Nastavni predmet:

POVIJEST

za četverogodišnje strukovne škole

2

HRVATSKA I SVIJET 1

POVIJEST ZA PRVI RAZRED ÈETVEROGODIŠNJIH STRUKOVNIH ŠKOLA

POVIJEST

1. Uvod u učenje povijesti

Povijest je znanost koja istražuje i objašnjava prošlost ljudi i promjene među njima.

Radi lakšeg uočavanja povijesnih procesa prošlost smo podijelili na prapovijest, stari vijek,

srednji vijek, novi vijek i suvremeno doba.

Događaji i procesi nekog povijesnog razdoblja su povezani.

U različitim se civilizacijama vrijeme mjerilo na različite načine.

Ne smijemo današnjim kategorijama vrednovati sustave prošlih vremena.

U proučavanju prošlosti povjesničar se služi pomoćnim povijesnim znanostima.

Najvažniji hrvatski povjesničari su Ivan Lučić, Ivan Kukuljević-Sakcinski, Franjo Rački,

Tadija Smičiklas, Ferdo Šišić, Vjekoslav i Nada Klaić.

2. Život i kultura ljudi u prapovijesno doba

Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti ljudskog roda, a trajalo je od pojave čovjeka do

pronalaska pisma (3500.g.prije Krista).

Prapovijest dijelimo na kameno i metalno doba . Kameno doba dijelimo na: paleolitik(do

10000.g. pr.K.), mezolitik (10000-6500.g.pr.K.) i neolitik(6500.g.pr.K.).

Metalno doba dijelimo na bakreno(3000.g.pr.K), brončano(2000.gpr.K.) i željezno doba

(1000.g.pr.K).

Čovjek je isprva živio u prirodnim skloništima (špiljama), a tek je u mezolitiku započeo

graditi prve nastambe: zemunice, sojenice i kolibe.

U mezolitiku i neolitiku čovjek je pripitomljavao životinje i kultivirao biljke, osobito pšenicu.

3. Stari vijek

a) Države i narodi starog istoka

Povijesno razdoblje počinje otkrićem pisma- narodi koji nisu poznavali pismo svrstali smo u

prapovijesno doba čovjekova razvoja.

Prve velike civilizacije razvile su se u dolinama velikih rijeka ( Nil-Egipat, Eufrat i Tigrić-

Mezopotamija, Ind-Indija, Huangho i Jangce-Kina, Jordan-Židovi, Obale sredozemnog mora-

Feničani).

Nakon poplava, uzrokovanih topljenjem snijega na vrhovima planina, u nizinama je ostajao

plodan mulj koji bi jako sunce brzo pretvorilo u prašinu- da bi se to spriječilo, u dolinama

velikih rijeka iskopane su tisuće kilometara kanala.

Prvi stanovnici područja uz velike rijeke prilagodili su se prirodi, njihovi nasljednici su

prirodu, rad prethodnika i njihova kulturna dostignuća prilagodili sebi.

U blizini prvih civilizacija živjeli su semitski i indoeuropski narodi.

Feničani su bili prvi narod koji je upotrebljavao glasovno pismo.

3

b) Grčka u starom vijeku

Grčka je kolijevka europske kulture.Grci su svoju ali i prošlost drugih naroda tumačili

mitovima. Grci su živjeli u polisima, gradovima-državama, a vezivale su ih vjera i olimpijske

igre.

Grci i Perzijanci su vodili niz ratova, a nakon grčko-perzijskih ratova Atena se naglo

obogatila – to razdoblje zovemo zlatnim dobom Atene(akropola,hramovi, kipovi, filozofija,

tragedija i komedija).

Polovicom 5. stoljeća prije Krista izbili su ratovi između Grka (Atena i Sparta).

U 4. stoljeću prije Krista Grčkom su zavladali Makedonci. Aleksandar Makedonski širio je

grčku kulturu, a to širenje nazivamo helenizam.

c) Rim

Rim je grad na Apeninskom poluotoku, na kojem su živjeli mnogi narodi, a najveći utjecaj na

Rimljane imali su Etruščani i Grci. Povijest Rima dijelimo na doba kraljeva (753-510.g.prije

Krista), doba republike (510-27.g.prije Krista) i doba narod, Rimsko društvo se dijeli na

patricije-plemići, plebejce-narod i robovi.

Rimljani su u svoju kulturu lako primali utjecaje drugih naroda. Razvili su osebujan pravni

sustav na kojem se temelji pravo većine zemalja današnjeg svijeta.

Rimljani su vladali većim dijelom tada poznatog svijeta. Rimsko carstvo se radi

provale barbara i lakšeg upravljanja 395.g. dijeli na dva dijela Zapadno Rimsko Carstvo i

Istočeno Rimsko Carstvo.

Oni su radili ceste, vijadukte, akvadukte, raskošne hramove i arene(gladijatori).

Poznatiji Rimljani: Gaj Julije Cezar, Marko Antonije, Oktavijan August, Dioklecijan car itd,

pjesnici Horacije, Ovidije itd.

d) Počeci i razvoj kršćanstva

Kršćanstvo je vjera u učenje Isusa Krista

O Isusovu su životu pisali evanđelisti Matej, Marko,Luka i Ivan

Prvi Isusovi učenici zovu se apostoli.

Rimljani su progonili prve kršćane, no tijekom 4.st. kršćanstvo je postalo službenom religijom

Rimskog Carstva.

e) Područje Hrvatske tijekom prapovijesti i starog vijeka

U špilji Šandalji pokraj Pule pronađeni su najstariji paleolitski nalazi na hrvatskom području,

Hušnjakovo brdo pokraj Krapine (krapinski pračovjek) najvažnije je nalazište iz kamenog

doba, a Vučedol pokraj Vukovara iz metalnog doba na području Hrvatske.

