POVIJEST KATEDRI ZA KAZNENO I KAZNENO PROCESNO PRAVO ... · aspekta tog vremena, a jedna od njih predmet je još uvijek, premda usamljenih, recentnih rasprava i suprotnih mišljenja

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 739

POVIJEST KATEDRI ZA KAZNENO I KAZNENO PROCESNO PRAVO PRAVNOG FAKULTETA

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU*

Aleksandar Maršavelski, LL.M. ** UDK: 378.14:343(497.5 Zagreb)(091) Izvorni znanstveni rad

Primljeno: listopad 2014.

U radu se ponajprije istražuje povijesni razvoj kaznenopravne misli od Po-litičko-kameralnog studija do današnjeg djelovanja Katedre za kazneno pravo i Katedre za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Otkriveni podaci upućuju na to da su se predmeti kazneno i kazneno procesno pravo veći dio povijesti predavali u okviru jedne katedre. Osim analize nastavne djelatnosti, autor u većem dijelu rada daje kritičku ocjenu znanstvenih doprinosa pojedinih nastavnika kaznenog i kaznenog procesnog prava koji su djelovali u okviru te Katedre, koja se postupno razdvajala. Autor zaključuje da se njihov znanstveni doprinos ogleda ponajprije u razvitku hrvatskog kaznenog i kazne-nog procesnog prava, kriminologije, penologije te viktimologije, a njihov društveni, pravosudni i politički angažman značajno je pridonio vladavini prava u Repu-blici Hrvatskoj.

Ključne riječi: povijest, kazneno pravo, kazneno procesno pravo, Pravni fa-kultet

* Posebnuzahvalnostdugujemprof.dr.sc.DavoruDerenčinovićukojimepotaknuodaistražimovopodručjeteuvišenavratadavaosvojekomentare,zatimprof.dr.sc.LeuCvitanoviću,kojimijepomogaoupribavljanjuizvorailiterature,teakademikuDavoruKrapcunanekolikokorisnihsugestija.Prof.em.dr.sc.ŽeljkuHorvatićučestitamnajubilejuiposvećujemmuovajrad,čijaizradajedijelomfinanciranaizistraživačkogprojektaPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu.

** AleksandarMaršavelski,LL.M.,asistentPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu,TrgmaršalaTita14,Zagreb

Aleksandar Maršavelski: Povijest Katedri za kazneno i kazneno procesno pravo...740

1. UVOD

NakonkratkotrajnogvijekaPolitičko-kameralnogstudija(1769.–1777.)1

idefinitivnogukidanjamonopolaisusovacanacjelokupnomškolstvuuKra-ljeviniUgarskojipripadajućimjojpokrajinama1773.god.2,sljedećipotezap-solutističko-prosvjetiteljskihreformiMarijeTerezijebiojeambicioznipothvatosnivanjazagrebačkeKraljevskeakademijeznanosti(Regia scientiarum academia zagrabiensis,1777.–1850.).NovajevisokoškolskaustanovaimalaistovjetneciljevepostavljeneosnivanjemPolitičko-kameralnogstudija–regrutiranješko-

1 UsporediKlaić,V.,Preteče Sveučilišta, Sveučilište kraljevine SHS u Zagrebu 1874-1924, u: Spomenica Akademičkog senata, Zagreb, 1925., pretisak u ediciji Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, knj. I,Zagreb, 1996., str. 101 –107;Bayer,V.,Političko-kameralni studij u Hrvatskoj u XVIII stoljeću (1769-1770),ZbornikPravnogfakultetau Zagrebu, vol.17,br.2.,1967.,pretisakuedicijiPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, knj. I,Zagreb,1996., str. 207–247;Pusić,E.,Političko-kameralne nauke u 18-om stoljeću i Joseph von Sonnenfels, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 17, br.3-4, 1967., pretisaku edicijiPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, knj. I,Zagreb,1996.,str.412–438;Androić,M.idr.,Varaždin u XVIII stoljeću i političko-kameralni studij 1769-1969,Zagreb–Varaždin,1972.;Vrančić,I.,Dr. Adalbert Barić i Političko-kameralni studij u Varaždinu u Zagrebu, u: Prilozi za povijest ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15. do 20 stoljeća,Zagreb,1984.,str.97–108;Herkov,Z.,Iz povijesti javnih financija, financijskog prava i razvitka financijske znanosti Hrvatske, Zagreb, 1985., str.167–185;Čepulo,D.,Razvoj pravne izobrazbe i pravne znanosti u Hrvatskoj do 1776. godine i Pravni fakultet u Zagrebu od osnivanja 1776. do 1918. godine, u: Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, Zagreb, 1996., str. 54 – 56.Općenito o povijestiPravnogfakultetauZagrebuvidicjelokupnuedicijuPavić,Ž.(ur.),Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996,knj.I-IV,Zagreb,1996.

2 Isusovačkired–nositeljprotureformacijesjakimutjecajemuškolstvuiumjetnosti– osnovaojeuZagrebu1607.prvujavnuškolu.Nakongimnazije,1669.osnovanajeAkademijas teološkimi filozofskimfakultetomkojojsudodijeljeniuobičajeniprivilegiji sveučilištadiljemEurope,uključujućipravododjeleakademskih titula.Papa Klement XIV. je 21. srpnja 1773. god., pod pritiskom apsolutističko-prosvjetiteljskih vladara, bulomDominus ac redemptor noster ukinuo red isusovacai njihov monopol nad školstvom, čime je otvoren put reformama školstva inastojanjimadasezaslužbeuupraviMonarhijeeducirapotrebničinovničkikadar.UsporediKlaić,op. cit. u bilj. 1, str. 98 – 100;Bayer,V.,Osnivanje Pravnog fakulteta u Zagrebu (1776) i njegovo definitivno uređenje (1777),ZbornikPravnogfakultetauZagrebu, vol.19,1969.,pretisakuedicijiPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, I, op. cit.ubilj.1,str.242–249;Tkalčić,I.,O stanju više nastave u Hrvatskoj prije, a osobito za Pavlinah, Rad JAZU, vol.93,1888.;Šidak,J.,Opći pogled na tristogodišnji razvoj visokoškolske nastave u Zagrebu, u: Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu,sv.I,Zagreb,1969.,str.17–20;Šanjek,F.,Crkva i kršćanstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1993.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 741

lovanogčinovničkogkadraosposobljenogzaobavljanjeupravnih,financijskihipolicijskihfunkcijaumoderniziranojupravnojstrukturiMonarhije.Dvogo-dišnjipravnistudij (cursus juridicus)slijedioje,kaoidvogodišnjistudijteologije(cursus theologicus) nakonprethodnenaobrazbe također dvogodišnjeg studijafilozofije (cursus philosophicus).UnastavnedisciplinejedneodkatedripravnogstudijanaKraljevskojakademijiuključenojeikaznenopravo,atričetvrtsto-ljećakasnije,nalistiod12 “učevnihpredmeta” Pravoslovneakademije(1850.– 1874.)3 Pravo kazneno i postupnik kazneni navedenisukaosamostalnipredmetnasamompročeljuteliste.

U najraniju povijest kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu,premdanijeriječoinstitucionalnimpočecima,spunimbisepokrićemtrebaleuvrstitiiizneseneidejeitezekojeseodnosenakaznenopravoikojejeusvo-jimpredavanjimazastupaoAdalbertBarić,profesorPolitičko-kameralnogstu-dija.4Uprogramutogstudijanijebilopravnihpredmeta,alisusesprofesorskekatedreAdalbertaBarića, sljedbenikanovihnaprednih ideja JosefaSonnen-felsa,pobornikaidejafrancuskihenciklopedistaireformatorskihnastojanjauduhuprosvijećenogapsolutizma,mogličutijasniodjecitihideja.Zastupane“teze”u radovimaBarićevih studenatakoje se izravno tičukaznenogpravabilesusuprotnetemeljimafeudalnogporetka,radikalnei“revolucionarne”izaspektatogvremena,ajednaodnjihpredmetjejošuvijek,premdausamljenih,recentnihraspravaisuprotnihmišljenjateostaje“kamenspoticanja”imoder-nekaznenopravnedoktrine.

SosnutkomSveučilišta1874.,apogotovonakonsveučilišnereforme1894.god.,kaznenopravodobivasvojepravomjestounastavnomprogramu,anačeluKatedrenalaziseod1897.profesorJosipŠilović, jedanodkorifejaza-grebačkogPravnogfakultetaskojimpočinjuznačajnaznanstvenaistraživanjakaznenogprava ikoji je, sa svojimsuradnicima,podigao razinu fakultetskenastaveteostaviovrijedanznanstveniopus.Akademskegodine1920./1921.naKatedrudolaziprofesorStankoFrank,kojijesvojimznanstvenimradominastavnimangažmanomnavišedisciplinadopriniovelikomugleduKatedreikojegnalazimona listiprofesoraPravnog fakultetakoji susvojimvisokimmoralnimnazorimaiintegritetomistinskihznanstvenikauburnomrazdoblju

3 Klaić,op. cit. u bilj. 1, str.107–128;Bayer,op. cit. u bilj. 2., str.241–228;Šidak,J.,Regia scientiarum academia, u: Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu,sv.I,Zagreb,1969.,str.49–78(upretiskuuedicijiPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, I, op. cit.ubilj.1,str.299–328);Čepulo,op. cit.ubilj.1,str.56–65.

4 Vidiliteraturunavedenuubilj.1.


izmeđudvasvjetskaratatenakon1926.god.“čuvaličastFakulteta”iostavilineizbrisiv trag.

Nakon1945.god.Katedrasepostupnodijelinadvijekatedre–zaproce-sno(Bayer,Damaška,Krapac idr.) imaterijalno(Zlatarić,Šeparović,Bačićidr.)kaznenopravo,aangažiranisuprofesorikojisusvojimznanstveniminastavnimradom,sudjelovanjemnameđunarodnimsimpozijima,osnivanjemposlijediplomskogstudija1958.te,nakonkonačnograzdvajanjadvijuKatedri,od1990.god.društvenimipolitičkimangažmanom,sudjelovanjemudonoše-njuaktualnelegislativetebrojniminicijativamaugledovihkatedripodiglinameđunarodnurazinu.

2. “TEZE” O KAZNENOPRAVNOJ REPRESIJI U PREDAVANJIMA

ADALBERTA BARIĆA

PoštovateljJosefavonSonnenfelsa(1732.–1817.)5 i njegovih ideja pro-žetih humanizmom i nazorima francuskih enciklopedista, bliskog suradni-ka ipobornika reformatorskihpotezaMarijeTerezije,Adalbert Barić (1742. –1813.)6,profesorPolitičko-kameralnogstudija,prevoditeljsnjemačkognalatinski jezikSonnenfelsovaudžbenika,Grundsätze der Polizey, Handlung und Finanz (Wien,1769.), sasvojegjeprofesorskogmjestaprenosionasvojeslu-šateljenoveprogresivnestavovemonarhističkogprosvijećenogapsolutizmanapragunovoggrađanskoginapuštanjastarogfeudalnogporetka.StudiraojeuBeču i Budimu, doktorirao uBeču 1764. Prestankom radaPolitičko-kame-ralnogstudijauVaraždinuiZagrebunaznačenjeprofesoromnaKraljevskojakademiji,aubrzozatimpreuzeojeprofesurunaSveučilištuuBudimu(1777.–1796.)tekasnije,1786.god.bioizabranzarektora.

Teze i ideje prosvijećenog apsolutizmamarijaterezijanskog i jozefinskog

5 Opolitičkimidruštvenimuvjetimaudobarazvojapolitičko-kameralnihstudijauEuropi,posebnosprocvatomapsolutističkedržaveuPruskojiAustriji,njemačkimi austrijskim kameralistima koji su djelovali pod utjecajem doktrine prirodnogprava,teorijeodruštvenomugovoruteprosvjetiteljskogmoralnogipolitičkogstavaLeibnitza,Grotiusa,Puffendorfa,kaoioličnostiidjeluJosephavonSonnenfelsa,usporediPusić,op. cit. u bilj. 1, str. 191 – 217.

6 UsporediLaszowski,E.,Adalbert Barić, prvi profesor državoslovnih financijskih znanosti u Varaždinu i na zagrebačkoj akademiji (1769-1777), Nastavni vjesnik,vol. 31, br. 4., 1922.–1923.,str.232–239; Stahuljak,M.,Dr. Adalbert Barić,Mjesečnik,br.2,1941.,str.49–50;Herkov,op. cit. u bilj. 1, str. 176–186;Vrančić,op. cit. u bilj. 1., str.229–240.O sudbiniBarićevaprijevodana latinski jezikSonnenfelsovaudžbenikavidiBayer,op. cit.ubilj.1.,str.157–163.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 743

razdoblja7, čiji je predstavnik Josef von Sonnenfels i čije suGrundsätze bile obveznaliteraturanastudijimauMonarhiji,imalesudoslovniodjeknapoli-tičko-kameralnomstudiju.8SačuvaniobjavljenizavršniradoviBarićevihstu-denata9,temeljeninanjegovimpredavanjima–IvanaBužana10igrofaJankaDraškovića(iz1770.god.)11teMatijeKrčelićaiIvanaSmendrovića(iz1774.god.),pokazujudajeAdalbertBarićbiovjeranpoborniknazoranapredneEu-rope18.stoljeća.12ZavršniradoviBarićevihstudenatapisanisuuviše“teza”,ukojimasuizneseniibranjenistavoviopolitici,ekonomici,financijama,aliukojimasenašlomjestaizanekapravnapitanja(nasljeđivanje,djelatnaspo-sobnost)tekaznenupolitikugledenekihkaznenihdjela(čedomorstvo,djelaprotivčasti),alinaposedvijeodbranjenihtezazavređujuposebnupozornost.Uprvojsepostavljapitanjeopravdanostitorturekaodokaznogsredstva,osimkadajeupitanjujavniinteres.“Tortura nije nikakvo sredstvo za iznuđenje istine (medium elicendae veritatis), nego sredstvo silovito, kojim se radi neizmjernih boli okriv-ljenik sili na priznanje krivnje, bio on zaista kriv ili nedužan”, stoji u stipendijom nagrađenom radu Matije Krčelića.Udrugojautorsedeklarirakaopobornikukinuća smrtnekazne.Svi senavedeniBarićevi studenti izjašnjavajuprotivsmrtnekazne:“Kazna dugotrajnog i teškog javnog rada najvećma odvraća od zločina pa je korisnija nego kazna smrti…” konstatiranojeuradugrofaDraškovića,dokseMatijaKrčelić,zalažućisezazamjenusmrtnekaznekaznomdugogodišnjegprisilnogradaustvrđuje“nijedan čovjek nije takav da se ne bi mogao popraviti”. Kao posebnuzanimljivostističemočinjenicudasutezeo“nedostojnosti”torturezastupaneprijeobjavljivanjaSonnenfelsovestudijeÜber die Abschaffung der Tor-

7 UsporediPusić,op. cit. u bilj. 1, str. 298.8 PopisradovaA.Barićavidiuediciji Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996,IV,op. cit. ubilj.1,str.23–24.Uistojediciji(III,str.63–69)objavljenjepretisakdvajunastavakanepoznatogradaA.BarićaobjavljenihuZeitschrift von und für Ungarn iz srpnjaikolovoza1804.god.

9 UsporediKlaić,op. cit. ubilj.1,str.105–106;Herkov, op. cit. ubilj.1,str.176–167.10 JedanoddevetoriceBarićevihstudenata,IvanBužan,studiraojeuBečuprivatno

pravo.DvasačuvanaprimjeranjegovaobjavljenogradaPositiones ex universa politia selectae...ex praescriptionibus Adalberti Barits, scientiarum politicarum professoris regii, branjen4. svibnja1770.god.,nalazeseuNacionalnoj i sveučilišnojbiblioteciuZagrebu.UsporediHerkov,op. cit. u bilj. 1, str. 122.

11 RadgrofaDraškovića,posvećenMarijiTereziji,branjenuprosincu1770. sadrži“teze”iz“Policije”,gdjesuigorekomentiraneodredbeotorturiismrtnojkazni,teteza iz političko-kameralnih iekonomsko-komercijalnihznanosti.UsporediHerkov,op. cit.ubilj.1,str.121–127.

12 UsporediPusić,op. cit. u bilj. 1, str. 216.


tur13iprijenjezinaoficijalnogbrisanjaslistedokaznihsredstava1776.god.tenekolikogodinanakonznamenitogdjelaDei deliti e delle poene(1764.) Cesarea Beccarije.

3. KAZNENO PRAVO NA JURIDIČKOM FAKULTETU KRALJEVSKE

AKADEMIJE

Mandatom ouređenjuškolstvaiz1776.god.14postavljenisuokvirireformeobrazovanjauUgarskojipripadajućimjojzemljama,kojaćeuopsežnomaktuiz 1777.15dobitidetaljnurazraduiukojemsenastojaloštopreciznijeriješitisvapitanjavezanauzustrojstvozagrebačkeKraljevskeakademije.Unatočtimnastojanjimateunatoččinjenicidajeorganizacijskastruktura,utvrđenaosni-vačkimaktom,ostalanepromijenjenomzačitavovrijemenjezinatričetvrtinestoljećadugogvijeka,pedantnopisanii“prosvjetiteljskioptimističan”opširni

13 Sonnenfels,J.,Über die Abschaffung der Tortur, Livorno, 1775.14 MandatMarijeTerezijeod5.kolovoza1776.god.(Mandatum regium de systemate

studiorum)prvijekorakreformekojaćegodinudanakasnijebitidokrajadefinirana.Ovim je kraljičinim mandatom određena osnovna shema buduće zagrebačkeAkademije–jedneodpetuUgarskojipripadajućimjojprovincijama–zakojujevrhovnoravnateljstvopovjerenoNikoliŠkrlcuLomničkom–višem direktorusvihškola i studijauHrvatskoj.Nanovouvedenompravnomstudiju (cursus iuridicus) određenasučetiriprofesorazačetirikatedre–zakanonskopravo(professor iuris canonici),prirodnoimeđunarodnopravoteopćejavnopravo(professor iuris naturae, gentium et iuris publici universalis),katedrazainstitucije građanskog prava i teoriju domovinskog prava (professor iuris civilis te iuris patrii theoretici) te za policiju i kameralneiekonomskenauke(professor politiae qui accesserit studia cameralia quoque ac economica tractabit).Određenjenačinizboraiimenovanjaprofesora,financiranja,kojibibiou razmjeri sprihodima imovinskemaseukinutog (isusovačkog) reda,datum početka nastave (4. studenoga 1776.) te usvojen red predavanja. Ipak,mnogotogaostalojenedorečeno,pajeovajaktimaokarakterprijelaznogpropisadodonošenjadefinitivnoguređenja,štojeuslijedilosljedeće1777.god.UsporediKlaić,op. cit. u bilj. 1, str.107–117; Bayer,Osnivanje Pravnog fakulteta, op. cit. u bilj. 2, str. 249–262;Čepulo,op. cit.ubilj.1,str.56–58;usporeditekstMandataiz1776.(sparalelnimprijevodomnahrvatskijezik)uedicijiPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, I, op. cit.ubilj.1,str.10–37.

15 UaktuRatio educationis totiusque rei literariae per regnum Hungariae et provincias eidem adnexas, Tomus I, Vindobonae 1777.(daljeutekstu:Ratio 1777.) opširnojepropisanonajavljenouređenjecjelokupnogškolstva.Academia scientiarum zagrabiensis za distrikt KraljevineHrvatske,Slavonije iDalmacijebila je –kao iostale četiri akademijeuUgarskoj–podjurisdikcijomSveučilištauBudimu(istimjeaktomdotadašnjesveučilišteuTrnavipremještenouBudim)nakojemsestudijmogaonastavitiistećiakademskinaslov.UsporediKlaić, op. cit. u bilj. 1, str. 117–129;Bayer,op. cit. u bilj.2,str.262–282;Čepulo,op. cit. u bilj. 1, str.56–65.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 745

kraljičinmandatiz1777.god.biojeupraksiteškoprovodljiv16,akasnijesuuslijediledodatnepromjeneipreinake.17

Regia scientiarum academia zagrabiensis–visokoškolskaustanovauključivalajetridvogodišnjastudija(facultas, cursus) – filozofski, teološkiipravni.18 Cur-sus philosophicus biojekoncipirankaodvogodišnji“prethodnistupanj”daljnjenaobrazbenatakođerdvogodišnjempravnom(iteološkom)studiju.ČinjenicadasustudentimoglieventualnonastavitiiokončatistudijidobitiakademskutitulunaSveučilištuuBudimu samaposebiotkrivanamjereosnivačanovoo-tvoreneAkademije,kojesu,doduše,bileambicioznijeodonihprigodomosni-vanjakratkotrajnogPolitičko-kameralnogstudija,aliinisuišlemnogodaljeodciljastvaranjakadrakojimćesepopunitimjestajavnihslužbiuprave,financijaipolicije.Tose,uostalom,možeiščitatiiizkomentaraNikoleŠkrlecaLomnič-kog,vrhovnogravnateljasvihškolaistudija,kojiunastupnomgovoruističe,međuostalim,daseprofesoritrebajudržati“samo ispravnih temelja znanosti, što će dostajati onima, koji budu na svjetovne državne, budi na crkvene službe. Za one pak, koje je priroda nadarila tolikim duševnim darovima, da mogu prodirati u nutrinju nau-ke, bit će od profesora otvorena vrata, pa će lako daljnjim putem stupati…”.19

Većaktomiz1776.predviđenibrojodčetiriprofesorapravnogstudija20 ostaojeisti,alineinazivikatedriidisciplineobuhvaćenenjima.21Osimpred-metaPolitičko-kameralnogstudija22kojisubiliobuhvaćenijednomkatedrom,

16 Čepulo,op. cit.ubilj.1,str.61.17 Teknekolikogodinanakon1777.uslijedilo jeuvođenjekatedreOpća povjesnica i

povjesnica staleža, povjerene profesoru M. Štivaliću, ali je nakon njegove smrti1806. zamijenjena katedrom za Statistiku i rudno pravo (Ius montanum). Premda Kanonsko pravo nije po Ratio 1777. bilonapopisuobaveznihpredmeta,tekje1784.premještenonaSjemenište.UsporediKlaić,op. cit. u bilj. 1, str. 121–122;Bayer,op. cit. u bilj. 2, str.276i281;Čepulo,op. cit.ubilj.1,str.60–61.

18 UsporediŠidak,op. cit. u bilj. 3, str. 299–329.19 VidiKlaićevkomentaridjelomičniprijevodslatinskognastupnoggovoraN.Škrlca(Klaić,op. cit. u bilj. 1, str. 116).

20 Tijekom čitavog studija održavane su javne disputacije (publicae disputationes) na teme određene od strane Kraljevskog savjeta u Budimu na kojima su studentidokazivalisvojeznanjeuulogamabranitelja ilinapadača iznesenihteza.Krajemsvakogsemestrapolagalisuseispitiizpredavanoggradiva.Pretendentizakraljevskestipendijemoralisusepodvrgnutitzv.javnojkušnji(tentamen publicum). Usporedi Bayer,op. cit. u bilj. 2, str. 272–274.

21 Bayer,op. cit. u bilj. 2, str.276– 282. 22 Predmet Politica, commercium rei aerariae scientia obuhvaćaojedotadašnjepredmete

Političko-kameralnog studija te kao udžbenik u Ratio 1777. bile su propisane SonnenfelsoveGrundsätze der Polizey- Handlung- und Finanzwissenschaft, premdakao


povjereniAdalbertuBariću,prijenjegovaskorogpremještajanasveučilišteuBudimu,preostaletrikatedrebilesu:

- Javno pravo i ono što se na to odnosi (Ius publicum et quae eodem pertinent)23

- Domovinsko pravo s prihvaćenim običajnim pravom (Ius patrii una cum usibus receptis consuetudinibus) te

- Povijest europskih zemalja, Opća povijest i kolegij javnih novosti (Historia pro-vinciarum europearum, Historia universalis et Collegium novorum publicorum).24

Prema odredbama Ratio 1777. katedrapodnaslovomDomovinsko pravo sku-pa s prihvaćenim običajnim pravom obuhvaćala je studijpovijesti ugarskog prava, građansko i kazneno pravo.Takvapovezanostvišeilimanjesrodnihdisciplinaujednukatedru,povjerenujednomprofesoru,bilajeuobičajenanaeuropskimsveučilištima tog doba. Znameniti teoretičar prirodnog prava, vonMartini,profesornaPravnomfakultetuSveučilištauBeču,biojeprimjericeangažirannakatedrikojajeobuhvaćalaprirodnopravo,povijestpravaiinstitucije,kojejesukcesivnopredavaonaprvojgodinistudija.25Sudećipotabliciorasporedu(obaveznih) predavanja26dvogodišnjegstudija,kaznenopravoipostupakbili

privremeni,jerjematerijauSonnenfelsovuudžbenikubilatretiranapospecifičnimugarskim,aneaustrijskimprilikamaipravilimatrgovineifinancija,pajestogaibio“nepodesan”.Predmetjepredavantijekomčitavogstudija.UsporediBayer,op. cit. u bilj. 2, str. 279 – 280.

23 Nastavni plan te Katedre prema propisima Ratio 1777. obuhvaćaoje četiridiscipline:prirodno pravo (jus naturae), općejavnopravo(jus publicum universale),međunarodnopravo (jus gentium) i državno i crkveno javno pravo (jus publicum Hungariae tam politicam quam ecclesiasticum),kojesupodneštodrugimnazivombilevećpredviđeneaktom iz1776. god. tekojima jepridodanpredmet Javno državno i crkveno pravo Ugarske. Propisani udžbenik jeDe lege naturali positionis von Martinija, profesora prirodnog prava u Beču,pa je inaglasakunastavibiona izlaganjimaprirodnogprava–predmetakojije,temeljennadoktriniGrotiusainjegovihsljedbenika,kojijetijekomdrugepolovice18.stoljeća,kaouvodupravo,dominiraonasveučilištimaEuropeikojijesadržajempokrivaoostalenavedenepredmete.Predavaoseuprvojgodini studija 10 sati tjedno, s tim da je drugi semestar bio rezerviran za javno pravotecrkvenoipolitičkopravoUgarske.UsporediBayer,op. cit. u bilj. 2, str. 276– 278.

24 Prema propisima Ratio 1777. Povijest europskih zemalja predavalasetijekomčitavogstudija pet sati tjedno. Opća povijestpredavala se takođerpet sati tjednosamoudrugojgodinistudija,uzobveznitjedni“kolegijjavnihnovosti”sastudentimanakojemsutumačeniaktualnidogađajiuEuropiisvijetu.UsporediKlaić,op. cit. u bilj.1,str.180–181;Bayer,op. cit. u bilj. 2, str. 280 – 281.

25 UsporediKink,R.,Geschichte der kaiserlichen Universität zu Wien, ErsterBand, II,Wien,1854.,str.273.UsporediBayer,op. cit. u bilj. 2, str.253i283–284.

26 UTabelidvogodišnjihtečajanaKraljevskojakademiji(Tabela cursus biennii juridici

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 747

su na rasporedu oba semestra u drugoj godini po 10 sati tjedno. Predavanja suzapredložaktrebalaimatiopsežan,netomdonesenterezijanskiZakonik27 –prilagođen“duhudomaćeg(ugarskog)zakonaidasesvetumačipremanji-hovimnormama.”28

Zaprofesoranaovojkatedri1777.god.bio jenaprovedenomnatječajuizabran Josip Petrović29,jedanodšestoriceprofesorakojimajenapravnomstu-dijuKraljevske akademije bila povjerena ova katedra.CarskimukazomvećsljedećegodinedobiojeprofesurunasveučilištuuBudimu30, pa nije ni dospio predavatikaznenopravo.Odsljedeće1778.god.nakatedri jeIgnjat Galjuf. ZavršiojepravnistudijnasveučilištuuTrnavitebionaslužbikodgrofaIvanaDraškovića.31Spredavanjimaizkaznenogpravazapočeoje1779.,aprofesurujenapustio1785.godine.Nanjegovojemjestodošaoizvjesnidr.Ivan Budiach, kojijemeđutimnakonkratkogvremena“odstupiosadužnosti”,pajeprofe-sorskomjestoostaloupražnjenosljedećihšestgodina.Njegovnasljednik,dr.Ivan Svabelly32 (1764.–1840.)ostat ćenaovojkatedri sljedećih10godina(1791.–1801.),nakončegaćeprofesorskukarijeruzamijenitiodvjetništvom.Njegovnasljednik,Imbrih (Imbro) Emerik Domin Petruševečki,najznačajnije jeimenalistiprofesoranaovojkatedris34godinadugimprofesorskimstažom

in regiis Humgariae academiis)zaobaveznepredmetedanjerasporedpodanimakadaseodržavalanastava(svakidanprijeiposlijepodnepodvasata,osimčetvrtkominedjeljom)tenabrojaneitzv.neobaveznepredmete,održavanepremainternomdogovoru.UsporediBayer, op. cit. u bilj. 2, str. 282.

27 RiječjeoConstitutio criminalis Theresiana iz 1768.,kojisadržiodredbematerijalnogiprocesnogkaznenogpravaikojiuUgarskojnijenikadabionasnazi.

28 Bayerizražavaskepsuuizvodivostizahtjevnezadaćedaseugarskokrivičnopravopredaje prema propisima austrijskog zakonika, a istodobno “u duhu domaćegprava”.Bayer,op. cit. u bilj. 2, str. 279.

29 StudiraojeuBečuiTrnavi,adoizborazprofesoranaAkademijibiojeangažirankodbrojnih plemića kao “fiškal”.Napisao je Introductio in ius publicum regni Hungariae (Viennae, 1790.). U Hrvatskom državnom arhivu pohranjen njegov rukopis skatalogomslušateljapravnogstudijaKraljevskeakademijeod12.travnja1777.god.

30 Bayer,op. cit. u bilj. 2, str. 279.31 GaljufjeprijedolaskanaAkademijuuPeštibio“zaodvjetnikaispitaniprisegnut”.

Usporedi Hrvatski opći leksikon,Zagreb,1996.,str.373;Bayer,op. cit. u bilj. 2, str. 259.

32 Rođen je uZagrebu, gdje je završiopravni studij naAkademiji. Sačuvana sudvanjegovazavršnarada“izsvihznanosti”naAkademiji(Positones quas in Rergia academia Zagrabiensi finito cursu iuridico ex omnibus scientibus…). Nakon10godinaprofesorskogstažabavioseodvjetništvomtebioprisežnikviše“sudbenihstolova”.UsporediPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, op. cit.ubilj.1,str.293;IV,str.149.


(1802.–1836.)udobakadasuprofesori,uključujućiinjegoveprethodnike,profesorsku karijerumijenjali profitabilnijom i perspektivnijom karijerom.33 Doktoriraoje1801.naSveučilištuuPešti,bioje“zapriseženizemaljskiodvjet-nik”,obavljaojefunkcijepredsjednikaŽupanijskogsudbenogstola,asvojomćekontinuiranomnastavomnaovojkatedristećivelikugledtenaAkademijiuvišenavrataobavljatidekanskudužnost.Autorjenekolikoudžbenikapisanihnakajkavskomnarječju.34NakonumirovljenjaprofesoraDominasljedećih14godinaprofesornaovojkatedriiprofesorkaznenogpravabiojeAntun Molnar (1836.–1850.)35,kojićenakonukinućaAkademijeprijećinanovoosnovanuPravoslovnuakademiju.DoktoriraojeuPešti1824.god.Nakonkratke“ju-ridičkeprakse”naPravnomfakultetuSveučilištauPeštipredavaojerimskoikaznenopravo1834./35.,asljedećejegodineimenovanredovitimprofeso-romgrađanskogikaznenogpravanazagrebačkomJuridičkomfakultetu.Biojejedanodprvihprofesorakojije–premdaMađar–predavaonahrvatskomjeziku.NanovoosnovanojPravoslovnojakademiji“zapadeMolnarazadačadapredajemjenbenoitrgovačkoineparbenopravo.”36

33 “Malaplaća,skupživot,slabenadezadaljeunapređenje…učinišedasenakatedrenatječetekmalo ljudi.…Poputnadničaranastojesamonaodređenesatedanakatedrideklamiraju,paponajvišemladežiizskripatadiktirajuililošetumače…”,pišeusvojimmemoarimagrofAdamOršić1812.god.Klaićocjenjujenjegovprikaz“pretjeranim i nepravednim”, premda se mala zainteresiranost za profesorskukarijerumožezaključitivećizrelativnokratkogzadržavanjaizabranihiliimenovanihnastavnika.UsporediKlaić, op. cit. ubilj.1,str.119;Čepulo,op. cit.ubilj.1,str.63.

