Kazneno Procesno Pravo Pitanja i Odgovori

8/10/2019 Kazneno Procesno Pravo Pitanja i Odgovori

1/25

1. to je kazneni postupak? Koji je njegov cilj? Koja je njegova iradrutvena svrha?

Skup pravno utvrenih radnji i mjera koje sudovi i neki drugi subjekti poduzimaju usluaju vjerojatnosti da je netko poinio kd s ciljem utvrenja je li kd poinjeno, tkoje poinitelj te moe li mu se zato izrei propisana kazna ili druga sankcija.Cij je utvrenje krivnje ili nedunosti i eventualno izricanje kazne krivcu.

ira drutvena svrha kaznenog postupka ! slui da se kroz autoritet sudski izreenepravomone presude otklanja neizvjesnost u odnosima izmeu pripadnikadrutevene zajednice.

2. Objasnite to znai da se radnje i mjere u kaznenom postupkupoduzimaju po dijakronijskom redoslijedu? avedite barem 2primjera!

"o znai da su one vrsto ulanane # od pojave vjerojatnosti da je netko poinio kdkao poetne toke do konane toke, sadrane u pravomonoj sudskoj presudi.$adnje se poduzimaju prema redosljedu predvienom u propisima i u zadanimrokovima.

3. avedite slinosti i razlike izme"u kaznenog i prekrajnog postupka.Slinosti su vrlo velike%a& utvruje se postojanje kanjivog djela i poiniteljeva krivnja kako bi se primijenila kaznaili neka druga sankcija.b& slino ustrojeni, imaju sline stadije i brojne sadrajno sline radnje

$azlike%a& kazneni postupak vode sudovi tzv. ope nadlenosti dok prekrajni postupak vodepotpuno odvojeni specijalizirani prekrajni sudovi kao i odreena upravna tijela,b& postupak za kanjavanje kaznenih djela mora biti oprezniji, tj. puno preciznije ureen.'od prekrajnog postupka ne moraju se koristiti sve mjere opreza jer je naglasak naekonominosti postupanja.

#. avedite trojaki cilj K$$! Koja je svrha K$$?"rojaki cilj '((%a& $ezultati procesnih radnji osiguravaju se za kasniji tijek

postupkab& )ame se osobna i imovinska prava graanac& (ostie se dobra kvaliteta radnje

Svrha '((%1. omoguava kaznenom pravu nunu samostalnost od socijalnog

konteksta u kojem se odvija2. stvara normativno oekivanje lanova drutvene zajednice da e

se subjekti postupka ponaati prema propisanom modelu

%. & emu su slinosti a u emu razlike izme"u kaznenog procesnog igra"anskog procesnog prava?

Slinost je u tome to i jedno i drugo sadravaju% pravila o sudovima, pretpostavkeza pokretanje postupka, ovlasti pojedinih subjekata na poduzimanje procesnihradnji, podjela na pojedine stadije..

$azlika% u kaznenom postupku odluuje se o postojanju kd i krivnje poinitelja, a ugraanskom postupku o tzv. graanskopravnoj stvari.

'. a koji nain suvremeno kazneno procesno pravo rjeava sukobizme"u te(nje za )unkcionalno*u ka(njavanja i te(nje za zatitomprava gra"ana?

Suvremeni mjeoviti kazneni postupak je sinteza elemenata inkvizitornog iakuzatornog tipa kaznenong postupka koji se poduzima u sluaju vjerovatnosti kd sciljem pravilnog razluivanja krivih od nedunih te ostvarenja naela javnogkanjavanja krivih. *jeoviti postupak predstavlja vaganje suprostavljenih tenji.Sukob se rjeava normiranjem kaznenog postupka.

7. Koje je glavno obiljezje kaznenog postupka dominantno uredjenog uskladu s teznjom za e)ikasnoscu postupanja odnosno kaznjavanja?

$adi se o inkvizitornom naelu.

+. ,e)inirajte akuzatorni kazneni postupak! Objanite njegove znaajke!Koji je njegov najve*i konstrukcijski nedostatak?

+kuzatorni kazneni postupak je pravni spor izmeu ravnopravne strane # tuiteljai optuenika # koji se vodi pred neovisnim i nepristranim sudom radi rjeavanja togspora.

(rogon, suenje i obrana su odvojeni i povjereni razliitim procesnimsubjektima.

-dluka se donosi neposredno na temelju rezultata rasprave. (ostupak je javan.


2/25

aglasak je na zatiti osobnih prava graana i okrivljenika u postupku. ema prisile prema okrivljeniku, osim u sluaju oitovanja o osnovanosti

optube. ajvei nedostatak # inicijativa za pokretanje i voenje postupka za svako

pa i najtee kd, je iskljuivo u rukama privatnika, a ne dravnog tijela./ato svaki odustanak tuitelja od kaznenog progona dovodi do paralize

represivnog sustava drutvene zajednice i izostanka kanjavanjadelikvenata.

9. -dje je nastao akuzatorni postupak? kojim tipom postupka se mo(eusporediti? Koja je osnovna poveznica izme"u ta 2 postupka?

astao je najprije u primitivnim drutevnim zajednicama, a razvio se u antikoj0rkoj i $imu. 1anas postoji u zemljama angloamerikog pravnog kruga.*oe se usporediti s graanskim parninim postupkom jer je nastao u epohi kad sudrutvene zajednice veinu povreda pravila ponaanja smatrale privatnim deliktima.(rema tome osnovna poveznica je podizanje tube na privatnu inicijativu.

1/. 0ime pravnotehniki zapoinje akuzatorni postupak? Objasnite na

koji nain se oituje ravnopravni polo(aj tu(itelja i optu(enika predsudom? to )orme postupanja u akuzatornom postupku (ele zajamitikao svoj glavnicilj?

(ravnotehniki spor zapoinje optuenikovim osporavanjem optube.$avnopravni poloaj stranaka se oituje u kontradiktornom karakteru rasprave. Sveprocesne radnje u postupku iznose se iskljuivo u prisutnosti obiju stranaka kojeimaju pravo i mogunost da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese iizraavaju svoje stajalite.2orme postupanja ele zajamiti izjednaeni, ravnopravni poloaj tuitelja ioptuenika pred sudom.

11. to je inkvizitorni postupak? avedite barem njegovekarakteristike! Koje je vrste presuda mogao donijeti sud u tom

postupku? Koji je najve*i nedostatak?3nkvizitorni postupak je jednostrano uredovanje dravnih vlasti u sluajuvjerojatnosti da je poinjeno kd sa svrhom da se pronae i kazni njegov poinitelj.(ostoji kumulacija 4unkcija # suenje, optuba i obrana su u rukama inkvirenta,nema stranaka, odluka se donosi posredno, postupak je u potpunosti tajan, naglaenaje tenja za e4ikasnou postupka, tortura je temelj postupka.

(ostupak se sastoji od 4aze% istrage i suenja. 3straga je mnogo vaniji dio.

Sud moe donijeti 5 vrste presuda%6. osu"uju*u# potpuno uvjeren u okrivljenikovu krivnju. osloba"aju*u# absolutio ab actione! potpuno uvjeren u okrivljenikovu

nevinost

7. otputanje ispod su"enja# absolutio ab instantia! ako nije uvjeren uokrivljenikovu krivnju ni u njegovu nedunost, tako dolazi do privremeneobustave postupka bez uinka pravomonosti. "o znai da se postupakprotiv okrivljenika moe svakodnevno nastaviti. -krivljenik se stavlja podpolicijski nadzor, trpi druga ogranienja prava.

5. izvanredna kazna! poena e8traordinaria ! ne postoji dovoljno dokaza zaosuujuu presudu, ali postoje dokazi za voenje postupka pa sud moepresuditi blau kaznu u sluaju dvojbe.

0lavni nedostatak # u objedinjavanju razliitih procesnih 4unkcija u rukama jednogprocesnog subjekta # suca # a njemu manjkaju pravno i stvarno jamstvo neovisnosti.-stali nedostaci% negiranje ljudskih prava okrivljenika, tortura, dunost istinitog

iskazivanja, tajnost postupanja i posredno odluivanje nakon pisanog postupka.

12. to se podrazumijeva pod pojmom inkvizitorna maksima?(ravo suda i dravnih tijela da po slubenoj dunosti prikupljaju i izvode dokaze teutvruju injenice.

13.Koje argumente iznose zagovornici inkvizitornog tipa kaznenogpostupka u prilog svojoj tvrdnji da je potpuna ravnopravnoststranaka pred sudom iluzorna?

*oderni dravni tuitelj ima iza sebe cjelokupni izvidni policijski aparat koji ga9servisira9 potrebnim dokazima, pa e se pred sudom uvijek nai vie dokaza na tetunego u korist optuenika.

1#. Koji je bio prvi zakon o kaznenom postupku koji predvi"a postupakmjeovitog tipa? Koje godine je donesen?2rancuski /akon o kaznenojistrazi, 6:;:.


3/25

1%. Koje su razlike izme"u akuzatornog i mjetovitog k. postupka sobzirom na

a3 polo(aj suda?+% sud ima pasivan poloaj< *% sud ima aktivan poloaj !omoguava se sudu ispitivanje okrivljenika radi dobivanja njegova iskaza oinjenicamab3 polo(aj okrivljenika?+% nema ispitivanja, samo duan oitovati se o optubia koja kd su stvarno nadle(ni op*inski sudovi proirene nadle(nosti?D predmetima u kojima se moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do 6

godina, ali i u kaznenim predmetima u kojima se moe izrei kazna preko H do 6godina zatvora.

:. >a koja kd su stvarno nadle(ni op*inski sudovi pune nadle(nosti?/a kd za koja se moe izrei kazna zatvora do 6 godina ali i u predmetima ukojima se moe izrei kazna preko H do 6 godina i u postupcima premamaloljetnicima.

+. >a koja kd su stvarno nadle(ni (upanijski sudovi?Sude u 6B postupku za kd za koja je propisana kazna zatvora preko 6 godina ilidugotrajni zatvor. Sude za kd taksatvino navedena u l. 6I /'(!a ?kd protiv $E,protiv vrijednosti zatienih mp, otmice, silovanja, ubojstvo na mah..&

D B postupku duni su odluivati o albama na presude donesene u 6B postupku naopinskim sudovima.

A. >a to *e biti nadle(an Cisoki kazneni sud B


6/25

& (-*-K3 ?SD(S313)+$3& '$3"=$3) +ko nije poznato mjesto poinjenja kdJmjesto izvan teritorija $E ! sud na

ijem podruju okrivljenik ima prebilvalite odnosno boravite

+ko nije poznato mjesto poinjenja kd ni prebilvalite odnosno boravite !sud na ijem se podruju okrivljenik uhiti ili sam prijavi.

+ko se ni na koji nain ne moe odrediti mjesna nadlenost ! AS$Eodredit e jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se provestipostupak.

#2. a amerikom brodu= u 6rakom kanalu= hrvatski kapetan ubije)ilipinskog kuhara. Koji sud je nadle(an suditi i koje pravo seprimjenjuje?

(rimjenjuje se hrvatsko kazneno pravo # kd poinjeno na teritoriju $E #teritorijalno naelo.adlean je upanijski sud u Splitu.

#. ije poznato mjesto poinjenja kd ni prebivalite ili boraviteokrivljenika. Koji sud je nadle(an za su"enje?Sud na ijem se podrujuuhiti ili sam prijavi.

##. Osoba 5 je dala otrov osobi 6 u >agrebu. Osoba 6 je doputovala uOsijek i umrla od trovanja. Osoba 5 je optu(ena za kazneno djelotekog ubojstva @propisana kazna zatvora od najmanje deset godina ilidugotrajni zatvor3. Koji je sud stvarno i mjesno nadle(an za su"enjeosobi 5 u prvom stupnju su"enja?adlean je upanijski sud koji prvi zapone postupak.

