Povijest Dubrovačke Diplomacije

8/17/2019 Povijest Dubrovačke Diplomacije

1/35

Povijest dubrovačke diplomacijeZavršni rad


2/35

Sadržaj

Uvod 11. Razvoj Dubrovačke Republike2

1.1. Državna obilježja..................................................................................7

1.2. Grb i novac.........................................................................................10

3. Ustrojstvo političke vlasti 12

3.1. arodna skup!tina............................................................................. 13

3.2. "eliko vije#e i $enat %"ije#e u&oljeni'(..............................................13

3.3. )nez i *alo "ije#e..............................................................................1+3.3.1. ,ajni!tvo.......................................................................................1-

+. Diplo&atska služba Dubrovačke Republike1

+.1. Dubrovački diplo&atski predstavnici.................................................1/

+.1.1. zvanredni ad 'oc predstavnici....................................................20

+.1.2. oklisari 'arača............................................................................22

+.1.3. Drao&ani &ladi#i od jezika.......................................................2+

+.1.+. 4ere&onijal..................................................................................25

5. )onzularni dužnosnici 2/

6aključak 31

iteratura 32

2


3/35

Uvod

U ovom radu govoriti ćemo o diplomaciji Dubrovačke Republike, o tome kako

se razvijala, funkcionirala i uspijevala u turbulentnim vremenima očuvati republiku. Ta

je tema već desetljećima inspiracija povjesničarima, politolozima i drugim autorima koji

kroz razne aspekte analiziraju diplomaciju Dubrovačke Republike i njene velike

rezultate. Plodovi te diplomacije bili su najočitiji u opstojnosti republike unatoč tekim

okolnostima u kojima se nalazila. !a vjetrometini interesa veliki" sila odr#ala se krozstoljeća najvie za"valjujući svojoj iznimno uspjenoj diplomaciji. U radu ćemo

analizirati i gospodarski razvoj republike jer upravo je uspjeno gospodarstvo plod

diplomacije Dubrovačke Republike. $a#no je istaknuti činjenice da je tako mala

dr#avica bila potivana i od veliki" sila, u to vrijeme kada su cijela carstva propadala

gotovo preko noći. Dubrovačka Republika je stajala i opstala u vrlo slo#enim

okolnostima za"valjujući mudrosti i diplomaciji. %kru#ena velikim silama, u u#arenom

kipućem kotlu, kako volim osobno nazvati taj polo#aj Dubrovačke Republike, sa

jugoistoka %smansko &arstvo i zapadni krćanski svijet, posvuda samo sirova uporaba

sile i #elja za osvajanjima i rat. Dubrovačka Republika se bori mačem diplomacije, i

doista uspijeva opstati dugo vremena i nakon to su i mnogo veće sile nestale s tadanje

političke karte svijeta. U radu sam analizirao ustrojstvo vlasti i organe Dubrovačke

Republike i naravno diplomaciju nekada moćne i poznate Republike. Dubrovački

diplomati su bili uglavnom iz imućni" i ugledni" obitelji, a jedan od najpoznatiji" i

najznačajniji" svakako je Ru'er (oković. (io je poznat kao znanstvenik, a i istinski

europejac koji je kao diplomata djelovao u Rimu, )ondonu, Parizu, &arigradu i *ilanu.

%rganizacija i rad dubrovačke diplomacije temeljila se na redu, disciplinu i iznad svega

odanosti, odnosno lojalnosti Dubrovačkoj Republici. %no to osobito treba naglasiti,

kada govorimo o diplomaciji republike, jeste činjenica da je u toj dr#avnoj djelatnosti

Dubrovačka Republika bila vrlo blizu $enecijanske diplomacije. + obzirom da je

moderna diplomacija utemeljena u renesansnoj taliji koja je u to vrijeme bila

predvodnik njenog razvoja ta činjenica najbolje ilustrira koji je značaj razvoju

diplomacije davala Dubrovačka Republika.

3


4/35

1. Razvoj Dubrovačke Republike

-ada je kralj )udovik adarskim mirom pod vlast i kontrolu stavio mletačku

Dalmaciju napete tenzije izme'u *letačke Republike i Ugarskoga -raljevstva

nastavljale su se zatezati jer )udovik je #elio Dalmaciju koju bi ujedinio sa /rvatsko 0

Ugarskim kraljevstvom. Teritorijalno se uklapala i graničila s /rvatsko 0 Ugarskim

teritorijem a Dalmacija je otvarala mogućnost trgovine i plovidbe 1adranom. +amo je

bilo pitanje kada će stvari u tom smjeru zaku"ati. Tijekom 2345. 6odine kralj

)udovik je zaratio protiv *letačke republike a onda je doveo ujedinjene banske vojske

pod zidine dalmatinski" gradova. Pobijedio je u ratu protiv *lečana vratio i oslobodio

dalmatinsku obalu koja je do tada bila pod mletačkom vlaću. Upravo su takve

okolnosti značile zeleno svjetlo za dalmatinske gradove da se oslobode mletačke

vladavine i mletački" -nezova. 7Potaknuti nji"ovim dolaskom, +plićani i Trogirani

istjerali su u srpnju 2348. 6odine mletačke knezove, u prosincu jo iste godine to su

učinili i 9ibenčani, adrani, a potom i (račani, /varani te, u svibnju 234:. 6odine

Dubrovčani.;2 U to vrijeme Dubrovačka Republika istupa prema svojim temeljima

pravne dr#ave i suverene iznutra i izvana. %nolikog suvereniteta koliki je mogao biti u

tom povijesnom kontekstu. !ajjače oru#je koje je Dubrovnik posjedovao bila je

diplomacija i diplomatske sposobnosti, ali i odani du#nosnici, 7ako mnogi starog

Dubrovčanina zamiljaju kao lukava diplomata, ipak je njegova glavna karakteristika

bila fanatična odanost domovini. !ije bio rijedak slučaj da dubrovački plemić odlazi u

diplomatsku misiju sa spoznajom da se najvjerojatnije neće vratiti #iv.;


5/35

7Prvi cilj bio je ući u novu političku zajednicu kao corpus separatum, ne zato to

Dubrovčani ne bi osjećali pripadnost Dalmaciji, već zato da bi sačuvali autonomiju i

osobite drutvene odnose unutar monar"ije. Druga va#na stvar bila je sačuvati pravo

trgovine u +rbiji i (osni, unatoč nji"ovim sukobima sa ugarskim kraljem. Treće to su

"tjeli postići bilo je priznanje prava na proirenje teritorija.; 3 Temelji su postavljeni

poznatim $iegradskim sporazumom

"ttp?@@be"ar."r@ApBcontent@uploads@


6/35

Tim dokumentom omogućen je Dubrovniku i teritoriji koji je priznat, i to da mogu sami

birati svoga -neza, =pod uvjetom da on nije *lečanin>. U tom slučaju nji"ov -nez bio

neprijatelj krune a to nije bilo dopustivo. a samostalnost Dubrovačke Republike

izborili su se sami uz pomoć diplomacije. %d sami" početaka samostalnosti vidimo

efikasnost dubrovačke diplomacije. Republika je gra'ena poniznoću diplomata. Eli to

to su diplomatski poslanici bili ponizni to je zapravo bio diplomatski potez jer kako

ka#u, sa rogatim se ne valja bosti, pa su tako oni ukazali potovanje Ugarskom

-raljevstvu i #elju mada ne tako skromnu, da Dubrovnik priznaju kao autonomnu

dr#avu. Dubrovnik je pored autonomnosti jo i bio u gospodarski zlatnom dobu

7Dubrovnik je doao pod vr"ovnu vlast i zatitu ugarsko 0 "rvatski" kraljeva sve domo"ačkog poraza godine 24