34 VidibibliografijuImbrihaDominau:Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, op. cit. ubilj.1,str.93–96.KomentirajućičinjenicudajeI.Dominpisaonakajkavskomnarječju,Šidakkonstatirada“odudžbenika,kojisupotekliizperapredavača,samosupriručniciImbrihaDomina(…)pisanihrvatskomkajkavštinom,tedaseautorpritomsvjesnopoveozaprimjeromdrugihevropskihnarodakoji jezik svoj narodni preštimavaju natuliko, da vu njem iste vekše Navuke ispisavaju (citat iz Dominovog priručnikaPredznaniya pravicz szamoszvojneh vugerskeh, I, Vu Zagrebu, 1818.).” Taj primjer,smatraŠidak,upućuje na zaključakdajeprvenstvenoosamimnastavnicimaovisilokolikoćesenarodnimjezikomslužitiunastavi,premdajepremoćlatinskogjezikabilavećzbogtoganeizbježnajerjemeđustudentimabiloponekadidostaMađara.UsporediŠidak,op. cit.ubilj.3,str.306.

35 Bio je velikipoznavatelj ipoštovatelj klasičnepoezije te i samautorbrojnihoda,pisanih klasičnom latinštinom.Međuostalim, autor je i ode posvećene otvorenjuSveučilištauZagrebu.VidibibliografijuprofesoraMolnara–tiskanihpriloga,članaka,studentskihispitnihtema(positiones, tentamena) iz građanskog i kaznenogprava(in iure civili et criminali) u: Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996,IV,op. cit. u bilj. 1, str. 93–104.UsporediZnameniti i Zaslužni Hrvati 925-1925, Zagreb, 1925., str. 194.

36 Nekrolog,Mjesečnik,br.5,1879.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 749

Već sunaprimjeruovekatedre jasno vidljivi “kadrovski problemi” Juri-dičkogfakulteta37, problemi dostupne literature38iostalebrojnepoteškoćeskojimasemoralanositizagrebačkaKraljevskaakademijaikojisumoraliutje-catinakvalitetunastave,kojajeumemoarimajednogpoznatogsuvremenikapredmetoštrekritike.39Ipak,sovesutričetvrtstoljećadjelujućejedineviso-koškolskeustanoveregrutiraneprve40generacijeintelektualneeliteisudionicipreporodnogpokretaidogađajauburnoj1848.godini.41

4. NASTAVA KAZNENOG PRAVA NA PRAVOSLOVNOJ AKADEMIJI

U§1. PropisaouređenjuPravoslovneakademije42ukojuje,nakonraspu-štanjaKraljevskeakademije,bioreorganiziranJuridičkifakultet, ističesedanovaustanovaimaciljobrazovativrsnedržavneurednikeiodvjetnike“kojićebitidovoljnoupoznatisanapretciznanosti ipozitivnogazakonodavstva”tedasenovaakademijaštojemogućeprijepretvoriu“pravifakultetskinauksakademičkomslobodomučenja”.43Studijjetrogodišnji,nakonkojegsubilapotrebnadodatnadvasemestraipoloženirigorozinanekomaustrijskomiliinozemnomsveučilištudabiseokončao“fakultetskinauk”.KaoipravnistudijnaKraljevskojakademiji,iovajjenovouvedenistudijbiotekprethodni,prije-

37 VelikiproblempravnogstudijaicijeleAkademijebilajepovremenaispražnjenostpojedinihkatedri,paje,kakonavodiČepulousvojimistraživanjima,akademske1810./1811.ImbroDominbiojediniprofesornapravnomstudiju,a1824.god.svesudiscipline“držalatekdvaprofesora”.UsporediČepulo,op. cit.ubilj.1,str.63.

38 U propisima Ratio 1777.posebnose,primjerice,ističečinjenicadazanastavutzv.Domovinskogprava,nakatedriukojujebilouključenoikaznenopravo,nemanitijednogudžbenikakojibisemogaopreporučitistudentimaiprofesorima.UsporediBayer,op. cit. u bilj. 2, str. 279.

39 Vidibilj.33.40 UjednomodprvihbrojevačasopisaPravnik,osnovanog1853.god.,BogoslavŠulekpišeda je1851.god.nanovoosnovanojzagrebačkojPravoslovnojakademijibilosamo33polaznika,manjenegoprije1848.god.,nakonkojeseusvimzemljamaugarskekrunebrojpravnikaosjetnosmanjio.UsporediKlaić, op. cit. u bilj. 1, str. 137;Čepulo,op. cit.ubilj.1,str.63;Nemeth,K.,Zagrebačka akademija uoči Narodnog preporoda,StariinoviZagreb,sv.IV,Zagreb,1957.,str.179.

41 UsporediČepulo,op. cit. ubilj.1,str.64.42 UsporediKlaić, op. cit. ubilj.1,str.129–148;Bosanac,M.,Pravoslovna akademija

(1850-1874), u: Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, sv. I, Zagreb,1969.,str.79–90;Čepulo,op. cit.ubilj.1,str.65–74.

43 Klaić,op. cit. u bilj. 1, str. 129.


laznistadijfakultetskenaobrazbe,apolitičkeprilikeizbivanjanakon1848.44 god.nisupogodovaleciljevimaproklamiranimuaktuonjegovuosnivanju.Da-pače,udobaapsolutizma,reformomiz1855.god.45,dodatnistudijnanekomodsveučilištapovećanjesdvanačetirisemestra,anastavaseimalaodvijatina njemačkom jeziku.Kraj apsolutizma i sve glasniji zahtjevi za osnutkomsveučilištanakon1860.rezultiralisuipokušajimanovogustrojstvaoveusta-nove.Reformomiz1868.god.46studijjeproduljennačetirigodine,dopuštenizravanprijelaznanekoodinozemnihsveučilištatesupropisaneglavne“uči-teljskestolice”, štosvezajednonijeznačiloipromjenurazineikarakteraovogstudijakaoprethodnestepenicesveučilišnenaobrazbe.Mimotoga,problemiokonastavnogkadraskojimajebilasuočenaKraljevskaakademijazavrijemecijelognjezinapostojanjaostalisuubitiisti.Unatočsvimproblemimainedo-stacima,uatmosferipripremainastojanjazaosnivanjesveučilišta–ciljkojićebitiostvarentekčetvrtstoljećanakonosnutkaPravoslovneakademije–ovajeustanovaodigralaulogu“maticeokokojebiseokupilobudućesveučilište”.47

Osnivačkimpropisomod1850.god.određenoje12“učevnihpredmeta”48, međukojimajenapočetkulistenavedenoPravo kazneno i postupnik kazneni, a reformomiz1868.naprogramučetverogodišnjeAkademije,sastavljenpouzo-runaaustrijskipravnistudij,kaznenopravojednojeodosamglavnih“učitelj-skihstolica”.49Nedostatakkvalificiranognastavničkogkadraičesteizmjenespovećanimbrojemkatedrikronični jeproblemfunkcioniranja iPravoslovneakademije,jošvišenaglašen.Nastavnicisupredavalivišepredmeta,čestosu

44 UsporediČepulo,op. cit.ubilj.1,str.65sqq.45 “Ova je odredba bila u svezi s općom germanizacijom, koja se tada… na svimpoljimaprovodila”.UsporediKlaić,op. cit. ubilj.1,str.140;Čepulo,op. cit. u bilj. 1,str.66–68.

46 UsporediKlaić,op. cit. u bilj. 1, str. 143.47 ObezuspješnimopetovanimnastojanjimadasePravoslovnaakademijanakonpada

apsolutizmareorganizirau“potpunifakultet”vidiČepulo,op. cit. ubilj.1,str.65sqq.48 PropisomouređenjuPravoslovneakademije(§13)navedenesusljedećekatedre:

Filozofija prava s enciklopedičkim uvodom u pravo- i državoslovni nauk; Pravo kazneno i postupak kazneni; Dosad valjano pravo privatno; Austrijansko građansko pravo; Pravo trgovačko i mjenbeno; Teorija statistike, opća europejska i austrijanska statistika; Austrijansko državno pravo; Znanosti političke; Pravo rudničko; Pravo crkveno; Teorija postupka u parnicama građanskim te Razlaganje financijalnih i administrativnih zakona. Usporedi Klaić,op. cit. ubilj.1,str.129–130.

49 Ostalekatedresuza Rimsko pravo, Povijest prava, Kanonsko pravo, Građansko pravo, Građanski postupak, dvijekatedre rezervirane zaPolitičke znanosti te “ako sredstvadosegnu”predviđenajekatedrazaPovijest i filozofiju. UsporediKlaić,op. cit. u bilj. 1,str.143;Čepulo,op. cit. u bilj. 1, str. 71.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 751

vrlokratkovrijemenosiliteretnastavenekogpredmeta,dabivećnakonjed-nogilidvasemestrapreuzelidrugipredmetiliprešlinadrugukatedru.Kaozamjenazaprofesorekojisuprihvaćalipravosudnedužnostiilipolitičkefunk-cijeangažiranisutekdiplomiraniprvistipendistiAkademije,kojisutakođerslijedilitajputilisu“zbogpolitičkih razloga”moralinakonkratkogvremenanapustiti profesuru.

OsnutkomPravoslovneakademijepitanjepopunjavanjamjestaprofesorakaznenog prava stvaralo je očito dosta problema.Dotadašnji profesor Juri-dičkogfakultetadr.AntunMolnar,nakon14godinadugogstažanakatedriskojeje,udrugojgodinistudijausklopuKatedreDomovinsko pravo (ugarsko)građansko i kazneno pravo i postupnikpredavaoikaznenopravo,preuzeojeka-tedru Mjenbenog i trgovačkog prava i držaopredavanja“o neparbenom postupku, o sudovniku i o hipotekah do umirovljenja 1868. god.”50 Tijekom1851. rješenje jenađenouizborudr.Ivana Burattija Sokčića,političaraimecene,kojijedoktori-raonaPravnomfakultetuuBeču1849.,aliseonvećnakonnekolikotjedana“zahvalionadužnosti”51, pa je predmet Austrijsko kazneno pravo 10 ura na nedje-lju, počevšiod1851.god.,usvojstvuredovnogprofesoraičlanapovjerenstvazadržavneispitepreuzeodr.Antun Rojc (1820.–1876.)52,stojizabilježenoupopisupredavanjazazimskisemestar1853./54.ulistopadskombrojučasopisaPravnik, osnovanog te iste godine.53 Profesor Rojc za svoje je studente napisao

50 Vidibilj.35.51 DoktoriraojenaPravnomfakultetuuBeču1849.god.Ministarstvopravosuđagaje

1850. imenovalo zajedno s I.Mažuranićem iD.Demetrom članompovjerenstva“za pregledavanja točnosti prijevoda građanskog zakona”. Zaslužan je za osnutakgimnazije uSinju – prve gimnazije uDalmaciji na hrvatskom jeziku.Osnovao jezakladu za stipendiranje studenata na Pravoslovnoj akademiji, dao svoj prilog zarestauracijudijelaDioklecijanovepalače,doniraosredstvazapotrebebolnicetejednekatoličkeijednepravoslavnecrkveuPožegi,gdjemujedodijeljenadiplomapočasnoggrađanina.UsporediNovak, G., Povijest Splita,sv.3,Split,1965.,str.119–120i312–140;Hrvatski biografski leksikon Leksikografskog zavoda M. Krleža, sv. 2, Zagreb, 1989., str.515–516;Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, op. cit. u bilj. 1, str. 371.

52 RojcjestudiraopravoifilozofijunaSveučilištuuBeču.PrijedoktoratastjecaojepravnupraksunasuduuTrstu.Doktoriraoje1850.,avećsljedećejegodinedobioprofesuru na Pravoslovnoj akademiji. Objavio je dvadesetak komentara sudskeprakse i članaka iz domena kaznenog prava. Usporedi Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, op. cit.ubilj.1,str.573–575.VidipopisradovaprofesoraRojcauistojediciji,IV,str.269–270.

53 Pravnik, časopis za pravne i državne znanosti,pokrenuojepočetkom1853.god.,uz potporu P. Muhića, ravnatelja Pravoslovne akademije, zagrebački odvjetnikMatijaMrazović.UsporediKlaić,op. cit. u bilj. 1, str. 135 i 138.


Osvrt na aktualni “Austrijski kazneni postupak od dana 29. srpnja 1853, razložen u dva primjera”, izdan 1855.utiskarniciLjudevitaGaja54tejeautorvišečla-naka,komentaraiprikazaizkaznenogpravaobjavljenihuPravniku tijekom 1853. i 1854. god.Rojcjeodzimskogsemestra1854.god.bioodMinistarstvapravosuđa imenovanzamjenikomdržavnoganadodvjetnikauZagrebute je,nažalost,istegodinenapustioprofesuru.55

NakonodlaskaRojcanastavukaznenogprava,uzostalepredmetekojesumu bili povjereni (Austrijsko državno pravo, državo- i pravoslovnu etiku i filozofiju prava te od te godine uvedena nastava rimskog prava), preuzeo je dr. Emerik (Mirko)Šuhaj (1822. –1889.)56, koji je svojuprofesorskukarijeru započeo1848.god.naJuridičkomfakultetuKraljevskeakademije,zamijenivšiTeodoraPauleranapredavanjimaprirodnog imeđunarodnogprava.U spomenutompopisupredavanjazazimski semestar1853./54.godinezabilježeno jeda jeŠuhaj predavao “enciklopediju državo- i pravoslovnu, etiku u savezu sa filozofijom prava 10 ura na nedjelju”,aodljetnogsemestraistegodineikaznenopravoipostupaktenastavurimskogprava.1867.god.nastavompreopterećeniipoli-tičkivišestrukoangažiraniŠuhajprofesorskukarijerudefinitivnojezamijeniopolitičkom.57Šuhajaje,usvojstvusuplentanakaznenompravuipostupku(terimskompravu)zamijeniood1865.do1867.god.zastupnikuHrvatskomsaboru Ivan Milutin Matok58dodolaskaprvogstipendistaPravoslovneakade-mije Milana Makanca(1843.–1883.).59 Makanec je doktoriraouBeču1867.,

54 Klaić,op. cit. u bilj. 1, str. 139 – 140.55 Ibid.,str.139.OdlazakprofesoraRojcanatudužnostKlaićkvalificirakao“jednuodnedaćakojajezadesilaAkademiju”udobaopćegermanizacije.

56 Šuhaj jepravnestudijezavršiouPešti,adoktorirao je1847.Bio jezastupnikuHrvatskomsaboru,“ministerijalni”savjetnikuPešti,zavrijemebanaBedekovićapredstojnikzaunutarnjeposloveuZagrebutenakrajukarijeresudacVrhovnogsudauPešti.UsporediZnameniti i zaslužni Hrvati 1925-1925, op. cit. u bilj. 35, str. 259;Nekrolog,Mjesečnik,vol.15,br.12,1889.,str.689;Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, op. cit.ubilj.1,str.305–306.

57 Klaić,op. cit. u bilj. 1, str. 138.58 OsuplentuIvanuMilutinuMatokupoznatojesamodajebioodvjetnikuZagrebu

te da je autor Otvorenog pisma gospodinu Anti Starčeviću 1869.god.UsporediPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996,IV,op. cit. u bilj. 1, str. 233.

59 DokrajaburnogikratkogživotabavioseodvjetništvomuPetrinjiiZagrebu.Bioje“odličanpravnikikriminalistanjegovesuobranepoznatekaoodličnadjeladijalektičkevještine”,pišeuosvrtimaupovodunjegovesmrti.IzbibliografijeM.MakancavidiO zakonskoj pravednosti i ćudorednoj pravičnosti, Vienac,vol.47,1869.;O poroti, Novi pravnik,br.6-8,1871.;Einige Worte über das Verfahren in Pressesachen, Agramer Presse, vol.86,1877.;Einig im Schütze der Press-Freiheit, Agramer Presse, vol.97,1877.;Općenite

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 753

avećjeistegodineimenovanizvanrednimprofesorom,naslijedivšiŠuhajevepredmete–austrijskokaznenopravoipostupakterimskopravo–aodpočet-ka1868.preuzeojeipredavanjameđunarodnogprava.60Profesorskakarijeraovogangažiranogpolitičara,briljantnogintelektualcai“hrvatskogGambetta”okončanajevećnakondvijegodine.ZavrijemeRauchovarežima1870.Ma-kanec“bidignutsaslužbe”,pajeodzimskogsemestra1870.do1874.god.iraspuštanjaPravoslovneakademijepredavanjaizKaznenog prava i postupnika u svojstvusuplenta“splaćomod600forintii20%doplatka”61preuzeodržavniodvjetnikNapoleon Špun-Strižić(1839.–1913.).62Špun-Strižićjenakonzavr-šenogpravnogstudijauPragubionamještenkao“podbiležnik”požeškežupa-nijete“perovodnipristav”dvorskekancelarijeuBeču,agodine1867.imeno-vanjevijećnikomsudbenogstolauKriževcima.Od1870.godine,naprijedlogbanaMažuranića,premještenjeuZagrebusvojstvudržavnogodvjetnika,aod1880.god.preuzeojedužnostdržavnognadodvjetnika.BiojezastupnikuSaborutejeautorbrojnihzakonskihprijedloga,međuostalimi“Zakonskeosnoveoukinućuokova”,“Ouvjetnomdopustukažnjenika”te“Ouvedenjunovogakaznenogapostupnika”.JedanjeodosnivačaPravničkogdruštva,kojećepokrenutičasopisMjesečnik.

opaske o novom kaznenom postupniku i o njegovoj genezi, Primorac, Kraljevica, vol.5,1877.; Objektivan osvrt na porotničku raspravu proti Reusche-u,KroatischePost,Zagreb,1878.;Kazan smrti,Narodnenovine,br.28-33,1880.;Osnova novog kaznenog zakona, Sloboda, Sušak,br.1-2i5,1880.;Neshodne ustanove kaznenog postupnika,Sloboda,Sušak,br.6-7,1880.UsporediMjesečnik, vol.9,br.7,1883.,str.529; Znameniti i zaslužni Hrvati 925-1925, op. cit. u bilj. 35, str. 170;Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, op. cit. u bilj.1,str.489–493;IV,str.219–222.

60 UsporediKlaić,op. cit. ubilj.1,str.144–145.61 Ibid.62 UbibliografijiŠpun-Strižića,pjesnika,međunjegovimbrojnimpjesničkimuradcima

nalazeseisljedećiradovi:Teoretična podloga zakonarstva kaznenoga,Obzor,vol. 4, br. 187i189,1874.;Ob ubroju kazneno-pravnom, Mjesečnik,br.1,1875.;Prinosi za poviest pravne filozofije, Mjesečnik,br.5 i6,1879.; Bona fides u životu pravnom, u: Spomen-knjiga na proslavu dvadesetpetogodišnjice obstanka Pravničkoga društva u Zagrebu, Zagreb, 1900.,str.175–178.UsporediNekrolog,Mjesečnik,vol. 39, br. 10, 1913., str. 970 –973;Znameniti i zaslužni Hrvati 925-1925, op. cit. u bilj. 35, str. 256;Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, op. cit.ubilj.1,str.593–597;IV,str.287–289.


5. NASTAVA KAZNENOG PRAVA NA PRAVOSLOVNOM I DRŽAVO-SLOVNOM FAKULTETU OD OSNIVANJA SVEUČILIŠTA (1874. – 1926.)

5.1. Prvi profesori kaznenog prava na Pravo- i državoslovnom fakultetu63

OpetovaninaporizaosnivanjeSveučilišta,konkretiziranizakonskimpri-jedlogomuSaboru1861.god.,konačnosurealiziraniZakonomoSveučilištu1874. god.64Pravo-idržavoslovnifakultet,organiziranpouzorunaaustrijsku(injemačku)fakultetskupravnunaobrazbu65sčetverogodišnjimstudijem,tridržavnaispita66ipolaganjemrigorozazastjecanjedoktorata67,teškojevećna

63 Počevšiodpolovice1926.god.Pravo-idržavoslovnifakultetuZagrebunatemeljuUredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o univerzitetima i Uredbe Pravnog fakulteta (Službene novine od 18. 6. 1926. god.) nosi naziv Pravni fakultetSveučilištauZagrebu.

64 OokolnostimaosnivanjaSveučilištauZagrebu idonošenjaZakonaoustrojstvuSveučilišta od 5. siječnja 1874. god. te organizaciji nastave na novoosnovanomPravo-idržavoslovnomfakultetuvidiČepulo,op. cit. u bilj. 1, str. 75 sqq.

65 Režim studija slijedi koncepciju austrijskih sveučilišta, utvrđenu ministarskomnaredbom od 2. listopada 1855. god. U prva četiri od osam semestra studijaobuhvaćeni su povijesni predmeti i crkveno pravo te u daljnja četiri semestrapozitivni i “državoznanstveni” predmeti te nacionalna ekonomija. UsporediMaurović, M.; Kostrenčić, M., Juridički fakultet, Sveučilište Kraljevine SHS u Zagrebu1874-1924.SpomenicaAkademičkogasenata,Zagreb,1925.(pretisakuediciji Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, I, op. cit.ubilj.1,str.331–343).Nakoncučetvrtogasemestrapolagaosepravno-povijesniispit(rimskopravo,crkvenopravo,općapravna ihrvatskapravnapovijest), auzpovijesnepredmetekoje suslušalinasvomfakultetustudentisuuprvatrisemestramoraliodslušati i jedankolegijizpraktičnefilozofijetejedanizhrvatskepovijestinaFilozofskomfakultetu.OpširnijeČepulo,op. cit. ubilj.1,str.84–85.UsporediiSirotković,H.,Povijesni osvrt na dvjestogodišnji razvoj Pravnog fakulteta u Zagrebu,ZbornikPravnogfakultetauZagrebu, vol.26,br.4,1976.(pretisakuedicijiPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, I, op. cit. u bilj. 1, str. 350 sqq).

66 Tzv.sudstveniispitobuhvaćaojegrađansko,trgovačkoimjenbenopravo,građanskiparbeniiizvanparbenipostupaktekaznenopravoipostupak.Mogaosepolagativećodkoncaosmogsemestra.Treći,državno-znanstveniispitobuhvaćaojestatistikuAustrougarskeMonarhijesosobitimobziromnakraljevinuHrvatskuiSlavoniju,političkuekonomijuifinancijalnuznanost.ZakonomoSveučilištuiz1894.god.unesenesuizmjeneupravno-povijesnomidržavno-znanstvenomispitu.OpširnijevidiČepulo,op. cit.ubilj.1,str.86–87.

67 Prvidoktorpravaspoloženimrigorozimapromoviranje1877.god.Kaznenopravoikaznenipostupaksu,uzopćeprivatnopravo(austrijsko),trgovačkoimjenbenopravo i građanski postupak, bili predmeti drugog rigoroza. Ispiti su bili javnii obavljani pred povjerenstvom od četvorice od Zemaljske vlade imenovanih

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 755

početkunazadovoljavajućinačinmogaoriješitikroničniproblemnedostatkaprofesorskogkadra,naslijeđenjošodJuridičkogfakultetaiPravoslovneaka-demije.

U trenutku osnivanja Sveučilišta bilo je devet katedri koje su, zbog ne-dostatkakadra,uglavnomobuhvaćalesvakapovišepredmeta.Upočetkusuonemoglebitiosnivanejedino“kraljevomprivolom”odnosno(kasnije)samozakonom.68 Na novoosnovanu Katedru kaznenog prava i postupnika te filozofije pravaZemaljskajevlada,naprijedlogprofesorskogzbora,imenovalauakad.god.1874./75.“honoriranog”docenta,dotadašnjegsuplentanapredmetuka-znenogprava i kaznenogpostupnikanaPravoslovnoj akademijiNapoleonaŠpun-Strižića (višeonjemuvidiuprethodnompoglavlju),načijećemjestona-konhabilitacijebitiimenovan,najprijekaoprivatnidocent,dr.Janko Čakanić.

ProfesorČakanić(1848.–1897.)69bitćenačeluKatedredopredsamkrajživota.Doktorirao je uBeču 1873., usavršavao se uBerlinu te je 1875. biomeđu prvima koji su habilitirali na novoosnovanomPravo- i državoslovnomfakultetu Sveučilišta uZagrebu.Obnašao je dužnost dekana u dvamandata(1882./83. i1890./91). UbiblioteciPravnog fakultetauZagrebu sačuvani surukopisinjegovihpredavanjaizpravnefilozofije(1883.)70 i Kaznenog prava i postupka(1889)71,asudećiposačuvanimbilješkama,kaznenopravopredavaojepremaOttuDambachu.72Čakanićje“pomnopratioogromnuliteraturusvo-jihpredmetaiprilagođavaosvojapredavanjapremanajnovijemrazvojuistanjuznanosti”73,pišeprofesorŠilović,kojićegakasnijenaslijeditinačeluKatedre.

profesora,dekanaiprodekana.Redoslijedpolaganjarigorozanijebioodređen,azastjecanjedoktoratasvatrisumoralabitipolagananazagrebačkomSveučilištu.VidiopširnijeČepulo,op. cit.ubilj.1,str.89–90.

68 Tintić,N.,Pravni fakultet u Zagrebu, u: Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, I, op. cit. ubilj.1,str.396.

69 Usporedi Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit.ubilj.1,str.77–79.70 Više o Čakanićevoj ulozi u afirmaciji pravne filozofije na Pravnom fakultetu uZagrebu,kojajekasnijepreraslauKatedruteorijedržaveipravausporediMetelko,J., Teorija i filozofija prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, u: Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, II, op. cit.ubilj.1,str.99–100.

71 VidiumnoženerukopisePravna filozofija –predavanja iz1883.,Kazneni postupak, Kazneno pravo–predavanjaiz1889.god.teStrafrecht nach Dr. Dambach 1874/75.

72 Kako jenausavršavanjuprijehabilitacije slušaouBečupredavanjaprofesoraE.Wahlberga (Das Prinzip der Individualisierung in der Strafspflege, Wien, 1869.),kasnijejevjerojatnosvojapredavanjatemeljioinanjegovuudžbenikuGrundriss zu Vorlesungen über oesterreichischen Strafrecht, Wien, 1875.

73 Usporedi Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit. u bilj. 1, str. 78.


Kratkovrijemeuočisveučilišnereforme,akademske1896./97.,bolesnomprofesoruČakanićuunastavikaznenogpravapridružitćesedr.Luka Marjano-vić (1844.– 1920.)74,dugogodišnjiprofesorkanonskog(1874.–1903.)irim-skogprava(1894.–1904.).DoktoriraojeuBeču1872.god.,biojepredstoj-nikOdjelazapravosuđeZemaljskevlade(1893.),višegodišnjidekanPravo-idržavoslovnogfakultetaterektorSveučilištaakademske1889./1990.NaKatedrijekratkodjelovaoidocentIvo Karlović(1884.–1922.).75 Kao

istaknutiučenikprofesoraJosipaŠilovića1913./14.nanjegovjeprijedloggo-dinudanaboraviouBerlinu,gdjejeproučavaokaznenopravopodLisztovimvodstvom.Popovratkuuspješno jeobraniohabilitacijski radpodnaslovomKazna i sigurnosne mjere(1915.)tepostaodocentkaznenogpravauakad.god.1915./16.Međutim, financijske prilike u doba rata ubrzo su ga prisilile daprijeđeuodvjetništvo,premdajeinakontogaobjavionekolikoradovakazne-nopravnetematike.76

5.2. Profesor Josip Šilović

Na čeluKatedre je, nakon umirovljenja profesoraČakanića, Josip Šilović (1858.–1939.),kojićesvojomnastavnomdjelatnošćuiznanstvenimopusomdatiposebanobolugleduKatedre.Doktoriraoje1884.,ahabilitirao1890.istekaoveniam legendi te je1890./91. i1893./94.predavaopredmetKaznenopravo–posebnidionaPravo-idržavoslovnomfakultetuuZagrebu.Studijskaputovanja1886.i1887.god.uBeč,Leipzig,BolognuiNapulj,gdjejeslušaoBindinga,LuchiniaiPessinu–proslavljeneprofesorekaznenogprava–odreditćenjegov“znanstvenismjer”.ManjejedanaspoznatodajeŠilovićprvi1889.preveokapitalnodjeloCesareaBeccarijeDei delitti e delle pennenahrvatskije-zik77,štojezasigurnodeterminiralonjegovuposvećenostteorijikaznenogpra-va.Međutim,napočetkuprofesorskekarijerekratkojevrijemebioprebačen

74 Usporedi Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, op. cit. u bilj. 1, str. 591.75 UsporediŠilovićevnekrologuPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit.

ubilj.1,str.179–181.76 NjegovkratakopusradovaizpodručjakaznenogpravaobuhvaćaKazna i sigurnosne

mjere,Mjesečnik,vol.41,1915.;Odnos kazne spram sigurnosnih mjera,Mjesečnik,vol. 41,1915.;Nepodoban pokušaj i sigurnosne mjere,Mjesečnik,vol.42,1916.;Zločin i kazna,Pravnisavjetnik,vol.3,1916.;Neodređena osuda,Mjesečnik,vol.43,1917.;Uvjetni dopust s naročitim obzirom na naše pozitivno pravo,Mjesečnik,vol.43,1917.;Vanjska i unutarnja strana zločina,Pravnisavjetnik,vol. 4, 1917.

77 Beccaria,C.,O zločinih i kaznah, Zagreb, 1889. Prije njega je postojao prijevod Milana Damjanovića(O prestupima i kaznama od Cezara Bekarija, Beograd,1867.). Međutim,nijednanidrugaknjiganisuimalepretisak,nitinovoizdanje,pajezbogtogakodnasuširojupotrebiprijevodA.Cvitanića:Beccaria,C.,O zločinima i kaznama,Split,1984.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 757

naKatedrugrađanskogparbenogiizvanparbenogpostupka(1894.–1897.),zakojevrijemenevršinastavunaKatedripravnefilozofije,kaznenogpravaipostupka.Nakonodlaskaprof.Čakanićaprof.ŠilovićpreuzimaKatedrufi-lozofijeprava,kaznenogpravaipostupka,čijićepredstojnikbitisvedoumi-rovljenja1924.god.,azatimkaohonorarniprofesoridaljebitiaktivnoanga-žirando1933.god.Dekanskudužnostobavljaojeuvišenavrata(1896./97.;1903./04.;1911./12.),zarektoraSveučilištaizabranje1898./99.tejetijekomdvadesetljećabiourednikomMjesečnika.BiojezastupnikuHrvatskomiHr-vatsko-ugarskomsaborutenakonumirovljenjasenatoribanSavskebanovine.Šilovićevopusobuhvaćaznanstveneradoveizdomenapravnefilozofije78 i

kaznenogprava,zatim“prvisustavniudžbenik”kaznenogprava,komentarezakona,osvrteireakcijenainozemneobjavljeneradovekaznenopravnetema-tiketebrojneradoveukojimaiznosisvojasociološkaistajalištaizkaznenepolitike.79 Iznjegovihradovasevidi idobropoznavanjepovijestihrvatskogkaznenogpravateporedbenogzakonodavstva.

78 PredajućipredmetPravna filozofijanapisaojeistoimenodjelouoblikuskripataizgod. 1907. Više o Šilovićevoj ulozi u afirmaciji pravne filozofije na PravnomfakultetuuZagrebu, koja je kasnije prerasla u zasebnuKatedru teorije države ipravavidiMetelko,J.,Teorija i filozofija prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, II, op. cit.ubilj.1,str.100–102.

