Pilot studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Pilot studija glavne ocjene Prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežuZahvat izgradnjevjetroelektrane “Čemernica”

Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica” 2

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara prom-jene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institu-cionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zem-ljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove pro-jektne aktivnosti.

oikon – institut za primjenjenu ekologiju

autorski tim: Hrvoje Peternel, Oleg Antonić, Mirna Mazija – fauna šišmiša, Pero Tutman – fauna ptica

suradnici: Zrinka Mesić Vladimir Kušan

recenzija: Državni zavod za zaštitu prirode

autori fotografija na naslovnici: HPM / DZZP / Oikon d.o.o

Hrvatska


Projekt coast Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Pilot studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežuZahvat izgradnje vjetroelektrane «Čemernica»

Zagreb 2011.

Sadržaj


Uvod

PODAci O ZAHVATU i lOKAciji

Svrha poduzimanja zahvata

Obilježja zahvata

lokacija i opis vjetroelektrane

Tehničke karakteristike vjetroagregata

Tehnički parametri vjetroagregata aw 77/1500

Pristupni putovi

Građevinski radovi i plan rada

Rad i održavanje vjetroelektrane

GlAVNA OcjENA PRiHVATljiVOSTi ZA EKOlOšKU MREžU ZAHVATA iZGRADNjE VjETROElEKTRANE «ČEMERNicA»

Uvodni dio

cilj provedbe postupka glavne ocjene zahvata

Kratki opis metode za predviđanje utjecaja

Podaci o ekološkoj mreži

Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži na području zahvata

Novi podaci o ekološkoj mreži na području zahvata

Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu

Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Procjena utjecaja

Mogući utjecaji zahvata na cjelovitost ekološke mreže

Kumulativni (skupni) utjecaji zahvata na područje ekološke mreže

Analiza mogućih utjecaja drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata na ciljeve očuva-

nja i cjelovitost područja ekološke mreže

Zaključak

PRijEDlOG MjERA UblAžAVANjA šTETNiH POSljEDicA ZAHVATA NA EKOlOšKU MREžU

Mjere zaštite ornitofaune

Mjere zaštite faune šišmiša

PROGRAM PRAćENjA STANjA

Program praćenja ornitofaune

Program praćenja faune šišmiša

Literatura

Nacionalni propisi

Stručne i znanstvene publikacije

Dodaci

Grafički prilozi

Tablični prilozi

05

06

06

06

06

07

08

09

09

10

12

12

12

12

12

12

21

35

35

44

47

48

50

51

54

54

55

57

57

57

58

58

58

61

62

69

Uvod


uvod

U ovom je dokumentu prikazana pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za planiranu vjetro-elektranu Čemernica. Spomenuta studija izrađena je u sklopu projekta cOAST koji je, između ostalog, za cilj imao primijeniti smjernice iz Priručnika za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu na jedno pilot područje. Na-vedena lokacija je odabrana prvenstveno zbog činjenice da za ovo područje postoje recentni podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih istraživanja i praćenja stanja faune ptica i šišmiša, a koji zadovoljavaju razinu potrebnu za kvalitetnu provedbu Glavne ocjene propisane u spomenutom priručniku.

Potrebno je istaknuti da je za navedeni zahvat tijekom postupka procjene utjecaj na okoliš izrađena je studija utje-caja na okoliš planiranog zahvata u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09). Tako-đer, sukladno ishođenom Mišljenju Ministarstva kulture (Kl. 612-07/08-01/348, 532-08-03/1-08-04) od 26. studenog 2008. u sklopu studije je izrađeno poglavlje-separatna studija prihvatljivosti planiranog zahvata za prirodu. Studija o utjecaju na okoliš temeljila se na idejnom rješenju vjetroelektrane Čemernica iz 2006. godine, izmjenama projek-ta rađenih tijekom 2008. i 2009. te idejnom rješenju: „Pristupna prometnica i servisne ceste za vjetroelektranu Če-mernica“ (Trivum d.o.o., 2009.).

U međuvremenu je na snagu stupio novi pravilnik kojim se definira postupak Ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu; NN 118/09), a koji je ujedno predstavljao osnovu za izradu Priručnika za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. U skladu s tim, a budu-ći da za zahvate vjetrolelektrana postoji obveza izrade studije utjecaja na okoliš temeljem ranije navedene Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj Glavne ocjene u pilot studiji slijedi propisani obavezni sadržaj naveden u Prilogu V spomenutog pravilnika (Obvezni sadržaj poglavlja studije o utjecaju na okoliš – Glavna ocjena prihvat-ljivosti zahvata za ekološku mrežu). S obzirom da obavezni sadržaj ne uključuje poglavlje Opis zahvata i lokacije (jer se ono nalazi u Studiji utjecaja na okoliš) ovo je poglavlje prikazano zasebno, na početku dokumenta.

Kako bi se lakše pratio odnos i povezanost pilot studije i smjernica, na početku svakog poglavlja nalazi se uokviren, plavo otisnuti tekst preuzet iz Priručnika koji pojašnjava sadržaj poglavlja koje slijedi.


Podaci o zahvatu i lokaciji

Prvi korak Glavne ocjene je sagledavanje ciljeva očuvanja područja i identifikacija onih aspekata zahvata (sa-mog ili u kombinaciji s drugim izvedenim ili planiranim zahvatima) koji mogu imati utjecaja na njih.

Kako bi se osigurala uspješna provedba postupka Ocjene, sve one karakteristike zahvata koje mogu imati utjecaja na određeno područje moraju biti dostupne, uključujući ukupnu površinu (tj. obuhvat) budućeg zahvata, kao i zonu njegovog utjecaja (u kontekstu mogućih utjecaja na područje ekološke mreže), lokaciju i druge pojedinosti zahvata relevantne za ocjenu prihvatljivosti, kao i prostorni odnos između zahvata i područja ekološke mreže.

svrha Poduzimanja zahvata

Svrha izgradnje vjetroelektane na lokaciji Čemernica je proizvodnja električne energije korištenjem obnovljivog izvora tj. korištenjem vjetropotencijala kao i unaprjeđenje raznolikosti opskrbe energijom u Hrvatskoj.

Tvrtka EHN S.A., sa sjedištem u Pamploni, španjolska, koja danas nosi naziv AcciONA Energia te djeluje u sklopu Grupacije AcciONA, vodeće španjolske grupacije za gradnju i usluge, osnovala je sa 100 % udjelom trgovačko druš-tvo E.H.N., d.o.o. sa sjedištem u Splitu s ciljem da bude nositelj investicija i razvoja projekata na području RH. EHN d.o.o. provodi pripremu i razvoj projekta izgradnje VE Čemernica.

oBilježja zahvata

Lokacija i opis vjetroelektrane

Planirana vjetroelektrana Čemernica nalazi se u Splitsko–dalmatinskoj županiji na području Općine Dicmo i, samo manjim dijelom, Grada Trilja, približno 6 km sjeverno od Dugopolja lokalnom cestom prema Krušvaru. Najbliža veća naselja su Trilj 4 km istočno, te Sinj 7,5 km sjeverno od vjetroelektrane.

Postavljanje vjetroagregata je planirano na vršnim dijelovima brda Čemernica te istočno od uzvisine Trapošnik na području brda Orlovac i Drinak (Slika 1.).

Površina zahvata (prema planiranom području za vjetroelektranu iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske župani-je) iznosi 5,7 km2 (569,9 ha).

Osnovnim projektom iz 2006.g. predviđeno je postavljanje 30 vjetroagregata u dva niza (VG 1 -20 i VG 21- 30) s raz-macima od oko 180- 280 m između stupova u svakom nizu, na stupovima visokim 80 m, zajedno s pripadajućom infrastrukturom, izgradnja servisne ceste koja će povezivati svih 30 vjetroagregata i pristupnog puta do elektrane, postavljanje kabelskih vodova, čvrstog postolja za dizalice, transformatorske i kontrolne prostorije te mjerne stani-ce za vjetar (Grafički prilog 1.).

Nazivna snaga jednog vjetroagregata iznosi 1500 kW, što na 30 jedinica čini ukupno 45.000 kW (45 MW).



Slika 1 Satelitska snimka šireg područja lokacije zahvata

Tehničke karakteristike vjetroagregata

Za vjetroelektranu Čemernica predviđeno je korištenje agregata tipa AW 77/1500. Radi se o agregatu s regulacijom napadnog kuta. Tijekom rada i u mirovanju lopatice turbine su okrenute uvijek pod optimalnim napadnim kutom u odnosu na smjer vjetra.

Električnu energiju generira specijalni asinkroni generator sa kolutnim rotorom i kliznim prstenima, te dvostra-nim napajanjem, upravljan ingecon-W kontrolerom koji omogućava varijabilnu brzinu vrtnje, kao i regulaciju to-kova aktivne i reaktivne snage. Generatori vjetroagregata direktno su spojeni na 12 kV srednjenaponsku mrežu vjetroelektrane.

Navedeni vjetroagregat odlikuje aerodinamički dizajn gondole kao i konstrukcijska izvedba glavne osovine kojom se reducira stres na mjenjačku kutiju i produžuje životni vijek agregata.

Odabirom generatora sa nazivnim naponom 12 kV izbjegava se potreba za transformacijom generatorskog napona na srednjenaponski napon čime se ujedno i izbjegnuti gubici snage/energije u transformatorima.

Pogon vjetroagregata u potpunosti je automatiziran. Generator samostalno počinje s proizvodnjom električne energije kad brzina vjetra dostigne ulaznu brzinu vjetra. izlazna snaga generatora povećava se približno linearno s brzinom vjetra, sve dok vjetar ne dostigne brzinu nazivnu brzinu vjetra. U toj točki snaga je ograničena na iznos nazivne snage (1.5 MW). Ukoliko prosječna brzina vjetra prijeđe granicu do koje turbina može raditi u normalnom pogonu (25 m/s), turbina se automatski isključuje zakretanjem lopatica u položaj zračnog kočenja.

Na Slici 2. prikazana je shema vjetroagregata koji će biti postavljeni na planiranoj lokaciji



Slika 2 Shematski prikaz vjetroagregata

Tehnički parametri vjetroagregata AW 77/1500

Osnovni podaci:Ulazna (cut-in) brzina vjetra: 3 m/sizlazna (cut-out) brzina vjetra: 25 m/sNazivna (rated) brzina vjetra: 11,4 m/s Rotor:broj lopatica: 3Promjer: 77 mRadna površina: 4615m2brzina vrtnje rotora: 18,3 o/minVisina glavnog vratila: promjenjiva u odnosu na stup do 80 m

Ukupna visina vjetroagregata. 118,5 m

Osnovni opis električnog sustava vjetroelektrane

Osnovne značajke električnog sustava vjetroelektrane su sljedeće:

ime broj turbina Tip Snaga (mw)

Čemernica 30 Aw 77/1500 45 Mw

Proizvodnja električne energije ostvaruje se na generatorskom naponu 12kV i frekvenciji 50Hz.Vjetroagregati se grupiraju odnosno povezuju u više srednjenaponskih izvoda napona 12 kV, a svaki vjetroagregat ima mogućnost odvajanja od mreže svojim generatorskim prekidačem (sklopkom). 12kV-tni izvodi isključuju se po potrebi automatskim rastavljačima nazivne struje 1600 A smještenim u SN postrojenu TS SN/VN vjetroelektrane preko koje se priključuje na mrežu 110 kV.



