POVEZANOST OCJENE VANJŠTINE I PARAMETARA ZDRAVLJAProf. dr.sc. Igor Štoković, dr.med.vet.Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet

UVODU protekla dva desetljeća naglo se povećao broj krava holštajnske (HF) pasmine goveda.

Samo u posljednjih 10 godina drastično se povećao udio te pasmine u ukupnom broju goveda u Hrvatskoj te danas čini preko 25% populacije krava pod kontrolom (HPA, 2012.).

Uzgajivači su, u potrazi za životinjama koje će uz isto ulaganja proizvoditi puno više mlijeka, počeli u svojim štalama zamjenjivati krave simentalske pasmine kravama HF pasmine. Za većinu je uslijedilo razočarenje i veliki problemi. Naime, uvezli smo životinje no nismo uvezli i tehnologiju. Radi se o genetski vrlo dotjeranim životinjama koje daju puno mlijeka, no ujedno zahtijevaju puno veću brigu i znanje vlasnika. HF krave bi se moglo usporediti sa jednim novim automobilom Ferrari kojeg smo dovezli u sredinu gdje su slabe ceste, zbog krize smo mu stavili drvene kotače umjesto pravih guma, vozimo ga na servis kod obližnjeg majstora na crno i u njega točimo plavi dizel. Vrlo brzo taj auto staje i više ga ne možemo voziti. To se vidi i na proizvodnji HF krava u Hrvatskoj. Usporedimo li proizvodnju holštajnske pasmine u susjednim zemljama sa onom kod nas možemo uočiti veliku razliku u prosječnoj proizvodnji po kravi (Austrija 8.335 kg – 2009., Njemačka 8.887 kg – 2009., Slovenija 7.188 kg – 2009., Hrvatska 6.756 kg – 2010.). Kada gledamo one države koje imaju najveću proizvodnju po kravi holštajnske pasmine razlika je još veća (Izrael 12.175 kg – ICBA, 2012.; SAD 10.616 kg - HAUSA, 2012.). S obzirom na dostupnost vrhunske genetike iz cijelog svijeta (sjeme bikova) možemo zaključiti da su razlozi ove razlike u proizvodnji negdje drugdje, a ne u toliko slabijoj genetici.

Koja smo to tehnološka rješenja mogli ili bolje reći morali uvesti zajedno sa tim životinjama? U prvom redu se radi o pripremi i sastavu obroka, protokolima cijepljenja, pravilnoj mužnji, odabiru najboljih bikova za pojedine plotkinje i drugome. U ovom članku više bismo govorili o odabiru bikova prema linearnoj ocjeni plotkinja i vezi sa parametrima zdravlja.

LINEARNO OCJENJIVANJE VANJŠTINEU novije se vrijeme za ocjenu vanjštine goveda primjenjuje metoda linearnog

ocjenjivanja vanjštine (linear scoring). Metoda je razrađena 1977. godine u SAD-u. Svako se svojstvo ocjenjuje pojedinačno u širokom rasponu ocjena (obično od 1 do 9 ili 1 do 50), uz mogućnost formiranja zajedničkih ocjena za više svojstava. Za razliku od prije navedenih (nelinearnih) sustava, prednost ove metode ocjenjivanja je točnija i preciznija ocjena svojstava te širok raspon ocjena, a i varijacije među životinjama mogu se točnije ocijeniti. Osim toga, zbog linearnog načina ocjenjivanja može se lakše protumačiti međuovisnost svojstava. Najveći nedostatak linear scoring metode je što se neka važna svojstva ne mogu pojednostavniti i opisati (ocijeniti) u linearnom smislu. Takva se svojstva zanemaruju, a ako se ocjenjuju, njihova je ocjena manje objektivna. Danas se ta metoda najviše rabi u ocjeni vanjštine krava te se vrijednosti upisuju u kompjutorski program kojim se sparuju bikovi iz baze podataka s vrijednostima pojedine krave. Tako sparene jedinke daju potomstvo ujednačenijih, ali i bolje izraženih proizvodnih svojstava. Osnovni princip je da pomoću bikova ispravljamo loše strane krava, a to je moguće jer su bikovi testirani putem svojih kćeri i na osobine vanjštine.

