Transnacionalno i Medjunarodno Kazneno Pravo - Skripta (1)

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

TRANSNACIONALNO I MEĐUNARODNO KAZNENO PRAVO SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

1 WWW.BH-PRAVNICI.COM

RIMSKI STATUT MEĐUNARODNOG KAZNENOG SUDA –ovim se odredbama

utemeljuje MEĐUNARODNI KAZNENI SUD kao stalna ustanova,ovlaštena sukladno ovom

statutu izvršavati svoju sudbenost nad osobama za najteţa kaznena djela meĊunarodnog

znaĉaja. Njegova nadleţnost i naĉin djelovanja propisani su odredbama ovog statuta. Sjedište

statuta je u Den Haagu (Nizozemska). Sud ima meĊunarodnu pravnu osobnost i moţe svoje

duţnosti i ovlasti izvršavati na teritoriju svake drţave stranke.

STVARNA NADLEŢNOST SUDA;Sud je nadleţan za :

1.ZLOĈIN GENOCIDA

2.ZLOĈINE PROTIV ĈOVJEĈNOSTI

3.RATNE ZLOĈINE

4.ZLOĈIN AGRESIJE

*GENOCID

a)ubijanje pripadnika skupine

b)nanošenje teške ozljede ili duševne boli pripadnicima skupine

c)namjerno podvrgavanje skupine ţivotnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili

djelomiĉno fiziĉko uništenje

d)nametanje mjera s namjerom sprijeĉavanja raĊanja unutar skupine

e)prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu

-sve navedeno,poĉinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomiĉno uništi jedna

nacionalna,etniĉka,rasna ili vjerska skupina.

*ZLOĈIN PROTIV ĈOVJEĈNOSTI

a)ubojstvo

b)istrebljenje

c)zarobljavanje

d)protjerivanje ili prisilni premještaj stanovništva

e)zatoĉenje ili drugo ozbiljno oduzimanje osobne slobode

f)muĉenje

g)silovanje

h)proganjanje

i)prisilno nestajanje osoba

j)zloĉin aparheida

k)ostala neĉovjeĉna djela sliĉne naravi kojima se namjerno uzrokuje teška patnja,povreda

duševnog stanja,ako su poĉinjeni u sklopu širokog ili sustavnog napada usmjerenog protiv

civilnog stanovništva,uz znanje o tom napadu.

-ovo kazneno djelo nije vezano za ratno stanje već ga se moţe poĉiniti i u miru. Djelo se

odnosi na civilno puĉanstvo.

-KD ima 2 kategorije radnje:

-naredba za poĉinjenje radnje

-samo poĉinjenje radnje

Oblik krivnje je izravna namjera. Kaţnjava se i pripremanje i naknadna pomoć poĉinitelju.

*RATNI ZLOĈIN

Sud je nadleţan za ratne zloĉine posebno kada su poĉinjeni kao dio plana ili politike ili kao

dio masovnog ĉinjenja takvih kaznenih djela.

Za svrhe ovog statuta ratni zliĉin znaĉi:

a)teške povrede ţenevskih konvencija od 12.08.1949

-namjerno ubojstvo

-muĉenje i neĉovjeĉno postupanje,ukljuĉujući biološke pokuse

WWW.BH-PRAVNICI.COM


-namjerno nanošenje velike patnje,teške ozljede zdravlja

-opseţno uništenje i oduzimanje imovine koje nije opravdano vojnim potrebama i koje je

provedeno nezakonito

-prisiljavanje ratnog zarobljenika na sluţbu u neprijateljskoj vojsci

-nezakonito protjerivanje,premještaj ili nezakonito drţanje u zatoĉeništvu

-uzimanje talaca

b)druge teške povrede zakona i obiĉaja primjenjivih u meĊunarodnom oruţanom sukobu

c)u sluĉaju oruţanog sukoba ĉiji znaĉaj nije meĊunarodni, teške povrede ĉl.3.zajedniĉke za

sve 4 ţenevske konvencije od 12.08.1949.g

OBILJEŢJA KAZNENIH DJELA

Izmjene obiljeţja kaznenih djela moţe predloţiti:

a)BILO KOJA DRŢAVA STRANKA

b)SUCI,NA TEMELJU ODLUKE PRIHVAĆENE APSOLUTNOM VEĆINOM

c)TUŢITELJ

SMETNJE ZA POKRETANJE I VOĐENJE POSTUPKA ĉl.17

1. Sud će odluĉiti da nema mjesta pokretanju i voĊenju postupka ako je:

a)sluĉaj pod istragom ili kaznenim progonom u drţavi ĉija su tijela za nj nadleţna,osim

ako ta drţava nije u stanju ili ne ţeli provesti istragu ili poduzeti kazneni progon.

b)sluĉaj istraţen u drţavi ĉija su tijela za nj nadleţna i ona su odluĉila da nema mjesta

progonu

c)osobi o kojoj je rijeĉ već bilo suĊeno za djelo koje je predmet optuţbe

d)sluĉaj nedovoljne teţine

2.Kako bi utvrdio da li u odreĊenom sluĉaju postoji nedostatak volje za kazneni

progon,sud će razmotriti dali postoji koja od slijedećih okolnosti;

a)ako je donesena neka nacionalna odluka kako bi se osoba o kojoj je rijeĉ zaštitila od

kaznene odgovornosti

b)ako je u postupku protiv neke osobe došlo do neopravdanog odugovlaĉenja

c)postupak protiv neke osobe nije bio voĊen nepristrano i neovisno

NE BIS IN IDEM---NITKO NE MOŢE PRED SUDOM BITI SUĐEN ZA PONAŠANJE

KOJE JE TEMELJ KD-A ZA KOJE JE VEĆ PRED SUDOM BIO OSUĐEN ILI

OSLOBOĐEN

PRIMJENJIVO PRAVO

Sud primjenjuje

a)ovaj statut,obiljeţja kd-a,te svoja pravila o postupku i dokazima

b)meĊunarodne ugovore,naĉela i pravila meĊunarodnog prava

c)opća naĉela prava koja će sud izvesti iz nac. Zakona

OPĆA NAĈELA KP-a

NULLUM CRIMEN SINE LEGE-prema ovom statutu nitko nije kazneno odgovoran za

djelo koje u ĉasu poĉinjenja nije bilo KD iz nadleţnosti Suda

NULLUM POENA SINE LEGE-osoba koju sud osudi smije biti kaţnjena samo sukladno

ovom statutu

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ZABRANA POVRATNOG DJELOVANJA STATUTA-Nitko ne moţe biti kazneno

odgovoran za djelo poĉinjeno prije stupanja na snagu statuta.

OSOBNA KAZNENA ODGOVORNOST

-Sud je nadleţan samo za fiziĉke osobe sukladno ovom statutu.

-Svatko tko poĉini kazneno djelo iz nadleţnosti Suda osobno je kazneno odgovoran i

podloţan kaţnjavanju sukladno ovom statutu.