Pristupni putovi

Pristup lokaciji za potrebe izgradnje planiran je s nekoliko strana:

1. Postojećim makadamskim putem pored kamenoloma do vrha planine, na koji se dolazi skrećući s glavne ceste Dicmo-Sinj u predjelu Mojanka. Na postojećem makadamskom putu potrebne su manje rekonstrukcije.

2. Makadamskim putem kojeg je potrebno izgraditi od glavne ceste (pored mjesta Rakičani), u smjeru predjela Tur-ska draga do područja jedinog drinka.

Građevinski radovi i plan rada

Topografske značajke terena na kojemu treba biti postavljena vjetroelektrana određuje sljedeće radove za postav-ljanje stupova i opreme vjetroagregata:

- izvedba pristupnog puta

- izvedba platformi za smještanje dizalica uz stupove za podizanje opreme

- izvedba temelja stupova

- ukopavanje kanala za električne kabele između stupova i trafostanice vjetroelektrane

- mjere prostorne zaštite (protupožarno i funkcionalno čišćenje terena, sadnja biljaka).

Predviđa se u roku od 9 mjeseci provesti izvedbu ovih radova i postavljanje 30 vjetroagregata.

Izgradnja pristupnih putova i servisne ceste

Prilazni putovi će se izvesti od drobljenog i zbijenog kamena širine između 6,0 i 9,0 m kako bi se olakšao prolaz sa-stavnih dijelova vjetroagregata tijekom građevinskih radova. Kamen će se dovoziti iz obližnjih kamenoloma ili iz su-sjednih područja, kako bi se maksimalno smanjio prijevoz.

Po završetku radova, putovi će se suziti na konačnu širinu od 4,5 m, osim na mjestima gdje je potrebna veća širina, na zavojima, prijelazima ili križanjima.

Nakon izgradnje područje zahvaćeno radovima sanirat će se i vratit će se u prvobitno stanje u najvećoj mogućoj mjeri.

Izvedba temelja

Konačni nacrt temelja vjetroagregata bit će određen nakon ispitivanja tla, ali on obično uključuje uporabu do 300 m³ betona i 50 tona čeličnih šipki za armiranje. Za svako postolje vjetroagregata bilo bi potrebno do 50 dostava be-tona (na osnovi tura od 6m³), Predviđena je izvedba jednog postolja dnevno.

Dubina temelja je do 2,0 m. iskop materijala za svaki temelj iznosi oko 800 m³ materijala. Nakon završetka, okolni prostor će se dovesti u prvobitno stanje. Višak iskopanog materijala će se upotrijebiti za prilazne putove ili u druge građevinske svrhe, ili će se odložiti na za tu svrhu određenim mjestima.

Platoi -postolje dizalica

Uz svaki stup izvodi se postolje za dizalice dimenzija 45 x 24 m koje će se koristiti za podizanje dijelova tornja te ku-ćišta motora, rotora i elisa. izvodi se iskop dubine 1 m koji se zatrpava drobljenim kamenim materijalom. Ovakvo postolje zadržat će se tijekom cijelog vijeka vjetroelektrane, kako bi se omogućila eventualna zamjena sastavnih dijelova turbine. Predviđena je sanacija iskopa nanošenjem površinskog sloja tla kako bi se omogućio rast prirod-ne vegetacije.



Mjerna stanica za vjetar

Kako bi se pratile brzine vjetra i procjenjivao rad vjetroelektrane tijekom njezina radnog vijeka, na lokaciji će biti instalirana mjerna stanica za vjetar (samostojeći rešetkasti stup visok 80 m, postavljen na malo betonsko postolje 3x3x3m).

Kabelski prokopi

Električni i kontrolni kablovi između turbina i transformatorske stanice postavljaju se u prokopima oko 0,5 m širine i 1,0 m dubine. Kabelski prokopi koji povezuju vjetroagregate se izvode u trupu servisne ceste.

Transformatorska stanica i kontrolna prostorija

U zoni vjetroelektrane predviđena je transformatorska stanica s kontrolnom prostorijom. Ovaj objekt zauzet će po-dručje od oko 10x40 m i sadržavat će transformatore, opremu za mjerenje, sklopnu opremu, male rezervne dijelove i kontrolni sustav za praćenje rada vjetroagregata.

Građevinski objekt i područja rada

Tijekom građevinskih radova bit će potreban privremeni objekti na lokaciji, koji uključuju:

a) privremene, prijenosne tipove građevina namijenjene za terenske urede, praćenje dolazećih vozila i sl.;

b) kemijske toalete (samostojeće)

c) kontejnerske skladišne prostore za alat, manju opremu i dijelove;

d) parkirna mjesta za otprilike pet automobila/ građevinskih vozila; i

e) prijemno područje za dolazeća vozila.

Plan izgradnje

Kretanja vozila varirat će, uključivat će upotrebu specijalističke opreme i biti podložna detaljnom planu upravljanja prometom prije početka građevinskih radova. Svaka turbina bit će isporučena na devet vozila, što uključuje lopati-ce (3 vozila za 3 lopatice), glavčinu (1 vozilo), kućištem motora (1 vozilo) i stupom (4 vozila za 4 dijela tornja).

Svaki temelj za turbinu sadrži otprilike 200-300m³ betona, za koji će biti potrebno između 30 i 50 dostava mjesnih dostavljača miješalicama koje donose izmiješanu smjesu (na osnovi ruta od 6m³ betona). Do 90m³ betona trebat će za trajne i privremene temelje stanice za mjerenje vjetra i temelje transformatorske stanice, za koje će trebati do-datnih 15 do 20 dostava betona. Armiranje za svaki temelj obuhvatilo bi između 50 i 60 tona čeličnih šipki koje bi se dostavile na tri vozila (temeljeno na nosivosti od 20 tona). Većina prometa vozilima vjerojatno će se odnositi na opskrbu kamenom za prilazne putove, iako će to najviše biti slučaj u početnih nekoliko mjeseci razdoblja gradnje.

Za podizanje svake turbine i stupa trebat će dvije mobilne dizalice iako će se aktivnost vršiti na malim udaljenosti-ma. Glavna će dizalica imati kapacitet 1000 tona, s manjom vučnom dizalicom koja će se koristiti za nepomične te-rete tijekom izvođenja podizanja. Dizalica kapaciteta 1000 tona imat će maksimalno opterećenje osovine od oko 15 tona dok se pomiče prema lokaciji i od nje.

Strojevi za gradnju ceste kao što su bageri i buldozeri prevozili bi se do i od lokacije na tegljačima. Dodatni prijevoz je potreban za dostavu alata, privremenih terenskih baraka, opreme trafostanice, ograde, geotekstila itd. Ukupno za dodatni prijevoz ne bi trebalo više od 100 vozila, čije bi se kretanje odvijalo tijekom razdoblja izgradnje. Do 20 kombi vozila/automobila bilo bi na lokaciji u svako doba, za potrebe terenskog osoblja.

Rad i održavanje vjetroelektrane

E.H.N. d.o.o. će osigurati potrebne usluge rada i održavanja za vrijeme radnog vijeka vjetroelektrane. Upravni direk-tor E.H.N. d.o.o. imat će za podršku terenskog upravitelja zaduženog za rad i održavanje vjetroelektrane, kao i sustav za daljinsko upravljanje spojen sa središnjicom EHN-a. Tim za vjetroelektranu Čemernica bit će sastavljen od odre-đenog broja tehničara, u razmjeru od 1 tehničara na svakih 8 vjetroagregata.



Među glavnim zadaćama zaposlenih na održavanju je sljedeće:

- rad vjetroagregata na terenu

- korektivno održavanje

- preventivno održavanje

- napredno održavanje

- analiza podataka

- inspekcija

- koordinacija

- podnošenje izvješća.

Vjetroelektrana će biti opremljen sustavom za daljinsko upravljanje, tako da može podržati potrebne aktivnosti na održavanju. Ovaj sustav će doprinijeti tehničkoj učinkovitosti vjetroelektrane u pogledu:

- nadzora vjetroagregata

- pokretanja vjetroagregata daljinskim upravljanjem

- korekcije putem daljinskog upravljanja, ukoliko je to moguće

- komunikacije sa zaposlenima na održavanju

- raspolaganja s podacima o održavanju

- nadziranja tehničkih indikatora i registara

- podnošenja izvješća.



Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu zahvata izgradnje vjetroelektrane «Čemernica»

uvodni dio

Cilj provedbe postupka Glavne ocjene zahvata

cilj provedbe Glavne ocjene je utvrditi razinu značajnosti utjecaja do kojih može doći tijekom izgradnje i rada vje-troelektrane Čemernica koja se nalazi u blizini područja ekološke mreže HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska Za-gora te HR1000029 # cetina i točkastih lokaliteta HR2000050 jama na Visokoj i HR2000024 Drinovčuša jama.

Kratki opis metode za predviđanje utjecaja

Prilikom izrade Glavne ocjene korišteni su rezultati jednogodišnjih terenskih istraživanja ptica i šišmiša provedenih u sklopu Studije utjecaja na okoliš. Također, proveden je terenski uvid s posebnim naglaskom na stanišne tipove koji predstavljaju potencijalna staništa ugrožene faune.

Osnovni koraci u procjeni utjecaja uključivali su:

- definiranje i prostornu analizu zona utjecaja zahvata

- kartiranje i analizu stanišnih tipova šireg područja utjecaja

- kartiranje šireg područja utjecaja u pogledu korištenja prostora ptica/šišmiša

- analizu stupnja korištenja prostora ptica/šišmiša

Podaci o ekološkoj mreži

izuzetno je važno osigurati i prikupiti sve dostupne podatke o području ili područjima ekološke mreže za koje se utvrdi da mogu biti pod utjecajem zahvata. Ukoliko su postojeći podaci manjkavi treba ih nadopuniti izravnim uvidom na terenu i/ili primjenom različitih prikladnih metoda daljinskih opažanja (npr. satelitske ili aerofotogrametrijske snimke).

Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži na području zahvata

Prema bazi podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode lokacija planirane vjetroelektrane Čemernica ne nalazi se unutar ekološke mreže Republike Hrvatske. Međutim, s obzirom na osnovne karakteristike zahvata, ocijenjeno je da isti može imati utjecaja na sljedeća područja ekološke mreže u čijoj se blizini nalazi (Grafički prilog 2):

Važno područje za ptice

- HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska zagora

- HR1000029 # cetina.

Važno područje za divlje svojte i staništa (točkasti lokaliteti)

- HR2000050 jama na Visokoj

- HR2000024 Drinovčuša jama

Glavna ocjena - Uvodni dio


Opis područja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaj

Opis područja ekološke mreže za koja se ocjeni da mogu biti pod utjecajem planiranog zahvata odnosi se na glavne karakteristike područja, prvenstveno razloge zbog kojih je određeno područje uključeno u ekološku mrežu (popis ciljeva očuvanja, njihove karakteristike, udio populacija neke vrste/staništa ovog područja eko-loške mreže u odnosu na nacionalnu ekološku mrežu i ukupnu Hrvatsku populaciju), staništa važna za ciljne vrste, udio pojedinih stanišnih tipova, veličina područja, ocjena ugroženosti područja i razloge ugroženosti područja, kao i čimbenike koji utječu na vrijednost navedenog područja.

1 Oznakom # obilježena su područja ekološke mreže za koja su ciljevi očuvanja stanišni tipovi i/ili divlje svojte navedene u odgovarajućim propisima Republike Hrvatske, u međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska potpisnica, propisima Europske unije i aktima Vijeća Europe, a sadržana su u prilozima 1.1. i 1.2.

# HR1000027 MOSOR, KOZjAK i TROGiRSKA ZAGORA1

OPIS PODRUČjA Mosor, Kozjak i Trogirska zagora nalazi se u Srednjoj Dalmaciji, u po-dručju između Rogoznice (zapad), Dugopolja (sjever) i rijeke cetine (istok). Ovo submediteransko područje karakteriziraju suha kamenjar-ska i stjenovita područja s liticama pogodnim za gniježđenje grabljivi-ca. Tu se nalazi jedino recentno gnjezdilište krškog sokola u Hrvatskoj. U području postoje prostrana otvorena područja i mozaički seoski kra-jolici, koji su jedno od najvažnijih gnjezdilišta voljića maslinara u Hr-vatskoj. Od šumskih staništa najprostranije su mlade submediteranske šume i šikare.

STAnIšTAšikare i travnjaci, listopadne šume, točila, kopneni strmci, voćnjaci, na-sadi, seoska mozaična staništa, napuštena polja.

STATUS ZAšTITe PODRUČjANije zaštićeno

OCjenA UGROženOSTI PODRUČjA

Rizično

CILjeVI OČUVAnjA

Divlje svojte: 1. jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis)2. sivi sokol (Falco peregrinus)3. suri orao (Aquila chrysaetos)4. voljić maslinar (Hippolais olivetorum)

UGROženOST I MjeRe ZAšTITe PODRUČjA

GLAVnI RAZLOZI UGROženOSTI Odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva, turizam i rekre-ativne aktivnosti, lov i krivolov, izgradnja visokih energetskih objekata (vjetroelektrana i dalekovoda)

Glavna ocjena – Prethodno dostupni podaci o ekološkoj mreži


# HR1000027 MOSOR, KOZjAK i TROGiRSKA ZAGORA1

SMjeRnICe ZA MjeRe ZAšTITe Kako bi se izbjeglo pogoršanje staništa ciljanih vrsta ili uznemiravanje samih vrsta te kako bi se osigurao integritet područja potrebno je pro-voditi slijedeće mjere zaštite:

(7) Regulirati lov i sprječavati krivolov (9) Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo (11) Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti (20) Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vr-ste (27) Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana) (121) Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikaci-je šuma

# HR1000029 cETiNA1

OPIS PODRUČjA Rijeka cetina od izvorišnog dijela do ušća. Uz rijeku se nalazi nekoliko krških polja: Paško, Suho, Sinjsko i Hrvatačko. Paško polje je poplavno i pretežito pod vlažnim travnjacima, dok su manji dijelovi prema obron-cima Dinare suhi. U njemu cetina na nekoliko mjesta tvori poplavna područja, šljunkovite sprudove i otoke, manje močvarice i sl. Tu se na-lazi jedino gnjezdilište crvenonoge prutke u Hrvatskoj. Suho polje se nalazi pod suhim kamenjarskim pašnjacima. Sinjsko polje je meliorira-no i pretežito pod poljodjelskim površinama, dok u Hrvatačkom polju postoje prostrani travnjaci (vlažni i suhi) i močvarna staništa s obilnom obalnom vegetacijom (jedino gnjezdilište crnoprugastog trstenjaka u Hrvatskoj). Zajednice ptica riječnih staništa cetine je siromašna zbog izrazito negativnog utjecaja nekoliko hidroelektrana. Akumulacija Pe-ruča je najveća akumulacija na rijeci cetini. Zbog ekstremnih i naglih kolebanja vodostaja gotovo da i nema močvarne vegetacije tako da je zajednica ptica močvarica siromašna, ali je to jedino gnjezdilište veli-kog ronca u Hrvatskoj. Na kanjonskim dijelovima rijeke vrlo su dobro razvijena stjenovita staništa.

STAnIšTA Tekućice, otvorena vodena površina, špilje s potopljenim ulazom, vlaž-ni i mezofilni travnjaci, suhi (kamenjarski pašnjaci), usjevi, napuštena polja, mozaički seoski krajolici.

STATUS ZAšTITe PODRUČjANije zaštićeno

OCjenA UGROženOSTI PODRUČjA

Niskorizično



# HR1000029 cETiNA1

CILjeVI OČUVAnjA

Divlje svojte: 1. crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon)2. crvenonoga prutka (Tringa totanus)3. eja livadarka (Circus pygargus)4. kosac (Crex crex)5. veliki ronac (Mergus merganser)

UGROženOST I MjeRe ZAšTITe PODRUČjA

GLAVnI RAZLOZI UGROženOSTI Odumiranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva, uređivanje rije-ka, intenziviranje poljodjelstva, melioracije, lov i krivolov

SMjeRnICe ZA MjeRe ZAšTITe Kako bi se izbjeglo pogoršanje staništa ciljanih vrsta ili uznemirava-nje samih vrsta te kako bi se osigurao integritet područja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

(7) Regulirati lov i sprječavati krivolov (9) Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo (19) Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex) Hidrološka stabilizacija i smanjenje crpljenja prevelikih količina vode iz izvorišta rijeke cetine



HR2000050 jAMA NA ViSOKOj

CILjeVI OČUVAnjA

Divlje svojte: 1. endemične svojteStanišni tipovi:2. kraške špilje i jame (H1; 8310)


(137) Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme (138) Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheo-loške i druge nalaze(139) Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini(140) Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode(141) Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata(142) Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima(143) Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni



HR2000024 DRiNOVČUšA jAMA

CILjeVI OČUVAnjA

Divlje svojte: 1. endemične svojteStanišni tipovi:2. kraške špilje i jame (H1; 8310)


(137) Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme (138) Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheo-loške i druge nalaze(139) Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini(140) Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode(141) Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata(142) Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima(143) Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni

Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže na koje zahvat može ima utjecaj

Za svako izdvojeno područje ekološke mreže mora se procijeniti očekivani utjecaj zahvata na ciljeve očuva-nja ekološke mreže. Taj procijenjeni očekivani utjecaj bit će predmetom daljnje ocjene njegove prihvatljivosti sa stajališta očuvanja ekološke mreže. Pri tom je neophodno koristiti sve dostupne podatke o ciljevima oču-vanja navedenog područja, npr. nove podatke o rasprostranjenosti vrsta u području EM, podaci o biologiji/ekologiji vrsta (korištenje određenog tipa staništa za hranjenje, razmnožavanje, boravak; period razmnoža-vanja, migracije i ostali relevantni podaci, ukoliko su ugrožene, što ih ugrožava i sl.), rasprostranjenost sta-nišnih tipova koji su ciljevi očuvanja na području EM (ukoliko su ugrožena – uzroci ugroženosti), objavljeni znanstveni radovi, podaci s provedenih terenskih istraživanja i sl. Ovo je potrebno razraditi za sve ciljeve oču-vanja navedenog područja ekološke mreže kako bi se procijenilo da li je na njih moguć utjecaj predmetnog zahvata.



# hr1000027 mosor, kozjak i trogirska zagora

Značajke ciljeva očuvanja na području ekološke mreže:

1. jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis)

Uglavnom naseljava suha i stjenovita područja. izbjegava šume zatvorenog tipa ali dolazi u otvorenijima makijama i garigu. Unutar teritorija neophodan im je pristup vodi. Hrane se većinom biljnom hranom i beskralježnjacima (u doba gniježđenja). U sezoni gniježđenja dolaze u parovima a izvan sezone gniježđenja u manjim jatima. Teritoriji pojedinih parova se uspostavljaju u ožujku a s gniježđenjem započinju krajem travnja. Gnijezdo grade na tlu, zaklo-njeno vegetacijom ili stijenom. inkubacija jaja traje 24-26 dana a mladi dosežu odraslu veličinu nakon 50-60 dana. jarebica kamenjarka je stanarica, tj. na području gniježđenja se zadržava čitave godine. Na pojedinim planinskim područjima prisutne su vertikalne migracije, tj. ptice se u jesen pomiču na niža područja a u proljeće se vračaju na gnjezdilišta. Veličina populacije za ovo područje procijenjena je na 350 parova.

2. Sivi sokol (Falco peregrinus)

Obitava na različitim staništima ali obično izbjegava stepe, pustinje, kultivirana nizinska područja bez drveća, pro-strane šume i gusto obrasle močvare. Za lov im je potrebno otvoreno područje a za gniježđenje litice, stijene ili dru-gi nepristupačni položaji. Hrani se gotovo isključivo pticama koje hvata u letu. Gnijezde se samotni parovi. S gnijež-đenjem započinju krajem ožujka, inkubacija traje 29-32 dana po jajetu (3-4 jaja) a mladi izlijeću iz gnijezda nakon 35-42 dana. Populacija mediteranskog dijela Hrvatske je sedentarna (ssp. F. p. brookei), dok sjevernije populacije (ssp. F. p. peregrinus) mogu pokazivati i značajnije migratorne navike koje su sve izraženije prema sjeveru Europe. Populacija Hrvatske je najbrojnija i najstabilnija u sredozemnoj Hrvatskoj (150-190 parova). Sivi sokol može se hra-niti na područjima 15 km udaljenim od gnijezda. Najbliža gnjezdilišta u blizini zahvata nalaze se na južnim padina-ma Kozjaka i Mosora koje su od lokacije zahvata udaljena ~ 10 km. iz navedenog proizlazi da se ptice koje gnijezde na Kozjaku i Mosoru potencijalno mogu naći na lokaciji zahvata. U crvenoj knjizi ugroženih ptica sivi sokol svrstan je u kategoriju rizične (VU) gnijezdeće populacije, te je hrvatska populacija procijenjena na 160-200 parova.