#%. Op*inski sud u Dakovu u nekom je predmetu smatrao da nije

nadle(an postupati ve* da je nadle(an Eupanijski sud u Osijeku te muje ustupio predmet= me"utim Eupanijski sud u Osijeku se smatranenadle(nim.

a& to e uiniti Lupanijski sud u -sijekuM (roglasit e se nenadlenimb& koji e sud konano odluiti o nadlenosti u navedenom sluajuM AS$Ec& ima li kakvih posljedica za sluaj da je presudu donio Lupanijski sud u -sijeku, anaknadno se pokae da je bio nadlean opinski sud u NakovuM -bjasnite. ema

posljedica, vii sud moe donijeti odluku umjesto nieg. +ko tek u 4azi rasprave sudprimjeti da nije stvarno nadlean mora donjeti presudu u kojoj se optunica odbija.

#'. to je delagacija mjesne nadle(nosti? Kada je svrhovita= a kadanu(na?

1elegacija nadlenosti je prenoenje mjesne nadlenosti od suda koji je po opim

propisima mjesno nadlean postupati, na neki drugi stvarni sud odlukom vieg sudaiz razloga predvienih zakonom. -bvezna ?nuna& je kad je mjesno nadlean sud izstvarnih ili pravnih razloga sprijeen postupati, a 4akultativna ?svrhovita& kad jeoito da e se pred sudom istog ranga lake provesti postupak iako postoje drugivani razlozi.

#:. &kratko objasnite postupak obvezne ili nu(ne delegacije nadle(nosti.a prijedlog glavnog 1-, Arhovni sud moe za postupanje u pojedinom premetu iznadlenosti opinskog suda odrediti kao stvarno nadleni upanijski sud kada za topostoje naroito vani razlozi. - obveznoj delegaciji je rije kada je mjesnonadlean sud iz stvarnih ?npr. dugotrajna bolest suca ili poplava& ili pravnih ?npr.izuzee suca& razloga sprijeen postupati.

#+. Kako je odre"ena nadle(nost suda kod subjektivnog koneksiteta?D sluaju kada je ista osoba okrivljena za vie kd, pa je za neka kd nadlean vii, aza neka nii, nadlean e biti vii sud. +ko su nadleni sudovi iste vrste, nadlean jeonaj koji na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak nijezapoet nadlean je onaj pred kojim je prvi podnesen zahtjev za progon.

#A. adle(nost suda kod objektivnog koneksiteta'ada je vie osoba okrivljeno za 6 kd # u tom sluaju postoji vie kaznenihpredmeta # nadlean je onaj sud, za sve poinitelje, koji je prvi zapoeo postupak.

%/. adle(nost suda kod mjeovitog koneksiteta'ada vie osoba bude okrivljeno da su zajedno poinili vie kd. "ada se moeprovesti jedinstveni postupak i donijeti jedinstvena odluka, ali samo ako izmeu

poinitelja i kd postoji meusobna veza i isti dokazi.

%1. & kojem je sluaju obvezno spajanje vie postupaka u jedan?'ada se radi o privatnoj tubi zbog kd uvrede i protutubi okrivljenika zboguzvraene uvrede istom prilikom.


7/25

%2. to *e uiniti sudsko vije*ea3 ako prije poetka rasprave ustanovi da je za su"enje u tom predmetustvarno nadle(an drugi sud?(roglasit e se nenadlenim i po pravomonosti

rjeenja ustupiti predmet nadlenom sudu.b3 ako u tijeku rasprave ustanovi da je za su"enje u tom predmetu stvarnonadle(an drugi @ali ne ni(i3 sud?1onosi presudu kojom se optunica odbija.c3 ako u tijeku rasprave ustanovi da je za su"enje u tom predmetu stvarnonadle(an drugi sud ni(eg ranga?Sam provodi postupak i donosi odluku.

%. >a koja kd nasi sudovi sude u sastavu od jednog suca i dva sucaporotnika?

-pinski sudovi za kd za koje je propisana kazna zatvora vea od : i do 6 g.Lupanijski sudovi u prvom stupnju kad sude za kd za koja je zakonom propisanakazna zatvora preko 6 godina ili dugotrajni zatvor i za kd za koja je posebnimzakonom propisana nadlenost upanijskog suda.

54.avedite u kojem sastavu sude (upanijski sudovi u prvom stupnju.Lupanijski sudovi u prvom stupnju sude u vijeima sastavljenim od jednog suca #pro4esionalca i dva suca # porotnika ?6O&.D vijeima ?O7& sude za kd za koja je predviena kazna dugotrajnog zatvora.

%%. Objasnite to znai monokratsko ustrojstvo dr(avnog odvjetnitva.*onokratsko ustrojstvo podrazumijeva da samo jedna osoba, tj. dravni odvjetnikobavlja poslove iz nadlenosti dravnog odvjetnitva, zastupa dravno odvjetnitvo,odgovoran je za rad dravnog odvjetnitva i upravlja dravnim odvjetnitvom.

%'. Objasnite znaenje izraza da dr(avno odvjetnitvo karakterizirajuhijerarhijski odnosi i monokratsko ustrojstvo.

(rema unutra dravno je odvjetnitvo hijerarhijski razdijeljeno na via i niaodvjetnitva< monokratskog je ustrojstva u kojemu samo jedna osoba ! dravniodvjetnik ! zastupa dravno odvjetnitvo i upravlja njegovim radom.(ostoje%

a& opinsko dravno odvjetnitvob& upanijsko dravno odvjetnitvoc& 1ravno odvjetnitvo $E

Eijerarhijski odnosi # u dravnom odvjetnitvu nema samostalnosti i neovisnosti tose tie pojedinca. Samostalnost i neovisnost zamiljene u odnosu na ostale vlasti, aline i unutar dravnog odvjetnitva. Dnutar dravnog odvjetnitva postoje odnosipodreenosti niih viim dravnim odvjetnicima ?npr. opinsko !P upanijsko !P

glavni 1-& # iz te hijerarhije izlaze obvezni napuci za rad.

57.Objasnite tzv. pravo avokacije i devolucije dr(avnog odvjetnika.(ravo avokacije znai da je dravni odvjetnik ovlaten preuzeti obavljanje svih ipojedinih poslova zamjenika dravnog odvjetnika istog dravnog odvjetnitva ili odnieg dravnog odvjetnitva.(ravo devolucije znai da dravni odvjetnik moe povjeriti postupanje upojedinanom predmetu drugom zamjeniku dravnog odvjetnika istog dravnogodvjetnitva ili niem dravnom odvjetnitvu.

58.Koje )unkcije mo(e obavljati odvjetnik u kaznenom postupku?6. radi otkrivanja kd i pronalaenja poinitelja

. izvida kd7. odbacivanju prijave, odgodi i odustajanju k.progona5. mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristiH. pregovaranje o priznanju krivnje i sankciji. podizanje i zastupanje optuniceQ. predlaganje izdavanja k.naloga:. albi protiv nepravomonih sudskih odluka iI. izvanrednih p. lijekova protiv pravomonih sudskih odluka6;. istrani zatvor ukoliko postoji osnovana sumnja da je poinitelj

poinio kd, a postoje posebni razlozi za odreenje

%A. avedite argumente zbog kojih drzavno odvjetnitvo mozemo podvestipod pojam pravosu"a u sirem smislu.

1ravno odvjetnitvo je Rna pola putaR izmeu pravosua i egzekutive, s vrlospeci4inim, 4unkcionalno neovisnim poloajem, postavljeno vie kao egzekutiva,nego kao pravosue.

'/. Fko su adresati naela kaznenog procesnog prava? Objasnite kako senavedeni adresati slu(e tim naelima odnosno to im ta naelaomogu*avaju?


8/25

/+'--1+A+C ! slui se naelima u prosudbi o tome na koji nain valjauskladiti tenju za uinkovitou kaznenog postupka s tenjom zatite pravagraana.SD)='"3 ?sud, tuitelj, okrivljenik& ! sudovi kao adresati slue se naelima kaosmjernicama o primjeni propisa.

'1. 5kuzatorno naelo2unkcija suenja koju obavlja sud otro je odvojena od 4unkcije progona koja jepovjerena zasebnom procesnom subjektu koju obavlja dravni odvjetnik.a& Sud nikada ne moe zapoeti kazneni postupak samoinicijativno, pa ak ni ondakad se kazneno djelo dogodilo pred oima suda ?lat. nemo iude8 sine actore&.b& Sud mora voditi kazneni postupak vezano uz postojanje i predmet zahtjevaovlatenog tuitelja.

'2. avedite va(ne posljedice koje proizlaze iz akuzatornog naela.6& k. postupak moe zapoeti samo na zahtjev ovlatenog tuitelja i ne moe senastaviti ako tuitelj od zahtjeva odustane # tada sud donosi rjeenje, ako doodustanka doe na raspravi sud donosi odbijajuu presudu

& postupak se moe voditi samo protiv osobe na koju se optuba odnosi i samo zakd u zahtjevu ovlatenog tuitelja ili optubi

63. $revedite latinsku izreku nemo iudex sine actore.itko ne moe biti sudac bez tuitelja.Koje naelo K$$ proizlazi iz te izreke? +kuzatorno naelo.to na zakonodavac (eli posti*i prihva*aju*i to naelo?Sud nikada ne moe zapoeti postupak samoinicjativno pa ak ni onda kada se kdpoini pred oima suda.

'#. ,e)inirajte naelo o)icijelnosti kaznenog progona. Koje iznimkepoznajete? Kada i zato je nastalo ovo naelo?

1ravni odvjetnik vodi kazneni progon za '1 za koja se progoni po slubenojdunosti.3znimke% k. progon po privatnoj tubi i k. progon na prijedlog oteenika?supsidijarni tuitelj&.aelo o4icijelnosti nastalo je u inkvizitornom kaznenom postupku, kad se smatraloda uinkovitost kaznenog progona ne smije trpjeti zbog ureenja iz starog

akuzatornog kaznenog postupka. D poetku se naelo o4icijelnosti odnosilo nainkvirenta, danas se odnosi na dravno odvjetnitvo.

(rema l..st.. /'( ako zakon drukije ne propisuje, ovlateni tuitelj za kd zakoja se progoni po slubenoj dunosti je dravni odvjetnik koji je duan za takaznena djela pokrenuti postupak i u njemu obavljati 4unkciju progona u interesu

$E i svih njenih graana, bez obzira na privatnu volju oteenika.

'%. to je naelo o)icijelnosti kaznenog progona= a to naelo legaliteta k.progona?

aelo o4icijelnosti ! 1- vodi kazneni progon za '1 za koja se progoni poslubenoj dunosti.aelo legaliteta ! 1- je duan poduzeti kazeni progon ako postoje sumnje da jeodreena osoba poinila '1 za koja se progoni po slubenoj dunosti i nemazakonskih smetnji za progon te osobe.

''. ,e)inirajte naelo legaliteta kaznenog progona. Koja je svrha tognaela? avedite barem iznimke!

1- je duan poduzeti kazeni progon ako postoje sumnje da je odreena osoba

poinila '1 za koja se progoni po slubenoj dunosti i nema zakonskih smetnji zaprogon te osobe.Svrha je jamstvo da e 1- u pokretanju kpt!a sa svakim poiniteljem postupati najednak nain, bez diskriminacije motivirane drutvenim statusom poinitelja kd.3znimke%6. (resuda na temelju sporazuma stranaka,. 3zjava 1- da nee poduzeti k. progon protiv svjedoka,7. (rihvaanje instituta pokajnika,5. Dvjetni odustanak ?odgoda& od kaznenog progona.

':. $rema naelu legaliteta= dr(avni odvjetnik mora obavljati kazneniprogon kada za to postoje zakonski uvjeti. Koji su to?