-Sukladno ovom statutu svatko je kazneno odgovoran i podloţan kaţnjavanju za kazneno

djelo iz nadleţnosti suda ako;

a)takvo KD poĉini sam, u sudioništvu s drugom osobom ili putem druge osobe.

b)naredi,potakne ili nagovori poĉinjenje KD-a pa potom bude pokušano ili poĉinjeno.

c)u cilju omogućenja poĉinjenja KD-a pomogne, podupire ili na drugi naĉin doprinese

poĉinjenju ili pokušaju

d)na bilo koji drugi naĉin doprinosi poĉinjenju ili pokušaju KD-a od strane skupine osoba

koje djeluju sa zajedniĉkim ciljem. Takav doprinos mora biti namjeran i mora biti;

-uĉinjen u cilju promicanja kaţnjive djelatnosti ili kaţnjivog plana skupine koja ukljuĉuje

poĉinjenje KD-a iz djelatnosti suda.

-uĉinjen uz poznavanje plana grupe da poĉini takvo KD

-glede zloĉina genocida,izravno potiĉe druge da ga uĉine

-pokuša takvo KD izvršenjem nekog njezinog sastavnog dijela ali ju ne dovrši uslijed

okolnosti neovisnih od njegove namjere

KRIVNJA-Poĉinitelj je kazneno odgovoran i podlijeţe za djelo iz nadleţnosti suda samo

ako je voljno i svjesno ostvario posebna obiljeţja KD-a. Volja poĉinitelja obuhvaća:

-u odnosu na ponašanje,htjenje poĉinitelja da se u njemu angaţira

-u odnosu na posljedicu,htjenje poĉinitelja da ju prouzroĉi svojim ponašanjem

OSNOVE ISKLJUĈENJA KAZNENE ODGOVORNOSTI-nitko neće biti kazneno

odgovoran ako je u vrijeme svog ponašanja:

a)bolovao od duševne bolesti ili smetnje uslijed koje nije bio sposoban za rasuĊivanje

b)bio u stanju privremene duševne poremećenosti

c)razborito postupao kako bi sebe,drugu osobu ili imovinu koja mu je egzistencija obranio

od nepotrebne i nezakonite uporabe sile (nuţna obrana)

d)poĉinio djelo otklanjanja od sebe ili druge osobeopasnost istovremene smrti ili teške

ozljede (krajnja nuţda i prisila)

ISKLJUĈENJE NADLEŢNOSTI ZA OSOBE MLAĐE OD 18 GOD.-Sud nije nadleţan

suditi osobama koje su u vrijeme poĉinjenja KD-a bile mlaĊe od 18 god.

STVARNA I PRAVNA ZABLUDA

STVARNA ZABLUDA je pogrešna predodţba o ĉinjeniĉnoj situaciji u vrijeme

poĉinjenja djela.Osnova je iskljuĉenja KD-a samo ako iskljuĉuje krivnju

PRAVNA ZABLUDA je pogrešna predodţba o tome da je odreĊeno ponašanje KD iz

nadleţnosti suda nije osnova za iskljuĉenje kaz. Odgovornosti ali moţe biti ako za to djelo

iskljuĉuje krivnju ili opravdava ponašanje po zapovjedi nadreĊenog.

ZAKONITE ZAPOVJEDI NADREĐENIH

-Okolnost da je KD poĉinjeno na zapovjed vlade ili nadreĊene osobe ne oslobaĊa od

kaznene odgovornosti osim ako je:

a)poĉinitelj imao pravnu obvezu pokoravati se zapovijedima vlade ili nadreĊenog

WWW.BH-PRAVNICI.COM


b)nije znao da je zapovijed nezakonita

c)zapovijed nije bila oĉito nezakonita

-BILO KOJA ZAPOVIJED DA SE POĈINI ZLOĈIN PROTIV

ĈOVJEĈNOSTI,GENOCID JE OĈITO NEZAKONITA!!!!!!!!!!!!!!!!

TIJELA SUDA

a)PREDSJEDNIŠTVO(predsjednik +1 i 2 dopredsjednik)

b)ŢALBENI ODJEL(predsjednik + 4 suca)

RASPRAVNI ODJEL(najmanje 6 sudaca)

PREDRASPRAVNI ODJEL(najmanje 6 sudaca)

c)URED TUŢITELJA(djeluje kao zasebno tijelo suda)

d)TAJNIŠTVO(odgovorno za poslovanje i sudsku upravu suda,izuzevši poslovanje i

oblasti tuţitelja)

-Sud ima 18 sudaca koji se biraju iz reda osoba visokih moralnih kvaliteta,nepristranosti i

ĉestitosti koji imaju kvalifikacije potrebne za izbor na najviše sudaĉke duţnosti u zemlji iz

koje dolaze.1/3 sudaca ima mandat 3 god,2/3 6 godina a preostali 9 god.

-Suci su u obnašanju svoje duţnosti neovisni,ne smiju se upustiti ni u kakvu djelatnost

koja bi utjecala na povjerenje u njihovu neovisnost.Suci koji obnašaju svoju duţnost s

punim radnim vremenom ne mogu se baviti nikakvim drugim zanimanjem profesionalne

prirode.

Predsjedništvo moţe na njegov zahtjev otkloniti suca od obavljanja njegove duţnosti

prema statutu.Sudac ne moţe sudjelovati ni u jednom predmetu u kojem bi se posumljalo

u njegovu nepristranost.Sudac će se izuzeti iz predmeta ako je izmeĊu ostalog već

prethodno sudjelovao u bilo kojem svojstvu u postupku u tom predmetu pred sudom.

SMJENJIVANJE S DUŢNOSTI

-Sudac,tuţitelj,zamjenik tuţitelja,tajnik ili zamjenik tajnika smjenit će se s duţnosti ako se

za nekog od njih utvrdi

a) da je svojim ponašanjem ozbiljno narušio pravila sluţbe ili poĉinio tešku povredu

svojih duţnosti

b) nije u mogućnosti obnašati svoju duţnost

c) u sluĉaju suca-na preporuku ostalih sudaca prihvaćen 2/3 većinom

d) u sluĉaju tuţitelja-apsolutnom većinom drţava ĉlanica

e) u sluĉaju zamjenika tuţitelja-apsolutnom većinom drţava ĉlanica na preporuku tuţitelja

f) u sluĉaju tajnika ili zamjenika tajnika-odluku o smjenjivanju donose suci apsolutnom

većinom

-Sud uţiva povlastice i imunitet na podruĉju svake drţave stranke potrebne za

ostvarivanje njegovih ciljeva.

