GOSPODARSKO KAZNENO PRAVO OPI DIOKAZNENO DJELO RADNJA: voljno ponaanje ovjeka iskljueni su uinci prirodnih sila i ivotinja, kao i tjelesni pokreti ovjeka izvan njegove voljne kontrole BIE KAZNENOG DJELA: ukupnost posebnih elemenata obiljeja kaznenog djela posljedica prihvaanja naela zakonitosti PROTUPRAVNOST: ostvarenje bia kaznenog djela (krenje kaznenopravne norme) na nain koji je drutveno tetan presumira se, ali je doputeno dokazivati suprotno (oboriva presumpcija), stoga se protupravnost u kaznenom pravu izuava kroz RAZLOGE NJENOG ISKLJUENJA KRIVNJA: subjektivni odnos poinitelja prema djelu zbog kojeg mu se moe uputiti prijekor prijekor se moe uputiti poinitelju koji se odluio za nepravo, iako je obzirom na svoje osobne okolnosti mogao postupiti drukije (izabrati pravo) GOSPODARSKO KAZNENO PRAVO OPI DIO ITemelj i ogranienje kaznenopravne prisile:kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se za ona ponaanja kojima se tako povreuje ili ugroavaju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom RH i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. Temeljna naela kaznenog prava: Naelo zakonitosti (l. 2. KZ) Naelo primjene blaeg zakona i vremensko vaenje kaznenog zakonodavstva (l. 3. KZ) Naelo krivnje (l. 4.KZ) Naelo oduzimanja imovinske koristi (l. 5. KZ) NAELO ZAKONITOSTINitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna ili druga kaznenopravna sankcija koja nije bila odreena zakonom.

NAELO PRIMJENE BLAEG ZAKONA I VREMENSKO VAENJE KAZNENOG ZAKONODAVSTVAPrema poinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo poinjeno. Ako se zakon nakon poinjenja kaznenog djela, a prije donoenja pravomone presude , izmijeni jednom ili vie puta, primjenit e se zakon koji je najblai za poinitelja. Izmjena naziva ili opisa djela- ispitivanje pravnog kontinuiteta supsumiranje Izmjena zakona za vrijeme poinjenja k.d.?Primjer: Zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju (l. 292. st. 1. KZ97):Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju ili drugu pravnu osobu pri izvravanju obveza prema proraunima i fondovima uskrati sredstva koja im pripadaju... Utaja poreza ili carine (l. 256. KZ): Tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomino izbjegne plaanje poreza ili carine daje netone ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim injenicama koje su od utjecaja na utvrivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u sluaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge injenice koje su od utjecaja na utvrivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga doe do smanjenja ili neutvrenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisua kuna. NAELO KRIVNJE Nitko ne moe biti kanjen ako nije kriv za poinjeno djelo. Kriv je za kazneno djelo poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a da ne postoji ni jedan ispriavajui razlog. NEUBROJIVE OSOBE Neubrojiva osoba nije kriva i ne moe joj se izrei kazna. Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti znaenje svog postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje. Prema osobi koja je stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo postupit e se prema odredbama Zakona o zatiti osoba s duevnim smetnjama. Neubrojivoj osobi moe se izrei sigurnosna mjera zabrane obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom, zabrane pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva i zabrane pristupa Internetu.

NAELO ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTINitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom.

VRIJEME POINJENJA K.D.Kazneno djelo poinjeno je u vrijeme kad je poinitelj poduzeo radnju ili je bio duan poduzeti radnju, bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela. Sastoji li se poiniteljeva djelatnost iz vie vremenski odvojenih radnji, djelo je poinjeno danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih radnja traje, danom prestanka radnje. MJESTO POINJENJA K.D.Kazneno djelo poinjeno je u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u cijelosti ili djelomino nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela ili je prema njegovoj zamisli trebala nastupiti. U sluajevima sudionitva kazneno djelo je poinjeno u mjestu odreenom u st. 1. ovoga lanka i u mjestu gdje je bilo koji od sudionika radio ili bio duan raditi ili gdje je prema njegovoj zamisli posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela trebala nastupiti. SUDIONICI

KAZNE NOVANA KAZNA ZATVOR DUGOTRAJNI ZATVOR NOVANA KAZNA izrie se u dnevnim iznosima. ne moe biti manja od trideset niti vea od tristo ezdeset dnevnih iznosa, osim za kaznena djela poinjena iz koristoljublja kad se moe izrei do pet stotina dnevnih iznosa ili kad je novana kazna od pet stotina dnevnih iznosa izriito propisana KZ-om. u presudi se naznauje broj dnevnih iznosa i visina dnevnog iznosa te njihov umnoak. visina dnevnog iznosa utvruje se uzimajui u obzir poiniteljeve prihode i imovinu te prosjene trokove nune za uzdravanje poinitelja i njegove obitelji. dnevni iznos ne moe biti manji od dvadeset kuna ni vei od deset tisua kuna.KAZNA ZATVORA