Kod krava, prema dogovorenom 2008. godine na radionici Svjetske asocijacije uzgajivača HF pasmine (WHFF), bit će ocjenjivano 18 linearnih svojstava (dva nova podcrtana):

1. Uzraslost (Stature) 2. Širina prsa (Chest Width)

3. Dubina trupa (Body Depth) 4. Naglašenost kutova (Angularity) 5. Kut zdjelice (Rump Angle) 6. Širina zdjelice (Rump Width) 7. Stražnje noge pogled straga (Rear Legs Rear View) 8. Stav stražnjih nogu (Rear Legs Set) 9. Kut papka (Foot Angle) 10. Kretanje (Locomotion) 11. Prednji spoj vimena (Fore Udder Attachment)12. Smještaj prednjih sisa (Front Teat Placement) 13. Duljina sisa (Teat Length) 14. Dubina vimena (Udder Depth) 15. Stražnja visina vimena (Rear Udder Height) 16. Središnji ligament (Central Ligament) 17. Položaj stražnjih sisa (Rear Teat Position)18. Kondicija (Body Condition)

U Nizozemskoj su istraživali u kojoj mjeri se navedena svojstava povezana sa stopom izlučenja krava. Uz navedeno linearno svojstvo navodimo i najpoželjnije mjere s obzirom na stopu izlučenja.

Najpoželjnija uzraslost je između 142 i 146 cm, a širina prsa najpoželjnije su ocjene 5 i 6.

Za dubinu trupa najpoželjnije su ocjene oko 5. Naglašenost kutova (kut rebara, razmak između rebara i spljoštenost kostiju) najbolja je oko 5.

Kut zdjelice kada je horizontalan onda je 3, a najpoželjniji je oko 5 (blago spuštena ). Za širinu zdjelice najpoželjnije je da su ocjene oko 4, 5 ili 6.

Stražnje noge straga najbolje je da su što paralelnije tj. od 5 na više, a sa strane idealno je 4 ili 5.

Za kut papaka najbolje je da je nešto malo strmiji tj. oko 6. Kretanje krava promatramo u kontekstu stava stražnjih nogu te je poželjnije da je iznad 6. Tu moramo uzeti u obzir eventualne bolesne promjene na papcima koje mogu utjecati na kretanje životinje.

Prednji spoj vimena mora biti što blaži tj. ocijenjen sa 6, 7 ili 8. Zanimljivo je napomenuti da što je spoj blaži imamo i manji broj somatskih stanica. Za položaj prednjih sisa sve iznad 5 je dobro, a isto vrijedi i za broj somatskih stanica.

Duljina sisa najbolje je da je oko 5, a što se somatskih stanica tiče oko 5 i ispod 5. Bolje je da je vime pliće (5 ili 6), a za somatske stanice sve do 9.

Bolje je kada je mliječno zrcalo jače izraženo (6 i više), a slično je i za somatske stanice iako razlika baš i nije velika. Slično je i kod središnjeg ligamenta, samo je bolje da je jače naglašen s obzirom na broj somatskih stanica.

Što se tiče položaja stražnjih sisa i kondicije najbolje je da su oko 5.

Bodovali su također temperament i brzinu mužnje, a poželjno je da je brzina mužnje između 4 i 7. Bodovanjem okvira (visina, širina i dubina prsa te naglašenost kuteva) i usporedbom sa stopom izlučenja dobili su podatak da je bolje da životinja ima veći okvir. Slična je situacija sa zbirnom ocjenom za vime, papke i noge te ukupnom ocjenom. Pri tome treba izbjegavati ekstremno niske ocjene za vime.

Pri ocjenjivanju svojstava vanjštine goveda jako je važno paziti da ocjenjivači imaju što ujednačenije kriterije pri ocjenjivanju. Kako bi osigurali što konzistentnije ocjenjivanje svojstava možemo koristiti ponovljivost između ocjenjivača i po ocjenjivaču te genetske povezanosti između svojstava koja se ocjenjuju pri ocjenjivanju bodovanja svakog ocjenjivača (VEERKAMP i sur., 2002).

OCJENA KONDICIJE ŽIVOTINJAOcjena kondicije životinja (Body condition scoring, BCS) svodi se na procjenu rezerve

masnog tkiva u mliječnih krava u području zdjelice. Opipava se i prosuđuje istaknutost križne kosti, zdjelice i bokova te nagomilane masti u naslagama. Ocjene su od 1 do 5 (1 je najmršavija životinja, 5 najdeblja; može i od 1 – 9 kao linearno svojstvo). Danas već postoje i

kompjutorizirane tehnike za procjenu kondicije životinje. Samostalno se koristi prvenstveno pri ocjenjivanju krava u sustavu krava – tele.