POKRETANJE ISTRAGE

-Tuţitelj će pokrenuti istragu osim ako ne odluĉi da nema razborite osnove za daljnje

postupanje prema ovo statutu.Pri tom će tuţitelj razmotriti:

a)da li dostupni dokazi pruţaju razboritu osnovu za sumnju da je poĉinjeno KD ili

njegovo ĉinjenje u tijeku

b)da li postoje smetnje za pokretanje i voĊenje postupka

c)da li teţina KD-a i interesi njegovih ţrtava predstavljaju vaţne razloge za zakljuĉak da

istraga ne bi sluţila interesima pravde

-Ako nakon istrage tuţitelj utvrdi da ne postoji dovoljno osnova za kazneni progon jer:

a) jer ne postoji ĉinjeniĉna ili pravna osnova za izdavanje naloga ili poziva osobi

b)postoji koja od smetnji iz ĉl.17

c)k.progon ne sluţi interesima pravde

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Duţnosti tuţitelja u istrazi:

a)voditi istragu tako da obuhvati sve ĉinjenice i dokaze vaţne za procjenu postoji li

kaznena odgovornost

b)poduzeti potrebne mjere za osiguranje uĉinkovite istrage i progona

c)u cijelosti poštivati prava osoba koja proizlaze iz ovog statuta

-Tuţitelj moţe:

a)prikupljati dokaze te procjenjivati njihovi vrijednost

b)zatraţiti nazoĉnost osoba pod istragom,ţrtava ili svjedoka

c)sklopiti sporazume koji omogućuju suradnju neke drţave

d)sporazumjeti se da se u bilo kojoj fazi postupka ne otkrivaju podaci koje je tuţitelj

pribavio pod uvjetom povjerljivosti i iskljuĉivo radi pribavljanja dokaza

e)zatraţiti suradnju bilo koje drţave ili meĊunarodne organizacija

f)poduzeti ili zatraţiti bilo koje mjere za zaštitu tajnosti

PRAVA OSOBA POD ISTRAGOM ĈL. 55

a)nitko ne smije biti prisiljen optuţiti samog sebe niti priznati krivnju

b)nitko ne smje biti podvrgnut bilo kojem obliku prisile,prijetnje,muĉenja, neljudskog i

poniţavajućeg postupanja

c)svatko tko se ispituje na jeziku koji ne razumije mora imati besplatnu pomoć stranog

tumaĉa

d)nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju ili pritvoru niti mu se smije oduzeti

sloboda po nekoj drugoj osnovi

POTVRDA OPTUŢBI PRIJE SUĐENJA-Predraspravno vijeće će se u razboritom roku

nakon što osoba bude dostupna sudu odrţati raspravu za potvrdu optuţbi koje tuţitelj

namjerava iznijeti na suĊenju.Rasprava se odrţava u nazoĉnosti tuţitelja, optuţenika te

njegova branitelja.Optuţenik na raspravi moţe: prigovoriti optuţbama, osporiti tuţiteljeve

dokaze,iznijeti dokaze.

-Na temelju rezultata rasprave Predraspravno vijeće odluĉuje postoji li dovoljno dokaza za

osnovanu sumnju u postojanje KD-a i optuţenikovu krivnju prema optuţbi.Ovisno o

svojoj odluci Predraspravno vijeće će:

a)potvrditi one toĉke optuţbi glede kojih postoji dovoljno dokaza te uputiti optuţenika

pred raspravno vijeće radi suĊenja

b)odbiti potvrditi one toĉke za koje se ustvrdilo da nema dovoljno dokaza

c)odgoditi raspravu

-Nakon potvrde optuţbi sukladno ovom ĉlanku predsjedništvo odreĊuje sastav

Raspravnog vijeća koje je odgovorno za provedbu daljnjeg postupka. Ako nije drugaĉije

odreĊeno suĊenje se odrţava u središtu suda i optuţenik mora biti nazoĉan tijekom

suĊenja. (ĉl. 62,63)

DUŢNOSTI I OVLASTI RASPRAVNOG VIJEĆA-osigurava praviĉno i ekspeditivno

suĊenje koje se vodi uz puno poštivanje optuţenikovih prava te pruţanje zaštite ţrtvama

KD-a i svjedocima, odrţava roĉište sa strankama, utvrĊuje jezik ili jezike koji će se

koristiti na suĊenju, unaprijed i dovoljno na vrijeme osigurava meĊusobno obavještavanje

stranaka o ispravama i obavjestima.

OVLASTI RASPRAVNOG VIJEĆA-moţe po potrebi odrediti spajanje ili razdvajanje

optuţbi protiv više od jednog optuţenika, zatraţiti nazoĉnost i iskaze svjedoka te

pridonošenje isprava i drugih dokaza uz suradnju drţava po potrebi, osigurava zaštitu

WWW.BH-PRAVNICI.COM


povjerljivih obavjesti, osigurava zaštitu optuţenika, svjedoka i ţrtava kd-a, odreĊuje

pribavljanje i iznošenje dokaza osim onih koji su već pribavljeni.

-SuĊenje se odrţava javno ali Raspravno vijeće moţe utvrditi da odreĊene

okolnostiiziskuju iskljuĉenje javnosti. Na poĉetku suĊenja Raspravno vijeće će proĉitati

optuţeniku optuţbe koje je potvrdilo Predraspravno vijeće. Nakon toga dat će mu priliku

da se izjasni o krivnji. Raspravno vijeće ima ovlasti da na zahtjev stranke ili na vlastiti

poticaj:

-odluĉi o dopuštenosti ili vaţnosti dokaza

-poduzme sve mjere nuţne za odrţavanje reda na raspravi

-brine se za sastavljanje cjelovitog zapisnika suĊenja koji će toĉno odraţavati provedbeni

postupak. Zapisnik vodi i ĉuva tajnik.

OPTUŢENIKOVA PRAVA ĈL.67

-pravo na javnu raspravu,pravo biti detaljno i bez odgode upoznat s prirodom sadrţajem i

razlozima optuţba,pravo na dovoljno vremena i mogućnosti za pripremu obrane,pravo na

suĊenje bez nepotrebnog odugovlaĉenja,pravo nazoĉnosti na suĊenju,na osobno voĊenje

obrane ili putem odvjetnika kojeg je sam izabrao,pravo na ispitivanje svjedoka koji ga

terete ta pravo na dovoĊenje i ispitivanje svjedoka u svoju korist,pravo na besplatnu

pomoć tumaĉa i prijevod dokumentacije,pravo da ne bude prisiljen svjedoĉiti ili priznati

krivnju te pravo na šutnju. Pravo na pisane ili usmene zahtjeve u svoju obranu bez

prisege,pravo da mu se ne nameće nikakva promjena tereta dokazivanja ili bilo kakav teret

pobijanja navoda tuţitelja.

KD PROTIV PRAVOSUĐA ĈL. 70

-Sud je nadleţan za slijedeća namjerno poĉinjena kd protiv pravosuĊa

Laţno svjedoĉenje,podnošenje dokaza za koje stranka zna da su krivtvoreni ili

laţni,utjecanje na svjedoke podmićivanjem,ometanjem ili uplitanjem u pojavljivanje i

iskazivanje nekog svjedoka; ometanje,zastrašivanje ili podmićivanje sluţbenika u sudu u

svrhu prisiljavanja ili nagovaranja da ne izvrši svoje duţnosti; osvećivanje sluţbeniku

suda zbog duţnosti; nagovaranje na primanje mita ili primanje mita u svojstvu sluţbenika

suda u svezi s obavljanjem sluţbenih duţnosti.

KAZNA – izricanje kazne ĉl.76

-Ako je donijelo osuĊujuću odluku, Raspravno vijeće će razmotriti izricanje odgovarajuće

kazne uzimajući u obzir izvedene dokaze te prijedloge podnesene na suĊenju u pogledu

vrste i visine kazne. Odluka o kazni proglašava se javno i kad je god moguće u nazoĉnosti

optuţenika.