1- mora poduzeti kazneni progon ako postoje osnove sumnje da je odreena osoba

poinila kd za koje se progoni po slubenoj dunosti i ako nema zakonskih smetnjiza progon te osobe.

'+. & emu je slinost= a u emu razlika izme"u naela legaliteta i naelaoportuniteta kazenog progona?

"a naela su meusobno suprotstavljena i jedno iskljuuje drugo. -ba naela semogu primijeniti samo ako postoje zakonski uvjeti. 1ok prema naelu legaliteta 1-


9/25

*-$+ poduzeti kazneni progon, po naelu oportuniteta on *-L= poduzetikazneni progon ako smatra da je to svrhovito sa stajalita dravnog interesa.3 jedno i drugo naelo zahtjeva da postoje zakonski uvjeti i da ne postoje zakonskesmetnje za poduzimanje kaznenog progona.

'A. Fko je privatni tu(itelj= a tko ovlatenik na podnoenje privatne tu(be?

& kojem roku se mora podnijeti privatna tu(ba? Kakve je naravi tajrok?(rivatni tuitelj je ovlateni tuitelj za kaznena djela za koja se progoni po privatnojtubi.-vlatenik na privatnu tubu je, u pravilu oteenik, a ako on umre moe biti njegovbrani drug, djeca, roditelji, posvojitelj, posvojenik, braa ili sestre. +ko je vieovlatenika, progon se poduzima po privatnoj tubi svake od njih.

/a kaznena djela za koja se progoni po privatnoj tubi, tuba se mora podnijeti uroku od tri mjeseca od dana kad je ovlatena 4izika ili pravna osoba saznala zakazneno djelo i poinitelja. D sluaju smrti privatnog tuitelja tijekom roka zapoduzimanje progona ili tijekom postupka, njegovi krivni srodnici mogu u roku odtri mjeseca izjaviti da nastavljaju progon.

"aj rok je prekluzivan, neprekoraiv.

:/. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi sud dopustio ote*eniku dapreuzme progon kao supsidijarni tu(itelj?

Supsidijarni tuitelj mora biti oteen kd za koje se progoni po slubenoj dunosti,1- mora ne zapoeti ili odustati od k.progona poinitelja iako postoje zakonskiuvjeti za progon, oteenik mora preuzeti progon u roku : dana od primitkaobavijesti 1- o odustanku od k.progona, a ako do odustanka doe na raspravi moraodmah odluiti hoe li preuzeti k.progon.

:1. Koja je dva ogranienja raspravnog naela uveo >K$G/+.?a3 prekluzija prava na predlaganje dokaza

! stranke su naelno dune dokazne prijedloge iznijeti prije rasprave, na

sjednici optunog vijea odnosno na pripremnom roitu! propust stranke da predloi izvoenje dokaza na sjednici optunog vijea ili

na pripremnom roitu ima za posljedicu gubitak prava na izvoenje togdokaza na raspravi

! pritom se ni na sjednici optunog vijea, ni na pripremnom roitu, ne izvodedokazi o okrivljenikovoj krivnji, ve se samo predlae izvoenje dokaza, kojise kasnije izvode na raspravi

b3 nesporne injenice! u kaznenom postupku dokazuju se samo sporne injenice

:2. Koja je svrha naela usmenosti? avedite barem dvije odredbe >K$akojima je regulirano naelo usmenosti?

S jedne strane omoguava stranci da se izjasni o navodima i zahtjevima svojegprocesnog protivnika, a sudu da brzo reagira i usmjerava postupak. aelousmenosti je pretpostavka za provedbu naela neposrednosti i naela javnosti naraspravi.-krivljenik se ispituje usmeno. Svjedok je duan davati odgovore usmeno.

:. Objasnite naelo neposrednosti u )ormalnom smislu! avedite barem 2iznimke od tog naela!

2ormalna neposrednost ili u uem smislu # raspravni sud mora uvijek u dokaznompostupku sam ostvariti kontakt s izvornim dokazom. 3znimke%! sluajevi kad se sud moe posluiti ranijim zapisnicima o iskazima okrivljenika,svjedoka i vjetaka! sluajevi kad smije umjesto itanja izvornika neke isprave na raspravi samo

ukratko usmeno izloiti njezin sadraj! sluajevi kad smije prekidati raspravu u kraim vremenskim razmacima! sluajevi u kojima je dolo do izmjene u sastavu sudskog vijea, pa se samoproitaju ranije sastavljeni zapisnici

:#. Koje zahtjeve postavlja naelo neposrednosti u pogledu iskaza osobana raspravi? Koja je svrha naela neposrednosti u pogledu iskazaosoba na raspravi?

1okazi koji se sastoje u iskazima osoba moraju se na raspravi izvesti na nain da seosobe moraju pozvati pred sud i pred njim ispitati. 3sprave i tehnike snimkeinjenica podnose se u originalu koji se ita ili reproducira. $asprava se mora voditikoncentrirano i pred vijeem u stalnom sastavu.

aelo omoguuje sudu pouzdanije utvrivanje injeninog stanja, a stranci upostupku da sazna za sadraj dokaza protustranke i suprotstavi joj se u ostvarivanjusvojih interesa.

:%. to je materijalna neposrednost ili naelo neposrednosti u irem smislurijei?


10/25

/nai da sud ne smije zamijeniti jedan izvorni dokaz izvoenjem nekog drugogdokaza o njegovom sadraju, nego uvijek mora nastojati da se pribavi i na raspraviizvede taj izvorni dokaz.

:'. avedite barem tri odredbe >K$a iz kojih prolazi naeloneposrednosti?

-krivljenik mora biti ispitan na glavnoj raspravi budui da /'( predvia imogunost njegova prisilnog dovoenja. akon to je sud izrekao presudupredsjednik vijea odmah e ju objaviti. +ko sud ne moe nakon rasprave istogadana izrei presudu odgodit e objavu presude najvie 7 dana. /apisnici o oevidu,pretrazi stana i osoba, oduzimanja stvari, uzimanja otisaka prstiju kao i tehnikesnimke koje slue za utvrivanje injenice proitati e se tj. reproducirati na glavnojraspravi radi utvrivanja njihova sadraja.

77.Koja je svrha naela neposrednosti?-moguava stranci da se izjasni onavodima i zahtjevima svog procesnog protivnika, a sudu da brzo reagira iusmjerava postupak.

78.Objasnite pojam naela slobodne ocjene dokaza.(ravo suda i dravnih tijela koja sudjeluju u '(" da ocjenjuju postojanje ilinepostojanje injenica nije vezano ni ogranieno posebnim 4ormalnim dokaznimpravilima. Sud temelji presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni naraspravi, duan je savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalimdokazima te na temelju takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana.

:A. avedite iznimke od naela slobodne ocjene dokaza u naemkaznenom postupku!

A) Sluaj obnove kaznenog postupka koji je zavren pravomonom presudomutemeljenom na lanoj ispraviJlanom iskazu svjedoka

& Sluaj u kojem je netko za drugoga iznosio ili pronosio da je poinio kd zakoje se progoni po slubenoj dunosti.

C& Sluaj u kojem se okrivljeniku utvruju okolnosti u kojima je ivio prijepoinjenja kd ?npr. je li okrivljenik prethodno kanjavan&.

80.Kako >K$ odre"uje pravilo in dubio pro reo? Kakvu *e odlukudonijeti sluaju u kojem na raspravi nije mogao razjasniti dvojbu oko

pitanja je li optu(enik poinio kazneno djelo= a kakvu u sluaju dvojbeu pogledu kaznenoprocesnog imuniteta okrivljenika?

@l. 7 st. 1vojbu o postojanju injenica koje tvore obiljeja kaznenog djela ili okojima ovisi primjena kaznenog zakona sud rjeava presudom na nain koji jepovoljniji za okrivljenika.D dvojbi je li poinitelj poinio kd sud e donijeti oslobaajuu presudu, a u sluaju

dvojbe u pogledu kaznenoprocesnog imuniteta okrivljenika M

81.Objasnite razliku izme"u osumnjienika i okrivljenika.Osumljienik! podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi ili se vodi istraga,ili postoje dokazne radnje prije poetka '(".Okrivljenik! podignuta optunica koja jo nije potvrena, privatna tuba tepresudom izdan kazneni nalog.Optu(enik# optunica potvrena, povodom privatne tube odreena raspravaOsu"enik H pravomonom presudom utvreno da je kriv za odreeno kd

+2. $ouka o pravima okrivljeniku prema novom >K$u mora sadr(avatiobavijest o tome

6& zato se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega, ako prethodno nijeprimio nalog o provoenju istrage,& da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja,7& da u skladu s odredbom lanka 6:5. stavka . toke 6. ovog /akona ima pravorazgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja spisa i predmeta koji se moguupotrijebiti kao dokaz, nakon to je ispitan,5& da ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili da e mu se kad to predviaovaj /akon, postaviti branitelj po slubenoj dunosti.

+. ,e)inirajte pojam branitelj okrivljenika! avedite barem # sluajaobvezne obrane!

ranitelj je struni pomonik okrivljenika u kaznenom postupku, on mu pomaesvojim pravnim znanjem i procesnom vjetinom u obavljanu 4unkcije obrane.

-krivljenik mora imati branitelja ako je nijem, gluh, slijep ili nesposoban da se sambrani, ako se postupak vodi za kd za koje je propisan redoviti kazneni postupak, akoje ostao bez branitelja jer je rjeenjem uskraeno pravo branitelja na radnju ilizastupanje, u sluajevima donoenja naloga o prekidu istrage, od dostave naloga oprovoenju istrage za kd za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora dopravomonog okonanja postupka, ako je protiv okrivljenika odreen pritvor iliistrani zatvor..


11/25

+#. & kojim sluajevima okrivljenik mora imati branitelja ve* pri prvom

ispitivanju?a& ako je nijem, gluh, slijep ili nesposoban da se sam braniato ka(emo da se posebna jamstva okrivljenikove obrane nazivajuminimalnim pravima? avedite barem # minimalna jamstvaokrivljenikove obrane.

(osebna jamstva okrivljenikove obrane nazivaju se i minimalnim jer predstavljajuminimum jamstava zatite okrivljenika u sporu s dravom."aj prag drava ne smije sniziti, jer u suprotnom vie ne bi bilo ni priblineravnotee izmeu okrivljenika i dravnog represivnog aparata u kaznenompostupku.

Svatko optuen za kazneno djelo ima najmanje slijedea prava:

1) da u najkraem roku bude obavijeten, potanko i na jeziku koji razumije, o

prirodi i razlikama optube koja se podie protiv njega

2) da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu svoje obrane

3) da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljnosredstava za platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja, kad to

nalau interesi pravde

!) da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da se osigura prisutstvo i

ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoke optube

+:. aelo pravinog postupka u kaznenim stvarima znaia& zabranu diskriminacijeb& utvrivanje krivnje poinitelja kd i eventualne kazne se mora provesti premaautoritativnim pravnim standardimac& kazneni postupak se mora voditi pred tijelom samostalne i neovisne dravnesudbene vlasti

d& okrivljeniku se mora omoguiti obrana otklanjanjem nejednakosti izmeu njega idravne represivne vlasti

++. avedite kakvi su to Iop*iI a kakvi IposebniI elementi pojma pravinogpostupka.-(K3% naelo kontradiktornosti, naelo jednakosti oruja, sudske odluke se ne smijutemeljiti na nezakonitim dokazima, sudske odluke moraju biti obrazloene.(-S=3% pretpostavka okrivljenikove nedunosti, posebna jamstva okrivljenikoveobrane.

+A. avedite mjere osiguranja nazonosti okrivljenika u k postupku!(-/3A1-A-N=)=*)=$= -($=/+)+*S"A-DE3K=)=

($3"A-$3S"$+L3 /+"A-$ D 1-*D3S"$+L3 /+"A-$

A/. & kojim sluajevima sud mo(e izdati dovedbeni nalog? Kada gaiznimno mo(e izdati dr(avni odvjetnik?

6. ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru. ako uredno pozvani okrivljenik ne doe, a svoj izostanak ne

opravda7. ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva a iz okolnosti

oito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv5. na roite za odluivanje o istranom zatvoru okrivljenik e bit

doveden osim ako je nedostupan ili raspravno nesposoban

1ravni odvjetnik moe prisilno dovesti osumnjienika koji se nije odazvaonjegovom pozivu radi prikupljanja obavijesti, ali samo ako je u pozivu bio na toupozoren ili iz okolnosti oito proizlazi da odbija primitak poziva.


12/25

91. to su mjere opreza? avedite barem #. Fko odre"uje primjenu mjeraopreza?

*jere opreza su blae mjere procesne prisile koje se sastoje u ograni"enjuprava naosobnu slobodu.

6& zabrana naputanja boravita,

& zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja,7& obveza redovitog javljanja odreenoj osobi ili dravnom tijelu,5& zabrana pribliavanja odreenoj osobi,H& zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom,& zabrana obavljanja odreene poslovne aktivnosti,Q& privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne granice,:& privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom.

-dreuje ih sud ili dravni odvjetnik.

D sluaju kad postoje okolnosti zbog kojih je mogue odrediti istrani zatvor ili jeon ve odreen, ako sud ocijeni da se ista svrha moe ostvariti i nekom od mjeraopreza, rjeenjem e naloiti okrivljeniku provoenje jedne ili vie mjera.

D sluaju nepridravanja izreene mjere, ta mjera e se zamijeniti drugom mjeromopreza, teom mjerom ili istranim zatvorom.

A2. Kada dr(avni odvjetnik ili sud mogu okrivljeniku odrediti primjenumjere opreza? Koliko one mogu trajati?

*jere opreza mogu biti naloene prije i tijekom kaznenog postupka.(rije podizanja optunice mjere opreza odreuje, produljuje i ukida rjeenjemdravni odvjetnik.akon podizanja optunice pa do pravomonosti presude, te mjere odreuje,produljuje i ukida sud pred kojim se vodi postupak.

*jere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonostipresude. "rajanje mjera opreza nije ogranieno rokovima trajanja istranog zatvora.

93.Objasnite jamstvo! Objasnite kada jamstvo propada= a kada se ukida!)amstvo je mjera koja moe zamijeniti istrani zatvor./'( predvia da se istrani zatvor, odreen zbog opsanosti od bijega, ponavljanjakd, ometanja kaznenog postupka, *-L= D'3D"3 ako okrivljenik ili tko drugi za

njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obea da se nee kriti i da bez odobrenja neenapustiti svoje boravite, da nee ometati kazneni postupak i da nee poiniti novokd.Sud rjeenjem odreuje jamevinu koja se sastoji u polaganju gotovog novca,vrijednosnih papira, dragocijenosti ili drugih pokretnina vee vrijednosti ili ustavljanju hipoteke za iznos jamstva na nekretnine osobe koja daje jamstvo.

)amstvo uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na% teinu kd,osobne i obiteljske prilike, imovno stanje.

($-(+S" )+*S"A+ ! ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rjeenja oodreivanju jamstva, rjeenjem e se odrediti naplata iznosa jamstva u koristprorauna, a protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor ?tako sud moeodluiti, na prijedlog 1-, i ako postoji ozbiljna vjerojatnost da e okrivljenikpostupiti protivno uvjetima rjeenja o jamstvu&.

D'31+)= )+*S"A+a. pravomoim okonanjem kaznenog postupka,b. ako se utvrdi da je okrivljenik prikrio prave okolnosti

odlune za odmjeravanje jamstva,

c. po stupanju osuenika na izdravanje kazne.

A#. Koje se osnove za odre"ivanje istra(nog zatvora= po novom >K$umogu supstituirati jamstvom? $redvi"a li novi >K$ okrivljenikovoobvezno putanje na slobodu uz jamstvo ili samo )akultativno?Objasnite!

3strani zatvor odreen iz razloga%a. odreena osoba je u bijeguJopasnost da e pobjei,b. opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili

krivotvoriti dokazeJometati k. postupak utjecajem nasvjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae,

c. opasnost da e ponoviti kdJdovriti pokuano, poiniti

tee kd ?kaznu zatvora od H godina ili teu kaznu&kojim prijeti,

moe se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a samokrivljenik obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite,da nee ometati k. postupak i da nee poiniti novo kd.


13/25

-krivljenik =*+ ($+A- (D"+)+ + S>--1D D/ )+*S"A-. -no nijeobvezno, ve je 4akultativno, jer je ovisno o odluci suda koji pod odreenimuvjetima moe prihvatiti prijedlog da se ne odredi ili ukine istrani zatvor ako se dajamstvo, ali ne mora.

A%. avedite sve sluajeve u kojima je policija ovlatena uhititi.6& osobu protiv koje izvrava dovedbeni nalog te rjeenje o pritvoru ili istranomzatvoru,& osobu za koju postoje osnove sumnje da je poinila kd za koje se progoni poslubenoj dunosti, kad postoji neki od razloga za odreivanje istranog zatvora.7& osobu zateenu u kd za koje se progoni po slubenoj dunosti.

A'. a to je policija du(na upozoriti uhi*enika prilikom poduzimanjauhi*enja?

*ora se upoznati s razlozima uhienja te biti pouen o pravima. Dpozorit e se%a. na njemu razumljjiv nain o razlozima uhienja,b. da nije duan iskazivati,

c. da ima pravo na strunu pomo branitelja,d. da e se na njegov zahtjev obavijestiti obitelj ili nekadruga osoba.

A:. Fko po novom >K$u odre"uje pritvor? Koliko mo(e trajati i mo(e lise produ(iti? 4z kojih se razloga pritvor mo(e odrediti?

*aterijalne pretpostavke% postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo zakoje se progoni po slubenoj dunosti, a propisana je kazna zatvora od 7 godine ilitea, a postoji neki od razloga za odreivanje istranog zatvora, a pritvor je potrebanradi utvrivanja istovjetnosti provjere alibija...

(rocesne pretpostavke% dravni odvjetnik odreuje pritvor, moe trajati 5: sati iproduiti se za jo 5: sati ako se radi o kd za koja je propisana kazna zatvora od 6

godina ako je to neophodno radi prikupljanja dokaza. *ogue je aliti se u roku od sati.

A+. avedite op*e uvjet i posebne uvjete za odre"ivanje istra(nog zatvora.-pi% osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo.(osebni% "eina kd kao osnova za odreivanje istranog zatvora, osiguranjenazonosti okrivljenika u kaznenom postupku, koluzijska i iteracijska opasnost.

AA. a koji nain >K$ de)inira iteracijsku= a na koji nain koluzijskuopasnost kao osnovu za odre"ivanje istra(nog zatvora? >bogopasnosti poinjenja kojih kaznenih djela se mo(e odrediti istra(nizatvor zbog iteracijske opasnosti?

3strani zatvor se moe odrediti ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba

poinila kazneno djelo i ako postoji%3teracijska opasnost ! opasnost da e osoba ponoviti kd ili dovriti pokuano, ili dae poiniti tee kd za koje je predviena kazna zatvora od H godina ili tea.'oluzijska opasnost ! opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoritidokaze ili tragove vane za kazneni postupak ili da e ometati kazneni postupakutjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae.

1//.$rotiv okrivljenika se provodi istraga zbog osnovane sumnje na uinkaznenog djela ubojstva iz l A/. K>= a radi se o osobi koja je ranijeprekrajno ka(njavana zbog nereda na nogometnoj utakmici= tekazneno osu"ivana zbog nasilja u obitelji. $rema kojoj zakonskojosnovi i zbog kojeg razloga bi se prema okrivljeniku mogao odreditiistra(ni zatvor?

3teracijska opasnost.

1/1.& istrazi zbog kd ubojstva nakon to je proteklo mjesec dana od danakada je sudac istrage odredio istra(ni zatvor zbog opasnosti odponavljanja kd= sudac istrage smatrao je da i dalje postoje razlozi zaistra(ni zatvor te je rjeenjem produljio zatvor na mjesec dana

a3 je li ispravno postupio?b3 zato?ije postupio ispravno, sudac istrage ne moe na svoju inicijativu produljivatiistrani zatvor, ve na prijedlog dravnog odvjetnika.

1/2.Objasnite to su zakljune= a to interimne odluke./akljune su one kojima se zavrava postupak u pojedinom stadiju ?rjeenje o

obustavi istrage&.3nterimne su one kojima se odluuje o pitanjima prethodno znaajnim za donoenjezakljune odluke.

103. Kako se dijele sudske odluke prema sadr(aju? a meritorne i4ormalne.


14/25

1/#.to je )ormalna pravomo*nost? Objasnite negativno i pozitivnodjelovanje )ormalne pravomo*nosti.

"o je svojstvo sudske odluke da se ne moe pobijati redovitim pravnim lijekom, tj.albom. /nai da odluka u postupku u kojem je donesena postaje neopozivom ineizmjenjivom te ujedno sadri zapovijed da se mora izvriti. egativno% sudska

odluka ne moe se pobijati redovitim pravnim lijekovima. (ozitivno% sudska odlukase mora izvriti ako je uredno dostavljena i ako ne postoje zakonske smetnje zanjezino izvrenje.

105. a koje se sudske odluke odnosi )ormalna pravomo*nost?Kada se sudska odluka vie ne mo(e pobijati (albom?

Sudska se odluka vie ne moe pobijati albom kad je prestalo pravo na albu zbog%a& proputanja zakonskog rokab& odricanja od prava na albu ili odustajanjaod ve podnesene albec& izricanja odluke vieg suda koja se vie ne moe pobijati albom.

-dnosi se na presude i rjeenja, tj. na one sudske odluke koje, u postupku u kojemsu donesene postaju neopozivimai neizmjenjivima te ujedno sadre zapovijed da semoraju izvriti.

1/'.Kojim pravnim sredstvima je doputeno naruavanje )ormalnepravomo*nosti?

*ogue je putem izvanrednih pravnih lijekova ?obnova kaznenog postupka, zahtjevza izvanredno preispitivanje pravomone presude i zahtjev za zatitu zakonitosti&.

1/:.to je materijalna pravomo*nost?Svojstvo 4ormalno pravomone sudske odluke da onemoguava ponovno suenje uistom predmetu u novom postupku ?ne bis in idem&.

1/+.Kada po novom >K$u a3 zapoinje kazneni progon? b3 zapoinjekazneni postupak?a& 'azneni progon zapoinje upisnikom kaznene prijave u upisnik

kaznenih prijava ili svakom radnjom ili namjerom ogranienja osobnihprava i sloboda koje poduzima nadleno dravno tijelo,a usmjereno jerazrjeavanju sumnje da je odreena osoba poinila kazneno djelo.

b& 'azneni postupak zapoinje potvrivanjem optunice, odreivanjerasprave na temelju privatne tube, donoenjem presude o izdavanjukaznenog naloga o provoenju istrage prema poznatom poiniteljukaznenog djela.

1/A.to je kaznena prijava? Kome se podnosi i tko o njoj odluuje? Kako

*e postupiti policija kad joj je podnesena prijava za koju se ustanovida ju treba odbaciti?'aznena prijava je pisana ili usmena obavijest dravnom odvjetniku da jepoinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti . (odnosi sedravnom odvjetniku i on o njoj odluuje.

11/.a3 koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi dr(avni odvjetnikmogao donijeti odluku o bezuvjetnom odustanku od kaznenogprogona?b3 avedite barem dvije situacije u kojima dr(avni odvjetnik mo(edonijeti takvu odluku.