3. Suri orao (Aquila chrysaetos)

Uglavnom naseljava planinska predjele te područja suhih sredozemnih pašnjaka i šikara. Područje koje naseljava mora sadržavati sigurna i izolirana mjesta za gniježđenje pozicionirana na lokacijama pogodnim za donošenje rela-tivno velikog plijena (litice i stijene pozicionirane ispod platoa s bogatim hranilištima). Hrani se sisavcima i pticama a u jugoistočnoj Europi često lovi gmazove. Plijen traži sustavno pretražujući tlo, najčešće u niskom letu. Parovi osta-ju na području gniježđenja tijekom cijele godine a s gniježđenjem započinju krajem veljače. inkubacija traje 43-45 dana po jajetu (uglavnom 2 jaja) a mladunci izlaze iz gnijezda nakon 65-70 dana. U 80% gnijezda preživljava samo jedan mladunac. Ukupna populacija surog orla u Hrvatskoj procijenjena je na 30-35 parova, a najveća gustoća paro-va je u sjevernom dijelu priobalja, uključujući sjevernojadranske otoke. Najbliže područje lokaciji zahvata na kojem se gnijezdi par surih orlova nalazi se udaljeno ~ 11 km od granica zahvata, na padinama Kozjaka kod Solina. jedan par također gnijezdi na padinama Mosora, 14 km od lokacije zahvata. Kako suri orlovi mogu loviti na području znat-no udaljenom od gnijezda potencijalno se ptice navedenih parova mogu zateći i na lokaciji zahvata. Suri orao spada u kategoriju kritično ugrožene (cR) gnijezdeće populacije te je hrvatska populacija procijenjena na 30-35 parova.

4. Voljić maslinar (Hippolais olivetorum)

Voljić maslinar je gnjezdarica sjeveroistočnog sredozemlja, a uglavnom je lokaliziran na područja uz samu obalu. Zimuje u istočnoj Africi. Naseljava otvorene šumarke, maslinike i voćnjake te područja s raštrkanom grmolikom ve-getacijom. Teritoriji parova često su grupirani. S gniježđenjem započinju u drugog polovici ožujka a gnijezdo grade na niskom drveću ili grmlju. Hrane se uglavnom beskralježnjacima. Ostali podaci o ovoj vrsti su relativno oskudni. U crvenoj knjizi ugroženih ptica voljić maslinar svrstan je u kategoriju nedovoljno poznate (DD) gnijezdeće popu-lacije te je procjena ukupne gnijezdeće populacije vjerojatno manja od 750 parova. Veličina populacije za ovo po-dručje procijenjena je na 50 parova.



# hr1000029 cetina

Značajke ciljeva očuvanja na području ekološke mreže:

1. Crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon)

Gnijezde se po tršćacima, rogozicima i šašu. Neophodan im je gusti sloj suhih i izlomljenih stabljika trske i ostalog bilja. S gniježđenjem počinju sredinom travnja, inkubacija traje 14-15 dana a ptići su potpuno opernaćeni nakon 12 dana. Hrane se pretežito kukcima i paucima.U Hrvatskoj je poznata samo mala gnijezdeća populacija od desetak parova na Hrvatačkom polju. Svrstan je u kategoriju kritično ugrožene (cR) gnijezdeće populacije. Za selidbe je pri-sutan diljem panonske Hrvatske, a duž cijelog priobalja je redovita zimovalica. lokacija zahvata udaljena je ~13 km od gnjezdilišta crnoprugastog trstenjaka na Hrvatačkom polju.

2. Crvenonoga prutka (Tringa totanus)

Obitavaju po plitkim močvarama, lagunama i vlažnim travnjacima, uz jezera i rijeke. S gniježđenjem započinju po-četkom travnja, inkubacija traje 24 dana a ptići su sposobni za let sa 25-35 dana. Aktivne su i noću i danju a najaktiv-nije u sumrak. Hrane se vodenim beskralježnjacima koje love gacajući po vodi. U Hrvatskoj se jedino gnjezdilište cr-venonoge prutke nalazi na poplavnom dijelu Paškog polja uz izvorišni dio cetine gdje se gnijezdi 6-10 parova, te je uvrštena u kategoriju kritično ugrožene gnijezdeće populacije. Paško polje udaljeno je ~ 40 km od lokacije zahvata.

3. eja livadarka (Circus pygargus)

Naseljava travnjake, neobrađena polja, močvare a može gnijezditi i u obrađenim poljima, posebno u usjevima žita-rica. love uglavnom sitne sisavce i ptice, a plijen traže leteći sporo i nisko iznad tla. S gniježđenjem započinju kra-jem svibnja, inkubacija traje 28-29 dana, a ptići su za let sposobni sa 30-40 dana. Gnijezde se samotni parovi ili u rahlim skupinama do 10 parova zajedno a gnijezdo grade na tlu u visokoj i gustoj vegetaciji. U blizini zahvata gni-jezde se na Sinjskom (udaljeno ~ 4 km od lokacije zahvata) i Paškom polju (udaljeno ~ 40 km od lokacije zahvata). Mužjak eje livadarke može loviti i na udaljenostima većim od 12 km od gnijezda pa se jedinke koje gnijezde na Sinj-skom polju potencijalno mogu zateći na lokaciji zahvata. Migriraju tijekom dana u širokoj fronti na prosječnim visi-nama od 40-100 m. Ukupna gnijezdeća populacija Hrvatske procijenjena ja na 41-48 parova te je kategorizirana kao ugrožena (EN). Veličina populacije za ovo područje procijenjena je na 5-7 parova.

4. Kosac (Crex crex)

Naseljavaju poplavne i vlažne travnjake te planinske livade. Ponekad, osobito nakon sezone gniježđenja obitavaju i na obradivim površinama te uz akumulacije. Pretežito se hrane beskralježnjacima koje skupljaju s tla ili vegetacije. S gniježđenjem započinju krajem travnja, inkubacija traje 16-19 dana, a ptići su nakon 5 tjedana samostalni i spo-sobni za let. Gnijezdo grade na tlu. Ukupna gnijezdeća populacija Hrvatske procijenjena ja na 750-1200 pjevajućih mužjaka, te je kategorizirana kao ugrožena (EN). Veličina populacije za ovo područje procijenjena je na 5-10 parova.

5. Veliki ronac (Mergus merganser)

Gnijezde na bistrima jezerima i rijekama. jedino poznato gnjezdilište velikog ronca u Hrvatskoj nalazi se na akumu-laciji Peruča. Veličina gnijezdeće populacije je procijenjena na 4-6 parova, te je svrstana u kritično ugroženu kate-goriju. Gnijezde se pojedinačni parovi ili u rahlim skupinama a gnijezda grade u dupljama i pukotinama stijena. S gniježđenjem započinju sredinom svibnja, inkubacija traje 30-32 dana a nakon jednog ili dva dana mladi izlaze iz gnijezda i slijede ženku do vode. Ptići su sposobni za let sa 60-70 dana. Hrane se pretežito ribom ali i vodenim be-skralješnjacima, a love uglavnom roneći, najradije u plićoj vodi, do 4 m dubine.

Lokaliteti: HR2000050 jama na Visokoj i HR2000024 Drinovčuša jama

Na udaljenosti do 5 km od planirane lokacije vjetroelektrane Čemernica nalaze se dva podzemna objekta (kraške špilje i jame) koja su dio Ekološke mreže, a ujedno predstavljaju pogodna staništa za šišmiše (iako za niti jedan od ovih lokaliteta šišmiši nisu navedeni kao ciljevi očuvanja).



šišmiši su migratorne vrste te periodično migriraju između područja ljetnih kolonija i hibernacijskih lokaliteta, u pe-riodu parenja ali i svakodnevno u potrazi za hranom i vodom. Ta dnevna i sezonska kretanja dovode ih u opasnost od sudara s vjetroagregatima stoga je potrebno obratiti posebnu pozornost na njih prilikom planiranja, izgradnje i rada vjetroelektrana. U Republici Hrvatskoj svih 35 dosad zabilježenih vrsta šišmiša strogo je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08), a sve europske vrste šišmiša zaštićene su temeljem Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (bernska konvencija, NN - Međunarodni ugovori 06/00), Konvencije o zaštiti migra-tornih vrsta divljih životinja (bonnska konvencija, NN - Međunarodni ugovori 06/00) te pripadajućim Sporazumom o zaštiti europskih populacija šišmiša (EURObATS, NN - Međunarodni ugovori 06/00) kojeg je RH stranka. Uz to, u Europskoj uniji sve vrste šišmiša nalaze se na dodacima Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i biljnih vrsta (Direktiva o staništima, Prilog ii. i Prilog iV) te se štite u okviru europske ekološke mreže Natura 2000.

U skladu s iznesenim kao i činjenicom da izgradnjom planirane vjetroelektrane postoji mogućnost značajnog ne-gativnog utjecaja na ovu skupinu životinja, obrada faune šišmiša uključena je u daljnji postupak Glavne ocjene iako nisu izričito navedeni kao ciljevi očuvanja nekog područja ekološke mreže na koja bi zahvat mogao imati utjecaja.

U Tablici 1 dan je pregled dostupnih literaturnih podataka vrsta šišmiša čija je prisutnost očekivana na na širem po-dručju izgradnje vjetroelektrane Čemernica.

Tablica 1. Popis vrsta šišmiša (Chiroptera) na širem području izgradnje vjetroelektrane Čemernica s navedenim stupnjem zaštite (prema dostupnim literaturnim podacima)

VRSTA

Pravilnik o proglaša-vanju divljih svojti za-štićenim i strogo za-štićenim (NN 99/09)

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ

Prilog ii Prilog iV

1. Veliki potkovnjak - Rhinolophus ferrumequinum (ScHREbER)

SZZS + +

2. Mali potkovnjak - Rhinolophus hipposideros (bEcHSTEiN)

SZZS + +

3. blazijev potkovnjak – Rhinolophus blasii (PETERS) SZZS + +

4. Riđi šišmiš – Myotis emarginatus (GEOFFROY) SZZS + +

5. Veliki šišmiš – Myotis myotis (bORKHAUSEN) SZZS + +

6. Dugonogi šišmiš – Myotis capaccinii (bONAPARTE) SZZS + +

7. Oštrouhi šišmiš – Myotis blythii (TOMES) SZZS +

8. bjelorubi šišmiš - Pipistrellus kuhlii (NATTERER) SZZS +

9. Primorski šišmiš - Hypsugo savii (bONAPARTE) SZZS +

10. Kasni noćnjak - Eptesicus serotinus (ScHREbER) SZZS +

11. Sivi dugoušan – Plecotus austriacus (FiScHER) SZZS +

12. Dugokrili pršnjak – Miniopterus schreibersi (KUHl) SZZS + +

13. Sredozemni slobodnorepac - Tadarida teniotis (RAFiNESQUE)

SZZS +

Osim vrsta navedenih u dostupnim literaturnim podacima na ovom području se očekuje prisutnost vrste južni pot-kovnjak - Rhinolophus euryale.



novi podaci o ekološkoj mreži na području zahvata

U svrhu utvrđivanja nultog stanja, na početku Glavne ocjene preporuča se terenski uvid. Njegov je cilj priku-piti podatke o stvarnom trenutnom stanju na području planiranog zahvata, čijom se analizom u Glavnoj ocje-ni osigurava aktualnost i ažurnost. Terenski uvid treba fokusirati na one ciljeve očuvanja koji mogu biti zahva-ćeni zahvatom. Čak i u slučaju da izrađivač Glavne ocjene posjeduje vrlo dobre ranije prikupljene podatke i saznanja o području, u sklopu Glavne ocjene preporuča se terenski obilazak područja zahvata zbog nužnosti evidencije eventualnih promjena u prostoru. jedino u izuzetnim slučajevima (npr. ukoliko postoje dovoljno ažurni podaci visoke kvalitete) moguće je izostaviti terenski uvid, što je tada potrebno dobro argumentirati.