Ne moe biti kraa od tri mjeseca ni dulja od dvadeset godina. DUGOTRAJNI ZATVOR Kazna dugotrajnog zatvora ne moe biti kraa od dvadeset i jedne niti dulja od etrdeset godina. Iznimno, za kaznena djela poinjena u stjecaju pod uvjetima propisanim KZ-om jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora moe se izrei u trajanju pedeset godina.ZAKON O ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA DJELA NN 151/03, 110/07, 45/11, 143712 regulira pretpostavke kanjivosti, kazne, sigurnosne mjere, oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, javno objavljivanje presude, zastaru i kazneni postupak za kaznena djela pravnih osoba. pravne osobe u smislu ZOPOKD su i strane osobe koje se po hrvatskom pravu smatraju pravnim osobama.Temelj odgovornosti pravnih osobaPravna osoba kaznit e se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime povreuje neka dunost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugog. Odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe. Pravna osoba kaznit e se za kazneno djelo odgovorne osobe i u sluaju kad se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe. Pojam odgovorne osobe prema ZOPOKD Odgovorna osoba u smislu ovog Zakona je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz podruja djelovanja pravne osobe . Iskljuenje i ogranienje odgovornosti pravnih osoba Republika Hrvatska kao pravna osoba ne moe se kazniti za kazneno djelo. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu se kazniti samo za kaznena djela koja nisu poinjena u izvravanju javnih ovlasti. Odgovornost u sluaju promjene statusa pravne osobe Prestane li pravna osoba postojati prije nego je okonan kazneni postupak, novana kazna, sigurnosne mjere, javno objavljivanje presude, oduzimanje imovinske koristi i oduzimanje predmeta mogu se izrei pravnoj osobi koja je njezin sveopi pravni sljednik. Prestane li pravna osoba postojati nakon pravomono okonanog kaznenog postupka, novana kazna, sigurnosne mjere, javno objavljivanje presude, oduzimanje imovinske koristi i oduzimanje predmeta mogu se izrei pravnoj osobi koja je njezin sveopi sljednik. Pravna osoba u steaju kaznit e se za kaznena djela poinjena prije pokretanja ili tijekom postupka steaja.KAZNE NOVANA KAZNA UKIDANJE PRAVNE OSOBE Kanjavanje PO kad je propisana najvea mjera: Novana k. ili k. zatvora od 1 g. PO: od 5.000,00 do 8.000,000,00 kn Od pet godina zatvora PO: od 15.000,00 do 10.000.000,00 kn od deset godina zatvora PO: od 30.000,00 do 12.000.000,00 kn Izricanje novane kazne za stjecaj Ako je sud pravnoj osobi utvrdio novane kazne za dva ili vie kaznenih djela u stjecaju, jedinstvena novana kazna ne smije biti vea od zbroja pojedinanih kazni niti od najvee zakonske mjere novane kazne.Ukidanje pravne osobe Kazna ukidanja pravne osobe moe se izrei ako je pravna osoba osnovana radi injenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje preteito iskoristila za poinjenje kaznenih djela. Ne moe se izrei jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i politikim strankama. Uz kaznu ukidanja pravne osobe sud moe izrei i novanu kaznu. Nakon pravomonosti presude o ukidanju pravne osobe provest e se likvidacija.Osloboenje od kaznePravna osoba koja je prijavila kazneno djelo odgovorne osobe prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se osloboditi od kazne.UVJETNA OSUDA moe se izrei pravnoj osobi tako da sud istodobno odredi da se novana kazna nee izvriti ako pravna osoba u vremenu koje sud odredi, a koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od tri godine, ne poini novo kazneno djelo. moe se izrei za kaznena djela za koja je sud osudio pravnu osobu na novanu kaznu manju od 50.000,00 kuna. (Nema djelomine uvjetne osude.)

ZABRANA OBAVLJANJA ODREENIH DJELATNOSTI ILI POSLOVA moe se izrei u odnosu na jednu ili vie djelatnosti ili poslova ijim je obavljanjem kazneno djelo poinjeno. moe se izrei u trajanju od jedne do tri godine raunajui od pravomonosti presude ako bi daljnje obavljanje odreenih djelatnosti ili poslova bilo opasno za ivot, zdravlje ili sigurnost ljudi i imovine, ili za gospodarstvo ili ako je pravna osoba ve bila kanjavana za isto ili istovrsno kazneno djelo. ne moe se izrei jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i politikim strankama. ZABRANA STJECANJA DOZVOLA, OVLASTI, KONCESIJA ILI SUBVENCIJA moe se izrei pravnoj osobi ako postoji opasnost da bi takvo stjecanje dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija moglo poticajno djelovati na poinjenje novoga kaznenog djela izrie se u trajanju od jedne do tri godine raunajui od pravomonosti sudske presudeJAVNO OBJAVLJIVANJE PRESUDE sud moe odrediti kada s obzirom na znaenje kaznenog djela utvrdi da postoje opravdani razlozi da se javnost obavijesti o pravomonoj presudi sud e odrediti da se presuda objavi u cijelosti ili u dijelu, te rok u kojem se mora objaviti Javno objavljena presuda moe sadravati ime oteenika, ali samo uz njegov pristanak. Sud e odrediti u kojem ili u kojim sredstvima javnog priopavanja objaviti presudu Sredstva javnog priopavanja objavit e presudu o troku osuene pravne osobe. OBAVIJEST O PRESUDI Sud e, po slubenoj dunosti, po donoenju presude, bez odgode, o sadraju presude kojom se osuuje pravna osoba obavijestiti sudski registar ili drugi registar u koji je ta pravna osoba upisana. U obavijesti se navode sljedei podaci: naziv suda, broj presude i dan izricanja presude, tvrtka, odnosno naziv pravne osobe, sjedite i matini broj pravne osobe, osobni identifikacijski broj, kazneno djelo, kazna i sigurnosna mjera ako je izreena, dan pravomonosti. Obavijest se alje i ministarstvu nadlenom za pravosue (poseban upisnik kaznene evidencije). JEDINSTVENI POSTUPAKZa kazneno djelo pravne osobe i odgovorne osobe provest e se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda. Ako se protiv odgovorne osobe zbog pravnih ili drugih razloga ne moe pokrenuti ili voditi kazneni postupak, postupak e se zapoeti i provesti samo protiv pravne osobe.NAELO SVRHOVITOSTIDravni odvjetnik moe rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona ako pravna osoba nema imovine ili je ona tako neznatna da ne bi bila dovoljna niti za pokrie trokova postupka ili ako se protiv nje vodi steajni postupak.POKRETANJE KAZNENOG POSTUPKA PO PRIJEDLOGUAko je podnesen prijedlog za progon samo protiv odgovorne osobe, dravni odvjetnik moe po slubenoj dunosti pokrenuti kazneni postupak za isto kazneno djelo i protiv pravne osobe.PREDSTAVNIK OKRIVLJENE PRAVNE OSOBE Za okrivljenu pravnu osobu u kaznenom postupku sudjeluje njezin prestavnik koji je ovlaten poduzimati sve radnje koje moe poduzimati okrivljenik. Okrivljena pravna osoba moe imati samo jednog predstavnika. Predstavnik pravne osobe moe biti svaka potpuno poslovna sposobna fizika osoba koja zna hrvatski jezik. Predstavnika odreuje organ pravne osobe, odnosno osobe koje je zastupaju na temelju zakona, odluke nadlenog organa, statuta, drutvenog ugovora ili odluke organa pravne osobe. PREDSTAVNIK OKRIVLJENE PO Ako predstavnik nije po drugoj osnovi ovlaten zastupati pravnu osobu, za ovlast da bude njezin predstavnik, pravna osoba mu daje pisanu punomo. Punomo se moe dati i usmeno na zapisnik sudu koji vodi postupak. Tijelo koje vodi postupak utvruje i istovjetnost predstavnika pravne osobe i njegovo ovlatenje za sudjelovanje u postupku. Predstavnik pravne osobe ne moe biti osoba koja je u istom postupku pozvana kao svjedok te osoba protiv koje se vodi kazneni postupak zbog istog kaznenog djela, niti njezin branitelj. PREDSTAVNIK PO Pravna osoba je duna u roku od osam dana od primitka prvog poziva odrediti predstavnika i tijelu koje vodi postupak dostaviti dokaz o njegovom ovlatenju. O tome e tijelo koje vodi postupak u pozivu upozoriti pravnu osobu. Ako pravna osoba ne odredi predstavnika u roku od osam dana, prije podizanja optunice postavit e ga rjeenjem predsjednik suda na zahtjev tijela koje vodi postupak. TROKOVI PREDSTAVNIKA nagrada i nuni izdaci predstavnika i ulaze u trokove sudskog postupka. Nuni izdaci postavljenog predstavnika u postupku zbog kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti predujmljuju se iz sredstava tijela koje vodi kazneni postupak, a naplauju se kasnije od osoba koje su ih dune naknaditi prema odredbama Zakona o kaznenom postupku.BRANITELJ Okrivljena pravna osoba moe imati branitelja. Punomo branitelju odreuju ovlatenici za zastupanje pravne osobe. Pravna i odgovorna osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za isto djelo mogu imati zajednikog branitelja ako to nije u suprotnosti s probicima njihove obrane. Na okrivljenu pravnu osobu ne primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku o obveznoj obrani.MJERE OPREZA PREMA PRAVNOJ OSOBI Ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e okrivljena pravna osoba ponoviti kazneno djelo ili da e poiniti kazneno djelo kojim prijeti, sud e joj odrediti sljedee mjere opreza: zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova; zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna; zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija. Sud moe odrediti mjeru opreza i ako bi daljnje obavljanje odreenih djelatnosti ili poslova bilo opasno za ivot, zdravlje ili sigurnost ljudi i imovine, ili za gospodarstvo. MJERE OPREZA Ova se mjera ne moe izrei jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, politikim strankama i sindikatima. Sud moe zabraniti statusne promjene koje bi mogle dovesti do prestanka okrivljene pravne osobe. Zabrana e se upisati u sudski registar ili drugi registar. Rjeenje o odreivanju mjere opreza upisat e se u sudski registar ili drugi registar po slubenoj dunosti.POJAM I ZNAENJE GOSPODARSKOG KAZNENOG PRAVA pojam gospodarsko kazneno pravo nastao je u novijoj njemakoj kaznenopravnoj znanosti i praksi (Wirtschaftsstrafrecht); njegov pandan na francuskom govornom podruju je poslovno kazneno pravo. Pod gospodarskim kaznenim pravom misli se obino na ukupnost svih kaznenopravnih propisa koji se odnose na kaznena djela u vezi s gospodarskim poslovanjem (u vezi s proizvodnjom i raspodjelom materijalnih dobara ili pruanjem usluga kojima se udovoljava gospodarskim potrebama). GOSPODARSKI KAZNENO PRAVO