PRIMJENJIVE KAZNE ĈL 77-SUD MOŢE IZREĆI JEDNU OD SLIJEDEĆIH KAZNI:

1)KAZNU ZATVORA NA ODREĐEN BROJ GODINA KOJA NE MOŢE BITI DUŢA

OD 30 GOD

2)KAZNU DOŢIVOTNOG ZATVORA KAD JE TO OPRAVDANO IZNIMNOM

TEŢINOM ZLOĈINA I OSOBITIM OKOLNOSTIMA OPTUŢENIKA

Pored kazne zatvora sud moţe izreći:

1)novĉanu kaznu sukladno kriterijima propisanih u pravilima o postupku i dokazima

2)oduzimanje imovinske koristi pribavljene kd koje ne smije naškoditi pravima trećih

osoba steĉenih u dobroj vjeri

DONOŠENJE ODLUKE SUDA O UBLAŢAVANJU KAZNE ĈL 110

-Drţava izvršenja neće osuĊenu osobu pustiti na slobodu prije isteka kazne koju joj je

odredio sud. Samo sud ima pravo donijeti odluku o ublaţavanju kazne. Odluku o tome

WWW.BH-PRAVNICI.COM


donosi nakon saslušanja osuĊene osobe. Kad osuĊenik izdrţi 2/3 kazne ili 25 god kazne

doţivotnog zatvora sud će ponovo razmotriti kaznu kako bi odluĉio o tome treba li je

ublaţiti ili ne. Taj se postupak ne smije provoditi prije isteka ovog roka. Pri odluĉivanju

sud moţe ublaţiti kaznu ako utvrdi postojanje jedne od okolnosti:

a)ranu i trajnu spremnost osuĊenika da suraĊuje sa sudom u istrazi i kaznenom progonu

b)dragovoljnu pomoć osuĊenika pri omogućavanju izvršenja presuda i naloga suda u

drugim predmetima posebice u pruţanju pri pronalaţenju imovine glede koje su izdani

sudski nalozi a koja se moţe iskoristiti za dobrobit ţrtava kd-a.

c)druge okolnosti koje upućuju na oĉitu i znaĉajnu promjenu okolnosti bitnih za izricanje

kazne koje su dovoljne za njeno ublaţavanje.

ŢALBA I REVIZIJA-ŢALBA PROTIV OSLOBAĐAJUĆE ILI OSUĐUJUĆE

ODLUKE ILI PROTIV ODLUKE O KAZNI ĈL 81.

-Tuţitelj se moţe ţaliti zbog povrede postupka, pogreške o ĉinjenicama i pogreške o

pravu

-Optuţenik ili tuţitelj u njegovo ime moţe se ţaliti zbog povreda postupka, pogreške o

ĉinjenicama, pogreške o pravu, bilo koje druge osnove koja utjeĉe na praviĉnost ili

pravilnost odluke ili postupka koji joj je prethodio; zbog nerazmjera izmeĊu kd i kazne.

POSTUPAK POVODOM ŢALBE ĈL 83.

-Za potrebe postupka povodom ţalbe na temelju ĉl 81. i ovog ĉlanka Ţalbeno vijeće ima

sve ovlasti Raspravnog vijeća. Ako ţalbeno vijeće utvrdi da je postupak protiv kojeg je

podnesena ţalba proveden nepraviĉno na naĉin koji je utjecao na pravilnost odluke ili

izreĉene kazne ono moţe;ukinuti ili preinaĉiti odluku ili izreku o kazni ili odrediti novo

suĊenje pred drugim raspravnim vijećem.

REVIZIJA OSUĐUJUĆE PRESUDE ILI IZREKE O KAZNI ĈL. 84.

-OsuĊenik, a poslije njegove smrti braĉni drug,djeca,roditelj ili druga osoba od koje je to

za ţivota izriĉito zatraţio pisanim putem ili tuţitelj u korist osuĊenika, moţe od ţalbenog

vijeća zatraţiti reviziju konaĉne osuĊujuće odluke ili izreke o kazni zbog toga;

a)što su otkriveni novi dokazi koji nisu bili dostupni u vrijeme suĊenja i koji su dovoljno

vaţni da bi doveli do drukĉije odluke o krivnji

b)što je naknadno otkriveno da su vaţni dokazi uzeti u obzir na suĊenju bili laţni

c)što je jedan ili više sudaca koji su sudjelovali u donošenju osuĊujuće odluke poĉinili

tešku povredu pravila sudaĉke duţnosti

-Ţalbeno će vijeće odbiti zahtjev kojeg smatra neosnovanim. Ako utvrdi da je osnovan,

ono moţe po potrebi predmet uputiti prvobitnom raspravnom vijeću,predmet uputiti

drugom raspravnom vijeću ili samo odluĉiti o predmetu:

PRAVILO SPECIJALITETA ĈL. 101.

-Protiv osobe predane sudu sukladno ovom statutu ne moţe se voditi postupak niti se ona

moţe kazniti ili zadrţati za bilo koje ponašanje prije predaje osim onoga koje tvori osnovu

kd-a za koju je ta osoba bila predana.

ODGOVORNOST ZAPOVJEDNIKA I OSTALIH NADREĐENIH OSOBA ĈL. 28.

1. Vojni zapovjednik ili osoba koja stvarno djeluje kao vojni zapovjednik kazneno

odgovara za djela iz nadleţnosti suda koja su poĉinile snage pod njegovim stvarnim

zapovjedništvom i nadzorom ili nadzorom ako je propustio da ispravno obavlja nadzor

nad tim snagama

WWW.BH-PRAVNICI.COM


a)kada taj vojni zapovjednik ili osoba zna ili je na temelju okolnosti u to vrijeme morao

znati da te snage ĉine ili se spremaju poĉiniti kd.

b)kada taj vojni zapovjednik ili osoba propusti poduzeti sve nuţne i razborite mjere u

njegovoj moći kako bi sprijeĉio ili suzbio poĉinjenje takvih kd-a ili ne proslijedi stvar

nadleţnim vlastima u cilju provoĊenja istrage ili kaznenog progona.

2.Glede odnosa izmeĊu nadreĊenih i podreĊenih, nadreĊeni kazneno odgovara za djela iz

nadleţnosti suda koja su poĉinili podreĊeni pod njegovom stvarnom vlašću i nadzorom kao

posljedica njegova propusta da nad njima ispravno obavlja nadzor kada;

a)taj nadreĊeni zna ili svjesno zanemaruje obavjesti koje mu jasno ukazuju da podreĊeni ĉine

ili se spremaju poĉiniti takva kd.

b)su kd bila povezana s djelatnošću koja je bila u okviru stvarne odgovornosti i nadzora

nadreĊenog

c)taj nadreĊeni propusti poduzeti sve nuţne i razborite mjere u njegovoj moći kako bi

sprijeĉio ili suzbio poĉinjenje takvih kd ili ne proslijedi stvar nadleţnim vkastima.

