POVIJEST SOCIJALNIH I POLITIKIH TEORIJA I 1.to znai da je ovjek zoon politikon i ega je znak njegova drutvena narav? Aristotel je tvrdio da je ovjek po prirodi politiko bie zoon politikon (Aristotel smatra da je ovjek politiko bie upravo zato to posjeduje um ili jezik) i da svoju sutinu izraava tek u zajednici.ovjek je po Aristotelu drutveno bie koje je obiljeeno jezikom, razumom, drutvenou, raznim nagonom i upravo to opisuje narav ovjeka. Iz ljudske drutvene naravi, naravi iz koje potjee prijateljstvo potjee i potreba ivljenja u drutveno politikoj zajednici.

2.Kako Boetie odreuje osobu? Boetie osobu odreuje kao individualnu supstanciju razumne naravi ( Persona est naturae rationalis individua supstantia ).

3.Koji su elementi osobnosti? Elementi osobnosti su :a ) JEDINCATOST I NEZAMJENJIVOST, nekog bia koji za sebe moe rei ja. U stvarnosti ne postoji nikakav dvojnik koji bi s nekim bio istovjetan.b ) SAMOSTOJNOST, osoba je svjesna da nije dio neega drugog, neke vee cjelinec ) NOSITELJ SVOJIH RADNJI, ne moemo rei neto misli u meni, nego ja mislim, makar se katkad u naoj svijesti zbivaju procesi kojima ne moemo sasvim upravljati.d ) SLOBODA, ovjek je kao gospodar svojih ina uzrok onoga to samo o njemu ovisi. e ) ODOVORNOST, posljedice naih ina pripisuju se nama, mi stojimo iza njih.f) SAVJEST, u samima sebi pronalazimo neku instanciju koja nam budi tu odgovornost.g ) OSAMLJENOST, pred tom instancijom savjesti ne moe nas zastupati nitko drugi.h ) BAENOST, ovjek ne egzistira iz samog sebe, na to ga opominju njegovo podrijetlo od drugog i injenica smrti.

4.Koji su atributi drutva? Cjelina, organizam i osoba.

5.Kako obino definiramo ljudsko drutvo? Ljudsko drutvo se definira kao svaka trajna i djelotvorna povezanost ljudi za ostvarenje nekog zajednikog cilja ili vrijednosti.

6.Koji su osnovni elementi drutva? a) Vie konkretno opstojeih ljudi, pojedinaca. Vei broj, skupina ljudi jest materijalni element drutva. Obino se za drutvo zahtjeva neto vei broj ljudi.b) Isti intencionalni sadraj kod lanova drutva, zajednika teka situacija nekog sloja ljudi koja ih tjera na udruenje da bi postali jai u njezinu nadvladavanju. To je ontoloka osnovica.c) Meusobno poznavanje ljudi ini psiholoku osnovicu zajednikog usmjerenja na ostvarenje cilja. Tako nastaje osjeaj zajednike pripadnosti i solidarnosti. Kod velikih drutava, kao npr. u dravi nije mogue da se ljudi meusobno poznaju ali imaju osjeaj pripadnosti jednoj dravi.d) Pravo drutvo nastaje kad se mnogi obaveu da zajednikim djelovanjem postignu zajedniki cilj. Bez tog osjeaja dunosti prihvaanja drutvenih normi ne bi se moglo formirati neko drutvo.e) Svakom su drutvu potrebni i izvanjska organizacija i zajedniki autoritet, koji odreuje konkretne ciljeve i sredstva. Autoritet osigurava uroenu suradnju u postizanju svrhe, kao i trajnost i stabilnost veze. Drutveni autoritet dri na okupu drutvo kao cjelinu, ali ujedno i titi pojedinca i njegov integritet od drugih.

7.Koja je razlika izmeu savrenih i nesavrenih drutava? Po ovom se razlikovanju gleda na to je li neko drutvo kadro samo sebi pribaviti sva potrebna sredstva za postizanje vlastitog cilja ili nije. Savreno je drutvo ono koje pri postizanju svojega cilja je neovisno o drugim udruenjima. Ono ukljuuje sve to je potrebno za ljudski ivot. Ako i postoji kakva ovisnost, ona je samo relativna. Po tradiciji savrenim drutvima se smatraju drava i Crkva, tj. One su na vlastitom podruju samosvjesne i samovlasne, suvremene. Nesavreno drutvo samo ne raspolae svim sredstvima potrebnim za postizanje svoga cilja, pa onda takvo drutvo ne prua sve to je dostatno za ljudski ivot. Tako je i obitelj nesavreno drutvo jer svoj cilj ne moe postii vlastitim sredstvima.