79 Osimknjiga,okojimaćebiti riječiuglavnomtekstu, izŠilovićevabogatogopusamoguseizdvojitisljedećivažnijiradoviizpodručjakaznenogprava:Gesetzgebung und Literatur des Strafrechts in Kroatien,MitteilungenderInternationalenkriminalistischenVereinigung,vol. 6,1898.;Sloboda volje i kazneno pravo,Mjesečnik,vol. 24,br.11-12, 1898.;Kaznenopravna narav liječničkih djela,Mjesečnik, vol. 25, br. 12, 1899.;Anarkizam i kazneno pravo,Mjesečnik, vol. 27, br. 11-12, 1901.;Ruski preventivni i kazneni zavodi,Mjesečnik,vol.28,br.11-12,1902.;Über die psychischen Faktoren der Verbrechen,MitteilungenderInternationalenkriminalistischenVereinigung,vol. 11, 1904.;Children’s courts u Sjedinjenim državama sjeverne Amerike,Mjesečnik,vol. 31, br. 12,1905.;Ciljevi reforme kaznenog prava u Austriji,Mjesečnik,vol.31,br.2-3,1905.;Čedomorstvo,Mjesečnik,vol.33,br.2,1907.;Uvjetna osuda i uvjetni dopust,Slovenskipravnik,vol.24,br.4-5,1908.;Pogibeljan zločinac,Mjesečnik,vol.37,br.2,1911.;O razvoju krivnje u hrvatskom kaznenom pravu, Rad JAZU, vol.194,1912.;Međunarodno uređenje izručbe zločinaca,Mjesečnik,vol.38,br.1-3,1912.;Pokušaj u hrvatskom kaznenom pravu, Rad JAZU, vol.209,1915.;Pooštrenje kazne kod stečaja kažnjivih djela,Mjesečnik,vol.47,br.4-5,1921.;Silovanje mlađahne djevojke,Mjesečnik,vol.47,br.3,1921.;Veneričke bolesti i kazneni zakon,Narodnazaštita,vol.5,br.7-8,1921.;Nužna obrana za zaštitu spolnoga poštenja,Mjesečnik,vol.48,br.9,1922.;Borba protiv međunarodnih zločinaca,Policija,Beograd,vol.13,br.3-4,1926.;Nadzor nad uvetno osuđenim ili uvetno otpuštenim kažnjenicima,Policija,Beograd,vol.13,br.11-12,1926.;Prikaz najglavnijih pitanja naše i čehoslovačke osnove kaznenog zakona,Mjesečnik,vol.52,br.11-12,1926.;Anglosaksonsko shvaćanje neodređene osude, Branič,Beograd,vol.12,br.9,1927.;Trgovina belim robljem kod nas i na strani,Politika,Beograd,vol. 29, 1932.


JošprijedolaskanaKatedrukaznenogpravaŠilovićjejasnodemonstriraosvoje znanstveno opredjeljenje u nekoliko radova,među kojima suNuždna obrana (1890.)80 te Sloboda volje i kazneno pravo (1898.) –“strogoznanstvenirad”81,kojijeizniounastupnomgovorukaorektorSveučilišta.PristupMeđu-narodnojkriminalističkojudruzi(1894.)teutjecajFranzavonLiszta,poko-jem“znanostkaznenogpravatragazarazjašnjenjemopćihobilježjazločina”,odpresudnogsuznačajakodnastankanajznačajnijihdjelauŠilovićevuopusu–Uvjetna osuda (1910.)82 i Uzroci zločina (1913.).Ukratko,zauspješnupreven-cijuzločinabitnojeimatidobaruviduokolnostiiuzrokekojiupraviluimajuzaepilognjegovonastajanje.Pitanjerepresijejeuskopovezanospitanjempre-vencije,ainstitucijekojesebaveodgojem,kaoikazneneustanoveodprvora-zrednogsuznačajakodkreiranjakaznenepolitike.Socijalniuvjeti,devijantnaponašanja,životniproblemikojiutječunačovjekovuvolju,formirajujeinakojesenemožeutjecatibitćepredmetiobradeirazlaganjaubrojnimkasnijimŠilovićevimčlancima.Premda“natrunjen”83klasicizmomBindinga(svaki zlo-činac radi primjereno kaznenom zakonu)iindeterminizmompoznatijihpobornikapozitivističkeškoleLuchinijaiPassine,ŠilovićseipakuvelikojmjeripriklanjadeterminizmuFranzavonLiszta(kojimujebioiosobniprijatelj)–zločinjeuzrokovankonkretnim,individualnimidruštvenimokolnostimakojineoviseovoljipočiniteljazločinainakojeonnemožeutjecati. ToŠilovićevo“koleba-nje”izmeđupozitivističkeideterminističkemetodesamojeprividno,smatraFrankukritičkomosvrtunaUzroke zločina.JednaodcentralnihtemakojihseŠilovićdotaknuoutojknjizijeproblematikaalkoholizma,kojijepremanjego-vumišljenjujedanodglavnihuzrokazločina.84Ovimdjelomautor“postavlja

80 Ovakratkamonografijadoživjelajeidrugodopunjenoizdanje1910.81 Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit.ubilj.1,str.622.82 U ovoj maloj monografiji Šilović je najprije dao poredbeni prikaz englesko-

američkogprobacijskogsustava(Šilović, J.,Uvjetna osuda,Zagreb,1910.,str.7–19)ibelgijsko-francuskogsustava(ibid.,str.19–47),zatimjeprikazaopovijesnirazvojovoginstitutauhrvatskompravu(ibid.,str.47–68),dabinakrajukritičkiobradio prigovore uvjetnoj osudi (ibid.,str.68–70).Šilovićje1907.izradioiNacrtOsnovezakonaouvjetnojosudikojijeobjavljenkaoprilogovojknjizizajednosnjegovimkomentarom(ibid.,str.71–95).VrijedispomenutidaseotomzakonuiLiszt“pohvalnoizrazio”.Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit. u bilj. 1,str.623.

83 Ibid.,str.620.84 Inače, Šilović u nizu radova raspravlja o problematici “pijanstva”: Pijanstvo i

kriminalitet, Jutarnji list, vol.2,br.370,1913.;Pijanstvo u starom našem pravu, Novi život,god.1.,br.6,1913.;Alkohol i zločin,Noviživot,vol.2,br.1,1914.;Pijanstvo

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 759

graniceteoretskomradu,temu…praksaslužikaomjerilozateoriju”,ateorijavrijedisamoakosemožeprovestiupraksu.Uzroci zločina predstavljaju radni programautora,aostvarenje togprogramavodigakonačno izvanpodručjapravne znanosti.85

Šilovićev“relativniindeterminizam”86karakterizirainjegovudžbenikka-znenogprava,nastaonaprijevoduudžbenika KarlaJankeDas oesterreichische Strafrecht(1890.)ukojemćeŠilović,preuzimajućinjegovsustav,unovimiz-danjimaunositipreinake,dopuneikompromisnarješenja,suprotnapozitiviz-muideterminizmuJanke.Upravospomenuti“relativniindeterminizam”ovajudžbenik–saŠilovićevimintervencijama,preinakamairješenjima–činiorigi-nalnimdjelom.Konačno,ističeFrankuopširnomosvrtunaŠilovićevopus,usvakomjeudžbenikudobarpostotakmaterijalasvimajednak,svakijeudžbe-nik“presjekkroznaukuunekomčasu”.87

Kaoštojevećspomenuto,Šilovićjesvremenom,prerađujućiJankinudž-benik, nakon ukupno pet izdanja, a i zbog zakonskih promjena koje su sedogodileuspostavomKraljevineSHS88,napisaovlastitiudžbenikizkaznenogprava.Taknjigajeugledalasvjetlodana1920.godinetesedanassmatraprvimhrvatskimcjelovitimudžbenikomkaznenogprava.Strukturaovogudžbenikabilajesljedeća:uvod(pojamkazne,pojamipoložajkaznenogprava,povijesnirazvoj kaznenog zakonodavstva, izvori kaznenog prava, pregled literature),opća načela kaznenog prava(kaznenizakon,važenjekaznenogzakona,tumače-njekaznenogzakona,pojamzločina,subjektzločina,vanjskoponašanjezloči-na,krivnja,pomanjkanjeprotupravnosti,pomanjkanjekažnjivosti,dovršenjeipokušajzločina,zločinskodioništvo, jedinstvo i stečajzločina),kazna (po-jamkazne,vrstekazni,određenjekazne,prestanakkazne),pojedina kažnjiva djela(deliktiprotivpravnihdobarapojedinaca,imovinskidelikti,deliktipro-tivinteresadruštva).PremaŠiloviću,pretpostavkekažnjivostiodnosno“općiustrojzločina”obuhvaća:(1)subjekt(počinitelja),(2)protupravnuvolju,(3)manifestaciju volje u vanjskom svijetu, (4) krivnju, (5) protupravnost i (6)kažnjivost.Ovastruktura,premdajejošuvijekimalaodređenedogmatskene-

ili obiteljske prilike,Hrvatskilist,Pula,vol.1,br.39,1915.;Odbacimo čašu, koja ubija, Noviživot,vol.4,br.1,1919.;Zlokobni upliv pijanstva na brak i porodicu,Grafičkiradnik,Zagreb,vol. 7, br. 19, 1927.

85 Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit.ubilj.1,str.639–640.86 Ibid.,str.641.87 Ibid.,str.640.88 RadiloseoproširenjuprostorneprimjeneglaveIX.iX.KaznenogazakonazaSrbijunapodručječitaveJugoslavije.Šilović,J.,Kazneno pravo, Zagreb, 1920., str. I.


dostatke89,bila jedobraosnovazadaljnjapromišljanjao formalnompojmukaznenogdjela.MeđuŠilovićevimdjelimaposebnovažnomjestozauzimajudjelaO razvoju

krivnje u hrvatskom kaznenom pravu (1910.) i Pokušaj u hrvatskom kaznenom pravu (1915.), u kojimaŠilović obrazlaže povijesni razvoj navedenih instituta od“starog hrvatskog prava” (tj. srednjovjekovnog prava) do hrvatsko-ugarskogprava(do1852.).UobaradajenakrajupriložioizanimljivprikaznarodnogshvaćanjanavedenihinstitutaoslanjajućisenaistraživanjekojejeproveoBal-tazarBogišićmeđujužnoslavenskimnarodima.

Godine 1929. donesen je jedinstveni Krivični zakonik za cijelu državu, aprof.Šilovićjesprof.FrankompriredioizdanjetogZakonikapopraćenoko-mentarskimbilješkama.90Također,ubrzojetrebaloprireditiinoviudžbeniktejeŠilovićobradiotematikuopćegdijela,kojijeupretežitomdijeluobuhvaćaotekstopćegdijelanjegovogranijegudžbenikaprilagođennovomzakonodav-stvu,dokjeFrankuprepustiozadatakdanapišeposebnidio.Prof.Šilovićseintenzivnobavioikaritativnomdjelatnošću.Biojedugogo-

dišnjipredsjednikNarodnezaštite–SavezadobrotvornihdruštavatejedanodurednikapublikacijeNarodnazaštita.Upravozbogpredanostihumanitarnomradu,aposebnozbognjegovihzalaganjazazaštitusiromašnedjece,prozvanje“ocemnašesocijalnepolitike”91teseidanasnjegovoimespominjeupočecimasocijalnogradauHrvatskoj.92

5.3. Profesor Ernest Miler

KatedrajenakondolaskaprofesoraJosipaŠilovićabila“dopunjena”pred-metima Teorija o kazni te Kriminalne znanostikojejepredavaoErnest Miler(1866.

89 U prvom redu to se odnosi na redoslijed elemenata, pri čemu Šilović postavljaprotupravnost nakon krivnje, za što nema valjanog teorijskog, a ni praktičnogopravdanja.

90 Šilović,J.;Frank,S.,Krivični zakonik za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb, 1929.

91 Proslava 70-godišnjice predsjednika Narodne zaštite dra Josipa Šilovića, Zagreb, 1927., str.74.“Šilovićevojeimekaopriznatogiuvaženogsocijologaifilantropapoznatone samou najzabitijoj potleušici našeg naroda, negomožemo reći i po čitavomkulturnomsvijetusovuisonustranuoceana.Šilovićuinjegovomplemenitomiblagotvornomradunasocijalnompoljuimamodazahvalimo,dasehrvatskoimeustranomsvijetuspoštovanjemspominje...ŠilovićjesvojimaltruističkimradompodigaougledNarodnojzaštitiutolikojmjeri,daovasvagdjeuživavrlolijepglasiosobitesimpatije”.Ibid.,str.6.

92 Ajduković,M.;Branica,V.,Počeci socijalnog rada u Hrvatskoj između dva svjetska rata, LjetopisStudijskogcentrasocijalnograda,vol.13,br.1,2006.,str.29–45.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 761

–1928.).93ProfesorMilerpravojestudiraouBečuiZagrebu,gdjejepromovi-ranudoktoraprava1890.godine.Najprijesezaposliokaosudačkivježbenik,dabinakontogaprešaoudržavnoodvjetništvo.ZbogposebnoginteresazakaznenopravnuznanostotišaojeuBerlin,gdjejebioučenikFranzavonLisztakojigaje“poradinjegoveneobičnedarovitostiijakevoljezaproučavanjeka-zneno-pravnihznanostivrlozavolio”.94PopovratkuuZagrebjehabilitiraoi1901. mu je dodijeljen veniam legendiizkaznenogpravaikaznenogpostupka.OdmahpodolaskunaKatedrupredajeipredmetTeorija kazne (1901.), a zatim 1906.uvodi i predmetKriminalne znanosti.Pod snažnimutjecajemLisztovesociološkeškoleodlučujepovezatikriminalneznanostiisociologijuteistego-dine(1906.)osnivaposebnuKatedru za kriminalnu znanost i sociologiju. Upra-vozbogtogaseprofesorMilerdanassmatraprvimhrvatskimkriminologom“kojijeunajboljojsuvremenojmaniriživioznanstvenumultidisciplinarnost,spajajućikaznenopravneznanostiskriminologijomisociologijom,aradipro-učavanjauzrokanastankazločinaizločinaca”.95Osimtoga,ErnestMilerbiojeujednoiprviprofesorsociologijeutadašnjojAustro-UgarskojMonarhiji.96 Po vlastitom samoopredjeljenju bio je determinist97,nostalnojepropitkivaogranice interdisciplinarnosti pravnih disciplina pa ga je, primjerice, zanimao i odnoskaznenogpravaiumjetnosti.98Autorjevećegbrojačlanaka,rasprava,komentarazakonaisudskepraksetevelikogbrojaprikazaaktualneliteratureizpodručjakaznenihznanosti.99

93 Usporedi Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, op. cit.ubilj.1,str.392–405.94 Lovrić,E.,u:Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit.ubilj.1,str.396.95 Getoš,A.-M.,Mjesto i uloga kriminologije i viktimologije u Hrvatskoj i u međunarodnom

kontekstu, u: Turković, K.; Maršavelski, A.; Roksandić Vidlička, S. (ur.), Liber Amicorum Zvonimir Šeparović,Zagreb,2009.,str.136(bilj.84).

96 Ključnu ulogu u osnivanju Katedre imao je Nikola Tomašić, profesor političkeekonomijenaPravnomfakultetu,saborskizastupnikikasnijehrvatskiban(Lovrić,op. cit.ubilj.94,str.396)OpočecimaidaljnjemrazvojuKatedrezasociologijuvidiRavlić,S.,Sociologija i pravni studij: Uz povijest Katedre za sociologiju (1906.-2006.), u: Krbec, D. (ur.), Hrvatska sociologija: razvoj i perspektive,Zagreb,2008.,59–67.

97 Usporedi Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit.ubilj.1,str.620.98 VidiMiler,E.,Zločinci u umjetnosti i književnosti, Narodne novine, vol.68,br.8-11, 1902.;Miler,E., Šekspir pred forumom jurisprudencije, Vijenac,vol. 35, br. 1, 1903., str. 1–15(prikazpravničkeraščlambeudramamaW.Shakespearea:Mletačkitrgovac,Hamlet,Mjerazamjeru).

99 VidiradoveE.Milerakaznenopravnetematike:Može li se tiskopisom počiniti prekršaj kaznenog zakona?, Narodne novine, vol. 59, br. 184, 1893.; Kriminalno pravna odgovornost liečnika, Liečničkiviestnik,vol.24,br.11,1902.,str.361–385;Pokušaj delikta s naročitim obzirom na t.zv. nepodoban pokušaj, Mjesečnik, vol. 28, br. 2-8,


Manjejepoznatodajenaprijedlogprof.MileranaFakultetu1911.usta-novljen Kriminalistički muzej, aVlada je naredbomu tu svrhunaredila svimkotarskimsudovimaisudbenimstolovimadanakonpravomoćnostidostaverazna corpora delicti na raspolaganje upraviKriminalističkogmuzeja.100OvajMuzejdjelovaojedo1946.godine.

6. NASTAVA KAZNENOG I KAZNENOG PROCESNOG PRAVA NA PRAVNOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU U RAZDO-BLJU DVIJU JUGOSLAVIJA (1926. – 1990.)

6.1. Osnivanje Pravnog fakulteta i daljnji razvitak katedri

NatemeljuodredabaUredbeod30.svibnja1926.oizmjenamaidopuna-mauOpćojuredbiuniverzitetaiUredbiPravnogfakultetaod18.lipnja1926.PravoslovniidržavoslovnifakultetmijenjanazivuPravnifakultet.101 U ovom

1902.,str.110–117;Welche Konsequenzen ergeben sich in Rücksicht auf die zukunftige Strafgesetzgebung aus dem Prizipe der neuen Schule, dass den physischen Faktoren mehr Bedeutung zuzumessen sei als dem materiellen Erfolge, Mitteilungen der Internationalen kriminalistischenVereinigung,vol.10,1902.,str.68–80;Nietzscheov “blijedi zločinac”, Dnevni list, Zagreb, vol.1,br.169,1905.;Norveški kriminalni zakon od 22. svibnja 1902. Komparativna studija,Mjesečnik,vol.31,br.3.1905.,str.189–197;Cesare Lombroso. Za godišnjicu jubileja, Mjesečnik,vol.33,br.1,1907.;Kriminalno-antropološki laboratorij, Mjesečnik,vol.38,br.2,1912.;Glavne škole u kriminalnoj znanosti,Veda,Gorica,vol. 3, 1913.;Kriminalitet u Bosni i Hercegovini (Centralna kaznionica u Zenici),Mjesečnik,vol. 39,br.1,1913.; Osnova zakona o sudskom postupku u krivičnim djelima od godine 1921, Mjesečnik,vol. 48, br. 12,1922.;Osnova kaznenoga zakona za kraljevinu SHS od godine 1921 (Ministarstvu pravde podneseno mišljenje prof. dra E. Milera),Mjesečnik,vol. 49, br. 1,1923.;Zadaća kriminalne policije (Povodom umorstva u kraljevačkoj šumi), Mjesečnik,vol.49,br.4-5,1923.; Napomene zakonu o kažnjavanju i zaštićavanju mladeži od 23. juna 1922, Mjesečnik,vol.50,br.5-6,1924. Prikazi:G.Aschaffenburg,Das Verbrechen und seine Bekämfung. Kriminal-psychologie für Mediciner, juristen und Soziologen. Ein Beitrag zur Reform der Strafgesetzgebung, Heidelberg, 1903.,Mjesečnik, vol. 30, br. 8, 1904.;Kriminalpsychologie und strafrechtliche Psychopatologie auf naturwissenschafliche Grundlage von R. Sommer, Leipzig 1904.,Mjesečnik,vol. 30,br.10,1904.;Kriminaltaktik. Ein Handbuch für das Untersuchen von Verbrechen von dr. Albert Weingart, Leipzig,1904., Mjesečnik,vol.30,br.10,1904.;Die Delikts- und Straffahigkeit der Personenverbande. Von Dr. Ernst Hafer, Berlin, 1903., Mjesečnik,vol.30,br.11,1904.;Geschichte des oesterreichischen Strafrechts von dr. Hugo Hoegel, Wien, 1904, Mjesečnik,vol. 31, br. 5, 1905.;A. Biankini, Kriminalna sociologija, Zadar, 1908, Savremenik,Zagreb, vol. 4, 1909.;Dr. J. Šilović, Predavanja o kaznenom pravu, Mjesečnik,vol.44,br.7-8,1918.;J. Šilović, Kazneno pravo, Zagreb, 1920,Mjesečnik,vol.45,br.6-8,1919.

100 UsporediTintić,op. cit.ubilj.68,str.419.101 Ibid., str. 391.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 763

razdoblju,kojeustvaritrajeidanas,postupnodolazidoizdvajanjapojedinihpredmetauzasebnekatedre, što jeuvelikepovećalobrojkatedri (uodnosunapočetnihdevet),paFakultet1940.brojiukupno19katedri.102Takosusei izKatedreza filozofijuprava,kaznenopravo ikaznenipostupak izdvojilezasebnekatedre:“NajprijezaKazneno pravo, a zatim i za Kazneni postupnik, i Filozofiju prava”.103Međutim,nakonDrugogsvjetskogratasuponovouslije-dilepromjene.StatutomFakultetaod1959. je,radipovezivanjanastavnikasrodnihpredmetaiboljeorganizacijeznanstvenograda,došlodoformiranjadevetvećihkatedri,međukojimajebilaiKatedra za krivično pravo.104 Kasnije sekatedreponovoreorganizirajutakodaupravilusvakaobuhvaćajedanna-stavni predmet.

U ovom razdoblju doći će do osnivanja drugih pravnih fakulteta uHr-vatskoj,patakoikatedrizakrivičnopravo(Rijeka,Osijek,Split),međutim,zagrebačkaKatedraćeuvijekzadržatiprimat,kakouznanstvenim,takoiunastavnimaktivnostima.UJugoslaviji,članovizagrebačkeKatedrekrivičnogpravauživalisuposebanuglednačuveniminterkatedarskimkonferencijamakatedrizakrivičnopravopravnihfakultetaSFRJtesuzajednosbeogradskimiljubljanskimkolegamauvijekimalivodećuriječudiskusijama.

Nastavnicikojisuobilježiliovorazdobljesuprof.StankoFrank,akademikVladimirBayer,prof.BogdanZlatarićiprof.MirjanDamaška.

6.2. Profesor Stanko Frank

Nakon umirovljenja profesora Josipa Šilovića 1921., na Katedru dolaziStanko Frank(1883.–1953.)105kojićekasnijepostati“jednaodnajmarkan-tnijihličnostijugoslavenskepravnenauke”106koja“semožemjeritisbiloko-jim suvremenim evropskim teoretičaromove struke”.107 Pravo je studirao u

102 Ibid., str.396.103 Ibid., str.406.104 Ibid.,str.396.Ujugoslavenskompravukoristiosenaziv“krivični”zakonpaotudi

Katedraza“krivično”pravo,stavljajućiponekimshvaćanjimanaglasakna“krivnji”,doksepodrugimshvaćanjimatajizraztemeljiona“krivici”,tj.“krivičnomdjelu”,kaoprijevoduizlat.crimenodnosnozločin(npr.Zlatarić,B.,Krivično pravo: opći dio, sv.I,Zagreb,1970.,str.13–14).Izraz“krivično”pravoseidanaskoristiunazivuovegranepraveuSrbiji,BosniiHercegoviniteCrnojGori.

105 Usporedi Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit.ubilj.1,str.113–146.106 Zlatarić,B.,u:Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit. u bilj. 1, str. 117.107 Bayer,V.,Predgovor,u:Frank,S.,Teorija kaznenog prava,Zagreb,1955.,str.IV.


ZagrebuiBeču,adiplomiraojenaPravnomfakultetuuZagrebu1907.iistegodinepostaodoktorprava.Najprije jeradiokaosudskivježbenikiodvjet-ničkipripravnik,baviosenovinarstvom,azatimjeradiokaosudskipristavtekaozamjenikdržavnogodvjetnika.Nakontogamujedodijeljenveniam legendi naPravnomfakultetuuZagrebu,gdjenajprije radikaodocent(1921.),za-timkaoizvanredniprofesor(1924.)ikonačnokaoredovitiprofesor(1925.)filozofijeprava,kaznenogpravaipostupka.Katedruvodido1943.,kadajeprisilnoumirovljenod strane režimaNDH.108Međutim,ubrzonakonoslo-bođenja (1945.)ponovnopreuzimaKatedru ivodi jedo smrti (1953.).Triputajeobnašaodužnostdekana(1927./28.,1932./33.i1939./40.)tejebiodugogodišnjinadstojnikknjižnicePravnogfakulteta(1924.–1953.)kojujeznačajnounaprijedio.109

PrviopširnijiFrankovradjeknjigaOsnovi prava o štampi(1927.).TaknjiganadilazipukikomentartadašnjegZakonaoštampiisadrživrijednufilozofskuipravno-dogmatskuraspravuoproblematicikaznenihdjelapočinjenihputemtiskauzdetaljnuporedbenopravnuanalizunjemačkog,austrijskog,belgijskog,francuskogidrugihzakonodavstava.

Godine1929.izlaziFrankovakratkamonografijaSurađivanje suca i psihija-tra u utvrđivanju smanjene ubrojivosti,ukojojFrankobrazlažetezudapsihijatarisudactrebajuravnopravnosurađivatitedasebezpsihijatranemožeutvrđivatismanjenaubrojivost(štojekasnijepostalaiobvezasuda).Kaoštojevećspo-menuto, te godine je donesen i jedinstveni Krivični zakonikzacijeludržavu,aprof.Frankjezajednosprof.ŠilovićempriredioizdanjetogZakonikapopraće-nokomentarskimbilješkama.110Također,zajednosuprirediliinoviudžbeniktako što jeŠilovićobradio tematikuopćegdijela, aFrank jedobio zadatakdanapišeposebnidio.Onjetoiučinioudvasveskakojasupokrilasadržajeodabranihkaznenadjela“protivpravnihdobarapojedinca”111(protivživotai

108 Utomperiodusuumjestonjegakaznenopravopredavaliuakad.god.1943./44.Antun Dabinović, profesor hrvatske pravne povijesti, a u akad. god. 1944./45.VladimirBayer,profesorkaznenogpostupka.

109 Kadjepreuzeovođenjeknjižnice,onajeimalasamooko2000knjiga,akadjeumroimalaje45.000knjigagrupiranihpremapodručjimautrivrstekataloga(ukršteni,sistematskiimjesni).UsporediPravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit. u bilj. 1, str. 135.

110 Šilović,J.;Frank,S.,Krivični zakonik za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb, 1929.

111 UsporediŠilovićJ.;Frank,S.,Kazneno pravo, II, Posebni dio, sv. I, Zagreb, 1934., str.7–10.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 765

tijela,protivličneslobodeisigurnosti,protivčasti).Međutim,sobziromnauvodnonajavljenustrukturuposebnogdjela,možesezaključitidajeovodjelozasigurnotrebaloimatibaremjošdvasveska112kojibipokrilisadržajeostalihkaznenihdjelaprotivdobarapojedinca(uprvomredukaznenadjelaprotivimovine)tekaznenadjela“protivpravnihdobarazajednice”.113

PrviradkojimseFrankpredstaviomeđunarodnimznanstvenimkrugovimabioječlanakDie theoretischen Grundlagen des jugoslavischen Strafrechts114ukojemje raspravio temeljne probleme općeg dijela jugoslavenskog kaznenog pravakrozprizmunajsuvremenijihdostignućatadašnjekaznenopravnedogmatike,iznosećipritominekevlastiteoriginalnezaključke.

Godine1934.prof.FrankobjaviojevrlovrijedanradO normativnim obiljež-jima bića krivičnog djela115ukojemjeprikazaotadanovunjemačkuteorijuonor-mativnimobilježjimakaznenogdjela,kojeodstupaodtradicionalnogLiszto-vapoimanjabićakaznenogdjelakaoposveobjektivnečinjeničnekategorije.Frankovuteorijunačelnoprihvaća,premdajeuraspraviiznioinekekritičkeprimjedbetejenatajnačinzauzeooriginalanteorijskistavpremapoimanjubićakaznenogdjela.

Jošjedanznačajanradnanjemačkomjezikuprof.Frankobjavljuje1938.pod nazivom Analogie und Fiktion im Strafrecht.116UtomraduFrankodbacu-jeklasičnudihotomijuanalogia legis i analogia iuris tesezalažeza jedinstvenpojamanalogije,ukojiugrađujeinovetekovinenjemačkognacionalsocijali-stičkogisovjetskogpravaukojimaserelativiziranačelozakonitosti(pojmovi“zdravognarodnogosjećanja”i“pravnogporetkaizgrađenogodvlastiradnikaiseljaka”).Riječje,naime,osuprotstavljeniminteresimapojedincaizajednice,pazbogtogaprof.Franksmatradasuprotivnicianalogijeukaznenompravu

112 Zlatarić smatra da je “po širini zahvata ovaj rad prof. Franka trebao očito dapredstavljanjegovoživotnodjelo”.Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 2, op. cit. u bilj. 1, str. 117.

113 UsporediŠilović;Frank,op. cit.ubilj.111,str.10–12.114 Frank,S.,Die theoretischen Grundlagen des jugoslavischen Strafrechts, Revue internationale

delathéoriedudroit/InternationaleZeitschriftfürTheoriedesRechts,vol. 7, br. 1,1932./33.,str.85–114.

115 RiječjeoposebnomotiskudvajuFrankovihradova:Izgrađivanje nauke o normativnim obilježjima bića krivičnog djela,Arhivzapravneidruštvenenauke,vol. 24, br. 3, 1934., str.201–216iRazvijanje nauke o normativnim obilježjima bića krivičnog sjela, Arhiv za pravneidruštvenenauke,vol. 24,br.4,1934.,str.283–294.

116 Frank,S.,Analogie und Fiktion im Strafrecht, u: Spomenica na Dolenca, Kreka, Kušeja i Škerlja,Ljubljana,1937.,str.1–72.


pristalice individualističko-liberalnestruje,anjezinizagovarateljisupakpo-borniciautoritarne,socijalističkeilikolektivističkestruje.

Sljedeći radkojićesvakakoostatizapamćenuFrankovuopusu jePojam imovine u kaznenom pravu.117U tom radu prof. Frank je u tumačenju pojmaimovinerecipiraoteorijuustanoveodnosnoteorijudruštvenogvitalizmafran-cuskogpravnogteoretičaraMauriceaHaurioua.Prof.Franktakozaključujedajeimovinaustvariustanova(institucija)kojasenemoženapadatinioštećivati,negojusesamomožesmetatiunjezinufunkcioniranju.Popotonjemkriterijujeiznioinovupodjeluimovinskihdelikata.Nakrajuprof.Frankzaključujedabisevjerojatnosvazaštićenapravnadobraizposebnogdijelamoglashvatitikaoustanovesodređenomfunkcijom,čimebisedošlodoposvenovogdina-mičnogpoimanjakaznenogprava:kaznenodjelonijepukinapadnapravnodobro,negozahvatudruštvenokretanje.

Nakonoslobođenja Jugoslavije postavlja se pitanje donošenjanovogKa-znenogzakona,paprof.FrankpopovratkunaKatedru1945.objavljujeradO osnovnim načelima novog kaznenog zakonika.118UovomdjeluFrankucijelostiod-bacujeodmazdu,štomožemoocijenitikaoizrazitonaprednoshvaćanjeuvri-jemekadasuprevladavalemisliKantaiHegelaopravednomkažnjavanju.119 Umjestotoga,smatraojedakaznatrebaponajprijeslužitiresocijalizacijipo-činiteljateutjecatinadrugelabilnečlanovedruštvadanečinekaznenadjela.Osimtoga,ključanfaktoruodređivanjukaznejestupanjkrivnje,pričemutre-bauzetiuobziriprirodu,tj.ličnostpočiniteljatenjegovudruštvenusituaciju.Uovomraduodustajeodrelativizacijenačelazakonitosti,kojujeiznioupret-hodnomraduoanalogiji,tesezalažezastrogopostavljenonačelozakonitostikakobiseizbjeglapravnanesigurnostjer“pogledzakonodavcasežedaljeodpogledasuca”.FrankoveidejeizneseneuovomradusuimaleutjecajnakasnijicjelovitiKrivičnizakonikiz1951.

117 Frank,S.,Pojam imovine u kaznenom pravu,GodišnjakPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu,br.1,1939.–1940.,str.61–129.