Iliri, Kelti, Grci i Rimljani ostavili su i danas vidljive tragove u hrvatskim zemljama, koji se

jasno ocrtavaju u jeziku i običajima Hrvata

4. Rani srednji vijek ( 5-11. stoljeće )

Srednji vijek počinje padom Zapadnog Rimskog Carstva 476.g. i traje do 1492.g. otkrića

Amerike. Pad Z.R.Carstva uzrokovala je seoba naroda koja je trajala od 5-9.st. U novu

domovinu doselili su se germanski i slavenski narodi te Arapi, Normani i Mađari. Nakon

4

seobe naroda na obalama Sredozemnog mora nastale su tri civilizacije: bizantska, arapska i

civilizacija zapadnoga kršćanstva.

U ranome srednjem vijeku Istočno Rimsko Carstvo preimenovano je u Bizantsko Carstvo.

Nakon seoba germanski i slavenski narodi prihvatili su drukčiji sustav obrade zemlje i

kršćanstvo te uspostavili države. Od država koje su nastale na područjima nekadašnjeg Zap.

Rim. Carstva najmoćnija je bila Franačka (Karlo Veliki).

Slobodni ratnici pretvaraju se u ovisne seljake (feudalizam).

Godine 1054. Crkva se podijelila na Katoličku i Pravoslavnu.

5. Hrvatska u doba narodnih vladara (7-11st.)

Etnogeneza Hrvata nije završila seobom naroda – ona je tada tek počela.

Prije pokrštavanja Hrvati su bili mnogobošci, te je pokrštavanje bilo dugotrajno,

najvjerojatnije se najprije pokrstio vladarski sloj, koje smo primili od bizantskih i franačkih

misionara.

Nakon doseljenja na područje između Drave i Jadran Hrvati su osnovali prve sklavinije

(pokrajine), najpoznatije i najveće su Primorska i Posavska Hrvatska.

Prvi hrvatski kneževi u 9 st. priznavali su formalno franačku ili bizantsku vlast.

Trpimir se osjetio dovoljno snažnim da vodi samostalnu vanjsku i unutarnju politiku.

Domagoj je ratovao sa Arapima i Venecijom.

Branimir i njegov narod blagoslovio je papa Ivan VIII, što je tada imalo snagu

međunarodnoga priznanja državne neovisnosti.

U doba Tomislava (910-928) hrvatska kneževina postaje kraljevinom, papa ga je u pismu

925,godine oslovio kraljevskom titulom.

Tomislav je vodio agresivnu vanjsku politiku i ratovao protiv Bugara i Mađara.

Tomislav je ujedinio većinu hrvatskih zemalja, a njegovu su vlast priznali i dalmatinski

gradovi u kojima je živjelo romansko stanovništvo.

U doba Petra Krešimira IV. (1058-1074) i Dmitra Zvonimira (1075-1089) Hrvatska je

dosegnula gospodarski, kulturni i politički vrhunac. Razvijaju se novi hrvatski gradovi Nin,

Šibenik, Biograd na moru. Dmitar Zvonimir poticao je reforme Katoličke crkve, a iz njegova

vremena potječe Bašćanska ploča.

Nakon Zvonimirove smrti Hrvatskom je zavladala mađarska dinastija Arpadovića.

6. Razvijeni i kasni srednji vijek (12-15.st.)

U razvijenome srednjem vijeku Zapadna Europa ubrzano se gospodarski razvijala.

Primjenjivan je tropoljni sustav obrade zemlje. Te su promjene poboljšale život seljaka;

životni vijek se produžio, a višak proizvoda omogućio je da dio stanovnika postane socijalno

pokretljiv.

Srednjovjekovno društvo bilo je strogo strateški podijeljeno: 1. kralj i vitezovi – bore se , 2.

svećenici – mole se, 3. građani (patriciji i pučani) i seljaci(kmetovi) – rade.

Glavna povlastica prvoga i drugoga staleža bila je oslobođenje od plaćanja poreza.

Udruženje obrtnika zove se ceh, a udruženje trgovaca gilde.

Bankarstvo se razvilo u to vrijeme zbog nesigurnosti putovanja srednjovjekovnom Europom.

Križarski ratovi koji se javljaju u ovo vrijeme pokrenuti su radi oslobađanja Svete zemlje od

nevjernika. Cilj nije ostvaren, jer Sveta zemlja ostaje pod vlašću muslimana.

Europljani su se tijekom križarskih ratova pri put susreli s nadmoćnijom kulturom od koje su

mnogo naučili.

Azijom i Europom haraju Mongoli-Tatari, najpoznatiji vođa – Džingis kan.

5

U 14.st. u Maloj Aziji se pojavila nova sila – Turci Osmanlije.

Godine 1348. kuga je pokosila trećinu europskog stanovništva.

U kasnom srednjem vijeku u Engleskoj se javljaju prvi oblici parlamentarizma (magna charta

libertatum - velika povelja slobode)

U stogodišnjem ratu između Engleske i Francuske pobijedila je Francuska.

Venecija i Genova vladale su trgovinom Sredozemlja, a Hanza (udruženje gradova sjeverne

Europe) Baltičkim morem. Najjače financijsko i bankarsko središte je Firenca.

Srednjovjekovna kultura: - romanika

- gotika

- humanizam

- renesansa.

7. Hrvatske zemlje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

a) Hrvatska u doba Arpadovića

Stvaranjem personalne unije s Ugarskom Hrvatska nije izgubila slobodu i nije se utopila u

ugarsko kraljevstvo. Hrvatske su zemlje unutar Hrvatsko-Ugarske Države uživale široku

autonomiju. Na čelu su im stajali banovi ili hercezi, a nakon formiranja staleških sabora i

hrvatsko i slavonsko plemstvo imali su pravo održavati samostalne sabore.

Ugovor hrvatskih plemićkih obitelji s Kolomanom zove se Pacta Conventa.

Hrvatsko-Ugarska država trajala je od 1102. do 1526.g.

Arpadovići su bili prva dinastija koja je vladala Hrvatsko-Ugarskom Državom.

Godine 1222. Andrija II. Izdao je plemićima Zlatnu bulu.

Godine 1242. hrvatskim su zemljama harali Tatari.