7/35

i pol stoljeća. !jezini atributi dr#avnosti vrlo su jasni? ima svoj dr#avni teritorij i

dr#avne granice, vlastito stanovnitvo koje nastanjuje taj teritorij, vlastiti pravni poredak

i organizaciju dr#avne vlasti, djeluje u skladu s tadanjim normama u me'unarodnim

odnosima.; 5 vanjski suverenitet tako'er a to jest? priznanje kao dr#ave od drugi"

dr#ava a i priznavanje drugi" dr#ava te sklapanje ugovora sa drugim dr#avama,

primanje diplomatski" i konzularni" predstavnika, samostalnost u odlučivanju u

odnosima sa drugim dr#avama. „-ao mala zemlja bez vojne sile Dubrovnik se odr#ao

tra#eći zatitu moćni" dr#ava, poput Ugarsko 0 /rvatskog kraljevstva, pape,

panjolskog kralja i na kraju Turske. Usprkos priznavanju 7vr"ovne zatite; prvo

Ugarsko B /rvatskog -raljevstva, a potom Turske, Dubrovačka Republika uspjela jeuspostaviti i sačuvati tijekom stoljeća sve relevantne sastavnice dr#avne suverenosti.;8

Tako'er je bitno neto reći i o veoma razvijenome gospodarstvu u Dubrovniku u to

vrijeme. 7Temelj gospodarstva Dubrovnika činila je posrednička trgovina i pomorstvo,

ali i obrt i veleobrt. U 24. st. %rganiziraju se prve radionice za proizvodnju sukna, stakla

i sapuna.;: Dubrovačka Republika je bila smjetena uz more to je bio jako pogodan

polo#aj za pomorsku trgovinu i pomorstvo naravno. Trgovalo se rudarskim proizvodima

te stočarskim proizvodima, ratarskim dobrima poljodjelskim a i manufakturnom robom. !ajva#nija su bila poljoprivredna dobra poput vinarstvo, kao i izvoz soli i začina. %d

zanatske djelatnosti bilo je razvijeno zlatarstvo jer se upravo zbog razvijene trgovine u

Dubrovniku akumuliralo prilično bogatstvo. %sobito je prije svega bilo va#no

pomorstvo i pomorska trgovina. 7Dosta autora smatra da je dubrovačka trgovinska

mornarica bila jedna od najjači" u +redozemlju 0 s vie od 2CC brodova.; G !eki izvori

govore o neto preciznijoj brojci brodova u dubrovačkoj mornarici to iznosi 2:C

brodova a postoji i podatak da je ona bila treća u cijelome svijetu to je zapanjujuće.

naravno Dubrovnik je tada bio trgovinska sila i zbog toga u njemu su se za"valjujući

trgovini i pomorstvu akumulirala znatna financijska sredstva.

- B>R)?"@ $.8 ,anjska politika Dubrovačke Republike "primjermeđunarodne suradnje i diplomatske vjetine' u- olitička &isao "ol. +- o.+ 2010. $tr. 20+.7 sto. $tr. 203.

'ttp899:::.&eetdubrovnik.co& Dubrovačka republika od procvata donastanka %3. . 2015.(/ B>R)?"@ $.8 Diplomacija i diplomatska profesija. str. 37.

7

http://www.meetdubrovnik.com/http://www.meetdubrovnik.com/


8/35

Dubrovačka Republika prije 2:C:. godine. =dolazak Hrancuza kraj Republike>

"ttps?@@upload.Aikimedia.org@Aikipedia@commons@e@[email protected]

9to se tiče Dubrovnika i samoga utvr'enog grada okru#enog zidinama i okolice koja je

priznata Dubrovačkoj Republici teritorijalno ranije smo spominjali manjak vojne sile i

ljudstva. 7Dubrovnik nikad nije po broju stanovnika predstavljao neku snagu. Prema

slu#benim podacima pred pad Republike imao je 32.


9/35

tako'er govoriti u nastavku. !astanak zastave kao obilje#ja Dubrovačke Republike usko

je vezan uz +v. $la"a parca22 Dubrovačke Republike.

7Prema Dubrovačkim analistima grad je G8


10/35

grad, objasnili su kako su samo doli da se opskrbe vodom, te kako bi nastavili ići

svojim putem prema istoku.

7Tu nakanu prokazao je dubrovačkom senatu +tojko, #upnik crkve +v. +tjepana, kojemu

je u jednoj viziji otkrio nakanu *lečana sv. $la"o =(la#> biskup i mučenik iz +abaste

=godine 323. U -apadociji, *ala Ezija>, po struci liječnik.;28 tako su Dubrovčani

odbili podmukao napad *lečana. uvidjevi va#nost koju je imala vizija svetoga $la"a

u izbjegavanju katastrofe koja je bila na pomolu odlučeno je da će sveti $la"o biti

priznat kao Dubrovački parac 0 svetac zatitnik. tako je sveti $la"o postaotradicionalno pri"vaćen zatitnik Dubrovačke Republike i dr#avni simbol na zastavi

Republike. astava je bila bijele boje sa likom svetoga $la"a u sredini sa 7+.(.;2:

inicijalima =+ sa desne i ( sa lijeve strane lika svetoga $la"a.>

astava Dubrovačke Republike sa likom svetoga $la"a dubrovačkog parca.

"ttps?@@upload.Aikimedia.org@Aikipedia@"r@F@F3@astavadbkBrepsvBvla"o.jpg

7Dubrovčani odbiju podmukli napad *lečana, a sv. $la"a izaberu za svog pokrovitelja i

parca, )ik mu postave na zidine prema svim stranama svijeta, na dr#avne zastave, novac

17

'ttp899:::.portaloko.'r 0ako je počelo tovanje dubrovačko* parca sv.,la1a %+. . 2015.(1 S.!. ; nicijali koji označavaju $vetoa "la'a %Blaž( $t. Blaž.

10

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/4/43/Zastava_dbk-rep_sv-vlaho.jpghttp://www.portaloko.hr/http://www.portaloko.hr/https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/4/43/Zastava_dbk-rep_sv-vlaho.jpg


11/35

i jarbole.;2G tako iz legende bila ona stvarna ili ne, rodi se neto stvarno utemeljeno na

legendi ali čvrsto, simbol Dubrovačke republike.

