I

www.nasciturus.com

I. DIO: PROCESNE RADNJE

I. poglavlje: Openito o procesnim radnjama

1.1 pojam procesne radnje

Procesne radnje su ponaanja sudionika u kaznenom postupku koja su pravno regulirana KPP-om i uvjetuju pravne posljedice. Pojam procesne radnje je teorijski pojam, neemo ga nai u ZKP-u. Pojam procesne radnje obuhvaa 3 elementa ponaanje sudionika u postupku + pravna reguliranost propisima KPP-a (forma) + pravni uinak. Npr: proputanje roka za izjavljivanje albe. Vana pitanja:

tko vri procesne radnje: Procesne radnje mogu vriti svi sudionici u kaznenom postupku- temeljni kaznenoprocesni subjekti ili subjekti kaznenoprocesnih radnji. To su ovlateni tuitelj, okrivljenik i sud. Svi subjekti kaznenog postupka su ujedno i subjekti kaznenoprocesnih radnji (npr. dravni odvjetnik koji ulae albu) no svi subjekti kaznenoprocesnih radnji nisu ujedno i subjekti kaznenog postupka (npr. svjedok koji iskazuje); zato je izlaganje o procesnim radnjama povezano s utvrivanjem injenica, pa stoga spada u posebni dio procesne radnje su nain (forma) za utvrenje injenica. Poduzimanjem procesnih radnji na formalan nain utvruju se injenice vane u kaznenom postupanju. Tek na utvrene injenice moe se primjeniti pravni propis. Podvoenje utvrenih injenica pod apstraktni zakonski opis naziva se sumpsumcija. 1.2 forma procesne radnje

Stajalita o opravdanosti postojanja formi u kaznenom postupku:

forme nisu potrebne jer oteavaju kazneno postupanje - radnje bi se mnogo lae i bre obavljale ako forma ne bi bila tono odreena. Ovo stajalite nije opravdano jer bez postojanja formi ne bi uope imali kazneni postupak ni kazneno procesno pravo; forme postupanja moraju se predvidjeti jer: osiguravaju primjenu onih naina postupanja koji su se u praksi pokazali najboljima i onda su za postizanje cilja regulirana KPP-om. Npr: u invizitornom kaznenom postupku radnje su se registrirale zapisnikom to je dovelo do novog instituta= albe ( RAZLOG PRAKSE ); se odreivanjem formi postupanja onemoguava eventualna samovolja dravnih tijela koja u postupku sudjeluju (politiki aspekt) i istovremeno se tite prava okrivljenika u postupku ( RAZLOG ZATITE TEMELJIH PRAVA ).Posljedice povreda formi - svaka forma moe biti krena od strane tijela kaznenog postupka. Povreda formi ima razliite pravne uinke:

u odnosu na osobu koja je povrijedila formu graansko-pravna (naknada tete), stegovna ili/i kaznenopravna odgovornost (npr. zbog iznuivanja iskaza); u odnosu na procesnu radnju izvrenu bez potivanja forme posljedice ovise o teini povrede forme pa ako se radi o lakoj povredi omoguit e se konvalidacija, a ako se radi o teoj povredi omoguit e se albeni razlog. Rezultat nepravilno izvrene procesne radnje nee se moi koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.1.3 vrijeme vrenja procesne radnje

Procesne radnje se u pravilu vre tijekom postupka, a iznimno se mogu vriti prije poetka postupka (hitne istrane radnje), a ponekad i po zavretku postupka (izvanredni pravni lijekovi). Svrha odreenja vremena vrenja procesne radnje je to bre okonanje postupka i zatita prava okrivljenika koji ima pravo da u najkraem roku bude osloboen od optube ili osuen. Pojmovi povezani uz vrijeme vrenja procesnih radnji:

Rok je vremensko razdoblje u kojemu se neka procesna radnja mora izvriti. Vrste rokova: 1) Zakonski rokovi su odreeni zakonom i ne mogu se produljiti ( npr. rok za albu na prvostupanju presudu je 15 dana u redovitom postupku, a 8 dana u sumarnom postupku). 2) Sudski rokovi su odreeni zakonom ali se mogu odlukom suda produljiti ( npr. rok od 3 dana za ispravak optunice). 3) Subjektivni rokovi su oni iji poetak zavisi od saznanja osobe koja radnju treba poduzeti za okolnost koja je bitna za njihovo raunanje, ili od stjecanja mogunosti da ta osoba poduzme procesnu radnju. 4) Objektivni rokovi raunaju se od nastupanja bitne okolnosti nezavisno od toga je li i kada osoba koja radnju treba poduzeti za nju saznala. 5) Prekluzivni su strogi zakonski rokovi protekom kojih prestaje pravo na poduzimanje odreene radnje. 6) Instruktivni su oni rokovi protekom kojih ne prestaje pravo na poduzimanje radnje na koju se odnose.

Rokovi se raunaju na sate, dane, mjesece i godine. Utvrenje isteka roka ovisi o trenutku njegova poetka. Za poetak roka se uzima prvi sljedei sat, odnosno dan od obavljene dostave ili priopenja. IZNIMKA: rokovi za raunanje uhienja, zadravanja, pritvora te istranog zatvora, poinju tei od trenutka lienja slobode. Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan ili u subotu ili u nedjelju, ili u koji drugi dan kad dravno tijelo nije radilo, rok istjee protekom prvog sljedeeg radnog dana. Ako se radi o procesnoj radnji koja se moe izvriti pismenim putem tada se smatra da je ta radnja izvrena onog dana kada je dravno tijelo primilo pismeno s izuzetkom preporuene poiljke kod koje se smatra da je procesna radnja izvrena u trenutku predaje pismena poti.

Roite je tono odreeno vrijeme ili termin u kojemu se procesna radnja vri pred sudom, i to u nazonosti sudionika u postupku. Primjeri za roita: pripremno roite, roite za glavnu raspravu, roite za sjednicu vjea. Povrat u prijanje stanje je pravno sredstvo koje omoguava vrenje procesne radnje unato proteku roka ako je rok za podnoenje albe protiv presude ili rjeenja proputen iz opravdanog razloga.Tko moe koristiti povrat?1. u pravilu samo okrivljenik i to iskljuivo ako je propustio rok za albu protiv presude ili protiv tono odreenih rjeenja; radi se o dvostrukom ogranienju u primjeni ovog instituta - u odnosu na osobu, te u odnosu na vrstu procesne radnje;

2. iznimno povrat, osim okrivljenika, moe koristiti i privatni tuitelj koji iz opravdanog razloga nije mogao doi na raspravu pa se pretpostavilo da je odustao od tube ili oteenik koji iz opravdanog razloga nije postao supsidijarni tuitelj;

Kumulativno odreeni uvjeti za koritenje povrata:

a) materijalni uvjet postoji opravdani razlog za proputanje roka (nema krivnje osobe koja je propustila rok - npr. propustio je rok zbog teke bolesti);b) formalni uvjet ako je molba za povrat podnesena u roku od 8 dana od prestanka razloga proputanja (subjektivni rok), ali najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana proputanja (objektivni rok). Nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.

O povratu u prijanje stanje odluuje sud koji je donio presudu ili rjeenje koje se pobija albom. Protiv rjeenja kojim se doputa povrat u prijanje stanje alba nije doputena. Molba za povrat u prijanje stanje u pravilu ne zadrava izvrenje presude, odnosno rjeenja, ali sud nadlean za rjeavanje molbe moe donijeti odluku da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke o molbi.1.4 mjesto vrenja procesne radnje

Procesne radnje se mogu vriti na razliitim mjestima, ali se u pravilu vre u slubenim prostorijama u sjeditu nadlenog tijela koje vodi kazneni postupak (npr. sud, kabinet suca istrage, kabinet dravnih tijela). IZNIMKA: Katkad e procesnu radnju biti nuno izvriti i izvan podruja nadlenog tijela ako se radnja zbog svoje prirode ne moe vriti u sjeditu nadlenog tijela (npr. oevid, pretraga stana). Dravni odvjetnik, sudac istrage moe vriti procesne radnje na cijelom teritoriju RH, ali zbog ekonominosti se koristi institut unutarnje pravne pomoi- to je vrenje procesnih radnji od strane stvarno nadlenog, a mjesno nenadlenog tijela kaznenog postupka temeljem zamolnice. Unutarnja pravna pomo se razlikuje od meunarodne po tome to se vri u granicama 1 zemlje. Predmet pravne pomoi mogu biti samo procesne radnje, to znai da zamoljeno tijelo ne moe donijeti odluku ili provesti postupak ali je ovlateno izvriti procesnu radnju za koju je zamoljeno. Zakon odreuje i jezik procesnih radnji pa je u kaznenom postupku u uporabi hrvatski jezik i latinino pismo.

1.5 vrste procesnih radnjI: radnje procesne prisile; procesne radnje utvrivanja injenica; procesne radnje odluivanja.ii. poglavlje: radnje procesne prisile

2.1 Ogranienja temeljnih prava i sloboda u kaznenom postupku ustavne odredbe pravilo:

i. Pravo na osobnu slobodu Ustav ograniava: uhienjem, prisilnim dovoenjem, pritvorom, istranim zatvorom, osobnim pretragama i pregledima, fotografiranjem, odzimanjem vozake dozvole.ii. Pravo na nepovredivost doma Ustav ograniava: pretragom stana.iii. Pravo na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota Ustav ograniava: pretragom stana i tajnim slikovnim i zvunim snimanjem prostorija.iv. Pravo na vlasnitvo Ustav ograniava: zapljenom i privremenim oduzimanjem predmeta, novca i vrijednosnica.

v. Slobodu i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja Ustav ograniava: tajnim nadzorom telefonskih i drugih potanskih oblika komuniciranja te pregledima i oduzimanjem potanskih poiljaka.

vi. Pravo na sigurnost i tajnost osobnih podataka Ustav ograniava: raunalnim sravnivanjem datoteke podataka s policijskim evidencijama, tajnim opservacijama graana i koritenjem prikrivenih istraitelja. zakonske odredbe iznimke:

Pretpostavke za ogranienje temeljnih prava i sloboda za potrebe kaznenog postupka su postojanje vjerojatnosti (osnovana sumnja da je osoba poinila odreeno kazneno djelo) i postojanje opasnosti da e osujetiti pokretanje ili cilj kaznenog postupka.a. Temeljna prava i slobode mogu se ograniiti i oduzeti ako je to propisano zakonom, nuno za zatitu drugih vrijednosti i ako je tako odluio sud.b. Iznimno pojedine prisilne radnje ili mjere mogu poduzeti redarstvene vlasti,graani i dravni odvjetnik.2.2 Mjere i radnje procesne prisileMjere procesne prisile su sve radnje i mjere tijela kaznenog postupka koje predstavljaju ogranienja temeljnih prava i sloboda graana predvienih Ustavom i meunarodnim pravom i koje se poduzimaju u cilju uspjenog pokretanja, voenja i okonanja kaznenog postupka. Ovim mjerama se onemoguava osujeenje cilja kaznenog postupka. Mogu biti razliito klasificirane: s obzirom na cilj vrenja (mjere osiguranja nazonosti okrivljenika i drugih osoba u kaznenom postupku / radnje i mjere procesne prisile kojima se pribavljaju dokazi); s obzirom na subjekte na koje se te mjere odnose (najee okrivljenik,ali i svjedoci i vjetaci ). Pravno je utemeljena primjena iskljuivo one mjere procesne prisile koja je prikladna, nuna i uravnoteena. Tako je prikladna samo ona procesna prisila kojom se moe ostvariti eljeni cilj, nuna je ona procesna prisila koja je meu prikladnim mjerama prisile najblaa, dok se uravnoteenom smatra procesna prisila koja odgovara konkretnom sluaju. Prilikom primjene mjera procesne prisile mora se voditi rauna o tome da se nepotrebno ne povrijede prava treih osoba, te da primjena bude obustavljena im se ostvari njen cilj.