Nakon povlačenja Tatara Bela IV. je poticao gradnju utvrda- nekoliko je gradova oslobođeno

plaćanja feudalnih daća (postali su slobodni kraljevski gradovi), a na političkoj su sceni

uzdigle nove plemićke obitelji.

b) Hrvatska u doba Anžuvinaca i Žigmunda Luksemburškog

Anžuvinci su poput većine europskih vladara toga razdoblja nastojali izgraditi centralističku

monarhiju.

Otpor centralizaciji pružali su plemići, kojima je odgovarao slab vladar.

Za vrijeme plemićkih borbi protiv centralizacije Venecija zauzima jadransku obalu.

Zadarskim mirom Venecija se odrekla jadranske obale.

Vlast Žigmunda Luksemburškog nije priznalo sve plemstvo, što je prouzročilo dugotrajne i

iscrpljujuće borbe.

Venecija je 1409.g. od Ladislava Napuljskog za 100 000 dukata kupila Dalmaciju.

Nakon Žigmundove smrti Hrvatskom su vladali slabi vladari.

c) Hrvatska u XV. i početku XVI.st.

Kralj Matija Korvin nastojao je uspostaviti centralističku državu oslanjajući se na sitno i novo

plemstvo, kojemu je dijelio posjede.

Matija Korvin je reformirao porezni sustav i organizirao obrambeni sustav od Osmanlija-

Jajačku i Srebreničku banovinu te Senjsku kapetaniju.

Jagelovići su poništili reforme Matije Korvina i oslabili Hrvatsko-Ugarsku Državu.

Brojni su hrvatski intelektualci na zapadu tražili pomoć u obrani Hrvatske.

Nakon bitke na Mohaćkom polju 1526.g. raspala se Hrvatsko-Ugarska država.

6

d) Gospodarstvo i kultura

Potpadanje hrvatskih zemalja pod različite političke sustave uvelike se odrazilo na razvoj

gospodarstva, kulture i znanosti.

Razvoju gospodarstva hrvatskih zemalja najviše je pridonosila politička stabilnost i stvaranje

jedinstvenog državnog sustava.

U Hrvatskoj su se tijekom razvijenog i kasnog srednje vijeka izmijenili romanički, gotički i

renesansni stil.

Najljepši primjeri hrvatskog gotičkog kiparstva su portal trogirske katedrale i drvene vratnice

splitske katedrale.

Najljepša hrvatska gotičko-renesansna građevina je šibenska katedrala sv.Jakova.

Prva hrvatska knjiga tiskana je 1483.g.

8. Rani novi vijek

a) Velika geografska otkrića

Prvi svjetski putnici bili su Marko Polo i Ibn Batuta.

Upoznavanje novih svjetova i njihovo koloniziranje nazivamo razdobljem velikih geografskih

otkrića.

Zasluge za otplovljavanjem Afrike pripadaju portugalskim pomorcima.

Kristofor Kolumbo otkrio je Ameriku a Amerigo Vespucci shvati da je to novi svijet.

Ekspedicija Fernanda Magellana dokazala je da je zemlja okrugla.

Nakon velikih geografskih otkrića mijenja se odnos snaga u Europi, osnivaju se kolonije i

razmjenjuje biljni i životinjski svijet.

b) Gospodarstvo, kultura i znanost novovjekovne Europe

Izmjena biljnog i životinjskog svijeta između Europe i novootkrivenih zemalja uvelike je

unaprijedila poljoprivredu.

Razvoj poljoprivrede potaknuo je demografski rast i urbanizaciju.

Poduzetnici, novi sloj unutar trećeg staleža, zbog protivljenja cehova manufakturne su

radionice osnivali po selima i izvan gradskih zidina.

Znanstvenici 15.,16. i 17.st. bili su svestrano obrazovani, a s razvojem novih znanosti tijekom

18.st. dolazi do uske specijalizacije znanstvenika.

U Europskoj znanosti novog vijeka primjenjuje se metoda eksperimenta.

Nove znanstvene spoznaje omogućile su neslućen gospodarski i kulturni napredak Europe.

c) Protestantizam i katolička obnova

Želja za reformom crkve prouzročila je novi crkveni raskol.

Godine 1517. njemački redovnik Martin Luther počeo je protestantsku reformaciju.

U 16.st. nastale su različite protestantske crkve.

Katolička je crkva na reformaciju odgovorila katoličkom obnovom.

Najveći vjerski sukob uzrokovan reformacijom bio je Tridesetogodišnji rat.

U Rimu se posljednjih godina 16.st. pojavio barok, stil kojemu je glavno obilježje raskoš u

umjetničkom izražavanju.

7

d) Europske države u novom vijeku -razvoj apsolutističkih monarhija

Sustav vlasti u kojem su zakonodavna, izvršna i sudska vlast u rukama jednog čovjeka naziva

se apsolutistička monarhija.

Nakon velikih geografskih otkrića ojačao je treći stalež.

Vlasnici manufaktura, veletrgovci i brodovlasnici postali su bogatiji od plemića.

Vladari su stvaranjem apsolutističkih monarhija nastojali smanjiti moć plemića.

9. Hrvatska u ranom novom vijeku

a) Hrvatska u 16.stoljeću

U Hrvatskim su zemljama tijekom 16.st. zavladali različiti gospodarski, vjerski i kulturološki

sustavi.

Unatoč velikim žrtvama, na feudalan način organizirana vojska Banske Hrvatske nije se

mogla oduprijeti odlično organiziranoj i motiviranoj osmanlijskoj vojski.

Slavonija i Srijem zavladali su Osmanlije, Banska je Hrvatska postala dijelom Habsburške

Monarhije, Istrom su upravljali Mlečani i Habsburgovci, Dalmacijom Mlečani i Osmanlije. a

Dubrovnik je plaćao danak za slobodu.

Težak položaj seljaka uzrokovao je mnoge bune, među kojima je najveća bila buna na

stubičkom vlastelinstvu 1573.g.

Mletačka trgovačka politika sprječavala je gospodarski i društveni razvoj komuna na

jadranskoj obali.

b) Borbe protiv Osmanlija

Nikola Šubić Zrinski proslavio se hrabrom obranom Sigeta 1566.g.