MEĐUNARODNO KAZNENO PRAVO-U najširem smislu je ukupnost kazneno pravnih

normi vezanih za meĊunarodne odnose a u uţem smislu podrazumijeva ono pravo i ona

pravila postupka koje izravno primjenjuju tzv meĊunarodni kazneni sudovi.

-MEĐUNARODNI KAZNENI SUDOVI I AKTI KOJIM SU USTANOVLJENI;

a)statut meĊunarodnog vojnog tribunala u Nurnbergu-sklopljen je izmeĊu SAD-a. SSSR-a,

V.B. i Francuske,svaka je u taj tribunal imenovala po 1 suca. Nadleţan je za kaţnjavanje 3

skupine meĊ. Kaz. Zloĉina;

-za zloĉine protiv mira,za ratne zloĉine i za zloĉine protiv ĉovjeĉnosti

b)povelja meĊ. Vojnog tribunala za daleki istok

c)statut meĊ.kaz. tribunala za ex jugoslaviju-usvojen je kao aneks uz rezoluciju Vijeća

Sigurnosti UN-a iz 1993.,nadleţan je za:teška kršenja ţenevskih konvencija iz 1949,za

kršenje zakona ili obiĉaja rata,za genocid,za zloĉine protiv ĉovjeĉnosti

d)statut meĊ.kaz. tribunala za ruandu (1994.)

e)rimski statut meĊ.kaz. suda-sklopljen je u obliku meĊunarodne konvencije,stupio na snagu

2002. u nadleţnosti suda predviĊeno je kaţnjavanje zloĉina:genocida,zloĉina protiv

ĉovjeĉnosti u koje je uvršten i arpatheid,široke skupine ratnih zloĉina,zloĉin agresije.

Svaka drţava stranka rimskog statuta moţe uputiti neki predmet njegovu tuţitelju,to isto moţe

uĉiniti i vijeće sigurnosti UN-a. Tuţitelj moţe i po vlastitoj inicijtivi otvoriti istragu ali takav

zahtjev pretresa i o njemu odluĉuje Predraspravno vijeće suda!!!

IZVORI MEĐUNARODNOG KP-a-Prema statutu MeĊunarodnog suda u Hagu izvori

su:MEĐUNARODNE KONVENCIJE, MEĐUNARODNI OBIĈAJI,OPĆA NAĈELA prava,

uz rezervu SUDSKA RJEŠENJA I NAUKE NAJPOZVANIJIH PUBLICISTA.

-Temeljem općeg naĉela KP-a nullum crimen,nulla poena sine lege(naĉelo zakonitosti) iz

njega proizlaze sljedeće pretpostavke svakog ispravnog suĊenja;

NULLUM CRIME SINE LEGE SCRIPTA-izvor inkriminacije mora biti zakon

NULLUM CRIMEN SINE LEGE CERTA-obiljeţje KD-a mora biti precizno odreĊeno,

zabrana analogije.

NULLUM CRIMEN SINE LEGE PREVIA-kd mora biti zakonom zabranjeno u vrijeme

poĉinjenja

NULLA POENA SINE LEGGE-kazna mora biti unaprijed predviĊena

MEĐUNARODNI UGOVORI-sastoje se u suglasnosti volja dvaju ili više

meĊunarodnopravnih subjekata s ciljem da se postigne odreĊen uĉinak po meĊunarodnom

WWW.BH-PRAVNICI.COM


pravu, stvarajući odnos prava i duţnosti izmeĊu njegovih stranaka. Obvezatna snaga svih

ugovora poĉiva na naĉelu pacta sunt servanda.

TEMELJNA NAĈELA KP-a

1. NULLUM CRIMEN, NULLA POENA SINE LEGE-NAĈELO ZAKONITOSTI,KD I

KAZNA MORAJU BITI PROPISANI PRIJE POĈINJENJA NEKOG DJELA.

2. PRESUMPCIJA NEDUŢNOSTI- „svako se predpostavlja neduţnim dok mu se pred

ovim sudom ne ustanovi krivnja u skladu s primjenjivin pravom. Teret dokazivanja

optuţenikove krivnje je na tuţitelju. Da bi osudio optuţenika, sud se mora uvjeriti u

njegovu krivnju izvan razborite.“ (ĉl. 66 rimskog statuta)

3. LEX MITIUS (BLAŢI KAZNENI ZAKON)- „ Ako je pravo primjenjivo na neki

sluĉaj prije konaĉne presude, primjenjuje se pravo koje je povoljnije za optuţenog“

(ĉl. 24 Rimskog statuta)

4. NAĈELO KRIVNJE (NULLA POENA SINE CULPA)-Za kaznenu odgovornost

poĉinitelja traţi se namjera i nehaj.

5. NAĈELO PRAVIĈNOSTI I BRZOG SUĐENJA- Ovo se naĉelo moţe rezimirati u 3

temeljne skupine prava optuţenika:

-pravo na nepristran i neovisan sud

-rješavanje predmeta pravedno, javno i u razumnom roku

-osiguravanje postupovnih prava osobe protiv koje se vodi postupak. Pod ovim

naĉelom smatra se i pravo optuţenika na suĊenje bez nepotrebnog odlaganja.

6. NE BIS IN IDEM- Temeljem ovog naĉela ne moţe se protiv iste osobe voditi novi

kazneni postupak za djelo koje je predmetom već izreĉene pravomoćne sudske odluke.

7. PRAVO NA ŢALBU U KAZNENIM PREDMETIMA- „Svaka osoba koja je uhićena

ili pritvorena ima pravo ţaliti se sudu koji će bez odgode odluĉiti o zakonitosti lišenja

slobode.“

„Tko god je lišen slobode ili pritvoren zbog kd mora se u najkraćem roku izvesti pred suca ili

drugi organ ili treba da bude unutar razumnog roka suĊen ili osloboĊen.“

8. PRAVO NA NAKNADU ŠTETE ZBOG NEZAKONITIG UHIĆENJA ILI

POGREŠNE KAZNENE PRESUDE

„Tko god je bio ţrtva nezakonitog lišenja slobode ili pritvora ima pravo na odštetu.“

„Ako je konaĉna k. Presuda poništena ili uslijedi pomilovanje jer ju je nova ĉinjenica

dokazala da je došlo do sudske zablude, osobi koja je uslijed takve presude izdrţala kaznu

treba u skladu sa zakonom nadoknaditi štetu.

9.PITANJE NEZASTARIVOSTI NAJTEŢIH MEĐUNARODNIH ZLOĈINA- Skupština

UN-a 1968.g je usvojila Konvenciju o nezastarivosti ratnih zloĉina i zloĉina protiv

ĉovjeĉnosti. Nezastarivost se odnosi na progon i kaţnjavanje. Rimski statut u ĉl. 29 predviĊa

da su zloĉini u nadleţnosti MeĊunarodnog kaznenog suda nezastarivi.

10. IDENTITET NORME (DVOSTRUKA INKRIMINACIJA)- Radi se o uvjetu za izruĉenje

(ekstradiciju) osoba izmeĊu drţava. Djelo u pitanju treba biti kd u oba zakona drţava o

kojima se radi, one od koje se traţi izruĉenje i od one koja ga zahtjeva.