Naelo razmjernosti zahtijeva postojanje sukladnosti izmeu zakonom propisanih mjera ograniavanja temeljnih prava i sloboda graana s teinom kaznenog djela zbog kojeg se postupak vodi (apstraktni razmjer), kao i sukladnost primjenjenih mjera konkretnom kaznenom djelu (konkretni razmjer).Vrste mjera procesne prisile:

1. mjere procesne prisile kojima se osigurava nazonost okrivljenika i drugih osoba u kaznenom postupku (mjere osiguranja nazonosti okrivljenika i druge mjere opreza):

poziv

dovoenje

mjere opreza

jamstvo

uhienje pritvor istrani zatvor u domu

istrani zatvor.2. radnje i mjere procesne prisile kojima se pribavljaju dokazi:

pretraga stana pretraga osoba privremeno oduzimanje predmeta zadravanje i otvaranje potanskih poiljaka mjere privremenog ograniavanja ustavnih prava i sloboda (posebni izvidi kaznenih djela);

sravnjivanje osobnih podataka (rasterska potraga);

tjelesni pregledi i psihijatrijska vjetaenja u ustanovama.2.3 Mjere osiguranja nazonosti okrivljenika i druge mjere opreza2.3.1 Openito o mjerama osiguranja

Mjere osiguranja nazonosti okrivljenika se mogu, pod zakonskim uvjetima, upotrijebiti u razliitim stadijima kaznenog postupka, iako se najee primjenjuju u pretkaznenom postupku. Danas u njih spadaju: poziv, dovoenje, mjere opreza, jamstvo, uhienje, pritvor, istrani zatvor u domu i istrani zatvor (mjere su poredane po teini).Izlaganje o mjerama osiguranja prije izlaganja o tijeku kaznenog postupka je mogue zato to ove mjere nisu povezane ni uz 1 fazu kaznenog postupka i mogu se poduzeti bilo kada.Sud e prilikom odluivanja o primjeni mjera paziti da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom - naelo razmjernosti, a po slubenoj dunosti e ukinuti mjere ili ih zamijeniti blaim mjerama ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu, ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha moe postii blaom mjerom- oficijelno ukidanje.2.3.2 Poziv

Poziv je pismeni nalog okrivljeniku da se u odreeno vrijeme pojavi pred tijelom kaznenog postupka. Poziv je najlaa mjera osiguranja. Poziv se uruuje osobno ali okrivljenik moe angairati i branitelja za primanje poziva.

Sadraj poziva: naziv tijela koje poziva, ime i prezime okrivljenika, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljenik treba doi, dan i sat kad treba doi, naznaku da se poziva u svojstvu okrivljenika, upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prisilno doveden, slubeni peat tijela, potpis osobe koja upuuje poziv te upozorenje o posljedicama ako odmah ne izvijestiti tijelo koje vodi postupak o promjeni adrese.Kad se okrivljenik prvi put poziva, dostavit e mu se i pouka o pravima-mora sadravati obavijest o tome: 1)zato se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega, 2)da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, 3)da ima pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja spisa i predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz, 4)da ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili da e mu se, postaviti branitelj po slubenoj dunosti.

Poziv okrivljeniku radi ispitivanja prije podizanja optunice, upuuje dravni odvjetnik. Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, dravni odvjetnik e predloiti sucu istrage izdavanje dovedbenog naloga.

Poziv okrivljeniku za dokazno roite, roite sjednice optunog vijea, pripremno roite i raspravu, izdaje tajnik suda i alje okrivljeniku, na temelju naloga suda. Ako se okrivljenik neopravdano ne odazove pozivu, tajnik suda e obavjestiti sud radi nalaganja mjera osiguranja okrivljenikove prisutnosti.

2.3.3 Dovoenje

Dovoenje je mjera prisile prema okrivljeniku kojom se on silom dovodi pred sud. To je vii stupanj prisile od poziva. Sud moe izdati dovedbeni nalog ( 4 alternativno odreena uvjeta ):

I. ako je doneseno rjeenje o istranom zatvoru;II. ako uredno pozvani okrivljenik ne doe, a svoj izostanak ne opravda;III. ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva, a iz okolnosti oito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv;IV. okrivljenik e na roite za odluivanje o istranom zatvoru biti doveden.Dovedbeni nalog izdaje sudac istrage do podizanja optunice (odluuje u roku od dvanaest sati od primitka zahtjeva), a nakon toga odgovarajue tijelo ovisno o stadiju kaznenog postupka. Dovedbeni nalog iznimno u izvidima, mogu izdati dravni odvjetnik (ako dravni odvjetnik sam vri izvide kaznenih djela, nakon neuspjelog pozivanja izdaje dovedbeni nalog koji izvrava policija) ili policija (ako im je preputeno vrenje izvida i to za graane koji se ne odazovu pozivu).

Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadri: ime i prezime okrivljenika kojeg treba dovesti, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, razlog zbog kojeg se nalae dovoenje, slubeni peat tijela i potpis osobe koja izdaje nalog.

Dovedbeni nalog izvrava policija. Osoba kojoj je povjereno izvrenje naloga, predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da poe s njim. Ako okrivljenik to odbije, dovest e se prisilno. Policija moe bez dovedbenog naloga u svoje slubene prostorije dovesti okrivljenika:

radi uruenja poziva ako je adresa nepoznata. O predaji poziva sastavit e se slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, predaje poziva ili razloga odbijanja primitka te vremena naputanja slubenih prostorija; radi provjere prebivalita, boravita i to okrivljenika protiv kojeg je odreeno jamstvo. Dovedeni okrivljenik moe se zadrati do est sati. O zadravanju e se sastaviti slubena zabiljeka s naznakom vremena dovoenja osobe, poduzetim radnjama ili mjerama te vremena naputanja slubenih prostorija. Slubena zabiljeka se odmah dostavlja dravnom odvjetniku, a nakon podizanja optunice sudu.

2.3.4 mjere opreza

Mjere opreza su mjere odreene zakonom koje se primjenjuju u sluajevima u kojima bi se mogao odrediti istrani zatvor ili je taj zatvor ve odreen, ime se izbjegava odreivanje istranog zatvora kao najtee mjere osiguranja. Sud i dravni odvjetnik e, ako se ista svrha moe ostvariti mjerom opreza, obrazloenim rjeenjem odrediti primjenu jedne ili vie takvih mjera, to znai da se radi o mjerama supstitucije za odreivanje istranog zatvora. Pritom e se okrivljenik upozoriti da e se u sluaju nepridravanja izreene mjere, ona zamijeniti istranim zatvorom.

Mjere opreza su:

zabrana naputanja boravita - nadleno tijelo e odrediti mjesto u kojem okrivljenik mora boraviti i granice izvan kojih se ne smije udaljavati;

zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja - nadleno tijelo e odrediti mjesto ili podruje te udaljenost ispod koje im se okrivljenik ne smije pribliiti (npr. kod navijaa);

obveza redovitog javljanja odreenoj osobi ili dravnom tijelu - nadleno tijelo e odrediti slubenu osobu kojoj se okrivljenik mora javljati (npr. zavod za zdravstvenu zatitu), rok u kojemu se mora javljati i nain voenja evidencije o javljanju okrivljenika;

zabrana pribliavanja odreenoj osobi nadleno tijelo e odrediti razdaljinu ispod koje se okrivljenik ne smije pribliiti odreenoj osobi (npr. kod nasilja);

zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom nadleno tijelo e zabraniti uspostavljanje ili odravanje izravne ili neizravne veze s odreenom osobom (npr. kod obiteljskog nasilja). Tu se vidi utjecaj anglosaksonskog prava;

zabrana obavljanja odreene poslovne aktivnosti - nadleno tijelo e potanje odrediti vrstu i predmet poslovne aktivnosti koja se ne smije vriti;

privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne granice - u rjeenju nadleno tijelo navest e osobne podatke, tijelo koje je izdalo ispravu, broj i datum izdavanja;

privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom - nadleno tijelo navest e podatke o toj dozvoli (osobni podaci, tijelo koje je izdalo dozvolu, broj, datum, vrsta vozila i drugo). Izvrava ih policija, iznimke su: 1) mjeru obveznog javljanja odreenoj osobi ili dravnom tijelu izvrava policija ili drugo dravno tijelo oznaeno u rjeenju kojemu se okrivljenik mora javljati (centar za socijalnu skrb, medicinski centar), 2) mjeru zabrane poduzimanja poslovnih aktivnosti izvrava tijelo nadleno za nadzor nad poslovnom aktivnosti (poslovna tvrtka).

Njima se ne moe ograniiti pravo okrivljenika na vlastiti stan te pravo na komunikaciju sa bliskim osobama i braniteljem. U pravilu odnosi na okrivljenika ali se moe odnositi i na osobu koja bi mogla osujetiti izvrenje mjere.

Mjere opreza mogu biti naloene prije i tijekom kaznenog postupka. Prije podizanja optunice mjere opreza odreuje, produljuje i ukida rjeenjem dravni odvjetnik. Nakon podizanja optunice pa do pravomonosti presude, te mjere odreuje, produljuje i ukida sud pred kojim se vodi postupak.Ministar nadlean za pravosue, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za unutarnje poslove i ministra nadlenog za obranu, donosi propise kojima se ureuje nain izvrenja mjera opreza.TRAJANJE: Mjere opreza mogu trajati dok za to postoje uvjeti za primjenu, a najdulje do pravomonosti presude. Trajanje mjera opreza nije ogranieno rokovima trajanja istranog zatvora. Kontrolu provoenja ovih mjera ima dravni odvjetnik do podizanja optunice, a nakon toga sud. Oni e svaka 2 mjeseca ispitati po slubenoj dunosti postoji li jo potreba za mjerom opreza te je rjeenjem produljiti ili ukinuti ako vie nije potrebna. Mjera e se ukinuti i prije proteka roka od dva mjeseca ako je za nju prestala potreba ili ako vie nema zakonskih uvjeta za njezinu primjenu.

ALBA: Protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida mjera opreza stranke mogu izjaviti albu, koja ne zadrava izvrenje mjere- nije suspenzivna. O albi do podizanja optunice odluuje sudac istrage.

NADZOR: Tijelo koje je naloilo mjeru opreza moe naloiti provjeru njezinog izvravanja i zatraiti izvjee od policije ili drugog tijela koje ju izvrava. O postupanju okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze naloene mjerom opreza, tijelo koje izvrava mjeru opreza odmah obavjetava nadleno tijelo.2.3.5 jamstvo

Jamstvo je mjera supstitucija istranog zatvora. Istrani zatvor moe se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obea:

da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite;

da nee unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za kazneni postupak ili da nee ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae;

da nee ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu, kojim prijeti.

U rjeenju o odreivanju istranog zatvora sud moe: 1)odrediti visinu jamstva koja moe zamijeniti istrani zatvor, 2) odrediti jednu ili vie mjera opreza kao uvjet jamstva, 3) moe iskljuiti zamjenu istranog zatvora jamstvom ali mora navesti razlog za to.

Jamstvo traje do:

ukidanja- rjeenjem o odreivanju istranog zatvora,

obustave postupka ili oslobaanja presudom,

te do odlaska na izdravanje kazne- osuujua presuda.

Jamstvo je kod nas odreeno fakultativno i kumulativno: materijalno (u novcu) +osobno (sam okrivljenik ili netko drugi umjesto njega,ali on mora dati obeanje da se nee kriti). Jamevina uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na teinu kaznenog djela, osobne i obiteljske prilike okrivljenika, te imovno stanje okrivljenika i osobe koja daje jamstvo. Jamevina se sastoji u polaganju gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnina vee vrijednosti ili u stavljanju hipoteke na nekretnine. Ako okrivljenik pobjegne, rjeenjem e se odrediti kome e pripasti vrijednost dana kao jamevina.

Protiv odluke o visini jamstva stranke imaju pravo albe u roku od tri dana. Nakon pravomonosti rjeenja o odreivanju visine jamstva te kada okrivljenik dade obeanje, a jamevina bude poloena, sud e donijeti rjeenje o ukidanju istranog zatvora u kojem e navesti osnovu zbog koje je protiv okrivljenika bio odreen istrani zatvor i uvjete kojih se okrivljenik mora pridravati.