Nakon bitke kod Siska 1593.g. uspostavljena je ravnoteža snaga između Habsburške

Monarhije i Osmanlijskog Carstva.

Razdoblje od bitke kod Siska do potpisivanja mira na ušću rijeke Žitve 1606.g. zovemo

Dugim ili četrnaestogodišnjim ratom.

Vlaškim statutima dane su brojne povlastice Vlasima na području Vojne krajine.

c) Dalmacija,Istra i Dubrovnika

Središte Mletačke Dalmacije bio je Zadar, u kojoj se nalazio generalni providur-nositelj

vrhovne vojne i civilne vlasti.

Buna pučana na Hvaru,1510.g. protiv plemića.

Istru razaraju epidemije malarije i česti lokalni ratovi.

Dubrovnik nakon zlatnog doba u XV i XVI st., 1667.g. pogodio katastrofalan potres 1667.g.

Tim događajem Dubrovnika gubi na važnosti u svjetskoj trgovini.

d) Zrinski i Frankopani – otpor Bečkom centralizmu

Centralizacija, germanizacija i apsolutizam prouzročili su plemićko nezadovoljstvo.

Nakon potpisivanja nepovoljnog varšavskog mira plemići su se odlučili suprotstaviti bečkom

dvoru.

Otpor su vodile moćne plemićke obitelji Zrinskih i Frankopana.

8

Nakon sloma otpora u Hrvatskoj više nije bilo nikoga tko bi se mogao oduprijeti

centralističkoj politici Habsburgovaca.

e) Oslobađanje hrvatskih krajeva od osmanlijske vlasti

Osmanlijsko je carstvo u drugoj polovici 17.st. zahvatila duboka društvena, politička i

gospodarska kriza.

Potkraj 17. i početkom 18.st. nakon neuspješne opsade Beča, slomljena je osmanlijska

dominacija u srednjoj Europi.

Hrvati su dizali ustanke protiv Osmanlija i tako pomagali habsburškoj vojsci.

Mirom u srijemskim Karlovcima 1699. Osmanlijsko je carstvo izgubilo Slavoniju., Liku,

Krbavu i prostor oko rijeke Une.

Mirom u Požarevcu 1718. Habsburška Monarhija je dobila Srbiju,Srijem i Bosansku

Posavinu, a granica mletačke Dalmacije prema Osmanlijskom Carstvu uspostavljena je na crti

koja se i danas zadržala kao državna granica između Republike Hrvatske i Bosne i

Hercegovine.

Mirom u Beogradu 1739. Austrije je izgubila sve krajeve južno od Save i Dunava koje je

dobila mirom u Požarevcu.

f) Hrvatska u prvoj polovici 18. stoljeća

Pragmatičkom sankcijom nasljedno pravo dano je u ženskoj lozi habsburške monarhije.

Karlovim urbarom uređeni su odnosi kmetova i feudalaca.

Najvažnija cesta izgrađena u prvoj polovici 18.st. nazvana je Karolinom, a povezivala je

Karlovac i Rijeku.

U Banskoj hrvatskoj početkom 18.st. javlja se građanski stalež.

U 18.st porastao je broj obrtnika i počeo je razvoj manufakture.

Slavonija je na temelju popisa stanovništva podijeljena na vojni i civilni dio.

Seljaci u Vojnoj krajini živjeli su u seljačkim kućnim zadrugama.

g) Hrvatska kultura u Novom vijeku

Ozaljskom književnom krugu stvaran je jedinstveni hrvatski jezik.

Razvoju školstva u ranom srednjem vijeku najviše su pridonijeli isusovci i pavlini.

Bartol Kašić objavio je prvu gramatiku hrvatskog jezika.

Isusovci i franjevci istaknuli su se tiskanjem pobožnih knjiga za narod.

Isusovci i pavlini na hrvatska su područja proširili barok.

Najveći hrvatski znanstvenik ranog novog vijeka bio je Ruđer Bošković.

9

HRVATSKA I SVIJET 2

POVIJEST ZA DRUGI RAZRED ČETVEROGODIŠNJIH STRUKOVNIH ŠKOLA

1. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. st.

a) Razvoj Europe i velike europske države u 18.st.

Prvom industrijskom revolucijom nazivamo promjene u proizvodnji pokrenute izumom i

promjenom parnog stroja.

Prosvijećeni apsolutisti su vladari koji su prihvatili dio učenja prosvjetiteljskih filozofa.

Dominantni umjetnički stil ovog razdoblja bio je klasicizam.

Najvažniji ruski prosvjetiteljski vladari bili su Petar Veliki i Katarina II.

Najvažniji pruski prosvjetiteljski vladari bili su Fridrik Vilim I. I Fridrk II.

Najvažniji habsburški prosvjetiteljski vladari bili su Marija Terezija i Josip II.

U 18.st. Pruska je izgradivši militarističku državu postala europska velesila.

b) Razvoj Sjedinjenih američkih država

13 britanskih kolonija u Americi imalo je veliku samoupravu, ali gospodarski su ovisile o

Velikoj Britaniji.

Potaknuti gospodarskim ograničenjima i učanjima prosvjetiteljskih filozofa stanovnici 13

kolonija proveli su borbu za osamostaljenje od Velike Britanije.

Povod Ratu za neovisnost bila je Bostonska čajanka.

Dana 4.srpnja 1776. usvojena je Deklaracije neovisnosti.

Nakon pobjede u ratu za neovisnost, SAD su izgradile dinamično gospodarstvo i uskoro su

postale vodeća svjetska sila.

Zakonodavnu vlast u SAD-u ima Kongres, izvršnu vlast ima predsjednik SAD-a, a Vrhovni

sud ima pravo ukinuti sve zakone koji su u suprotnosti s Ustavom.

c) Francuska revolucija

Francuska je revolucija nagla i korjenita promjena kojom je u francuskoj srušen feudalni

sustav i uspostavljena vlast građanstva.

Francusko je društvo prije revolucije bilo podijeljeno na staleže.

Francuska je revolucija počela 14.srpnja 1789. napadom na Bastilleu.