Pojam se najprije ograniavao na analizu bia kaznenih djela u vezi s gospodarskim poslovanjem, pa je gospodarsko kazneno pravo ulazilo u posebni dio kaznenog prava, ali je u najnovije vrijeme nastao i opi dio gospodarskog kaznenog prava koji se bavi specifinostima u primjeni instituta opeg dijela kaznenog prava na gospodarska kaznena djela. Gospodarsko kazneno pravo obiljeava i naglaena interdisciplinarnost koja proizlazi iz akcesornog karaktera najveeg broja gospodarskih kaznenih djela: iako je gospodarsko kazneno pravo dio kaznenog prava, njegovo razumijevanje zahtijeva dobro poznavanje trgovakog prava i prava drutava, to ga ini jednim od najzahtjevnijih podruja kaznenopravne dogmatike. Gospodarska kaznena djela oznauju se nerijetko kao gospodarski kriminalitet. Oba pojma su gotovo istoznanice, ali se ipak razlikuju po tome to se prvi odnosi na kaznenopravni aspekt i utoliko pripada kaznenopravnoj dogmatici, dok se gospodarski kriminalitet odnosi na odreenu drutvenu pojavu i utoliko je vie kriminoloke naravi. BITNE ZNAAJKE GOSPDARSKOG KRIMINALITETA

to sve ini gospodarski kriminalitet?Po uzoru na teoriju amerikog kriminologa Edwina H. Sutherlanda, gospodarski se kriminalitet moe odrediti kao kriminalitet bijelog ovratnika (white collar crime). Taj pojam obuhvaa sva kaznena djela to ih ine osobe visokog socijalnog statusa u okviru svoje profesionalne djelatnosti. To su svakako kaznena djela kojima se povreuje gospodarstvo kao nadindividualno pravno dobro, tj. kojima se oteava normalno funkcioniranje gospodarstva u cijelosti ili njegovih grana. Ovamo svakako spadaju kaznena djela protiv slobodnog trinog natjecanja, steajna, carinska i porezna kaznena djela, kaznena djela u vezi s vrijednosnim papirima itd. Ta su kaznena djela kod nas obuhvaena u XXIV. glavi novousvojnog Kaznenog zakona (21. listopada 2011., koji je stupio na snagu 1. sijenja 2013.), koja nosi naziv: Kaznena djela protiv gospodarstva, i u tkz. sporednom kaznenom zakonodavstvu, kao to su Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o deviznom poslovanju, Zakon o kaznenim djelima protiv trita kapitala itd. Gospodarskim kaznenim djelima valja smatrati i klasine imovinske delikte (prijevaru, primanje i davanje mita) ako su poinjena u gospodarskom poslovanju, tj. ako su u vezi s proizvodnjom i raspodjelom materijalnih dobara ili pruanjem usluga kojima se udovoljava gospodarskim potrebama. Proireno shvaanje gospodarskih kazneih djela dolo je do izraaja u par. 74.c njemakog Zakona o ustrojstvu sudova (Gerichtsvesfassungsgesetz), prema kojem su u nadlenosti tkz. gospodarskih vijea, pored izriito nabrojanih gospodarskih kaznenih djela u uem smislu, i odreena imovinska kaznena djela ako je za njihovo rjeavanje potrebno posebno poznavanje gospodarskog ivota. Takvo proireno shvaanje odgovara i naoj sudskoj praksi . Gospodarska kaznena djela su preteno kaznena djela poduzetnika, a to su najee trgovaka drutva. To je jedan od razloga zato se u modernom kaznenom pravu naputa odgovornost pravnih osoba za kaznena djela. Hrvatski zakonodavac je na tome podruju bio auran te je 11. rujna 2003. donio Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, koji je stupio na snagu 25. oujka 2004. iako prema njemu pravne osobe nee odgovarati samo za gospodarska kaznena djela, realno je oekivati da e upravo takva kaznena djela biti najei oblik koji e se pojavljivati u praksi. Kaznena djela protiv gospodarstva: Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju Prijevara u gospodarskom poslovanju Povreda obveze voenja trgovakih i poslovnih knjiga Povreda prava vjerovnika u gospodarskom poslovanju Pogodovanje vjerovnika Primanje i davanje mita u postupku steaja Primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju Zlouporaba u postupku javne nabave Zavaravajue oglaavanje Utaja poreza ili carine Izbjegavanje carinskog nadzora Subvencijska prijevara Zlouporaba povlatenih informacija Zlouporaba trita kapitala Neovlatena uporaba tue tvrtke Odavanje i neovlateno pribavljanje poslovne tajne Nedozvoljena proizvodnja i nedozvoljena trgovina Pranje novca Razvoj izgradnje odredbi GKP Zakon o izmjenama i dopunama KZ-a od 9. srpnja 2003. Novela od 15. srpnja 2004. (primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju) Novela od 3. listopada 2007. (k.d. na tetu financijskih interesa EU) Novela od 15. prosinca 2008. Corpus iuris ODGOVORNA OSOBA