@lanak H6.-sim kad mu je to doputeno prema posebnom zakonu, dravni odvjetnik moe

rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona iako postojiosnovana sumnja da je poinjeno kazneno djelo za koje se progoni po slubenojdunosti i za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do H godina ako je%6& s obzirom na okolnosti vjerojatno da e kazneni postupak protiv okrivljenikapreuzeti oteenik,& protiv okrivljenika u tijeku izvrenje kazne ili sigurnosne mjere, a pokretanjekaznenog postupka za drugo kd nema svrhe s obzirom na teinu, narav djela ipobude iz kojih je ono poinjeno, te na rezultate koje je kp sankcija ostvarila napoinitelja da ubudue ne ini kaznena djela,7& okrivljenik izruen ili predan stranoj dravi ili meunarodnom kaznenom suduradi provoenja postupka za drugo kd,5& okrivljenik prijavljen za vie kd kojima je ostvario bia dvaju ili vie kd, ali jesvrhovito da se poinitelj osudi samo za 6, jer pokretanje kaznenog postupka za

druga kd ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih sankcijapoinitelju.

111.avedite najva(nije )unkcije dr(avnog odvjetnika u prethodnompostupku.

6&poduzimanje potrebnih mjera radi otkrivanja k.d. i pronalaenja poinitelja ?d.o.ih poduzima prije zapoinjanja kp, samostalno ili zajedno s redarstvenim vlastima&


15/25

&poduzimanje izvida kd, te zahtijevanje i povjeravanje provedbe pojedinih izvidnihradnji i mjera radi prikupljanja podataka vanih za pokretanje kp7&zahtijevanje provoenja istrage i istranih radnji5& podizanje i zastupanje optunice J optunog prijedloga pred nadlenim sudom

112.5ko postoje osnove sumnje da je poinjeno kazneno djelo za koje se

progoni po slu(benoj du(nosti= policija ima pravo i du(nosti6& poduzeti potrebne mjere da se pronae poinitelj kaznenog djela, da se poiniteljili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne,& da se otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu posluiti priutvrivanju injenica te7& da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno voenjekaznenog postupka.

11.Koje su temeljne razlike izme"u izvidnih i dokaznih radnji?3zvide provode policija i dravno odvjetnitvo. a temelju njih se poduzimajudokazne radnje. 3zvidi kd se obavljaju na ne4ormalan nain i ne mogu posluiti kaodokaz na sudu, ali mogu posluiti kao dokaz za kazneni progon. 1okaze provodedravni odvjetnik i istraitelj za kd za koja je istraga obvezna i ona za koje nije

11#.a iju inicijativu policija prikuplja podatke o kd i poinitelju? >atoradnje i mjere koje poduzima policija nazivamo ne)ormalnimradnjama?

(o slubenoj dunosti ili po nalogu dravnoga odvjetnika. /ato jer /akon nepropisuje 4ormu njihova provoenja pa se njihov rezultat ne moe koristiti kaodokaz u kaznenom postupku.

11%.Objasnite to su IIdokazne radnje prije poetka postupkaII. Fko ihpoduzima i u kojim sluajevima se mogu poduzeti?

"o su one radnje za koje postoji opasnost od odgode, a koje su svrhovite zaodluivanje o podizanju optunice i o otkrivanju poinitelja kd.

1ravni odvjetnik ili na temelju njegova naloga istraitelj%6. moe prije pokretanja istrage, kad je ona obvezna, provesti

dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode, a policijamoe privremeno oduzeti predmete kad provodi izvide kaznenihdjela.

. ako istraga nije obavezna, mogu poduzeti one dokazne radnje zakoje postoji opasnost od odgode, ali one koje su svrhovite zaodluivanje o podizanju optunice.

7. ako je poinitelj kaznenog djela nepoznat, mogu ispitatiodreene svjedoke ako je to svrhovito za otkrivanje poiniteljakaznenog djela ili ako postoji opasnost od odgode.

11'.Fko odre"uje posebne dokazne radnje= na iji prijedlog i u kojimsluajevima? avedite barem posebne dokazne radnje!

+ko se istraga ne moe provesti na drugi nain ili bi to bilo mogue samo uznerazmjerne tekoe, na pisani obrazloeni zahtjev 1-, sudac istrage moe pisanim,obrazloenim nalogom odrediti posebne dokazne radnje kojima se privremenoograniavaju odreena ustavna prava graana, i to%6& nadzor i tehniko snimanje tele4onskih razgovora i drugih komunikacija nadaljinu,& presretanje, prikupljanje i snimanje raunalnih podataka,7& ulazak u prostorije radi provoenja nadzora i tehniko snimanje prostorija,5& tajno praenje i tehniko snimanje osoba i predmeta,H& uporabu prikrivenih istraitelja i pouzdanika,

& simuliranu prodaju i otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine isimulirano primanje potkupnine,Q& pruanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova,:& nadzirani prijevoz i isporuku predmeta kaznenog djela.

11:.>a koja se kaznena djela mora= a za koja se mo(e provesti istraga ponovom >K$u? Koji je uvjet za provo"enje istrage?

3straga se mora provesti za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnogzatvora.3straga se moe provesti za druga kaznena djela za koja se vodi redoviti kaznenipostupak.Dvjet za pokretanje je istrage da postoje osnove sumnje da je poinjeno kaznenodjelo.

11+.Koja je svrha istrage?D istrazi se prikupljaju dokazi i podaci potrebni da bi se moglo odluiti hoe li sepodignuti optunica ili obustaviti postupak, kao i dokazi za koje postoji opasnost dase nee moi ponoviti na raspravi ili bi njihovo izvoenje bilo oteano.


16/25

11A.Kada je prekid istrage= po novom >K$u obvezan a kada)akultativan?

-bvezan% 1ravni odvjetnik prekida istragu nalogom ako je okrivljenik zbogzdravstvenih smetnji nesposoban sudjelovati u postupovnim radnjama. -ddonoenja rjeenja o prekidu, do prestanka zdravstvenih smetnji, okrivljenik moraimati branitelja. +l ako se sam stavio u takvo stanje do prekida nee doi.

2akultativan% ako je okrivljenik u bjegu, nepoznat ili nedostian dravnim tijelima.

12/.Kada zavrava istraga?1ravni odvjetnik ili sudac istrage zavrava istragu kad su provedene radnjepropisane u /akonu, a stanje stvari je u istrazi dovoljno razjanjeno da se moepodignuti optunica ili obustaviti postupak.

121. ,r(avni odvjetnik obustavlja nalogom istragu%6& ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje seprogoni po slubenoj dunosti,& ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju okrivljenika, osim u sluaju izlanka H5I. stavka 7. ovog /akona,7& ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaeno amnestijom ili

pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju kazneni progon,5& ako nema dokaza da je okrivljenik poinio kazneno djelo.

122.Fko po novom >K$u provodi dokazno roite i u kojim sluajevimase mora provesti dokazno roite?

1okazno roite provodi sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika, oteenikakao tuitelja ili okrivljenika. -no je obvezatno%

6. +ko je potrebno ispitati svjedoka koji je dijete, maloljetnaosoba, rtva kd, kao i osobe koje zbog starosti 3 bolesti neemoi biti prisutne na raspravi

. +ko drugi svjedok nee moi biti prisutan na raspravi7. +ko je svjedok izloen utjecaju koji dovodi u pitanje istinitost

njegova iskaza5. +ko se drugi dokazi nee moi kasnije izvesti

12.Fko otvara sjednicu optu(nog vije*a i to pritom provjerava?(redsjednik vijea otvara navoenjem optunice o kojoj se raspravlja te provjeravaosobne podatke okrivljenika osim podataka o ranijoj osuivanosti a posebno

provjerava je li okrivljenik primio i razumio pouku o pravima, a ako nije, naloit edravnom odvjetniku da dostavi okrivljeniku pouku o pravima.

12#.avedite kada *e optu(no vije*e rjeenjem odbaciti optu(nicu?Aijee e rjeenjem odbaciti optunicu, odnosno privatnu tubu ako ustanovi6&da djelo koje je predmet optube nije kd,

&da postoje okolnosti koje iskljuuju okrivljenikovu krivnju,7&nema zahtjeva ovlatenog tuitelja ili prijedloga, odnosno odobrenja ovlateneosobe, ako je to po zakonu potrebno, ili da postoje okolnosti koje iskljuuju kazneniprogon,5&nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za djelo koje jepredmet optube, odnosno da je proturjeje izmeu prikupljenih dokaza oito takvoda bi na raspravi izricanje osuujue presude bilo nemogue.

12%.& kojem sluaju vije*e mo(e odbiti izjavu za donoenje presude natemelju sporazuma stranaka? Kako *e se postupak nastaviti? Kakvu*e odluku donijeti optu(no vije*e ukoliko prihvati sporazum stranakao krivnji i sankciji?

Aijee nee prihvatiti sporazum stranaka ako s obzirom na okolnosti, njegovo

prihvaanje nije u skladu s odmjeravanjem kazne propisanim zakonom ili sporazuminae nije zakonit.Aijee rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena, odbija sporazum i nastavlja sispitivanjem optunice.+ko prihvati sporazum, okrivljeniku e presudom izrei kaznu te drugu sankciju ilimjeru iz nagodbe.

12'.avedite koje radnje predsjednik vije*a poduzima nakon otvaranjazasjedanja= a prije poetka rasprave?

'ad je predsjednik vijea utvrdio da su na raspravu dole sve pozvane osobe, ili kadje vijee odluilo da se rasprava odri u odsutnosti neke od pozvanih osoba, pozvate predsjednik vijea optuenika i od njega uzeti osobne podatke osim podataka oprijanjoj osuivanosti da bi se uvjerio u njegovu istovjetnost.

(redsjednik vijea e utvrditi je li optuenik primio i razumio pisanu pouku opravima ?lanak +ko optuenik nije primio pouku o pravima naloit e dravnomodvjetniku da dostavi okrivljeniku pouku o pravima.

+ko je pouku primio, ali ju nije razumio, pouit e ga na prikladan nain onjegovim pravima.


17/25

akon to se utvrdi optuenikova istovjetnost, predsjednik vijea uputit e svjedokei vjetake na mjesto koje je za njih odreeno, gdje e priekati dok ne budu pozvaniradi ispitivanja. D sluaju potrebe predsjednik vijea moe nakon ispitivanjazadrati vjetake da prate tijek rasprave.

12:.Kojim trenutkom zapoinje rasprava u redovitom kaznenom

postupku?Kako >K$ ure"uje redoslijed izvo"enja dokaza na raspraviredovitog kaznenog postupka?0lavna rasprava poinje itanjem optunice. 1okazi se na raspravi izvode sljedeimredom%

6. dokazi optube,. dokazi obrane,7. dokazi optube kojima se pobijaju navodi obrane,5. dokazi obrane kao odgovor na pobijanje,H. dokazi suda,. dokazi o injenicama odlunim za izricanje kp sankcije.

12+.Kako *e se postupak nastaviti ako se okrivljenik na raspravi oitovaokrivim po svim tokama optu(nice?

+ko se optuenik oitovao da se u odnosu na sve toke optube smatra krivim,odmah se prelazi na ispitivanje optuenika i to prema modelu FunakrsnogispitivanjaG # pitanja prvi postavlja branitelj, zatim tuitelj, a nakon njih mogupredsjednik i lanovi vijea. -teenik, zakonski zastupnik, opunomoenik,suoptuenici i vjetaci mogu neposredno postavljati pitanja optueniku uz odobrenjepredsjednika vijea. 3zjava optuenika da se smatra krivim prema svim tokamaoptube ne oslobaa sud dunosti da izvodi i druge dokaze. +ko je priznanjepotpuno i sukladno dokazima, sud e u dokaznom postupku izvesti samo onedokaze koji se odnose na odluku o kazni ili sankciji.

12A.Kako *e se postupak nastaviti ako se optu(enik na pitanje oosnovanosti optu(nice izjasnio da se u odnosu na prve toke smatrakrivim= a u odnosu na # da se ne smatra krivim?