Policija nadzire postupak okrivljenika te obavjetava sud o krenju uvjeta. Ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rjeenja o odreivanju jamstva, rjeenjem e se odrediti naplata jamevine u korist prorauna, a protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor. Tako sud moe odluiti, na prijedlog dravnog odvjetnika, i ako postoji ozbiljna vjerojatnost da e okrivljenik postupiti protivno uvjetima rjeenja o jamstvu.

Visina jamevine moe se izmijeniti rjeenjem ako to opravdavaju naknadno utvrene okolnosti - ako se utvrdi da je okrivljenik prikrio prave okolnosti odlune za odmjeravanje jamevine ili ako se utvrdi postojanje razloga za istrani zatvor razliitih od onih zbog kojih je bio odreen istrani zatvor koji je zamijenjen jamstvom, a visina danog jamstva nije primjerena novim okolnostima.Nedostatak ovog instituta je to omoguuje privilegirani poloaj bogatijim okrivljenicima. Prigovor je opravdan pa se u naem pravu predvia i mogunost da se jamstvo sastoji od osobne obveze jedne ili vie osoba da e tek u sluaju bijega okrivljanika platiti utvreni iznos jamstva, ime se proiruju mogunosti primjene jamstva.

2.3.6 uhienje

Uhienje je svaka mjera prisilnog zadravanja zbog sumnje poinjenja kaznenog djela.

Tko je i kada ovlaten uhititi?

SVATKO-Svatko smije sprijeiti bijeg osobe zateene u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti. Odredba je formulirana tako da ne bude suprotna Ustavu pa se govori o spreavanju bijega, a ne o uhienju. Zateena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela, odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zateena pod okolnostima koje upuuju na to da je poinila kazneno djelo. Osoba sprijeena u bijegu predaje se policiji i moe se zadrati do dolaska policije;

POLICIJA (REDARSTVENE VLASTI)- ovlatenje za to imaju prema: osobi radi izvravanja dovedbenog naloga- policija vri uhienje temeljem sudskog naloga!!!; osobi radi izvravanja rjeenja o pritvoru i istranom zatvoru- policija vri uhienje temeljem sudskog naloga!!!; osobi zateenoj u kaznenom djelu za koje se progoni po slubenoj dunosti (teko kazneno djelo)- policija vri uhienje bez sudskog naloga!!!; osobi za koju postoje osnove sumnje da je poinila kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, za koje je propisana kazna zatvora tri ili vie godina, kad postoji neki od razloga za odreivanje istranog zatvora- policija vri uhienje bez sudskog naloga!!!. Osnove sumnje razlikuju se od osnovane sumnje po tome jer se osnove ne temelje na dokazima to znai da je mogue, ali jo uvijek nije vjerojatno da je okrivljenik poinio kazneno djelo.Postupak policije ili graana prilikom uhienja:

kada sprijeavanje bijega vre graani tada imaju dunost dovoenja osobe policiji odnosno izvjestiti ih ukoliko je dovoenje nemogue;

ako je uhienje izvrila policija - tada upozorava uhienika o razlozima uhienja, osim ako to s obzirom na okolnosti uhienja nije nikako mogue, te mora biti pouen da nije duan iskazivati, da ima pravo na strunu pomo branitelja kojeg moe sam izabrati i da e nadleno tijelo na njegov zahtjev, o uhienju izvijestiti njegovu obitelj ili drugu osobu koju on odredi. O uhienju e se obavijestiti i nadleno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih lanova obitelji uhienika o kojima se on brine, te branitelj ako uhienik to zahtjeva.Ako se uhienje provodi na temelju dovedbenog naloga, nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode, osim ako to s obzirom na okolnosti uhienja nije nikako mogue. Prilikom uhienja smije se upotrijebiti samo ona sila na koju policiju ovlauje Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, u skladu s naelom razmjernosti.

Policijski slubenik mora uhienika u roku dovesti u pritvorsku policijsku jedinicu odreenu posebnim zakonom i predati pritvorskom nadzorniku ili ga pustiti na slobodu. Zakanjenje se mora posebno obrazloiti. Rok dovoenja tee od trenutka uhienja, a iznosi:

12h, ako je osoba uhiena na podruju policijske uprave kojoj se dovodi,

24h, ako je osoba uhiena izvan podruja policijske uprave kojoj se dovodi.

Postupak pritvorskog nadzornikaPritvorski nadzornik e sastaviti zapisnik u koji e unijeti osobne podatke uhienika. Podaci o uhieniku, trenutku i razlozima uhienja se unose u evidenciju uhienih osoba u Informacijskom sustavu ministarstva nadlenog za unutarnje poslove, odmah po dovoenju uhienika. Pritvorski nadzornik obavjetava dravnog odvjetnika odmah po prijemu uhienika. Obavijest se unosi u pritvorski zapisnik uhienika.

Pritvorski nadzornik e sastaviti posebni zapisnik o oduzimanju predmeta od uhienika. Ako se radi o predmetima koji mogu posluiti kao dokaz, zapisnik i oduzete predmete predat e dravnom odvjetniku posebno pazei da se predmeti ne unite ili ne ugrozi njihova uporaba u dokaznom postupku. Primjerak zapisnika pritvorski nadzornik predaje i policijskom slubeniku koji je doveo uhienika.

Pritvorski nadzornik nalae pretragu uhienika prilikom njegova dovoenja u pritvorsku policijsku jedinicu. Prema potrebi naloit e lijeniki pregled uhienika. Predmeti i tragovi koji bi mogli posluiti kao dokaz ili koji mogu posluiti za ugroavanje sigurnosti ili ugroavanje tijeka postupka, privremeno e se oduzeti uz potvrdu.

Dravni odvjetnik je duan ispitati uhienika, najkasnije 10 sati nakon predaje pritvorskom nadzorniku.

Pritvorski nadzornik e uhienika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu ( i o tome unijeti biljeku u zapisnik i evidenciju):ako to naloi dravni odvjetnik; ako protiv uhienika nije odreen pritvor ili istrani zatvor, u roku od 20 sati od uhienja ako je osoba uhiena na podruju policijske uprave kojoj se dovodi, odnosno 32 sata od ako je osoba uhiena izvan podruja policijske uprave kojoj se dovodi ;

ako uhienik nije ispitan u roku od 10 sati od predaje policijskom nadzorniku (o tome e policijski nadzornik odmah obavjestiti vieg dravnog odvjetnika); ako je pritvor ukinut.

Pritvorski nadzornik e uhieniku koji je strani dravljanin priopiti da ima pravo na komunikaciju s konzularnim predstavnikom svoje drave. Propisi o obvezi dovoenja uhienika istranom sucu:

i. Ustav RH (l.24): a) uhienje samo po pisanom i na zakonu utemeljenom sudbenom nalogu b) uhienje samo od redarstvenih vlasti bez sudbenog naloga pod uvjetima; 1) postojanje osnovanesumnje o poinjenju tekog kaznenog djela odreenog zakonom, 2) obveza da se uhiena osoba odmah preda sudu, 3) obveza da se uhienika odmah na razumljiv nain obavijesti o razlozima uhienja,te o pravima utvrenim zakonom;ii. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima prihvaen od Hrvatske s retroaktivnim vaenjem od 6.10.1991.)- l.9 ...svaka osoba uhiena zbog kaznenog djela... bit e u najkraem roku predana sucu...i mora biti u razumnom roku suena ili osloboena...:iii. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljih sloboda (temeljem posebnog zakona stupila na snagu u Hrvatskoj 1.11.1998.) : l.5 ...svatko uhien...mora se u najkraem roku izvesti pred suca... i u razumnom roku biti suen ili puten na slobodu do suenja....

2.3.7 pritvor

Pritvor je kratkotrajna mjera ogranienja slobode kretanja prisilnim boravkom u odreenom prostoru. Ministar nadlean za unutarnje poslove donosi propise o evidenciji pritvorenika u pritvorskoj policijskoj jedinici.

Tko odreuje pritvor i pod kojim uvjetima?

Dravni odvjetnik pisanim i obrazloenim rjeenjem odreuje pritvor protiv uhienika ako utvrdi da postoje:

1. pritvorske osnove ( razliite od osnova za istrani zatvor ), 2. osnove sumnje da je uhienik poinio kazneno djelo za koje se kazneni progon poduzima po slubenoj dunosti, a za koje je propisana kazna zatvora od tri godine ili tea kazna,

3. neki od razloga za istrani zatvor,

4. ako je pritvor je potreban radi utvrivanja istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja podataka o dokazima.

Protiv rjeenja o pritvoru pritvorenik se moe aliti u roku od 6 sati. O albi odluuje sudac istrage, u roku od 8 sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja (nije suspenzivna).

TRAJANJE: Pritvor odreen rjeenjem dravnog odvjetnika moe trajati najdulje 48 sati od trenutka uhienja. Sudac istrage moe na prijedlog dravnog odvjetnika obrazloenim rjeenjem produljiti pritvor za daljnjih 48 sati ako je to neophodno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora iznad 12 godina. Protiv rjeenja suca istrage o produljenju pritvora pritvorenik se moe aliti u roku od 6 sati. O albi odluuje vijee u roku od12 sati. alba ne zadrava izvrenje rjeenja (nije suspenzivna). Pritvorenik moe albu izjaviti na zapisnik.

Pritvor e se odmah ukinuti ako su prestali razlozi zbog kojih je pritvor bio odreen.Po nalogu dravnog odvjetnika policija e pritvorenika kod kojeg postoje razlozi za odreivanje istranog zatvora prije isteka roka za pritvor, dovesti sucu istrage radi odravanja roita za odreivanje istranog zatvora ili putanja na slobodu. Na temelju naloga suca istrage pritvorenik e se zadrati u pritvoru do odravanja roita za odluivanje o istranom zatvoru, a najdulje 12 sati, od trenutka dovoenja sucu istrage.

PRAVA PRITVORENIKA: Pritvorenik ima pravo slobodno, neometano i bez nadzora razgovarati s braniteljem, osim ako je razgovor je usmjeren na poinjenje kaznenih djela prikrivanja ili pomoi poinitelju nakon poinjenja kaznenog djela, na ometanje kaznenog postupka utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae ili ako pritvorenik naruava sigurnost i red.

Tijekom trajanja pritvora pritvoreniku se mora osigurati neprekidan odmor u trajanju od najmanje 8 sati u svakih 24sata. Pritvorski nadzornik skrbi za potrebnu medicinsku pomo i njegu pritvorenika. Konzularni i diplomatski predstavnici mogu, u skladu s meunarodnim pravom, posjeivati svoje dravljane koji su pritvoreni, razgovarati s njima te im pomoi u uzimanju branitelja.

2.3.8 istrani zatvor u domu

Kad postoji neki od razloga za istrani zatvor, sud moe odrediti istrani zatvor u domu ako je za ostvarenje svrhe istranog zatvora dovoljna zabrana okrivljeniku da se udaljuje iz doma.

Prije odreivanja istranog zatvora u domu sud e zatraiti od okrivljenika pisanu suglasnost punoljetnih osoba koje borave u domu okrivljenika o primjeni tehnikih sredstava nadzora kojima se osigurava provoenje istranog zatvora u domu.

Rjeenje o istranom zatvoru u domu sadri:

zabranu okrivljeniku da se udaljuje iz doma;

primjenu tehnikih sredstava nadzora;

sud moe naloiti mjeru opreza, prema potrebi;

upozorenje da e se protiv te osobe odrediti istrani zatvor ako se udalji iz doma protivno zabrani suda ili ako ometa provoenje istranog zatvoru u domu.

Osobi u istranom zatvoru u domu, sud moe iznimno odobriti da se za odreeno vrijeme udalji iz doma ako je to neophodno:

zbog lijeenja osobe, ili

zbog posebnih okolnosti uslijed kojih bi mogle nastupiti teke posljedice po ivot, zdravlje ili imovinu.

Istrani zatvor u domu nadzire policija i ministarstvo nadleno za pravosue na ijem podruju se izvrava. Ministar nadlean za pravosue donosi propise o evidenciji i izvravanju istranog zatvora u domu.

2.3.9 istrani zatvor

Istrani zatvor je najtea mjera osiguranja nazonosti okrivljenika. Zbog toga i iz razloga to se primjenjuje prema osobama za koje vrijedi presumpcija nevinosti, potrebno je ograniiti primjenu ove mjere tj. mora se zakonom tono odrediti kad e se, na koga i za koliko dugo moi primijeniti ova mjera.