Francuzi su tijekom revolucije promijenili nekoliko oblika vlasti (ustavno-parlamentarna

monarhija, republika).

Europske su države bojeći se širenja revolucionarnih ideja napale Francusku.Političke

predstavnike bogatog građanstva zovemo žirondincima, a predstavnike sitnog građanstva

jakobincima.U posljednjoj fazi revolucije jakobinci su uveli strahovladu.

d) Europa u doba Napoleona Bonapartea

Napoleon je osvojio gotovo cijelu Europu.

U osvojenim je zemljama širio ideje Francuske revolucije.

Nakon Napoleonovog sloma u europskim je državama obnovljen stari poredak

Sveta alijansa- savez koji su sklopile Rusija, Austrija i Pruska, a glavni cilj im je bio oèuvanje

mira u europi i gušenje svake nove revolucije.

10

e) Nacionalni pokreti i revolucije u Europi do sredine 19.st.

Nakon Napoleonovog poraza predstavnici apsolutnih monarhija obnovili su feudalizam i time

su nastojali spriječiti širenje ideja Francuske revolucije.

Gušenje slobodnog razvoja društva stvorilo je uvjete za izbijanje novih revolucija.

Novi obogaćeni društveni slojevi 1848.g. podignule su nove revolucije, koje su zauvijek

ukinule feudalizam- počelo je vrijeme građanskog društva.

Revolucije u višenacionalnim zemljama i u naroda koji su živjeli pod različitim političkim

sustavima imale su oslobodilački karakter.

2. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19.st.

a) Hrvatska u razdoblju prosvijećenog apsolutizma

Marija Terezija i Josip II. Poticali su razvoj obrta, trgovine i manufaktura te nastojali

osuvremeniti i državnu upravu.

Na stanovnike hrvatskih zemalja ideje prosvjetiteljskih filozofa različito su se odrazile- u Istri

i Dalmaciji pozitivni učinci francuske industrijske revolucije nisu se osjetili.

U 18.st. u hrvatskoj književnosti i umjetnosti djelovalo je nekoliko važnih stvaratelja.

b) Hrvatska u vrijeme Napoleonovih ratova

Francuska se vlast u hrvatskim zemljama dijeli u dva razdoblja: od 1806. do 1809.g. vodeću

su ulogu u upravi dalmacije imali Dandolo i Marmont koji su proveli brojne reforme, od

1809. pa do propasti napoleonove vlasti1813. hrvatske su zemlje bile u sklopu ilirskih

pokrajina u kojima je vodeću ulogu imao Marmont.

U prvoj fazi francuske vlasti upravno je središte bio Zadar, a sjedište ilirskih pokrajina je bila

Ljubljana.

Francuska vlast je u hrvatskim zemljama provodila brojne pozitivne reforme.

Odbojnost prema francuskoj vlasti prouzročili su ponajprije njen negativan stav prema

Katoličkoj crkvi i česta novačenja.

c) Banska Hrvatska 1800.-1835.

Strahujući od novog apsolutizma bečkog dvora, hrvatski su se plemići vezali za snažnije

mađarsko plemstvo, tim su činom staleški interes podredili državnom interesu.

Hrvatski su plemići dio političkih i financijskih ovlasti hrvatske prepustili 1790. ugarskoj

vladi.

Uvođenje mađarskog jezik u upravu, sudstvo o školstvo opirali su se svećenici, koji su se

zalagali za upotrebu latinskog jezika.

1791.g. mađarski jezik je uveden u hrvatske škole kao izborni predmet, a 1827. kao obvezatni

predmet.

Josip Kuševiæ objavio je knjigu O municipalnim pravima i statutima Kraljevina Dalmacije,

Hrvatske i Slavonije, u kojoj je dokazivao da hrvatska ima prava na zaseban položaj u

ugarskom Kraljevstvu.

Ljudevit Gaj objavio je 1830.g. Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja.

Grof Janko Drašković objavio je 1832.g. Disertaciju, prvi hrvatski nacionalni program.

11

d) Hrvatski narodni preporod

Hrvatski je narodni preporod počeo u Banskoj Hrvatskoj: na hrvatske zemlje proširit će se u

kasnijim desetljećima 19.st.

Ljudevit Gaj je 1835. pokrenuo izdavanje novina na kajkavskom narječju, iduće je godine

prihvatio uporabu štokavskog narječja.

Bečki je dvor 1843. zabranio upotrebu ilirskog imena.

Horvatsko-vugerska stranka, čije su pripadnike ilirci nazvali mađaronima, prva je politička

stranka u hrvata.

Ilirci su organizirali Narodnu stranku.

Sukob između iliraca i mađarona dosegnuo je vrhunac 1845. kada su vojnici pucali na

okupljene ilirce- „srpanjske žrtve“.

Godine 1847. Hrvatski je sabor proglasio je hrvatski jezik službenim.

e) Djelovanje Josipa Jelačića

Vodeću ulogu u politici banske hrvatske preuzeo je 1848.g. Josip Jelačić.

1848.g. pojačala su presezanja Mađara prema Hrvatima.

Nakon neuspjelih pregovora izbio je u jesen 1848. rat između Hrvata i mađarske vlade.

Jelačić je aktivno pomogao bečkom dvoru u slamanju bečke i mađarske revolucije.

Pod Jelačićevom je banskom vlašću formalno ujedinjena većina hrvatskih zemalja.

Novi car Franjo Josip proglasio je oktroirani Ustav, a uskoro potom zavladao je apsolutistički.

3. Europa i svijet u drugoj polovici 19. st.

a) Doba tehničkih otkrića. Novi izvori energije

Drugom industrijskom revolucijom nazivamo izum i primjenu električne energije i motora s

unutrašnjim izgaranjem.

Uporaba novih izvora energije ubrzala je industrijalizaciju i urbanizaciju.

U drugoj polovini 19.st. razvile su se brojne prirodne, tehničke i društvene znanosti.

Zbog velike proizvodnje, kapitalistički svijet su potresale gospodarske krize.

Položaj radnika bio je iznimno težak.

b) Europske države i SAD u drugoj polovini 19.st.