11.AUT DEDERE AUT JUDICARE (PUNIRE) – Ovdje se radi o obvezi koju moţe preuzeti

drţava na ĉijem se podruĉju osoba kojoj se pripisuje zloĉin nalazi da ju ili izruĉi drugioj

drţavi ili da ju sama kazni. Svrha njezina preuzimanja je da osobe odgovorne za osobito teške

zloĉine ne izbjegnu kaznu.

KD POĈINJENJA NA MORU I U ZRAĈNOM PROSTORU- Kada su u pitanju kd

poĉinjenja na moru primjenjuje se PRINCIP ZASTAVE BRODA KAO PRIMARAM, ali

kada se brod naĊe u vodama strane obale tada je TERITORIJALNI PRINCIP te drţave

primaran u odnosu na princip zastave broda.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


-Brod je plovni objekt sposoban za meĊunarodnu plovidbu na vlastiti pogon. Smatra se

pokretnom stvari.

Imunitet ratnog i drţavnog netrgovaĉkog broda-u doba mira ratni brod bilo koje drţave uţiva

imunitet od kaznene sudbenosti u bilo kojem dijelu mora osim u unutrašnjim morskim

vodama i teritorijalnom moru svoje drţave. Kazneni imunitet uţivaju i zapovjednik broda i

ĉasnici kada na kopnu u odorama izvršavaju svoju duţnost u sluţbi broda.

-Jednak imunitet kao ratni brod uţiva i predsjedniĉka jahta kada na njoj boravi strani drţavni

poglavar.

-Poloţaj i plovidba brodova koji ne uţivaju imunitet: -Kazneni imunitet ne uţivaju trgovaĉki

brodovi koji sluţe za prijevoz robe u komercijalne svrhe bilo da su drţavni ili u privatnom

vlasništvu. U tu skupinu spadaju i ribarski brodovi i jahte i ĉamci za razonodu. Za djela

poĉinjena na ovim brodovima primjenjuje se teritorijalni princip ako se naĊeu vodama strane

obalne straţe, a za djela na otvorenom moru primjenjuje se princip zastave broda.

-Putnici i posada u zrakoplovu koji su ţrtve otmice zrakoplova uţivaju zaštitu svoje drţave i

ona moţe zahtjevati kaznenu sudbenost nad otmiĉarima temeljem principa PASIVNOG

PERSONALITETA. Otmiĉari spadaju pod sudbenu vlast drţave ĉiji su graĊani. 1971 . g u

Montrealu je usvojena Konvencija o suzbijanju protupravnih ĉina protiv sigurnosti civilnog

zrakoplova.

„Svaka osoba ĉini KD ako protupravno i namjerno:

a)izvrši ĉin nasilja protiv neke osobe u zrakoplovu u letu,ako bi taj ĉin ugrozio sigurnost leta

b)uništi zrakoplov u prometu ili prouzroĉi takvu štetu zbog koje bi postao nesposoban za let

c)uništi ili ošteti navigacijske ureĊaje

d)daje obavjesti za koje zna da su laţne i time ugroţava sigurnost zrakoplova u letu.

-Ova konvencija ne iskljuĉuje ni jednu kaznenu sudbenost koja se vrši u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom.

MEĐUNARODNI ZLOĈIN

-Da bi nastao meĊunarodni zloĉin u općem meĊunarodnom pravu mora bit ispunjeno više

uvjeta:

a)mora se raditi o općoj obiĉajnoj normi koja kao pravo meĊ prava obvezuje sve drţave i sve

ostale subjekte u svijetu

b)takva pravila moraju biti istovremeno imperativne norme općeg meĊunarodnog prava

c)iako svi meĊ zloĉini ĉine ius cogens, sve imperativne norme tog znaĉaja nisu meĊ

zloĉini,mora se raditi o takvoj povredi koja je bitna za interese meĊ zajednice i da je ĉitava ta

zajednica priznala takvu povredu meĊ zloĉinom.

d)kada se radi o osobnoj odgovornosti poĉinitelja pojedinca,zahtjeva se da je takav meĊ

zloĉin povjeren u nadleţnost nekog domaćeg ili meĊ kaznenog suda.

*U meĊ zloĉine danas spadaju;

-piratstvo na otvorenom moru

-ropstvo i trgovina robljem

-agresija,genocid,zloĉin protiv ĉovjeĉnosti,ratni zloĉin

TRANSNACIONALNA KD

-glavne znaĉajke:

a)vrše ih organizirane zloĉinaĉke grupe od najmenje 3 osobe,a cilj im je ostvariti dobit

nezakonitim sredstvima

b)pojam transnacionalnog kd najprije je nastao u uzastopnim konvencijama o suzbijanju

nedopuštene trgovine drogama,a sustav iz Palerma iz 2000 g kruna je ovog razvitka.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


c)posljedica tih djela redovito pogaĊa širok krug drţava

d)konvencije u pitanju predviĊaju odgovarajuće obveze njihovih drţava stranaka,ali svaka

treća drţava moţe putem interpola i na drugi naĉin sudjelovati na sprjeĉavanju,istrazi i

suzbijanju.

TRANSNACIONALNA ORAGANIZIRANA KD:

1.NEDOPUŠTENA TRGOVINA DROGAMA I PSIHOTROPNIM TVARIMA

-Danas su na sanzi 3 konvencije iz te oblasti sklopljene u krilu UN-a:

1.Jedinstvena konvencija o drogama New York 1961.g.

2. Konvencija o psihotropnim stvarima 1971.g.

3. Konvencija UN-a o nedopuštenoj trgovini drogama i psihotropnim tvarima Beĉ 1988.g.

-Sve tri navedene konvencije imaju za svrhu pravno ureĊenje kontrole droga i organizacije

represije njihove trgovine. PredviĊaju obvezu drţava stranaka da predvide niz ponašanja kao

kd koja sva moraju biti poĉinjena s namjerom. Sveobuhvatne odredbe konvencije iz 88.g. o

obvezama drţava stranaka glede suzbijanja i istrage nedopuštene trgovine drogama

ukljuĉujući i odredbe o pranju novca uĉinile su ta djela transnacionalnim i prije stvaranja

sustava iz Palerma iz 2000.g.

SUSTAV IZ PALERMA obuhvaća:

1. Konvencija UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta

2. Protokol o sprjeĉavanju, suzbijanju i kaţnjavanju trgovine osobama napose ţenama i

djecom

3. Protokol protiv krijumĉarenja migranata zemljom,zrakom i morem

*1. Konvencija UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta*

Organizirana zloĉinaĉka grupa-struktuirana skupina od 3 ili više osoba,koja postoji tijekom

nekog vremena i djeluje sloţeno s ciljem poĉinjenja jednog ili više teških kd utvrĊenih na

temelju ove konvencije.

Teški zloĉin- Ponašanje koje predstavlja kd kaţnjivo maksimalnim lišavanjem slobode u

trajanju od najmanje 4 god ili teţom kaznom.

Dobitak od zloĉina- znaĉi svaku imovinu koja je pribavljena ili proizlazi,izravno ili neizravno

iz poĉinjenog kd.