S druge strane, u slučajevima kada je riječ o zahvatima za koje postoji velika vjerojatnost ili se zna da mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže, terenski uvid mora biti znatno inten-zivniji. To znači da će za pojedine vrste i staništa biti potrebno provesti detaljna istraživanja koja će obuhvatiti najvažnije faze u životnom ciklusu i razvoju analiziranih ciljnih vrsta i staništa, kao što su vegetativna faza u razvoju biljaka ili razdoblje razmnožavanja i/ili selidbe u životinja. Tako je, na primjer, standardna praksa i u EU i Hrvatskoj da se prije izgradnje vjetroelektrana provedu detaljna istraživanja skupina koje su najugroženije radom vjetroelektrana (ptica i šišmiša) u trajanju od minimalno godine dana. Pri tome je potrebno istaknuti da se procjena vjerojatnosti utjecaja ne smije vezati (samo) uz prostornu dimenziju zahvata, odnosno njego-vu veličinu, budući da i (prostorno) mali zahvati u prirodi mogu imati značajan utjecaj. To se prvenstveno od-nosi na zahvate u osjetljivim ekološkim sustavima, kao što su vodena i krška staništa i sl. Prema iskustvima iz EU ovakva istraživanja mogu uključivati i više od godine dana.

Kao što se navodi u smjernicama, na početku Glavne ocjene potrebno je utvrditi nulto stanje na području na kojem planiran zahvat. Za tu je svrhu prvo potrebno odrediti područje na kojem se nulto stanje utvrđuje i na kojem je pre-poručljivo provesti terenski obilazak kojim će se prikupiti dodatni, novi podaci i informacije o ciljevima očuvanja ekološke mreže. Prikupljanje podataka treba biti detaljno isplanirano i stručno provedeno budući da će ti podaci poslužiti za kasnije analize, a u konačnici za procjenu značajnosti utjecaja zahvata. Zato je u prvom koraku izrade Glavne ocjene izvršena zonacija područja oko planirane lokacije za vjetroelektranu Čemernica.

S obzirom da su ptice i šišmiš skupine koje su najugroženije izgradnjom vjetroelektrana, za potrebe procjene utje-caj planiranog zahvata zonacija je provedena u skladu sa smjernicama za izradu studije utjecaja na okoliš za vjetro-elektrane za faunu ptica i šišmiša (Ministarstvo kulture, 2009.). Određene su tri zone utjecaja na način da je:

- površini pod samom vjetroelektranom (vjetroparkom) pridijeljen je rang 3 (zona jakog utjecaja, područje izrav-nog zaposjedanja),

- površini unutar zone od 1,5 km oko vjetroelektrane (vjetroparka) pridijeljen je rang 2 (zona srednjeg utjecaja), a

- površini unutar druge (vanjske) zone od 1,5 - 5 km oko vjetroelektrane (vjetroparka) pridijeljen je rang 1 (zona sla-bog utjecaja).

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži


Slika 3 Prikaz zonacije područja oko vjetroelektrane Čemernica

Slika 3 prikazuje opisanu zonaciju za područje planirane vjetroelektrane Čemernica.

Staništa

U sljedećem je koraku za potrebe procjene utjecaja planirane vjetroelektrane na ekološku mrežu izrađena karta staništa (mjerila 1:10000) koja prvenstveno služi kao osnovni pregled staništa prisutnih na nekom prostoru (svoje-vrsno «nultog stanja») (Slika 4.). Ovo je izuzetno važno za učinkovito planiranje upravljanja prostorom i sagledava-nje mogućih utjecaja na njega, te određivanje prioriteta za zaštitu. Osim toga, karta staništa predstavlja i podlogu za daljnja istraživanja pojedinih stanišnih tipova, kao i za različite prostorne analize (identifikacija biološki vrijednih područja, zaraštavanje, rasprostranjenost pojedinih vrsta i slično). U ovom slučaju poslužila je kao osnova za izradu karte stupnja korištenja prostora za šišmiše i ptice, skupina koje su najugroženije uslijed izgradnje vjetroelektrana.

Osnovu za kartiranje predstavljale su ASTER satelitske snimke, uz ostale standardne podloge koje se koriste (u ovom slučaju digitalnog ortofota, vegetacijske karte, pedološke karte, geološke karte, digitalnog modela reljefa, i karte hidrografske mreže i dr.). Na osnovu satelitske snimke izrađena je karta s poligonima kojima su pridruženi pri-vremeni kodovi (klase) koji prikazuju različite tipove staništa/vegetacije terenska karta. Prilikom terenskog obilaska poseban je naglasak stavljen na područja koja su pogodna za postavljanje transekata koji će služiti praćenju faune ptica i šišmiša. Tijekom obilaska prikupljeno je 50 terenskih točaka, odnosno informacija o prisutnim stanišnim tipo-vima ili važnim elementima u prostoru. Terenskim obilaskom područja te stručnom vizualnom interpretacijom pri-kupljeno je dovoljno informacija koje su poslužile za izradu karte staništa. U konačnici je izvršena analiza podataka (povezivanje terenskih točaka s pripadajućim podacima), interpretaciju kodova (pridruživanje staništa) i prostorne procedure za dobivanje završnog tematskog sloja (završna GiS obradu).

S obzirom na namjenu karte i činjenicu da treba poslužiti kao podloga za dobivanje informacija o korištenju prosto-ra, određeno je da će minimalna površina kartiranja (MPK) biti 1 ha, s time da ha ukoliko se procijenilo da se u radi

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Staništa


o stanišnom tipu koji predstavlja pogodno stanište pticama i/ili šišmišima, te na kojem je moguća značajnija aktiv-nost vrsta, izdvojene su i površine manje od 1 ha (kao što je to slučaj s lokvama i špiljskim objektima).

Karta staništa izrađena je prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske (NKS) koja sadrži 10 glavnih klasa (i jednu koja obuhvaća komplekse staništa) koje se granaju na niže do 5. razine. Za potrebe ove Studije stani-šta su kartirana na 3. razini. izuzetak su vodena staništa (A.1. Stajaćice) koja su kartirana na 2. razini. Ova se kategori-ja u prvom redu odnosi na privremene i stalne lokve, uključujući i one antropogenog porijekla ukoliko predstavljaju pogodno stanište za ugrožene vrste (kao što je to slučaj s «betonskom» lokvom i šišmišima). Osim toga, zbog pre-glednosti karte kategorije j41 industrijska i obrtnička područja, j43 Površinski kopovi i j44 infrastrukturne površine uključene u kategoriju j4 - Gospodarske površine.

Ukupno je kartirano 16 tipova staništa (Tablica 2). Analizom kartiranih tipova vidljivo je da se područje Čemernice jasno može podijeliti na:

- prostor središnjeg grebena, odnosno masiva Čemernice, te

- prostor okolnog, nizinskog područja na kojem je prisutan značajan utjecaj čovjeka.

Slika 4 Karta staništa šireg područja planirane lokacije vjetroelektrane Čemernica

U središnjem području prevladavaju travnjaci i šikare tako da se može zaključiti (na osnovu znanja stečenih na pro-jektima i istraživanjima provedenim na sličnim lokacijama) da uslijed zapuštanja i prestanka korištenja dolazi do sukcesije pašnjačkih zajednica vegetacijom šikara, a djelomično već i šumskom vegetacijom. Naime, zajednice dra-čika, s mjestimično vrlo gusto razvijenom šmrikom (Juniperus oxycedrus) koja na pojedinim dijelovima dominira u prostoru, zauzimaju trećinu područja utjecaja. Taj broj raste na gotovo 50 % cjelokupnog područja kada im se priključe zajednice šikara i šuma medunca. S druge strane, na području okolnog, nizinskog područja prevladavaju obradive površine koje zauzimaju više od trećine šireg područja utjecaja (zona 1,5-5 km od zahvata).

Kao što je ranije istaknuto, na području utjecaj karirtani su i stanišni tipovi koji su manji od definirane minimalne po-vršine kartiranja, ali je njihovo lociranje na terenu od izuzetnog je značaj u pogledu procjene utjecaja (prvenstveno



lokve te špilje i jame). Naime, na osnovu karte staništa u kasnijoj su analizi određene površine različitog stupnja ko-rištenja za ptice i šišmiše, a upravo ove površine predstavljaju izuzetno vrijedne lokalitete. Na osnovu prostornog rasporeda ovih elemenata za potrebe procjene utjecaja određeni su migracijski koridori kojim se šišmiši kreću ili u potrazi za hranom i vodom ili tijekom migracija s jedne na drugu stranu Čemernice.

Tablica 2. Pregled kartiranih staništa na širem području planirane lokacije vjeroelektrane Čemernica s pripadajućom površinom i udjelom

NKS kod StaništePovršina

(ha)Udio u ukupnoj

površini (%)

A1 Stajaćice – povremene i stalne lokve 5,28 0,04

A2 Tekućice (uključujući kanale) 84,78 0,56

c35 Suhi travnjaci 1478,66 9,73

D31 Dračici 5048,69 33,21

E35 Primorske, termofilne šume i šikare medunca 2282,31 15,01

E92 Nasadi četinjača 53,75 0,35

H1 Kraške špilje i jame 15,63 0,10

i211 Mozaične poljoprivredne površine 1790,51 11,78

i212 Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije 2173,09 14,29

i312 intenzivne komasirane oranice s mješovitim usjevima 746,00 4,91

j11 Aktivna seoska područja 794,24 5,22

j11/i21 Aktivna seoska područja / Mozaične poljoprivredne površine 375,50 2,47

j41 industrijska i obrtnička područja 62,61 0,41

j43 Površinski kopovi 67,94 0,45

j44 infrastrukturne površine 223,58 1,47

UKUPnO 15202,55 100,00



VIII. 2006. IX. 2006./08* X. 2007. XI. 2007. XII. 2007. I. 2008.

12., 27. 10., 21.* 22., 29. 03., 26. 02., 10. 13., 27.

