Dubrovačke ljetne igre kroz povijestIvančica Karlović

SADRŽAJ

1. UVOD

2. Dubrovnik

3. Dubrovačke ljetne igre Povijesni okvir

Začetak Dubrovačkih ljetnih igara

Razvoj

O igrama

Libertas

Nagrade

Igre danas

4. Izvori

UVOD

„Dubrovnik je jedinstvena pozornica na svijetu, otvorena nebu, pokretna, mobilna i prikladna za

svaki književni izraz. …

Grad od kamena i sna.”

Jure Kaštelan

UVOD- DUBROVNIK

Uspješan razvoj Dubrovnika u prošlosti  uvjetovan povoljnim zemljopisnim smještajem

Pojačani promet između istoka i zapada, za vrijeme i nakon križarskih ratova, potaknuli su u 12. i 13. stoljeću razvoj pomorsko-trgovačkih središta poput Dubrovnika→ Oslobađa se Mletačkog utjecaja

u 14. stoljeću (uz Veneciju i Anconu) postaje najznačajnija pomorsko-trgovačka sila Jadrana

15. stoljeće- samostalno biranje kneza i vijećnika, kovanje novca i državna zastava s likom sv. Vlaha, samostalno zakonodavstvo

16. stoljeće- Zlatno doba Dubrovačke Republike (pomorska trgovina, razvijena mornarica) Materijalno blagostanje, osjećaj sigurnosti i slobode→

formirana kultura življenja u humanističkom duhu i potaknut kreativan stvaralački polet

dometi u urbanističkom i graditeljskom razvoju koji se zadržao do danas u književnosti i pjesništvu (Marin Držić, Ivan Gundulić), znanosti (Ruđer Bošković) i drugim vidovima umjetnosti i kulture

potres 1667.! ukinuće Dubrovačke Republike 1808., pripajanje

ostatku Dalmacije i Hrvatske 1815.

Dubrovačke ljetne igre

Povijesni okvir

U vrijeme osnutka diljem Europe nastajala brojna kazališna i glazbena događanja

O turizmu kao o masovnom fenomenu može se govoriti unazad šezdesetak godina. Nakon Drugoga svjetskog rata najprije je došlo do obnavljanja turističke infrastrukture uništene u ratnim razaranjima i njezine nacionalizacije, a istodobno su se počeli osnivati nacionalni parkovi i parkovi prirode te dramski, filmski i glazbeni festivali- među njima i Durovačke ljetne igre

1933. u Dubrovniku je održan čuveni svjetski kongres PEN-klubova→ na poljani pred Kneževim dvorom Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba u režiji Tita Strozzija, izvelo pastirsku igru Ivana Gundulića Dubravka. Veliki uspjeh ovog muzičko-scenskog spektakla u autentičnom povijesnom ambijentu doveo do ideje o potrebi osnivanja redovnog Dubrovačkog ljetnog festivala

Začetak Dubrovačkih ljetnih igara

5 godina nakon završetka 2.svjetskog rata, 1950., utemeljene Dubrovačke ljetne igre

Hamlet, Tvrđava Lovrijenac, Dubrovačke ljetne igre, 1952.

Razvoj

1950. Na poljani pred Isusovačkom crkvom održan niz koncerata, pet

dramskih naslova i lirska večer

izvođeni Ivan Lukačić, Ivan Mane Jarnović, Marin Držić (Dundo Maroje, Skup) , M. Benetović (Hvarkinja), nepoznati autor 17. st. (”Ljubovnici”), te dubrovačka obrada Moliera iz 18.st.

1951. najveća programska inovacija bila je uvođenje u repertoar baleta i

opera

predstava Plakir Marina Držića - reditelj Marko Fotez i scenograf Miše Račić osmislili u prostoru parka Gradac

↓

postavljanjem predstave u autentičnom ambijentu počinje tradicija dubrovačkog ambijentalnog kazališta

Djela Marina Držića, Nikole Nalješkovića, Ivana Gundulića i Ive Vojnovića postala su okosnica dramskog programa

spoznaja o važnosti ambijentalnosti → mogućnost ambijentalnog sažimanja klasičnih europskih dramskih djela s trgovima, palaćama, tvrđavama i parkovima Dubrovnika

1952.

Marko Fotez postavlja Hamleta na Tvrđavu Lovrjenac, koja ubrzo postaje poznata u svijetu kao idealan scenski prostor za ovu predstavu kao i ostala vrhunska ostvarenja svjetske literature

1973.

jedrenjak “Santa Maria”

Početak sedamdesetih – nekonvencionalne dramske forme

O igrama

najstarija je kulturna institucija u Hrvatskoj

jednom godišnje od 10. srpnja do 25. kolovoza

Osnivač i vlasnik→ grad Dubrovnik

mjesto susreta, ideja i novih projekata

Temeljno estetičko polazište programa zadano upravo baštinom i dubrovačkom ambijentalnošću

Lokacije

Akvarij Knežev dvor Palača Sponza

Ispred Crkve

sv.Vlaha

• Crkva sv. Ignacija• Držićeva poljana• Kupalište Šulić

Ljetnikovac Skočibuha Otok Lokrum Boškovićeva poljana

Poslijediplomsko središte Dubrovnik

Tvrđava Revelin

Libertas

Jedna od zastava Dubrovačke republike imala je natpis "libertas„ (lat.sloboda)

Ta se zastava koristi prilikom otvorenja Dubrovačkih ljetnih igri, kada se podiže na Orlandov stup uz stihove Himne slobodi

 "Non bene pro toto libertas venditur auro"

Nagrade

ORLANDO

Od 1976. dodjeljuju se nagrade Hrvatske radiotelevizije za najbolja dostignuća u glazbenom i dramskom programu Dubrovačkih ljetnih igara

NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA Organizator provedbe i dodjele

nagrade je Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, a dodjeljuje se od 1996.

Igre danas

Turistički proizvod s više od 60,000 posjetitelja (po broju posjetitelja odmah iza zidina)→ razvijen, dominantan kulturni turizam

Financijska održivost- financiraju se 30-50% iz vlastitih sredstava, ostalo financiraju grad i država

NOVI VIZUALNI IDENTITET

Tlocrt grada Dubrovnika ucrtan u ljudsko srce vizualni je identitet od prošlih, 64. Dubrovačkih ljetnih igara

Dubrovnik se predstavlja kao živi organizam koji slavi i živi umjetnost

„Vizualna sličnost srca i tlocrta grada izgleda banalno jednostavno i upravo zbog toga na najbolji način pojačava poveznicu između arhitekture grada i anatomije živog organizama koji živi i slavi umjetnost. Dubrovnik o kojem mi govorimo nije od kamena, nego od čiste emocije”

Izvori

http://experience.dubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1503&id_main=1503#.UwrDVfl5Nic

Marić, A., 2007., Dubrovačke ljetne igre, seminarski rad

www.geografija.hr/clanci/print-verzija/1506/bastina-u-turizmu-dubrovacko-neretvanske-zupanije.htm

www.dubrovnik-festival.hr

http://hr.wikipedia.org/wiki/Libertas_(Dubrovnik)

Pitanja?

Hvala na pozornosti!