Imovina-znaĉi imovinu svake vrste,pokretnu ili nepokretnu,materijalnu ili nematerijalnu ili

isprave koje dokazuju vlasništvo ili neko pravo nad takvom imovinom. Najĉešće se odredbe

konvencije odnose na materijanu imovinu.

Glavno kd- svako kd iz kojeg proiziĊe neki dobitak a koji je predmet kd.

Nadzirana isporuka-znaĉi tehniku dopuštanja da protupravne ili sumnjive isporuke izaĊu iz

drţave

Zamrzavanje ili privremeno oduzimanje-znaĉi privremenu zabranu

prijenosa,konverzije,raspolaganja ili premještanja imovine,ĉuvanje imovine ili kontrolu nad

njome,na temelju naloga koji je izdao sud.

Konfiskacija-trajno oduzimanje imovine ne temelju naloga suda ili drugog nadleţnog tijela.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


-Konvencija se odnosi na sprjeĉavanje,istragu i progon transnacionalnih kd koja ona

inkrimira,a poĉinjenih od organiziranih zloĉinaĉkih skupina.

KD je transnacionalne naravi:

a)ako je poĉinjeno u više od jedne drţave

b) ako je poĉinjeno u jednoj drţavi ali se znaĉajan dio njegove

pripreme,planiranja,upravljanja ili kontrole odvijao u drugoj drţavi.

c) ako je poĉinjeno u jednoj drţavi ali ukljuĉuje organiziranu zloĉinaĉku grupu koja se bavi

zloĉinaĉkim djelovanjem u više od jedne drţave

d) ako je poĉinjeno u jednoj drţavi ali ima bitne posljedice u drugoj drţavi.

Konvencijom se inkriminiraju slijedeća KD:

1.SUDJELOVANJE U ORGANIZIRANOJ ZLOĈINAĈKOJ SKUPINI

2. PRANJE DOBITKA OD ZLOĈINA

3. KORUPCIJA

4. OPSTRUKCIJA PRAVOSUĐA

1.SUDJELOVANJE U ORGANIZIRANOJ ZLOĈINAĈKOJ SKUPINI obuhvaća jednu ili

obje sljedeće radnje:

a)sam dogovor s jednom ili više drugih osoba da se poĉini teški zloĉin u svrhu stjecanja

financijske ili druge materijalne koristi

b)radnju osobe koja znajući za cilj ili zloĉinaĉku aktivnost organizirane zloĉinaĉke grupe

aktivno sudjeluje u zloĉinaĉkim aktivnostima te grupe znajući da tako doprinosi ostvarenju

zloĉinaĉkog cilja.

-KD predstavlja organiziranje,upućivanje na,pomaganje i poticanje.

2.PRANJE DOBITKA OD ZLOĈINA znaĉi:

a)konverziju ili prijenos imovine uz saznanja da se radi o dobitku od zloĉina u svrhu

prikrivanja nedopuštenog porijekla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi ukljuĉenoj u

poĉinjenje glavnog kd. Prikrivanje ili laţno predstavljanje istinske prirode izvora,vlasništva ili

prava na imovinu,uz saznanje da ta imovina predstavlja dobitak od zloĉina.

b)stjecanje,drţanje ili korištenje imovine kada onaj tko je stjeĉe u trenutku kad je dobije zna

da ona predstavlja dobitak od zloĉina.

-sudjelovanje,udruţivanje ili trajno dogovaranje poĉinjenja bilo kojeg kd.

3. KORUPCIJA znaĉi:

a)obećanje,nuĊenje ili davanje javnom sluţbeniku neke koristi za njega ili treću osobu kako bi

taj javni sluţbenik djelovao ili propustio djelovati u izvršavanju svoje sluţbene duţnosti

b)nagovaranje ili prihvaćanje nepropisane koristi od strane javnog sluţbenika za njega ili

drugu osobu kako bi javni sluţbenik djelovao ili propustio djelovati u izvršenju svoje

sluţbeniĉke duţnosti.

4. OPSTRUKCIJA PRAVOSUĐA znaĉi

a)upotreba fiziĉke sile,prijetnje ili zastrašivanje,obećanje nepropisane koristi radi postizanja

laţnog svjedoĉenja ili miješanja u svjedoĉenje.

b) upotreba fiziĉe sile,prijetnje ili zastrašivanja radi uplitanja u izvršavanje sluţbenih duţnosti

pravosudnog ili izvršnog djelatnika u vezi s poĉinjenjem kd-a obuhvaćenih konvencijom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


PROTOKOL O SPRJEĈAVANJU,SUZBIJANJU I KAŢNJAVANJU TRGOVINE

OSOBAMA,NAPOSE ŢENAMA I DJECOM

*Svrha protokola je:

a)sprijeĉavanje i borba protiv trgovine osobama napose ţenama i djecom

b)zaštita i pomoć ţrtvama takve trgovine,poštujući u potpunosti njihova ljudska prava

c)promicanje suradnje izmeĊu drţava stranaka kako bi se ispunili ti ciljevi

TRGOVINA OSOBAMA-znaĉi vrbovanje,prijevoz,transfer,pruţanje utoĉišta i prihvat osoba

putem prijetnje ili uporabe sile ili drugih oblika prinude,otmica,prijevara,zlouporaba ovlasti ili

poloţaj bespomoćnosti ili davanje ili primanje plaćanja kako bi osoba koja ima kontrolu nad

drugom osobom postigla njezinu privolu u svrhu izrabljivanja(eksplotacije). Eksplotacije će

kao minimum ukljuĉivati prostituciju kao naĉin izrabljivanja ili druge oblike sexualnog

iskorištavanja,izrabljivanje prisilnim radom,ropstvom ili uzimanje organa.

Pod trgovinom osobama smatrat će se vrbovanje,prijevoz,transfer, pruţanje utoĉišta ili prihvat

nekog djeteta u svrhu eksplotacije. Dijete je svaka osoba mlaĊa od 18 g. Protokol se

primjenjuje na sprijeĉavanje,istragu i progon kd-a njime utvrĊenim u sluĉaju kada ta djela

imaju transnacionalno obiljeţje i kad ukljuĉuju neku organiziranu zloĉinaĉku grupu.

PROTOKOL PROTIV KRIJUMĈARENJA MIGRANATA ZEMLJOM,ZRAKOM I

MOREM

-Svrha protokola je sprjeĉavanje i borba protiv krijumĉarenja migranata, te promicanje

suradnje izmeĊu drţava stranaka radi ostvarenja tog cilja,te zaštita prava krijumĉarenih

migranata.

-Migranti neće biti podloţni kaznenom progonu ukoliko su oni sami objekt kd-a

krijumĉarenja tj ukoliko to djelo ima izmeĊu ostalog transnacionalno obiljeţje i gdje je

ukljuĉena neka organizirana zloĉinaĉka skupina, ukoliko su oni sami prešli ilegalno drţavnu

granicu na vlastitu odgovornost,tada potpadaju pod pravo teritorijalne drţave u kojoj su

otkriveni.

KRIJUMĈARENJE MIGRANATA-znaĉi ostvarivanje nezakonitog ulaska osobe u drţavu

stranku koje ona nije drţavljanin,niti u njoj ima stalno boravište.a u svrhu izravnog ili

neizravnog postizanja financijske ili druge materijalne koristi.