3spitat e se na zavretku dokaznog postupka, osim ako drugaije ne zahtijeva.

1/.Kako *e se postupak nastaviti u koliko se optu(enik na pitanje oosnovanosti optu(nice izjasnio da se ne smatra krivim?

3spitat e se po zavretku dokaznog postupka, osim ako on drukije ne zahtjeva.

11.avedite redoslijed ispitivanja svjedoka i vjetaka na raspravi ponovom >K$u. ;o(e li sud postavljati pitanja svjedoku i vjetaku ponovom >K$u?

Svjedoka i vjetaka najprije ispituje stranka koja ga je predloila ?glavnoispitivanje&, zatim protivna stranka ?unakrsno ispitivanje&, nakon ega svjedoka ivjetaka moe ponovno ispitati stranka koja ga je pozvala ?dodatno ispitivanje&. Sud

moe tijekom glavnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja svjedoku i vjetakupostaviti pitanja radi razjanjenja nejasnoa, ali ta pitanja ne smiju biti sugestivna.

12.avedite na koji nain se provodi izvo"enje dokaza na raspravi koji sesastoji u iskazu svjedoka? Kako se zove takav nain ispitivanjasvjedoka?

Svjedoka najprije ispituje stranka koja ga je predloila, zatim protivna stranka nakonega ga moe ponovno ispitati stranka koja ga je pozvala. Dnakrsno ispitivanje.

1.to su to sugestivna pitanja.(itanja koja navode na odgovor koji se eli uti

1#.avedite barem pravno doputena sluaja iskljuenja javnosti s

rasprave! 4maju li stranke u kaznenom postupku pravo na iskljuenjejavnosti s rasprave? to predstavlja pogrena sudska odluka oiskljuenju javnosti s rasprave?

/atita sigurnosti i obrane $E, uvanje tajne koja bi tetila raspravi, uvanje javnogreda i mira, zatita osobnog i obiteljskog ivota okrivljenika, oteenika i drugihsudionika u postupku, zatita probitaka maloljetnika, kad se protiv neubrojive osobeili osobe koja zbog duevnih smetnji nije sposobna sudjelovati u postupku vodipostupak za prisilni smjetaj u psihijatrijsku ustanovu.

Stranke imaju pravo zahtijevanja tog iskljuenja ?ali uvijek nakon njihovaispitivanja&, ali nemaju pravo na iskljuivanje javnosti s glavne rasprave, kojepripada iskljuivo sudu.

(ogrena sudska odluka o iskljuenju javnosti s rasprave predstavlja apsolutno bitnupovredu odredaba k.p.

1%.5ko izgleda da *e rasprava dulje trajati= l +#. ovog >K$apredvi"ena je mogu*nost odre"ivanja tzv. dopunskih sudaca iporotnika. Koje se naelo titi na taj nain.aelo pravinog postupka.


18/25

136. a raspravi redovitog kaznenog postupka predsjednik vije*aje svjedoku koji se opravdao slabom memorijom dopustio da napitanja stranaka odgovara itanjem svojih zabiljeki. avedite%

a3 kojem se naelu kaznenog procesnog prava protivi ovakvo postupanjepredsjednika% narueno je naelo neposrednosti

b3zato?1okazi moraju bti utvreni usmeno pred nadlenim sudom unato tometo su moda ve bili utvreni pred istranim sucem te ih se ne moe zamijenitiitanjem zapisnika ili zabiljeki.

1:.$resudu kojom se optu(enik osloba"a optu(nice sud *e izre*i ako6. +ko djelo za koje se optuenik optuuje nije kazneno djelo. +ko ima okolnosti koje iskljuuju krivnju7. +ko nije dokazano da optuenik nije poinio djelo za koje se

optuuje

1+.>ato ka(emo da je (albaa& redoviti pravni lijekM (odnosi se protiv nepravomone sudske odlukeb& potpuniM *oe se izinjeti zbog svih osnova zbog kojih se presuda moe pobijati.

c& devolutivniM pripada u one pravne lijekove o kojima odluuje vii sud.d& suspenzivniM odgaa izvrenje odluke protiv koje je izjavljena.e& dvostraniM sud prije donoenja svoje odluke mora pruiti mogunost i protivnojstranci da se izjasni o navodima podnositelja pravnog lijeka.

1A.a3 >a koja se kaznena djela po novom >K$ mo(e produljiti rok za(albu protiv prvostupanjske presude i koliko to produljenje mo(etrajati?b3 Fko mo(e tra(iti to produljenje= kada= te tko o njemu odluuje?

D sloenim predmetima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora odpetnaest godina ili dugotrajni zatvor, stranke i branitelj mogu odmah nakon objavepresude zatraiti produljenje roka za albu, o emu e predsjednik vijea odluiti

rjeenjem. (redsjednik vijea odluuje u zahtjevu stranke odmah, a moe ovisno osloenosti predmeta, produljiti rok za albu najdulje za petnaest dana. Lalba protivrjeenja predsjednika vijea nije doputena.

1#/.to sadr(i (alba?6. -znaku presude protiv koje se podnosi,. -snove za pobijanje presude,

7. -brazloenje albe,5. (rijedlog da se pobijana presuda u potpunosti ili djelominoukineJpreinai,H. (otpis osobe koja podnosi albu.

1#1.$resuda protiv prvostupanjskog suda mo(e se pobijati (albom zbog6. bitnih povreda odredaba kaznenog postupka,

. povrede kaznenog zakona,7. pogrenog ili nepotupuno utvrenog injeninog stanja5. odluke o kaznenim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi,

trokovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima,odluka o objavi presude u sredstvima javnog priopavanja

142. to su relativno bitne povrede kaznenog postupka i kojuodluku mo(e donijeti drugostupanjski sud ako ustanovi postojanjetakve povrede?

$elativno bitna povreda odredaba kaznenog postupka postoji ako su ispunjena uvjeta%

6. 1a sud pri pripremanju rasprave ili tijekom rasprave ili pri donoenjupresude nije primjenio ili je nepravilno primjenio koju odredbu /'(!a,

razliitu od apsolutno bitnih povreda ili je na raspravi povrijedio pravoobrane

. 1a je spomenuta povreda utjecala ili je mogla utjecati na presudu

1#.Objasnite apsolutno bitne povrede odredaba kaznenog postupka kaoosnove za (albu. Kakve *e odluke donijeti drugostupanjski sud akoutvrdi da postoji takva povreda?

+psolutno bitne povrede su one za koje ve po samom zakonu postoji neoborivapretpostavka da su utjecale na pravilnost presude te su stoga uvijek bitne kad god jeutvreno njihovo postojanje.Aii e sud rjeenjem ukinuti presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu naponovno suenje, a prema stanju stvari u pogledu apsolutno bitnih povreda moedonijeti presudu kojom se prvostupanjska presuda preinauje

1##.Koje odluke mo(e donijeti 2Jsud nakon to ustanovi postojanjeapsolutno bitne povrede odredaba k. postupka?

*oe ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet sudu ili preinainiprvostupanjsku presudu.


19/25

1#%.ud je osudio okrivljenika za kd teke kra"e jer je utvrdio da jeoptu(enik uao kroz prozor u sobu ote*enika i iz stana mu odveovrijednu perzijsku maku. 6ranitelj je izjavio (albu smatraju*i da jesud prekoraio optu(bu jer je takvo djelo optu(enika u optu(nici bilooznaeno kao obina kra"a. $o kojoj osnovi je branitelj izjavio (albu?Kakvu *e odluku donjeti drugostupanjski sud?

$adi se o apsolutno bitnoj povredi odredbi kaznenog postupka. (reinait eprvostupanjsku presudu.

146. to je zabrana re)ormacijein peius? Kakvu odluku moradonijeti drugostupanjski sud ukoliko ustanovi postojanje te povrede?>ato je prihva*en taj institut?

/abrana re4ormacije in pejus je zabrana da pravni lijek za okrivljenika uzrokujenepovoljniju sudsku odluku od pobijane ako je sam okrivljenik izjavio taj pravnilijek. a povredu vii sud pazi po slubenoj dunosti i ako utvrdi njeno postojanjeon e presudom preinaiti prvostupanjsku presudu.

3nstitut je propisan radi zatite prava okrivljenika od preinaenja prvostupanjskepresude na njegovu tetu, ako je izjavljena alba u njegovu korist.

1#:.>ato ka(emo da drugostupanjski sud IIu praviluII ispituje presudu izonih osnova iz kojih je izjavljena (alba?

@lanak 5Q. 1rugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobijaalbom i iz osnova iz kojih se pobija ?bitne povrede odredaba kaznenog postupka,povrede '/, pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, odluke okaznenim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima kaznenogpostupka, imovinskopravnim zahtjevima te zbog odluke o objavi presude usredstvima javnog priopavanja&.

1#+.avedite mogu*e odluke drugostupanjskog suda povodom (albe na

prvostupanjsku presudu$jeenje kojim se alba odbacuje(resuda kojom se alba odbija$jeenje kojim se ukida 6B presuda i predmet vraa 6B sudu na ponovno suenje$jeenje kojim se ukida 6B presuda i predmet upuuje nadlenom Aijeu(resuda kojim se 6B presuda preinauje

1#A.$rotiv 2J presude doputena je (alba J sudu samo ako jea& B sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili prihvatio takvu odluku 6B suda.b& B sud preinaio 6B presudu kojom je optuenik osloboen optube i izrekaopresudu kojom se proglaava krivim.

1%/. Fko odluuje o zahtjevu za obnovu kaznenog postupka?

(rvostupanjski sud.

1%1.avedite barem razloga zbog kojih se kazneni postupak zavrenpravomo*nom presudom mo(e obnoviti u korist osu"enika.

6. +ko se dokae da je presuda utemeljena na lanoj ispravi,snimci ili lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa.

. +ko se dokae da je do presude dolo zbog kaznenog djeladravnog odvjetnika, suca, suca porotnika, istraitelja ili drugeosobe koja je obavljala dokazne radnje.

7. +ko se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji susami za sebe ili u svezi s prijanjim dokazima prikladni daprouzroe osloboenje osobe koja je bila osuena ili njezinuosudu po blaem kaznenom zakonu.

5. +ko je osoba za isto djelo vie puta osuena ili ako je vie osobaosueno zbog istog djela koje je mogla poiniti samo jednaosoba ili neke od njih.

H. +ko se u sluaju osude za produljeno kazneno djelo ili za drugokazneno djelo koje na temelju zakona obuhvaa vie istovrsnihradnji iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi kojipokazuju da osuenik nije uinio radnju koja je obuhvaenadjelom iz osude, a postojanje tih injenica moglo bi bitnoutjecati na odmjeravanje kazne.

1%2.Obnova k. postupka na tetu okrivljenika mogu*a je samo ako jepostupak dovren pravomo*nom presudom kojom se optu(ba odbijaako

6. je do presude kojom se optuba odbija dolo zbog stvarne nenadlenostisuda, a ovlateni tuitelj pokrene postupak pred nadlenim sudom iistodobno zatrai obnovu postupka,

. je postupak voen bez ovlatenog tuitelja i zbog toga donesena presudakojom se optuba odbija, a ovlateni tuitelj zatrai obnovu postupka,


20/25

7. je presuda donesena jer je tuitelj od poetka do zavretka raspraveodustao od optube, a dokae da je do odustajanja dolo zbog kaznenogdjela zlouporabe slubenog poloaja dravnog odvjetnika ili zbogkaznenog djela prisile prema pravosudnom dunosniku,

5. nije bilo potrebnog prijedloga ili odobrenja za voenje postupka pa je zbog

toga dolo do presude kojom se optuba odbija, a prijedlog ili odobrenjenaknadno budu dani.