118 Frank,S.,O osnovnim načelima novog kaznenog zakonika,Arhivzapravneidruštvenenauke,vol.32,br.6-8,1945.,str.292–303.

119 Tekje1960-ihgodinauNjemačkoj,akasnijeiuzemljamakojesubilepodutjecajemnjemačkog prava, prevladalo odbacivanje retribucije. Usporedi npr. Klug, U.,Abschied von Kant und Hegel,u:Baumann,J.(ur.),Programm für ein neues Strafgesetzbuch, Frankfurta.M.,1968.,str.36.Međutim,danasapsolutneteorijeidaljedobivajunaznačenjukroztzv.mješoviteteorijeosvrsikazne.VidiNovoselec,P.;Bojanić,I.,Opći dio kaznenog prava,Zagreb,2013.,str.374–376.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 767

UslijedilasudvaFrankovaradakojasupisanasobziromnaKrivičniza-konik–općidio iz1947.:Značenje načela zakonitosti u Krivičnom zakoniku120 i knjiga Kazneno pravo: Bilješke o Općem dijelu Krivičnog zakonika od 4. XII. 1947. PremdajeUstavFNRJusvajaonačelozakonitosti,tajzakonikje,pouzorunasovjetskopravo,predviđaomogućnost širenjaodnosno stvaranjanovihbićakaznenih djela putem analogije. Interpretirajući ovako relativizirano načelozakonitosti,prof.Frankpolaziodshvaćanjadabitonačelotrebaloodgovara-titzv.socijalnom(materijalnom)pojmukaznenogdjela,gdjekaznenopravoimaselektivnufunkcijudaizskupadruštvenoopasnihradnjiizvučeonakojaugrožavajuosobitovažnedruštveneinterese.Međutim,vodećiračunaodina-micidruštvenihodnosa,javljajusenovitakvivažniinteresikojimajepotrebnakaznenopravna zaštita, pa se ovdje Frank vraća na svoja ranija stajališta oprimjeni analogije. Smatra da upravo analogija služi kao posrednik izmeđusocijalnog izakonskogpojmakaznenogdjela, rješavajućisuprotnost izmeđustatikezakonaidinamikedruštvenogživota.

Knjiga Kazneno pravo: Bilješke o Općem dijelu Krivičnog zakonika od 4. XII. 1947. (1950.) predstavljavelikodjeloukojemprof.Frankdetaljnoraspravljaopita-njima općeg dijela poslijeratnog jugoslavenskog kaznenogprava.U toj knjiziprof.Frankdefiniraformalnipojamkaznenogdjelausvajajućidvijepretpostav-ke.Prvajeobjektivneprirode:dajepočinjenodruštvenoopasnodjelo;dokjedrugasubjektivneprirode:krivnja.Također,osimsadržajakaznenogdjela,ovaknjigaobrađujeinovouređenjekazniteprimjenukaznenogzakonauvremenuiprostoru.Sadržajknjigeubrzojezastariosobziromnatodajegodinudanaodnjezinaobjavljivanjadošlodovelikihpromjenaujugoslavenskomkaznenomzakonodavstvu, ali su bezvremenske Frankove ideje sadržane u njoj svakakoposlužilekaotemeljzanjegovokapitalnodjeloTeorija kaznenog prava.

NakonštojestupionasnagunovijugoslavenskiKrivičnizakonikiz1951.,prof. Frank iste godine objavljuje radProblem krivnje121 u kojem uspoređujenoveodredbeokrivnjispojmommens rea uanglosaksonskompravu.Uraduupozoravananedostatke anglosaksonskog prava, koje ne poznaje nesvjesninehaj,pazbogtogačestopribjegavaobjektivnojodgovornosti.Novouređenjekrivnjeujugoslavenskompravuocjenjujeboljimnesamouodnosunaanglo-saksonskopravo,negoiuodnosunadrugaporedbenazakonodavstva.

120 Frank,S.,Značenje načela zakonitosti u Krivičnom zakoniku,ZbornikPravnogfakultetau Zagrebu, vol.1,1948.,str.231–253.

121 Frank,S.,Problem krivnje,Arhivzapravneidruštvenenauke,vol. 38, br. 1, 1951., str.84–99.


Posljednjiznanstveniradkojijeprof.Frankobjaviozaživotajekrimino-loškastudijaO nekim pojavama suvremenog kolektivnog kriminaliteta.122 I u ovom raduprof.Franknastavljaproučavati američkepogledenakaznenopravo ikriminalitetpajeovajputunjegovufokusuorganiziranikriminal.Okosnicutog rada čini njegova rasprava o uzrocima organiziranog kriminala, u kojojanaliziraidejeameričkihkriminologaEdwinaSutherlanda(kulturnikonfliktisocijalnadezorganizacija)iThorstenaSellina(konfliktnormativnihsistema).Prof.Frankzaključujedaseovdjeustvariradiosukobuunutarsamevladajućeklase–oborbiizmeđuneprivilegiranogiprivilegiranogkapitala–upućujućinatodajeorganiziranikriminalsimptomraspadakapitalizmaiizgrađivanjanovihsocijalnihstruktura.

Jedinodjeloukojemsustavnoobrađujeopćidiokaznenogpravaprof.Frankje završio neposredno prije smrti, zbog čega je bilo objavljeno postumno –1955.–podnaslovomTeorija kaznenog prava.Uovujeknjiguprof.Frankugra-dioikriminološketeorijekojesugazaokupljaleposljednjihgodinatejezbogtogaprvidioknjige(uvod)pretežitoposvećenkriminološkojanaliziouzroci-makaznenihdjela,nakončegaraspravljaopojmuisvrsikazne.Uraspraviosvrsikazneprof.Frankkritiziraapsolutnuirelativnuteoriju,smatrajućidasuobje teorije individualističkog123 i statičkogkaraktera124 te se opredjeljuje za socijalističkuilidinamičnuteorijukojasebavidruštvomucjelini,anesamopojedincima–kaznajesredstvoupravljanjadruštvom,služizaštitidruštvenihinteresaipostizanjudobrobitištovećegbrojaljudi.125Drugidioknjigebavisekaznenimzakonom(njegovimtumačenjem,vremenskimiprostornimvaže-njem),azatimslijeditrećidiokojisebavi“kažnjivimdjelom”.Pretpostavkekažnjivostipremaprof.Frankususljedeće:(1)“vladanje,kojeshvaćamokaonepravo”,(2)“odnostogponašanjapremakaznenomzakonu,t.j.dalijepro-

122 Frank, S.,O nekim pojavama suvremenog kolektivnog kriminaliteta, Arhiv za pravne i društvenenauke,vol.39,br.1,1952.,str.1–21.

123 Prof.Frankovostajališteobrazlažeriječima:“dokapsolutneiduzatimdaspasavajudušezločinacazadruginadzemaljskiživot,relativneimajukaociljdačovjekakaopsihofizičko biće spase za ovaj svijet”. Frank, S.,Teorija kaznenog prava, Zagreb, 1955.,str.63.

124 Po Frankovumišljenju obje teorije zamišljaju svijet kao stalan i nepromjenjiv –apsolutneteorijezbogtogaštosetemeljenavjerskimdogmama,arelativnezatoštovidesamopojedincakaoobjektkazne,međutim,tkojezločinac,zavisiodruštvenimprocesimaipravilimakojisestalnomijenjaju.Ibid.

125 Ibid., str.63–64.Možemozaključitidaseprof.Frankovdjeustvariopredijeliozajednuinačicugeneralno-preventivnihteorijaosvrsikazne.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 769

tupravno”i(3)“skrivljenost”.126Ovastrukturajeunačeludobraiaktualnaidanas,jedinosečiniizlišnimshvaćanjeradnjekao“neprava”,štopobliženeobrazlaže,a jasno jeda jenepravovezanozadrugielement(bićekaznenogdjelaiprotupravnost).Krivnjuprof.Frankdefinira,povezujućipsihološkisasocijalnimodnosnonormativnimkonceptom,kaodvojakiodnospočinitelja:premadjeluipremadruštvenimvrednotama.Timeprof.Frankustvariusvajajednu inačicu psihološko-normativne teorije krivnje. Posljednji (četvrti) dioknjigeprof.Frankposvećujekaznenopravnimsankcijama.

Nakonovogpregleda glavnihFrankovihdjela valja zaključiti da je prof.Frank vrsni pravni teoretičar. Iznimna sposobnost apstraktnog razmišljanjaprof.Frankaidetakodalekodaponekadčitateljspunonaporauspijevadoku-čitinjegovateorijskarazmišljanjaopojedinomproblemu.Tumusedoneklemožeiuputitiprigovorjerčistaraspravaopravnimteorijamanerijetkoosta-jebezpraktičnog,životnogznačenja. Ipak,valja se složiti s tvrdnjomdabise“misliocemnjegovakalibramoglaponositisvakapravnaškola”.127 Upravo zbogtogasumukolege1954.prviputprirediliposebanbrojZbornikaPrav-nogfakultetauZagrebukaospomenicupovodomnjegovesmrti.

6.3. Dr. Lavoslav Hönigsberg

UzFrankaje1933.zahonorarnognastavnikanaKatedriimenovanLavo-slav (Lav) Hönigsberg(1877.–1936.)napredmetukrivičnipostupak.PravojestudiraouGrazuiBeču,gdje je1899.promoviranudoktoraprava.NakondiplomiranjaradiojekaovježbeniknaOkružnomsuduuZagrebu,kasnijekaodržavniodvjetnikuVaraždinutePetrinji,anakontogaudržavnomnadod-vjetništvuuZagrebu.Od1925.radiojekaosudacKraljevskogbanskogstolauZagrebu,aod1931.kaosudacStolasedmoriceuZagrebu.Od1933.radiikaohonorarninastavniknaPravnomfakultetuuZagrebudosmrti1936.godine.

Njegov doprinos Katedri i nastavi sastojao se ponajprije u njegovu dugo-godišnjemiskustvuupraksi,čimejezasigurnopredstavljaodobruprotutežuapstraktnostiučenjaprof.Franka.Međutim,onjejoškaopraktičarpokazaozavidnopoznavanjekaznenopravneteorije,štosevidiizradovakojejeobjav-ljivao.Glavninanjegovih radovabila je iz područja kaznenogpostupka, odkojihkaovažnije treba spomenuti:K reformi kaznenoga postupnika (1905.)128,

126 Ibid., str. 97.127 Damaška,M.,Zahvala, u: Mirjan Damaška: Doctor Honoris Causa, Zagreb, 2013., str. 32.128 Hönigsberg,L.,K reformi kaznenoga postupnika,Mjesečnik,1905.,str.754sqq.


Osnova zakona o krivičnom postupku (1922.)129, Komentar zakona o sudskom kri-vičnom postupku Kraljevine Jugoslavije od 16. II. 1929. (1929.), Krivični postupak o pravnim lijekovima (1933.), Osnovni propisi sudskog krivičnog postupka (1934.). Ipak, zanimao se i zamaterijalno kazneno pravo te je uz opće analize do-maćih130 i poredbenih131kaznenihzakonaposebnoraspravljaooproblemimarehabilitacije132tekaznenihdjelaprotivpoštenja(častiiugleda)133.Osimtoga,kaoiprof.Frank,posebnosebaviotzv.štamparskimpravom.134

6.4. Akademik Vladimir Bayer

NakonHönigsbergovesmrtiostalojeupražnjenomjestonapredmetukri-vičnogpostupka te je godine1940., rješenjembanaBanovineHrvatske,namjesto docenta zaKatedru kaznenog postupka135 postavljen Vladimir Bayer (1912.–1990.)136,velikieruditi“originalanteoretičar,kadardubokoponiratiuprocesnuproblematikuipisationjojkristalnojasnomprozom”.137

NaPravnomfakultetuuZagrebudiplomiraoje1935.godineipostaodok-torprava.Godine1936.otišaojenastudijnaKriminološkominstitutuSve-učilištauParizu,gdjeje,međuostalim,imaoprilikuslušatipredavanjaizka-znenogpravačuvenogHenrijaDonnedieuadeVabresa,tediplomirao1937.na temu La question de la responsabilité pénale dans le nouveau Code pénal yougoslave (Pitanje kaznene odgovornosti u novom Krivičnom zakoniku Jugoslavije).PopovratkuuJugoslavijuradiojekaoodvjetničkiisudskipripravnik.Nakontogasezapo-slionaPravnomfakultetu,najprijekaodocent(1940.),azatimkaoizvanredni(1945.) i redoviti profesor (1951.) do umirovljenja 1982. godine. U pedeset godinastručnogiznanstvenogdjelovanjaprof.Bayerostaviojeneizbrisivtrag

129 Hönigsberg,L.,Osnova zakona o krivičnom postupku,Mjesečnik,1922.,str.161sqq.130 Hönigsberg,L.,O austrijskoj osnovi kaznenoga zakona,Mjesečnik,1910.,str.682sqq.;

Hönigsberg,L., Ka projektu kaznenoga zakona za Kraljevinu SHS,Mjesečnik,1923.,str. 121 sqq.

131 Usporedinpr.Hönigsberg,L.,Studije po švicarskoj Stoosovoj osnovi kaznenoga zakona, Mjesečnik,1902.,str.763sqq.

132 Hönigsberg,L.,Kazna na poštenje i rehabilitacija,Mjesečnik,vol. 7, 1907., str. 477 sqq.133 Hönigsberg,L.,Zaštita poštenja i reforma kaznenoga zakona,Mjesečnik,1909.,str.519sqq.134 Hönigsberg,L.,Novi Zakon o štampi sa gledišta prakse,Mjesečnik,1926.,str.17sqq.;

Hönigsberg,L.,Komentar Štamparskog prava,Beograd,1932.135 Kaoštojevećrečeno,katedrekaznenogpravaikaznenogpostupkaćesekasnije

ponovno ujediniti i ponovno razdvojiti.136 Usporedi Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 3, op. cit.ubilj.1,str.144–202.137 Damaška,op. cit. u bilj. 127, str. 33.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 771

unašojkaznenopravnojznanosti.Premdasunjegoviprviradovibiliizpodruč-jamaterijalnogkaznenogprava138,aobjaviojeikasnijeuKairudvijevrijednemonografijematerijalnopravnetematikenafrancuskomjeziku139,najvećido-prinosdaojekaznenoprocesnimtemama.

Godine 1940. objavljuje monografiju Problem sudjelovanja nepravnika u savre-menom kaznenom sudovanju,gdjenajprijeraspravljaoporijekluengleskeifran-cuskeporote,opovijesnomsustavuporotničkogiprisjedničkogsuda,azatimpredlažerješenjaproblemasudjelovanjalaikaupozitivnompravu.

Nakontogaprof.Bayerposvećujesepovijestikaznenogpostupkate1943.objavljujejednoodsvojihkapitalnihdjelapodnaslovomKazneno postupovno pra-vo, prva knjiga: povijesni razvoj,Zagreb,1943.Unjojjeprof.Bayerotkriokorijeneaustrijskogmješovitogkaznenogpostupka,kojisesjednestranerazvioizrim-sko-kanonskogkaznenogpostupkakojijebiopreuzetutalijanskiinkvizitorniobičajnikazneniproces,akojijezatimprekorecepcijeunjemačkominkvizitor-nomkaznenompostupkupreuzetiuaustrijskiZakonikokaznenompostupkuiz1873.;tesdrugestranepodutjecajemengleskogifrancuskogpredrevolucio-narnogkaznenogprocesakojijenajprijeugrađenufrancuskiCode d’instruction criminelleiz1808.,azatimtakođeruaustrijskiZakonikiz1873.Doprinosoveknjige je iznimanjerrazumijevanjepovijesnihkorijenaaustrijskogmješovitogkaznenogpostupka,nakojeupućujeprof.Bayeru ovoj knjizi, ključno je zarazumijevanjerazvojanašegkaznenogprocesnogpravazatošto jespomenutiZakonik iz1873.bio temelj zadaljnju izgradnjuhrvatskogodnosno jugosla-venskogkaznenogprocesnogzakonodavstva.Uovojknjiziprof.Bayeriznosiistavotorturi:“Neslažemosesonimakojimisle,dajetorturakaotakvaa priori nepodesnazapronalaženjeistine.Smatramodasepomoćutorturezaistamožeustanovitiistina,akoseokrivljenikovopriznanjedanonamukamasavjesnopro-vjeri…Noustanovajetorturezanasneupotrebljiva,jeriz…načelnograzloga,stojimonastajalištudaokrivljenikovu ličnost moramo štedjeti”.140

138 Bayer,V.,Pojam političkog djela u francuskom kaznenom pravu i kriterij motiva,Mjesečnik,1937., str. 524 sqq.;Bayer,V.,Odnos pojma produženog krivičnog djela naših vrhovnih sudova prema istovrsnom idealnom sticaju Krivičnog zakonika,Mjesečnik,1938.;Bayer,V.,O pitanju odgovornosti za privredni kriminal,Arhivzapravneidruštvenenauke,1954.,str.362sqq.

139 Prvasebavinehajnimkaznenimdjelima(Bayer,V.,Les infractions non-intentionelles, Kairo, 1963.), a druga privrednim kaznenim djelima (Bayer, V., Les infractions économiques, étude comparative,Kairo,1966.).

140 Bayer, V.,Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja II: Povijesni razvoj kaznenog procesnog prava,Zagreb,1995.,str.69.


SljedećevažnoBayerovodjelo jeTeorija krivičnog postupka FNR Jugoslavije (1950.).Prvi dioknjigebavi seuvodomu teorijukaznenogprocesa, objaš-njavanjemopćihtemeljnihpojmovakaznenogpostupka,kaznenogprocesnogprava, klasne prirode kaznenog postupka, odnosa kaznenog prema drugimpostupcima,odnosakaznenogprocesnogpravapremadrugimgranamapravateprikazujeizvorekaznenogprocesnogpravaipojedinestadijekaznenogpo-stupka.Drugidioposvećenjeizlaganjimaoosnovnimsubjektimakaznenogpostupka.

Ovodjelojeposlužiloprof.Bayerukaoosnovazapisanjenjegovakapital-nogdjela:knjigeJugoslavensko krivično procesno pravo(1960.)udvasveska,kojejedoživjeločakdevetizdanjaurazdobljuod1960.do1991.Prvaknjigaspod-naslovom Uvod u teoriju krivičnog procesnog pravadugosekoristilakaoudžbenikkaznenogprocesanavećinifakultetabivšedržave.Unjojprof.Bayersustavnoanaliziraopćeosnovnepojmovekaznenogprocesnogprava,odnoskaznenogprocesnogpravapremasrodnimgranama,izvorekaznenogprocesnogprava,granicevaženjakazneno-procesnihpropisa,stadijekaznenogpostupkateos-novna načela jugoslavenskog kaznenog postupka.Ovdje je prof. Bayer daoisvojoriginalnidoprinosuteorijiotraženjumaterijalne istineukaznenompostupku,odbacujućiučestalo shvaćanjepremakojemsepojammaterijalneistinepoistovjećivaospukomsuglasnošćuupostupkuutvrđenihčinjenica sobjektivnom stvarnošću. Umjesto toga, prof. Bayer pridaje pojmu traženjamaterijalneistinesmisaometodekojuodređujezakonodavaczabacujućioneforme postupanja organa kaznenog postupka koje bi sputavale slobodu tihorganadaistinitoutvrđujučinjenice.UdrugojknjiziPravo o činjenicama i nji-hovom utvrđivanju u krivičnom postupkuprof.Bayernapuštatadaučestaloshva-ćanjeuteorijikaznenogprocesapremakojemsučinjenicetekpukipredmetdokazivanjaupostupku,stavljajućitežištenakategorizacijičinjenica(pravnorelevantnečinjenice,činjenice-indicijiipomoćnečinjenice),načinutvrđivanjačinjenica,subjektekojiutvrđujučinjenicetenastupanjuvjerenostikojimseutvrđujupravnorelevantnečinjenicepridonošenjusudskihodluka.Glavnidioknjigejetrećiodsjekukojemprof.Bayerizlažesvojuteorijudokaznogpravaanalizirajućirazličiteteoretskeipraktičneproblemeutvrđivanjačinjenicapo-moćudokaza:korištenjeslužbenihbilježakapolicije,upotrebljivostpoligrafa,dokazikojisesmijuupotrijebitipridonošenjusudskeodluke,upotrebljivosttehničkihsnimkiisl.

Ipak,najpoznatijedjeloprof.Bayera,koječestonailazinačitateljeiizvanpravnestruke,jestUgovor s đavlom: procesi protiv čarobnjaka u Evropi a napose u

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 773

Hrvatskoj(1953.,2.izd.1969.,3.izd.1982.).Ovaknjigajeprof.Bayerasvrsta-la“usamvrhsvjetskeliteratureozločinumagije”.141Uovojknjiziprof.Bayerdajepovijesnuidruštveno-ekonomskuanalizuprogonavješticaičarobnjakauEuropi,pritomtemeljitoanalizirajućiipravneustanovetadašnjegkanonskogisvjetovnogpravavezaneuztokaznenodjelo,upozoravajućinaizopačenostprimjenetihustanovaupraksizbogideološkezaslijepljenostiodnosnotežnjizaočuvanjevlastitadašnjihvlastodržaca.Odlikeoveknjigesuvisokautemelje-nostnapovijesnimdokumentima(višeod77dokumenatasodredbamapapeIvanaXXII.iz1318.)iliteraturiiztogdoba(npr.čuveniMalleus maleficiarum iz 1487.),preciznostpovijesnihizlaganja,temeljitostanalizedruštvenihpojavaipravnihinstitutatevisokakvalitetazaključakaonjihovimuzrocima.ImajućiuvidudajeovaknjiganastalaneposrednonakonužasaDrugogsvjetskograta,uovojknjiziimamnogosimbolikeiaktualnostikojesevežeuzsvakokolektivnoludilo.TovrijediizapolitičkeprogonekojisuuzelimahaudrugojJugoslavijizbog ideološkogneslaganjas tadašnjimrežimom– izgledada jeprof.Bayerupravo na to mislio u predgovoru drugog izdanja Ugovora s đavlom:“Prestan-komprogonavješticačovjeksenijeoslobodioonogašto ječinilosuštinutepojave,slijepe,nekritičnevjereuodređenedogmekojeopredjeljujuodređeninazornasvijet,istovremenopopraćenekrajnjommržnjomibešćutnostipremasvimaonimakojinedijeleistomišljenje.”

Sljedećevažnodjeloprof.Bayera jeProblematika pravnih lijekova protiv pr-vostepenih krivičnih presuda u kontekstu suvremene reforme krivičnog procesnog prava (RadJAZU,XXI,1982.),ukojemuraspravljaključnapitanjateorijepravnihlijekovaukaznenompostupku(opsegpravanapravnilijek,načinispravljanjapogrešno ilinepotpunoutvrđenogčinjeničnogstanjauprvostupanjskojpre-sudi,posljedicepovredekaznenoprocesnihpravilanaispravnostipotpunostutvrđenjačinjeničnogstanja).

Oprof.Bayerukaopedagogusvjedočeonikojisuimaliprilikeslušatinje-govapredavanja: “Svakionajkoji jebio slušateljemBayerovihpredavanja iseminaraprisjetitćesekolikojenanjimastekaoznanjaispoznaja…Njego-vejeslušateljeprivlačilanesamokonzekventnaracionalnost,negoidubokohuman…pristupljudimaiproblemima,tovišeštojetajpristupbiodubokoproživljen,dalekoodsvakogkabinetskog,odživotaudaljenogkontempliranjaapstraktne pravde i prava”.142 “Svojim slušačima je jednostavnim, kristalnojasnimizrazomznaopribližitiirazjasnitinajkompliciranijeproblemekrivič-

141 Krapac, D., u: Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 3, op. cit. u bilj. 1, str. 153.142 Margetić,L.,u:Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 3, op. cit. u bilj. 1, str. 157.


nopravnematerije”.143Posebnovaljaistaknutiizasluguprof.Bayerauosniva-nju(1958.)irazvojuPoslijediplomskogstudijaizkaznenopravnihznanostinaPravnomfakultetuuZagrebukojijedanasnajstarijipravniposlijediplomskistudijuHrvatskoj,kojibilježivećvišeodpolastoljećatradicije.144

Opusprof.Bayera jeveomabogat:obasežedvadesetakknjiga tevišeodstotinučlanaka,prikazairecenzija.Zbogtogasmonastojaliuovomprikazunjegovaživotafokusiratisenaradovekojisuobilježilinjegovznanstvenirad.Spomenutćemoinekeodfunkcijakojejeprof.Bayerobnašao.Od1965.do1968.biojeglavniurednikZbornikaPravnogfakultetauZagrebu.Od1977.biojeizvanredni,aod1986.biojeredovitičlanJugoslavenskeakademijezna-nostiiumjetnosti.Prof.Bayerjeumirovljen1982.,akolegesumuposvetile1984.posebanbrojZbornikaPravnogfakultetakaospomenicu.

6.5. Profesor Bogdan Zlatarić

Nakonsmrtiprof.FrankanaupražnjenomjestonaKatedridošaojeBogdan Zlatarić (1912. – 1977.).145NaPravnom fakultetuuZagrebudiplomirao je1937.iprematadašnjemsustavustekaozvanjedoktoraprava.NakontogasedvijegodineusavršavaouInstitut de droit comparéuParizu.PopovratkuuJugo-slavijunajprijejeradiokaosudac,azatimjepostaosavjetnikuMinistarstvupravosuđa.Nakonsmrtiprof.FrankanaPravnomfakultetuuZagrebupočinjepredavati kaznenopravo –upočetkukaohonorarninastavnik – od1954.,kadajeodržaonastupnopredavanjepodnaslovomNove tendencije u suvremenoj nauci krivičnog prava(kojejezatimiobjavio).Utojraspraviprof.Zlatarićanali-zirastanjekaznenopravneznanostiuEuropisredinom19.stoljećateprikazujenjezinrazvojdodrugepolovice20.stoljeća,kadsejavljajunovestrujeukazne-nopravnojznanosti.Tuprijesvegaanalizirastajalištapokretanovedruštveneobraneidajevlastitukritičkuocjenu.UbrzosedefinitivnozapošljavanaFakultetu–1957.kadajebioizabranza

izvanrednogprofesorakaznenogprava.VećgodinudanakasnijesprofesoromVladimiromBayeromosnovao je Poslijediplomski studij iz kaznenopravnihznanosti(kaotzv.trećistupanj).Prof.ZlatarićbiojeidekanPravnogfakultetauakad.god.1970./71.i1971./72.

143 Krapac, D., u: Pravni fakultet u Zagrebu 1776-1996, III, sv. 3, op. cit. u bilj. 1, str. 191.144 VišeotomevidiKrapac,D.,Pedeset godina poslijediplomskih studija iz kaznenopravnih

znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009.145 UsporediMaršavelski,A.,Bogdan Zlatarić (1912-1977.),Pravnik,vol. 41, 2007., str.

19–21.VidiiposebanbrojHrvatskogljetopisazakaznenopravoipraksuiz1997.(br.2),posvećen20.godišnjiciZlatarićevesmrti.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 775

Onjegovojizvrsnostiunastavnojdjelatnostisvjedočeonikojisuimaliprilikeslušatinjegovapredavanja:“BogdanZlatarićbiojeomiljenipopularanmeđusvojimstudentima.”146;“...predavaojenaPravnomfakultetuuZagrebukaore-dovitiprofesor,okruženbrojnimnjemuprivrženimstudentima,kojisucijenilinjegovaoriginalna,životnapredavanja–ispunjenapraktičnimprikazimaiprav-ničkimmoralom.”147;“nastavanatzv.trećemstupnjudalajeprilikedaseiskaženjegov svestrani talentnastavnika i znanstvenog radnika,da seunezaborav-nimdiskusijamaiseminarima,uslobodnimimprovizacijamanadslučajevimaizprakse,pokažeusvomsjajunjegovaerudicijaipravnakultura.Šarmidubinakojomjevodioizaključivaotakvediskusijebilesunajsvjetlijetočkeposlijedi-plomskogstudijazasvakogpolaznika.Njegovoizlaganjerazvojakrivičnoprav-nihidejainekihodabranihpoglavljakrivičnogpravaostajuneponovljivizadugovremena.”148;“Zbogsvoješirokepravnekultureierudicije,lucidnostiiorator-skihsposobnostibiojeradoviđengostnamnogimkatedramadomaćihistranihfakulteta,međunarodnimkongresima, stručnimsastancima i raznimpravnimskupovima...Zasvojeučenikeimlađekolegeuvijekjepokazivaomnogorazu-mijevanja,stimuliraoihipodsticaouradu.”149;“Prof.Zlatarićjeznaosloženateorijskapitanjaiosnovneinstituteprikazatijednostavnoijezgrovito,višeputapopraćenotužnimiveselimslikamaizživotasucakrivičara.”150

Međunarodnu reputaciju stekao je kao sudionik brojnih međunarodnihskupovaupodručjukaznenogprava.Kaoekspertzameđunarodnokaznenopravo sudjelovao je u donošenju nizameđunarodnih konvencija:Konvencija o kažnjivim djelima i nekim drugim radnjama počinjenim u zrakoplovima (Tokio,1963.),Konvencija o suzbijanju nezakonite otmice zrakoplova(Haag,1970.)teDe-klaracija o zaštiti svih osoba od mučenja i drugog okrutnog, nečovječnog i ponižavaju-ćeg postupanja ili kazne (Rezolucija UN 3452(XXX) iz 1975.). Zbog doprinosa razvitkumeđunarodnogkaznenogprava1969.bio je izabranzageneralnogtajnikaAssociation Internationale de Droit Pénal (AIDP).

146 Horvatić,Ž.,U povodu dvadesete godišnjice smrti prof. dr. Bogdana Zlatarića,Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksu,vol. 4, br. 2, 1997., str. 354.

147 Jescheck, H. H., Zlatarić zum Gedächtnis, Zeitschrift für die gesamteStrafrechtswissenschaft,vol.89,br.2,1977.,str.473–474.

148 Bačić, F.; Šeparović, Z.,Život i rad profesora Bogdana Zlatarića, Zbornik PravnogfakultetauZagrebu,vol.28,br.3-4,1978.,str.161.

149 Carić,A.,In memoriam Prof. dr. Bogdan Zlatarić,ZbornikradovaPravnogfakultetauSplitu,1977.,str.269.

150 Bačić, F.,Marginalije uz novi Kazneni zakon,Hrvatski ljetopis za kaznenopravo ipraksu,vol. 4, br. 2, 1997., str. 419.


Također,biojejedanodutemeljiteljaIstituto Superiore Internazionale di Scien-ze Criminali(ISISC)1972.uSirakuzi151tedugogodišnjisuradnikuMax-Planck-Institut für ausländisches und internationales StrafrechtuFreiburgu.152

U radovima Legislativna problematika krivičnih djela protiv lične i privatne imo-vine i Problematika u zakonodavstvu krivičnog djela krađeprof.Zlatarićsistematskii kritički prikazuje rješenja i problematiku imovinskih delikata suvremenihkaznenihzakonodavstava,uvelikojmjerikoristećistranuliteraturu.

Držaojepredavanjauvišezemalja,aposebnosuvrijednanjegovapredava-njaizmeđunarodnogkaznenogpravakojajeodržaokaogostujućiprofesoruParizu(unjegovoj“duhovnojdomovini”153) te Kairu. Upravo je iz drugog ci-klusapredavanjazadoktorandeuKairunastalaizvrsnamonografijaParticipa-tion Criminelle(1964./65.),ukojojjeobradiosloženuproblematikusudioništvaukaznenomdjelu.Osimnavedenemonografije,objaviojeinizdrugihradovanafrancuskomjeziku,ukojima,uspoređujućirazličitaporedbenopravnarje-šenja,ujednoiinformirameđunarodnujavnostonašemkaznenompravu:Le droit pénal social et économique en regard spécialement à la législation yougoslave, Les sanctions en matière de droit pénal économique i L’intervention administrative ou judi-ciaire en matière d’enfance et d’adolescence socialement inadaptée.