1.". #rb i novac

-ako smo već naveli Dubrovačka Republika je priznavala ostale dr#ave kako bi

i sama bila priznata. -ljuč je bila mudrost i poniznost na koju nitko nije ostajao

ravnoduan. Tako je Dubrovnik priznao vlast Ugarskoga kralja )udovika En#uvinca i

ugarski grb kao vlastiti grb Republike. To je bio jo jedan diplomatski potezDubrovačke Republike jer su uz počasti priznavanja vlasti kralja )udovika En#uvinca

jo dodatno pokazali poniznost i potovanje preuzimanjem ugarskog grba. !a jarbole

brodova dubrovačke mornarice bilo je zabranjeno istaknuti bilo koju zastavu osim

Ugarskog grba koji je uzet i kao grb Dubrovačke Republike i zastave Dubrovačke

Republike o kojoj smo već ranije govorili, sa likom svetoga $la"a. 76rb grada je njegov

povijesni grb, koji se sastoji od tita oblika izokrenute kruke, s osam izmjenični" i

crveni" i srebreni" =bijeli"> greda, sa desne strane tita je #ezlo, a sa lijeve mač =gledano

"eraldički>, koji se me'usobno ukri#uju. Povr" tita nalazi se u crvenom kraljevska

zlatna kruna.;


12/35

"ttps?@@upload.Aikimedia.org@Aikipedia@commons@t"umb@


13/35

pečat tako'er kao i novac imao je sliku svetoga $la"a u jednoj verziji, i u drugoj

zidine dubrovačke, =mali i veliki pečat.>

$. Ustrojstvo političke vlasti

Politička vlast Dubrovnika bila je ure'ena i prije nego je postao Republika.

7-ao to je spomenuto korijen je dubrovačke diplomacije u dalekoj prolosti i već u

+tatutu iz 2


14/35

'ttp899leksikon.&uzejA&arindrzic.eu9:pAcontent9uploads9201+90-9statutA300E23/.jp

$.1. %arodna skupština

$eć ranije na početku ovoga dijela spomenuli smo narodnu skuptinu koja je

pri"vatila +tatut, zakonik Dubrovnika koji je pret"odno odobren od strane $elikog i

malog $ijeća. 7$eć u jedanaestom stoljeću, dok je Dubrovnik bio pod (izantom, izvori

spominju narodnu skuptinu, kao skup svi" gra'ana grada, koja je davala pristanak na

zakone to i" je donosila vlastela.;R)?"@ $.8 Diplomacija i diplomatska profesija. str. 3.

1+


15/35

punoljetni a tada je to bilo od osamnaest ili dvadeset godina. !aravno nji"ovo ime

prezime i podrijetlo su se provjeravali striktno a i godine starosti tako'er, a i morali su

biti iznimno kolovani i imati potvrde o tome a i o dobrom ponaanju. 7To je dr#avno

tijelo donosilo zakone, rjeavalo dr#avnopravna pitanja i biralo sve magistrate i

slu#benike.;, o

tome bi odlučivao +enat i nagra'ivao dobre diplomate a i smjenjivao one koji ne bi

zabilje#ili nikakav uspje".

$.$. +nez i ,alo &ije'e

25 'ttp899leksikon.&uzejA&arindrzic.eu Dubrovačka Republika %5. . 2015.(2-

B>R)?"@ $.8 Diplomacija i diplomatska profesija.3 str. 3.27 'ttp899:::.zzjzdnz.'r ekad u Dubrovniku %5. . 2015.(2 B>R)?"@ $.8 Diplomacija i diplomatska profesija.3 str. 3.

15

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/http://www.zzjzdnz.hr/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/http://www.zzjzdnz.hr/


16/35

7*alo $ijeće je nadziralo sve zaključke $elikog vijeća i +enata nadziralo moral,

predstavljalo dr#avu i primalo u audijenciju poslanike.;


17/35

Dvor, osim u odre'ene dane.;3F $a#no je tako'er reći da -nez tako'er nije bio

nepovrediv, moglo ga je se suditi i sankcionirati.

!a slici -ne#ev Dvor u Dubrovniku. *jesto na kojemu je boravio odabrani -nez.

"ttps?@@upload.Aikimedia.org@Aikipedia@commons@F@Fe@+ponzapalace.jpg

7U dvoru je stanovao knez u vrijeme jednomjesečnog mandata. Palača je imala dvoranu

za *alo vijeće, $ijeće umoljeni", stan za kneza, sudnicu, ured, bilje#nitvo, zatvore,

oru#anu i skladite. z -ne#eva dvora ulazilo se u palaču $elikoga vijeća, a nad

očuvanim ulaznim vratima natpis? Ovliti privatorum publica curate, =aboravite

privatne, bavite se dr#avnim poslovima>.;34 U petnaestome stoljeću desila se eksplozija

baruta u oru#arnici uslijed čega je kne#ev dvor bio otećen, obnovljen je i na njemu je

tada iscrtano, istaknuto i najuočljivije djelo, kiparsko djelo Petra *artinova, kipara koji

je na kapitelu trijema isklesao lik 7 Asklepija“36 grada je nakon svoje prve obnove

do#ivjela istoga stoljeća jo jednu eksploziju baruta i neka otećenja, a potom potres

2558. godine koji je pogodio Dubrovnik. %bnova -ne#eva dvora trajala je trideset

puni" godina. +voju izvornu funkciju -ne#ev dvor zadr#ao je sve do 2:C:. 6odine kada

su Hrancuzi zauzeli Dubrovnik i ugasili Dubrovačku Republiku. Danas je -ne#ev dvor

povijesni muzej. -ako je i dvor gubio svoju funkciju tako je i -nez, ali samo

povremeno. 7Dubrovački je knez nakon odlaska *lečana iz Dubrovnika u četrnaestome

stoljeću postao politička figura, bez veći" ovlasti, a glede vanjski" poslova imao je

isključivo predstavljačku ulogu.; 38 -ao takva titula -neza odr#ala se sve do i samoga

kraja Republike 2:C:. godine.

3+ B>R)?"@ $.8 Diplomacija i diplomatska profesija. str. 3/.35

'ttp899eEperience.dubrovnik.'r 0ne2ev dvor %-. . 2015.(3- -sklepi Grčki bo liječni!tva.37 B>R)?"@ $.8 Diplomacija i diplomatska profesija.3 str. 3/.

17

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4e/Sponza_palace.jpghttp://experience.dubrovnik.hr/https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4e/Sponza_palace.jpghttp://experience.dubrovnik.hr/


18/35

$.$.1. ajništvo

Dakle da bi se titili podatci i kako bi se spriječilo da informacije koje su va#ne

za Dubrovačku Republiku, ne procure izvan Dubrovnika i ne do'u u pogrene ruke,

brinulo se Tajnitvo. 7U Tajnitvu se predavala sva pota za Tursku sa time da se svako

privatno pismo prvo mora pregledati.;3: To znači da je oprez bio na vrlo visokoj razini i

zatita dr#avni tajni. Tajnitvo je i obavljalo te"nički dio posla oko poslanstava

diplomatski" predstavnika u misije u druge zemlje. Tajnitvo je sastavljalo instrukcije

za poslanika, tako'er svu ostalu papirologiju koja mu je bila potrebna? vjerodajnice,

dopise, potvrde, kurirsko pismo.

(rinuli su se i za ifriranje pisama i dokumenata koji su sadr#avali va#ne informacije

koje nisu smjele doći u ruke stranaca. 7Dubrovačka diplomacija rano poznaje ifru, čija

se uporaba spominje već u petnaestome stoljeću, a najraniji sačuvani primjerak potječe

iz 248F. 6odine, to jeste iz pisma dubrovačkog poklisara 6učetića, akreditiranog kod

francuskog kralja.;3G

-ada bi pismo bilo ifrirano jedan primjerak bi uvijek ostajao uTajnitvu a dok drugi primjerak bio bi poslan na mjesto gdje je već bilo predvi'eno,

Dubrovčani su poznavali nomenklator i u njemu su bili sadr#ani znakovi za raznorazne

pojmove. Tako je orao označavao cara, koplje mornaricu. +ve je bilo u svr"u

ote#avanja deifriranja ukoliko bi pismo palo u pogrene ruke. !ji"ova ifra nije bila

razvijena kako je bila recimo $enecijska. !isu imali sustav za dekodiranje ifri strani"

kurira. $enecija je u tome bila jo daleko naprednija od Dubrovačke republike. 9ifra je

ipak napredovala i slova su bila mijenjana drugim slovima i brojevima po zadanim

vrijednostima. Recimo ako je vrijednost bila broj tri onda bi slovo 7E; bilo u biti slovo

7D;. Takav način ifriranja poznat je kao &ezarova ifra. 9ifra je u to vrijeme bila neto

to su tek poneki poznavali. Dubrovnik je poznavao ifru i neto u tome zaostajao za

vodećom $enecijom.