1%.$rotiv kojih odluka se mora= a protiv kojih se mo(e podnijeti zahtjevza zatitu zakonitosti? Fko ga mo(e podnijeti= tko o njemu odluuje= ikakvu odluku mo(e donijeti sud u pogledu zahtjeva koji je podnesenna tetu okrivljenika= a sud ustanovi da je zahtjev osnovan?

*oe se podignuti protiv pravomone sudske odluke u sluaju povrede zakona, amora se podignuti kada je sudska odluka donesena u postupku na nain kojipredstavlja krenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamenih Dstavom,meunarodnim pravom ili zakonom. (odie ga 0lavni dravni odvjetnik $E ujavnom interesu, o njemu odluuje AS$E, a u navedenom sluaju AS$E epresudom utvrditi da postoji povreda zakona, ne dirajui u pravomonu sudsku

presudu # deklaratorna presuda.

1%#.ud drugog stupnja pogreno je primjenio K> i okrivljeniku umjestokazne zatvora izrekao novanu kaznu. $resuda je postalapravomo*na. Koji pravni lijek mo(e koristiti dr(avni odvjetnik? Koji*e sud odluivati o tom pravnom lijeku? Kakvu *e odluku donjeti tajsud ako ustanovi da je drugostupanjski sud zaista povrijedio K>?

1ravni odvjetnik u tom sluaju moe se koristiti izvanrednim pravnim lijekom #zahtjevom za zatitu zakonitosti. - tome e odluivari AS$E. +ko ustanovi da je Bsud zaista povrijedio '/, presudom e utvrditi da postoji povreda zakona, ali ne dirapri tome u pravomonu odluku # tzv. deklaratorna presuda.

1%%.Fko mo(e podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomo*ne

sudske presude= kome se podnosi= a tko o njemu odluuje?-suenik i njegov branitelj podnose zahtjev protiv pravomone sudske presudekojom je osuenik osuen na kaznu zatvora ili kaznu maloljetnikog zatvora i tozbog povreda zakona izriito predvienih /'(!om. (odnosi se prvostupanjskomsudu, a o njemu odluuje AS$E.

1%'.Koji su optu(ni akti skra*enog kaznenog postupka?

-ptunica i privatna tuba.

1%:.Kad u skra*enom postupku= po novom >K$u primi optu(nicu iliprivatnu tu(bu= sudac pojedinac ili predsjednik vije*a mora najprijeispitati

a&4ormalnu ispravnost optunice

b&svoju nadlenost1%+.Kada zapoinje rasprava u skra*enom kaznenom postupku? Kada *e

se ispitati optu(enik koji je izjavio da se ne smatra krivim ni po jednojtoki optu(nice?

$asprava poinje objavom sadraja optunice ili privatne tube. -ptuenik seispituje na poetku dokaznog postupka neovisno o tome kako se oitovao.

1%A.avedite redoslijed ispitivanja optu(enika= svjedoka i vjetaka naraspravi u skra*enom postupku.

-ptueniku, svjedoku i vjetaku pitanja prvi postavlja sudac, odnosno predsjednikvijea. akon toga pitanja postavljaju stranke i to tako da optuenika najprijeispituje branitelj ako ga ima, a svjedoke i vjetake ona stranka koja ih je predloila.

160. >a koja se kd i pod kojim uvjetima mo(e u skra*enompostupku odr(ati rasprava bez nazonosti optu(enika?

/a kd do : godina zatvora, ako nije iz opravdanih razloga pristupio, ako njegovaprisutnost nije nuna i ako je prije toga bio ispitan ili se oitovao o optubi.

1'1.Koja je svrha kaznenog naloga? >a koja kd i u kojem aktu dr(avniodvjetnik mo(e zahtijevati izdavanje kaznenog naloga? Kakvu *eodluku donijeti sudac ako se slo(i sa zahtjevom?

Svrha je brzo rjeavanje sluajeva bez provoenja rasprave, tei se rastereenju sudai smanjenju trokova. /a '1 novane kazne ili kz zatvora do 6; godina. Sudacpresudom izdaje kazneni nalog i to je osuujua presuda.

1'2.Fko i kojim aktom mo(e zahtijevati izdavanje kaznenog naloga ponovom >K$u? >a koja kaznena djela je mogu*e izdavanje? Koja jesvrha kaznenog naloga?

/a kaznena djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do petgodina, a za koja nije nadleno vijee, te za koja je saznao na temeljuvjerodostojnog sadraja kaznene prijave, moe dravni odvjetnik u optunici


21/25

zatraiti da sud izda kazneni nalog u kojem e okrivljeniku izrei odreenu kaznu ilimjeru bez provoenja rasprave. Svrha je brzo rjeavanje sluajeva bez provoenjarasprave, tei se rastereenju suda i smanjenju trokova.

1'.Fko ima pravo podnjeti prigovor protiv kaznenog naloga i u kojemroku? to *e uiniti sudac ako ne odbaci taj prigovor?

-krivljenik ili njegov branitelj u roku : dana po primitku. (rigovor se podnosi upisanom obliku.+ko sudac pojedinac ne odbaci prigovor kao nepravovremen ili podnesen odneovlatene osobe, dostavit e optunicu optunom vijeu radi ispitivanja. -ptunovijee ispituje optunicu i je li optunica podignuta na temelju vjerodostojnekaznene prijave.

1'#.udac pojedinac odbacit *e zahtjev za izdavanjem kaznenog nalogaako

! postoje razlozi za obustavu postupka,! se radi o kaznenom djelu za koje se takav zahtjev ne moe postaviti,! je dravni odvjetnik zatraio izricanje kazne ili mjere koje po zakonu nijedoputeno

1'%.Kada je pravno relevantna injenica utvr"ena neposredno= a kadaposredno?

6& pravno relevantna injenica utvrena je neposredno ako je tijelo k.p. za njusaznalo vlastitim opaanjem te na podlozi neposrednog dokaza ?iskaza osobe,isprave ili tehnike snimke& iz ijeg sadraja tijelo k.p. moe neposredno zakljuiti opostojanju pravno relevantne injenice& pravno relevantna injenica utvrena je posredno ako je utvrena na temeljujednog ili vie indicija # tu indicij, koji je sam za sebe injenica, postaje izvorsaznanja, dokaz, o pravno relevantnoj injenici. "akvo utvrivanje jeFposrednoG jerse do zakljuka o postojanju pravno relevantne injenice dolazi preko lanca logikeargumentacije

1''.Koja je razlika izme"u neposrednog i posrednog utvr"ivanjapravnorelevantnih injenica?

'od neposrednog utvrivanja pravnorelevantnih injenica govorimo o direktnimdokazima # npr. svjedok je vidio kako okrivljenik provaljuje u stan.'od posrednog utvrivanja govorimo o indirektnim dokazima # npr. svjedok jesamo vidio kako okrivljenik izlazi iz stana.

1':.,e)inirajte materijalnopravne relevantne injenice.@injenice na koje materijalno kazneno pravo nadovezuje pravnu posljedicu.avedite ih nekoliko% amjera, nehaj, nuna obrana, krajnja nuda, pokuaj,dragovoljni odustanakT

1'+. to su indiciji? Objasnite 2 spoznajne )aze utvr"ivanja

pravnorelevantnih injenica putem indicija!"o su pravno irelevantne injenice na temelju ijeg postojanja moemo logikizakljuiti o postojanju ili nepostojanju neke pravno relevantne injenice. isu vanisa stajalita kaznenig prava jer se na njih ne nadovezuje nikakva posljedica. Aanisu sa spoznajnog motrita jer se pomou njih logikim zakljuivanjem moe donijetizakljuak o postojanju kakve pravnorelevantne injenice. 2aze%! u prvoj se utvruje injenica indicij! u drugoj se indicij koristi kao logiki argument i temeljem pravila opeg ljudskogiskustva donosi se zakljuak o postojanju odreene pravnorelevantne injenice3ndiciji imaju dvostruki pravni karakter% oni su injenice, ali su i dokazi u iremsmislu rijei, odnosno izvori saznanja o pravnoreletanvnim injenicama.

1'A.to su pomo*ne injenice? avedite barem 1!

$adi se o injenicama koje se utvruju u kaznenom postupku radi provjerepouzdanosti pojedinih izvora spoznaje o pravnorelevantnim injenicama iliindicijima, odnosno radi provjere vjerodostojnosti pojedinog dokaza ?npr.kratkovidni svjedok pri looj vidljivosti savreno vidio poinitelja i dogaaj te todetaljno opisuje na raspravi&.

170. Koje injenice sud ne smije utvr"ivati u kaznenom postupku?6. koje su, po prirodnim zakonima ili pravilima opeg ljudskog iskustva, nemogue. ije je utvrivanje zabranjeno pravnim normama7. ijim bi se utvrivanjem povrijedila zabrana re4ormacije in peius5. koje bi naruile tematsku vezanost presude za optubuH. koje bi se poduzimale u cilju diskriminacije

1:1.Objasnite posljedice presumpcije estitosti u kaznenom postupku.'od kd klevete, tuitelj, tj. onaj koji se smatra oklevetanim u kaznenom postupku nemora dokazivati da je ta klevetnika tvrdnja lana ve je tu teret dokazu iznimno naokrivljeniku koji mora dokazati istinitost svoje tvrdnje koju tuitelj smatraklevetnikom U oboriva presumpcija


22/25

1:2.avedite 2 va(na pravila koja proizlaze iz presumpcije okrivljenikovenedu(nosti!

($+A3>- - "=$="D 1-'+/3A+)+ # teret dokazivanja u kaznenom postupkulei na tuitelju($+A3>- - $+S(-1)=>3 $3/3'+ =1-'+/+-S"3 @3)=3C= '1 3'$3A)= # taj rizik snosi drava i prema tom pravilu sud mora donjeti

oslobaajuu presudu ne samo kad je potpuno uvjeren u okrivljenikovu nedunostve i kad nije potpuno uvjeren u njegovu krivnju, ali niti u njegovu nedunost

173. a koje naine tijela kaznenog postupka mogu utvrditiinjenice?Alastitim opaanjem i dokazivanjem.

174. to su to neposredni ili direktni dokazi?1okazi iz ijegsadraja izravno zakljuujrmo o postojanju relevantne injenice

1:%.avedite nezakonite dokaze po >K$G/+!"o su oni koji su%

o pribavljeni Dstavom, zakonom ili meunarodnim pravom

propisane zabrane muenja, okrutnog ili neovjenog postupanja,krenjem zajamenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled iast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivotao koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka iizriito predvieni /'(!om, kao io drugi dokazi za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza

1:'.Objasnite razliku izme"u dokaza i pravnorelevantnih injenica.@injenice se dokazuju kada se ne mogu utvrditi vlastitim opaanjem. 1okaz je izvorsaznanja o injenicama.

1::.avedite )aze ili stadije dokazivanja.D prvoj se 4azi u pogledu pribavljenih dokaza u prethodnom postupku odluuje hoe

li se izvesti pred sudom. D . 4azi se dokazi, za koje je to odlueno, izvode. D 7. 4azise sadraj izvedenog dokaza podvrgava savjesnoj ocjeni svakog dokaza pojedinanoi u svezi s ostalima.(rovodi se tako da sud iz sadraja svakog dokaza zakljui postoji li ili ne injenicaradi ijeg su utvrivanja dokazi izneseni.

1:+.to je relativna nesposobnost za svjedoenje? avedite barem takvasluaja.

$elativno nesposobne za svjedoenje su osobe koje se ne mogu ispitati kao svjedocidokle god su povezane s potrebom ouvanja kakvog drugog drutvenog interesa,jaeg od interesa voenja kaznenog postupka. 'ad ta potreba prestane nastupamogunost njihova ispitivanja kao svjedoka.