NEZAKONIT ULAZAK-znaĉi prelazak granice bez udovoljavanja uvjetima nuţnim za

zakonski ulazak u neku drţavu.

*Protokol se primjenjuje na sprijeĉavanje,istragu i progon kd-a utvrĊenih u njemu u

sluĉajevima kada ta kd imaju transnacionalno obiljeţje i gdje ukljuĉuju neku organiziranu

zloĉinaĉku grupu.

-Svaka drţava stranka duţna je prihvatiti zakonske i druge mjere da bi ustanovila kao kd, pod

uvjetom da su poĉinjena namjerno i u cilju stjecaja financijske i druge materijalne koristi:

a)krijumĉarenje migranata

b)poĉinjenje djela izrade laţne putovnice ili osobne isprave te nabavljanja,davanja ili

posjedovanja takve isprave u svrhu krijumĉarenja migranata.

c)omogućavanje osobi koja nije drţavljanin odreĊene drţave ili koja nema dozvolu trajnog

boravka u njoj s pomoću sredstava pod b da ostane u toj drţavi

-Svaka drţava stranka prihvatit će mjere da se kao kd predvidi njegov pokušaj, suuĉesništvo u

njemu,te organioziranje ili navoĊenje drugih osoba da poĉine neko od gore navedenih kd.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


MEĐUNARODNI TERORIZAM

-Opće konvencije protiv terorizma,ali bez njegove definicijeusvajane su pod okriljem nekih

regionalnih organizacija, npr. Regionalna konvencija o suzbijanju terorizma iz 1987.g. u

okviru SAARC-a i Arapska konvencija o suzbijanju terorizma Liga arapskih drţava iz

1998.g.- Univerzalne konvencije sklopljene pod okriljem UN-a odnose se na neke posebne

teroristiĉke ĉine.

a)glede otmice zrakoplova na snazi su:

KONVENCIJA O KD I NEKIM DRUGIM ĈINIMA IZVRŠENIM U

ZRAKOPLOVU,sklopljena u Tokiu 1963.g.

KONVENCIJA O SUZBIJANJU OTMICA ZRAKOPLOVA, Haag 1970.g.

b)glede napada na predstavnike stranih drţava te djelatnika i duţnosnika meĊunarodnih

organizacija

KONVENCIJA O SIGURNOSTI OSOBLJA UN-a, NY 1994.g.

MEĐUNARODNA KONVENCIJA PROTIV UZIMANJA TALACA IZ 1979.g.

c)glede zlouporabe nuklearnih tvari

KONVENCIJA O FIZIĈKOJ ZAŠTITI NUKLEARNIH TVARI,Beĉ 1980.g.

d)glede napada na sigurnost meĊunarodne pomorke plovidbe

KONVENCIJA O SUZBIJANJU NEEDOPUŠTENIH AKATA PROTIV SIGURNOSTI

PROTOKOL O SUZBIJANJU NEDOPUŠTENIH AKATA PROTIV NEPOMIĈNIH

PLATFORMI,potpisani u Rimu 88.g.

e)glede teroristiĉkih napada

MEĐUNARODNA KONVENCIJA O SUZBIJANJU TERORISTIĈKIH BOMBAŠKIH

NAPADA 1998.g.

-1994.g. na općoj skupštini usvojena je posebna „DEKLARACIJA O MJERAMA ZA

ELIMINACIJU MEĐUNARODNOG TERORIZMA“ koja predviĊa:

-osudu ĉina terorizma kao zloĉinaĉkog ĉina

-oznaĉava ĉine terorizma kao teška kršenja ciljeva i naĉela UN-a

-„KD poĉinjena s namjerom ili pod pretpostavkom da iz politiĉkih razloga isprovociraju teror

u javnosti u svim okolnostima neopravdani su bez obzira na motive

politiĉke,ideološke,vjerske........naravi koji bi se mogli isticati da bi se ta djela opravdala.

-Nakon 11.rujna 2001. i napada u NY, Washingtonu DC; Vijeće Sigurnosti UN-a usvojilo je

više rezolucija. Posebno je vaţna rezolucija od 28.09.2001 koja nameće svim drţavama da u

okviru svojih pravnih sustava poduzimaju mjere za sprjeĉavanje i suzbijanje terorizma!

-Terorizam moţe imati više razliĉitih oblika;

a)djelovanje neke teroristiĉke org. moţe biti ograniĉeno samo na podruĉje jedne drţave npr.

ETA,IRA

b)meĊunarodni terorizam-kada skupina terorista djeluju u više drţava pa i u prostoru

otvorenog mora

c)drţavni terorizam u doba mira i u oruţanim sukobima-drţavna vlast moţe svojom politikom

provoditi terorizam npr. nametanjem prisilnog rada,etniĉko ĉišćenje,genocid.

TERORISTIĈKA KD

1)MEĐUNARODNI TERORIZAM-poĉinitelj moţe biti svaka osoba i mora postupati s

namjerom da naškodi stranoj drţavi ili meĊunarodnoj organizaciji. Kao kvalificirani oblik

djela predviĊeno je ubojstvo 1 ili više osoba. Usmrćenje ukljuĉuje situacije izravne i

neizravne namjere.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


2)UGROŢAVANJE SIGURNOSTI OSOBA POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM- KD

ĉini osoba koja izvrši otmicu osobe koja je pod meĊunarodnom zaštitom ili prema njoj poĉini

neko drugo nasilje ili napadne na njene sluţbene prostorije,privatni stan,auto........

3)UZIMANJE TALACA- znaĉi uzimanje ili otmica osobe poĉinjena uz prijetnju ubojstvom

otete osobe ili prijetnju povrjeĊivanja kako bi se prisililo neku drţavu ili meĊ.org da nešto

uĉini ili ne uĉini.

4)OTMICA ZRAKOPLOVA ILI BRODA- radnja kd sastoji se u preuzimanju nadzora nad

zrakoplovom u letu i to silom ili ozbiljnom prijetnjom. Poĉinitelji KD-a mogu biti ĉlanovi

posade,putnici ili osobe koje su tu došle zbog poĉinjenja kd. Traţi se namjera za poĉinjenje.

5)UGROŢAVANJE SIGURNOSTI MEĐUNARODNOG ZRAĈNOG PROMETA I MEĐ.

PLOVIDBE- npr. Uništenje ili oštećenje ureda za navigaciju,unošenje eksplozivne naprave u

zrakoplov,davanje laţnih obavjesti u vezi s letom,nasilje prema ĉlanovima posade u letu.

KRIVNJA- s obzirom na prisutnost ili odsutnost spoznajne i voljne komponente,te na njihov

uzajamni odnos postoji izvjesna gradacija:

1. IZRAVNA NAMJERA 1 STUPNJA-Poĉinitelj poznaje sva bitna obiljeţja i ţeli

postići zabranjeni rezultat. Ovdje prevladava voljni element.

2. IZRAVNA NAMJERA 2 STUPNJA-

Documents

Transnacionalno i Medjunarodno Kazneno Pravo - Skripta (1)