POJAM: Istrani zatvor moe biti odreen samo ako se ista svrha ne moe ostvariti drugom mjerom (iznimna primjena ove mjere to znai da se predvia veliki broj drugih mjera kojima bi se mogao zamijeniti istrani zatvor). Pri odluivanju o istranom zatvoru, posebno o njegovu trajanju, po naelu razmjernosti, vodit e se posebno rauna o razmjeru izmeu teine poinjenog kaznenog djela, kazne koja se moe oekivati u postupku, i potrebe odreivanja i trajanja istranog zatvora. Protiv trudne ene, osobe s tjelesnim nedostacima te osobe koja je navrila 70 godina ivota, istrani zatvor se, moe iznimno odrediti.

U predmetu u kojemu je odreen istrani zatvor postupa se osobito urno, a im prestanu razlozi zbog kojih je istrani zatvor odreen, on se mora ukinuti i zatvorenika se mora pustiti na slobodu.

Okviri istranog zatvora:A. struktura kaznenog postupka- Danas je kazneni postupak stranaki, istragu vodi dravni odvjetnik pa sud ne odluuje o pokretanju prethodnog kaznenog postupka;B. odluke Europskog suda za ljudska prava koje se bave problemima istranog zatvora;C. na Ustavni sud donio je neka naela na kojima se treba temeljiti istrani zatvor: istrani zatvor mora biti odreen od zakonito utemeljenog suda;

istrani zatvor se mora provoditi u okviru zakonito provedenog postupka;

istrani zatvor se mora odreivati na temelju zakonito propisanih osnova.Osnove za odreivanje istranog zatvora

Zakonodavac razlikuje obligatorni i fakultativni istrani zatvor. Postoji 1 opi uvjet koji mora postojati kod odreivanja i obveznog i fakultativnog istranog zatvora, a to je da postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo.

Istrani zatvor se mora odrediti ( obvezni ili obligatorni istrani zatvor ) protiv okrivljenika kojem je izreena kazna zatvora od 5 godina ili tea kazna. Istrani zatvor se moe ( fakultativni istrani zatvor ) odrediti ako uz opi uvjet alternativno postoji bilo koji od ovih uvjeta tzv. osnove za odreivanje istranog zatvora:I. ako je osoba u bijegu ili osobite okolnosti upuuju na opasnost da e pobjei (krije se, nema stalnu adresu);II. osobite okolnosti upuuju na opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za kazneni postupak (materijalni dokazi) ili da e ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae (personalni dokazi)- KOLUZIJSKA OPASNOST;III. osobite okolnosti upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu- ITERACIJSKA OPASNOST;IV. ako je istrani zatvor nuan radi neometanog odvijanja postupka zbog posebno tekih okolnosti poinjenja kaznenog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora;V. ako okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doi na raspravu.Istrani zatvor se nee odrediti na temelju ovih uvjeta ako je okrivljenik priznao kazneno djelo i krivnju. Istrani zatvor se, usprkos postojanju uvjeta, nee odrediti ili produljiti ako je ve isteklo najdulje vrijeme trajanja istranog zatvora.Rjeenje o odreivanju i produljenju istranog zatvora

Istrani zatvor se odreuje i produljuje pisanim rjeenjem suda. Izreka rjeenja o istranom zatvoru sadri osobne podatke okrivljenika i:

ako se provodi istraga, naznaku naloga o provoenju istrage povodom kojega je doneseno rjeenje o istranom zatvoru,

zakonsku osnovu za istrani zatvor,

rok trajanja istranog zatvora,

ogranienje slobode ( trajanje uhienja i pritvora),

razlog i visinu jamstva koje moe zamijeniti istrani zatvor.

U obrazloenju rjeenja o istranom zatvoru e se navesti injenice i okolnosti koje ukazuju na postojanje osnovane sumnje da je okrivljenik poinio kazneno djelo, osnovu po kojoj je odreen istrani zatvor, razlog zbog kojih sud smatra da se svrha istranog zatvora ne moe ostvariti drugom blaom mjerom, kao i razloga visine jamstva. Rjeenje o odreivanju istranog zatvora predaje se zatvoreniku koji ga potpisuje.

Rjeenje o ukidanju istranog zatvoraSud e ukinuti istrani zatvor i okrivljenik e biti puten na slobodu ( sud mora po slubenoj dunosti u svakom trenutku kaznenog postupka pratiti razloge za istrani zatvor ) : prestale su osnove iz kojih je istrani zatvor odreen ili produljen;

nema razmjernosti izmeu roka istranog zatvora i s teine kaznenog djela;

ista svrha se moe ostvariti drugom blaom mjerom;

kad to prije podizanja optunice predlae dravni odvjetnik;

dravni odvjetnik neopravdano u zakonskim rokovima ne poduzima radnje u postupku, sud o tome obavjetava vieg dravnog odvjetnika i odreuje rok u kojemu se radnja ima provesti. Ako nakon isteka roka radnja nije poduzeta sud e donijeti rjeenje o ukidanju istranog zatvora (to je specifina situacija u kojoj se kanjava neaktivni dravni odvjetnik),

kad sud izrekne presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube ili se optuba odbija ili je okrivljeniku izreena novana kazna, uvjetna osuda ili sudska opomena, ili kazna zatvora u trajanju kraem ili jednakom dotadanjem trajanju istranog zatvora;

kad isteknu rokovi trajanja istranog zatvora;

ako je okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju, a najkasnije do zavretka rasprave.

Prije ukidanja istranog zatvora, obavijestit e se putem policije rtva kaznenog djela.

Rjeenje o opozivu istranog zatvora

Sud e rjeenjem opozvati odluku o istranom zatvoru:

ako nakon njezinog donoenja, a prije zatvaranja okrivljenika, utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je istrani zatvor bio odreen ili opi uvjet - osnovana sumnja o poinjenju kaznenog djela;

ako je za okrivljenikom bila raspisana tjeralica, sud e nakon pravomonosti rjeenja o opozivu naloiti njezino povlaenje.

Nadlenost za odreivanje, produljenje i ukidanje istranog zatvora

Nadlenost za odreivanje, produljenje i ukidanje istranog zatvora ima sudbena vlast ovisno o kojem stadiju kaznenog postupka.1. STADIJ: do podnoenja optunice istrani zatvor odreuje sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika, a ukida ga na prijedlog okrivljenika, dravnog odvjetnika ili po slubenoj dunosti. O prijedlogu dravnog odvjetnika sudac istrage odluuje odmah, a najkasnije u roku od 12 sati od podnoenja prijedloga. Kad se sudac istrage ne sloi s prijedlogom dravnog odvjetnika za odreivanje istranog zatvora, donosi rjeenje kojim se prijedlog odbija, te ako je okrivljenik u pritvoru naloit e da se odmah pusti na slobodu. Protiv tog rjeenja dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od 24 sata. O albi odluuje izvanraspravno vijee (3suca profesionalca) u roku od 48sati. Prije podnoenja optunice o produljenju istranog zatvora odluuje sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika.

2. STADIJ: od podnoenja optunice do potvrivanja optunice istrani zatvor odreuje, produljuje i ukida optuno vijee.

3. STADIJ: nakon potvrivanja optunice do pravomonosti presude istrani zatvor odreuje, produljuje i ukida sudsko vijee- za vrijeme zasjedanja raspravno vijee, a izvan zasjedanja izvanraspravno vijee. Nakon predaje optunice, a do pravomonosti presude, okrivljenik i njegov branitelj mogu sudu predloiti ukidanje istranog zatvora. O prijedlogu odluuje rjeenjem sud koji vodi postupak. Protiv rjeenja suda kojim se odbija prijedlog za ukidanje istranog zatvora alba nije doputena.4. STADIJ: ako je na prvostupanjsku presudu uloena alba- istrani zatvor odreuje, produljuje i ukida albeno vijee.

5. STADIJ: nakon to je ukinuta 1 presuda istrani zatvor odreuje, produljuje i ukida sudsko vijee koje odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima ( Vrhovni sud ili prvostupanjski sud ako se radio obnovi postupka ). Istrani zatvor e odrediti ako postoje osnove za odreivanje istranog zatvora osim ako su istekli maximalni rokovi za istrani zatvor.Roite za odluivanje o istranom zatvoruRoite za odluivanje o istranom zatvoru je usmeno i nejavno. Na roite se pozivaju dravni odvjetnik i branitelj okrivljenika. Okrivljenik e na roite biti doveden ukoliko mu je ograniena sloboda, osim ako je nedostupan ili je raspravno nesposoban. Sjednica vijea odrat e se i ako uredno pozvani dravni odvjetnik i branitelj ne dou na sjednicu, ili ako branitelj nije uredno primio poziv zbog toga jer je promijenio boravite ne obavijestivi o tome sud, ili zbog toga to mu dostava nije bila mogua zbog njegove nedostupnosti.

Stranke imaju mogunost kontradiktornog postupanja- mogu se oitovati o razlozima za istrani zatvor i o visini jamstva, predlagati dokaze. Prvo govori dravni odvjetnik, zatim okrivljenik i njegov branitelj. Obje stranke imaju pravo na odgovor. Sud odreuje koji e se dokazi izvesti i njihov redoslijed. Sud moe na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti izvesti dokaze koje smatra potrebnima za donoenje odluke o istranom zatvoru i jamstvu. Stranke mogu svjedocima postavljati pitanja i stavljati primjedbe na provedene dokaze. Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo zadnji govoriti. Sudac nakon provedenog roita donosi odluku o istranom zatvoru (pisano rjeenje koje usmeno objavljuje). U tom rjeenju upozorava okrivljenika o pravu na albu i o pravu da predloi ukidanje istranog zatvora.

Trajanje istranog zatvora (ROKOVI)Do podnoenja optunice istrani zatvor moe trajati najdulje mjesec dana od dana lienja slobode. Iz opravdanih razloga sudac istrage na prijedlog dravnog odvjetnika moe produljiti istrani zatvor za jo najvie dva mjeseca, a za kaznena djela za koja se vodi redoviti kazneni postupak za jo najvie tri mjeseca (ukupno trajanje istranog zatvora do podizanja optunice, raunajui i vrijeme uhienja i pritvora, ne moe prijei est mjeseci !!!). Ako se ne podigne optunica zatvorenik se ima pustiti na slobodu.

Nakon podnoenja optunice istrani zatvor moe trajati do pravomonosti presude. Nakon podnoenja optunice ne odreuje se rok trajanja istranog zatvora, ali e sud svaka dva mjeseca raunajui od dana pravomonosti prethodnog rjeenja o istranom zatvoru, ispitivati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istranog zatvora, te ga rjeenjem produljiti ili ukinuti. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje.Nakon pravomonosti presude najdulje do pravomonosti rjeenja o upuivanju na izdravanje kazne zatvora.

Istrani zatvor odreen za okrivljenika koji je uredno pozvan izbjegava doi na raspravu moe trajati najdulje mjesec dana. Taj zatvor moe se ponovno odrediti iz iste osnove u istom trajanju, ako okrivljenik i nakon ukidanja istranog zatvora dalje izbjegava dolazak na raspravu.

Do donoenje presude suda 1 istrani zatvor moe trajati najdulje:

3 mjeseca ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do tri godine,

6 mjeseci ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do pet godina,

12 mjeseci ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do osam godina,

2 godine ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora preko osam godina,

3 godine ako se za kazneno djelo moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.

Nakon donoenja 1 presude rokovi se mogu produljiti za 1/6 ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do tri, pet i osam godina, a za 1/4 u sluajevima ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora preko osam godina i kazna dugotrajnog zatvora.

Povodom albe na 1 presudu rokovi se mogu produljiti za jo 6 mjeseci ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora do tri, pet i osam godina, a za jo 1 godinu ako se za kazneno djelo moe izrei kazna zatvora preko osam godina i kazna dugotrajnog zatvora.

Ako je protiv 2 presude doputena alba, ukupno trajanje istranog zatvora produljuje se za jo est mjeseci za sva kaznena djela.