8.Koja je razlika izmeu prirodnih i slobodnih drutava? Oblici prirodnog drutva nastaju kao nekom prirodnom nunou. Bitna obiljeja prirodnih drutava izvode se iz same ljudske drutvene naravi. Kod slobodnih drutava njihova bit se ne odreuje samom ovjekovom prirodom, nego veinom slobodnim dogovorom.

9.Koji su atributi drutva? objasni svaki pojedini! CJELINA oznauje integriranje pojedinca u zajednicu. Ta je cjelina dinamika i vitalna jer joj pokretna snaga usmjerena prema zajednikom cilju, proizlazi iznutra. Pojedinci, lanovi zajednice ne smiju se u njoj izgubiti. Isticanje cjelovitosti i jedinstva drutvene zajednice eli svakog pojedinca podsjetiti da je lan drutva i da zato u mnogim stvarima mora najprije gledati dobro cjeline kako bi zatim i sam od te cjeline imao koristi. ORGANIZAM posebno istie jedinstvo u mnotvu. Kao to bioloki organizam moe dobro funkcionirati kad svaki njegov dio, tj. svaki organ, tono obavlja svoju ulogu, tako i u drutvu lanovi moraju skladno suraivati za dobro cjeline. OSOBA taj izraz za drutvo istie odgovornost djelovanja drutva i njegova prava. Budui da je u punom smislu osoba samo ovjek pojedinac, ipak je i drutvo u analognom smislu osoba, jer je jedinstveno i cjelovito te kao takvo subjekt raznih prava i dunosti. Drutvo je moralna ili pravna osoba, nije samo neka fikcija, no ono nije osoba u punom smislu jer bi u tom sluaju njegovi lanovi gubili svoju osobnost.10.Objasnite ukratko socijalno naelo: opeg dobra? Ope dobro stvara preduvjete za miran zajedniki suivot ljudi, za to bolje ispunjenje bitnih ivotnih zadatka. Sastoji se u dobrima kao to su red i mir u drutvu, osiguranje tolike individualne slobode koliko je potrebno za osobni razvitak. Nuno je da svi sudjeluju u pomaganju takvoga ivotnog ispunjenja pojedinca. To je poredak koji poiva na razmjernom potivanju jednakosti ali i razliitosti meu ljudima. Po prirodi su svi ljudi jednaki, ali po mogunosti sudjelovanja i pridonoenja u suradnji postoji razliitost. Ope se dobro moe ostvariti samo ako pojedinci uloe svoju snagu u drutvenoj suradnji, pri emu valja voditi rauna da se stvori sklad izmeu zajednikog suraivanja i vlastitih elja i interesa.

11.Objasnite ukratko socijalno naelo: solidarnosti? Drutvo se sastoji od pojedinih ljudi. Oni su u drutvu povezani a time to stvaraju drutvo ljudi preuzimaju i neke obaveze i odgovornosti. Ta meusobna povezanost pojedinaca i drutva te obaveze koje iz toga proizlaze izrie princip solidarnosti.

12.Objasnite ukratko socijalno naelo: supsidijarnosti? Sam pojam supsidijarnosti, dolazi od latinske rijei subsidium jo iz rimskog vojnog govora a oznaavao je one vojnike koji su bili u priuvi i koji su trebali pohrliti u pomo ako bi oni na prvoj crti smalaksali. Taj se pojam onda poeo upotrebljavati u drutvenoj teoriji u znaenju da vea drutvena zajednica mora priskoiti u pomo manjoj zajednici ili pojedincu kad ovi zapadnu u potekoe. Princip supsidijarnosti u prvom je redu pravilo za utvrivanje nadlenosti pri ostvarivanju zajednikog dobra. Ono to moe pojedinac sam izvriti vlastitom snagom, to mu drutvo ne smije oduzeti ili to moe manja zajednica obaviti, to joj vee drutvo ne smije uskratiti.

13.Koju ulogu ima pravo glede osoba i stvari? Pravo titi pojedinca u njegovoj samostojnosti kao osobe i u njegovoj razlici prema drugima.