Od1950.prof.Zlatarićaktivnosudjelujeureformiranjujugoslavenskogka-znenog prava154,pričemutrebaistaknutiKrivičnizakonikiz1951.teKrivični

151 Članovi Katedre za kazneno pravo i danas redovito pohađaju poslijediplomsketečajevenaovomInstitutu,vidiprikaze:Munivrana,M.,Prikaz seminara “Doktrinarni temelji i karakteristike međunarodnog kaznenog prava”, Hrvatski ljetopis za kaznenopravoipraksu,vol.13,br.2,2006.,str.1157–1167.;Getoš,A.-M.,Bonačić,M., 6. specijalistički tečaj iz međunarodnog kaznenog prava za mlade penaliste: Postkonfliktna pravda: političke opcije i modaliteti, Siracusa, 20.-30. svibnja 2007.,Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksuvol.14,br.1,2007.,str.319–327;Burić,Z.;DragičevićPrtenjačaM.,9. specijalistički tečaj iz međunarodnog kaznenog prava za mlade penaliste: Pravni status i odgovornost nedržavnih entiteta prema međunarodnom humanitarnom pravu, međunarodnom pravu i međunarodnom pravu o ljudskim pravima, Siracusa, Italija, 24. svibnja - 3. lipnja 2009.,Hrvatski ljetopiszakaznenopravo ipraksu,vol.16,br.1, 2009., str. 401 –408.;Bonačić,M.;Maršavelski,A.,13. Specijalistički tečaj iz međunarodnog kaznenog prava za mlade penaliste: Budućnost međunarodnog kaznenog prava u eri globalizacije, Siracusa (Italija), 19.-29. svibnja 2013.,Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksu,vol.20,br.1,2013.,str.293–311.

152 KrunadugogodišnjesuradnjeKatedrezakaznenopravosovimInstitutom,kojujezapočeo prof. Zlatarić, jest osnivanje Max Planck partnerske grupe “BalkanCriminology”naPravnomfakultetuuZagrebu2013.godine.

153 Jescheck,op. cit. u bilj. 147, str. 474.154 Bio je prof. Zlatarić motor i mozak za izradu našeg kaznenog zakonodavstva. Bez njega bivše

savezno ministarstvo pravosuđa bilo je nemoćno.(Bačić,op. cit. u bilj. 150, str. 419).

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 777

zakonSFRJiKrivičnizakonSRHrvatske,čijestupanjenasnagu(1.srpnja1977.)nijedoživio.Tizakonisu,uznekeizmjene,1991.preuzetiukaznenozakonodavstvoRepublikeHrvatske.Međutim, treba rećida se iu važećemKaznenomzakonuiz1997.“neizmijenjeninalazenekidijelovikojeje1976.zamislio i napisao osobnoprof.Zlatarić”.155Uz to, njegova je koncepcija okaznenojodgovornostimaloljetnikaizraženaunoveliKZ-aiz1959.i“danasposlijetolikogodinasvježa,živaiaktualnaiutemeljimajeinovogZakonaosudovimazamladež.”156

Velikoznanjeizpodručjameđunarodnogkaznenogpravaželiojepretočitiupisanodjelo,aligazbogsmrtinijeuspioostvariti–objavljenjepostumnomanji dio (Međunarodno krivično pravo, Prvi dio: rasprostranjenost represivne vlasti države,1979.).Ipak,izanjegajeostalavrijednamonografijaOtmice aviona i dru-gi oblici ugrožavanja međunarodne i civilne zračne plovidbe(1974.).Prof.Zlatarićjeutomraduposebnoisticaodasepravnicitrebajuzalagatizauklanjanjeuzrokaterorizmatesvojimznanjemunapređivatidoktrinuoneutralizacijiodređenihmeđunarodnihvrijednosti.

Prof.Zlatarićježeliozaokružitisvojopuspisanjemudžbenikaizkaznenogprava,aliganažalostnijeuspiodovršiti–objaviojesamodio–Krivično pravo, opći dio, I. svezak, Uvod i Krivični zakon (1970.).

Međutim,svojesvestranopoznavanjekaznenopravnedogmatikeprof.Zla-tarić je pokazaoudjeluKrivični zakonik u praktičnoj primjeni I. i II. (1956. i1958.),kojejeostalonjegovokapitalnodjelo.Taknjigajeprožetaidejomoneodvojivostiteorijeiprakse.KakoZlatarićsamističeulatinskimsentencamapraxis sine theoria – caecus in via, theoria sine praxi – rota sine axi.157 Uzkvalitetankritičkipristupsudskojpraksi,uovomdjelunalazimoiporedbenopravneana-lize,anjegovbezvremenskikarakteročitujeseučinjenicidaseovadvasveskamogunaći“idanasnaradnomstolunemalogbrojasudaca,državnihodvjet-nikaiodvjetnika”.158 Razlog tome je prije svega jednostavnost i preciznost u pisanju,zbogčegagaidanašnjegeneracijestudenatakoristepriizradisvojihseminarskihidiplomskihradova.

155 Horvatić,op. cit.ubilj.146,str.354.156 Bačić,op. cit.ubilj.150,str.419–420.157 Zlatarić, B.,Krivični zakonik u praktičnoj primjeni, I, Zagreb, 1956., str. 16 i 19.(“Praksabezteorije–slijepacnaputu,teorijabezprakse–kolabezosi.”).

158 Novoselec, P., Novo hrvatsko prometno kazneno pravo,Hrvatski ljetopis zakaznenopravoipraksu,vol. 4, br. 2, 1997., str. 437.


JošjednokorisnodjelozastudenteipravnikenapisaojeukoautorstvusprofesoromMirjanomDamaškom:Rječnik krivičnog prava i postupka.159Važnostoveknjigejestutomedaseunjojmogupratitinjegovistavovioključnimte-mamakaznenogprava.Primjerice,usustavutadašnjegkaznenogpravakojijerazlikovao“krivičnodjelo”i“krivičnuodgovornost”,sastojcikrivičnogdjelasuzaprof.Zlatarića:ponašanječovjeka,predviđenostuzakonu,protupravnostidruštvenaopasnost.160Sdrugestrane,krivičnaodgovornostje“odnosuračun-ljivogikrivogučiniocakrivičnogdjelapremadruštvenojzajednicinatemeljukojeg jeovaovlaštenadagauokviruzakonakazni”tese“redovitozasnivanakrivnji”.161Krivnjupakdefinirakao“psihičkiodnosuračunljivogučiniocapremanjegovudjeluuslijedkojegzaslužujedruštveniprijekoritimepostajekrivičnoodgovoran”.162

Ovdje su spomenuti samonajvažnijiZlatarićevi radovi, jer njegov znan-stveno-stvaralačkiopusnijenimogućeuovakokratkomtekstuucjeliniprika-zati.NakrajutrebaistaknutiZlatarićevdoprinosrazvitkuljudskihprava.Upojedinimnjegovimradovimasevidinjegovaosjetljivostzatuproblematiku,atrebaimatiuvidudasetadasustavzaštiteljudskihpravatekpočeoizgra-đivatiibiojejošnaveomaniskimgranama.Međutim,toganijepokolebalodaznalački,pačakivizionarskipromišljaipišeotome.Takoje,primjerice,Zlatarićvrlorano(1966.)postaviopitanjeopravdanostismrtnekazne(baruvrijeme mira)163 na Petom savjetovanju Jugoslavenskog udruženja za krivično pravo i kriminologijuuOhridu,kojejezbogtogaimaloisvjetskiodjek,alinijeutjecalona tadašnjeg zakonodavca.Svoje stavove je vrlo jasno izrazio riječima: “Nemožebitinikakvesumnje,dajekonceptoljudskimpravimaislobodamapo-staojedanodtemeljasuvremenecivilizacije,bezobziranakonkretnodruštvoipolitičkouređenjepojedinihdržavadanašnjice.Tajkonceptpostaojeunekurukusastavnidiosavjestičovječanstva...”164

159 Zlatarić,B.,u:ZlatarićB.;Damaška,M.,Rječnik krivičnog prava i postupka, Zagreb, 1966.

160 Ibid., str. 145.161 Ibid., str. 142.162 Ibid., str. 147.163 Koliko je ovo pitanje bilo rano postavljeno svjedoči, primjerice, činjenica da je

Protokol 6. uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kojiukidasmrtnukaznuuvrijememira,donesentek1983.,aProtokol13.kojidonosiapsolutnoukidanjesmrtnekaznetek2002.

164 Zlatarić,B.,Ljudska prava i jugoslavensko krivično pravo,Arhivzapravneidruštvenenauke,br.3-4,1968.,str.307.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 779

Izsveganavedenogmožesezaključitidajeprof.Zlatarićzasigurnojedanodnajutjecajnijihhrvatskihteoretičarakaznenogpravauopćetejedanodnaj-istaknutijihhrvatskihprofesorapravasmeđunarodnomreputacijom.

6.6. Profesor Mirjan Damaška

Godine1956.prof.BayerjenaKatedridobioasistentaMirjana Damašku (rođ.1931.).165Prof.DamaškadiplomiraojenaPravnomfakultetuuZagrebu1955.godine.Većzavrijemestudijaistaknuosekaoizvrstanstudent–najpri-jesvojimznanjemlatinskogjezikanaseminaruprof.HorvatačitajućiGajeveInstitucijeuizvorniku;bio jezatimdemonstratorprof.Franka;akasnijegajezapazioprof.AndrassykadajepročitaoDamaškinseminarskiradoteorijidédoublement fonctionnel (“podvostručenje funkcija”) francuskogprofesoraGe-orgeaScellea,kojijesmatraodadržavemogustvaratimeđunarodnopravoiunilateralnompraksom.StimradomseprijavionanatječajzastipendiranjestudijskogboravkanaAkademijizameđunarodnopravuuHaagu,štojekaostudentčetvrtegodineidobio,teproveouHaaguljetnozasjedanjeAkademije.Nakondiplomiranjaikraćegradaupraksi,napozivprof.Bayeraizabranje1956.zaasistentanaPravnomfakultetuuZagrebu.Idućegodineobjavljujesvojprviradizkojegsevidiraniintereszaporedbenopravo:Novi engleski zakon o krivičnim djelima lišenja života.Unjemuzauzima iprvi stavoangloamerič-kompravu: “Pravniku,odgojenomukontinentalnimpravnimškolama,kojijenaučiodasekrećeunutarpravnihsustava,zaistajeneobičnodasesnađeutomstranomsvijetupravnekazuistike(case-law),kojagotovoonemoguću-jesistematizaciju igdjeporednaprednijegduhanovijihzakona,nalazimouokviru‘common-law’-anapraveanahronizmezamodernipravniporedak”166 tenakrajuzaključuje “kako sukontinentalni i anglo-saksonskipravnikrugdvaodvojenasvijeta”.167Istegodine,nakonstudijskogboravkanaFakultetuporedbenogpravauLuksemburgu,stekaojediplomuizporedbenogprava,a

165 Usporedi Mirjan Damaška: Doctor Honoris Causa,Zagreb,2012.;Ackerman,B.,My Debt to Mirjan Damaška,YaleLawJournalPocketPart,vol.118,2009.,str.171–176;Turković,K.,Predgovor hrvatskom izdanju, u:Damaška,M.,Lica Pravosuđa i državna vlast: usporedni prikaz pravosudnih sustava,Zagreb,2008.;Jackson,J.;Langer,M.;Tillers,P.(ur.),Crime, Procedure and Evidence in a Comparative and International Context: essays in honour of Professor Mirjan Damaška, Hart Publishing, Oxford,Portland, 2008.

166 Damaška,M.,Novi engleski zakon o krivičnim djelima lišenja života,Našazakonitost,br.4-5,1957.,str.306.

167 Ibid., str. 311.


natomSveučilištućekasnijebitičestgostpredavačizkomparativnogprava.Doktoriraoje1960.naPravnomfakultetuSveučilištauLjubljanisdisertaci-jomookrivljenikovomiskazukaodokaznomsredstvuusuvremenomkazne-nomprocesu.NaKatedrijebrzonapredovao:1961.izabranzadocenta,1966.za izvanrednog profesora, a 1970. za redovitog profesora.

Umeđuvremenujeuakad.god.1966./67.biogostujućiprofesornaPrav-nomfakultetuSveučilištauPennsylvaniji.Tajboravak,azatimiporazpokre-ta Hrvatskog proljeća (1971.) kojijepodržavao,predodredilisunastavakkarije-reuAmerici:1972.prihvatiojeponudutogSveučilištadasetamozaposlikaoredovitiprofesor.Međutim,ubrzoseispostavilodajePennsylvaniabilasamoprolaznastanicaunjegovojameričkojkarijeri.Prof.Damaškaje,naime,impre-sioniraoameričkuakademskusredinusvojimbogatstvomkritičkograzmišlja-nja,elokvencijom,istančanimhumoromteizvrsnimpoznavanjemporedbenogpravaipravneteorije,pajeveć1976.dobioponuduprofesurenaprestižnomSveučilištuYale,nakojempredajeidanaskaoSterling professor emeritus.

Prof.Damaškaobjavio jevišeodstotinučlanaka idesetakknjiga,međukojimasunajvažnijeFaces of Justice and State Authority(1986.)iEvidence Law Adrift (1977.),kojesuobilatocitirane168ivišestrukoprevođene(našpanjolski,talijanski,kineski,japanskiihrvatski).Zbogtogaćemosenajprijeosvrnutinaovedvijeknjige.

Knjiga Faces of Justice and State Authority169 jenesumnjivokapitalnodjeloprof.Damaške,kojesevećdanassmatraklasikomuliteraturikomparativnogprocesnogprava.Uovojknjiziprof.Damaškajerazvio“ideal-tipove”ilimo-delepravosudnihsustava,zbogčegasenjegovekoncepciječestodovodeuvezusučenjemMaxaWebera.170Dotadašnjipogledinakomparativniprocessuse

168 Također,brojniprikaziovihknjigaizašlisuuvodećimameričkimpravnimčasopisima,usporedi Friedman,R.D.,Anchors and Flotsam: Is Evidence Law ‘Adrift’?, Yale Law Journal, vol.107,br.6,1998.,str.1921–1967;Reimann,M.,The Faces of Justice and State Authority: A Comparative Approach to the Legal Process, American Journal of International Law, vol. 82, 1998., str. 203 sqq.;Demleitner,N.V.,More Than “Just” Evidence: Reviewing Mirjan Damaška’s Evidence Law Adrift, American Journal of Comparative Law, vol. 47, 1999., str. 515 sqq.;Markovits, I.,Playing the Opposites Game: On Mirjan Damaška’s “The Faces of Justice and State Authority”,StanfordLawReview, vol. 41, 1989., str. 1313 sqq.;Park,R.C.,An Outsider’s View of Common Law Evidence: Evidence Law Adrift, Michigan Law Review, vol.96,1998.,str.1486sqq.

169 Damaška,M.,Faces of Justice and State Authority,NewHaven,London,1986.170 Međutim,prof.Damaškasamističe:“Prvipoticajzanjihovuizgradnjunijemipružiotaj

velikinjemačkisociolognegodramatičnikontrastikojesam…zamijetioukontinentalno-europskomiameričkompravosuđu.”(Damaška,op. cit. ubilj.127,str.36).

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 781

uglavnom temeljilinaopreci izmeđuadversarnih i inkvizitornih tendencija,dokjeovaknjigauvelauporedbenopravnidiskursterminehijerarhijskogipa-ritetnogmodelapravosuđa.Hijerarhijskimodelkarakteriziraprofesionalizaci-jaslužbenika,odnosinadređenostiipodređenostitestrogitehničkistandardi.Sdrugestrane,paritetnommodelusvojstvenisulaičkislužbenici,horizontal-nadistribucijaautoritetateelastičnostpravilaodlučivanja.Osimtoga,prof.Damaškapromatrapravosudnemodeleikrozprizmudvajuoprečnihtipovadržavnevlasti:reaktivneiaktivističke.Čistareaktivnadržavanastojiostvaritiiodržatiinstitucionalniokvirunutarkojeggrađaniostvarujusvojeciljevepautakvimuvjetimasudskipostupakslužirješavanjusporova.Sdrugestrane,čistaaktivističkadržavaidezaostvarenjemsveobuhvatneidejeblagostanjagrađana,anjezinsudskipostupakslužiprovođenjudržavnepolitike.Svojekonceptenaoriginalan način primjenjuje u analizi pravosudnih sustava angloameričkog,kontinentalnogikomunističkogtipa.

Dokaznopravojenesumnjivoužaspecijalnostprof.Damaške,štojepoka-zaoknjigomEvidence Law Adrift(1997.).Utojknjizipredviđapropastcommon lawdokaznihpravila.Smatradasutrisredišnjastupaangloameričkogprocesavećuzdrmana:(1)porotasegotovovišeuopćeneprimjenjuje,(2)dolazidoproliferacijefazainicijalnovremenskikoncentriranogpostupka,(3)adversar-nasuđenjakaokontradiktorneraspravetužiteljstvaiobranezamijenjenasujačanjemsudačkefunkcijeiučestalimnagodbamatužiteljstvaiobrane.Prof.Damaškazaključujedaćeseidokaznapravilasuočitis“opasnošćupretvaranjauzastarjelefragmentejednogvremenakojikaointelektualnikuriozitetiostajuzatvoreniutamnicipalačepravde”.171Osimtoga,izoveknjigepotječeinjego-vapoznatametaforaukojojukazujenakognitivnenedostatketijelapravosu-đakodakuzatornogtipapostupka:dokazeizvedenenasuduusporediojesasvijetomunoćikojegobasjavajusamodvauskasnopasvjetlostiautomobila.172

Osimknjiga,bogatstvoznanstvenogradaprof.Damaškeogledaseiunje-govimčlancima,posebnoonimakojejeobjavionaengleskomjeziku,akojisuimalisnažneodjekeuporedbenopravnoj literaturitesuprevođeni inadru-ge jezike.Nemoguće je osvrnuti se na sve radove, pa ćemo se usredotočitina jednu tematsku skupinu članaka, koja će donekle upotpuniti pogled nacjelokupanDamaškinznanstveniopus.Temaoveskupinečlanaka jemeđu-narodnokaznenopravo,kojeposljednjihgodinaposebnozaokupljastvaralač-kiduhprof.Damaške.Razlogtomejedvojak.Prvo,kaovrsnikomparativist

171 Damaška,M.,Evidence Law Adrift,NewHaven,London,1997.172 Ibid., str. 92.


onizvrsnorazumijeproblematikumiješanjakontinentalnihiangloameričkihpravnihinstitutanakojimasetemeljidanašnjemeđunarodnokaznenopravo-suđe.Drugo,prof.DamaškajerodomizbivšeJugoslavije(rođenuSloveniji,aodrastaouHrvatskoj),gdjejeproveoiprvupolovicuživota,zbogčegajera-zumljivnjegovposebanintereszaprocesekojisupokrenutiuslijedzločinapo-činjenihnapodručjubivšeJugoslavije.173Takoje,osimkomparativnogpravaidokaznogprava,trećaužaspecijalnostprof.Damaškepostaloimeđunarodnokaznenopravo.

UčlankuNegotiated Justice in International Criminal Courts (2004.)174 prof. Damaškanajprijedajepovijesnipregledrazličitihpristupapregovorimastra-nakauzemljamakontinentalnogiangloameričkogpravnogkruga.Zatimraz-matraargumentezaiprotivsporazumastranakaukaznenimpredmetima,pričemuzaključujeda se jediniuvjerljiviargumentiukorist takveprakseprednacionalnim sudovima odnose na praktičnu nužnost: preveliko opterećenjesudovaidokaznepoteškoćeupostupcimaorganiziranogkriminala.Dosličnogzaključkadolaziinakonanalizeposebnostisporazumastranakaumeđunarod-nimkaznenimpostupcima,zalažućisezatodameđunarodnikaznenisudovitrebajuimatištovišesuđenja,asporazumestranakaprimjenjivatisamokadajetonužno.

UkraćemosvrtunaslučajSlobodanaMiloševićapodnaslovomAssignment of Counsel and Perceptions of Fairness175podvrgnuojekriticiodlukuMeđunarod-nogkaznenogsudazabivšuJugoslaviju(daljeutekstu:MKSJ)kojomjeMilo-ševićuprotivnjegovevoljedodijeljenbranitelj,smatrajućijeproblematičnomspozicijepercepcijepravičnostipostupkazbogtogaštojeonabiladonesenautrenutkukadajeoptužbazavršilasizvođenjemdokaza,aneposrednoprijenegoštojeMiloševićzapočeosasvojomobranom.Osimtoga,prof.DamaškajezaključiodajeonabilapreuranjenasobziromnatodajeMiloševićtadajošbio u dobrom zdravstvenom stanju.

173 Iprijenegoštosuzločinipočinjeni,prof.Damaškajeupozoravaosvjetskujavnost,medijskiopijenupadomBerlinskogzida i raspadajućimSovjetskimSavezom,dabikrizauJugoslavijimogladovestidonasiljaigrađanskograta.Pritomjesmatraodajenajboljerješenje(baremprivremeno)stvaranjekonfederacijejugoslavenskihrepublika.UsporediDamaška,M.,Remarks on the Rule of Law and on Yugoslavia, Cumberland Law Review, vol.21,1991.,str.506.

174 Damaška, M., Negotiated Justice in International Criminal Courts, Journal of International Criminal Justice, vol. 2, 2004., str. 1039.

175 Damaška,M.,Assignment of Counsel and Perceptions of Fairness, Journal of International Criminal Justice, vol.3,2005.,str.3–8.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 783

Rad Boljke zajedničkog zločinačkog pothvata176 započinjeanalizomrazvojapoj-ma“zajedničkogzločinačkogpothvata”,kojijenastaoupraksimeđunarodnihkaznenihsudovaradiolakšavanjadokazivanjapostojanjazapovjedneodgovor-nostiuslučajevimasudioništvakodmeđunarodnihzločina.Nakonizlaganjapitanjakojanastajuuprimjenipravnihkonstrukcijazapovjedneodgovornostiprof.Damaška iznosi kritičku analizu objektivnih i subjektivnih elemenatapojma“zajedničkogzločinačkogpothvata”.Pritomukazujenanjegovuneo-dređenostielastičnost,zaključujućidaseprotivinesamomodernomkazne-nompravu,utemeljenomnapostulatimanačelazakonitosti(posebiceuodno-sunazahtjevodređenostizakonskihopisaizabranuretroaktivnostikaznenogzakona)inačelakrivnje,negoproturječiiopćimlaičkimshvaćanjimaorazliciizmeđunamjernoginehajnogdelikta.Nakrajuzaključujedaće,akobudućapraksameđunarodnihkaznenihsudovanepreciziratajpojamiograničinje-govuprimjenu,ovajinstitutostatislabatočkameđunarodnogkaznenogpravai štetno djelovati na još uvijek krhku legitimnostmeđunarodnog kaznenogpravosuđa.

UradukojiunaslovusadržiretoričkopitanjeWhat is the Point of Internatio-nal Criminal Justice?177raspravljaociljevimameđunarodnogkaznenogpravosu-đa.Prof.Damaškasmatradabiseradmeđunarodnihkaznenihsudovamogaoosjetnopoboljšatiakobisepreispitalinjihoviciljevi.Prviproblemkojipritomuočavajestdasuticiljevisuvišeambiciozni,padovodedorazočaranjazbograskorakaizmeđuočekivanjaidostignuća.Drugiproblemnakojiukazujesuproturječjaizmeđupojedinihciljeva,adanemajasnepredodžbeotomekakorazriješititakvetenzije.Trećiproblemvidiutomedasumeđunarodnikazne-nisudovineprikladnizapostizanjenekihpreuzetihzadataka.Prof.Damaškastogapredlažedasemeđunarodnikaznenisudoviodreknunekihodzadanihciljevailiumanjenjihovuvažnosttedausvojesocijalno-pedagoškufunkciju,tj.pozitivnugeneralnuprevencijukaosvojuglavnuzadaću.Međutim,pritompostavljapitanjetkojeprvenstveniadresatsocijalno-pedagoškihporuka:me-đunarodnazajednicailisredineukojimasuzločinipočinjeni?Nadaljeproble-matizira nesklad izmeđupojedinih teorijameđunarodnog kaznenogprava i

176 Damaška,M.,Boljke zajedničkog zločinačkog pothvata,Hrvatski ljetopis za kaznenopravoipraksu,vol.12,br.1,2005.,str.3–11.

177 Damaška,M.,What is the Point of International Criminal Justice?,Chicago-KentLawReview, vol.83,2008.,str.329–365.Članakjeobjavljeniuskraćenomprijevoduna hrvatski jezik: Damaška, M., Pravi ciljevi međunarodnog kaznenog pravosuđa, Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksu,vol.15,br.1,2008.,str.13–33.


laičkihmoralnihintuicija,štootežavaprihvaćanjeodlukameđunarodnihka-znenihsudovaodstraneadresatasocijalno-pedagoškogdjelovanja.Konačno,prof.Damaškasebaviproblematikompomirenjadidaktičnefunkcijemeđuna-rodnogkaznenogpravosuđasčinjenicomdasemeđunarodnikaznenipostupcivodeponajprijeprotivdržavljanamalihislabihdržava,štoupućujenasumnjuudvostrukimoralmeđunarodnogkaznenogpravosuđa.Unatočovimnedo-stacima,prof.Damaškazaključujedameđunarodnokaznenopravosuđemoraopstati,ada izloženakritikaupravotrebabitipoticajdasesmanjenjegovepretjerane aspiracije.

Sličnimproblemimameđunarodnogkaznenogpravosuđaprof.Damaškasebavio i u radu The International Criminal Court Between Aspiration and Achieve-ment.178Unjemunajprijeukazujenaparadoksdasijemeđunarodnokaznenopravosuđepostavilozadatkeodiznimnevažnostizacijeločovječanstvo,adasinijeosiguralomehanizmeprisilnogprovođenja.Prof.Damaškasmatradaovaprazninaizmeđuambicijairealizacijenaoružavaoponentemeđunarodnihka-znenihsudištaargumentimakojimamoguuzdrmatinjihovlegitimitet.Unatočtimnedostacima,međunarodnikaznenisudovisuuspijevalidovestivelikbrojosobapredlicepravde.Međutim,novomMeđunarodnomkaznenomsudupo-stavljenjejošjedandodatantežakzadatak:aktivnouključitižrtveupostupak.Prof.Damaškasmatradabitrebaloodustatiodtoga,suprotstavljajućisetimeširoko raširenommišljenju u suvremenoj literaturi dameđunarodno kazne-nopravosuđetrebabitiponajprijeorijentiranonažrtveteškihmeđunarodnihzločina.Međutim,prof.Damaškausvojemprijedlogutakođervodiračunaožrtvamajersmatradabiseodustajanjemodoveaspiracijemoglaizbjećido-datnatraumažrtavakojimasenajprijedajunerealnaočekivanja,azatimslijedirazočaranjezbognemogućnostinjihovaostvarenja.

Još jedan raduovomnizu jeThe Competing Visions of Fairness: The Basic Choice for International Criminal Tribunals179ukojempostavljafundamentalnopitanjekojemučidanašnjemeđunarodnokaznenopravosuđe:moguliuopćemeđunarodnikaznenisudoviostvarititemeljnizahtjevokončanjanekažnjivo-stiuuvjetimausvojenihrigidnihstandardapravičnogsuđenja?Naprimjerusamozastupanjaukazujenarazličitostupristupuangloameričke ikontinen-

178 Damaška,M.,The International Criminal Court Between Aspiration and Achievement, UCLAJournalofInternationalLawandForeignAffairs,vol.14,2009.,str.19–35.

179 Damaška,M.,The Competing Visions of Fairness: The Basic Choice for International Criminal Tribunals, North Carolina Journal of International Law and Commercial Regulation, vol.36,2011.,str.365–387.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 785

talnoeuropsketradicije:dokjeuzemljamacommon lawa samozastupanje pravo kojeovlaštenikmožeupotrijebitiakotoželi,uzemljamacivil law tradicije za najtežadjelapredviđenajeobveznaobrana,tj.zabranjenojesamozastupanje.Međutim,ključanproblem,premaprof.Damaški,ne leži ukonfliktudvijutradicija, veću suvremenoj ambicijimeđunarodnogkaznenogpravosuđadausredištesvojemisijepostaviostvarivanjepravdezažrtve.Smatradaovakavpristupdovodidoozbiljnognarušavanjaravnotežemeđunarodnogkaznenogpostupka,kojibivrlolakomogaobitipreplavljenzahtjevimatisućažrtavakojesemogupojavitiuslijedmeđunarodnihzločina.Zatim,zbogznačajnihrazlikauodnosunanacionalnokaznenopravosuđe,prof.Damaškapostavljapitanjenebilimeđunarodnokaznenopravosuđetrebalouspostavitistandardepravič-nostisuđenjasui generis–nanačindaobuhvatiidrugesudionikeupostupku,anesamookrivljenika.Tobiriješiloneketenzijeumeđunarodnomkaznenompostupkunakojejeukazao,aliukonačnicibidovelodonižihstandardapra-vičnostiupogleduokrivljenika.Međutim,prof.Damaškasmatradasenebismjeloićiispodminimumameđunarodnopriznatihstandardaljudskihprava.

Prof.DamaškasenastaviobavitiproblemompravičnostiiusvomidućemčlankuReflections on Fairness in International Criminal Justice.180 U njemu polazi odpretpostavkedameđunarodnikaznenipostupaktrebavoditipremastan-dardimapravičnosti,međutim,toneznačinužnodazahtjevipravičnostimo-rajubitiidentičnionimakojiseprimjenjujuunacionalnimpostupcima,većjepotrebnouzetiuobzirkontekstukojemmeđunarodnikaznenisudovidjeluju(ponajprije nemogućnost vođenja samostalnih istraga i prikupljanja dokazabezpomoći država). Pritom trebauravnotežiti oprečne zahtjeve kao što subrzinasuđenjanasuprottemeljitomrješavanjukompleksnihpredmeta,pravonasamostalnuobranunasuprotkorištenjusuđenjaupropagandnesvrhe.Ko-načno,smatradapravičnostumeđunarodnimkaznenimpostupcimazahtijevaidapojedini“kvaziokrivljenici”,kaoštosunpr.državečijimdržavljanimasesudi,smijuinterveniratikaoamicus curiaekadabiishodsuđenjamogaoznačaj-noutjecatinanacionalniosjećajkrivnje.

PotonjuproblematikuposebnojeobradiouraduUnacknowledged Presences in International Criminal Justice181,fokusirajućisenaštetneposljediceinkrimi-

180 Damaška, M., Reflections on Fairness in International Criminal Justice, Journal of International Criminal Justice, vol.10,2012.,str.611–620.

181 Damaška,M.,Unacknowledged Presences in International Criminal Justice, Journal of International Criminal Justice, vol.10,2012.,str.1239–1256.Članakjeobjavljeni u skraćenom prijevodu na hrvatski jezik pod naslovomNeuvažene prisutnosti u


nirajućihilidifamantnihutvrđenjauodnosunaneoptuženeosobeupresuda-mameđunarodnihkaznenih sudova. Ističeda se čestopredmeđunarodnimkaznenimsudovimade factonesudisamooptuženicima,većidrugimosoba-maprotivkojihsenevodipostupak,akojepripadajuurukovodećepolitičkestrukturenekedržave.Prof.Damaškaupozoravadaposljedicetakvihpresudamoguozbiljnonaštetiti interesimaneoptuženihpojedinaca idržava.Pritomje,međuostalim,ukazaonanemogućnostHrvatskedapredMKSJ-omzaštitisvojeintereseupredmetimaoptužbezazajedničkizločinačkipothvat,uko-jimajebioobuhvaćenhrvatskidržavnivrh.Rješenjenalaziupreoblikovanjuinstituta amicus curiaekaoprihvatljivomoblikuintervencijeneoptuženihpredmeđunarodnimkaznenimsudovima.

AkademikKrapacnamjejednomrekaodajeprof.Damaška“našpenali-stičkidraguljsvjetskogranga”182,uštosmoseisamiuvjerilislušajućinjegovabriljantnapredavanjaizmeđunarodnogkaznenogpravanaYaleu.Zarazlikuodameričkihprofesora,čijasupredavanjaponajprijefokusirananadiskusijesa studentima183, konceptpredavanjaprof.Damaškebliži je kontinentalnojeuropskojtradiciji–savršenostrukturirana,konciznaijasna–aopetobogaće-nareminiscencijamačovjekavelikogživotnogiskustva.