Okrivljenik koji se nalazi u istranom zatvoru, a presuda kojom mu je izreena kazna zatvora je postala pravomona, ostat e u tom zatvoru do upuivanja na izdravanje kazne, a najdulje do isteka trajanja izreene kazne.alba protiv rjeenja o odreivanju, ukidanju ili produljenju istranog zatvora

albu protiv rjeenja kojim se odreuje, produljuje ili ukida istrani zatvor mogu podnijeti okrivljenik, njegov branitelj i dravni odvjetnik u roku od 3 dana. alba ne zadrava izvrenje istranog zatvora.

Protiv rjeenja vijea 2 suda kojim se odreuje, produljuje ili ukida istrani zatvor, alba nije doputena. IZNIMKA: kad vijee 2 suda odredi istrani zatvor okrivljeniku protiv kojega istrani zatvor nije bio do tada odreen. O albi odluuje Vrhovni sud u roku od tri dana.

Izvrenje istranog zatvora i postupanje sa zatvorenicima

Okrivljenik protiv kojeg je odreen istrani zatvor zbog postojanja vjerojatnosti da bi mogao zbog teih duevnih smetnji poiniti tee kazneno djelo, bit e odlukom upravitelja zatvora upuen u bolnicu za osobe liene slobode ili psihijatrijsku ustanovu koja je duna primiti okrivljenika i pruiti mu potrebnu zdravstvenu skrb.

Na poslovima izvravanja istranog zatvora mogu raditi samo oni djelatnici ministarstva nadlenog za pravosue koji imaju potrebna znanja i vjetine i strunu spremu predvienu propisima. Ministar nadlean za pravosue donosi propise o zatvorima u kojima se izvrava istrani zatvor, te o uvjetima koje moraju ispunjavati djelatnici koji izvravaju istrani zatvor.

Istrani zatvor se mora izvravati tako da se ne vrijea osobu i dostojanstvo zatvorenika. Ovlateni djelatnici pravosudne policije i strae pri izvravanju istranog zatvora smiju upotrijebiti prisilna sredstva samo pod zakonom odreenim uvjetima i na propisan nain. Uprava zatvora prikuplja, obrauje i pohranjuje podatke o zatvorenicima. Zbirka tih podataka sadrava:

podatke o istovjetnosti zatvorenika i njegovu psihofizikom stanju,

o primitku u istrani zatvor, trajanju, produljenju i ukinuu istranog zatvora,

o radu koji zatvorenik obavlja,

o ponaanju zatvorenika i primijenjenim stegovnim mjerama,

druge podatke koje odreuje ministar nadlean za pravosue.Zatvorenici se smjetaju u prostorije odgovarajue veliine koje udovoljavaju potrebnim zdravstvenim uvjetima. U istu prostoriju ne smiju biti smjetene osobe razliita spola. U pravilu, zatvorenici se nee smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdravaju kaznu zatvora. Zatvorenik se nee smjestiti zajedno s osobama koje bi na njega mogle tetno djelovati ili s osobama s kojima bi druenje moglo tetno utjecati na voenje postupka.

Zatvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 24sata. Osim toga, njima e se osigurati kretanje na slobodnom zraku najmanje 2 sata dnevno. Zatvorenik smije kod sebe imati predmete osobne uporabe, higijenske potreptine, o svom troku nabavljati knjige, novine i druge tiskovine, sredstva za praenje javnih medija te imati druge predmete u koliini i veliini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti kuni red. Prilikom primitka u zatvor od zatvorenika e se nakon osobne pretrage oduzeti predmeti u svezi s kaznenim djelom, a ostali predmeti koje okrivljenik ne smije imati u zatvoru prema njegovoj e se uputi pohraniti i uvati ili predati osobi koju odredi zatvorenik.

Po odobrenju suca istrage odnosno predsjednika vijea i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odredi, zatvorenika imaju pravo posjeivati, u okviru kunog reda, njegovi srodnici i konzularni slubenik, a na njegov zahtjev, lijenik i druge osobe. Pojedini se posjeti mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati teta za voenje postupka.

Zatvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom suca istrage, a nakon podignute optunice, sa znanjem i pod nadzorom predsjednika vijea. Zatvoreniku se moe zabraniti odailjanje i primanje pisama i drugih poiljaka, ali ne i odailjanje molbe, pritube ili albe.

Zatvorenik ima pravo razgovarati s braniteljem, slobodno, neometano i bez nadzora osim u posebnim sluajevima.Za stegovne prijestupe zatvorenika sudac istrage, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea moe, na prijedlog upravitelja zatvora, izrei stegovnu kaznu ogranienja posjeta i dopisivanja. To se ogranienje ne odnosi na veze zatvorenika s braniteljem ili susrete s konzularnim slubenikom. Stegovni prijestupi su sve tee povrede koje se odnose na:

fizike napade i vrijeanje drugih zatvorenika, djelatnika ili slubenih osoba,

izraivanje, primanje, unoenje, krijumarenje predmeta za napad ili bijeg,

unoenje u zatvor ili pripremanje u zatvoru opojnih sredstava ili alkohola,

unoenje u zatvor sredstava koja su protivna pravilima o izvravanju kazne zatvora,

povrede propisa o sigurnosti na radu, protupoarnoj zatiti te sprjeavanju posljedica prirodnih nepogoda,

namjerno prouzrokovanje vee materijalne tete,

nedolino ponaanje pred drugim zatvorenicima ili slubenim osobama.

Protiv rjeenja o stegovnoj mjeri doputena je alba u roku od 24sata. alba ne zadrava izvrenje rjeenja.

Nadzor nad izvrenjem istranog zatvora obavlja predsjednik nadlenog suda.Predsjednik suda duan je najmanje jedanput tjedno obii zatvorenik, ispitati kako se zatvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa te je duan poduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uoene pri obilasku zatvora.Oevidnik istranog zatvora

Ministarstvo nadleno za pravosue vodi evidenciju o osobama protiv kojih je odreen istrani zatvor i koje su liene slobode na temelju rjeenja o istranom zatvora ( to je oevidnik istranog zatvora ). Ministarstvo nadleno za pravosue osigurava stalnu dostupnost podataka iz oevidnika istranog zatvora sudu i dravnom odvjetnitvu. Ministar nadlean za pravosue donosi propis o oevidniku istranog zatvora.2.4 RADNJE I MJERE PROCESNE PRISILE KOJIMA SE PRIBAVLJAJU DOKAZI

2.4.1 PRETRAGAPretraga je istraivanje predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala. Pretraga se poduzima radi pronalaenja poinitelja kaznenog djela, predmeta ili tragova vanih za kazneni postupak, kad je vjerojatno da se oni nalaze u odreenom prostoru, kod odreene osobe ili na njezinom tijelu.

Pretraga osobe mora se provoditi na nain kojim se uva dostojanstvo osobe koja se pretrauje. Pretraga doma i drugih prostora se mora provoditi tako da se to manje remeti kuni red i uznemiruju graani. Ako se svrha pretrage ne moe postii na drugi nain, tijelo koje provodi pretragu moe rastaviti predmet pretrage prema potrebi i uz pomo strune osobe. Pri rastavljanju predmeta pretrage izbjegavat e se nepotrebna oteenja.Pretragu odreuje sudac istrage na zahtjev dravnog odvjetnika, pisanim obrazloenim nalogom. Nalog o pretrazi mora sadravati:

1. oznaku predmeta pretrage (osobe, doma, drugih prostora ili pokretnih stvari),

2. svrhu pretrage,

3. tijelo koje e provesti pretragu.

O zahtjevu za pretragu sudac istrage odluuje odmah, a najkasnije u roku od 4 sata, od primitka zahtjeva. Ako ne prihvati zahtjev, sudac istrage donosi rjeenje. Protiv rjeenja suca istrage dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od 8 sati. Vijee donosi odluku o albi u roku od 12 sati.

Nalog suca istrage o pretrazi, izvrava se u roku od 3 dana od dana izdavanja. Nakon proteka tog roka, pretraga se vie ne moe izvriti na temelju tog naloga. Nalog se bez odgode vraa sucu istrage koji ga ponitava biljekom na nalogu.

Pretragu provode dravni odvjetnik, istraitelj ili policija.Nalog o pretrazi predaje se prije poetka pretrage osobi kod koje e se pretraga obaviti ili koju e se pretraiti, odnosno koja raspolae predmetom pretrage. Prije poetka pretrage pozvat e se osoba da dobrovoljno izrui osobu, odnosno predmete koji se trae.Pretrazi se moe iznimno pristupiti i bez prethodne predaje naloga ako:

se pretpostavlja oruani otpor;

je nuno da se kod sumnje na kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija ili iji su poinitelji povezani s inozemstvom, pretraga obavi iznenada;

se pretraga ima obaviti u javnim prostorijama;

postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja omoguilo sakrivanje, unitenje ili oteenje predmeta ili tragova koji se trebaju oduzeti;

postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja ugrozilo sigurnost osobe koja poduzima pretragu;

je vlasnik ili posjednik doma ili pokretne stvari nedostupan.

Iznimno, ako se radi o sumnji da su poinjena kaznena djela: ubojstva, tekog ubojstva, otmice, ubojstva najviih dravnih dunosnika, otmice najviih dravnih dunosnika, odavanja dravne tajne, pijunae, udruivanja radi injenja kaznenih djela protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom za koje je propisana kazna zatvora vie od pet godina, krivotvorenja novca i pranja novca, izbjegavanja carinskog nadzora, udruivanja za poinjenje kaznenih djela, primanja mita te davanja mita, kao i kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija u stjecaju, a pretragu treba poduzeti odmah jer bi odgaanje ugrozilo postizanje ciljeva pretrage, dravni odvjetnik moe sam naloiti pretragu osobe i sredstva prijevoza pisanim obrazloenim nalogom. Nalog o takvoj pretrazi, zajedno sa zapisnicima o izvrenoj pretrazi dravni odvjetnik mora odmah, a najkasnije u roku od 8 sati od okonanja pretrage, dostaviti sucu istrage. Sudac istrage odluuje rjeenjem, o zakonitosti naloga dravnog odvjetnika o pretrazi i provedene pretrage, u roku od 8 sati od primitka zapisnika. Protiv rjeenja suca istrage kojim odbija ovjeriti nalog o pretrazi ili zapisnik o provedenoj pretrazi, dravni odvjetnik ima pravo albe u roku od 24 sata. O albi odluuje vijee u roku od 48 sati.Pretragu moe obaviti bez naloga, dravni odvjetnik, istraitelj ili policija kad provodi oevid mjesta poinjenja kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti, odmah, a najkasnije osam sati nakon to je kazneno djelo otkriveno.Policija moe obaviti pretragu doma ili drugih prostora bez naloga: kad je ovlatena ui u tui dom ili drugi prostor radi pronalaenja poinitelja kaznenog djela, predmeta ili tragova vanih za kazneni postupak, kad je vjerojatno da se oni nalaze u odreenom prostoru, kod odreene osobe ili na njezinom tijelu; ako je to prijeko potrebno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi uhienja poinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora najmanje tri godine. Ako se pretraga poduzima u domu ili drugim prostorima poinitelja kaznenog djela, pretraga se moe poduzeti i radi pronalaenja ili osiguranja dokaza. Ta se pretraga moe poduzeti samo u prisutnosti najmanje dva svjedoka;Policija moe bez naloga o pretrazi obaviti pretragu osobe pri izvrenju naloga o dovoenju ili pri uhienju ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oruje ili orue za napad ili ako postoji vjerojatnost da e odbaciti, sakriti ili unititi predmete ili tragove koje treba od nje oduzeti kao dokaz postupku.Kad policija obavi pretragu bez naloga, duna je zapisnik o pretrazi i izvjee odmah predati nadlenom dravnom odvjetniku.Vrijeme obavljanja pretrage: danju od 7 do 22 sata. Pretraga se moe obaviti nou ako: je danju zapoeta, a nije dovrena; se radi o pretrazi u sluaju poinjenja tekog kaznenog djela i kad se provodi oevid mjesta poinjenja kaznenog djela za koje se progoni po slubenoj dunosti; osoba kod koje se pretraga obavlja ili koja se pretrauje, to sama zatrai to se odmah upisuje u zapisnik o pretrazi uz potpis te osobe.