14.U kojem odnosu stoje naravno i pozitivno pravo (zakon)? Naravno i pozitivno pravo ne stoje kao neka zaokruena pravna ureenja jedno drugom nasuprot.Svako pozitivno pravo u nekom narodu mora odgovarati najopcenitijim nacelima naravnoga prava koja ono poblize i konkretno odreuje.

15.Navedite i objasnite glavna obiljeja subjektivnog prava? Subjektivno pravo znai sposobnost u smislu moralne mogunosti. Tri su bitna obiljeja subjektivnog prava: a) nepovredivost - pravo ostaje na snazi i onda kad se kri, kad se ne moe ostvariti, b)ogranienost prava: svako pravo dobiva svoje ogranienje zbog pravnih zahtjeva drugog ovjeka i viih pravnih dobara. c) prisilnost (koaktivnost) prava: drutvo mora osigurati takve uvjete da svaki njegov lan moe ostvariti svoja prava, ponajprije ona temeljna. Otuda proizlazi i naelna mogunost uporabe izvanjske sile ili prisile za ostvarenje i odranje prava.

16.Kako Platon uenje o dui primjenjuje na uenje o dravi? Platon duu dijeli na tri djela: RAZUMNI smjeten u podruju glave, SRANI (voljni) smjeten o podruju od vrata do pojasa i POUDNI smjeten u podruju ispod pojasa. Dua treba ostvarivati odreene vrline, svaki dio due mora ostvariti njemu svojstvenu vrlinu. Razumni dio due treba krasiti vrlina mudrosti, srani dio vrlina hrabrosti a poudni dio vrlina umjerenosti. Razum tako pripada boanskom, dok sranost i pouda ine osjetilni dio. Pravi ovjek jest onaj kod kojega je razumni dio due nadvladao ostala dva. Iz trostruke podjele dua Platon je podijelio i stalee u dravi na VLADARE, UVARE I RUKOTVORCE. Kako odreeni dijelovi due trebaju ostvariti sebi svojstvene vrline, tako i stalei trebaju ostvariti sebi svojstvene vrline. Stale vladara treba krasiti vrlina mudrosti, uvara vrlina hrabrosti a rukotvorce vrlina umjerenosti.

17.U emu se sastoji pravednost u platonovu polisu? Pravednost se sastoji upravo u tome da svaki stale radi svoj posao, odnosno da ostvaruje sebi svojstvenu vrlinu a pravednost dolazi do izraaja tek u ozdravljenom polisu kao rezultat sustavnog odgoja i obrazovanja.

18.Navedite Platonovu podjelu ustava prema: Drava (VIII, 543a569c) i objasnite svaki pojedini oblik? Platonova podjela ustava prema Drava (VIII,543a 569c)KRALJEVSTVO ARISTOKRACIJA ako dravu vode duhovno i moralno najbolji (dobra vladavina nekolicine najizvrsnijih)TIMARHIJA (timokracija) ako ne vladaju istinski najbolji, ve astohlepni, koji se dre vrijednima jer imaju odvanost i odlunost, dobri su lovci, portai i vojnici (loa vladavina pojedinca)OLIGARHIJA ako samobogaenje uzme sve vie maha a vlada jo samo jedna skupina od nekoliko bogatih koji nemaju nita pred sobom ocim materijalne, gospodarske moi i vlastite prednosti, uvijek spremni podloiti tim stvarima vie ljudske vrijednosti rije je o oligarhiji (loa vladavina nekolicine)DEMOKRACIJA ako svaki graanin nezna ni red, a ni obveze i dunosti, ve ivi iz dana u dan u razonodi i dobrom raspoloenju rije je o demokraciji.TIRANIJA ropstvo meu robovima. Nije samo narod rob, ve i njegovi nasilni vladari i sam tiranin

19.Navedite Platonovu podjelu ustava prema: Dravnik (291d303c) i objasnite svaki pojedini oblik? Podjela ustava prema: Dravnik (291d 303c)Valjano dravno ureenje idealno kraljevstvo bez zakonaPostojea dravna ureenja koja oponaaju ono idealno i dijeli ih na zakonita i nezakonita.ZAKONITA:Kraljevstvo / Monarhija je dobra vladavina pojedincaAristokracija dobra vladavina nekolicine najizvrsnijihDemokracija s zakonima dobra vladavina mnogihNEZAKONITA:Tiranija loa vladavina pojedincaOligarhija loa vladavina nekolicineDemokracija bez zakona loa vladavina mnogih