Ocjene kondicije 1-2 kod tovnih goveda možemo povezati sa anestrusom (nema tjeranja), nemogućnošću koncepcije, produljenjem međutelidbenog i međubremenog razdoblja te slabijom otpornosti teladi. Nasuprot tome, ocjena 5 povezana je sa povećanim troškom hranidbe, većim brojem distocija (poremećaja teljenja), otežanim kretanjem te anestrusom i nemogućnošću koncepcije.

Ocjena 1: izgladnjela životinja, vide se trnasti izdanci na križnoj kosti, poprječni izdanci lumbalnih kralježaka dobro vidljivi poput police, sapi prazne (uleknute), anus je uvučen, a vulva istaknuta.

Ocjena 3: životinja prosječne kondicije, trnasti i poprječni izdanci nisu vidljivi, ali ih možemo lako opipati, područje oko anusa i vulve je popunjeno, ali ne i masno.

Ocjena 5: debela krava, koštane izbočine oko križne i sjednih kostiju nisu vidljive, nakupine masnoga tkiva jasno uočljive.

POVEZANOST LINEARNIH SVOJSTAVA SA ZDRAVLJEMČinjenica je da se desetljećima do sada u selekciji poklanjalo više pažnje proizvodnji

te nekim linearnim svojstvima poput vimena, papaka i nogu, a manje zdravlju i plodnosti o čemu se sve više raspravlja u posljednje vrijeme (CASSELL, 2009). BERRY i sur. (2004) tvrde da su genetski više, šire, dublje krave i naglašenijih kutova sa plićim, užim i jačim vimenom predisponirane za lošiji indeks osjemenjivanja te je potrebno više osjemenjivanja i brige kako bi krave ostale bređe. Utvrdili su i genetske korelacije te navode da pozitivnu korelaciju sa proizvodnjom mlijeka imaju uzraslost, dubina i širina prsa, naglašenost kutova, dimenzije zdjelice, položaj i čvrstoća vimena, noge i kretanje te temperament i lakoća mužnje. Negativnu korelaciju sa proizvodnjom imaju kondicija, dubina vimena te duljina sisa. Gotovo sva svojstva su u negativnoj korelaciji sa trajanjem servisnog razdoblja i brojem somatskih stanica, a broj osjemenjivanja je uglavnom bio u pozitivnoj korelaciji sa svim svojstvima.

CASSEL (2009) navodi genetske korelacije između pojedinih linearnih obilježja i proizvodnje mlijeka. Pozitivnu korelaciju imaju proizvodni život, broj somatskih stanica i lakoća teljenja, a negativnu korelaciju sa proizvodnjom imaju svojstva vimena, nogu, veličine tijela i indeks osjemenjivanja kćeri. NIELSEN i sur. (2000) istraživali su parametre zdravlja i njihovu vezu sa pojedinim svojstvima vanjštine te su utvrdili da reproduktivno zdravlje, zdravlje probavnog trakta i nogu ima pozitivnu korelaciju sa plodnošću, indeksom teljenja i zdravljem vimena. Tvrde da će selekcija na dugovječnost, bez praćenja parametara zdravlja, imati pozitivan utjecaj na zdravlje vimena i nogu, no praktički neće imati utjecaja na zdravlje reproduktivnog i probavnog trakta. ŠTOKOVIĆ i sur. (2012.) su istraživali fenotipske korelacije između linearnih obilježja i utvrdili statistički značajnu osrednju povezanost (koeficijent korelacije, p<0,05) između mastitisa i duljine sisa (-0,51); artritisa i kuta papaka (0,46); zaostale posteljice i kuta zdjelice (0,49); širine i dubine prsa (0,53); naglašenosti kutova sa stavom stražnjih nogu (-0,47), naglašenosti središnjeg ligamenta (0,54) te kondicijom (-0,63); stražnje visine vimena (mliječnog zrcala) i kondicije (-0,49); te naglašenosti središnjeg ligamenta i položaja stražnjih sisa (0,53) i kondicije (-0,50).

ZAKLJUČAKLinearna ocjena vanjštine koristi se pri odabiru bikova za pojedine krave, a bolje je

ako se odabir radi pomoću kompjuterskog programa koji uz ispravljanje mana krava kod njihovog potomstva pomaže i u smanjenju uzgoja u srodstvu.

S obzirom na sadašnje stanje u govedarstvu, prije svega u mljekarskom sektoru, samo ulaganje u znanje i primjena najnovijih znanstvenih spoznaja u svakodnevnom životu na farmi može pomoći u povećavanju ekonomičnosti proizvodnje.

Stoga možemo predložiti koncept:MALA ULAGANJA UZ VELIKO ZNANJE.