3 sto str. 3/.3/ sto3 str. ++.

1


19/35

/. Diplomatska služba Dubrovačke Republike

Uz privlačnost teritorijalnog polo#aja i kombinaciju veličine, nedostatka vojnoga

potencijala, i okru#enost s vie veliki" sila, bilo bi se teko odr#ati bez diplomatskeslu#be. 7+am opstanak Dubrovačke Republike se i jest temeljio na vjetom i mudrom

prosu'ivanju te sposobnosti i djelovanju -onzularne i Diplomatske slu#be.; FC U

buktećem kotlu prepucavanja i borbe izme'u krćanskog zapada i %smanskog carstva

točno u sredini svi" zbivanja, Dubrovnik je oslanjajući se na diplomatsku slu#bu

pre#ivljavao na razno razne načine. +ve doga'aje vjeto je okretao u svoju korist gotovo

savrenim procjenama i odlukama. 7Dubrovčani su znali mudro i vjeto procjenjivati i

sve koristiti u obrani svoje neovisnosti i suverenosti te gospodarskog razvitka, slu#eći se

pritom gotovo isključivo diplomatskim sredstvima i diplomatskom vjetinom.;F2

Dubrovnik je radi utvr'enosti bilo teko osvojiti ali ga je bilo teko obraniti i toga su

svi bili svjesni. $jeto su uvjerili %smanlije a i druge va#ne sile, da su im potrebni radi

izvjetavanja ili radi posrednitva u trgovini. Dubrovnik je bio trgovinska sila i bio je

na neki način dragocjen prvenstvo zbog svog geostrategijskog polo#aja. To je

+0 'ttp899:::.&eetdubrovnik.co& Dubrovačka republika od procvata donestanka %7. . 2015.(+1

B>R)?"@ $.8 ,anjska politika Dubrovačke Republike "primjermeđunarodne suradnje i diplomatske vjetine'.3 u? Politička misao, $ol. F5, !o. F,


20/35

Dubrovnik obilato koristio i sura'ivao i sa stokom i apadom, ali sve to u svr"u

opstanka Republike. Dubrovnik je najmanje pomogao drugima, a najvie činio za sebe.

Plaćajući razne naknade i primajući zatite drugi" dr#ava, diplomacijom i novcem

Republika je ostvarila mnoge ciljeve. 7Dubrovčani su nastojali diplomatskom vjetinom

i novcem proiriti svoj teritorij.;F


21/35

(oković je obavljao i razne diplomatske poslove za Dubrovačku Republiku.; FF %n je

bio poslan u )ondon kako bi otklonio ili makar ubla#io sumnje $elike (ritanije da

Dubrovnik pru#a usluge Hrancuskoj i time kri svoju neutralnost. 7Tijekom američkog

rata za neovisnost, 288:. 0 28:3. Hrancuskoj su neki dubrovački brodovlasnici iznajmili

brodove a dubrovačka vlada se opravdala $elikoj (ritaniji prebacivi krivicu na

privatne vlasnike tvrdeći kako nita nije znala o tome;F4. Ru'er (oković je umro 28:8.

godine u *ilanu i iza njega je ostala bogata znanstvena i diplomatska karijera.

Diplomatska profesija sa sobom je u to vrijeme nosila velike rizike. Pri tome se pod

rizicima misli prvenstveno na putovanje do mjesta na koje se moralo stići kako bi se

obavila odre'ena du#nost. bog neizvjesnosti putovanja kurira i nesigurnosti "oće li

pota sigurno stići do primatelja, često je Republika slala i po tri kurira koji su ili

različitim rutama kako bi makar i jedan primjerak stigao na cilj. -uriri su najčeće

putovali samo i nisu privlačili pozornost. +ituacija je bila drugačija s poklisarima

"arača, ako uzmemo u obzir činjenicu da su nosili ogromnu svotu novaca uz sebe

koliko je iznosio "arač. bog toga su bili često praćeni vojnom pratnjom. Putovali su po vrlo opasnim cestama i u vrlo opasnim uvjetima, a bili su često meta razbojnika na

kopnu i gusara ako bi ili morem. *o#e se reći da je najte#i dio za poklisara "arača bio

upravo sam put do &arigrada. atim u opasnosti su se ubrajala i razna oboljenja. 7Eli

nije cijela opasnost bila jedino u razbojnicima. Puno se te#e bilo očuvati od razni"

bolesti. Poneke su periodično pustoile po Juropi, naročito na (alkanu. *alarije je bilo

po svuda, ali opet najvie u Turskoj.;F5 %sobito je bila opasna kuga. Tada medicina nije

bila razvijena i vrlo su se teko suzbijali naleti epidemija koji su znali kositi i čitave

gradove. U to vrijeme jedino način zatite bile su karantene. Poklisar bi provodio

mjesec dana po dolasku iz misije u takvoj vrsti izolacije. -ako se da zaključiti sam put

nije bio lagan ni ugodan i zbog toga su se poslanstva smatrala najte#om du#nosti koja

mo#e nekoga zapasti. *nogi su se nastojali izvlačiti da ne idu na misiju, a razlozi su

uvelike s"vatljivi.

++ B=C@ .8 Dubrovnik i Ruđer Bokovi! "#$##%#$&$' Povodom ()) te

*odinjice rođenja "#$##%+)##(. str. 222.+5 sto3 str. 222.+- 'ttp899croatia.c' Dubrovački oklisari %. . 2015.(

21

http://croatia.ch/http://croatia.ch/


22/35

/.1.1. 0zvanredni ad )oc predstavnici

Do petnaestoga stoljeća svakoj diplomatskoj slu#bi bilo koje dr#ave u Juropi bila su svojstvena samo privremena izaslanstva diplomatski" predstavnika. 1ednako je s

Dubrovačkom Republikom koja sa uvo'enjem stalni" izaslanstava kasni za $enecijom

skoro dva stoljeća. 7!a stranim dvorovima boravili su kraće vrijeme i nakon obavljenog

zadatka vraćali su se u Dubrovnik. Tek krajem sedamnaestoga. stoljeća u Dubrovniku se

počinju javljati počeci stalne diplomacije.;F8 zvanredni poklisari su bili diplomatski

predstavnici koje je Dubrovačka Republika upućivala samo po odre'enim prilikama, i

na odre'eno kratko vrijeme. +enat je bio jako strog po pitanju djelovanja Dubrovački"diplomatski" predstavnika. Diplomatski predstavnik kojemu se trebala dodijeliti

odre'ena misija nije imao pravo biti prisutan kada +enat zasjeda i razgovara o njegovoj

misiji. Poklisar nikada nije mogao dolaziti iz običnog puka i uvijek je bio biran iz

plemićki" redova drutva jer su bili kolovani. +enat je po povratku iz misije primao

usmeno, a kasnije i pismeno izvjeće. %dlučivao je i o efektivnosti odre'enog poklisara

i otputao one koji ne bi zabilje#ili uspje". +ve instrukcije, vjerodajnice, kurirsko pismo

i sitne detalje misije prije nego bi Poklisar poao sastavljalo bi Tajnitvo o čemu smo

već ranije govorili. Ukoliko se neki" uputa nije potpuno dr#ao, poklisar bi primjedbe

na upućivao vijećnici po povratku iz misije nakon to se zadatak pročita ponovno pred

Poklisarom koji je bio zadu#en za tu misiju. 7Prvoga o#ujka 234:. 6odine? Poklisarima

u misiji dodjeljuje se i blagajnik koji vodi uplate i isplate misije a bira ga *alo

$ijeće.;F: +ve uplate i isplate blagajnik je morao zapisivati sa strogom točnoću.