20.Navedite Platonovu podjelu ustava prema: Zakoni (III, 693d, IV, 710d,e) i objasnite svaki pojedini oblik? U knjizi Zakona Platon kao dva temeljna dravna poretka navodi:Monarhiju (Perzija) kao razboritostDemokraciju (Grka) kao slobodaNajbolja drava nastaje kombinacijom obaju tih dravnih ureenja nain: uspostaviti pravu mjeru izmeu naela slobode, koje promie demokracija, i naela razboritosti, to je obiljeje monarhije.Podjela ustava prema: ZakoniTIRANIJA - loa vladavina pojedincaKRALJEVSTVOje dobra vladavina pojedincaDEMOKRACIJA - ako svaki graanin nezna ni red, a ni obveze i dunosti, ve ivi iz dana u dan u razonodi i dobrom raspoloenju rije je o demokraciji.OLIGARHIJA - loa vladavina nekolicine

21.O emu raspravlja I. i II. knjiga Platonove Drave i do kojih se rezultata dolazi glede pojma koji se pokuava odrediti? U Prvoj knjizi se raspravlja o pravednosti. Na kraju dijaloga Prve knjige rasprava zavrava bez definicije pravednosti. U Drugoj knjizi se nastavlja rasprava i otvara se rasprava o pravednoj dravi. Pravednost se vee uz zakone i tie se svakog pojedinca i cijelog polisa.

22.O emu raspravlja III. i IV. knjiga Platonove Drave i do kojih se rezultata dolazi glede problematike koja se pokuava odrediti? Treca knjiga raspravlja o odgoju due,a etvrta o srei pojedinca ,stalea i drave.U treoj knjizi dolaze do zakljuka: harmonija due, harmonija drave harmonino nastojanje mora biti ako se eli sauvati dravno ureenje, vladari se trae koji se dre naela i koji misle najbolje za dravu. U etvrtoj knjizi se raspravlja o srei, dolaze do zakljuka da se drava ne osniva zbog sree jednog stalea ve da cijela drava treba biti sretna. Dravom treba upravljati razumom, za svaki posao treba uzimati one koji su najbolji za to.

23.O emu raspravlja V. knjiga Platonove Drave i do kojih se rezultata dolazi glede problematike o kojoj se govori? Peta knjiga raspravlja o vladavini filozofa. Po Platonu su filozofi najbolji vladari. Razlikuje one koji znaju od onih koji mniju, znanje pripada filozofima, a mnijenje filodoksima.

24.Koje su bitne razlike dijaloga Zakoni u odnosu na dijalog Drava? Razlika u odnosu na Dravu: Sva vlast u dravi pripada zakonima. Zakoni imaju boansko porijeklo. Potrebno je praktino znanje i razboritost za vrlinu a ne samo znanje. Izvor zakona je razumna volja, a ne znanje. Zakoni pruaju realno najbolje ureenje drave, a ne idealno.

25.Kako Platon dijeli politike ustave u svome dijelu Dravnik?valjano dravno ureenje idealno kraljevstvo bez zakona postojea dravna ureenja koja oponaaju ono idealno: ZAKONITA: NEZAKONITA: 1. kraljevstvo 6. tiranija 2. aristokracija 5. oligarhija 3. demokracija sa zakonima 4. demokracija bez zakona

26.Koji je odgoj valjan prema Platonu? Dobar je onaj odgoj koji e afirmirati karidalne vrline: mudrost, hrabrost, umjerenost i pravednost.

27.to je vrlina za Aristotela? Aristotel vrlinu definira kao sredinu izmeu dvije krajnosti manjka na jednoj i suvika na drugoj strani ( npr. nezavisnosti i dostojantsva duha sredina je izmeu oubraavanja i samoponiavanja). Svojstvo vrline je krepost da tei nekoj sredini. Postoji pet vrlina kreposti kojima dua postie istinu uz pomo izrijeka i nijeka. To su: ZNANOST ona je dokazana moUMIJEE bavi se nastankom onih stvari koje mogu biti i ne biti i ije je poelo u tvorcu a ne u tvoreviniRAZBORITOST lijepo promiljanje o stvarima koje pridonose dobru ivotu u cijelosti.UMNOST ono to se odnosi na sama poelaMUDROST vrsnoa u umijeu