Sudac istrage moe na pisani obrazloeni zahtjev dravnog odvjetnika odobriti pretragu izvan ovog vremena i kad postoji vjerojatnost da e:

se traeni predmeti ili tragovi unititi ili sakriti,

se traena osoba sakriti ili pobjei,

traena osoba poiniti kazneno djelo,

biti ugroena sigurnost osoba ako se pretraga ne izvri izvan vremena za pretragu.Zapisnik o pretrazi potpisuje osoba kod koje se obavlja pretraga ili osoba koju se pretrauje te osobe ija je prisutnost obvezna. Primjerak zapisnika izdaje se osobi kod koje je obavljena pretraga odnosno osobi koja je pretraena. U zapisnik e se tono opisati predmeti i isprave koji se oduzimaju, a to e se upisati u potvrdu iji se primjerak odmah izdaje osobi od koje su predmeti, odnosno isprave oduzete.U pretrazi oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretrage. Ako se pri pretrazi nau predmeti koji nisu povezani s kaznenim djelom zbog kojeg je donesen nalog o pretrazi, ali koji upuuju na drugo kazneno djelo za koje se progoni po slubenoj dunosti, ti e se predmeti opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o njihovu oduzimanju izdat e se odmah potvrda. O tome e se odmah izvijestiti dravni odvjetnik. Predmeti e se odmah vratiti ako dravni odvjetnik ustanovi da nema osnove za pokretanje kaznenog postupka, a ne postoji kakva druga zakonska osnova po kojoj bi se ti predmeti imali oduzeti, o emu se sastavlja zapisnik.

Zapisnik o pretrazi i dokaz pribavljen pretragom ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku ako (ako se upotrijebe bit e nezakonit dokaz i na njima se nee moi temeljiti sudska odluka): je pretraga, suprotno ovom Zakonu, obavljena bez pisanog naloga; je pretraga bez naloga poduzeta bez uvjeta za to (policija nije imala ovlatenje); dravni odvjetnik nije u roku od 8 dana predao sucu istrage nalog i zapisnik o poduzetoj pretrazi; sudac istrage nije ocijenio zakonitim nalog i zapisnik dravnog odvjetnika tj. nije naknadno konvalidirao pretragu; u zapisnik nisu unesene okolnosti zbog kojih je pretragu osobe obavila osoba drugog spola; je tijekom pretrage izvren tjelesni pregled a nisu postojali uvjeti za to; je pretraga provedena bez osobe koja mora prisustvovati pretrazi kod pretrage doma ili drugih prostora dva punoljetna graanina kao svjedoci; je pretraga provedena suprotno uvjetima za zakonitost pretrage propisanim u posebnom zakonu.Pretraga osobe obuhvaa pretraivanje odjee, obue, povrine tijela, pokretnih stvari koje osoba nosi ili su u njezinom posjedu, prostor u kojem je osoba zateena u vrijeme poduzimanja pretrage i sredstvo prijevoza kojim se koristi u vrijeme pretrage. Pretragu osobe obavlja osoba istoga spola, osim ako to s obzirom na okolnosti provoenja pretrage nikako nije mogue. Okolnosti zbog kojih je pretragu obavila osoba drugog spola unose se u zapisnik o pretrazi.Pretraga doma i drugih prostora obuhvaa pretraivanje prostorija koje osoba koristi kao svoj dom, te prostor koje su s domom povezani prostorno i istom svrhom koritenja. Pretraga drugih prostora odnosi se na prostore razliite od doma koji su oznaeni u nalogu za pretragu.Prije pretrage doma, osoba na koju se odnosi nalog o pretrazi pouit e se da ima pravo izvijestiti branitelja koji moe biti prisutan pretrazi. Tijelo koje provodi pretragu omoguit e toj osobi da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s pretragom do dolaska branitelja, a najkasnije do 3 sata od kad je osoba izjavila da eli uzeti branitelja. Ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne moe doi, tijelo koje provodi pretragu e omoguiti osobi da uzme branitelja s liste deurnih odvjetnika koju za podruje upanije sastavlja Hrvatska odvjetnika komora i dostavlja dravnom odvjetniku i nadlenim policijskim upravama uz izvjee sucu istrage. Vrijeme zastajanja s pretragom doma ne rauna se u zakonski rok dovoenja. Tijelo koje provodi pretragu e u zapisniku o pretrazi naznaiti vrijeme zastajanja. Ako osoba ne uzme branitelja ili pozvani branitelj u tom roku ne doe, tijelo moe provesti pretragu doma.

Pretrazi doma ili drugih prostora moe biti prisutna osoba koja je u posjedu prostora ili boravi u njemu ili osoba koju te osobe ovlaste da prisustvuje pretrazi. Pretrazi doma ili drugih prostora moraju biti prisutna najmanje dva punoljetna graanina kao svjedoci. Svjedoci e se upozoriti da paze kako se pretraga obavlja te da imaju pravo prije potpisivanja zapisnika o pretrazi staviti svoje primjedbe ako smatraju da sadraj zapisnika nije toan.

Kad se pretraga obavlja u prostoru pravne osobe, pozvat e se njihov predstavnik koji moe biti prisutan pretrazi. Ako se pretraga mora poduzeti u prostoru vojnog objekta, nalog o pretrazi se predaje vojnoj vlasti koje e odrediti vojnu osobu radi prisustva pretrazi. Pretragu u vojnom objektu u pravilu provodi vojna policija ili u njoj sudjeluje.

Osim ZKP-a pretragu predviaju carinski i prekrajni zakoni, meutim pretraga kod njih ostaje na nivou neformalnih policijskih radnji,ne moe se upotrijebiti kao dokaz u postupku.

1.4.2 PRIVREMENO ODUZIMANJEPREDMETAPrivremeno oduzimanje predmeta je heterogena radnja koja slui da bi se osigurali mogui dokazi za kazneni postupak. Predmeti koji se imaju oduzeti ili koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica u postupku, privremeno e se oduzeti i osigurati njihovo uvanje.

Osoba koja dri takve predmete, duna ih je predati na zahtjev dravnog odvjetnika, istraitelja ili policije,a ukoliko odbije to uiniti sudac istrage e na obrazloeni prijedlog dravnog odvjetnika tu osobu kazniti novanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne postupi po zahtjevu moe se kazniti zatvorom do izvrenja zahtjeva, a najdulje mjesec dana.Privremeno oduzimanje predmeta se odnosi na 2 grupe predmeta:

predmeti koji se MORAJU oduzeti- npr. predmet kojim je poinjeno kazneno djelo ili predmet koji je nastao kaznenim djelom. Kasnije kada bude donesena presuda ovi predmeti se trajno oduzimaju;

predmeti koji mogu posluiti kao dokaz.

Nain privremenog oduzimanje predmeta: pokretnine se oduzimaju izuzimanjem iz posjeda, a nekretnine onemoguavanjem u raspolaganju i fizikom nemogunosti prilaska tom predmetu.Privremenom oduzimanju ne podlijeu (ogranienja oduzimanja predmeta): spisi, isprave dravnih tijela ije bi objavljivanje povrijedilo obvezu tajnosti dok nadleno tijelo ne odlui drukije; pisana priopenja okrivljenika branitelju, osim ako okrivljenik ne zahtijeva drukije; snimke, isprave i privatni dnevnici koji sadravaju injenice o kojima ne moraju svjedoiti osobe osloboene dunosti svjedoenja; zapisi, izvodi iz registara koje se nalaze kod poreznih savjetnika, javnih biljenika o injenicama koje su saznali u obavljanju svoje djelatnosti,

zapisi o injenicama koje su saznali novinari i urednici u obavljanju svoga zanimanja.Predmet oduzet suprotno ovim odredbama ne moe se upotrijebiti kao dokaz u postupku!!!!Zabrana privremenog oduzimanja predmeta ne primjenjuje se: u pogledu branitelja ili osobe osloboene obveze svjedoenja ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu pomo nakon poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji; u pogledu novinara i urednika u sredstvima javnog priopavanja ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u poinjenju kaznenog djela, pruili mu pomo nakon poinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji kaznenog djela; ako se radi o predmetima koji se imaju oduzeti prema zakonu; u predmetima kaznenih djela poinjenih na tetu djece i maloljetnika.

Na prijedlog dravnog odvjetnika odluku o tome donosi sudac istrage do podnoenja optunice, a ako je podignuta optunica raspravno vijee. Ako se sudac istrage ne slae sa prijedlogom dravnog odvjetnika donijet e rjeenje na koje dravni odvjetnik ima pravo albeo kojem odluuje trolano vijee.Za privremeno oduzeti predmet izdat e se potvrda.Predmeti koji imaju posluiti kao dokaz, do podizanja optunice, uvaju se u posebnoj prostoriji dravnog odvjetnitvu, a nakon podizanja optunice u posebnoj prostoriji suda, a ako to nije mogue predmeti se uvaju izvan prostorija dravnog odvjetnitva ili suda. Tijelo koje vodi postupak skrbi o nadzoru nad tim predmetima.

Privremeno oduzeti predmeti moraju biti vraeni, a dravni odvjetnik i sud paze po slubenoj dunosti na postojanje razloga za dranje privremeno oduzetih predmeta.III. poglavlje: procesne radnje utvrivanja injenica

3.1 OPENITO O INJENICAMA3.1.1 POJAM INJENICE

injenice su pojave u stvarnosti koje u postupku treba utvrditi da bi se moglo primjeniti pravo. injenice ije postojanje uvjetuje odreene pravom predviene posljedice nazivamo pravno relevantnim injenicama. Ove injenice uzrokuju odreene pravne uinke temeljem odredaba materijalnog ili procesnog kaznenog prava stoga ih dijelimo na materijalnopravno relevantne injenice ( npr. oduzimanje tue pokretne stvari radi prisvajanja) i procesnopravno relevantne injenice ( npr. podnoenje zatjeva za obnovu postupka).Sud utvruje vei broj pravno relevantnih injenica povezanih uz neku stvar pa kaemo da sud utvruje pravno relevantno injenino stanje.Svrha utvrivanja injenica: na utvrene injenice primjenjuje se pravni propis (supsumpcija).3.1.2 Vrste injenica : pravno relevantne injenice; injenice indiciji; pomone injenice.Neposredno utvrivanje je utvrivanje koje je vlastitim opaanjem izvrilo tijelo kaznenog postupka ili ono koje se temelji na neposrednom opaanju druge osobe (npr. svjedok oevidac). Posredno utvrivanje pravno relevantne injenice postoji kad se utvrdi neka pravno irelevantna (nevana) injenica, ali se zbog njenog postojanja, temeljem iskustva, moe zakljuiti i o postojanju pravno relevantne injenice. Takvu pravno irelevantnu injenicu nazivamo indicijom. Dvostruki karakter indicije: ona je sama po sebi injenica (dogaaj u stvarnosti) ali je istodobno i dokaz o postojanju neke druge pravno relevantne injenice (to to je netko opaen u blizini mjesta ubojstva neposredno nakon to je to kazneno djlelo poinjeno, jest pravno irelevantna injenica no temeljem te injenice dakle radi se o dokazu- moemo zakljuiti da je opaena osoba moda poinila kazneno djelo). Indicij omoguuje slutnju o postojanju druge injenice. Jedna indicija ukazuje na mogunost, nekoliko sukladnih indicija (indicije koje upuuju na isti zakljuak) ukazuju na vjerojatnost,ali ni jedna indicija ili vie njih zajedno u pravilu ne jami sigurnost postojanja pravno relevantne injenice. IZNIMKA: temeljem 1 indicije moe se zakljuiti o postojanju pravno relevantne injenice ; 1) ako se utvrdi alibi okrivljenika i 2) pronalaenje otisaka prstiju okrivljenika na mjestu dogaaja.Pomonim injenicama se provjerava vjerodostojnost prikupljenih dokaza ( npr. injenica da je svjedok kratkovidan je pomoa injenica putem koje emo provjeriti njegov iskaz po kojemu jes daljine od 50 metara zamjetio boju oiju okrivljenika). Ove injenice su pravno irelevantne.One omoguuju provjeravanje drugih injenica, a ne utvrivanje.