Poklisar bi to pregledao i ukoliko je sve bilo u redu on bi potpisao. bog toga je

blagajnik uvijek morao biti visoko kolovana osoba plemićkoga podrijetla. (lagajnik je

nosio novac koji bi dr#ava dala na raspolaganje kako bi pokrili njime putne trokove.

Uvijek je dio novca bio viak koji bi se po potrebi smio troiti. !aravno da se novac

nije smio troiti za osobne potrebe jer je to bi bilo ka#njivo djelo. Dubrovački poklisari

često su trpjeli velika poni#enja, a u par navrata bili su i mučenici. Doista, Dubrovačka

Republika je pred svoje Poklisare stavljala svakakve zadatke i nisu se smjeli vratiti iz

+7 "U)=D?"@ R.8 Politika i diplomacija.3 str. 1-.+ B>R)?"@ $.8 Diplomacija i diplomatska profesija.3 str. +7.

22


23/35

misije na koju su poslani sve dok +enat ne bi to odobrio. !ajčeće su se razne teke

neugodnosti deavale u %smanskom &arstvu gdje je nerijetko bila ignorirana unaprijed

dogovorena nedodirljivost Dubrovačkog poslanika. Doga'alo se da su diplomatski

poslanici bivali lieni slobode, mućeni i okovani. animljiv je primjer panjolskog

dvora na koji je +enat uputio poslanike tra#eći od nji" da po svaku cijenu izvre

povjereni zadatak. 7Ketvrtoga prosinca 2433. godineL +enat je uputio poklisare na

panjolski dvor kako bi prosvjedovali zbog progona Dubrovčana. U danjoj uputi

odre'uje im se neka, ne pomognu li svi dokazi, i plačući mole panjolskog cara za

ispunjenje nji"ove molbe.;FG 9panjolska je bila jedna od glavni" zatitnica Dubrovačke

Republike i Dubrovnik si nije mogao dopustio da odnosi sa 9panjolskom postanu loiji

i nestabilniji. E taj slo#en posao me'udr#avni" odnosa obavljali su dubrovački poklisari

koji nisu imali ni mnogo izbora kada se zadatak stavi pred nji". 7Ketvrtoga prosinca

2355. 6odine? $eliko vijeće propisuje da onaj tko je izabran u misiju, a izbor odbije,

mora platiti globu i to u gotovini =mnogi su se nastojali izvući od odlaska u misiju>. Rok

za razmiljanje bio je pet dana. Eko ne plati globu treba ga prognati na *ljet ili +ton.; 4C

Eko bi Poklisar odbio da ode u misiju to bi automatski značilo krenje zakona i

zanemarivanja interesa Republike pa bi onda taj isti Poklisar plaćao 6lobu. 6loba je

naime riječ turskoga porijekla i označavala je novčanu naknadu. 6loba se plaćala za

krenje bilo kakvi" zakonski" normi. Ukoliko ne bi imali dovoljno novaca morali su

birati izme'u golog otoka ili misije. Rok za razmiljanje nije uvijek bio pet dana, nekad

bi taj rok bio i kraći, ali nikako du#i. *o#emo zaključiti kako nikako nije bilo isplativo

pa čak i onim najbogatijima da se slu#e kojekakvim trikovima izbjegavanja odlaska u

misije. Dubrovačka Republika je bila upravo ono to jeste radi odva#nosti i "rabrosti

svoji" diplomatski" predstavnika i poslanika te sigurno da nisu nimalo pozitivno gledalina one koji bi plaćanjem 6lobe ili drugim trikovima nastojali da se izvuku od odlaska u

misiju. -ako bi se spriječio mito dubrovački" Poklisara po zakonu sve ono to bi

Poklisar dobio na dar bi pripadalo je Dubrovačkoj Republici. Takva odredba nije jedino

uključivala namirnice. !akon povratka poklisara on bi bio provjeren i strogo ka#njavan

ukoliko bi pokuao primati mito i za takve poteze Republika nije imala milosti. !akon

povratka iz misije Poklisar bi bio mjesec dana u -aranteni. To je bilo mjesto na kojem

+/ st o str. +7.50 sto $tr. +7.

23


24/35

su po dolasku iz drugi" zemalja bili du#ni prebivati kako bi se utvrdilo jesu li u

inozemstvu zara#eni nekom boleću. 7a Dubrovnik su bili posebice va#ni poklisari

"arača koji su redovito u &arigrad nosili sultanu 2,

glavna zatitnica Dubrovačke Republike 9panjolska, ali i Eustrija. -ako god ni

%smanlije koje su gazile sve pred sobom ipak nisu bili imuni na snagu Dubrovačke

Diplomacije. 7Dubrovčani su u cijelosti s"vatili va#nost i dalekose#nost prodora Turaka

u jugoistočnu i srednju Juropu, te su za razliku od drugi" dr#ava tog područja uspjeli

uspostaviti i stoljećima odr#ati dobre i prijateljske odnose sa Portom.;4


25/35

obvezatnom.;43 Taj danak je značio cijenu mira i očuvanje slobode naspram velikog i

moćnog %smanskog &arstva. Dakle "arač nije uvijek bio 2< 4CC dukata. !a početku

2F43. godine iznosio je 2.4CC mletački" zlatni" dukata, a poslije je povećan na

vrtoglavi" 2


26/35

diplomatskim umijećima i mnogim drugim znanjima. 7Prvo bi bio raspisan natječaj u

kojemu su se pozivali svi oni mladići koji #ele učiti za dragomana da se prijave u

kne#ev dvor, mladići koji se prijave dobili bi sve detaljne informacije na licu mjesta.

$lasti su im nudile plaćeno kolovanje, pomoć, podrku i uzbudljivo radno mjesto.;45

!aravno svi koji su se prijavljivali morali su da budu iz plemićkog sloja drutva. U

Dubrovniku bi i" podučavao /od#a, kojeg su birali dubrovački poklisari "arača kako

bi ga uposlili kao učitelja budući" Dragomana. Taj je odnos bio reguliran ugovorom.