28.to su etike a to dijanoetike vrline za Aristotela i kako dijeli politike ustave u djelu Nikomahova etika? Dijanoetike vrline pohvalni naini ponaanja razumnoga dijela due i uz pomo njih dua postie istinu. Etike vrline su pohvalni naini ponaanja nerazumnoga dijela due. Etike vrline u nama ne nastaju po naravi, ve po navici, obiaju. Aristotel razlikuje tri oblika dobre vladavine i isto toliko loeg oblika vladavine.Dobri oblici vladavine su:Kraljevstvo (monarhija)Aristokracija ili vladavina najboljihTimokracija ili oblik vladavine koji se temelji procijeni imetkaLoi oblici vladavine su:Tiranija ili samonasilnitvo, gdje samonasilnik gleda samo na svoju koristOligarhija ili vladavina malobrojnih. Veinu dobra raspodjeljuju sebi a poloaje na vlasti daju uvijek istim osobama.Demokracija ili puka vladavina, dogaa se kada timokracja prelazi u svoju suprotnost gdje bi svi bili jednaki u procjeni imutka.

29.Koji odnosi u domainstvu odgovaraju oblicima politikih ustava prema Aristotelu? Oblici vladavine mogu nai slinosti i u kuanstvima. Tako zajednitvo oca sa sinovima ima oblik kraljevstva, jer se on brine o djeci, kraljevstvo eli biti oinska vlast. Kod Perzijanaca vladavina oca je tiranija, jer se on prema sinovima odnosi kao prema robovima. Zajednitvo mua i ene nalikuje na vladavinu najboljih aristokraciju, ukoliko mu zagospodari svime, tada ovo zajednitvo prelazi u oligarhiju. Zajednitvo brae nalik je na timokraciju. Demokracija je najvie nalik kuanstvima koja su bez gospodara ili onima ija je glava neki nemonik, pa svatko ima vlast.

30.Tipovi ustava u Nikomahovoj etici? Aristotel razlikuje tri oblika dobre vladavine i isto toliko loeg oblika vladavine.Dobri oblici vladavine su: Kraljevstvo (monarhija), Aristokracija ili vladavina najboljih, Timokracija ili oblik vladavine koji se temelji procijeni imetku. Doi oblici vladavine su: Tiranija ili samonasilnitvo, gdje samonasilnik gleda samo na svoju korist, Oligarhija ili vladavina malobrojnih. Veinu dobra raspodjeljuju sebi a poloaje na vlasti daju uvijek istim osobama. Demokracija ili puka vladavina, dogaa se kada timokracja prelazi u svoju suprotnost gdje bi svi bili jednaki u procjeni imutka.

31.Na temelju koja dva principa Aristotel dijeli politike ustave; navedite podjelu ustava koju on donosi u svome djelu Politika? Ustavi su razvrstani prema dva principa: a) Prema broju vladajuih: jedan, manjina i veinab) Prema svrsi vladanja koja moe biti zajednika pa imamo sljedee oblike: kraljevstvo (monarhija), aristokracija, timokracija a ukoliko je svrha posebna, odnosno prije svega gleda se dobrobit onoga koji vlada tada imamo sljedee ustave:tiranija, oligarhija, demokracija.

32.Kako Ciceron definira dravu? Ciceron dravu definira kao zajednicu koja je stvar naroda. Ali narod nije bilo kako sakupljen skup ljudi nego skup mnotva koje je sjedinjeno u priznavanju prava i zajednitvu koristi.

33.Kako objanjava i tumai veliinu rimskog carstva? Ciceron veliinu Rima svodi na njegov ustav i tako demitologizira religiozno tumaenje uspjeha Rima njegovom omiljenou meu bogovima a i njihovom pomoi. Tako daje racionalno objanjenje Rimskog carstva.