3.1.3 injenice koje se u postupku ne utvrujuinjenice koje sud ne smije utvrivati su: injenice ijim bi se utvrenjem povrijedila zabrana reformatio in peius npr.sud nee moi utvrivati injenicu provaljivanja ako se na presudu na koju je osuen zbog krae alio samo okrivljenik; injenice ijim bi se utvrenjem povrijedio identitet presude i optube npr. sud nee moi utvrivati injenicu provaljivanja ako je optubom obuhvaeno injenino stanje koje odgovara kaznenom djelu krae, a ne teke krae; injenice koje se ne smiju utvrivati temeljem odredbi materijalnog kaznenog prava kojima se zatiuje privatni ivot graana- tako se ne smije utvrivati istinitost negativnih tvrdnji o osobnom ili obiteljskom ivotu neke osobe kod kaznenog djela iznoenja osobnih ili obiteljskih prilika.injenice koje sud u pravilu nee utvrivati su: notorne injenice (ope poznate injenice) no u sluaju dvojbe e se i one utvrivati; injenice presumpcije to su injenice ije se postojanje pretpostavlja. Dijele se na prirodne i pravne. Prirodne presumpcije su stvorene spoznajom da neke injenice u ivotu redovito postoje (npr. okrivljenik je ubrojiv, ali se ta injenica moe obarati). Pravne presumpcije odreene su pravnim propisima kojima se pretpostavlja postojanje neke injenice. Dijele se na procesno pravne (odreene procesnim kaznenim pravom), materijalnopravne presumpcije (odreene materijalnim kaznenim pravom). Ove presumpcije mogu biti neoborive (npr. apsolutno bitna povreda kaznenog postuka utjee na presudu) te oborive (presumpcija okrivljenikove nevinosti).Presumpcija estitosti je najvanija materijalnopravna presumpcija, vrijedi kod kaznenog djela klevete. Kod ovog djela pretpostavlja da je oteenik (privatni tuitelj jer se radi o kaznenom djelu za koje se progon vri po privatnoj tubi) estit ovjek, dakle da tvrdnje koje su za njega navedene, a tete njegovoj asti i ugledu nisu tone. Tu je teret dokaza na okrivljeniku.Kakav je odnos presumpcije okrivljenikove nevinosti i presumpcije estitosti? One se meusobno iskljuuju presumpcija estitosti iskljuuju presumpciju nevinosti u kaznenom postupku koji se vodi zbog kaznenog djela klevete. Kod presumpcije okrivljenikove nevinosti teret dokaza je na ovlatenom tuitelju, dok je kod presumpcije estitosti teret dokaza na okrivljeniku stoga se u istoj kaznenoj stvari nikad ne mogu primjeniti obje presumpcije. One su u odnosu specijaliteta odredba o presumpciji okrivljenikove nevinosti je openita, dok je odredba o presumpciji estitosti oteenika specijalna.3.2 NAINI UTVRIVANJA INJENICA

Postoje 4 naina utvrivanja injenica:

1. utvrivanje injenica vlastitim opaanjem tijela kaznenog postupka;2. utvrivanje injenica putem iskaza svjedoka i vjetaka;3. utvrivanje injenica putem isprava;4. utvrivanje injenica pomou tehnikih registracija injenica.3.2.1 Utvrivanje injenica vlastitim opaanjem (oevid)

Utvrivanje injenica vlastitim zapaanjem je najpouzdaniji nain utvrivanja injenica posebno kada injenice utvruje ono tijelo koje e temeljem takvih injenica donijeti odluku. Oevidom se injenice u postupku utvruju ili razjanjavaju opaanjem vlastitim osjetilima ili pomagalima.Radi provjere izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su vane za razjanjenje stvari sud, na prijedlog stranke moe odrediti rekonstrukciju dogaaja ili pokus (sudski eksperiment). Rekonstrukcija se obavlja tako da se ponove radnje ili situacije u uvjetima uz koje se prema izvedenim dokazima dogaaj odvijao. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili okrivljenika radnje ili situacije razliito prikazane, dogaaj e se, u pravilu, rekonstruirati posebno sa svakim od njih. Pokus se poduzima da bi se ispitao utjecaj odreene okolnosti na odreenu stvar, stanje ili odnos. Rekonstrukcija i pokus se ne smiju obavljati na nain kojim se vrijea javni red ili moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi. Pri rekonstrukciji i pokusu mogu se, prema potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi.

Tijelo koje obavlja oevid, rekonstrukciju ili pokus moe zatraiti pomo strune osobe kriminalistiko-tehnike, prometne ili druge struke, koja e, prema potrebi, poduzeti i pronalaenje, osiguravanje ili opisivanje tragova, obaviti potrebna mjerenja i snimanja, izraditi skice ili prikupiti druge podatke. Na oevid, rekonstrukciju i pokus moe se pozvati i vjetak ako bi njegova prisutnost bila korisna za davanje nalaza i miljenja. Tko moe biti nazoan oevidu? Oevidu koji se vri prije poetka postupka ili tijekom istrage mogu biti nazoni tuitelj, oteenik, okrivljenik i branitelj. Oevidu koji se vri tijekom rasprave mogu biti nazone sve osobe koje na raspravi mogu biti jer je tada oevid dio raspravnog postupanja. Ako se oevid vri izvan glavne rasprave, bit e izvjetene stranke i oteenik.

Pojam dokaza ili dokazivanja

Upotreba dokaza u kaznenom postupku se naziva dokazivanjem. Dokaz je izvor saznanja temeljem koga se zakljuuje o postojanju ili nepostojanju neke vane injenice, koja se u kaznenom postupku ne moe utvrditi vlastitim opaanjem.

Stvarni dokazi su fiziki predmeti putem kojih utvrujemo vane injenice, dok su personalni dokazi oni koji se sastoje u iskazivanju osoba.

Dokazi u uem smislu su svi iskazi, isprave i tehnike registracije kojima se pravno relevantne injenice neposredno utvruju, dok su dokazi u irem smislu kako dokazi u uem smislu tako i indicije.

Upotreba dokaza obuhvaa izvoenje i ocjenu dokaza. Izvoenje dokaza jest utvrivanje sadraja dokaza, dok ocjena dokaza znai odluivanje o tome da li vana injenica postoji ili ne postoji.

Sud slobodno ocjenjuje dokaze. U naem postupku se sve injenice mogu utvrivati bilo kojom vrstom dokaza. Formalna dokazna teorija je, kao iznimka, prihvaena:

kad se neka injenica moe dokazivati samo pravomonom presudom, a ne i drugim dokazima. kada se neke injenice mogu dokazivati iskljuivo medicinskim vjetaenjem, a ne i drugim dokazima.

dokazivanje ranije osuivanosti okrivljenika radi primjene materijalno-pravnih odredbi mogue je samo temeljem podataka iz kaznene evidencije.

Teret dokaza

Teret dokaza je pravna obveza dokazivanja odreene injenice koja tereti jedan procesni subjekt, ali vrijedi i za drugi subjekt koji je takoer duan dokazivati istu injenicu.

Tijekom prethodnog postupka teret dokaza je na ovlatenom tuitelju- dravnom odvjetniku, koji mora dokazati postojanje zakonskih uvjeta za pokretanje kaznenog postupka. Iznimka: kad dravni odvjetnik odustane od kaznenog progona onda je teret dokaza na supsidijarnom tuitelju.Nakon potvrivanja optunice teret dokaza je na strankama (ovlateni tuitelj i obrana) ali i na sudu koji sada ima suenu mogunost predlaganja i izvoenja dokaza suene minkvizicijska maksima.Presumpcija okrivljenikove nevinosti iskljuuje pravnu obvezu okrivljenika da dokazuje vlastitu nevinost. Stvarna potreba okrivljenika da dokazuje svoju nevinost koja nije predviena pravom, naziva se materijalnim teretom dokaza.

Ipak postoji jedan sluaj kad je teret dokaza na okrivljeniku. To je povezano uz KD klevete zbog prihvaanja presumpcije estitosti.

Zabranjeni naini dokazivanja

Neki naini dokazivanja su ipak neprihvatljivi, pa ih se zakonom izriito zabranjuje. Takve naine nazivamo zabranjenim nainima pribavljanja dokaza. Zabranjeni naini pribavljanja dokaza zakonom su izriito odreeni. Tako se zabranjuje pribavljanje iskaza okrivljenika i svjedoka: silom, prijetnjom, obmanom ili slinim sredstvima;

sugestivnim ili kapcioznim pitanjima;

primjenom medicinskih intervencija kojima se utjee na volju.

U nekim sluajevima nije jasno smije li se odreeni nain koristiti ili ne smije. Tada govorimo o dvojbenim nainima pribavljanja dokaza. Meu te naine spada upotreba poligrafa i drugih psihologijskih metoda.U nas je prihvaeno stajalite o upotrebi poligrafa kao pomonog istranog sredstva, budui da njegova primjena moe posredno dovesti do dokaza, ali poligram (zapisnik o poligrafskom testiranju) nije dokaz sam po sebi. Prema ZKP-u, redarstvane vlasti mogu primijeniti poligrafsko testiranje kao izvidnu radnju. Pritom Zakon o policiji (l. 46. i 47.) propisuje da je policijski slubenik ovlaten nad osobom od koje trai obavijesti primijeniti poligrafsko ispitivanje nakon to osobu upozna s radom ureaja i nakon to osoba izrazi pisanu suglasnost. Poligrafskom testiranju ne smije se podvrgnuti osoba koja je pod utjecajem alkohola ili droga, koja ima ozbiljna srana oboljenja, osoba u stresnom stanju, osoba koja uzima lijekove za smirenje, koja pokazuje vidljive znakove duevne bolesti ili poremeenosti, trudnica, itd.

U postupku se ne mogu upotrijebiti samo oni dokazi pribavljeni na zabranjeni nain kod kojih je to izriito navedeno.

Nezakoniti dokazi

Nezakoniti dokazi su dokazi koji su pribavljeni krenjem Ustava, zakona ili meunarodnog prava kojima se jami pravo obrane, prava na dostojanstvo, ugled i ast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota kao i oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izriito predvieni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

Nezakoniti dokazi u kaznenom postupku ne mogu posluiti kao temelj sudske odluke.

Dokazi na kojima se ne moe temeljiti sudska odluka nazivamo pravno nevaljalim dokazima.

Klasifikacija:

1) Pravno nevaljali dokazi pribavljeni na zabranjen nain to su dokazi na kojima se, upravo zbog zabranjenog naina pribavljanja, ne moe temeljiti sudska presuda. To su sljedei dokazi:

a. izjava ili priznanje okrivljenika:

dobiveno silom, prijetnjom ili drugim slinim sredstvima;

dobiveno obmanom, te pomoi sugestivnih ili kapcioznih pitanja;

dobiveno primjenom medicinskih intervencija;

b. iskaz svjedoka ako je:

iznuen silom, prijetnjom ili drugim slinim sredstvima;

dobiveno obmanom, te pomoi sugestivnih ili kapcioznih pitanja;

dobiveno primjenom medicinskih intervencija;

2) Ostali pravno nevaljani dokazi su:

a. dokazi pribavljeni povredama odreenih temeljnih prava i sloboda (krenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava obrane, prava na dostojanstvo, ugled i ast te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota).

b. dokazi pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka koji su ZKP-om izriito predvieni, meu koje moemo ubrojiti:

- iskaz okrivljenika ako je:

pribavljen bez prethodnih upozorenja;

pribavljen bez nazonosti branitelja, a ne radi se o sluaju kad je to doputeno;

prilikom iskazivanja proputeno unoenje u zapisnik izjava okrivljenika o koritenju prava da uzme branitelja;

- iskaz svjedoka ako je:

ispitana osoba koja se ne moe ispitati kao svjedok;

ispitana osoba koja ne mora svjedoiti, a nije na to upozorena ili se izriito odrekla toga prava ili je upozorena i odrekla se, ali to nije uvedeno u zapisnik;

ispitan maloljetnik koji ne moe shvatiti znaenje prava da ne mora svjedoiti;

- iskaz vjetaka ako je:

vjetaenje izvrila osoba koja ne moe ili ne mora biti svjedok;

vjetaenje izvrio oteenik;

vjetaenje uzroka smrti izvrio lijenik koji je lijeio umrloga;

- dokaze pribavljene mjerama privremenog ogranienja ustavnih prava i sloboda ako su te mjere poduzete bez naloga istranog suca ili suprotno zakonskim uvjetima i odreenom trajanju;

- dokaze pribavljene pretragom ako je pretraga suprotno zakonu obavljena bez propisanog sudskog naloga ili osoba koje joj moraju biti nazone;

c. dokazi za koje se saznalo putem nezakonitih dokaza;

d. dokazi pribavljeni policijskom operativno-kriminalistikom (neformalnom) djelatnou.