II. 2008. III. 2008. IV. 2008 V. 2008. VI. 2008. VII. 2008.

07., 19. 05., 28. 10., 15. 15., 29. 12., 26. 20., 27.

Sukladno godišnjem ciklusu ptičjih populacija, istraživanja su obuhvatila najznačajnija vremenska razdoblja tije-kom godišnjih doba, te one vrste koje predstavljaju ciljeve očuvanja navedenih područja ekološke mreže s poseb-nim osvrtom na ptice grabljivice i njihove prelete preko područja predložene lokacije vjetroelektrana (kao vrsta koje su posebno osjetljive na sudare s vjetroagregatima).

Definiranje transekata

Terenska istraživanja lokalne zajednice ptica obuhvatila su dovoljno veliki dio područja da budu reprezentativna i obavljena su po načelu transekta. Svaki je transekt obavljen tri puta u sezoni, prvi od sredine do kraja ožujka, drugi od sredine do kraja travnja i treći od sredine do kraja svibnja. Transekti su raspoređeni po različitim dijelovima plohe kako bi se njima obuhvatila različiti tipovi staništa. Na svakom terenskom izlasku bilježila se brojnost, zastupljenost i učestalost pojedinih vrsta ptica opaženih vizualno, također onih zabilježenih prema glasanju i pjevu, a koristila se i metoda zvukovnog vabljenja. istraživanjima tijekom sezone gniježđenja utvrdila se brojnost i zastupljenost ptica gnjezdarica; u vrijeme proljetne i jesenske selidbe pratio se intenzitet preleta ptica, dok se tijekom zimskih mjese-ci bilježila brojnost i zastupljenost zimovalica. Osim toga, posebno su praćeni smjer i visina preleta grabljivica, kao vrsta koje su posebno izložene nepovoljnim utjecajima i vrlo često stradavaju u izravnim sudarima s vjetroagregati-ma. Terenska istraživanja ornitofaune u užoj i široj zoni zahvata provedena su na 4 transekta duljine 2 – 4 km i širine oko 50 – 70 m. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i trasama transekata za istraživanje ptica prikazano je na Grafičkom prilogu 3. Ptice su bilježene na osnovi vizualnog opažanja, glasanja i pjeva.

Transekt broj 1 (duljina transekta oko 3 – 4 km) obuhvaća prostor uz cestovnu prometnicu od naselja Klanac na zapadu do naselja Vladovići prema istoku. Teren je ravničarski, a prevladavaju livade i obrađena polja s rijetkom ni-skom vegetacijom i mjestimičnim stablima. širina istraživanih pojaseva; 0 – 25 m i 25 – 100 metara uz prometnicu do početka obronaka Čemernice i Trapošnika. Najveća brojnost ptica opažana je u pojasu od oko 50 m od cestovne prometnice. Pogled na transekt 1 prikazan je na Slici 5.

Fauna Ptica

Na lokaciji planirane vjetroelektrane Čemernica provedena su sustavna jednogodišnja terenska istraživanja ornito-faune s ciljem utvrđivanja postojećeg kvalitativno – kvantitativnog sastava i prostorno – vremenske dinamike ptič-jeg svijeta užeg i šireg područja predloženog za postavljanje vjetroagregata, a u svrhu procjene mogućeg utjecaja zahvata vjetroelektrana na ornitofaunu i prijedloga potrebnih mjera zaštite.

Metodologija i dinamika istraživanja ptica

Terenska istraživanja ornitofaune provedena su u razdoblju od kolovoza 2006. do kraja srpnja 2008. Tijekom istra-živanja obuhvaćene su sve sezone tijekom godine, odnosno cijeli godišnji ciklus ptica; jesenska i proljetna selidba, gniježđenje i poslijegnijezdeće disperzije, te zimovanje. Obavljena su 23 terenska izlaska; za svakog terenskog izla-ska na lokaciji je proveden jedan dan, a istraživanjima su obuhvaćene i dnevne i noćne vrste ptica.

istraživanja su obavljena:

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Fauna ptica


Slika 5 Karakteristična vizura na ornitološkom transektu 1

Transekt broj 2 (duljina transekta je oko 3 – 4 km) obuhvaća područje od crkve Gospe od Zdravlja kod naselja bralići te vršni prostor zone zahvata na brdu Čemernica po prostorima predviđenim za postavljanje vjetroagregata. Teren je brdovit i strm s gusto razvijenom, mjestimično teško prohodnom šikarom hrasta medunca i graba, te sastojina-ma šmrike (Juniperus oxycedrus) (Slika 6.). širina promatranih pojaseva; 0 – 25 m, 25 – 100 m i preko 100 metara od smjera kretanja. Pojas od preko 100 metara većinom zadire po obroncima Čemernice.




Transekt broj 3 obuhvaća prostor sa sjeverne strane lokacije na području Vojnića Sinjskog, od naselja Rakićani do naselja bućani, te zbog neprohodnosti terena od naselja Marčeta do naselja Kovačevići (Čidović). Teren je većim di-jelom ravan, a uključuje livade i polja s rijetkom vegetacijom po rubovima (Slika 7.). Sjeverni obronci lokacije dosta su strmi, s gustom i teško prohodnom vegetacijom visine do 2,5 – 3 m, na kojima prevladava bijeli grab. širina pro-matranih pojaseva; 0 – 25 m, 25 – 100 m i preko 100 metara od smjera kretanja. Pojas od preko 100 metara prema jugu većinom dopire do sjevernih obronaka Trapošnika i Čemernice.





Transekt broj 4 (duljina transekta je oko 3 km) obuhvaća prostor od Kuštrine drage, preko Paske, obronaka Trapoš-nika, vršnih dijelova zone do vrha jedini drinak (544 m) i Turske drage. Teren je brežuljkast, na sjevernim obroncima Trapošnika dobro su razvijene niže grabove sastojine koje mjestimično prelaze u više šumarke, a djelomično je pri-sutna i degradirana niska kamenjarska vegetacija (Slika 8.).

Popis svih zabilježenih ptica na području istraživanja i popis vrsta ptica zabilježenih po transektima prikazani su u Tabličnim prilozima 1 i 2.



Fauna šišmiša

Sagledavanje potencijalnog utjecaja na šišmiše odnosno metodologija i ciljevi istraživanja u skladu su sa ranije na-vedenim smjernicama (Ministarstvo kulture, 2009.) te temeljeni i prema mogućnostima prilagođeni uputama iz pu-blikacije „Guidelines for consideration of bats in wind farm projects“ Sporazuma o zaštiti europskih populacija šiš-miša (EURObATS),

Metodologija i dinamika istraživanja šišmiša

Ovo istraživanje i praćenje stanja faune šišmiša obuhvaća slijedeća tri najvažnija segmenta:

1. Prethodna analiza i planiranje

a) Analiza karte staništa, Ekološke mreže, ortofoto snimaka te topografskih karata,b) Planiranje ruta transekata, identifikacija podzemnih objekata koje je potrebno istražiti te lokaliteta pogodnih za postavljanje mreža za hvatanje šišmiša,c) Pregled dostupne literature u svrhu utvrđivanja prisutnosti pojedinih vrsta šišmiša.

2. Terenska istraživanja

a) Obilazak podzemnih staništa (jama i špilja) i antropgenih objekata u svrhu pronalaska šišmiša te utvrđivanja nji-hovih migracija,b) Snimanje glasanja šišmiša pomoću ultrazvučnog detektora (bat – detektor) Pettersson D240X za vrijeme lova mrežama te istraživanja metodom transekata duž različitih tipova staništa, te pohrana na diktafon Olympus WS-312M i Edirol R-09,c) Postavljanje mreža za hvatanje šišmiša (Ecotone, M3, M6, M9, M12) radi potvrde determinacije prisutnih vrsta.

3. Analiza prikupljenog / snimljenog materijala (Bat Sound Pro 4) te na temelju toga stručna ocjena stupnja ko-rištenja prostora od strane šišmiša

istraživanje je provedeno tijekom cjelogodišnjeg ciklusa, na širem području zahvata ovisno o stanišnim obilježjima (blizina lokve, usjek, vegetacija i dr.). Pregled terena proveden je u listopadu 2008. godine, a istraživanja transekata u lipnju, kolovozu i listopadu 2009. te veljače i travnja 2010. godine kako bi se obuhvatio cjelogodišnji ciklus. U tom razdoblju obavljeno je 6 terenskih izlaska, odnosno ukupno 25 terenskih dana.

U radijusu od oko 1,5 km od predviđenih lokacija turbina obavljen je detaljniji pregled terena, a istraživanje podze-mnih i nadzemnih (točkastih) objekata koji šišmišima mogu služiti kao skloništa, hibernakuli ili lokaliteti porodiljnih kolonija u radijusu od približno 5 km. Pojedini dostupni antropogeni objekti su samo jednokratno istraženi ukoliko se prvim pregledom utvrdilo da nisu povoljni kao sklonište za šišmiše. Ostali objekti za koje se utvrdilo da su mogu-će povoljni istraženi su u više navrata. Prilikom planiranja istraživanja i sagledavanja utjecaja uzeti su u obzir i objek-ti važni za populacije šišmiša koji se nalaze izvan zone udaljenosti od 5 km.

Unutar zone od 5 kilometara uz dva postojeća točkasta lokaliteta ekološke mreže locirano je još pet podzemnih objekata (jama Vranjača, špilja kod dalekovoda, jama jamutina, jama Golubinka i jama lastovnjak) koji nisu dio EMRH. Uključeni su u daljnju analizu jer su važan su segment prostora koji šišmiši koriste tijekom cjelogodišnjeg ci-klusa (hibernakulum, majčinske kolonije, sklonište). Također, unutar ove zone prisutan je velik broj lokvi te područ-je Sinjskog polja s brojnim vodenim tokovima (kanali) i rijeka cetina. Većina lokvi je povremenog karaktera dakle tijekom sušnog razdoblja (ljeto) presušuju. Od lokvi koje su aktivne tijekom cijele godine, za detaljnije istraživanje (postavljanje mreža) odabrane su one koje se nalaze na nekim od mogućih koridora. Odabrane lokve - Trolokva, Pri-soje, botić i „betonska“ lokva aktivne su tijekom cijele godine, dok lokve Tendrkuša i bajića Glavica presuše tijekom ljetnog perioda no tijekom proljeća i jeseni na njima je zabilježena povećana aktivnost šišmiša. Stalne lokve od ve-likog su značaja za šišmiše budući su stalni izvor pitke vode koja im je neophodna, a šišmiši iz šireg područja mogu dolaziti piti vodu iz njih tijekom cijele godine. Na te četiri, odnosno šest lokvi su zbog navedenih razloga postavlja-ne mreže kako bi se hvatanjem jedinki potvrdila prisutnost pojedinih vrsta na ovom području.