34.to je kruenje ustava i zato do njega dolazi prema Ciceronovu miljenju? Pojam mjeovitog ustava u jednoj dravi djelom potjee od Platona ali i o Aristotela koji je u nekim mijeanjima tipova ustava vidio dravne oblike najprimjerenije konkretnoj politikoj stvarnosti. Polibije kao i Aristotel razlikuje dobro i loe ustave a je li neki ustav dobar ili lo odluuje se prema tome slue li oni koji vladaju dobrobiti cjeline ili pak na tetu opeg dobra nastoje stei vlastitu dobrobit. Polibije smatra da ve u drugom narataju onih koji vladaju dolazi do sebine samovolje, tako da monarhija prelazi u tiraniju, aristokracija u oligarhiju, a demokracija u ohlokraciju. Da bi se izbjeglo cikliko kruenje ustava Polibije predlae mjeovit ustav tipian za Rim a kako bi se izbjegle korupcije u vladanju, on predlae podjelu vlasti u vladanju, koja je u Rimu bila podijeljena izmeu senata (narod i aristokrati) i vladara(konzuli).to se tie kritike pojedinanih ustava Ciceron istie da oni imaju jedan apriorni nedostatak, naime u dravi svim graanima pripada udio u vlasti (to kre kraljevska vlast i aristokracija).

35.to je bio povod nastanka djela De civitate Dei, i tko ga je napisao? Djelo De civitate Dei napisao je sv. Augustin u kojem se jednako opominjue obraa kranima kao to se obrambeno i zatitniki usmjerava protiv pogana. Nastalo je s aktualnim povodom. Godine 410. vizigotski kralj Alarih osvojio je i opljakao Rim. Posljedice tog dogaaja bile su goleme za sav tadanji civilizirani svijet. Pod svjeim dojmom tog dogaaja poganstvo se jo uvijek snano u irokoj masi seoskog stanovnitva i u obrazovnom sloju ogoreno okrenulo protiv krana.

36.to je povijest za sv. Augustina i kako je dijeli? Za Augustina je povijest prije svega povijest spasa. Njegovo shvaanje povijesti nije cikliko nego linearno. Augustin povijest dijeli na est razdoblja, prema uzoru na est danja stvaranja: 1. Od Adama do potopa, 2. Od Noe do Abrahama, 3.Abrahama do Davida, 4.Od Davida do Babilonskog ropstva, 5.Od Babilonskog ropstva do krista, 6.Od Krista do njegovog povratka na kraju svijeta37. to je zakon za Tomu Akvinskog i kako dijeli zakon? Prema Tominu miljenju: zakon je uredba uma za ope dobro sviju. Postoje etiri vrste zakona: Vjeni zakon, prirodni zakon, Boji pozitivni zakon i ljudski pozitivni zakon.

38.to je drava za Tomu Akvinskog i zato je drava prema njemu boanska tvorevina? Drava je prema Tomi Akvinskom communitas perfecta savrena zajednica jer raspolae svim sredstvima za osiguranje ivota. Drava je za njega kao i za Aristotela prirodna institucija, utemeljena na prirodi ovjeka. Drava je podlona Crkvi samo u pitanjima koja se tiu natprirodne svrhe, odnosno ivota poslije smrti.Ljudsko drutvo i drava su prirodni, odreeni su ljudskom prirodom. Iz toga slijedi da imaju boansko opravdanje i autoritet, jer je ljudsku prirodu stvorio Bog. Stvarajui ovjeka Bog je htio ljudsko drutvo i politiku upravu i nitko nema pravo kazati da je drava jednostavno rezultat grijeha. Stoga je i drava boanska tvorevina.

39.Koje su osnovne ideje Danteove politike misli? Kroz Danteova djela se provlae osnovne ideje njegove politike zamisli, kao to su: osnivanje svjetske monarhije i osiguranje mira na principima pravde istine, i ljubavi. (Osnovni cilj politike prema Danteu je taj da ljudi postanu graanima Boje drave, graani onog Rima gdje je sam Krist Rimljanin)

40.Tko ja autor djela Defensor pacis i to bila svrha njegova pisanja? Autor djela Defensor Pacis (Branitelj mira) je Marsilije Padovanski, to je njegovo glavno djelo. Rimski car se poziva da se u doba nemira prihvati svoje zadae uvanja mira. U njemu pokazuje da je car samo dio lanca faktora koji tek svi zajedno tvore uvijete za mir i dovode do njega. Djelo se opirno bavi najvanijim uzrocima koji odravaju i uvaju mir ili spokoj u dravi, te onima koji izazivaju njegovu suprotnost, sukob. (a svrha njegova pisanja bila je ouvanje mira ili spokoja u dravi, te onima koji izazivaju spreavaju i uklanjaju njegovu sposobnost,sukob.)