/od#a je imao s Dubrovnikom ugovor od jedne godine te je imao i smjetaj i "ranu. Uz

njega su mladići učili i pokuavali savladati arapsko pismo i turski jezik, učili su dva

sata u jutro i dva sata poslije podne. %ni koji bi se pokazali dobro u prvom dijelu

kolovanja u Dubrovniku bili bi zvanično imenovani 7mladićima od jezika; to je tada

bila izuzetna čast i ponos. *ladi budući Dragomani su s petnaest do dvadeset godina

naputali Dubrovnik, i bili su upućivani u %smansko &arstvo na daljnje kolovanje i

usavravanje. Tamo su i" kolovali vr"unski znalci /od#e. 7+tjecali su i znanja o

osmanskom pravu, povijesti, zemljopisu, knji#evnosti, naročito o vrlo popularnoj

perzijskoj poeziji i o prozi, -njiga im nikada nije nedostajalo, $ilo je samo dovoljno da

jave u Dubrovnik koja knjiga im treba i vlasti bi im odma" poslale novac.;48 *ladi

Dragomani zavravali su uvijek svoje kolovanje konačno u stambulu gdje su dijelom

stjecali i prvi" praktični" znanja. !ji"ovo konačno usavravanje je bilo primanje

iskustva od stariji" Dragomana. To su bili iskusni diplomati, dragomani, s kojima su ili

u Portu i bili poučeni o %smanskome Dvoru. *orali su biti upoznati i s pravilima

ceremonijala, kojem su Dubrovčani pridodavali mnogo značaja. (udući da su u

Dragomane ulagali mnogo novaca vlasti su očekivale od nji" dobro poznavanje jezika,

mudrost, "rabrost i odre'enu simpatičnost. Ponekad nije sve ilo tako glatko o čemugovori primjer Endrije Endriascija, dragomana, koji je nakon prijetnje smrču od -ara

0 *ustafe, ukoliko mu se samo jo jednom pojavi pred očima, pobjegao i sakrio se i

ostavio svoje utamničene suradnike na cjedilu. Dubrovačka Republika ga je osudila na

smrt, ali nikada nije prona'en, pa kazna nikada nije izvrena. +enat je donio zakon da

dragoman koji je stariji od pedeset godina i koji je na istoj funkciji bio već dvadeset

5- 'ttp899be'ar.'r ,rsni znalac osmansko* tursko* jezika- dubrovački

dra*oman %/. . 2015.(57 'ttp899be'ar.'r ,rsni znalac osmansko* tursko* jezika- dubrovačkidra*oman %/. . 2015.(

2-

http://behar.hr/http://behar.hr/http://behar.hr/http://behar.hr/


27/35

godina mo#e dobiti mjesto konzula s mandatom od pet godina. 7!jegove sposobnosti

odre'uju uspje" svakog naeg posla. +av novac koji potroimo na %smanlije prolazi

kroz njegove ruke.;4: U Dubrovniku je tako'er poslije osnovan 7Turski ured za

prevo'enje; kojeg su vodili Dragumani. U svakom slučaju bio je to va#na i svestrana

funkcija bez koje bi bilo teko uopće zamisliti diplomaciju Dubrovačke Republike.

/.1./. 3eremonijal

!aravno da je potrebno spomenuti i ceremonijal kojem su Dubrovčani

pridodavali veliku va#nost i njime tako'er ukazivali na svoju disciplinu, ozbiljnost, i

potovanje koje je rezultiralo povoljnim odnosima sa velikim silama. To je inscenirano

nastupanje Poklisara i suradnika po odre'enim pravilima ponaanja pri predaji "arača.

7Upute dubrovačke vlade poklisarima i nji"ova pisma vladi pru#aju podatke sa pomoću

koji" se mo#e rekonstruirati sredinji, svečani doga'aj izaslanstva, predaja "arača, ukojem je svaki korak i pokret bio odmjeren strogim ceremonijalnim propisima.;4G

Dubrovčani su puno pridodavali značaja estetici, ceremonijalu i pa#ljivo su pripremali

svoje Poklisare za taj dio misije. Tim ceremonijalom pokazivali su i veliko potovanje

+ultanu, a i samu ozbiljnost Republike koja pazi ba na svaki i najmanji detalj. To nije

moglo proći neopa#eno jer su trud, posvećenost slu#bi, disciplina i red bili očiti.

!aravno ceremonijal je uključivao i sam polazak poklisara iz Dubrovnika. 7!aime,

poto bi kroz prvu portu uja"ali poklisari onda bi slijedila druga porta gdje su svi bili

obavezni sja"ati sa svoji" konja i nastaviti pjeice . $r"ovni *etar sultanova trpeznoga

rublja, u slijedećem dvoritu je stajao spremno kako bi mu sluge predale "arač koji je on

predavao vratarima. $ratari bi onda noseći svaki po jednu vrećicu u formaciji dva po

dva. a njima su "odili zapovjednik +ultanove tjelesne garde, i ceremonijal majstor

$elikog $ezira. Poklisarima su kroz masu znati#eljni" ljudi krčili put srebrnim

tapovima, kada bi stigli u odaju sultanskoga divana. Tamo su prije ceremonijala pred

+ultanom prvo Poklisari pozdravljali one najvie dostojanstvenike carstva. !akon

5 sto %/. . 2015.(5/ 'ttp899leksikon.&uzejA&arindrzic.eu. Sredinja osmanska vlast %/. . 2015.(

27

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/


28/35

pozdrava Poklisari bi se duboko poklonili i onda bi sjedili u susjednoj prostoriji dok

novac ne bi bio izbrojan pod nadzorom metra i sultanovoga knjigovo'e. Ukoliko bi sve

bilo uredu novac bi bio vraćen u vrećice zapečaćen i vraćen vratarima ponovno. %nda bi

slijedio svečani objed, a nakon toga do treće porte bi sa jedne i druge strane prolaza bili

svečano obučeni janjičari, te drugi pripadnici specijalni" vojni" postrojbi. Tada bi veliki

$ezir slao molbu +ultanu da primi poklisare. Tel"ičija bi nosio +ultanov odgovor

natrag i dok je prolazio lupao je srebrnim tapom od tlo, a oba reda bi se klanjali

carskome potpisu.;5C !akon ulaska $ezira i članova sultanskoga divana, za njima su

ulazili Poklisari, uz Dragomane i uz mogućnost da im se pridru#e i drugi ugledni

Dubrovčani. Pred +ultana su svi samo smjeli uči ako prije toga odjenu -aftane52, koji su

im dati na ulasku. +ultan je inzistirao da svatko tko pred njega dolazi mora imati bradu.

bog toga su Poklisari morali putati brade kada bi morali da idu na misije. E onda bi

slijedio susret sa +ultanom osobno pri kojem bi dva vratara za ruke dr#ala svakoga

Poklisara koji je stajao pred +ultanom. Poklisari bi predali vjerodajnice i poljubili bi tlo

pred +ultanom ili vrak njegovoga plata, a onda bi jedan od nji" uputio pozdrave i

počeo govor na /rvatskom jeziku. 6ovor je bio jako ponizan i laskav. 7+lavni, čestiti,

mogući i preuzvieni &are, komu slavnomu imenu od stoka i apada sve krune a

savijenim koljenima klanjaju se. +ada od gospode krćanske mi prvi, vjerni i stari

"aračari, dubrovački knez i begovi ove umiljene sluge za ljubiti zemlju pod prijestoljem

tvoga slavnoga &arstva poslae nas, i od starije" starina od slavne uspomene čestitoga

cara %r"ana do dan dananji kako su na ovo slavno prijestolje "arač poslali i pridavali,

tako i sada pod nami nji"ovijem poklisarima poslae ga, koji rečeni "arač sada u "aznu i

miriju5


29/35

zavren. vidimo na kraju cijeli taj govor bio je rečen sa tolikom poniznoću i

veličanjem +ultana i samog carstva. U nekim dijelovima obvezno se navodilo kako su

ranije vladari %smanskoga &arstva bili blagonakloni ka Dubrovačkoj Republici te

ponizno mole da tako nastavi i trenutni vladar. Trenutni vladar naravno da ne bi "tio

kvariti tu tradiciju već će slijediti stope svoji" predaka da bi odr#ao taj dio tradicije