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Fauna šišmiša


Slika 9 Detalj iz jame Jamutina Slika 10 „Betonska“ lokva u usjeku

Definiranje transekata

Rute transekata određene su temeljem prisutnosti pojedinih tipova staništa na samoj lokaciji istraživanja no isto tako se pri odabiru obratila pozornost na prohodnost terena tijekom noći, blizinu karakterističnih obilježja stani-šta koje šišmiši potencijalno intenzivnije koriste (prosjeka, lokva) te mogućeg značaja za migracije (usjek). Tijekom analize su odabrane rute transekata na kojima se pratila aktivnost šišmiša iz auta ( TA1, TA2 i TA3). Ti transekti obu-hvaćaju gornju (SZ) i donju (ji) stranu lokaliteta, prolaze uz lokve i što bliže špilja te kroz Kuštrinu dragu. Na taj na-čin obuhvatilo se veliko područje i obuhvatila ključna obilježja staništa važna za šišmiše. Rute transekata koje su provedene pješke (TP1, TP2 i TP3) prate liniju agregata koliko je to zbog guste vegetacije bilo moguće te prolaze kroz različite tipove staništa. Transekt TP1 obuhvaća prvenstveno dračike i nižu makiju, transekt TP3 prolazi suhim travnjacima i kamenjarama, a makadamska cesta kroz usjek do lokve okružene makijom obuhvaćena je trasektom TP2. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekata za istraživanje šišmiša prikazano je na Grafičkom prilogu 4.

Postavljene rute transekata istraživane su snimanjem ultrazvučnim detektorom pješke (3 transekta) i iz auta (3 tran-sekta) s tim da se na pojedinim dijelovima oni preklapaju. Tijekom dana proveden je pregled objekata koji su mogu-će stanište / sklonište šišmiša poput speleoloških objekata, potkrovlja starih kuća i napuštenih objekata. Snimanje glasanja šišmiša duž transekta provedeno je od sumraka a u trajanju od 3 do 5 sati ovisno o dužini transekta. Sva-ki je transekt približno jednakom rutom istražen prilikom svakog terenskog istraživanja, osim u zimskom periodu kada nije bilo aktivnosti šišmiša. Na više karakterističnih lokaliteta (na čistinama uz vegetaciju, u blizini lokvi) duž transekta stacionarno se snimalo oko 15 minuta bez kretanja. Tijekom snimanja glasanja pokušao se odrediti smjer preleta odnosno moguće rute koje šišmiši koriste na samoj istražnoj površini.

Stupanj korištenja prostora

Za potrebe procjene mogućih utjecaja vjetroelektrane na ptice i šišmiše, na osnovu karte staništa izrađena je i karta stupnja korištenja prostora (SKP). Definirane su četiri zone potencijalnog korištenja prostora: 1. zona malog stup-nja korištenja prostora; 2. zona umjerenog (srednjeg) stupnja korištenja prostora; 3. zona velikog stupnja korištenja prostora; 4. zona vrlo velikog stupnja korištenja prostora.

Stupanj korištenja prostora ptica

Ptice uglavnom smrtno stradaju u sudarima s vjetroagregatima (birdlife international 2003; Erickson i sur., 2001; NWcc 2002; Hebert i Reese 1995; Percival 2003; Rugge i sur., 2003; Smallwood i Thelander 2004; Thomas 1999; Tin-gley 2003). Premda se u početku smatralo da su sve vrste podjednako izložene riziku sudara, kasnije su studije po-kazale da su u određenim staništima specifične skupine ptica (grabljivice, vrste koje lebde na strujanjima) više izlo-žene riziku od ostalih (becker i sur., 1999; Rugge i sur., 2003).

Glavna ocjena – Novi podaci o ekološkoj mreži - Stupanj korištenja prostora


budući da su područja pogodna za izgradnju vjetroelektrana ona sa konstantnim strujanjima vjetra, kao takva če-sto se znaju nalaziti na migracijskim koridorima. To za posljedicu može imati povećanu mogućnost direktnog su-dara, naročito kod skupina koje se pri kretanju oslanjaju na struje vjetra, kao što je slučaj s grabljivicama, ali i nekim većim vrstama šišmiša. iako grabljivice imaju velike teritorije i rasprostranjene su na različitim staništima, prilikom izrade karte stupnja korištenja prostora nastojalo se voditi računa o ekološkim potrebama ciljeva očuvanja. Stoga je dodatan naglasak prilikom određivanja potencijalnog stupnja stavljen na područja koja su važna grabljivicama, npr. izloženi grebeni kao potencijalna gnjezdilišta ili travnjaci na uzvisinama kao potencijalno vrijedna staništa za lov). Dodatne analize i izdvajanje ovih površina izvršeno je preklapanjem karte staništa s osnovnim topografskim elementima prostora (ravnica, obronci, istaknuti vrhovi, kanjoni i udoline). U Tablici 3 prikazani su kartirani stanišni tipovi na području lokacije Čemernica s pridruženim potencijalnim stupnjem korištenja prostora za ptice.

Tablica 3. Kartirani stanišni tipovi na području lokacije Čemernica s pridruženim potencijalnim stupnjem korištenja prostora (SKP) za ptice

Stanišni tip SKP - ptice

intenzivne poljoprivredne površine 1

izgrađene površine 1

špilja 1

Seosko područje 2

Staništa šikara i šumska staništa 2

lokve i vodotoci 3

Mozaik prirodne vegetacije i poljoprivrednih površina 3

Travnjak 3

Mozaik travnjaka i šikara 3

Travnjaci na uzvisini i izloženi grebeni 4

Kada se pogleda zastupljenost pojedinih površina različitog stupnja korištenja vidljivo je da su na području utjeca-ja, uključujući sve tri zone, gotovo jednako zastupljene površine srednjeg (SKP 2) i velikog potencijalnog stupnja korištenja (SKP 3). Za razliku od šišmiša, definiranje migracijskih koridora kod ptica nije bilo moguće provesti bu-dući da vrste koje su najugroženije izgradnjom vjetroelektrana i koje su ciljevi očuvanja područja ekološke mreže, imaju vrlo velike areale kretanja koji su mnogo veći od istraživanog područja. Umjesto toga tijekom terenskih istra-živanja posebno se nastojalo zabilježiti potencijalne prelete grabljivica preko područja planirane vjetroelektrane kao bi su eventualni veći migracijski koridori tek utvrdili. Na Slici 11 prikazan je prostorni raspored površine različi-tog potencijalnog stupnja korištenja prostora za ptice.



Slika 11 Raspodjela prostora oko vjetroelektrane Čemernica s obzirom na očekivani stupanj korištenja prostora za ptice (izvedena iz karte staništa).

Stupanj korištenja prostora šišmiša

Temeljem prikupljenih podataka i stručne analize prostora procijenjena je i opisana pogodnost pojedinih obiljež-ja staništa iz aspekta pogodnosti za šišmiše. Za razliku od ptica prilikom izrade karte stupnja korištenja prostora za šišmiše poseban naglasak stavljen je na važne točkaste lokalitete (podzemni objekti i lokve) i migracijske koridore.

U analizu stupnja korištenja prostora uključeni su podaci terenskih istraživanja prikupljeni tijekom cjelogodišnjeg ciklusa. Stručna procjena stupnja korištenja prostora odražava procjenu značaja pojedinih dijelova prostora za pe-riod od listopada 2008. do travnja 2010. godine.

Osnovni segmenti prostora obuhvaćeni analizom su:

1. Lokve - tijekom aktivnog perioda šišmiši tijekom svake večeri dolaze na lokve piti vodu i hraniti se. Stalne lokve koje zadržavaju vodu tijekom cijele godine osobito su značajne jer osiguravaju siguran i stalan izvor vode šišmiši-ma šireg područja;

2. Speleološki objekti - šišmiši ih koriste tijekom cijele godine bilo kao dnevna skloništa, mjesta za osnivanje maj-činskih kolonija ili kao hibernakule. Vegetacija neposredno uz ulaz u objekt i antropogeni utjecaj (odlaganje otpa-da, boravak u objektu, aktivnosti ispred ulaza) uvelike utječu na pogodnost speleoloških objekata za šišmiše;

3. Tip staništa - dnevne i sezonske aktivnosti šišmiša vezane su uz prisutnost dovoljne količine hrane (kukaca), izvo-ra vode, zaklona od vjetra i optimalne noćne temperature. Otvorena područja vršnih dijelova izdignutog reljefa bez vegetacije nisu optimalna za njihove aktivnosti dok s druge strane prosjeke, usjeci ili niži dijelovi reljefa (podnožja) bez guste vegetacije pružaju optimalne uvijete;

4. Morfologija terena - prilikom dnevnih i sezonskih migracija šišmiši koriste posebna obilježja prostora na način da im ono osigurava zaklon od vjetra te na taj način zadržava topliji zrak (pa tako i veću količinu kukaca), što je osobito važno za hladnih noći. Upravo su to obilježja usjeka kao vrlo važnog koridora koji šišmiši koriste;



5. naselja - prisutnost rasvjetnih tijela oko kojih se okuplja veći broj kukaca, zaklonjenost prostora od vjetra te velik broj mogućih skloništa (potkrovlja, napušteni objekt i sl.) čine naselja pogodnim prostorom za boravak šišmiša, no stalna prisutnost ljudi je za pojedine vrste šišmiša nepogodna.

6. Područja pod jakim antropogenim utjecajem - industrijske zone, kamenolomi, odlagališta otpada, autocesta i drugo, nepogodna su šišmišima zbog stalnog ometanja, visokog stupnja zagađenja, opasnosti od direktnog stra-davanja te čestih promjena u staništu..

Već je na više mjesta spomenuto da u korištenju prostora kod šišmiša veliku ulogu ima, s jedne strane, morfologija terena, a s druge prostorni raspored pogodnih staništa (špilja, jama i lokvi). Kao svoje dnevne i sezonske rute migra-cija šišmiši na ovom području koriste nekoliko povezanih pogodnih tipova prostora. Optimalni uvjeti zadovoljeni su unutar zone glavnog koridora, sporednih koridora i kontaktne zone uz glavni koridor.