poinitelj k.d. : delicta communia -k.d. koja moe poiniti svatko delicta propria -k.d. koja mogu poiniti samo osobe s odreenim svojstvom koje je posebno istaknuto u zakonskom opisu Pojam odgovorne osobe, nastao u bivem jugoslavenskom pravu, trebao je posluiti izjednaavanju nekih osoba vanih za funkcioniranje sustava sa slubenim osobama. To je osobito dolo do izraaja kod kaznenih djela protiv slubene dunosti jer su kao poinitelji zlouporabe slubenog poloaja bile oznaene ne samo slubene osobe nego i druge osobe vane za djelotvornost pravnog sustava, naroito rukovodee osobe u gospodarstvu. definicija odgovorne osobe u l. 89. st. 7. KZ97 nije bila najsretnija pa je izazivala potekoe u tumaenju. Ona je, s jedne strane, bila vrlo rastezljiva (osoba kojoj je povjeren odreeni djelokrug poslova iz podruja pravne osobe), a s druge strane i restriktivna jer iskljuuje osobe u pravnim tvorevinama koje nemaju status pravne osobe, npr. poduzetnik tajnog drutva koji vodi njegove poslove u smislu l. 148. ZTD nije mogao biti odgovorna osoba jer tajno drutvo nije pravna osoba. moderni zakonici ne poznaju pojam odgovorne osobe, pa poinitelje gospodarskih kaznenih djela najee oznaavaju pomou rijei tko; to ipak ne znai da su ta kaznena djela nuno postala delicta communia jer se krug poinitelja moe suziti na osobe s odreenim svojstvima na drugi nain; primjerice, kod kljunog gospodarskog kaznenog djela u njemakom pravu zlouporabe povjerenja (Untreue, par. 266. njem. KZ) poinitelj je osoba koja je duna voditi brigu o tuim imovinskim interesima pa njemaka doktrina to kazneno djelo, iako njegov opis poinje sa tko, tretira kao delictum proprium. l. 87. st. 6. KZ: Odgovorna osoba je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izriito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz podruja djelovanja pravne osobe.

DRUTVA OSOBA temelje se na osobnom doprinosu osoba koje ih ine. U takvo drutvo pojedinci unose dio svoje imovine i sami rade u njemu. Kako ona nemaju svoj temeljni kapital, lanovi drutva odgovaraju za obveze drutva solidarno cjelokupnom svojom imovinom. DRUTVA KAPITALA ne temelje na osobnom radu lanova, nego na kapitalu koji oni unose u drutvo. Zakonom je propisano koji je najmanji iznos temeljnog kapitala za pojedini tip drutva. Taj kapital predstavlja poetnu imovinu drutva kao pravne osobe i odvojen je od imovine lanova drutva. Kapital slui kao osiguranje vjerovnicima pa lanovi drutva u pravilu ne odgovaraju svojom imovinom za obveze drutva. Tijekom poslovanja drutva imovina se moe poveavati ili smanjivati. Poslove vode organi drutva koji ujedno i zastupaju drutvo. lan drutva sudjeluje u dobiti koju ostvari drutvo, ali zastupati drutvo i voditi njegove poslove moe jedino ako je lan njegova organa. DIONIKO DRUTVO trgovako drutvo kapitala kojeg lanovi (dioniari) sudjeluju sa svojim ulozima u temeljnom kapitalu drutva koji je podjeljen na dionice. moe imati i samo jednog dioniara. Dionica je dio temeljnog kapitala drutva, ali i skup lanskih prava i obveza u dionikom drutvu. Najnii iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna, nominalni iznos dionice ne moe biti manji od 10,00 kn. Poloaj dioniara ovisi o broju njegovih dionica kao njegova udjela u temeljnom kapitalu (vei broj dionica, daje pravo na veu dividendu i vei broj glasova u skuptini drutva). ORGANI DIONIKOG DRUTVA

Glavnu skuptinu ine svi dioniari. Uprava se sastoji od jedne osobe ili vie njih (direktori). Uprava vodi poslove drutva i zastupa ga. Ako se uprava sastoji od vie osoba, jedna se od njih mora izabrati za predsjednika, ali svi lanovi uprave drutva poslove vode samo zajedno i drutvo zastupaju skupno. Nadzorni odbor imenuje lanove uprave i predsjednika i nadzire voenje poslova drutva. Nadzorni odbor ne moe preuzeti voenje poslova, ali se statutom moe propisati da se odreene vrste poslova mogu obavljati samo uz njegovu suglasnost. DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU temeljni kapital sastoji se u temeljnim udjelima osnivaa drutva nakon osnovanja drutva temeljni udjel postaje poslovni udjel lana drutva koji predstavlja skup svih njegovih prava i obveza kojima lan drutva slobodno raspolae (moe ih prodati ili zaloiti) i u omjeru s kojim sudjeluje u raspodjeli dobiti. najnii iznos temeljnog kapitala je 20.000,00 kuna, nominalni iznos poslovnog udjela ne moe biti manji od 200,00 kuna. organi su: skuptina, uprava i nadzorni odbor. JEDNOSTAVNO DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU najnii iznos temeljnog kapitala je 10,00 kuna, najnii nominalni iznos poslovnog udjela je 1,00 kuna ODGOVORNE OSOBE KAO POINITELJI GKD Pripadnici upravljakog sloja kojima je povjerena imovina drutva i koji imaju ovlast zastupanja Najee lanovi uprava d.d. i d.o.o. ali i lanovi drutva osoba ovlateni na zastupanje K.d. uprave u svoju korist, na tetu drutva (primjer), ali i u korist svog drutva, a na tetu treih osoba (pr.) ili drave (pr.?) VLASNICI DRUTVA