#ivim. To je jo jedan oblik domiljatosti i profesionalnosti Dubrovačke diplomacije,

beskrajna poniznost pomijeana sa velikom mudroću. Tako'er nita manje pa#nje nije

se posvetilo ni ceremonijalu koji je uključivao primanje strani" predstavnika kod

dubrovačkoga -neza. !akon to bi strani predstavnik poslao 7notu;, dopis u kojemu

moli za prijem kod -neza, kako bi mu priopćio neku va#nu informaciju, -nez bi preko

podtajnika to odobrio, te bi odredio i termin prijema. +am prijam je tekao ovako, 7-ada

se u precizno vrijeme strani predstavnik pojavljuje u uniformi pred -ne#evim dvorom,

u pratnji sluge. Pred dvorom je poredana počasna stra#a od 2< vojnika na čelu sa

zastavom, a u dvoru palir od 2< zdura na čelu sa kapetanom. !a vr"u počasni" stupa

svi su slu#benici *alog vijeća i voditelj ceremonijala. +vi bi predstavnika otpratili do

dvorane za primanje a na vratima dvorane dočekao ga je Dubrovački knez sa tajnikom

Republike. -nez bi ga uveo u dvoranu u nazočnosti tajnika, pa bi strani predstavnik

pozdravio kneza unaprijed sastavljenim pozdravnim govorom, a knez bi na pozdrav

odgovorio. To bi bila prigoda da knez priopći utanačeni dan prijama stranog

predstavnika u *alom vijeću. !a kraju bi knez predstavnika otpratio sa ostalima do

dvorskoga stubita i oprostio se od njega.;5F Eko usporedimo ceremonijal vidimo da je

u Dubrovniku ceremonijal odisao gostoprimstvom, i naravno to bi i ostavljalo vrlo

pozitivne dojmove na strane predstavnike. Ti su dojmovi Dubrovniku bili bitni jer su

i" stjecali diplomatski predstavnici drugi" dr#ava. +ve to naravno i ceremonijal bio jedio Dubrovačke diplomacije u kojoj se nita ba nije preputalo slučaju. -onzul Timoni

je u pismu kojim je izvjetavao vladu u (eču o dojmovima stečenim posjetom

Dubrovniku naveo, da se nigdje nije susreo sa takvim gostoprimstvom i ljubaznoću, na

kraju pisma on veli slijedeće, 7Du#nost mi je, tako'er, izvijestiti $au Jkselenciju da

prema izrazima radosti i odanosti koje je -nez izrazio slu#beno, a to izra#avaju svi

vijećnici koje sam vidio, potovanje, odanost i privr#enost spram $ae svete osobe, &ara-+

="?"@ B.8 Diplomacija Dubrovačke republike uoči njezina pada idiplomatsko konzularni prijam austrijsko* predstavnika vana 4imorje u8ovijesni prilozi "ol 25 200. str. 2-.

2/


30/35

i -ralja, trebao bi" vjerovati u iskrenost nji"ovi" osjećaja. %čito je da se neprestano

tra#i prilika da se sve to doka#e, pozdravlja se topovskim plotunom, &arskom i

kraljevskom konzulu odaje se sva počast koju mo#e izraziti ova Republika, ka#u mi,

vie nego drugima da su na dan mog posjeta vijorili se barjaci na Dvoru to je i razlog

ovi" primjedbi. to se mo#e učiniti vie svom ambasadoruM;54 osim Timonija, lako je

pretpostaviti da su i ostali du#nosnici koji bi posjetili Dubrovnik imali ugodna iskustva,

ako ćemo suditi po organiziranosti ceremonijala, ljubaznosti i gostoprimstvu koje je

pru#ala Dubrovačka Republika u to vrijeme.

4. +onzularni dužnosnici

!akon povremeni" diplomatski" izaslanstava dolazimo i do oni" stalni", koja se

pojavljuju već u trinaestome stoljeću. ako se ne zna datum točan datum kada su se

pojavili prvi -onzuli, zavidno je da je Dubrovnik imao konzularne predstavnike i prije

Jngleske. 7$eć u četrnaestome stoljeću Dubrovnik donosi napredne pravne propise o

ure'enju konzularne slu#be u -njizi zaključaka iz 2333. godine propisuje da se od svi"

trgovaca koji idu u +klavoniju naplati tri groa za plaću -onzulu.;55 Doista je rano

Dubrovačka republika imala -onzularnu slu#bu na nivou tadanje Juropske

konzularne slu#be. Dubrovački -onzuli bili su u slu#bi +enata koji je i birao

-onzularne predstavnike. +lu#io je +enatu kao tijelo za veze sa stranim vlastima u

inozemstvu, a cilj je bio zatita interesa dubrovački" trgovaca i plovidbe. -onzul je,

tako'er, slu#io kao izvor bitni" informacija o stanjima u drugim zemljama. 7+enat je

konzulima povjeravao du#nost da ga redovito izvjećuju o političkim novostima.

%sobito je konzul u &arigradu obavljao i diplomatske funkcije u odsutnosti poklisara

-5sto str. 2.-- B>R)?"@ $.8 Diplomacija i diplomatska profesija.3 str. +-.

30


31/35

"arača ili drugog izvanrednog poklisara.;58 Postojao je poseban ured u Dubrovniku u

kojemu su tri senatora bez prekida bili u kontaktu sa -onzularnim predstavnicima i

imali uvid u sve poslove koje obavljaju -onzuli. 7%bavjetajna djelatnost bila je zadaća

diplomatske i konzularne slu#be, a odvijala se pod strogim nadzorom +enata.;5:

Dubrovačka Republika jeste bila neka vrsta obavjetajnog centra. *nogi saveznici su

koristili Dubrovnik za informacije koje su im bile potrebne, a obavjetavanje je bila

doista bitna funkcija -onzularne slu#be. 7Dubrovačka vlada je bila u stanju u svako

vrijeme prikupiti vijesti o pitanjima koja su je zanimala. Prikupljanje vijesti ilo je

preko njeni" -onzula, stalni" diplomatski" predstavnika;5G a -onzule je +enat primao

samo one iz redova bogati" gra'ana i plemića. Tada bi dobivali svoje -onzularno

područje, imali su i #ig, a ponekad i ifru. *andat je bio tri godine, mada im je senat

vrlo često i produ#ivao mandat, a samo je onaj konzul u &arigradu bio vremenski

neograničenog mandata. Dragumani, o kojima smo neto ranije govorili, tako'er su bili

uzimano kao -onzularni du#nosnici kada bi imali pedeset godina ili vie i ukoliko su

preko dvadeset godina obavljaju slu#bu Dragumana uspjeno. Pod tim uvjetima bi

imali pravo dobiti funkciju -onzula u &arigradu sa mandatom od pet godina.