Pravna posljedica postojanja pravno nevaljanog dokaza je: ako takav dokaz nije bio dostupan tijelu koje odluuje, on e se izdvojiti iz spisa, a ako jest, on e biti razlog za pobijanje presude.

ISKAZ OKRIVLJENIKA

Pravni poloaj okrivljenika u kaznenom postupku je dvojak:

1. Okrivljenik je stranka u postupku I moraju mu se priznati znaajna prava radi uinkovite obrane I ravnopravnog poloaja prema ovlatenom tuitelju.

2. Okrivljenik je izvor saznanja o vanim injenicama/ dokazno sredstvo pa mu se namee dunost (obvezna nazonost na raspravi).

Kako okrivljenik moe posluiti kao izvor saznanja u kaznenom postupku, kroz povijest su se definirala 4 razliita odgovora:

Okrivljenik nije duan iskazivati , ali ako eli moe= akuzatorsko stajalite, okrivljenik ima samo dunost odazvati se pozivu suda, ali se moe pojaviti u ulozi svjedoka u vlastitoj stvari pa e biti duan istinito odgovarati na pitanja. Kod nas okrivljenik kao takav svjedok nije poznat!

Okrivljenik je duan istinito iskazivati pa se na to moe I prisiliti= inkvizirotno stajalite koje je rezultiralo primjenom torture. Okrivljenik se primjenom torture prisiljavao sve dok ne bi kazao ono to je ispitiva smatrao istinitim.

Okrivljenik je duan istinito iskazivati ali se na to ne moe prisliti= prelazak u mjeoviti tip kaznenog postupanja, inkvizitorni nain ali primjena torture vie nije mogua.

Okrivljenik nije duan iskazivati ali mu se pitanja mogu postaviti I on na njih moe odgovarati= mjeoviti tip kaznenog postupka, pravom se ne moe traiti iskazivanje na vlastitu tetu.

Iskaz okrivljenika kao izvora saznanja u naem pravu se temelji na dvije suprotne postavke:

a) Okrivljenik nije duan iskazivati, pa mora biti upozoren da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. Ako bi bio ispitan bez ovog upozorenja njegov iskaz bi bio pravno nevaljan dokaz= pravo na utnju.

b) Unato priznavanju okrivljenikova prava na utnju zakonodavac normira pravo razliitih sudionika u kaznenom postupku dag a ispituju usmeno.

Okrivljenik moe lano iskazivati (nije pravno duan istinito iskazivati) I zato nee biti odgovoran uz dvije iznimke:

1. Ako je dao laan iskaz na kojem se temelji konana odluka= ovo stajalite nije prihvatljivo jer ograniava okrivljenikovo pravo na obranu.

2. Ako je iskazujui lano prijavio drugu osobu kao poinitelja kaznenog djela= stajalite je prihvatljivo jer se ne doputa nekanjeno okrivljavanje nevine osobe.

La se okrivljeniku tolerira ali svjedok, vjetak, tuma ako daju laan iskaz odgovaraju za kazneno djelo davanja lanog iskaza.

ISPITIVANJE OKRIVLJENIKA

1. Pretkazneni stadij (izvidi kaznenih djela I istraga) osumnjienika moe ispitivati policija:

Neformalan nain- rezultat takvog ispitivanja se ne moe smatrati pravno valjanim dokazom,

Formalna procesna radnja- rezultat takvog ispitivanja ima snagu pravnog valjanog dokaza, po prethodnom prijedlogu dravnog odvjetnika I uz odobrenje suca istrage. Ispitivanju mora biti pristutan sudac istrage I branitelj ime se osigurava zatita prava okrivljenika.

2. Istraga= sve do okonanja istrage vri dravni odvjetnik ili istraitelj.

3. Na raspravi= ovisi o tome kako se okrivljenik oitovao u optunici, ako se oitovao da se smatra krivim ispitat e se na poetku kaznenog postupka, a ako se oitovao nevinim ispitivat e se na kraju dokaznog postupka.

Pravno nevaljan dokaz iskaza okrivljenika u sluajevima:

a) Ako je rezultat primjene zabranjenih naina pribavljanja dokaza,

b) Ako je iskaz pribavljen bez prethodnih upozorenja,

c) Ako je pribavljen bez nazonosti branitelja, a to nije doputeno,

d) Ako je proputeno unoenje u zapisnik upozorenja o pravu okrivljenika na branitelja.

PRVO ISPITIVANJE OKRIVLJENIKA Obavlja se prije podizanja optunice I detaljno je reguliran zakonom:

1. Uzimaju se osobni podaci koji imaju znaaj za odmjeravanje kazne.

2. Upozorava se okrivljenika na dunost odazivanja na poziv te da obavijesti sud o promjeni adrese, ili e biti prisilno doveden.

3. Tijelo provoenja ispitivanja upitat e ga je li primio pisanu pouku o pravima, ako jest je li pouku razumio. Ako nije primio pouku, tada e to uiniti prije zapoinjanja prvog ispitivanja I okrivljenik e potpisati pisanu izjavu o primanju.

4. Realizacija prava na branitelja= okrivljenik ima pravo na branitelja po vlastitom izboru koji e biti prisutan ispitivanju, izjava okrivljenika o branitelju se unosi u zapisnik. Ako je obrana obvezna( ako se vodi redoviti kazneni postupak) tijelo koje provodi ispitivanje omoguit e okrivljeniku da uzme vlastitog branitelja I u tu svrhu zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije do 3 sata. Ako je vidljivo da nee doi u tom roku, tijelo e omoguiti okrivljeniku da uzme branitelja s liste deurnih branitelja koje sastavlja upanijsko dravno odvjetnitvo I dostavlja sudu, dravnom odvjetniku I nadlenim policijskim upravama. Vrijeme zastajanja se upisuje u zapisnik I ne rauna se u zakonski rok za dovoenje sucu istrage. Ako nije uzeo branitelja s liste postavit e mu se branitelj po slubenoj dunosti. Ako se okrivljenik pri prvom ispitivanju odrekao prava na branitelja, a na kasnijem ispitivanju izjavi da hoe uzeti branitelja ispitivanje se prekida, u zapisnik se unosi razlog prekida, okrivljeniku se omoguava pozivanje branitelja ali najdulje na 2 sata. Ako ne doe u tom roku, ispitivanje se nastavlja bez branitelja I to e se zabiljeiti u zapisnik.

5. Mogunost angairanja tumaa= ako je okrivljenik stranac, tijelo kaznenog postupka omoguit e mu tumaa. Ako je okrivljenik gluh, pisano e mu se postavljati pitanja, ako je nijem pisano e odgovarati. Ako se ispitivanje ne moe obavljati na taj nain, pozvat e se osoba kao tuma koja se s njim moe sporazumjeti.

6. Okrivljenika treba upoznati sa kaznenim djelom I dokazima koji mu se stavljaju na teret.

7. Obveza audio-video snimke= tijelo koje provodi ispitivanje, osim upozorenja I pouke o pravima, u zapisnik unosi I upozorenje da se vri snimanje I da se moe koristiti kao dokaz u postupku.

Tijelo koje provodi ispitivanje navest e podatke koje mora sadravati zapisnik o ispitivanju, podatke o snimanju, a zatim e oznaiti poetak, prekid, nastavak I zavretak ispitivanja. U zapisnik ispitivanja koje se snima ne unosi se iskaz okrivljenika, izrauju se 3 snimke, jedna se peati I predaje sucu istrage na uvanje. Zapeaeni omot potpisuje osoba koja je provela ispitivanje, okrivljenik, branitelj ako je prisutan I struna osoba koja je provela snimanje. Po jedna snimka se predaje dravnom odvjetniku I okrivljeniku.

Snimanje ima zatitnu funkciju ( bez prisile prema okrivljeniku) I dokaznu funkciju ( verbalno iskazivanje okrivljenika). Obveza snimanja drugih ispitivanja ne postoji.

Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti potuje osoba okrivljenika. Okrivljenik se ispituje usmeno, osim kada sudjeluje I tuma. Prema okrivljeniku se ne smije upotrijebiti sila, prijetnja, obmana ili druga slina sredstva da bi se dolo do njegove izjave ili priznanja.

Okrivljeniku se pitanja postavljaju jasno, razumljivo I odreeno uz 2 znaajne zabrane:

1. Bez postavljanja KAPCIOZNIH PITANJA= pretpostavka da je okrivljenik priznao neto to ustvari nije istina.

2. Bez SUGESTIVNIH PITANJA= pitanja u kojem je ve sadrana uputa za odgovor.

Mogunost suoenja= okrivljenik moe biti suoen sa svjedokom ili drugim okrivljenikom ako se njihovi iskazi ne slau o vanim injenicama, dodatna procesna radnja kojom se provjerava vjerodostojnost iskaza. Suoeni se posebno ispituju o okolnosti o kojoj se njihovi iskazi meusobno ne slau, a odogovor se unosi u zapisnik. Suoavaju se max 2 osobe istovremeno, snima se audio-video ureajem te se snimka prikljuuje zapisniku. Ne mogu biti upotrijebljeni kao dokaz u postupku ako je postupano protivno odredbama.

ISKAZ SVJEDOKASvjedok =osoba protiv koje se ne vodi kazneni postupak, ali zna neto o injenicama koje se u postupku utvruju, pa je pozvana da pred tijelima kaznenog postupka takvo saznanje o injenicama iznese.

Elementi svjedoka:

Vjerojatnost da neto zna o injenicama vanim za kazneni postupak,

Tijelo kaznenog postupka ga poziva dad a svoj iskaz,

Osoba razliita od okrivljenika. Okrivljenik ne moe biti svjedok u vlastitoj stvari u naem pravu. Oteenik (supsidijarni I privatni tuitelj) je iznimka.

Uloga svjedoka ima prednost pred drugim ulogama u postupku jer je nezamjenjiv, dok funkcija dravnog odvjetnika ili suca to nije jer ima I drugih osoba sa pravnim znanjem.

OPA OBVEZA SVJEDOENJA:

a) Pravna obveza odazivanja na poziv= svjedok se poziva dostavom pisanog poziva, u kojem e navesti ime, prezime, zanimanje, vrijeme I mjesto dolaska, kazneni predmet u svezi kojega je poziv, naznaku svojstva svjedoka I upozorenje o posljedicama neodazivanja. Pravna je obveza jer postoji sankcija zbog neodazivanja (prisilno dovoenje).

b) Pravna obveza iskazivanja= ako svjedok doe ali nakon upozorenja o posljedicama, bez zakonskog razloga, ne eli svjedoiti, sudac istrage ga moe kazniti novanom kaznom do 50.000 kn ili ga zatvoriti dok ne pristane svjedoiti ili dok njegov iskaz ne postane nepotreban, ili dok se postupak ne zavri, ali najdulje mjesec dana.

c) Istinito iskazivanje= duan je rei sve to o predmetu zna, zabranjeno je davanje neistinitog iskaza. Dodatnim ispitivanjima se dolazi do istinitog iskaza.

d) Obveza davanja obeanja o istinitom iskazivanju ako se to zatrai= moralna obveza, bez pravnog znaaja.

IZNIMKE OD OPE OBVEZENE MOGU SE ISPITATI:

a) Osoba koja bi iskazom povrijedila obvezu uvanja tajnosti podataka,

b) Branitelj okrivljenika,

c) Suooptuenici u spojednom kaznenom postupku,

d) Vjerski ispovjednik o ispovjedi.

OSLOBOENI OBVEZE SVJEDOENJA:

a) Osoba s kojom je u br