lanovi drutva kapitala u praksi esto pogreno nazivani vlasnicima drutva, u pravilu nisu odgovorne osobe. Drukije je kad je lan drutva ujedno i lan uprave, to je esto kod d.o.o. U tom je sluaju odluno to je takva osoba lan uprave, a ne lan drutva, pa e se radnje takvog lana uprave jednako prosuivati kao i radnje lana uprave koji nije lan drutva. lan uprave moe biti kazneno odgovoran i kad nema nikakvu formalnu funkciju u pravnoj osobi. To e biti u sluajevima kad ga zakon izriito tretira kao poinitelja, npr. kod kaznenog djela davanja netonih podataka prilikom osnivanja d.d. (l. 624. ZTD), ali i kad se sredstvima pravne osobe koristi za svoje osobne svrhe uz pomo drugih, formalno ovlatenih osoba nad kojima ima mo. Tada e on, u najmanju ruku, biti poticatelj takvih ovlatenih osoba na odgovarajue gospodarsko kazneno djelo, a ispunjava li uvjete da ga se moe smatrati faktinim organom, moe biti i poinitelj takvog kaznenog djela. Primjerice, lan drutva koji se smatra vlasnikom, pa zapovijedi blagajnici da mu na ruke isplati dnevni utrak bio bi poticatelj na pronevjeru, a ona poinitelj. Dobar dio gospodarskog kriminala u naim uvjetima odvijao se upravo na taj nain (npr. zlouporaba poloaja lana uprave radi izvlaenja sredstava pravne osobe za vlastite svrhe, uz pozivanje na pravo da se koriste vlastitom imovinom), samo to lanovi drutva kao poinitelji to ine na mnogo rafiniranije naine. FORMALNI I FAKTINI ORGAN pravna figura faktinog organa drutva, tj. voditelja poslova u trgovakom drutvu koji nije postavljen nikakvim pravnim aktom. Nerijetko u takvim sluajevima formalno postavljeni organ figurira kao tzv. slamnati ovjek (Strohmann), dok faktini organ vue sve konce, pri emu je neodluno iz kojih motiva nije i formalno postavljen (moe biti da mu je zabranjena djelatnost, da unaprijed hoe izbjei odgovornost i sl.); primjerice, lan d.o.o. postavi svoju suprugu ili ker za direktora,a sam vodi poslove drutva. ne proizilazi da se formalni organ (slamnati ovjek) oslobaa odgovornosti; ba zato to je valjano postavljen na odreenu funkciju jest odgovorna osoba. Ipak, za njegovu kaznenopravnu odgovornost, morat e se ispuniti i subjektivne pretpostavke, naroito glede namjere (dolusa) pa, nee odgovarati supruga kao direktor drutva s ogranienom odgovornou za potpis na ispravi ako joj okolnosti zbog kojih takav potpis predstavlja kazneno djelo nisu bile poznate (zabluda o biu djela). Osim lana drutva, faktini organ moe biti i druga osoba, npr. namjetenik, prokurist, bivi direktor, pa i lan nadzornog odbora. Takve faktine organe ne bi trebalo oslobaati odgovornosti za radnje kojima se ostvaruje bie nekog gospodarskog kaznenog djela. Bitno je da oni za svoju djelatnost imaju suglasnost lanova drutva, to e se, razumije se, najlake ostvariti, kad je faktini organ ujedno i jedini lan drutva. Njemaka sudska praksa tretirala je kao poinitelje gospodarskih kaznenih djela faktine organe uz uvjet da su njihovu djelatnost prihvatili svi lanovi drutva i da su imali dominantnu ulogu u odnosu prema formalnim nositeljima dunosti, dok bi faktini organ koji bi se ograniio na davanje uputa formalno postavljenom organu bio samo poticatelj. Tamonja je doktrina ak razradila indicije koji upuuju na postojanje faktine dominirajue uloge, a to su: odreivanje poslovne politike, organizacija poduzea, zapoljavanje posloprimaca, oblikovanje poslovnih odnosa s partnerima, pregovaranje s kreditorima itd. VSRH nije do sada bio sklon prihvatiti odgovornost faktinog organa jer kao uvjet za status odgovorne osobe trai da zastupniku trgovakog drutva odreeni djelokrug poslova ne bude povjeren samo stvarno, nego to mora biti i formalno ODGOVORNA OSOBA lanovi nadzornog odbora, kako u dionikom drutvu, tako i u d.o.o. (ako ga ima). Nadzorni odbor, dodue ne vodi poslove drutva, ali moe utjecati na voenje poslova. To je najoitije u sluajevima kad je statutom drutva ili odlukom nadzornog odbora odreeno da se odreene vrste poslova mogu obavljati samo uz suglasnost tog odbora (l. 263. st.2. i l. 439. ZTD), ali, kako je ve istaknuto, lan nadzornog odbora moe se pretvoriti i u faktini organ drutva. lanovi nadzornog odbora mogu gospodarska kaznena djela poiniti proputanjem dunog nadzora, tj. neinjenjem. i zaposlenici trgovakog drutva, tj. osobe koje s trgovakim drutvom sklapaju ugovor o radu mogu biti odgovorne osobe to je nedvojbeno u sluajevima kada takve osobe imaju status punomonika po zaposlenju (l. 43. ZTD) jer su tada, po definiciji, zastupnici pravne osobe, a onda i odgovorne osobe, pa mogu poiniti sva kaznena djela u korist ili na tetu pravne osobe prilikom sklapanja ugovora na koje su ovlateni. I sto vrijedi za prokuriste i zastupnike po punomoi, koji nemaju status zaposlenika jer je i njima po definiciji povjeren odreeni djelokrug poslova iz podruja djelovanja pravne osobe. Pogotovo nema dvojbe da e svi zaposlenici moi poiniti kaznena djela na tetu pravne osobe u kojoj su zaposleni, npr. pronevjeru. Ipak e zaposlenici kao pripadnici donjih slojeva biti rjee poinitelji gospodarskih kaznenih djela u korist pravne osobe. GOSPODARSKO KAZNENO PRAVO OPI DIO II 1. SUDJELOVANJE VIE OSOBA U POINJENJU KAZNENOG DJELA Razgranienje posrednog poiniteljstva i poticanja Odluke kolegijalnih organa Sudionitvo drugog 2. NEINJENJE 3. RAZLOZI ISKLJUENJA PROTUPRAVNOSTI Krajnja nuda Pristanak lanova drutva 4. ZABLUDERAZGRANIENJE POSREDNOG POINITELJSTVA I POTICANJA l. 36. KZ11: Poinitelj je svaka osoba koja sama ili posredstvom