Velika Britanija bila je vodeća gospodarska sila 19.st.

Kraljevina Italija proglašena je 1866.,a tek 1871. je Italija obuhvatila cjelokupno nacionalno

područje.

1867.g. sklopljena je austro-ugarska nagodba.

1871.g. u Versaillesu je proglašeno ujedinjenje Njemačke.

Između 1861. i 1865.g. u SAD-u je trajao Građanski rat, nakon kojega je ondje ukinuto

ropstvo, otada moć SAD-a nezaustavljivo raste.

c) Razdoblje razvijenog kapitalizma-imperijalizma

Razdoblje kapitalizma koje nazivamo imperijalizmom obilježio je kraj 19. i početak 20.st., u

tom su razdoblju stvorena kolonijalna carstva, a europske su se zemlje udružile u vojno-

političke saveze.

12

Britanci su u drugoj polovini 19.st. stvorili golemo kolonijalno carstvo.

Središte europske politike nakon 1871. bilo je u Berlinu-Otto von Bismarck bio je do 1890.

vodeći europski političar.

Umjetnički pravac koji je dominirao europom druge polovine 19.st. nazivamo realizmom,

istodobno se razvija umjetnost moderne, ponajprije impresionizam.

3. Hrvatska u drugoj polovini 19.st.

a) Hrvatska u desetljeću apsolutizma (1851.-1860.)

Bahovim se apsolutizmom željelo modernizirati Habsburšku Monarhiju.

Bachovi su se činovnici zvali husari i provodili su germanizaciju.

Građanskim je zakonikom proglašene nepovredivost privatnog vlasništva.

Gospodarsko je stanje u svim hrvatskim zemljama bilo loše.

b) Hrvatska u osvit modernog doba. Sabor 1861.

Nakon propasti Bachova apsolutizma, u hrvatske je zemlje Listopadskom diplomom uveden

parlamentarizam i ustavnost- osnovani su zemaljski sabori za Istru i Dalmaciju, a obnovljen je

rad Hrvatskog sabora za Bansku hrvatsku te Slavoniju i Srijem.

Na saborima 1861. formirale su se političke stranke.

Preporod u banskoj hrvatskoj potaknuo je preporod Hrvata u Istri i Dalmaciji.

U drugoj polovini 19.st. počinje hrvatsko-srpski spor.

c) Hrvatsko-ugarska nagodba i njezino značenje

1867.g. potpisana je Austro-ugarska nagodba.

Potpisivanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. Hrvatska je priznata neovisnom političkom

zajednicom.

Hrvatska je dobila autonomiju u upravnim i sudskim poslovima te upravu nad školama i

vjerskim zajednicama, ugarska je vlada prisvojila gospodarske i financijske nadležnosti te

nadležnost nad poštanskim i željezničkim prometom.

Hrvati nisu bili zadovoljni dualističkim sustavom.

1871.g. Eugen Kvaternik je podigao ustanak, Rakovičku bunu, s ciljem stvaranja samostalne

hrvatske.

d) Hrvatske zemlje nakon nagodbe

Ivan Mažuranić proveo je opsežne reforme kojima je modernizirao Bansku hrvatsku te bio

uzor hrvatskim preporoditeljima u Istri i Dalmaciji.

Mažuranić je modernizirao upravu, sudstvo i školstvo.

Za vrijeme Mažuranićeva banovanja osnovano je nekoliko kulturnih i znanstvenih ustanova.

Istarski i dalmatinski sabor postali su poprištem preporoditeljskih aktivnosti.

e) Hrvatska potkraj 19.st. Banovanje Khuena-Hedervaryja

Posljednjih desetljeća 19.st. stanovnici banske hrvatske bili su izloženi snažnoj mađarizaciji,

provodili su je službenici Ministarstva financija, Direkcija pošta i željeznica, a posebno grub u

provedbi peštanske politike bio je ban Khuen-Hedervary (1883.-1903.)

Nakon potpisivanja Hrvatsko-ugarske nagodbe počelo je razvojačenje Vojne krajine.

13

Nakon ulaska austro-ugarske vojske u BIH 1878.,Vojna Krajina postala je nepotrebna te su je

vlasti 1881.priključile Banskoj hrvatskoj.

Na zgrade ministarstva financija te na pošte postavljeni su grbovi s natpisom na mađarskom

jeziku što je izazvalo političko vrenje u Banskoj Hrvatskoj.

Ban Khuen-Hedervary provodio je mađaronsku politiku te bio surov u obračunima s

političkim neistomišljenicima.

Za vrijeme Khuenove vladavine razvijalo se gospodarstvo,širila mreža pruga, a izgrađeno je i

mnoštvo javnih zgrada.

Godine 1903. nakon objavljivanja članka Do istrage naše ili vaše izbili su novi nemiri u

Hrvatskoj, zbog kojih he Khuen-Hedervary smijenjen.

g) Hrvatska početkom 20.st.

Početkom 20.st u hrvatskim je zemljama stvorena politika novog kursa, izražena u riječkoj i

zadarskoj rezoluciji.

Vodeća politička stranka bila je hrvatsko-srpska koalicija.

U Hrvatskim su zemljama osnovane nove političke stranke socijaldemokratskog i pravaškog

usmjerenja.

Zbog teškog gospodarskog stanja nastavljeno je iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje.

Pojavljuju se prvi političari koji nastoje uvesti seljake u politiku.

4. Svijet i Europa početkom 20. st.

a) Regionalni ratovi i krize

Prvi svjetski rat nije počeo iznenada-njemu su prethodile dugotrajne političke krize, a u

balkanskim su ratovima velesile odmjeravale snage i nastojale zauzet što bolje pozicije na

nekadašnjim područjima Osmanlijskog carstva.

1908.g. Austro-ugarska je pripojila BIH.

Balkanskim su ratovima Osmanlije potjerane iz jugoistočne europe-balkanske su se zemlje

proširile, a svaka je balkanska zemlja imala zaštitu neke velesile.

b) Prvi svjetski rat. Ratna zbivanja od 1914. do 1917.g.