ProfesorDamaškanikadanijezaboraviosvojmatičniFakultet,nikatedrekojima je pripadao.Uvijek je spreman pružiti podršku našimnastavnicimakojiodlazeuAmeriku,aposebnotijekomboravkanaYaleu.184 Kruna ove du-gogodišnjepodrškenašimnastavnicimapostavljenajeulipnju2014.godineosnivanjemZaklade“MirjaniMarijaDamaška”priPravnomfakultetuSveu-čilištauZagrebu,kojaćeslužitifinanciranjuboravkanašihmladihnastavnikau inozemstvu.

Kadajeprof.Damaškaodlučiobitipravniteoretičar,književnostjeizgu-bilapotencijalnovelikogpisca.Naime,njegoveradoveodlikujeprekrasanstil

međunarodnim kaznenim predmetima,Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksu,vol. 19,2012.,str.3–14.

182 E-pismoakademikaKrapcaautoruovogtekstaod7.studenoga2011.183 Otomejeprof.DamaškaposebnopisaouraduDamaška,M.,O osnovnom obliku

nastave na pravnim fakultetima,ZbornikPravnogfakultetauZagrebu,br.4,1971.,str.473–486.

184 Posebnovaljaspomenutidasuuzpodrškuprof.DamaškeduljeboravkenaYaleuostvarili prof. Ksenija Turković, prof. Ivan Šimonović, predsjednik prof. IvoJosipović, prof. JosipKregar, prof. ZlataĀurđević, doc.MajaMunivranaVajdai autor ovog članka, a u kraćim su posjetima bili, među ostalima, prof. ŽeljkoHorvatić,prof.ZvonimirŠeparovićiakademikDavorKrapac.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 787

pisanja(neovisnootomepišelinahrvatskomiliengleskom),izrazitobogatvokabular,apovremenicitatiizknjiževnostiilifilozofije,latinskesentenceilifrancuskiidiomitemetaforedodatnouljepšavajutekst.ImaneštouBuffono-vojizreci–le style c’est l’homme – zbogkojeradoviprof.Damaškedanastakovisokokotirajuupravnojknjiževnosti.Kolikijepakdoprinosprof.Damaškenašojisvjetskojpravnojznanosti,svjedočiizjavaprof.Kregarapovodomdodi-jelepočasnogdoktorataSveučilištauZagrebuprof.Damaški:“ZapravonemaNobelovenagrade.Šteta,jerbismoimalidobrakandidata.”185

7. RAZDOBLJE KONAČNOG RAZDVAJANJA KATEDRE ZA KAZNE-NO PRAVO I KATEDRE ZA KAZNENO PROCESNO PRAVO I NJI-HOVO DJELOVANJE U VRIJEME TRANZICIJE (1990. – 2013.)

Kao što je već rečeno, do podjele Katedre dolazilo je postupno te su urazdobljudruge JugoslavijebilekonačnorazdvojenenaKatedruzakrivičnopravoiKatedruzakrivičnoprocesnopravo.SosamostaljenjemRepublikeHr-vatskedošlojeidopromjenenaziva:KatedrazakaznenopravoiKatedrazakaznenoprocesnopravo.Ovinaziviuvedenisuuskladuspravnomtradicijomgermanskogpravnogkruga(njem.Strafrecht und Strafprozessrecht)kojemjeHr-vatskadugopropadala,avidjelismodasejoš uvrijemePravoslovneakademije(1850.–1874.)jedanod12“učevnihpredmeta”zvaoPravo kazneno i postupnik kazneni.Ovdjese,dakle,naglasakstavljanakaznenodjeloikaznukaotemelj-nusankcijuovegraneprava,bezobziranatoštoseizraz“kazna”pojavljujeiudrugimgranamaprava(npr.prekršajnakazna,ugovornakaznaidr.)ibezobzirana toštokaznenozakonodavstvopoznaje idrugesankcije (uprvomredu sigurnosne mjere).

Kakonebidošlodopotpunograzdvajanjauskopovezanihpredmeta,osno-van je Zavod za kaznene znanosti, kriminologiju i viktimologiju u kojemučlanovidvijukatedriidaljeuskosurađujuimeđusobnorazmjenjujumišljenjaiiskustvaznanstvenoginastavnogkaraktera.

RaspadJugoslavije je,nažalost,doveo idocijepanjakaznenopravnezna-nosti, pa time i do nedostatka ljudi koji bimeđusobno ostvarili kvalitetneznanstvene diskusije koje su se održavale na spomenutim interkatedarskimkonferencijamakatedrizakrivičnopravoSFRJ.Kakobisepremostionedosta-takkaznenopravnihnastavnikaiteoretičara,nakonosamostaljenjaRepublike

185 Kregar, J., Govor promotora, u: Mirjan Damaška: Doctor Honoris Causa, Zagreb, 2012., str. 22.


Hrvatskebrojčlanovaobijukatedrisepovećava,kaoinjihoveaktivnosti.Ovekatedresupoložilekamenetemeljcepojedinihudruženja(Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, Hrvatskog udruženja za europsko kazneno pravoidr.);katedarskih jedinica (Unit of UNESCO Chair in Bioethics), osnivaju se novi časopisi(međukojimajenajvažnijiHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu);produbljujesemeđunarodnasuradnjausklopukojejenajznačajnijaonasMax Planck institutom za strano i međunarodno kazneno pravo;uspostavljajusebrojniznanstveni,stručniiobrazovniprojekti(MinistarstvaznanostiiobrazovanjaRH,Europskeunije,Hrvatskezakladezaznanost,PravnogfakultetauZagre-bu,SveučilištauZagrebu itd.); razvijaju senovioblicinastavnih i izvanna-stavnihaktivnosti(vježbespraktičarima,pravneklinike,moot court natjecanja, posjeti sudovima, kaznionicama i dr.), osnivaju se poslijediplomski tečajevinaInteruniverzitetskomcentru(IUC)uDubrovniku(Victimology, Victim Assi-stance And Criminal Justice;Crime Prevention through Criminal Law and Security Studies),katedredobivajusvojemrežnestranice186,naKatedrizakaznenopra-vokaogostujućiprofesoridjelujuFulbrightovistipendisti187itd.NakratkosuoživjeliiinterkatedarskisastanciukojimasusudjelovalekatedrezakaznenopravoizRepublikeHrvatske,međutim,nakonnekolikosastanakadošlojedostagnacije, a razmjenumišljenja uglavnom zadovoljava godišnjeSavjetovanje Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksuuOpatiji,kaoidrugipovremeniskupovi.BrojneaktivnostiiznanstveniradčlanovaovihdvijukatedričineihvodećimupodručjukaznenopravnihznanostiuHrvatskoj.

Nekiodnastavnikakojićebitiprikazaniuovompoglavljubilisuaktivniiuprethodnomrazdoblju,međutim,kakosudjelovaliiurazdobljunakonosamo-staljenjaRepublikeHrvatske,ostavljajuneizbrisivtragzasuvremenuhrvatskukaznenopravnuznanost.Tosuprof.em.ZvonimirŠeparović,prof.FranjoBa-čić,prof.em.ŽeljkoHorvatićiprof.PetarNovoselec.Međutim,prijenegoštose posvetimo analizi njihova djela, treba spomenuti da su u ovom razdoblju na Katedrizakaznenopravokratkodjelovaliimr.sc.GoranB.Heršak188,kasnije

186 VidimrežnestraniceKatedrezakaznenopravo(http://www.pravo.unizg.hr/kp) iKatedrezakaznenoprocesnopravo(http://www.pravo.unizg.hr/kpp).

187 Uljetnomsemestruakad.god.2010./2011.gostovaojeMarkA.SummerssDwayneO. Andreas School of Law, Barry University (predavao je predmet International criminal law), a u ljetnom semestru akad. god. 2012./2013. gostovao je Peter J.Henning sWayne State University Law School (predavao je predmet Economic criminal law).

188 HeršakjebioasistentnaKatedrizakaznenopravo.Magistriraoje1994.godineobranivši magistarski rad pod naslovom “Organizirani kriminal i pranje novca”

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 789

sudacOpćinskogsudauZagrebu,tedr.sc. IraBedrač(Kokić)189, danas savjet-nicapučkogpravobraniteljazapravneposlove.

7.1. Profesor emeritus Zvonimir Šeparović

ZbogpovećanjabrojaupisanihstudenatauzZlatarićaje1961.naKatedruprimljen i Zvonimir Šeparović (rođ.1928.).Šeparović jenaPravnomfakulte-tuuZagrebudiplomirao1953.Tijekomstudijaradiojeunovinarstvu(Stu-dentskilist,RadioZagreb),anakondiplomiranjaproveojenekolikogodinaupravosuđu:KotarskisuduKrapini,OkružnisuduZagrebuiOkružnisuduKarlovcu(1955.–1961.).Magistarskirad“Žrtvakrivičnogdjela”obranioje1961.teistegodinepostaoasistentnaPravnomfakultetuuZagrebu.Dokto-ratpravnihznanostistekaojenaPravnomfakultetuuLjubljani1966.godi-nestemom“Krivično-pravnazaštitasigurnostisaobraćaja”.UsavršavaosenaMaxPlanckInstitutuzakazneno imeđunarodnokaznenopravouFreibur-gu(1963./65.),zatimuKölnuiBerlinukaostipendistHumboldtovezakla-de.Dobitnik je iFulbrightove stipendije za specijalizacijuuWarrensburgu,MI,SAD(1972./73.).Biojeprodekan(1975./76.)idekanPravnogfakulteta(1985./86.)terektorSveučilištauZagrebu(1989.–1991.).Predavaojenasveučilištimaiskupovimauvećembrojuzemaljanasvimkontinentima.

PredajenaposlijediplomskimstudijimanaPravnomiMedicinskomfakul-tetuSveučilištauZagrebutedonedavnoinaposlijediplomskomstudijuizvik-timologijezaDalekiistok,TokiwaSveučilište,Mito(Japan)inaKatoličkomsveučilištuSanSalvador(2004.).JedanjeodutemeljiteljaSvjetskogžrtvoslov-nogdruštva(WorldSocietyofVictimology,WSV),bionjegovpotpredsjednik(1982.–1985.),predsjednik(1985.–1989.).Utemeljitelj jeprvogJugosla-venskogviktimološkogdruštva(1985.)teutemeljitelj iprvipredsjednikHr-vatskogžrtvoslovnogdruštva(1990.)injegovaglasila“Viktimologija,časopiszapitanjastradanjaljudi”,kojegjeglavniiodgovorniurednik.Organiziraoje

te jeobjaviodesetak članaka izpodručjakaznenogprava iknjiguu suautorstvuŠeparović,Z.;Heršak,G.,Aids/ Sida Pravni i socijalni aspekti,Zagreb,1989.HeršakjebiosudacOpćinskogsudauZagrebudosmrti2008.godine.

189 IraBedračbila jeasistenticanaKatedrizakaznenopravo.Magistrirala je1999.(tema: “Kaznenopravni sadržaj odnosa liječnika prema svojem pacijentu”), adoktoriralaje2011.obranivšidoktorskudisertacijupodnaslovom“Sustavnadzorazaštite ljudskih prava zatvorenika u Republici Hrvatskoj”. Objavila je desetakčlanakaizpodručjakaznenogprava,adanasjesavjetnicapučkogpravobraniteljazapravne poslove.


Petisvjetskiviktimološkikongres1985.godineuZagrebunakojemjeprihva-ćenNacrtDeklaracijeozaštitižrtavazločinaizlouporabemoći(usvojenaodOpćeskupštineUN-akrajem1985.)iRezolucijaprotivnuklearnognaoruža-nja.UtemeljiteljjeiprvidirektorPoslijediplomskogstudijaizviktimologijeuInteruniverzitetskomcentruuDubrovnikuukojemsesvakegodineod1983.(sprekidomzavrijemerata1991.–1993.)okupljajuviktimoloziizcijelogsvi-jetanagodišnjojkonferencijitenaposlijediplomskomtečaju.Ovajtečajdanasbilježiveć30godinatradicije.190

Prof.Šeparovićseod1965.kontinuiranojavljaudomaćimistranimstruč-nim i znanstvenim časopisima tretirajući raznovrsne pravne i viktimološketeme.Njegovopusjeizrazitovelik–obaseže20knjiga191teoko200članaka,prikaza idrugih radova.Od toga jeobjavio40-ak radovaumeđunarodnimpublikacijamananekolikosvjetskihjezika:engleskom,njemačkomišpanjol-

190 Godine1983.uMönchengladbachuprof.Šeparović,prof.G.F.Kirchoffiprof.P.C. Friday, kao ugledni svjetski stručnjaci za viktimologiju, došli su na ideju daorganizirajumeđunarodniposlijediplomskitečajizviktimologije.KaonajpogodnijalokacijasepokazaoInteruniverzitetski centar(IUC)uDubrovnikujerjebivšadržava,kaonesvrstanazemlja,moglaistodobnoprimatistudenteisistokaisazapada,štouvrijemehladnogratadrugdjenijebilomoguće.Prvitečajodržaose1984.tejetakoDubrovnikpostao jedanod svjetskihcentarazaviktimologiju,aupravo je tamona Petoj svjetskoj viktimološkoj konferenciji izrađen nacrtDeklaracije o osnovnim načelima ostvarivanja prava za žrtve zločina i zloupotrebe ovlastikoja jeprihvaćenanaOpćoj skupštini UN-a rezolucijom 40/34 u studenome 1985. Vrijednost ovogposlijediplomskogtečajaosobitoseočitujeučinjenicidajeonposlužiokaomodelzautemeljenjenizasličnihtečajevauinozemstvu–posebicetrebaspomenutioneuAmsterdamu,Mitu(Japan),SanSalvadoru,CaracasuiBogoti.Niratnavremenanisu prekinula njegovo održavanje, kada se organizacija privremeno preselila naVrije Universiteit u Amsterdamu. Svake godine polaznici ovog tečaja, kojih jedosadbilovišeodtisuću,imajuprilikeslušatipredavanjaprofesoraistručnjakaizcijelogsvijetaorazličitimviktimološkimtemama.UsporediMaršavelski,A.,XXV. poslijediplomski tečaj iz viktimologije (IUC, Dubrovnik, 11. – 23. svibnja 2009.), u: Liber Amicorum Zvonimir Šeparović,Zagreb,2009.,str.283–285.

191 Najvažnijeknjigeprof.Šeparovića:Sigurnost i odgovornost u saobraćaju,Sisak,1969.;Krivično pravo Posebni dio – Zaštita čovjeka i njegovih vrijednosti, Zagreb, 1979.;Kriminologija i socijalna patologija,Zagreb,1981.(nagrađenaRepubličkomnagradom“BožidarAdžija”,1983.);Krivično pravo – posebni dio,Zagreb,1982. (koautor:F.Bačić, II. izd.1985., III. izd.1989., IV. izd.1993.);Granica rizika – etičkopravni pristupi medicini,Zagreb–Čakovec,1985.;Viktimologija – studije o žrtvama, Zagreb, 1985.;Pojave i odgovornosti – članci i eseji,Zagreb–Beograd,1986.,Aids/ Sida Pravni i socijalni aspekti,Zagreb,1989.,(koautor:G.Heršak);Sabrana djela u 6 knjiga, Zagreb –Beograd,1987.;Kazneno pravo: posebni dio,Zagreb,1999.(grupaautora);Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju, Zagreb, 2003.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 791

skom.Kakonijemogućeosvrnutisenasvakodjeloprof.Šeparovića,osvrnutćemosenanajvažnijeradovekojisuobjavljeniunjegovimSabranim djelima (1987.)tenaglavneradovekojisuizašlinakontoga.

Sabrana djelaprof.Šeparovićatematskisupodijeljenaušestknjiga:1.Po-jave i odgovornosti – članci i eseji, 2. Stradanje u prometu – sigurnost i odgovornost, 3. Zaštita čovjeka – Krivično pravo: posebni dio, 4. Kriminologija i socijalna patologija, 5. Granice rizika – etičkopravni pristupi medicini,6.Viktimologija – studija o žrtvama.

1 – Pojave i odgovornosti.Prvidiooveknjigenosinaslov“Odgovornosti”(str.9–114)teunjemuprof.Šeparović,međuostalim,preispitujesustavodgo-vornosti subjekata udruženog rada, kaznenopravnu zaštitu samoupravljanjai društvenog vlasništva, teorijski pristup odgovornosti, krizu odgovornosti imorala,erozijudruštvenogvlasništva,Titovastajalištaozakonitosti iodgo-vornosti te odgovornost za javnu riječ.U teorijskompristupuodgovornostiprof.Šeparovićdijeliodgovornostna:(1)vanjsku,kojaseogledau“prilagodbi ili adaptacijinazahtjevezadanogporetka…ilipreživljenje odnosno održanje pri odgovornostishvaćenojkaoprilagodbazauvjeteegzistencije”;i(2)unutarnju, kao“slobodnuodlukunatemeljuinteresaitežnjevolje…ikonačnoodgovor-nostpojmljenukaosamoispunjenjeuzavisnostiodzadovoljenjadruštva”.192 Također,odgovornostdijeliina:(1)odgovornost prema nekom autoritetu,ukoji“ulazefunkcionalističkimodelprilagodbeivoluntarističkiintegritet”,i(2)od-govornost za posljedice,kojisadrži“biheviorističkimodelpreživljenja(održanjaegzistencije)iispunjenjaintencionalističkogmodela”.193Sustavodgovornosti(patakoikrivnje)kojizagovaraprof.Šeparovićjesocijalno-etičkizasnovanasubjektivnaodgovornost.194Drugidioknjigebavisepolitičkim deliktom, ratnim zločinima i ljudskim pravima (str.115–160).Ovdjeprof.Šeparovićističepotre-bupodizanjasvijestioljudskimpravimaipotrebunjihovauvažavanja195,kriti-ziraširokopostavljendeliktmišljenja196tesezalažesezatretmanzatvorenika

192 Šeparović,Z.,Sabrana djela 1 – Pojave i odgovornosti: članci i eseji,Zagreb–Beograd,1986.,str.45.

193 Ibid.194 Ibid.,str.43–44.195 “Pedagogijaljudskihpravamorapostatipredmetomodgojaodnajmanjeguzrasta

dabiserazvilasvijestoljudskimpravimaipotrebinjihovauvažavanja.”Ibid., str. 132–133.

196 Bilajeriječotzv.klevetidržavekojasesastojalau“zlonamjernomineistinitomprikazivanju društveno-političkih prilika” uz propisanu kaznu do 10 godinazatvora tekonfiskaciju imovine.Prof.Šeparović jeovokaznenodjelonaveokaoprimjerdajejugoslavenskokaznenopravoupolitičkimstvarima“zadržalokrajnjekonzervativan,autoritaran,etatističkipristup”.Ibid., str. 125.


uskladusmeđunarodnimstandardimaljudskihprava.197Trećidiosadržite-matskirazličitečlanke,esejeistudijeukojimaseprof.Šeparovićprvizalagaozakaznenopravnuzaštituokoliša198ianaliziraoetičko-pravneproblemeodno-samedicineidruštveneprakse.199Također,uovomjedijeluprof.Šeparović,raspravljajućiokrizirepresijeikazneuJugoslavijiisvijetu,međuostalim,ista-knuodasmrtnakaznapredstavlja“grubiprimjerreliktafizičkekaznetotalnenegacijeljudskogpravanaživot”tepredložionjezinobezrezervnoukidanje200, kritiziraoopćeniturepresivnostkaznenogzakonodavstva,zalagaosezapove-ćanjeregistrakaznenihsankcija,aposebnoza“obvezusudadaobrazložizaštobirabezuvjetnukaznuzatvorakadimaizbornanekudrugusankciju”201 te se zalagaozakriminalizacijunovačenjaplaćenika.202 Upravo su ove ideje prof. Šeparovićaugrađeneudanašnjehrvatskokaznenopravo.Posljednjidioknjigesadržirazličiteintervjueirazgovoresprof.Šeparovićem.

2 – Stradanje u prometu.UdrugomsveskuSabranih djela nalazi se izmije-njeno i dopunjeno izdanje knjigeSigurnost i odgovornost u saobraćaju (1969.)–doktorskedisertacijeprof.ŠeparovićakojujebranionaPravnomfakultetuuLjubljani.Uprvomdijeluknjige(str.17–150)prof.Šeparovićraspravljaopravnoteorijskimproblemimakaznenopravnezaštiteprometaikaznenoprav-neodgovornostiuprometu,pričemuzagovarauvođenjepojma“bezobzirno-sti”,pouzorunaanglosaksonski institutrecklessness,kodkrivnjezaosnovnoprometnokaznenodjelo.203Drugidioknjigesadržianalizupozitivnopravnihodredbioprometnimdeliktima(str.151–180),gdjeprof.Šeparović,međuostalim,zauzimastavdakodosnovnogprometnogkaznenogdjela–tadaugro-

197 Ibid.,str.135–144.198 Ibid., str.163–166.199 Ibid., str.167–176.200 Ibid., str. 187 – 188. Prof. Šeparović je bio posebno kritičan prema ponovnoj

primjeni smrtne kazne u SAD-u, nakon 10 godina stanke (1967. – 1977.),analizirajući slučaj Garyja M. Gilmorea – osuđenika koji je postao simbolabolicionizma. Ibid., str.197–208.

201 Ibid.,str.195.Upravotakvaobvezasudovimajeuvedenauodredbičl.45.novogKaznenogzakonakojapropisujeiznimnostkratkotrajnekaznezatvora.

202 Usporedi ibid., str.209–218.203 UsporediŠeparović,Z.,Sabrana djela 2 – Stradanje u prometu: sigurnost i odgovornost,

Zagreb–Beograd,1987.,str.89–92.Pritomprof.Šeparovićdefinirabezobzirnostkao “svjesno i voljno ponašanje kojim se pokazuje grubi nemar za sigurnosti izakonite,opravdaneinteresedrugih,nepoštivanjempravaiinteresadrugih,uslijedčega su pojedinačna ili opća istaknuta zaštitna dobra (život, tijelo, materijalnevrijednosti,sigurnostisl.)ugrožena,povrijeđenailiuništena.”Ibid., str. 90.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 793

žavanjejavnogaprometanaputovima–posljedica(tjelesnaozljeda,imovinskašteta)ne trebabiti obuhvaćenanamjeromodnosnonehajem jer predstavljaobjektivniuvjetkažnjivosti.204Trećidio(str.181–283)posvećen jekrimi-nološkojiviktimološkojanaliziprometnihdelikata,kojiuključujeteoretskaiempirijskaistraživanjaprometnedelinkvencije.

3 – Zaštita čovjeka: krivično pravo – posebni dio. Radi se o pojedinim poglavlji-maudžbenikaKrivično pravo: posebni diokojijeprof.Šeparovićobjavioukoa-utorstvusprof.FranjomBačićem.Nasamompočetkuknjigeprof.Šeparovićiznosistajališteda jepravonaživot“apsolutno,prirodnopravočovjeka”205, stajalištekoje jetolikoprogresivnoda jepitanjehoće li ikadabitiprihvaće-no.206Uknjizi suobrađena sljedećapoglavlja:kaznenadjelaprotivživota itijela; kaznena djela “protiv dostojanstva ličnosti imorala” (spolni delikti);kaznenadjela protiv braka, porodice i omladine; kaznenadjela protiv častiiugleda;kaznenadjelaprotivopćesigurnosti ljudi i imovine;kaznenadjelaugrožavanjajavnogprometa;kaznenadjelaprotivzdravljaljudi;kaznenadjelaprotivradnihodnosa;kaznenadjelaprotivprivatneidruštveneimovine.

4 – Kriminologija i socijalna patologija.Ovaknjigajenastalakaorezultatpre-davanjaprof.Šeparovića studentimaprava,kriminalistike te forenzičkepsi-hijatrije,kojima jenajprijepriredioskriptu“Osnovekriminologije” (1976.),a koja je zatimprerasla u udžbenik koji je povezao kriminologiju i socijal-nupatologiju(1981.).Upravozatuknjigu1983.dobiojeNagradu“BožidarAdžija”.Kaoštoprof.Šeparović ističe,povezanosttihdvijudisciplinajevi-šestruka: “iz socijalno-patološkihoblikaponašanja (prostitucija, skitničenje,neradništvo,ovisnostiodalkoholaidrogaidr.)izlazemnogakriminalnapona-šanja.Umnogimslučajevimateškojepovućigranicuizmeđutihpojavajerimjezajedničkodevijantno,negativnoponašanjeiodnošenjespramdruštvenihvrijednosti”.207 Ipak,prof.Šeparović je i samsvjestanda sepojamsocijalnepatologijesvevišenapuštazbogopterećenostidoslovnimznačenjem“socijalne

204 Ibid. 205 Šeparović,Z.,Sabrana djela 3 – Zaštita čovjeka: krivično pravo – posebni dio,Zagreb–

Beograd,1987.,str.11.206 Niuzemljamakojesuukinulesmrtnukaznu,kaoštojetoučinjenouokviruVijeća

Europe,pravonaživotnijeapsolutno–jerpostojesituacijeukojimajedopuštenooduzeti tuđiživot–primjerice,premapravunanužnuobranu ilipremaratnompravu.

207 Šeparović,Z.,Sabrana djela 4 – Kriminologija i socijalna patologija,Zagreb–Beograd,1987., str. 28.


bolesti”,aligaipakzadržavaizrazlogatradicije.208Prvidioposvećenjekri-minologiji,kojasedijelinaopćiiposebnidio.Uopćemdijeluanaliziraopćepojmoveovedisciplineteopćeznačajkekriminaliteta(etiologijuifenomenolo-giju),dokuposebnomdijeluobrađujespecifičnepojavneoblikekriminaliteta(zločininasilja,međunarodniterorizam,političkikriminalitet,kriminalitetmi-granata,kriminalitetuudruženomradu,kriminalitetžena,maloljetničkade-linkvencija,delinkvencijastarijihosoba,kriminalitetosobasduševnimsmet-njama,kriminalitetpovratnika,organiziranikriminalitetikriminalitetmase).Udrugomdijeluprof.Šeparović izlažeosnoveoznanostimakojesusrodnekriminologiji:kriminalnapolitika,penologijaiviktimologija;dokjetrećidioposvećenosnovamasocijalnepatologije.

5 – Granice rizika: etičkopravni pristupi medicini.Ova knjiga je ustvari prviudžbenikizmedicinskogpravauHrvatskoj,novojgranipravakojujeprof.Še-parovićprvipočeorazvijatiubivšojJugoslaviji.Prof.ŠeparovićjeujednoprviipočeopredavatipredmetMedicina i pravo naPravnomfakultetuuZagrebu,pa jeovaknjigabilaodkoristimnogimgeneracijamastudenata,aaktualnajeidanas.Prvidioknjigesadrži“Osnovemedicinskogprava”(str.15–73),u kojima prof. Šeparović izlaže o raznovrsnim temamamedicinskog prava:zdravstvoiudruženirad,ljudskapravaumedicini,dužnostiipravakorisnikaizdravstvenihradnika,odgovornostiliječnika,liječničkatajnaisl.Drugidio(str.75–154)baviseproblemimapočetkaikrajaživota:zahvatimahumanegenetikeiprokreacije(umjetnaoplodnja,surogatnomajčinstvo,sterilizacijaikastracija),pravnompoložajunakaznihfetusa,intenzivnommedicinom,eu-tanazijom, transplantacijom. U ovim osjetljivim temama i pojedinim spornim situacijamaprof.Šeparović seuprvome reduoslanjana tada važeće etičkekodekse,pravnuregulativuimeđunarodnestandarde,aliukazujeinavažnostliječničkesavjesti,pogotovousituacijamakojenisuregulirane:“Liječnikćeutojivećinidrugihdvojbenihsituacijanajboljiodgovornaćiusvojojsavjesti,ilipakukodeksusvojeprofesionalneetikeilideontologije.Ponekadiusustavupravnihnormi,kojinažalost,kodnasjošniizdalekanijedovoljnoizgrađen,niti suvremen.No, gdje šuti svjetski zakon, progovorit će zakoni razbora isrca.”209Trećidio(str.155–238)posvećenjepojedinimkaznenimdjelimazakoja je relevantnaprimjenamedicine (kaznenadjelaprotiv života, tjele-

208 Ibid., str. 10. O socijalnoj patologiji u našoj je literaturi prvi pisao dr. AndrijaŠtamparuknjiziSocijalna medicina (1925.).

209 Šeparović,Z.,Sabrana djela 5 – Granice rizika: etičkopravni pristupi medicini, Zagreb –Beograd,1987.,str.114.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 795

snog integriteta, zdravlja, omladine, spolnosti, braka i obitelji).U četvrtomdijeluprof.Šeparovićuglavnomraspravljaopravnomtretmanuneubrojivihi smanjenoubrojivihpočinitelja teoulozipsihijatara.Nakrajuknjigeprof.Šeparovićzastupastajališteteorijeo“radnji u granicama dopuštenog rizikakojomseopravdavaliječničkizahvatkojisekrećenalinijikantijanskognačeladaječovjek uvijek cilj, nikada sredstvo”.210Zaiznimandoprinosrazvojumedicinskogpravaprof.Šeparović jenaXVIII.Svjetskomkongresu izmedicinskogpra-va2010.uZagrebudobionagraduSvjetskogudruženjazamedicinskopravo(WAML).211

6 – Viktimologija: studije o žrtvama.Ovodjelojeprvaknjigaoviktimologijinanašimprostorima,arezultatjedugogodišnjihistraživanjaprof.Šeparovićauovompodručju,kojasupočelasnjegovommagistarskomtezomŽrtva krivičnog djela (1961.).Prvidioknjigebavi se viktimologijomkaonovomznanosti ožrtvama(str.13–42).Zaprof.Šeparovićazadatakviktimologijekaointerdis-ciplinarneznanostijetrojak:1.analiziratimnogostrukostproblemažrtve,2.objasnitiuzrokestradanja(viktimizacije),3.razvijatisustavmjerazareduk-ciju stradanja ljudi.212Drugidioknjigebavisepravimažrtve(str.43–106)–analiziraserazvitakmeđunarodnihstandardazaštitepravažrtvetepoložajžrtveudomaćempravu.Trećidio(str.107–200)nosinaslov“Kriminalitetižrtve(viktimitet)”,abavisepojedinimskupinamažrtavaovisnootipukrimi-naliteta:žrtvenasilja,žrtvemeđunarodnogterorizma,žrtveubojstava,žrtvekrvneosvete,žrtveseksualnognasilja,žrtveobiteljskognasilja,žrtvestradanjanaradu,žrtvestradanjauokolišu.Učetvrtomdijeluprof.Šeparovićraspravljaoprevencijiizaštitižrtava(str.201–222).

Poslijeobjavljivanjasabranihdjelaprof.Šeparovićjeobjavionizradova,iz-međuostalog,trećeizmijenjenoidopunjenoizdanjeViktimologije (1998.), Gra-nica rizika(1998.)tenoviudžbenikKazneno pravo – posebni dio(ukoautorstvuŽ.Horvatić,Z.Šeparovićisur.),međutim,mnogićesesložitidajenjegovonajvažnijedjeloizovograzdobljaknjigaKazneno izvršno pravo i uvod u penologiju (2003.).Prof.ŠeparovićidanaspredajepremaovojknjizipredmetUvod u pe-nologiju i penitencijarno pravonaPoslijediplomskomdoktorskomstudiju,smjer

210 Ibid., str. 285.211 Usporedi RoksandićVidlička,S.;Maršavelski,A.,XVIII. Svjetski kongres iz medicinskog

prava - prikaz i zaključci (Zagreb, 8.-12. kolovoza 2010.),Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksu,vol. 17, br. 2, 2010., str. 979.