druge osobe poini kazneno djelo. Poini li vie osoba na temelju zajednike odluke kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju radnje ili na drugi nain bitno pridonese poinjenju kaznenog djela, svaka od njih kaznit e se kao poinitelj (supoinitelj). Nehajna odgovornost suponitelja temelji se na zajednikoj povredi dune panje. l. 37. KZ11: Tko drugoga s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela, kaznit e se kao da ga je sam poinio. Tko drugog s namjerom potakne na poinjenje kaznenog djela za koje je pokuaj kanjiv, a djelo ne bude niti pokuano, kaznit e se kao za pokuaj toga kaznenog djela. U sluaju neprikladnog pokuaja poticanja, poticatelj se moe osloboditi od kazne. RAZGRANIENJE POSREDNOG POINITELJSTVA I POTICANJA POSREDNO POINITELJSTVO kada sredstvo ne ostvaruje obiljeja k.d. kod neslobodnog sredstva koritenje osobe u zabludi koritenje osobe koja nije kriva dolozno sredstvo bez potrebne kvalifikacije poinitelj za pisaim stolom POSREDNO POINITELJSTVO I POTICANJE I kod trgovakih drutava je esto se vodea osoba koristi drugima, o njoj ovisnim i poslunim osobama kao neposrednim poiniteljima k.d. Supoiniteljstvo e u takvim sluajevima biti teko dokazati jer obino nedostaje dogovor izmeu svih aktera glede poinjenja djela, a i potreban subjektivan odnos na strani podreenih, koji ne moraju biti odgovorni; to vrijedi pogotovo ako se za supoiniteljstvo trai kauzalni doprinos u vrijeme poinjenja djela, koji kod naredbodavca ne postoji. Imajui u vidu da prema naelu limitirane akcesornosti neposredni poinitelj ne mora biti kriv, mogue je konstruirati poticanje, ali ono ne istie u dovoljnoj mjeri ulogu vodee osobe koja je, zapravo pravi poinitelj kaznenog djela; osim toga, smatra se da je dovoljno da naredbodavac izda openitu zapovijed pa onda nije jasno postoji li kod njega potrebna namjera na poticanje, koja mora obuhvatiti svako pojedino kazneno djelo. Ti su razlozi naveli noviju njemaku sudsku praksu da i na gospodarska kaznena djela primijenu pravu figuru posrednog poiniteljstva na temelju organizacijske vlasti. Rije je o konstrukciji, koju je poblie razvio Claus Roxin, nastaloj na jednom drugom podruju (zlouporaba ovlasti dravnog aparata, konkretno lanova Nacionalnog vijea obrane biveg DDR-a, koji su izdali zapovijed graniarima da pucaju na sve osobe koje pokuavaju prebjei u tadanju SR Njemaku), ali proirenoj i na gospodarska kaznena djela. PRIMJEROptuenik je kontrolirao u cijelosti jedno drutvo s ogranienom odgovornou, iako u njemu nije imao nikakvu formalnu ulogu (primjer faktinog organa). Formalno imenovani direktor drutva izvravao je posluno njegove zapovijedi. Na temelju elaborata koji je povjerio svom bratu, optuenik je znao da je drutvo nesposobno za plaanje. Usprkos tome zahtijevao je od direktora da nastavi poslovanje pa je ovaj, zajedno s jo dvama zaposlenicima, naruio robu od ukupno 35 dobavljaa, koju drutvo nije moglo platiti. Prvostupanjski sud ga je osudio za poticanje na 35 kaznenih djela prijevare, to je Savezni sud preinaio uvrdivi da je rije o jednom kaznenom djelu prijevare. Taj je sud, meutim utvrdio da je optuenika zapravo trebalo osuditi kao poinitelja, ali da takvom pogrenom pravnom ocjenom optuenik nije bio doveden u tei poloaj pa u tom dijelu nije preinaio presudu. U obrazloenju Savezni sud naveo je da optuenik, dodue, nije izdavao naloge za svaku pojedinu narudbu, nego samo jedan generalni nalog da se nastavi s dotanjim nainom poslovanja, ali je neposrednim poiniteljima to bilo dovoljno da i dalje naruuju. Optuenik je imao vlast nad djelom jer je iskoristio okvirne uvjete odreene organizacijskom strukturom, koji omoguuju uobiajene postupke, koji sa svoje strane dovode do toga da neposredni poinitelj ostvaruje bie kaznenog djela kao cilj djelatnosti. Pri tome, po stajalitu tog suda nije odluno jesu li poinitelji bili u dobroj vjeri, tj. jesu li i sami odgovorni, jer su bez obzira na to bili sredstvo u rukama poinitelja (u konkretnom sluaju nisu ni bili optueni). Iako nije imao uvid u pojedinosti svake pojedinane narudbe, optuenik je subjektivno odobrio i htio svaku od njih, to znai da je kod njega postojala i potrebna namjera (dolus). Roxin kritizira njemake sudove da idu predaleko u primjeni posrednog poiniteljstva na temelju organizacijske vlasti. Prema njemu, tu pravnu figuru treba ograniiti na organizacije s izrazitom hijerarhijskom strukturom (dravnu vlast i mafijake organizacije), kod kojih postoji zamjenjivost neposrednih poinitelja u sluaju njihove neposlunosti, ali je ne bi trebalo proirivati na obina trgovaka drutva u okviru kojih se moe oekivati da nezakoniti nalozi nee biti izvreni, a neposredni izvritelji ne mogu se tako lako zamijeniti drugima. U osnovi, to je stajalite prihvatljivo i iz nae perspektive. To znai da za primjenu posrednog poiniteljstva treba utvrditi postojanje hijerarhijske strukture u pravnoj osobi koju poinitelj iskoritava za poinjenje kaznenih djela u neodreenom broju sluajeva. U ovdje izloenom primjeru prijevare ta razina nije dostignuta pa bi poticanje bilo prihvatljivije. No to ne znai da se i kod nas prijevare ne bi mogle izvriti u okviru mafijakih struktura. Primjena pravne figure posrednog poiniteljstva na temelju organizacijske vlasti (C. Roxin) na g.k.d. Supoiniteljstvo: teko dokazati, nedostaje dogovor izmeu svih aktera i potreban subjektivni odnos Poticanje: ne istie u dovoljnoj mjeri ulogu vodee osobe i problematika namjere na poticanje ODLUKE KOLEGIJALNIH ORGANA

