pojedinane likove nastupao i zbor koji je pratio zbivanja pjesmom i plesom. Sadraj tragedija pisci su najee uzimali iz mitologije*. Budui da je gledateljstvo poznavalo temeljnu pripovijest, mogli su se bez suvinih tumaenja posvetiti tome kako da najbolje prikau osjeaje i misli junaka i junakinja. Radnja komedije esto se zbivala meu pratiocima boga Dioniza, no mogla je biti i iz gradske stvarnosti u koju bi pisac na aljiv nain umijeao bajoslovna bia, ili iz dnevnoga ivota obinih ljudi. Kako se zovu grka kazalina djela veselog i smijenog sadraja, a kako tunog i ozbiljnog? Kako glasi njihovo zajedniko ime? Znanost i likovna umjetnost Premda su rado zamiljali mnotvo udljivih bogova, Grci su bez sustezanja, radoznalo i marljivo istraivali stvarnost. Njihovi su mornari prikupljali i donosili podatke o raznim zemljama i o tome kako se drugdje ivi. Obilje takvih spoznaja pristizalo je preko grkih kolonija. Grci su razvili zemljopis, zvjezdoznanstvo i matematiku, posebno geometriju*. Umovali su o tome kako je svijet nastao, kakav je smisao njegova postojanja i ovjekova ivota, kako bi valjalo ustrojiti ljudsko drutvo da bude to bolje i pravednije. Razvili su znanstven nain promiljanja o svijetu i o ivotu - filozofiju*. Istraivali su i o zdravome i bolesnome ivotinjskom i ljudskom tijelu, te je upravo kod Grka starovjekovno lijenitvo dosegnulo vrhunac. I danas lijenici polau zakletvu koja se naziva po starovjekovnome lijeniku znanstveniku, Grku Hipokratu s otoka Kosa. to su vie Grci doznavali o ovjeku, to su ga umjeli bolje prikazati u umjetnikim djelima. Kipari i slikari pronalazili su nove naine rada. Znanost je pomagala i graditeljstvu, te su se mogle podizati sve prostranije, sigurnije i ljepe zgrade. Jedan za drugim razvila su se tri temeljna graditeljska sloga. Koje su znanosti u