Dubrovačka -onzularna slu#ba je bila vrlo razvijena, a sve Juropske velesile

priznavale su Dubrovačke -onzule. 7Dubrovnik ima konzule u &arigradu, +olunu,

+mirni, Prizrenu, na +iciliji, Draču, Rijeci, Eleksandrijji i drugdje. U osamnaestome

stoljeću Dubrovnik ima oko 4C konzula, vie primjerice nego Eustrija.;8C !ajvie

konzula je bilo na Epeninskom poluotoku i +iciliji. 7 Dubrovačka postignuća u

znanosti, knji#evnosti, glazbi, medicini, ar"itekturi, dr#avnoj upravi i mnogim drugim

aspektima bila su iznimna, posebice sa obzirom na mali broj stanovnika, problematičnu

situaciju u susjedstvu i stalnu izlo#enost vanjskim opasnostima. 1edna od najva#niji"odrednica koje su omogućile takav sveobu"vatni razvitak Dubrovačke Republike bila je

njena diplomatsko 0 konzularna slu#ba. *o#e se konstatirati da su vanjska politika i

-7 sto str. +-.- CUDR4= 6.8 /bavjetajna slu2ba Dubrovačke Republike u #&. stolje!u u8=nali 6avoda za povijesne znanosti J=6U u Dubrovniku o. 37 1///. str.

157.-/sto str. 15.70 B>R)?"@ $.8 Diplomacija i diplomatska profesija.3 str. +-.

31


32/35

sposobnost dubrovačke diplomacije imale presudnu ulogu za opstanak i razvitak

Dubrovačke Republike.;82

Zaključak

-ao to vidimo iz povijesti Dubrovačke Republike koja pripada dalekoj

povijesti, diplomacija je iznimno va#na dr#avna djelatnost. Tu su lekciju Dubrovčani

dobro naučili i ostavili je kao primjer sljedećim generacijama. Pokazalo se na primjeru

Dubrovačke Republike kako je uspjena diplomacija bolja od bilo kakvog oru#ja jer je

riječ u to vrijeme već uspjela biti ubojitija od mača. To iskustvo je svakako nadilazilo

okolnosti u kojima se pojavilo jer je sila smatrana opravdanim sredstvom rjeavanja

svi" sporova. Danas je sasvim normalno da sve zemlje rjeavaju svoje probleme

diplomatskim putem ili makar većina nji". U tome je sadr#ano iskustvo Dubrovačka

Republike jer je pokazala značaj diplomacije. Dubrovačka Republika je umolila sve ono

to se umoliti dalo, i to je nije bacilo na pranjavo tlo i učinilo i" slugama. Takva

poniznost u povijesnim okolnostima u kojima je postojala bila je jedino raspolo#ivo

71

B>R)?"@ $.8 ,anjska politika Dubrovačke Republike "primjermeđunarodne suradnje i diplomatske vjetine'.3u8 Politička misao, $ol. F5, !o. F,


33/35

sredstvo. U kombinaciji s mudroću poniznost je bila način kojim su Dubrovčani,

odnosno Dubrovačka Republika dobila potovanje mnogi" tada jaki" europski" sila.

Dok su propadale dr#ave i carstva, pa čak i ona koja su titila Dubrovačku Republiku,

ona je stajala čvrsta i potovana od strane drugi". Postoji poslovica koja ka#e 7lijepa

riječ i gvozdena vrata otvori;, i doista vidimo to i kod govora dubrovačkog Poklisara,

koji pred +ultanom, nemilosrdnim osvajačem, sa ogromnom silom iza sebe opet izaziva

samilost pa i potovanje. Dobre odnose s Portom, /rvatsko Ugarskim -raljevstvom,

9panjolskom i drugima Dubrovačka Republika je odr#avala, slu#eći se u to vrijeme

doputenim metodama. Tajnom diplomacijom radila je s jednima protiv drugi", a i s

drugima protiv prvi", to je u to vrijeme bilo promiljeno i vjerojatno jedini način da

se u tim turbulentnim vremenima i odr#i. Doista nije postojao alat kojim se DubrovačkaRepublika nije slu#ila, osim vojne sile kojom se koristila samo u rijetkim slučajevima,

to nije čudno s obzirom na veličinu vojne sile kojom je raspolagala. Dubrovačka

Republika je primjer dobre dr#avne organizacije u to vrijeme, postojanosti,

me'unarodne priznatosti i ugleda, a sve to je izgra'eno učinkovitosti diplomacije.

5iteratura

Knjige

Berkovi# $vjetlan Diplomacija i diplomatska profesija Urban ;

&edia Dubrovnik 200-. "ukadinovi# Radovan Politika i diplomacija. olitička kultura

6areb 200+.

Znanstveni Članci

33


34/35

B=C@ .8 Dubrovnik i Ruđer Bokovi! "#$##%#$&$' Povodom

()) te *odinjice rođenja "#$##%+)##' u8 o&orski zbornik "ol.

+7A+ o. 1 201+. B>R)?"@ $.8 ,anjska politika Dubrovačke Republike "primjer

međunarodne suradnje i diplomatske vjetine( u8 olitička

&isao "ol. +- o. + 2010. ="?"@ B.- Diplomacija Dubrovačke republike uoči njezina

pada i diplomatsko konzularni prijam austrijsko* predstavnika

vana 4imorje u8 ovijesni prilozi "ol 25 2003. CUDR4= 6.8 /bavjetajna slu2ba Dubrovačke Republike u #&.

stolje!u u8 =nali 6avoda za povijesne znanosti J=6U u

Dubrovniku o. 37 1///.

Internet

'ttp899leksikon.&uzejA&arindrzic.eu. Sredinja osmanska vlast .

'ttp899be'ar.'r ,rsni znalac osmansko* tursko* jezika-

dubrovački dra*oman.

'ttp899leksikon.&uzejA&arindrzic.eu Dubrovačka republika.

'ttp899croatia.c' Dubrovački oklisari.

'ttp899:::.&eetdubrovnik.co& Dubrovačka republika od

procvata do nestanka.

'ttp899dubrovackidnevnik.rtl.'r Prije vie od $)) *odina

sastavljen Statut *rada Dubrovnika.

3+

http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/http://behar.hr/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/http://croatia.ch/http://www.meetdubrovnik.com/http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/http://behar.hr/http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/http://croatia.ch/http://www.meetdubrovnik.com/http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/


35/35

'ttp899zeljkoA'ei&erAa&e.ro&.'r Dubrovačko – neretvanska

2upanija – *radovi.

'ttp899:::.al&issa.co& z povijesti /mike 0rajine i Poljica "+'.

'ttp899:::.portaloko.'r 0ako je počelo tovanje dubrovačko*

parca sv. ,la1a.

'ttp899:::.enciklopedija.'r Zadarski mir.

'ttp899:::.zzjzdnz.'r ekad u Dubrovniku.

'ttp899:::.dubrovnikportal.co& *ali rad ; velika Republika.

'ttp899proleksis.lz&k.'r eretvani %eretljani(.

'ttp899eEperience.dubrovnik.'r 0ne2ev dvor.
http://www.almissa.com/http://www.portaloko.hr/http://www.enciklopedija.hr/http://www.zzjzdnz.hr/http://www.dubrovnikportal.com/http://proleksis.lzmk.hr/http://experience.dubrovnik.hr/http://www.almissa.com/http://www.portaloko.hr/http://www.enciklopedija.hr/http://www.zzjzdnz.hr/http://www.dubrovnikportal.com/http://proleksis.lzmk.hr/http://experience.dubrovnik.hr/

Documents

Povijest Dubrovačke Diplomacije