Kod nepravih k.d. neinjenjem vri se hipotetiki postupak dodavanja proputene radnje, pita se to bi se dogodilo da je bila poduzeta duna radnja; utvrdi li se da u tom sluaju do posljedice ne bi dolo, ona se ima uraunati poinitelju; a ako bi do posljedice ipak dolo, ona se nee uraunati. Kolegijalni organ najee e biti uprava, ali u obzir dolazi i nadzorni odbor u mjeri u kojoj sam sudjeluje u upravljanju ili nadzoru nad upravom. Kako je kaznenopravna odgovornost individualna, postavlja se pitanje, moe li lan kolegijalnog organa odgovarati za odluku organa kojeg je lan.

Shvaanje prema kojem glasovanje protiv nezakonite odluke jo ne iskljuuje odgovornost prihvatljivo je i sa stajalita hrvatskog prava. Na to upuuje odredba l. 252. ZTD prema kojoj svi lanovi uprave koji povrijede svoje obveze odgovaraju kao solidarni dunici, a pojedini se lan moe osloboditi odgovornosti samo ako dokae da je primijenio pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. Takva pozornost ukljuuje u sebi i spreavanje radnji tetnih za trgovako drutvo. Ipak, ovdje valja imati na umu da se radi o odgovornosti za neinjenje, koja kod materijalnih kaznenih djela (kaznenih djela s posljedicom) zahtijeva i uzonost neinjenja, koja je i inae u kaznenom pravu prijeporna. Ovdje valja uzeti da e takva uzronost postojati uvijek kad bi poduzimanje dunih radnji sprijeilo ili bitno otealo nastup posljedice. SUDIONITVO DRUGOG l. 39. KZ11: Svaki supoinitelj i sudionik (poticatelj i pomagatelj) kanjava se u skladu sa svojom krivnjom. Posebne osobne okolnosti zbog kojih zakon propisuje osloboenje od kazne, ublaavanje kazne, blai ili tei oblik kaznenog djela uzet e se u obzir samo onom supoinitelju ili sudioniku kod kojega postoje. PRIMJER u sluaju naelnika opine koji je svojim potpisom ovjerio raun na 7.350,00 kn, u kojem se neistinito tvrdi da je lijenik izvrio sistematski pregled zaposlenika opine, bio je optuen i osuen za zlouporabu poloaja i ovlasti iz l. 337. st. 3. KZ97 samo naelnik, ali ne i lijenik isto je tako bio optuen za zlouporabu poloaja i ovlasti iz l. 337. st. 4. KZ97 samo direktor d.o.o. koji je s kupcem stana sklopio izvansudsku nagodbu prema kojoj e kupac na ime preostalog duga od 740.490,43 kuna platiti samo 106.320,00 kn, ali ne i kupac koji se okoristio takvom nagodbom. SUDIONITVO To moe biti pogreno jer drugi pod odreenim okolnostima moe biti i pomagatelj. itavu problematiku treba promatrati kroz prizmu nunog sudionitva jer korist se drugome ne moe pribaviti bez njegova sudjelovanja. Prema pravilima nunog sudionitva, drugi koji se ograniio na minimum koji je potreban za ostvarenje kaznenog djela nije pomagatelj. Stoga nee biti pomagatelj ugovorni partner koji je izvukao korist iz nekog ugovora ako se prilikom pregovora s poiniteljem kao zastupnikom oteene pravne osobe ograniio na uobiajene korake radi ostvarenja povoljnog ishoda za sebe, a izmeu njega i poinitelja ne postoji ni izriit ni preutan dogovor na tetu pravne osobe kao ugovorne strane (tzv. koluzija). Meutim, bit e pomagatelj u zlouporabi poloaja i ovlasti korisnik kojemu je banka odobrila kredit bez valjanog osiguranja ako je u dogovoru sa zastupnikom banke prikupio lanu dokumentaciju na temelju koje mu je kredit odobren. U primjerima iz nae sudske prakse lijenik je pomagatelj jer je ispostavio raun s lanim sadrajem koji je naelnik ovjerio, a najvjerojatnije je to i kupac stana. austrijska sudska praksa kanjava kao poinitelja pridonoenjem (Beitragstter) to odgovara naem pomagatelju primatelju nezakonite donacije ili fingirane osigurnine, sudionika u turistikom putovanju, korisnika besplatnog leta itd.2. NEINJENJE

Neka se gospodarska kaznena djela mogu poiniti samo neinjenjem, kao npr. povreda dunosti u sluaju gubitka, prezaduenosti ili nesposobnosti za plaanje iz l. 626. ZTD (nepokretanje steajnog postupka) ili je uz injenje alternativno propisano i neinjenje, kao npr. kod utaje poreza i carina iz l. 256. st. 1. KZ (neprijavljivanje prihoda...) Ako pak opis gospodarskog kaznenog djela upuuje samo na injenje, odgovornost za neinjenje mogua je samo kad postoji pravna dunost na injenje l. 20. st. 2 KZ11: Tko propusti sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat e za neinjenje ako je pravno obvezan sprijeiti nastupanje takve posljedice i ako je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem. Tko je garant? tko tumaenjem treba odrediti krug moguih poinitelja neinjenjem Najee lanovi uprava lanovi nadzornih odbora vicarski KZ izjednaava s upravljanjem tue imovine i nadzor nad takvim upravljanjem. Garantna obveza lana nadzornog odbora u tom je sluaju dvojaka: on je s jedne strane, duan titi povjerenu mu imovinu drutva (garant kao zatitnik, Beschtzergarant), pa e primjerice, odgovarati zato to nije sprijeio lana uprave u prisvajanju imovine drutva, ali je isto tako duan titi i interese drugih osoba (garant kao nadzornik, berwachergarant), pa e npr. odgovarati ako ne sprijei lana uprave u prijevarama na raun poslovnih partnera. U njemakoj praksi nastale su potekoe zbog toga to neka dionika drutva za lanove nadzornih odbora ne uzimaju osobe sposobne i voljne za potrebni nadzor, nego poslovne partnere banaka, dobavljae, pa i konkurentskih drutava, to onda takve osobe dovodi u sukob interesa kojeg je posljedica gledanje kroz prste lanovima uprava. Naelno uzevi, takvi lanovi moraju dati prednost interesima drutva u ijem su nadzornom odboru i ne postupe li tako, dolazi u obzir njihova kaznena odgovornost za propuste. Slini problemi nisu nepoznati ni kod nas, emu treba dodati i preoptereenost pojedinih lanova nadzornih odbora, to onda stvara potekoe pri ocjeni imaju li se njihovi propusti pripisati njihovoj namjeri, bez koje u pravilu, nema gospodarskih kaznenih djela, ili samo nehaju koji nije kanjiv. Odgovornost za neinjenje mogua je i povodom delegacije ovlasti na podreene osobe; u tom sluaju delegatar moe odgovarati ne samo za izbor osobe (culpa in eligendo) nego i za proputanje dunog nadzora nad njom (culpa in inspiciendo); ti oblici civilne odgovornosti relevantni su i za kazneno pravo, uz uvjet da se udovolji svim ostalim pretpostavkama potrebnim za kaznenu odgovornost, posebno glede subjektivne sastavnice. Pitanjem odgovornosti za neinjenje, posebno u sluaju delegacije, bavi se i Corpus iuris koji u l. 12. st. 4. predvia kanjivost voditelja poduzea zato to nije vodio brigu, nadzor ili konktrolu nad osobljem ili, openito uzevi, nad organizacijom poduzea ili nad bilo kojom djelatnou o kojoj je duan voditi brigu, ali doputa i iskljuenje kanjivosti ako je prijenos ovlasti bio sadrajno ogranien, nedvojben i nuan za poduzee i ako su osobe na koje su prenijete ovlasti stvarno bile u mogunosti da ih izvre. KRAJNJA NUDA