+& osoba koja bi svojim iskazom povrijedila obvezu uvanja slubene dravneili vojne tajne dok je nadleno tijelo ne oslobodi te obveze& branitelj okrivljenika, osim ako to sam okrivljenik ne zahtijevaC& okrivljenik ako se radi o sluaju u kojem se protiv vie osoba vodio

jedinstveni kp za vie kd ali je postupak razdvojen, pa bi stoga u drugompostupku mogao biti sasluan kao svjedok iako u prvom jo uvijek imaulogu okrivljenika

1& vjerski ispovjednik o sadraju ispovijedi

179. Fko je IkrunskiI svjedok?(ripadnik zloinake org. kojemu je sud na zahtjev d.o. dodijelio poloaj svjedokada bi u kp svjedoio o zlo.org., njezinim lanovima i kd poinjenima ili planiranimu njezinom okviru. (redstavlja iznimku od pravila o nespojivosti uloga okrivljenika

i svjedoka u jednoj osobi tj. iznimku naela legaliteta k.progona. *eutim, ni tu4ormalno ne dolazi do spajanja tih uloga obzirom da on prestaje biti okrivljenik kadpostaje svjedok ?jasno je procesno i vremenski razdvojena uloga&.

1+/.Koja je razlika izme"u krunskog svjedoka i pokajnika?$azlika u tome sto krunskom svjedoku taj status daje sud i moraju biti kumulativnoispunjene sve pretpostavke, on je takodjer zasticen, ali mora svjedociti pred sudom iodgovoriti na sva pitanja. (okajnik pak sudjeluje vec u izvidnim radnjama policije ion ne nastupa kao svjedok u postupku pred sudom, pokajnik se tretira kaookrivljenik, a krunski svjedok se oslobadja progona, i za pokajnika ce se dravniodvjetnik zauzeti da ga sud oslobodi od kazne zbog stvarnog kajanja. 'runskisvjedok moze biti samo samo u uskockom predmetu.

1+1.Koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi se nekoj osobi dodjeliostatus krunskog svjedoka?

6. podnesena kaznena prijava ili se vodi kazneni postupak za kd iz nadlenostiDS'-'!a poinjeno u okvirima zloinake organizacije i ako postoje okolnosti natemelju kojih se prema kaznenom zakonu pripadnik zloinake organizacije moeosloboditi kazne ili olakotne okolnosti na temelju kojih se kazna moe ublaiti,


23/25

. ako je iskaz te osobe razmjeran teini poinjenoga kd i vanosti iskaza te osobeza otkrivanje i dokazivanje kd poinjenih u okvirima zloinake organizacije ilinjihovih poinitelja, odnosno za otkrivanje i sprjeavanje kd zloinakeorganizacije.

1+2.Objasnite to je imunitet svjedoka.(rocesni imunutet svjedoka uveden je zkp!om ;;:. D tom sluaju drava odustajeod kaznenong progona radi pribavljanja svjedokog iskaza kao dokaza optube.3nstitut je u suprotnosti s naelom legaliteta i ima obvezu objektivnosti tijelakaznenog progona i zapovijed jednakog postupanja prema graanima. $ije je odogovoru izmeu dravnog odvjetnika koji postupa u tom predmetu i svjedoka bezsudjelovanja suda. - davanju izjave odluuje bilo koji dravni odvjetnik. emaogranienja s obzirom na teinu kaznenog djela jer je jedini uvjet da je kaznenodjelo o kojem iskazuje svjedok tee pa je mogue dati imunitet i osobi koja ne moepostati ni krunski svjedok. $ije je o institutu kojim se dravi doputa da olakotrguje s jednim poiniteljem tekog kaznenog djela da bi osudila drugog.

1+.Koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi dr(avni odvjetnikmogao svjedoku dati imunitet?

3munitet svjedoku se moze dati ako bi odgovorom na pitanje izlozio sebe ili bliskogrodjaka kaznenom progonu ?znaci ne steti ili sramoti& ali samo pod uvijetom da jenjegov iskaz bitan za otkrivanje kaznenog djela za koje se moze izreci kazna zatvoraod 6; godina ili vise.

1+#.Objasnite tko je vjetak! Fko se ne mo(e uzeti za vjetaka? Kako *esud postupiti u sluaju kada i nakon to je nekoliko puta ponovnoodredio vjetaenje zbog neslaganja s iskazom vjetaka i dalje sumnjau tonost njihovih miljenja?

Ajetak je nepristrana osoba koja raspolae posebnim strunim znanjem i koju jesud zbog toga odredio da mu pomogne pri utvrivanju vanih injenica u kp. 3madunosti koje ima i svjedok./a vjetaka se ne moe uzeti%

6& osoba koja ne moe biti ispitana kao svjedok& osoba koja je osloboena dunosti svjedoenja7& osoba prema kojoj je kd poinjeno ?oteenik&

Sud mora najprije pokuati otkloniti te mane # prvo mora ponoviti ispitivanjevjetaka, a ako i to ispitivanje ostane bez rezultata, mora obnoviti vjetaenje # aako ti napori ostanu bezuspjeni, sud e spornu injenicu ostaviti neutvrenom

?nedokazanom&. (rimjenom pravila in dubio pro reosud e spornu injenicu uzetiza utvrenu ili neutvrenu, ovisno o tome ide li u korist okrivljenika ili ne.

1+%.Cjetaenje je obvezno kada?Sluajevi sumnjive smrti, trovanja, tjelesnih ozljeda, duevne bolesti, poremeenostii drugih duevnih smetnji.

1+'.;ora li sud= u sluaju kontradiktornih vjetakih iskaza o spornojinjenici= prihvatiti barem jedan od tih iskaza. Objasnite.

e mora. Sud, da bi donio presudu, mora sve pravnorelevantne injenicekonkretnog sluaja utvrditi s potpunom uvjerenou koju moe postii samo nakonsavjesne ocjene svakog dokaza posebno i u vezi s ostalima, a ako i u trenutkuizricanja presude ostane u dvojbi u pogledu postojanja ili nepostojanja nekepravnorelevantne injenice mora primjenom pravila in dubio pro reoipak donijetipresudu uzevi da dvojdbena injenica postoji ili ne postoji prema tome to jepovoljnije za okrivljenika

1+:.Objasnite razliku izme"u svjedoka i vjetaka.Slinost # u oba sluaja sud utvruje injenice na temelju iskaza osoba

$azlike # svjedok moe biti svaka osoba, a vjetak moe biti samo struna osoba.Svjedok opaa injenice prije kaznenog postupka, prije njegova poetka, a vjetakutvruje injenice tijekom kaznenog postupka po nalogu suda. Svjedok iskazuje oonom to je opaao, reproducira svoje opaanje, a vjetak daje iskaz koji se sastojiod nalaza i miljenja.

1++. avedite )aze dokazivanja pomo*u isprava!D 1. )azise isprava pribavlja.D 2. )azise pred sudom utvruje spoznajna sposobnost isprave.D . )azise isprava mora naglas proitati pred sudom i priloiti spisuD #. )azisud slobodno ocjenjuje koju dokaznu vijednost ima njen sadraj.

1+A.Fko odre"uje posebnu dokaznu radnju nadzora i tehnikog snimanja

razgovora i koje pretpostavke moraju biti ispunjene za njezinoodre"ivanje?+ko se istraga ne moe provesti na drugi nain ili bi to bilo mogue samo uznerazmjerne tekoe, na pisani obrazloeni zahtjev dravnog odvjetnika, sudacistrage moe protiv osobe za koju postoje osnove sumnje da je sama poinila ilizajedno s drugim osobama sudjelovala u kaznenom djelu iz lanka 775.ovog


24/25

/akona, pisanim, obrazloenim nalogom odrediti posebne dokazne radnje kojima seprivremeno ograniavaju odreena ustavna prava graana.

1A/.to je tjeralica i koji uvjeti moraju biti ispunjeni za izdavanjetjeralice?

"jeralica je mjera izdana na temelju naloga suda sa ciljem obavljanja potranedjelatnosti za odreenom osobom.

6. +ko se ne zna prebivalite ili boravite okrivljenika kad je topotrebno

. kad se okrivljenik protiv kojega je pokrenut kazneni postupakzbog kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti iza koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od jedne godineili vie nalazi u bijegu, a postoji rjeenje o odreivanju pritvora.

191. to je tzv. rasterska potraga?Dsporeivanje osobnih podataka graana pohranjenih u bazama podataka i drugimregistrima s podacima sadranim u policijskim evidencijama, registrima i bazama sautomatskom bazom podataka.

1A2.Objasnite to su Isluajni nalaziI! Kako *e tijelo koje provodi pretragustana postupati sa sluanim nalazima?

(redmeti naeni pri pretrazi stana ili osobe, koji nemaju veze s kd zbog kojega jedoneseno rjeenje o pretrazi, ali koji upuuju na drugo kd za koje se progoni poslubenoj dunosti.Sluajni nalaz slui kao osnovica za novu kaznenu prijavu za drugo kd.-ni e se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju e se izdatiodmah potvrda. - tome e se izvijestiti dranog odvjetnika.

1A.Objasnite to je rekonstrukcija doga"aja! Koje injenice se mogu nataj nain utvrditi?

FSudski eksperimentG je posebna vrsta oevida, kojemu je cilj provjera utvrenihinjenica ili izvedenih dokaza i to simulacijom dogaaja. -bavlja se tako da seponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje se prema izvedenim dokazima dogaajodvijao. +ko su se situacije, prema iskazima svjedoka ili okrivljenika, odvijalerazliito, u pravilu izvest e se svaka od njih.a taj nain se mogu utvrditi pomone injenice.

194. avedite optu(ne akte koje poznaje >K$G/+.

-ptunica i privatna tuba

1A%.& kojem trenutku zapoinje kazneni postupak po novom >K$u?6. potvrivanjem optunice,. odreivanjem rasprave na temelju privatne tube,7. donoenjem presude o izdavanju kaznenog naloga.

1A'.& kojim sluajevima policija mo(e obaviti pretragu doma ili drugihprostora bez naloga?

6& radi pronalaenja poinitelja kd, predmeta ili tragova vanih za kazneni postupak,kad je vjerojatno da se oni nalaze u odreenom prostoru, kod odreene osobe ili nanjezinom tijelu.& ako je to prijeko potrebno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi uhienjapoinitelja kd za koje je propisana kazna zatvora najmanje 7 godine.7& pretraga osobe pri izvrenju naloga o dovoenju ili pri uhienju ako postojivjerojatnost da ta osoba posjeduje oruje ili orue za napad ili ako postojivjerojatnost da e odbaciti, sakriti ili unititi predmete ili tragove koje treba od njeoduzeti kao dokaz postupku.

'ad policija obavi pretragu bez naloga, duna je zapisnik o pretrazi i izvjeeodmah predati nadlenom dravnom odvjetniku.

1A:. & kojem trenutku nositelji suprotstavljenih )unkcija stjeu svojnaelno izjednaeni polo(aj stranke?

(odnoenjem optunice sudu.

1A+.ud je 1%.A.2/11. zakazao rasprasvu na dan 1/.1/. 2/11 te je poslaopozive okrivljeniku i ostalim osobama ija je nazonost nu(na. vipozvani uredno su primili pozive. 2%.A.2/11 dr(avni odvjetnik dostavio

je sudu podnesak u kojem navodi kako je okrivljenik jo prije 2mjeseca rekao kako je nepravedno optu(en i da iz protesta ne*e do*i

pred sud. ud je nalo(io da se okrivljenik dovede pred raspravu. 53 jeli sud ispravno postupio? 63 zato?

ije ispravno postupio. 1ravni odvjetnik mu ne moe nametati miljenje. Sudmoe naloiti dovoenje samo ako se uredno pozvani okrivljenik ne pojavi, a ovdjerasprava nije ni poela.


25/25

199. Kako zapoinje poinje postupak pred drugostupanjskim

sudom?-dreivanjem suca izvjestitelja.

Documents

Kazneno Procesno Pravo Pitanja i Odgovori