Uzroci Prvog svjetskog rata bili su nepomirljivi interesi svjetskih velesila, ponajprije želja

njemačke za novom podjelom kolonija.

Povod ratu bio je sarajevski atentat na Franju Ferdinanda.

Prvi svjetski rat trajao je od 1914. do 1918.

U njemu su se sukobile članice Antante (UK, Francuska i Rusija) i članice središnjih sila

(Njemačka, Austro-Ugarska) te njihovi saveznici.

Temeljno obilježje Prvog svjetskog rata bilo je dugotrajno poziciono ratovanje.

c) Zbivanja 1917. i 1918.g.

Nakon golemih gubitaka u ratu, Rusiju je preplavilo nezadovoljstvo-u veljači 1917. srušen je

carski režim, a u listopadu iste godine u Rusiji su na vlast došli boljševici.

Nakon izlaska Rusije iz rata, Njemačka je prebacila snage na zapadno bojište i tako pojačala

pritisak na vojsku Francuske i Velike Britanije.

Ulazak SAD-a na stranu Antante označio je prekretnicu u tijeku ratovanja.

14

U 14 točaka, textu američkog predsjednika Wilsona, definiran je američki ratni cilj-isti je text

bio osnovicom za rad Pariške mirovne konferencije te podloga za kasnije osnivanje Lige

naroda.

d) Hrvatska u vrijeme Prvog svjetskog rata

Zbog režimskih nasilja hrvatske je zemlje preplavilo antiaustrijsko raspoloženje.

Hrvatski su vojnici stvorili zeleni kader, a izbile su i pobune hrvatskih mornara.

Za vrijeme prvog svjetskog rata pojavili su se među hrvatima različiti pogledi na političku

budućnost Hrvatske, prikazani u politici Jugoslavenskog kluba i Jugoslavenskog odbora.

Za vrijeme rata i neposredno nakon njegova svršetka donesene su važne političke odluke:

Zagrebačka rezolucija te Svibanjska, Krfska i Ženevska deklaracija.

4. Hrvatska, Europa i svijet između dva svjetska rata

a) Odnosi u Europi i svijetu nakon Prvog svjetskog rata

Nakon svršetka Prvog svjetskog rata, sile pobjednice ustanovile su u Parizu novu političku

kartu Europe.

Na pariškoj mirovnoj konferenciji Njemačka je morala priznati da je glavni krivac za rat.

Izvan sustava koji su ustanovile sile pobjednice ostala je jedino Rusija, pod vlašću boljševika.

Stvorena je liga naroda, međunarodna udruga država, koja je trebala štititi mir i postojeći

poredak.

Velika gospodarska kriza protresla je gospodarstvo SAD-a i svih europskih zemalja, izuzev

SSSR-a, koji je imao plansku privredu.

b) Ususret novom ratu

Velika gospodarska kriza potaknula je razvoj totalitarističkih sustava u Njemačkoj, Japanu i

Italiji.

U Njemačkoj na vlast dolaze nacisti, u Japanu militaristi, a u Italiji fašisti.

Prvi sukobi počinju 1935.g.

Španjolski Građanski rat trajao je od 1936. do 1939.g.

c) Hrvatska u sklopu kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Dana 1.prosinca 1918. nastala je monarhistička Jugoslavija, najvažnija posljedica ujedinjenja

bio je gubitak hrvatske državnosti.

U novoj državi mnogi su hrvati zatvarani, a neki su poput Stjepana Radića i ubijeni.

U Kraljevini SHS bila je izražena srpska hegemonija.

Odredbe Vidovdanskog ustava, kao i zakoni proizašli iz njega bili su nepovoljni za razvoj

hrvatskog gospodarstva, kulture i nacionalnih institucija.

Rapallskim i Rimskim ugovorima ozakonjeno je otimanje hrvatskih teritorija.

Stjepan Radić bio je vođa oporbe i žestok protivnik odredaba Vidovdanskog ustava.

d) Hrvatska u doba monarhističke diktature (1929.-1934.)

Hrvatski su komunisti željeli razbiti Jugoslaviju i uspostaviti sovjetsku hrvatsku.

Pravaši su osnovali vojne odrede i borbom su htjeli izboriti hrvatsku neovisnost.

15

Hrvatska je seljačka stranka i dalje zagovarala politički, a ne oružani otpor diktaturi i nastavak

djelovanja unutar Kraljevine Jugoslavije.

1931.g. kralj je proglasio Oktroirani ustav.

Zagrebačke su punktacije bile odgovor na režimska nasilja.

1934.g. u atentatu je ubijen kralj Aleksandar, nakon njegove smrti Jugoslavijom je vladalo

Namjesništvo.

e) Nastanak Banovine Hrvatske

Nakon dvadesetak godina teške političke borbe, beogradski je dvor pristao na rješavanje

hrvatskog pitanja- stvorena je Banovina Hrvatska.

Skori početak Drugog svjetskog rata i raspad Kraljevine Jugoslavije onemogućili su da

Banovina Hrvatska odista zaživi.

5. Razdoblje Drugog svjetskog rata

a) Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat najveći je sukob u povijesti.

Trajao je od 1939. do 1945. a u njemu su se sukobile članice sila Osovine i Antifašistička

koalicija.

Rat je počeo 1.rujna 1939. njemačkim napadom na Poljsku.

U prvoj fazi rata prevlast je imala njemačka vojska, poslije jačaju snage antifašističke

koalicije.

U Atlantskoj su povelji sadržane odrednice antifašističke borbe i uređenja zapadnog svijeta

nakon pobjede nad fašizmom i nacizmom.

Teheranska konferencija, konferencija na Jalti te Postdamska konferencija najvažniji su

sastanci političara Antifašističke koalicije.

U Drugom svjetskom ratu prvi put je korišteno nuklearno oružje.

Rat je završio 2.rujna 1945. kapitulacijom Japana.

b) Hrvatska za vrijeme 2.svjetskog rata

Nakon njemačkog napada 6.travnja 1941., propala je Kraljevina Jugoslavija.

Nakon njezina sloma susjedne su zemlje priključile dijelove jugoslavenskog teritorija.