nastojanje da se poinjenje g.k.d. opravda zatitom drugih, vanijih interesa, posebice potrebom da se nastavi proizvodnja ili druga djelatnost u emu se vidi i javni interes praksa Europskog suda Kad je zakonodavac propisao neko ponaanje kao kazneno djelo, ukalkulirao je i opasnosti koje poiniteljima prijete u sluaju nepotivanja zakona. Utaja poreza ne moe se opravdati potrebom da se spasi egzistencija pravne osobe kao poreznog obveznika jer je zakonodavac drutveni interes da se ostvare proraunski prihodi stavio iznad imovinskih interesa poreznih obveznika, ukljuujui i njihovu gospodarsku egzistenciju; isto je tako, propisujui kaznena djela protiv okolia, dao prednost zatiti okolia pred interesima poduzetnika da nastave proizvodnju, pa nitko ne moe opravdati oneienje okolia time to bi u protivnom sluaju morao obustaviti proizvodnju. Iznimka bi se mogla dopustiti kad se ne ini teta na imovini osoba koje ne sudjeluju u poslu, nego na imovini povjerenoj poiniteljima, ali se istodobno otklanja mogua teta na toj istoj imovini. PRISTANAK LANOVA DRUTVA Pristanak nije odluan kod g.k.d. kod kojih inkriminiranje slui zatiti nekog nadindividualnog pravnog dobra poinitelji nerijetko iznose u svoju obranu da su, zapravo, prisvojili svoju imovinu pa osuujuu presudu pokuavaju prikazati kao nepravdu. Pritom nije odluno u kojem je obliku dan pristanak (moe se raditi o formalnoj i neformalnoj odluci), ali on mora svakako biti dan unaprijed jer naknadni pristanak, kao i inae u kaznenom pravu, ne moe iskljuiti ni bie kaznenog djela, ni protupravnost. austrijska doktrina uinak iskljuenja protupravnosti samo ako pristanak ne predstavlja zlouporabu ovlasti ili krenje zakona njemaka doktrina: strenge Krperschaftstheorie Imovina drutva za njegovog je zastupnika uvijek tua, stoga se svako ostvarivanje koristi na tetu imovine drutva smatra kanjivim strenge Gesellschaftstheorie Trgovaka drutva slue iskljuivo interesima njezinih lanova, sva su suglasna raspolaganja nekanjiva eingeschrnkte Gesellschaftertheorie lanovi drutva mogu raspolagati imovinom drutva ako se time ne dovode u pitanje interesi vjerovnika Odgovorne osobe kojima je povjereno upravljanje imovinom drutva nerijetko nalaze opravdanje za prisvajanje imovine drutva u tome to su one same lanovi drutva (vlasnici) ili su na drugi nain unijele svoj kapital u drutvo (npr. na ime lanova obitelji koji figuriraju kao lanovi drutva). U jednoj odluci VSRH usvaja takvu obranu kad utvruje da direktorica drutva s ogranienom odgovornou nije poinila kazneno djelo zlouporabe poloaja i ovlasti iz l. 337. st. 4. KZ97 time to je sa irorauna drutva podizala novac za sebe ako je imala pravo sudjelovati u dobiti do 40% u sluaju optuenika koji je kao zastupnik pet drutava s ogranienom odgovornou iz njihove imovine prisvojio 14,700.000 kuna u gotovini, VSRH nije usvojio njegovu obranu da se radilo o njegovu kapitalu i njegovim poduzeima i da je imao pravo na prisvajanje jer imovina trgovakog drutva nije privatna imovina osoba kojima je dana na upravljanje. No usprkos okolnosti da nijedno od tih drutava nije postavilo imovinskopravni zahtjev (to je indiciralo pristanak lanova drutva), VSRH nije poblie ulazio u pitanje je li zaista postojao pristanak lanova drutva, ocijenivi to nebitnim. Takvo zanemarivanje pristanka lanova drutva ipak se ne moe odobriti jer je pristanak i u situaciji kada ne iskljuuje bie kaznenog djela olakotna okolnost za poinitelja pa je prvostupanjski sud bio duan ispitati sve okolnosti u vezi s pristankom.

ZABLUDA O BIU DJELA

DESKRIPTIVNA OBILJEJA -odnose se na tjelesne ili duevne datosti ili zbivanja i mogu se razumijevati na temelju svakodnevnog iskustva (majka ili dijete) NORMATIVNA OBILJEJA - ukljuuju neku normu, bilo pravnu (tua stvar) ili opu kulturoloku (osobito niske pobude) i podrazumijevaju neko vrednovanje Normativna obiljeja nisu rijetkost kod gospodarskih kaznenih djela. sklapanje ugovora protivno ovlasti kao obiljeje sklapanja tetnog ugovora (l. 294. st. 1. KZ97), npr. zastupnik smatra da je odlukom uprave ovlaten na sklapanje riskantnih poslova (zabluda o biu djela), dok bi njegovo uvjerenje da je ve samim tim to je zastupnik imao pravo na sklapanje poslova bez obzira na stupanj rizika predstavljalo zabludu o protupravnosti. Isto vrijedi i za grubo krenje zakona ili pravila poslovanja kao normativnog obiljeja zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju (l. 292. st. 1. podst. 6. KZ) pa e (pogreno) uvjerenje da je uprava odobrila neki nain poslovanja predstavljati zabludu o biu djela, dok e nepoznavanje zakona koji zabranjuje odreene oblike poslovanja predstavljati zabludu o protupravnosti. Kod blanketnih kaznenih djela vladajue miljenje polazi od toga da su obiljeja sadrana u normi na koju upuuje opis kaznenog djela (ispunjujua norma) dio bia kaznenog djela, pa je onda nepoznavanje egzistencije te norme zabluda o protupravnosti. Krivolovac koji ne bi znao da je na snazi lovostaja za divlja koju lovi bio bi u zabludi o biu djela, ali ako uope ne bi znao da postoji lovostaja, bio bi u zabludi o protupravnosti. Kod utaje poreza i doprinosa, porezna obveza je normativno obiljeje pa se poinitelj koji nije svjestan da odreeni porez podlijee oporezivanju nalazi u zabludi o biu djela.39