212 Šeparović,Z.,Sabrana djela 6 – Viktimologija: studije o žrtvama, Zagreb–Beograd,1987., str. 21.


kaznenopravneznanosti,naPravnom fakultetuSveučilištauZagrebu.Većidioknjigebavisepenitencijarnimpravom,međunarodniminacionalnim,doksenapočetkunalaziuvodupenologiju,gdjese izlaženjezinsadržaj,meto-deirazvoj.Drugidioknjigeposvećenjemeđunarodnimstandardimazaštitezatvorenika,gdjeuprvomreduanalizirakonvencijskopravozabranetorturetemeđunarodnazatvorskapravilaukriluUN-aiEuropskeunije.Trećidioičetvrtidiobavesekaznenimizvršnimpravom,gdjeprof.Šeparovićukazujenaprenapučenosthrvatskihzatvoratesezalažezaalternativekaznizatvoraipostpenalnupomoć.Nakrajuknjigekritičkiraspravljaosmrtnojkazni,kojajeuHrvatskojukinuta:“RepublikaHrvatska1990.godineusvomjebožićnomUstavuproglasilanepovredivostpravanaživotiukinulasmrtnukaznu.Na-dajmose–zauvijek”.213 Prof.Šeparovićostaviojedubokineizbrisivtraguhrvatskomakademskom

ipolitičkomživotu.Upodručjukaznenogimedicinskogpravatekriminologi-je,viktimologijeipenologije,istaknutjestručnjakiznanstvenik,pravnipisactesveučilišninastavnik.Sdrugestrane,njegovepolitičkezaslugeteškojenad-mašitisobziromnatodajebiojedanodstvarateljamodernehrvatskedržavekaoministarvanjskihposlovauvrijememeđunarodnogpriznanjaRepublikeHrvatske(1991./1992.),a1999./2000.biojeiministarpravosuđaRepublikeHrvatske.Nekićemumoždaprigovoritidajezbogsnažnogdruštvenoganga-žmanaponekadzapostavljaoznanstvenirad.Ipak,nemasumnjedajemnogimproblemimapionirskipristupioteje,sobziromnavišestrukostinteresaprof.Šeparovića,teškorećikojejenjegovonajvećepostignućenaakademskompla-nu.Mnogićesesložitidaseupolastoljećaakademskekarijerenjegovanajvećazaslugasastojiuvelikomdoprinosurazvojuviktimologijeusvijetutepostav-ljanjutemeljazanjezinrazvojuHrvatskoj.Prof.ŠeparovićidanasdjelujenaKatedrikaoprofessor emeritus.

7.2. Profesor Franjo Bačić

NakonZlatarićevesmrtinanjegovomjestodolaziprof.Franjo Bačić (1923. –2011.)214kaovećtadaafirmiranikaznenopravniteoretičaruJugoslaviji.Prof.BačićstudiraojenaPravnomfakultetuuZagrebu,anakonštojediplomirao,

213 Šeparović,Z.,Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju,Zagreb,2003.,str.265.214 Usporedi Novoselec, P., In memoriam: Franjo Bačić (1923.-2011.),Hrvatskiljetopis

zakaznenopravoipraksu,vol.18,br.1,2011.,str.305–307.VidiiЗборник на трудови на Правниот факултет “Јустинијан први” во Скопје посветен на проф. д-р Фрањо Бачиќ / Zbornik radova Pravnog fakulteta u Zagrebu posvećen prof. dr. sc. Franji Bačiću,Skopje–Zagreb,2007.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 797

zaposliosenaKotarskomsuduuRijecitepotomusaveznimorganimapravo-suđa.Godine1954.doktoriraojenaPravnomfakultetuuBeogradu,obranivšidoktorskudisertacijupodnaslovom“Početak izvršenjakrivičnogdjela ika-žnjivepripremneradnje”.Od1957.,nakonštojePravno-ekonomskifakultetuSkopjupodijeljennadvanovafakulteta,počinjeraditinaPravnomfakultetuuSkopjukaodocentnapredmetukrivičnopravo.Uakad.god.1963./64. i1964./65.natomFakultetuobnašaojeidužnostprodekanatejenizgodinabiopredstojniktamošnjeKatedrezakrivičnopravo.Danassesmatra“uteme-ljiteljemmakedonskekaznenopravnemisli”215tejezaslužanizauvođenjekri-minologijekaozasebnogpredmetanatamošnjempravnomstudiju.216 Godine 1977.vraćaseuZagrebnaKatedruzakrivičnopravonaPravnomfakultetuteubrzopostajevoditeljKatedreivoditeljposlijediplomskogstudijaizkazne-nopravnih znanosti.

Prof.Bačićbiojestrogprofesor,očemusvjedočiprof.Novoselec:“Kaopeda-gogprofesorBačićbiojepoznatpovisokimzahtjevimakojejepostavljaopredsvojeučenike,itokakostudentedodiplomskogtakoiposlijediplomskogstudijaidoktorande.Nitkonijestekaokodnjeganijednutitulunajeftinnačin.”217

Od1974.bioje,uzNikoluSrzentića,glavničlanSaveznekomisijekojajeizradilaKrivičnizakonSFRJiz1976.,ainakontogasenjihovasuradnjana-stavilakrozkoautorstvouKomentaru Krivičnog zakonika SFRJ,kojijeimaonizizdanja(urazdobljuod1978.do1996.).Godine1991.kraćevrijemejebiovoditeljradneskupinezaizradunovoghrvatskogKaznenogzakona.UpravotegodineobjaviojepoznatičlanakLa fin de siècle: krivično pravo i njegovo društvo (1991.)218ukojemjeistaknuodakriminalnapolitikamoraimatisvoj“liberal-niidemokratskikostur”,štoznačidasekaznazatvoratrebaizricatisamokadajetonužno,zalažućisezaprimjenualternativnihsankcija,ponajprijenovčanekazne,aliistodobnozaoštravatirepresijupremaopasnimdruštvenimpojava-makaošto jeorganiziranikriminal.Natajnačin jeprof.Bačićnedvojbenopokazaopravismjernovoghrvatskogkaznenogprava.Inakonumirovljenja1993.aktivnojekritičkipisaoiutjecaonadaljnjirazvojhrvatskogkaznenogzakonodavstva–u raduMoj alternativni nacrt KZ Republike Hrvatske (1996.)isticaojedezideologizacijukaznenogprava,njegovuutemeljenostuokvirima

215 Kambovski,V.,u:Zbornik radova posvećen prof. Franji Bačiću, op. cit.ubilj.214,str.156.216 Arnaudovski,Lj.,u:Zbornik radova posvećen prof. Franji Bačiću, op. cit.ubilj.214,str.61.217 Novoselec, op. cit. u bilj. 214, str. 307.218 Bačić,F.,La fin de siècle: krivično pravo i njegovo društvo,Zakonitost,br.1,1991.,str.

32–47.


pravnedržave,sintezinjegovezaštitne,preventivne,garantneisocijalno-etič-ke funkcije, transparentnostudefiniranjukriminalnogneprava, ograničenjedržavnekazneneprinude,načelokrivnjeisl.219NeopravdanojebiozaobiđenprilikomizradenovogkaznenogzakonodavstvaRepublikeHrvatske1997.go-dine,ali jezatodetaljnokritičkiprokomentiraonoviKaznenizakonuraduMarginalije uz novi Kazneni zakon (1997./1998.)koji je izašaoudvadijela.220 Također,kasnijejebioponovouključenkaovanjskisuradnikradneskupinezaizradunovoghrvatskogKaznenogzakonaiz2011.,kojojjedopredsmrtdostavljaosvojerukompisaneprimjedbeisugestije.

Prof.Bačićposebnosezanimaozafilozofijukaznenogprava,pajenerijet-koraspravljaoiopitanjimakaoštosubitisvrhakaznenogprava.Shvaćajućičovjekakaoslobodnoiodgovornodruštvenobiće,biojedeterminist,kritičanpremanovojdruštvenojobrani,priklanjajući seneoklasičnojškolikaznenogprava pod utjecajem suvremenih europskih kaznenopravnih teoretičara načelu sH.H. Jescheckom.U svojim radovima sezalagaoza liberalno kazneno pravoutemeljenonanačeluzakonitostiinačelukrivnje.

NemasumnjedajenjegovokapitalnodjeloКривично право: општ дел / Kri-vično pravo: opći dio / Kazneno pravo: opći dio,ukojejeugrađivaosvojestavoveotemeljnimpitanjimakaznenopravnedogmatike,unizuizdanjaurazdobljuod1961.do1998.,upočetkunamakedonskomjeziku,akasnijenahrvatskom.Usvakomnovom izdanjuprof.Bačić jeugrađivaonajnovijadostignućaka-znenopravnedogmatiketesuonaujednoisvjedočanstvorazvojanašekazne-nopravneznanostiudrugojpolovici20.stoljeća.Kaznenodjelouformalnomsmisluprof.Bačićdefinirakao“ponašanječovjekakojejeprotupravno,skriv-ljenoikažnjivo”.221Natajnačinodričebićukaznenogdjelastatussamostal-nogelementakažnjivosti,većgasmatrapozitivnimvidomprotupravnosti.Tostajališteubitinijepogrešno,međutim,takvastrukturaodričepotreburazli-kovanjazabludeobićukaznenogdjelaizabludeookolnostimakojeisključujuprotupravnost,akojeprof.Bačićrazlikujeupoglavljuokrivnji.Podutjecajemnjemačkekaznenopravnedogmatikeprof.Bačićjeshvaćaokrivnjuponajprijeunormativnomsmislu–kaosocijalno-etičkiutemeljenprijekorubrojivompo-

219 Bačić,F.,Moj alternativni nacrt KZ Republike Hrvatske,Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksu,vol.3,br.1,1996.,str.128–131.

220 Bačić,F.,Marginalije uz novi Kazneni zakon (opći dio),Hrvatskiljetopiszakaznenopravo ipraksu,vol.4,br.2,1997.,str.419–435; iBačićF.,Marginalije uz novi Kazneni zakon (posebni dio),Hrvatskiljetopiszakaznenopravoipraksu,vol. 5, br. 1, 1998.,str.115–141.

221 Bačić,F.,Kazneno pravo: opći dio, Zagreb, 1998., str. 104.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 799

činitelju,kojijedjelopočiniosnamjeromiliiznehajatejebioznaoilijebiodužanznatidajedjelozabranjeno.Zbogtogajezagovaraoekskulpirajućiuči-nakzabludeoprotupravnosti,akojajestupanjemnasnaguKaznenogzakona1997. takavučinak idobila. Ipak,nijebioposvedosljedanunormativnomshvaćanjukrivnjepajezagovaraodakrajnjanuždakodkojejeučinjenozlojednakozlukojejeprijetilobuderazlogisključenjakažnjivosti222,štojeubitibliskosadašnjemzakonskomrješenjujerjeposljedicaista–danemakaznenogdjela.Raspravljajući o svrsi kažnjavanja, priklanjao semješovitim teorijamasmatrajućidasekaznomistodobnoostvarujuretribucijaiprevencija.223Uudž-benikjeuvijeknakrajuuključivaoimaloljetničkokaznenopravo,držećidaopasnipočiniteljinajtežihkaznenihdjela,recidivisti,svojukriminalnukarijeruzapočinjutakoštosunajprijekaomaloljetnicipočinilikaznenodjeloizatosubilikažnjeni.Pritomjeisticaodasesržborbeprotivmaloljetničkedelinkven-cijeputemkaznenogpravanalaziuprevenciji.Prof.Bačićpisaojeiotemamaizposebnogdijela,kojejeuvećemopsegu

obradiouudžbenikukojijepisaonajprijeukoautorstvusprof.Šeparovićem(1982., 1985., 1989. i 1993.), a kasnije s odvjetnikomŠimomPavlovićem(2001.).SPavlovićemjeobjavioiopsežniKomentarKaznenogzakona2004.godine(idodatakiz2006.),aunjegasuuglavnom“unovoruho”bileponov-nopretočenenjegoveranijeraspraveoproblemimaopćegiposebnogdijela.Prof.Bačićbiojepoznatkaoteoretičardogmatičar,normativistkojipripi-

sujekaznamavisokumoćusuzbijanjukriminaliteta.Kaoiprof.Zlatarić,biojepodsnažnimutjecajemnjemačkekaznenopravnedogmatike,alimuse(zarazlikuodZlatarića)možeprigovoritidajeponekadulaziouduboketeorijskeraspravekojenisuimalepraktičnogznačenja,zbognedostatkauvidausudskupraksu.Međutim, na prvi pogled čvrste dogmatske strukture za njega nisubile nepromjenjive. U radu pod zagonetnim naslovom Kuda ide krivično pravo? (1970.)224 dao jeodgovorkoji glasi: “onamokamo ide i čovječanstvo”– jerkaznenosepravomorastalnorazvijatiibitiuvijekukoraksvremenom.Toobjašnjavaipromjeneunekimnjegovimstavovima–takojeuraduMiniogled o smrtnoj kazni (1987.) opravdavaopostojanjesmrtnekazne225,dabiseukasni-jimradovimaipakpriklonioabolicionizmu.226

222 Ibid., str. 187.223 Ibid.,str.382–388.224Bačić,F.,Kuda ide krivično pravo?, Jugoslavenskarevijazakriminologijuikrivično

pravo, br. 3, 1970.225Bačić,F.,Miniogled o smrtnoj kazni, Našazakonitost,br.4,1987.,str.532.


Imaojeistančanosjećajzapreciznuupotrebutermina–pouzorunanje-mačkudogmatiku, smatrao jedapravnipojmovimoraju imati točne izrazekakoihsenebimiješaloitimeizazivalopravnunesigurnost.Zbogtogaprof.Bačićbiojekritičanpremanekimlošimterminološkimrješenjimakojasuuve-denauhrvatskopravnonazivljeKaznenimzakonomiz1997.kaonpr.“ne-izravnanamjera”,izrazkojije,izposverazumljivihrazloga(jerjetoustvariprijevod izraza za jedan drugi pojam: dolus indirectus227),upornoodbijaokori-stitipajeradijepribjegavaoterminu“eventualnanamjera”odnosnolatinskomdolus eventualis.228Istovrijediizapodvođenjepočinitelja,poticateljaipoma-gateljauKaznenomzakonuiz1997.podzajedničkinaziv“sudionici”(njem.Beteiligung, franc. participation),zbogčegaseizgubiozajedničkiterminzapo-ticatelja i pomagatelja (njem. Teilnahme, franc. complicité), pa je potonje prof. Bačićnazvao“dionici”(pouzorunaŠilovićaiFranka).Premdasu“dionici”biliprihvaćeniudijelusudskeprakse229, u literaturi se uglavnom izbjegavao ovajtermin,aninoviKaznenizakoniz2011.ganijeprihvatio,većjeumjestotogasuziopojamsudionikanapoticateljaipomagatelja.Međutim,prof.Bačićjeautornizapravnihterminakojisudanasširokoprihvaćeni.Zalažućisezaograničenjanužneobrane,tvoracjetermina“inscenirananužnaobrana”,kojinepredstavljadoslovniprijevodnjemačkogAbsichtsprovokation(“namjernapro-vokacija”),negočakiboljeoznačavasadržajovogpravnoginstituta.Također,zasituacijukadasepočiniteljsamdoveoustanjeneubrojivostiprof.Bačićjeuspješnoskovaoizraz“samoskrivljenaneuračunljivost”odnosno“samoskriv-ljenaneubrojivost”,230kojijeod1997.postaoizakonskitermin.Upravooviizrazi,kojedanasredovitokoristimo,uvijekćenaspodsjećatinavelikidopri-nosprof.Bačićanašojkaznenopravnojznanosti.

226 Bačić,op. cit. ubilj.221,str.406.227 Dolus indirectusje,naime,oblikobjektivneodgovornostikoji,polazećiodteorije

versari in re illicita, počiniteljuuračunava sveposljedice koje proizađu iznjegoveradnje.

228 Nažalost,izraz“neizravnanamjera”ušaojeiunoviKaznenizakoniz2011.229 Vidinpr.VSRHIKž492/2007-8od20.2.2008.;VSRHIKž206/2005-7od23.

2. 2006.;VSRHIKž581/2007-5od19.11.2008.;VSRHIKž211/2006-6od8.6. 2006.;VSRHIKž476/2008-7od17.12.2008.;VSRHIKž742/2008-4od14.1. 2009.;VSRHIKž1268/2007-7od10.9.2008.;VSRHIKž921/2007-3od15.11. 2007.;VSRHIKž45/2003-3od29.6.2006.;VSRHIKž49/2004-3od9.12.2004.;VSRHIKž854/2004-3od25.11.2004.;VSRHIKž200/1999-5od16.12. 2003.;VSRHIKž718/2003-9od28.10.2003.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 801

7.3. Profesor emeritus Željko Horvatić

UzŠeparovićaiBačića1987.naKatedrudolaziprof.Željko Horvatić (rođ.1934.)231 koji je dotad djelovao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.Diplomirao jenaPravnom fakultetuSveučilištauZagrebu1956. godine, aistegodinezaposliosekaosudskivježbenikKotarskogasudauZagrebu.Od1957.radiojekaosudacKotarskogsudauDelnicamatejeutomrazdobljubioinjegovpredsjednik.Magistriraoje1962.naPravnomfakultetuuZagrebustemommagistarskograda“SudskaopomenaunašemkrivičnompravuinjenaprimjenauNRHrvatskojod1.I1960.do31.XII1961.godine”.Od1963.biojepravnisavjetnikivoditeljpravnihposlovapoduzećaHidrotehna-Ingra,aod1967.jesavjetnikuhrvatskomRepubličkomsekretarijatuzapravosuđe.Nakonštoje1977.g.doktoriraonaPravnomfakultetuuZagrebu,obranivšidisertacijupodnaslovom“Izbor,vrsteimjerekazneučiniocimakrivičnihdjelaujugoslavenskomkrivičnompravuisudskojpraksi”,istegodinezapošljavasenanovoosnovanomPravnomfakultetuuRijeci.Tamojenapredovaodozva-njaredovitogprofesora,predavaokaznenopravoikriminologiju,bioprodekanidekanFakulteta,apotomiprorektorSveučilištauRijeci.UtomrazdobljubiojeipredsjednikZajedniceSveučilištauHrvatskoj.Od1987. g. zapošljava senaPravnom fakultetuuZagrebu, gdjepreda-

jedoumirovljenja2004.godine.Predavaojekaznenopravo,kriminologijuimeđunarodnokaznenopravo,abiojedekanFakulteta(1991.–1993.),pred-stojnikKatedre za kazneno pravo, voditelj Poslijediplomskog studija iz ka-znenihznanostiPravnogfakultetauZagrebu,dopredsjednikUpravnogvijećaSveučilištauZagrebu,predavaokriminologiju,politikusuzbijanjakriminalaikaznenopravonavišemivisokomkriminalističkomstudijuVisokepolicijskeškoleMinistarstva unutarnjih poslovaRH, predavao kriminologiju i pravnistatusduševnoabnormalnihosobanaposlijediplomskimstudijimaizsocijalnepsihijatrijeisudskepsihijatrijenaMedicinskomfakultetuuZagrebu.OdržaojegostujućapredavanjanaSveučilištimauSAD-u(YaleiDuke),Njemačkoj(Freiburgi.B.),Italiji(Trst,Padova,Catania,Rim),Austriji(Graz,Beč),Slo-veniji(Ljubljana),Poljskoj(Toruń,Krakov),Mađarskoj(Budimpešta),Nizo-zemskoj(DenHaag)idr.Objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova te je bio autor i

koautordesetakknjiga.Godine2004.objavljenojeposebnoantologijskoizda-

230 U ranijoj literaturi se ovaj institut označavao latinskim terminom actio libera in causa,štonijebiloposvetočnojerjetoustvariširipojamkojiseodnosiinasituacijukadasepočiniteljsamdoveoustanjenesposobnostizaradnju.


njenjegovihnajznačajnijihradova:Kazneno pravo i druge kaznene znanosti,kojeobuhvaćaotprilikepedesetakodabranihradovaobjavljenihurazdoblju1963.– 2003.izpodručjakaznenogapravaikaznenihznanosti.Većisumaranuvidusadržajovogdjelaodajedajeriječosvojedobnovrloaktualnimtemamana-šegkaznenogprava.Uprvompoglavljupodnaslovom“Kaznenopravo–općeteme”svrstanisuradovikojejepisaopovodomvelikihzakonodavnihreformihrvatskogkaznenogzakonodavstva–od1977.godinekadasuseusustavupo-dijeljenenadležnostistvaralitemeljibudućegsamostalnoghrvatskogkaznenogzakonodavstva,takoinakon1990.uočistupanjanasnagunovoghrvatskogkaznenog zakonodavstva. S obziromna to da je prof.Horvatić bio aktivnisudionikuobaovaprojekta(1970-ihkaočlanradneskupine,a1990-ihkaovoditelj radne skupineza izradunovogkaznenogzakonodavstva), značajnojeutjecaonaoblikovanjehrvatskogkaznenogprava.Bavećiseopćimkazne-nopravnim temama, prof.Horvatić je propagirao kazneno pravo kao jedanod najznačajnijih instrumenata suvremene politike suzbijanja kriminala tevladavineprava.Udrugompoglavljupodnaslovom“Kaznenopravnesankcijei njihova primjena” sadržano je četrnaest članaka vezanih uz problematikukaznenopravnihsankcija,čimeseprof.Horvatićbavioiusvojojdisertaciji,aukojimaobrađujenekanajznačajnijapitanjakažnjavanja iprimjenedrugihkaznenopravnihsankcijauhrvatskomzakonodavstvu.Ovdjesenalazečlancioprimjeninekadašnjihmjeraupozorenja(sudskeopomeneiuvjetneosude),na-čeluzakonitostiiindividualizacijeukaznenompravu,sigurnosnimmjerama,institucijioslobođenjaodkazneiublažavanjakazne,svrsikažnjavanja,izboruvrsteimjerekazneidr.Također,ovdjeseprof.Horvatićbavioipovijesnimtemama (npr.novčanomkaznomuKorčulanskomstatutu).Trećepoglavljepodnaslovom“Međunarodnokaznenopravo”obuhvaćatričlanka.Premdasemeđunarodnimkaznenimpravomautorvišebavioumonografskimizdanjimaiudžbeničkojliteraturi,uovimradovimaseposebnobavioprincipomneizru-čenjazapolitičkedelikte,pravimažrtavaratateglobalnimsuprotstavljanjemkriminalunaprijelomumilenija.Uokvirupotonjetemeukazaojenatodaje“čovječanstvoudubokojkrizi”,da jeono”danasmeđusobnopovezanovišenegoikadprije”tedajeprisutan“osjećajnesigurnosti”232,štopotkrepljujei

231 UsporediHorvatić,Ž.,Kazneno pravo i druge kaznene znanosti: Odabrani radovi(1963-2003), Zagreb, 2004., str. I – II; Cvitanović, L.,Željko Horvatić: Kazneno pravo i druge kaznene znanosti (1963-2003), recenzija,str.1–3,dostupnona:https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Datoteke/Recenzija-L-CVITANOVICA-doc.pdf (27. 10. 2014.).

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 803

statistikamaoporastukriminala233teističevažnostmeđunarodnogkaznenogpravakao“supranacionalnogprava”usuzbijanjuglobalnogkriminala.234Če-tvrta cjelina obuhvaća problematiku prekršajnog prava kao dijela kaznenogpravau širemsmislu, a sadrži četiri članka.Prof.Horvatićpokazujevisokukompetentnostuovompodručjutejebioivoditeljradneskupinezauređenjenovoghrvatskogprekršajnogprava,kojejeusvojilokonceptoprekršajimakaoposebnom obliku kažnjivih ponašanja, za što se prof.Horvatić zalagao još1980-ihgodina.

Petopoglavljenosinaslov“Politikasuzbijanjakažnjivihponašanja(Krimi-nalnapolitika)”,aobuhvaćapetčlanakaukojimaprof.Horvatićizražavasvojpoglednakaznenopravokaoautonomničimbenikuborbiprotivkriminala,ujednosvjestannjegovogsupsidijarnogifragmentarnogkaraktera.Smanjenjekriminala,kao“nedostižancilj”,zaprof.Horvatićanijebioujednoi“ciljkojiopravdavasredstva”,većsetemeljinanastojanjupojedinacaidruštvaupo-trazizaidejom“općegdobra”.Utomsmisluprotiviosezaoštravanjukazne-nopravnerepresije,kojujezagovaralaneoklasičnaškolakaznenogprava.Šestidionijeuskovezanuzkaznenopravo,većobuhvaćaradoveprof.Horvatićaukojimasebaviopravosuđemkaocjelinom,zasigurnoutemeljenenavlastitomiskustvuradaupravosuđukaosavjetnika.Većinaslovprvogteksta“Pravo-suđekasni,kasni”,kojijeizvornobioobjavljenuVjesniku1971.,ukazujenasporostpravosuđakojejeprisutnoidanas,aprof.Horvatićsmatradasetomožeprevladatimodernizacijompravosuđa,kojase“nesmijevišeodgađatijersvakipropuštenidanznačizakašnjavanjezamjeseceigodine.”235Konceptka-znenogapravaufunkcijipolitikesuzbijanjakriminalaostvarivjepremaprof.Horvatićujedinoisamouzpravilnofunkcioniranjekaznenogpravosuđapoduvjetomdasenjimenedovodeupitanjetemeljnaljudskaprava,čimesebaviuposljednjojskupiniodabranihradova.Prof.Horvatićse1990-ih,kadasuinastalioviradovi,posebnozanimaozaljudskapravateje,međuostalim,bioihrvatskikandidatzasucaEuropskogsudazaljudskapravauStrasbourgu.

Uovomprikazudjelaprof.Horvatićanužnojeosvrnutiseinanekeknji-gekoje jenapisao.Ovdjeposebnovalja izdvojitinjegovuknjiguElementarna kriminologija: osnove učenja o pojavnim oblicima i uzrocima kažnjivih ponašanja. U tomdjelunajprijeuvodnoraspravljaopredmetuipojmukriminologijeinje-govumjestuusustavuznanosti,azatimdajeprikazpovijesnograzvitkakri-

232 Horvatić, op. cit.ubilj.232,str.422–423. 233 Ibid.,str.426–430.234 Ibid., str. 433.


minologije.Nakontogasistematskiobrađujekriminološketemepolazećiodbipartitnestruktureukojojnajprijestavljafokusnafenomenologiju(pojavneoblike),azatimnaetiologiju(uzroke)kažnjivihponašanja.Pojedinepojavneoblikegrupirapremarazličitimkriterijimatekomentirastatističkepokazate-lje,ukazujućipritomnaodređenetrendoveukriminalitetutevodećiračunaio“tamnojbrojci”kažnjivihponašanja,kojajekodnekihdjelavišeilimanjeizražena.Sistematičnost izlaganjaouzrocimakažnjivihponašanjaogledaseuprihvaćanjupodjelena egzogenu i endogenu etiologiju, akonačni zaklju-čaktemelji senakombiniranjuegzogenih iendogenihuzrokakriminaliteta.Valjanapomenutidajeovaknjigadoživjelajošdvaizdanja(1993.i1998.),a u posljednjem izdanju (Osnove kriminologije: temelji učenja o pojavnim oblicima i uzrocima kažnjivih ponašanja)musekoautorskimdoprinosompridružioiprof.DavorDerenčinović.Zajednosprof.DerenčinovićemnapisaojeiknjiguuserijiCriminal Justice

Systems in Europe and North America: Croatia(Helsinki,2002.),djeloukojemjeprviputnaengleskomjezikusistematskiprikazanohrvatskokaznenopravo.Zbogtogajeovaknjigapredstavljalapolaznutočkusvakomstrancukojise,istražujućiporedbenopravo,zanimaozaosobitostihrvatskogkaznenopravnogsustava u razdoblju tranzicije.Kaoštojevećspomenuto,prof.Horvatićbiojevoditeljradneskupinekoja

jeizradilaprviposlijeratnihrvatskiKaznenizakon,akaosvjedočanstvopro-cesaizradetogzakonateradiobjašnjenjapojedinihnovinaobjaviojeknjiguNovo hrvatsko kazneno pravo.236OsimKaznenogzakonaskomentarskimbilješ-kama,knjiga sadrži jošdva tekstaprof.Horvatića:Povijest hrvatskoga materi-jalnog kaznenog prava237 i Temeljne postavke za oblikovanje hrvatskoga materijalnog kaznenog prava delegeferenda.Također,ukazaojeinanizpogrešakautekstuKaznenogzakona,kojesuunarednimzakonskimizmjenamabileotklonjene.Prof.Horvatić je i koautorudžbenikaopćeg i posebnogdijela kaznenog

prava. Kazneno pravo: opći dio je najprije napisao s prof. Novoselcem (1999. i 2000.)238, a zatim odabrana poglavlja samostalno (2003.). Kazneno pravo: po-sebni dio(1999.)objaviojeukoautorstvusprof.Šeparovićemisuradnicima.Obaudžbenikasunajezgrovitnačinobradilasloženumaterijukaznenogpravaisvojomkoherentnomstrukturompribližilagradivostudentima.235 Ibid.,str.607.236 Horvatić,Ž.,Novo hrvatsko kazneno pravo, Zagreb, 1997.237 VidiiprikazakademikaL.Margetića:Željko Horvatić: Povijest hrvatskoga materijalnog

kaznenoga prava u knjizi: Željko Horvatić, Novo hrvatsko kazneno pravo, Zagreb, 1997, ZbornikPravnogfakultetauZagrebu,vol.48,br.1-2,1998.,str.221–228.

238 Vidi i prikaz Cvitanović, L., Željko Horvatić - Petar Novoselec: Kazneno pravo (opći dio), Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 8., br. 1, 2001., str. 699 - 702.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 805

Svojameđunarodnaiskustva,kaočlanbrojnihradnihskupinaikonferen-cijau inozemstvu,pretočio jeuknjiguDjelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala.239Unjoj jeposebnoobradioodnosRepublikeHrvatskepremarazličitimmeđunarodnimorganizacijama:Ujedinjenimnarodima,Vije-ćuEurope,Europskojunijiidr.UpozoravaojedabisebrojnemeđunarodneobvezeRepublikeHrvatskesamoupodručjukaznenogprava,osobitokadasenajavljujuopsežnezakonodavnereformeradiusuglašavanjanašegpravnogsu-stavasastandardimaizahtjevimaVijećaEurope,moralepomnoistručnoana-lizirati.Beztakveanalizesmatrada“svaka,painašadržavamožesenaćina‘vjetrometini’stalnoginesustavnogdjelovanjaradiudovoljavanjazahtjevimakojimajenerijetkovećudovoljenoilikojimasenemožeilinetrebaudovoljitijersuusuprotnostisvećpreuzetimmeđunarodnimobvezamaoistojstvari.”240 CitiraneriječiposebnovrijedeizanekepothvatenašegzakonodavcauprocesupristupanjaEuropskojuniji.Trebalobi,smatraprof.Horvatić,prijeinterven-cijeubilokojemdijelupravnogsustava,djelovanjemzakonodavne,izvršneilisudbenevlasti,paikadaseradioobvezamasuprotstavljanjukriminalu,jasnorazlučiti obveze prema pojedinimmeđunarodnim organizacijama jer se sveonesmatrajuneupitnimautoritetima:“Državnavlastmorajasnoznatištojojjeutomsmislučinitiizašto,osobitoakosunekeobveze,preuzeteoddvijuilivišemeđunarodnihorganizacija,umeđusobnomnesuglasju”.Zbograzličitosti interesa i društvenog angažmana, teško jeocijeniti znanstveni

doprinosprof.Horvatića,alijenespornodajeonjedanodglavnihkreatoratranzicijskog hrvatskog kaznenog zakonodavstva, da je ostvario značajneangažmanenameđunarodnomplanutedajedopriniorazvojukriminologijeu Hrvatskoj. Upravo je u međunarodnim krugovima uspio ostvaritiprijateljstva s brojnim poznatim kriminolozima i teoretičarima kaznenogprava,međuostalim,is“ocemmeđunarodnogkaznenogprava”M.CherifomBassiounijem. Kriminologiju, kojom je posebno zainteresirao i mlađenastavnike na Katedri, i danas predaje na poslijediplomskom studiju izkaznenopravnih znanosti.Kaopredavač, prof.Horvatić će ostati zapamćenkao karizmatični nastavnik i vrstan re-toričar koji povremeno voli podizatitonnapredavanjima,čimevještoprivlačipozornost studenata.

ZbogsveganavedenogPravnifakultetuZagrebumujeučastnjegova80.rođendanapriredioposebanbrojZbornikaPravnogfakulteta.Prof.HorvatićjedanaspredsjednikAkademijepravnihznanostiHrvatsketepredsjednikDruš-

239 Horvatić,Ž.,Djelovanje međunarodnih organizacija u suzbijanju kriminala, Zagreb, 2002.240 Ibid., str. 111.


tvasveučilišnihnastavnikaidrugihznanstvenikauZagrebu,anaKatedrizakaznenopravoidaljedjelujekaoprofessor emeritus.