Na dijelu područja današnje RH, BIH i Vojvodine stvorena je Nezavisna Država Hrvatska.

Na čelu NDH bio je poglavnik Ante Pavelić.

NDH bila je saveznik fašističke Italije i nacističke Njemačke te je njezina sudbina bila usko

vezana uz sudbinu tih država.

Slično svojim uzorima NDH je otvarala koncentracijske logore ( Jasenovac i Stara Gradiška)

u kojima su ubijani Židovi, Romi, Srbi i Hrvati.

Otpor fašistima i nacistima davali su antifašisti.

Prvi partizanski odred osnovan je u okolici Siska 22.lipnja 1941.Ratne operacije vodio je

Glavni štab Hrvatske. Za vrijeme 2.svj.rata stvorena je socijalistička Jugoslavija.

AVNOJ je najviše tijelo Demokratske Federativne Jugoslavije, a ZAVNOH najviše tijelo

Federalna Države Hrvatske. ZAVNOH je 20.rujna 1943. donio odluku o sjedinjenju Istre,

Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih područja matici zemlji, što je nakon svršetka rata i

ostvareno.

Kraj rata u Hrvatskoj i Europi je bio u svibnju 1945.g.

16

6. Svijet i Europa nakon 2.svjetskog rata

Nacističkim su zločincima sudili vojni sudovi u Nurnbergu i Tokiju.

1945.g. održana je u San Franciscu osnivačka skupština Ujedinjenih naroda.

Nakon 2.svjetskog rata svijet se podijelio u dva suprostavljena bloka- jedan je predvodio

SAD, a drugi SSSR.

Hladnim ratom nazivamo razdoblje od svršetka 2.svj.rata do raspada komunističkog sustava

1990.g.

Podjela Njemačke prouzročila je prvi sukob hladnog rata.

Nakon 2.svj.rata socijalizam se proširio u mnoge europske i izvaneuropske države.

Nakon 2.svj.rata počeo je proces dekolonizacije.

Radni sukobi si političke krize nakon Drugog svjetskog rata bili su, zapravo, okršaji velesila.

Najteži sukob među njima bili su Korejski rat, Kubanska nuklearna kriza, sukobi Indije i

Pakistana, Vijetnamski rat i irački ratovi.

Nakon proglašenja države Izrael, počinju sukobi Arapa i Židova koji traju do danas.

Godine 1990 je došlo do sloma komunizma.

Želja za europskim integracijama potaknula je stvaranje Europske unije.

Nakon drugog svjetskog rata počinje najbrži razvoj tehnologije u dosadašnjoj povijesti: svijet

je postao „globalno selo“, a čovjek je krenuo u osvajanje svemira.

7. HRVATSKA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

a) Hrvatska u sklopu socijalističke Jugoslavije

Hrvatska je između 1945. i 1991. bila u sastavu socijalističke Jugoslavije.

Socijalistička Jugoslavija je bila jednostranačka država u kojoj nije bilo parlamentarne

demokracije.

Komunistička se vlast grubo obračunavala s političkim neistomišljenicima.

Privatno poduzetništvo zamijenjeno je državnim vlasništvom.

Josip Broz Tito bio je prvi komunistički vođa koji se suprostavio SSSR-u (1948.g.)

Jugoslavija je bila na čelu pokreta nesvrstanih zemalja.

Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika upozoreno je na

neravnopravnost Hrvata u Jugoslaviji (1967.g.)

Hrvatsko političko vodstvo zahtijevalo je politiku čistih račun između republika ali je državno

vodstvo odbilo zahtjeve hrvatskog proljeća i smijenilo ili zatvorilo njegove vođe (1971.)

Ustav iz 1974.g. sa svojim konfederalnim elementima bio je pravna osnovica za razdruživanje

Hrvatske od socijalističke Jugoslavije.

Nakon smrti Josipa Broza Tita-1980.g.,SFRJ tone u sve veću krizu.

b) Nastanak suverene Hrvatske Države

U Hrvatskoj su 1989.g. osnovane prve nekomunističke stranke.

U proljeće 1990.g. održani su u Hrvatskoj višestranački izbori nakon kojih je uspostavljena

demokratska vlast.

Republika Hrvatska je 22. prosinca 1990.g. proglasila novi, demokratski Ustav.

Nakon provedenog referenduma 22. lipnja 1991. nastaje samostalna i suverena Hrvatska

država.

17

c) Hrvatska u obrani neovisnosti i suverenosti

Nakon odluke o samostalnosti, počela je velikosrpska agresija na RH.

Udara na R.H. izveli su JNA, pobunjeni Srbi, te dobrovoljački odredi iz Srbije.

15.siječnja 1992.g Republiku Hrvatsku priznale su države EU, a 7.travnja iste godine SAD.

22.svibnja 1992.g. Hrvatska je postala članicom UN.

Od 1992-1995.g. trajao je rat u BiH.

Uspješnim vojnim akcijama, ponajprije Bljeskom i Olujom, oslobođeni su okupirani dijelovi

Hrvatske.

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja završena je 1997.godine.

Pitanja:

1. Što je povijest i zašto je učimo?

2. Grčka u starom vijeku?

3. Rim?

4. Hrvatska u ranom srednjem vijeku?

5. Koje su najvažnije značajke razvijenog i kasnog srednjeg vijeka?

6. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca?

7. Objasni velika geografska otkrića?

8. Hrvatska u ranom novom vijeku?

9. Razvoj SAD?

10. Objasni Francusku revoluciju?

11. Hrvatska u prvoj polovici 19.st.?

12. Hrvatska u drugoj polovici 19.st?

13. Objasni razdoblje prvog svjetskog rata?

14. Hrvatska između dva svjetska rata'

15. Drugi svjetski rat?

16. Hrvatska za vrijeme drugog svjetskog rata?

17. Svijet,Europa nakon 2.svj. rata?

18. Hrvatska u drugoj polovici 20 st?

Literatura: Zdenko Samaržija – Hrvatska i Svijet 1,2.

Tekst pripremio i prilagodio: prof. Josip Kovačević