7.4. Profesor Petar Novoselec

Nakonodlaskaumirovinuprof.Šeparovićanaupražnjenomjesto1999.izabran je prof. Petar Novoselec (1938.)241, tada redoviti profesor na Pravnom fakultetuuOsijekuidonedavnisudacVrhovnogsuda.NaPravnomfakultetuuZagrebudiplomirao je 1962. godine, a tijekom studija bio je kao stipen-dist francuskeVlade auditeur libre na Sveučilištu u Strasbourgu (akad. god.1960./61.).Nakon studija zaposlio se uupraviOpćineBjelovar, a zatim jeprihvatioposaovoditeljaslužbeopćihposlovaujednojbjelovarskojbanci.Me-đutim,kakojeodranijepokazaointereszafilozofiju,odlučiojeuzradupisatistudijfilozofijenaFilozofskomfakultetuuZagrebu,kojimeđutimnijedovr-šio242jermuse1969.otvorilaprilikadasezaposlikaoistražnisudacOkružnogsuda u Bjelovaru, što je prihvatio.Ubrzo upisuje poslijediplomski studij izkaznenopravnihznanostinaPravnomfakultetuuZagrebuteje1976.obra-niomagistarskiradpodnaslovom“Idejadruštveneobraneukaznenopravnojznanosti”.Ovaj radbio je radikalnakritikanovedruštveneobrane,pokretakojijeimaoodjekaiutadašnjojjugoslavenskojkaznenopravnojznanosti,po-sebnomeđuslovenskimautorima(npr.Bavcon).Prof.NovoselecjepolazištepredvodnikanovedruštveneobraneMarcaAncelaoznačiokao scijentizam,kaovrhunacfilozofskogpozitivizma,štojeizvodioizAncelovaodbijanjamo-ralnogprijekora,zalaganjazamonistički sustav sankcija (integracijukazni isigurnosnihmjera)teprihvaćanjaterapeutskogkaznenogpravakaoisključivospecijalno-preventivnoorijentiranogkaznenogpravaukojemćeglavnuriječvoditi stručnjaci nepravnici.Neprihvatljivim je smatrao Ancelovo zalaganjezadejuridizaciju,kojejevodilouzanemarivanje,paipodcjenjivanjekazneno-pravnedogmatike.Prof.Novoselecsetakoidanasradijepriklanjashvaćanjimaneoklasičneškole,kojakaznenopravotemeljinakrivnjiinadjelu,usvajajućipritomdualističkisustavsankcija(kazneisigurnosnemjere).

Kaosudac,prof.Novoselecbiojesuočenshrvatskimproljećem(1971.)teje,unatočnekimoslobađajućimpresudamaupredmetimapolitičkihverbalnihdelikataičlanstvuuMatici hrvatskoj,zadržaoposaosuca.Paralelnouzradna

241 Usporedi Maršavelski, A., Petar Novoselec: Opći dio kaznenog prava (drugo izdanje, Zagreb, 2007.),prikaz,Pravnik,br.84,2007.,str.227–229.

242 Intereszafilozofijuizmladihdanazadržaojeidanas,štopokazuječinjenicadajenedavnopreveoknjiguÉmilaCioranaO nedaći biti rođen, Zagreb, 2013.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 807

sudupisaojedoktorskudisertacijuteostvarionekolikoistraživačkihposjetaMaxPlanckinstitutuzastranoimeđunarodnokaznenopravo,gdjejebiopodsnažnimutjecajemH.H.Jeschecka, skojimjeuspostaviodugogodišnjeprija-teljstvo,akasnijejeprijateljskeodnosenastavioisnjegovimnasljednicimaAl-binomEseromiUlrichomSieberom.Doktorskudisertacijupodnazivom“Te-meljniaktualniproblemikrivnjeukaznenompravu”obraniojenaPravnomfakultetuSveučilištauZagrebu1985.,amentormujebioprof.Bačić.Krivnjuprof.Novoselecpromatrakaosocijalno-etičkisud,kritizirajućioneautorekojikrivnjupokušavajunadomjestiti raznimoblicima socijalneodgovornosti, aliionekojijeprihvaćaju,alijetumačeupravcuobjektiviziranjaodgovornosti.Takose,analizirajućisukobizmeđupsihološkihinormativnihteorijakrivnje,priklanjanormativnimteorijama,učemuseogledaiBačićevutjecaj.Prof.No-voselecsezalagaozatodaneotklonjivazabludaoprotupravnosti isključujekrivnju,aotklonjivadaimaučinakfakultativnogoslobođenjaodkazne,štojekasnijebiloiprihvaćenouKaznenomzakonuiz1997.,kaoiunovomKazne-nomzakonuiz2011.Međutim,zarazlikuodprof.Bačića,prof.Novoselecsezalagaozapreoblikovanjekrajnjenuždesukladnodiferencirajućimteorijamana način da jedna isključuje protupravnost, a druga krivnju, što je najpriježelioimplementiratiuhrvatskozakonodavstvonovelomKaznenogzakonaiz2003.,akasnijejetobiloprihvaćenounovomKaznenomzakonuiz2011.Godine 1988. izabran je za docenta naPravnom fakultetu uOsijeku, a

1990.zaizvanrednogprofesoranapredmetukaznenopravo.Nakonosamosta-ljenjaHrvatske1991.izabranjezasucaVrhovnogsudaRepublikeHrvatske,zadržavšiprofesuruuOsijeku.TadajeosnovanoiDruštvohrvatskihsudaca,načijemčelujebioprof.Novoselec.Međutim,zavrijemeratasupočelipoli-tičkipritiscinaVrhovnisud,kojijetimpritiscimaodolijevaodo1995.kadajepočelavelikačistkaukojojje13sudacaVrhovnogsudasmijenjeno,međukoji-majebioiprof.Novoselec.Međutim,idaljejepredavaonaPravnomfakultetuuOsijekutejetamo1996.izabranuzvanjeredovitogprofesora,aod1992.do1997.predavaojekaznenopravoinaPravnomfakultetuuMariboru.Od1999.godinepostajeprofesornaPravnomfakultetuuZagrebu,aosimobave-zanadodiplomskomstudiju,tamojepočeopredavatiinaposlijediplomskomstudiju.Također,držaojegostujućapredavanja1995.naposlijediplomskomstudijunaPravnomfakultetuuLjubljani,1997.uokviruprojektaCEEPUSnaPravnomfakultetuuGrazui2003.naSveučilištuParisIIAssas.Istegodine,kadapočinjedjelovatinazagrebačkojKatedrikaznenogprava,

objavljujeudžbenikKazneno pravo: opći dio (1999., 2. izd. 2001.) u suautorstvu sprof.Horvatićem,akasnijećesamobraditicjelokupnumaterijuopćegdije-


lauknjiziOpći dio kaznenog prava (2004., 2. izd. 2007., 3. izd. 2009., 4. izd. 2013.).243Ovaknjigajezasigurnokapitalnodjeloprof.Novoselcatemožemorećidajeriječojednomodnajboljihudžbenikaopćegdijelakaznenogpravakoji jedosadHrvatska imala.Kvaliteteoveknjige rezultat su iskustvaprof.Novoselca,kojije,posvetivšisvojradnivijekkaznenompravu,uspiopostićipotpuniskladupovezivanjuprakseiteorijekaodugogodišnjisudac,azatimiznanstvenik.Tastalnapovezanostspraksomostavila je tragoveuautoro-vimveomavrijednimkomentarimaodlukanašihkaznenihsudova(odkojihjevećinapubliciranauHrvatskomljetopisuzakaznenopravoipraksu).Takouovojknjizinalazimooko500primjeraizsudskeprakse,kojisepojavljujupretežitousitnomslogu,anabrojnesudskeodlukeautorupućujeiusamomtekstu.Nijednavrijednaknjiganijenastala“prekonoći”patakomožemorećida iova imarelativnodugrazvojniput.Njezinekorijenenalazimouknjiziprof. Novoselca Krivično pravo: krivično djelo i njegovi elementi iz 1990. (1. i 2. izdanje),ukojojjeautorobradiomanji,alisredišnjidioopćegdijelakaznenogprava–tzv.pretpostavkeiliuvjetekažnjivosti,atosučetirielementaformal-nogpojmakaznenogdjela:radnja,predviđenostdjelauzakonu,protupravnostikrivnja.244Tajdiomaterijeobradiojeikasnijeuspomenutomudžbenikuukoautorstvusprof.Horvatićem,ukojemjenapisaoipoglavljaostadijimaka-znenogdjela,osudioništvuteostjecajuiproduljenomkaznenomdjelu–štojezajednosačinjavalotrećidioknjige(Kazneno djelo), a Novoselec je bio autor i drugog dijela (Kazneni zakon).

Sadržaj knjigeOpći dio kaznenog prava (2013.) koncipiran jeu sedamdi-jelova: 1. Kazneno pravo, 2. Kazneni zakon, 3. Kazneno djelo, 4. Posebni pojavni oblici kaznenog djela, 5. Kaznenopravne sankcije, 6.Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela, 7. Kratak uvod u međunarodno kazneno pravo.Prvidioknjigepočinjedefiniranjempojma,predmetaisvrhekaznenogprava;slijedianalizaodnosakaznenogpravapremadrugimgranamaprava;zatimseopisujekriminaliteti znanosti o kriminalitetu; iznesene su glavneodrednicepovijesti kaznenogpravaikaznenopravneznanosti;opisanesuškolekaznenogprava;ukratkim

243 U posljednjem izdanju mu se priključio kao suautor prof. Igor Bojanić, njegovnekadašnjiučenik.

244 Prof. Novoselec je ispravno u kasnijim radovima pojam “predviđenosti djela uzakonu”zamijeniopojmom“bićakaznenogdjela”(njem.Tatbestand). U spomenutoj knjizibilojeriječiioposebnimpretpostavkamakažnjivosti,alineuzasebnojglavi,većjeuokviruI.glave(Pojam krivičnog djela)bioiznesenosvrtna“dopunskeuvjetekažnjivosti”.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 809

crtamaautornastojiprikazatiipovijesthrvatskogkaznenogprava245;također,analiziranjeiodnoskaznenog,stegovnogiprekršajnogprava.Udrugomdije-luautornavodiglavnoisporednokaznenozakonodavstvoRepublikeHrvat-ske;definirairazrađujenačelozakonitosti;baviseproblematikomtumačenjakaznenog zakona; razlučuje primjenu hrvatskog kaznenog zakonodavstva uprostoru.Trećiičetvrtidiobaveseključnimpitanjimakaznenopravnedogma-tikevezanimuzpojamkaznenogdjela,tj.uznjegoveelemente(radnja,bićekaznenog djela, protupravnost, krivnja, posebne pretpostavke kažnjivosti) injegoveposebnepojavneoblike(pripremneradnje,pokušaj,dovršenokazne-nodjelo, sudioništvo, stjecaj,produljenokaznenodjelo).Prof.Novoselec jekritiziraoformulacijuKaznenogzakonaiz1997.premakojojpokušajčini“tkosnamjeromzapočneostvarenjekaznenogdjela”tesezalagaozarecepcijuau-strijskeinačiceindividualno-objektivneteorije246,štojeiprihvaćenounovomKaznenomzakonu.Upetomdijeluprof.Novoselecanalizirakaznenopravnesankcije(kaznamaisigurnosnimmjerama).Onjebiopredvodnikgrupenašihautorakojajekritiziralaodredbučl.4.Kaznenogzakonaiz1997.kojadefiniranačelokrivnjetakoda“nitkonemožebitikažnjennitisepremanjemumožeprimijenitidrugakaznenopravnasankcijaakonijekrivzapočinjenokaznenodjelo”.Smatradajetaodredbasugeriralamonističkisustavsankcija,atreba-la je opravdati stajališteZakonapremakojemneubrojivi počinitelj izlazi izkaznenogprava,pamuseuposebnom(izvanparničnom)postupkuodređujeliječenjekojesenesmatrasigurnosnommjerom.UnovomKaznenomzakonuiz2011.stajališteprof.Novoselca jeprevladalo(čl.4.:“Nitkonemožebitikažnjenakonijekrivzapočinjenokaznenodjelo”),premdasenijediralourješenje prema kojem je obvezno psihijatrijsko liječenje neubrojivih počini-telja uređeno izvankaznenog zakonodavstva. Svrhakažnjavanja je za prof.Novoselcanalinijimješovitihteorija,prihvaćajućiistodobnopravednostipre-vencijukaosvrhekazne.Zalagaosezauvođenjedoživotnogzatvorasmoguć-nošćuuvjetnogotpusta,atuidejujeugradioiunoveluKaznenogzakonaiz2003.,zbogčegajenaišaonažestokukritikuvećineautorakojaodbijatakvu

245 Ovdje autor obrađuje razvoj hrvatskog kaznenog zakonodavstva, a smatramoposebnom vrijednošću to što su iznesene i sažete biografije glavnih pisaca urazvitku hrvatske kaznenopravne znanosti: Josipa Šilovića, Stanka Franka iBogdanaZlatarića.Dakako,sobziromnatematikuudžbenika,razumljivoještoseautorusvojemprikazumoraoograničitinaznanstvenikekojisusebavilikaznenimmaterijalnim pravom.

246 Vidiiizvrsnuraspravuprof.NovoselcaopokušajuučlankuRazgraničenje pripremnih radnji i pokušaja,ZbornikPravnogfakultetauRijeci,vol.29,br.2,2008.,str.721–759.


sankciju.Šestidio(uprvomizdanjupetidio)obrađujetematikuodgovornostipravnihosobazakaznenadjela,kojujeprof.Novoselecprviuniouudžbenikizkaznenogprava,abiojeivoditeljradneskupinekojajeizradilaZakonoodgovornostipravnihosobazakaznenadjelaiz2003.Sedmidio(uprvomiz-danjušestidio),zamišljenkaouvodumeđunarodnokaznenopravo,obrađujenajprijenjegovrazvitak,azatimuosnovnimcrtamainjegovdanašnjiizgledusvjetluRimskogstatutaiz1998.247KvaliteteknjigeOpći dio kaznenog pravakaoudžbenikaočitujuseponajprijeuizrazitojsistematičnosti,jasnoći,precizno-sti,izbjegavanjuretorikeiponavljanja,kaoiuvećspomenutimprimjerimaizsudskepraksekojenalazimouzsvakiinstitut.Natajnačinjesloženamaterijaopćegdijelakaznenogprava,ipoobujmuiponačinuizlaganja,uovojknjizipribliženapotrebamaimogućnostimadanašnjegstudenta.Sdrugestrane,ovaknjigapopristupu,obradiikoncepcijiispunjavanajvišekriterijeidalekonad-mašujeudžbeničkikarakter,imajućiposebnuvažnostzanašukaznenopravnuznanost.Naime,knjigasadržibrojnezanimljivefinesekojenalazimopretežnousitnomslogu,atusečitateljsusrećesrazličitimkomparativnimanalizama,spornim teorijskimpitanjima,autorovomkritikompojedinihpozitivnoprav-nihodredaba iprijedlozimanovihzakonskih rješenja–ponajvišeonihkojasutrebalastupitinasnagunovelomKaznenogzakonaiz2003.,čijujeizraduvodio upravo prof. Novoselec.248

Prof.NovoselecjeokupiovećuskupinuautorauizradiudžbenikaPosebni dio kaznenog prava (2007.)249ukojemjeondaonajvećidoprinos,paseiuovomudžbeniku čitatelj susreće s citatima brojnih sudskih odluka.Kao što prof.Novoselecnavodiuuvodu,analizasudskepraksestudentimaomogućavada“apstraktnumateriju zornodoživenakonkretnimprimjerima” te je “nužniuvjetprodubljenogiproduktivnogučenja”,250sčimesesvakakotrebasložiti.Isteodlikekojekrasenjegoveudžbenikemogusepripisatiiprof.Novoselcu

kaopedagogu.Usvojimpredavanjimatemeljitobiobradioključneteorijskeproblemekaznenogpravauzbrojneživotneprimjereizsudskepraksepomoćukojihsustudentilakšerazumijevaliinstitutekaznenogprava.Ovajtippreda-vanjasedanassvevišeusvajaikoddrugihnastavnikanaKatedri.

247 OvomtematikombavioseikaokoautorknjigeJosipović,I.;Krapac,D.;Novoselec,P., Stalni međunarodni kazneni sud, Zagreb, 2001.

248 Opsežnanovelajedonesena2003.,alinijestupilanasnagujerjujeukinuoUstavnisudzatošto,kaotzv.organskizakon,nijebilaizglasanaapsolutnomvećinom.VidiodlukuUstavnogsudaRHU-I-2566/2003iU-I-2892/2003od27.studenog2003.

249 Novoselec, P. (ur.), Posebni dio kaznenog prava,Zagreb,2007.(suautori:K.Turković,D.Derenčinović,L.Cvitanović,I.Bojanić,V.GrozdanićiA.Kurtović).

250 Ibid.,str.XVIII.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 811

Premdaprimarnoorijentirannahrvatskukaznenopravnuznanostipraksu,prof.Novoselecjeobjaviovišeradovaiustranimpublikacijama–uglavnomnanjemačkomtefrancuskomjeziku.251

Nakonodlaskaumirovinu2008.godineprof.Novoselec je idaljeveomaaktivankaostručnjakiznanstvenik.Godine2009.izlazinjegovaknjigaUvod u gospodarsko kazneno pravo252, prva znanstvena monografija iz ove relativno mlade granekaznenogpravauHrvatskoj.Premdapripadageneracijikojaseškolova-lauvrijemesocijalističkeekonomije,prof.Novoselecjetemeljitoivrlouspješ-noobradiotematikugospodarskogprava,pričemusunanjeganajvećiutjecajimaliradovinjemačkogteoretičaraKlausaTiedemanna.Prof.Novoselecbiojeveomakritičanpremainercijihrvatskogzakonodavcakojijeuosnovizadržao

251 Radoviprof.Novoselcaobjavljeniuinozemnimpublikacijama:Der Verbotsirrtum im jugoslawischen Strafrecht,JahrbuchfürOstrecht,vol.l.,1983.,str.89–97;Détermination d’une peine unique,YugoslavLaw,1987., str.195–212;Schwangerschaftsabbruch im internationalen Vergleich – Landesbericht Jugoslawien, u: Schwangerschaftsabbruchim internationalen Vergleich, Teil 1: Europa, l988., str. 891 – 951;Wesentliche Strafbarkeitsvoraussetzungen einer modernen Strafgesetzgebung aus kroatischer Sicht, u: Eser,A.;Kaiser,G.;Weigend,E.(ur.),Von totalitärem zu rechtsstaatlichem Strafrecht, Freiburg,1993.,str.165–182;Notwehr gegen Erpressung i.e.S. und Chantage,NStZ,1997., str.218–221;“Kriegsschiff-Fall” (Urteil des Obersten Gerichtshofs der Republik Kroatien vom 7.9.1994),u:Eser,A.;Huber,K.;Cornils,B.(ur.),Einzelverantwortung und Mitverantwortung im Strafrecht,Freiburg,1998.,str.415–417;Das neue kroatische Strafgesetz von 1998, Zeitschrift für die gesamte Strafrechtswissenschaft, vol. 111, 1999.,str.521–538;Materielles Völkerstrafrecht in der Novelle des kroatischen Strafgesetzes vom 9. Juli 2003,u:Roggemann,H.;Kurtović,A.;Novoselec,P.(ur.),Rechtsfragen der Zusammenarbeit mit der Internationalen Strafgerichtsbarkeit in Kroatien und Deutschland, Berlin,2004.,str.67–77;Kroatien (Landesbericht),u:Eser,A.;Sieber,U.;Kreicker,H.(ur.),Nationale Strafverfolgung völkerrechtlicher Verbrechen, vol.3,2004.,str.19–83;Grundelemente subjektiver Verantwortlichkeit im neuen kroatischen Strafrecht, u:Eser,A.;Arnold,J.;Trappe,J.(ur.),Strafrechtsentwicklung in Osteuropa. Zwischen Bewältigung und neuer Herausforderungen,Berlin,2005., str.200–214;Conception de la peine dans la philosophie et le droit pénal d’ex Yougoslavie,u:Delpla,I.;Bessone,M.(ur.),Peines de guerre, Paris,2010.,str.85–92;Die Rezeption der Tatherrschaftslehre im kroatischen Strafrecht, u:Heinrich,M.; Jäger,C.;Schünemann,B. (ur.),Strafrecht als Scientia Universalis, Festschrift für Claus Roxin zum 80. Geburstag, vol.2,Berlin,NewYork,2011.,str.1643– 1657;Novoselec,P.;RoksandićVidličkaS.;Maršavelski,A.,Retroactive prosecution oftransitional economic crimes in Croatia – testing the legal principles and human rights,u:VanErp,J.;Huisman,W.;VandeWalle,G.(ur.),Routledge Handbook of White-Collar and Corporate Crime in Europe, (u pripremi, 2015.).

252 Novoselec, P., Uvod u gospodarsko kazneno pravo,Zagreb,2009.NakonpromjenauhrvatskomkaznenomzakonodavstvuprilagođenidijeloviovemonografijeuključenisuuknjiguBarbić, J.;Čolaković,E.;Novoselec,P.,Odgovornost direktora, Zagreb, 2012.


gospodarskakaznenadjelaizsocijalističkograzdobljainatajnačinzaostajaozapotrebamanovogtržišnoggospodarstva.Prvipokušajrevizijegospodarskihka-znenihdjelaprof.NovoselecizveojeunoveliKaznenogzakonaiz2003.Među-tim,kakojetanovelapropala,pridonošenjunovogKaznenogzakonaiz2011.zalagaosezauvođenjeglaveuposebnomdijelukojaćesezvatiKaznena djela protiv gospodarstva.Međubrojnimpredloženimnovinamaposebnojezaslužanza uvođenje zlouporabe povjerenja u gospodarskomposlovanju kao ključnoggospodarskogkaznenogdjela,recipirajućitakonjemačkiiaustrijskimodel(Un-treue),čimesujasnijerazgraničenagospodarskaodslužbeničkihkaznenihdjela.

Prof.Novoselecjeod2009.bio,uzvoditeljicuprof.KsenijuTurković,ključ-naosobauradnojskupinizadonošenjenovogKaznenogzakona,pričemuseizvećspomenutogmoželakouočitidajesvojnajvećidoprinosdaoreformiopćegdijela(dosankcija)tegospodarskihkaznenihdjela.Od2013.voditeljjeradneskupinezapraćenjeprimjenenovogKaznenogzakonaizanjegovedaljnje izmjene i dopune.

Broj objavljenih radova prof.Novoselca je hvalevrijedan: desetak knjiga(kaoautorilisuautor)teoko200članaka,prikaza,recenzijaikomentarasud-skeprakse.Doprinosiprof.Novoselcahrvatskomkaznenompravusumno-gobrojni,amožemozaključitidajenajvećemeđunjimaostvariokao:(1)bo-racprotivjazaizmeđuteorijeiprakse,(2)istinskidogmatičarsklonrecepcijisuvremenihdostignućanjemačkekaznenopravnedogmatike253 te (3) tvorac modernoghrvatskoggospodarskogkaznenogprava.

8. KATEDRA ZA KAZNENO PRAVO I KATEDRA ZA KAZNENO PRO-CESNO PRAVO U VRIJEME PRISTUPANJA HRVATSKE EUROP-SKOJ UNIJI (2013. – DANAS)

NoviizazoviprednastavnikeKatedrezakaznenopravoiKaznenoproce-snopravopostavilisusepovodompribližavanjaipristupanjaHrvatskeEurop-skojuniji.UtomsmisluposebnojeznačajnoosnivanjemodulaJean Monnet iz europskogkaznenogprava.Nastavniciobijukatedridanasizvodenizizbornihpredmetanaengleskomjeziku,uglavnomstranimstudentimauokvirupro-grama studentske razmjeneErasmus. Suradnja sMax Planck Institutom za

253 TijekomsvojihboravakauNjemačkojprijateljskekontakteostvariojeisClausomRoxinom, danas vodećim njemačkim kaznenopravnim dogmatičarom, te je uzbornikuupovodunjegova80.rođendananedavnoobjavioiradorecepcijiteorijeovlastinaddjelomuhrvatskomkaznenompravu.Novoselec,P.,Die Rezeption der Tatherrschaftslehre, op. cit. u bilj. 251.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 813

stranoimeđunarodnokaznenopravoformaliziranajeosnivanjemMaxPlanckpartnerskegrupe“BalkanCriminology”.254

ČlanoviKatedrezakaznenopravodanassu:prof.dr.sc.DavorDerenčinović(predstojnik),prof.dr.sc.LeoCvitanović,doc.dr.sc.Anna-MariaGetošKalac,doc.dr.sc.MajaMunivranaVajda,MartaDragičevićPrtenjača,mr.sc.SunčanaRoksandićVidličkaiAleksandarMaršavelski.PotonjadvačlanaKatedredjelujuiuokviruMax Planck partnerske grupe “Balkan Criminology”kojuvodidoc.dr.sc.Anna-MariaGetošKalac,ačlanovigrupesuiReanaBezić,KarloResslerteFilipVojta.DonedavnojenaKatedridjelovalaiprof.dr.sc.KsenijaTurković,kojajetrenutačnosutkinjaEuropskogsudazaljudskapravauStrasbourgu.

ČlanoviKatedrezakaznenoprocesnopravosu:prof.dr.sc.ZlataĀurđević(predstojnica),izv.prof.dr.sc.ElizabetaIvičevićKaras,mr.sc.MarinBonačić,ZoranBurićiMarinaGutschy.NaKatedridjelujeiakademikDavorKrapac,koji jetrenutačnosudacUstavnogsudaRepublikeHrvatske,ačlanKatedrebiojeiprof.dr.sc.IvoJosipović,aktualnipredsjednikRepublikeHrvatske.

9. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

SobziromnazamršenupovijestPravnogfakultetauZagrebuodPolitič-ko-kameralnogstudija(1769.–1777.),prekoKraljevskeakademijeznanosti(1777.–1850.),Pravoslovneakademije(1850.–1874.),Pravoslovnogidrža-voslovnogfakulteta(1874.–1926.)doPravnogfakulteta(od1926.),teškojeodreditiipočetakdjelovanjakatedrizakaznenoikaznenoprocesnopravo.Iziznesenepovijesneanalizeproizašlesusljedećegodinekojesemoguuzetikaopočecinjihovadjelovanja:

1777.–osnivasekatedrapodnaslovom“Domovinskopravoskupaspri-hvaćenimobičajnimpravom”naJuridičkomfakultetuKraljevskeakademije,aobuhvaćalajestudijpovijestiugarskogprava,građanskoikaznenopravo(prvinositeljkatedre:JosipPetrović)

1850.–“pravokaznenoipostupnikkazneni”postajezaseban“učevnipred-met”nanovoosnovanojPravoslovnojakademiji(prvipredavač:EmerikŠuhaj)1868.–osnivase“učiteljskastolicazakaznenopravo”(prvinositelj:Milan

Makanec)

254 VidiGetoš,A.-M.,Max Planck partnerska grupa za “Balkan Criminology” ~ “Criminologia Balcanica”,ZbornikPravnogfakultetauZagrebu,vol.63,br.1,2013.,str.228–238;vidiimrežnustranicuhttp://balkan-criminology.eu(27.10.2014.).


1874.–osnivase“Katedrakaznenogprava,kaznenogpostupkaifilozofijeprava”(prvinositelj:NapoleonŠpun-Strižić).Drugimriječima,ovegodine(2014.)katedrezakaznenoikaznenoproce-

snopravounajmanjurukuslave140 godina postojanja.Prof.BogdanZlatarićjeuzpedesetogodišnjicusmrtiFranzavonLisztanapisaodagodišnjice“nisusamopovodda izrazimodužnopoštovanje iosvježimouspomenunadjelo-vanje idjelapriznatih izaslužnih ličnosti.Tosu istomprilikakojesenebitrebaloodreći,naime,dasepreispitautjecajnjihovihidejanasuvremenost”.255 IzonogaštosmoiznijeliuovomradunedvojbenoproizlazidaseudanašnjemhrvatskomkaznenompravujošuvijekosjećautjecajvelikihimenaKatedrezakaznenoikaznenoprocesnopravozagrebačkogPravnogfakulteta.Oproble-mimaskojimasusesusretalitražećiboljazakonskarješenjapisalisuunizuznanstvenihistručnihradova,kojiidanaszauzimajuveomavažnomjestouhrvatskojpravnojliteraturi.Evaluirajućiznanstvenedoprinosepojedinihčla-nova ovih dviju katedri tijekom povijesti, iz današnje perspektivemožemozaključitidasusepodnjihovimutjecajemrazvileškolekojedanaspredvodehrvatskukaznenopravnuznanost:materijalnopravno-dogmatska škola(Zlatarić–Bačić–Novoselec),procesnopravno-povijesna škola(Bayer–Damaška),viktimološ-ko-penološka škola (Šeparović)tekriminološka škola (Horvatić).Međutim,ovuka-tegorizacijuvaljauzetisrezervomjersunjihovidoprinosiodiznimnogznačajaiudrugim(interdisciplinarnim)područjima,arazličitostinteresauspješnosuusadili ikodmlađegnaraštaja.Posebno,treba istaknutidasepodnjihovimutjecajemdanasrazvijajuškolameđunarodnogkaznenogprava,školamedi-cinskogkaznenogprava,školaeuropskogkaznenogpravaidr.,kojeuHrvat-skojpredvodečlanoviobijukatedri.Nakrajuvaljaistaknutidabitinastavnikkaznenogprava(uširemsmislu)

nijesamoznanstveno-obrazovnoradnomjesto,negopredstavljastatusneod-vojivodsocijalnogangažmana.Odgovornedruštvenepozicijepojedinihčlano-vaKatedre(prijeinakonrazdvajanja)usvimsferamadržavnevlasti(odvo-đenjazakonodavnihradnihskupinadopoložajasudacavisokihsudova,bana,ministrailipredsjednikadržave)ukazujunatodajeučenjestudenatakazne-nopravnimteorijamaipisanjeznanstvenihradovasamodioradnihaktivnostiprofesorakaznenogprava.OdgovornostzadruštvenepromjenejestonoštosunamnašiprofesoriostaviliunaslijeđetebitotrebalabitimotivacijaibudućimgeneracijamadaprihvatepozivnastavnikakaznenogpravanaPravnomfakul-tetuSveučilištauZagrebu.

255 Zlatarić,B.,Uz pedesetgodišnjicu smrti Franza von Liszta,ZbornikPravnogfakultetauZagrebu, vol.19,br.3-4,1969.,str.37.

Zbornik PFZ, 64, (5-6) 739-815 (2014) 815

Summary

Aleksandar Maršavelski*

THE HISTORY OF CRIMINAL LAW AND CRIMINAL PROCEDURE DEPARTMENTS AT THE FACULTY OF LAW,

UNIVERSITY OF ZAGREB

The article presents a historical analysis of the theory of criminal law and criminal procedure in Croatian legal thought, from the 18th century Political-cameral studies to present-time activities of the Department of Criminal Law and the Department of Criminal Procedure of the Faculty of Law, University of Zagreb. The author, inter alia, provides a critical analysis of the contributions of scholars affiliated with these two Departments in the past, among which the most notable are the contributions of Josip Šilović, Stanko Frank, Bogdan Zlatarić, Vladimir Bayer, Mirjan Damaška, Franjo Bačić, Zvonimir Šeparović, Željko Horvatić and Petar Novoselec. The author concludes that their scholarship substantially influenced the development of Croatian criminal law, criminal procedural law, criminology, penology, victimology and related sciences; while their social, judicial and political engagement substantially contributed to the rule of law in Croatia.

Keywords: history, criminal law, criminal procedural law, Faculty of law

* AleksandarMaršavelski,LL.M.,Assistant,FacultyofLaw,UniversityofZagreb,TrgmaršalaTita14,Zagreb

Documents

POVIJEST KATEDRI ZA KAZNENO I KAZNENO PROCESNO PRAVO ... · aspekta tog vremena, a jedna od njih predmet je još uvijek, premda usamljenih, recentnih rasprava i suprotnih mišljenja