Glavni koridor obuhvaća usjek kroz Kuštrinu dragu do «betonske» lokve i dalje prema sjevernim obroncima Čemer-nice (transekt TP2). Glavnom koridoru pridijeljen je vrlo veliki stupanj korištenja prostora (rang 4). Sporedni koridori predstavljaju spoj glavnog koridora i važnih segmenata prostora (lokvi, špilja i jama) te im je pridijeljen rang 3 (veliki stupanj korištenja prostora). isti je rang pridijeljen kontaktnoj zoni uz glavni koridor (300 m sa svake strane glavnog koridora) kao području u kojem treba omogućiti nesmetanu komunikaciju prema glavnom koridoru i dalje prema pogodnim staništima. Temeljem navedenih pretpostavki pogodnosti pojedinih dijelova prostora te pomoću karte staništa izrađena je karta stupnja korištenja prostora za šišmiše (Slika 12). Kao i za ptice, i za šišmiše je analiza zastu-pljenosti površina različitog stupnja korištenja pokazala da prevladavaju područja srednjeg (56 %) i velikog (41 %) potencijalnog stupnja korištenja. U Tablici 4 prikazani su kartirani stanišni tipovi na području lokacije Čemernica s pridruženim potencijalnim stupnjem korištenja prostora za ptice.

Tablica 4. Kartirani stanišni tipovi na području lokacije Čemernica s pridruženim potencijalnim stupnjem korištenja prostora (SKP) za šišmiše

Stanišni tip SKP - šišmiši

intenzivne poljoprivredne površine 2

izgrađene površine 1

špilja 3, 4

Seosko područje 2

Staništa šikara i šumska staništa 2

lokve 3, 4

Vodotoci 3

Mozaik prirodne vegetacije i poljoprivrednih površina 3

Travnjak 3

Mozaik travnjaka i šikara 3

Glavni koridor 4

Sporedni koridori 3

Kontaktna zona prema glavnom koridoru 3



Slika 12 Raspodjela prostora oko vjetroelektrane Čemernica s obzirom na očekivani stupanj korištenja prostora za šišmi-še (izvedena iz karte staništa).



Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu

mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže

Utjecaji se obično prikazuju kao:

- izravni (direktni) i neizravni (indirektni),

- privremeni i trajni.

Za postupak Glavne ocjene jedino je važno utvrditi da li su utjecaji značajni, pri čemu može biti krivo unapri-jed smatrati da su neizravni i kratkotrajni utjecaji manje značajni od izravnih i dugotrajnih.

Procjena utjecaja temelji se na kvalitativnim i kvantitativnim parametrima, karakteristikama utjecaja zahvata (obuhvatom, trajanjem, intenzitetom i dr.), značaju područja s aspekta biologije vrsta i/ili stanišnih tipova koji predstavljaju ciljeve očuvanja (područje razmnožavanja, hranjenja, migracijski koridori i sl.) i ekoloških funk-cija neophodnih za održanje cjelovitosti područja.

Metode obrade podataka koje se koriste u procjeni utjecaja (npr. statistička analiza, GiS analiza, numeričke simulacije i sl.) trebaju biti objektivne, primjerene konkretnom problemu i utemeljene na dovoljnom broju podataka (veličini uzorka), te u pravilu trebaju rezultirati tabličnim, grafičkim i kartografskim prikazima na te-melju kojih je moguće donijeti i braniti relevantne sudove o stupnju utjecaja zahvata na ekološku mrežu. Svi ulazni podaci korišteni u analizama moraju biti priloženi u Ocjeni.

Tablica 5. Prikaz mogućih utjecaja zahvata tijekom izgradnje i korištenja zahvata

Utjecaji tijekom izgradnje

- Trajni gubitak staništa uslijed izgradnje pristupnih putova i vjetroagregata.

- Uznemiravanje (prvenstveno buka) kao posljedice rada strojeva i druge mehanizacije te prisutnosti radnika.

- Moguće akcidentne situacije (izlijevanje štetnih tvari u okoliš, npr. naftni derivati).

Utjecaji tijekom korištenja

- Stradavanje ptica i šišmiša zbog sudara s elisama vjetroagregata

- Moguće akcidentne situacije

- Pojava buke

Kao što je navedeno u Priručniku, prilikom procjene utjecaja zahvata prvi korak predstavlja definiranje mogućih sukoba između utjecaj zahvata i ekoloških osobitosti ciljeva očuvanja područja ekološke mreže. izdvojeni mogući utjecaji zahvata prikazani su kao utjecaji tijekom izgradnje i utjecaji tijekom rada vjetroelektrane (Tablica 5).

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže


U skladu sa zonacijom područja oko vjetroelektrane na način opisan u prethodnom poglavlju analizirane su površi-ne pojedinih zona i povezane izdvojenim mogućim utjecaja, pri čemu je poseban naglasak stavljen na analizu mo-gućih utjecaja na vrste koje predstavljaju ciljeve očuvanja ekološke mreže.

Područje jakog utjecaja (zona 3) prvenstveno je povezano s utjecajima tijekom izgradnje vjetroelektrane. U ovoj zoni planira se odvijanje svih radova na izgradnji i montaži vjetroelektrane, a čini ju pojas od 40 m oko vjetroagre-gata, 7,5 m od osi servisne ceste koja ide između vjetroagregata i 7,5 m od osi pristupne ceste. Mogući negativni utjecaji tijekom izgradnje ograničeni su na razmjerno kratko razdoblje (9 mjeseci). Druge dvije zone povezane su prvenstveno s razdobljem rada vjetroelektrane i mogućim utjecajima na faunu ptica i šišmiša. Područje srednjeg utjecaja (zona 2) čini zona od 1,5 km oko vjetroagregata, dok površina unutar vanjske zone od 1,5 - 5 km oko vje-troagregata čini područje slabog utjecaja (zona 1).

Preklapanjem ovih zona s ekološkom mrežom pokazalo se da jedino zona slabog utjecaja (zona 1) zadire u područ-je ekološke mreže (Grafički prilog 2).

Površina zahvaćenog područja iznosi približno 1500 ha što predstavlja nešto više od 12 % površine zone 1, odnosno svega oko 10 % ukupnog područja utjecaja (gledajući sve tri zone zajedno). Površine i grafički prikaz odnosa zona utjecaj i područja ekološke mreže prikazani su u Tablica 6 i Grafu 1.

Tablica 6. Površine pojedinih zona područja oko vjetroelektrane

Zona Površina (ha) Ekološka mreža (ha) Udio ekološke mreže po zoni (%)

1 12 164,99 1 505,75 12,38

2 2 993,62 - -

3 43,94 - -

1

0

20

40

60

80

100

12164,99

Povr

šina

zon

e (h

a)

Zona utjecaja

lijeva ordinata

desna ordinata

Udi

o po

vrši

ne z

one

u ek

ološ

koj m

reži

(%)

2993,62

43,94

2 3

Graf 1. Udio ekološke mreže (% površine) u zonama utjecaja oko vjetroelektrane Čemernica (3 – izravno zaposjedanje, 2- zona srednjeg utjecaja, 1 – zona malog utjecaja)



Dio ekološke mreže koji se nalazi u zoni slabog utjecaja planirane vjetroelektrane uključuje Sinjsko polje i okolna naselja, tako da su na ovom prostoru uglavnom prisutna različita antropogena staništa (intenzivne poljoprivredne površine, seoska područja, mozaik poljoprivrednih površina). Uz to, navedeno područje uključuje i dio rijeke ceti-ne s pripadajućim staništima. Popis svi kartiranih stanišnih tipova u zoni 1 koji se nalaze u ekološkoj mreži prikaza-ni su u Tablici 7.

Kada se pogledaju ciljevi očuvanja navedenog područja može se jasno vidjeti da navedena staništa nemaju veliko značenje, odnosno da ona koja su od velikog ili izuzetno velikog značaja nisu značajno zastupljena na ovom dije-lu ekološke mreže. To se najbolje može vidjeti ako se pogledaju karte stupnja korištenja prostora za ptice i šišmiše (Slike 11. i 12.).

Tablica 7. Udjeli stanišnih tipova u zoni 1 koji se nalaze u ekološkoj mreži

Stanište Površina (ha) Udio (%)

intenzivne poljoprivredne površine 666,03 44,23

Mozaik prirodne vegetacije i poljoprivrednih površina 276,22 18,34

Seosko područje 242,51 16,10

šikare i šume 141,56 9,40

Vodotoci 84,78 5,63

Mozaik travnjaka i šikara 47,44 3,15

Travnjak 36,41 2,41

izgrađene površine 10,78 0,71



Tablica 8. Stanišni tipovi, površina i udio u zoni izravnog utjecaja (zona 3)

NKS kod Površina (ha) Udio (%)

A1 0.01 0.22

c35 19.48 44.32

D31 17.46 39.74

E35 6.70 15.24

j43 0.21 0.48

mogući utjecaji tijekom izgradnje zahvata

Trajni gubitak staništa

Ovi se utjecaji odnose na direktni gubitak staništa prilikom izgradnje vjetroagregata, pristupnih putova i servisnih površina. Kao što se vidi iz Tablice 6., izravnim gubitkom biti će zahvaćeno 43,94 ha. Među stanišnim tipovima najvi-še će bit zahvaćeni travnjaci (kamenjarski pašnjaci) i površine obrasle višim ili nižim šikarama. Međutim, s obzirom da ciljeve očuvanja navedenih područja ekološke mreže ne predstavljaju stanišni tipovi, trajnim gubitkom neće biti utjecaja na ekološku mrežu. Pregled stanišnih tipova, njihova površina i udio u zoni izravnog utjecaja (zona 3) pri-kazani su u Tablici 8.

Uznemiravanje faune

izvođenjem radova može doći do uznemiravanja faune, posebice ptica, tako da će one biti primorane potražiti mir-nija i sigurnija mjesta izvan građevinskog područja. Obzirom da je izgradnja vjetroelektrane kratkotrajna i prostor-no ograničena (nakon izgradnje temelji stupova zauzimaju samo mali postotak površine), većina će se ptica nakon izgradnje vratiti na to područje. Grabljivice koje predstavljaju ciljeve očuvanja ekološke mreže i na koje zahvati iz-gradnje vjetroelektrane mogu imati negativan utjecaj imaju velike teritorije tako da ovakav ograničen zahvat neće imati značajnog utjecaja.

Akcidentne situacije

Tijekom izgradnje planiranog zahvata, uslijed nestručnog i/ili nepažljivog postupanja s opremom i mehanizacijom može doći i do potencijalno opasnog zagađenja (npr. gorivom, motornim uljima i sl.) kojim bi mogle biti zahvaćene veće površine. Kako bi se mogućnost ovakvih situacija svela na najmanju moguću mjeru nužno osigurati da se za-hvat izvede prema najvišim profesionalnim standardima i uz odgovarajuće mjere predostrožnosti.

mogući utjecaji tijekom korištenja zahvata

Fauna ptica

Od vrsta koje su ciljevi očuvanja područja HR1000027 #Mosor, Kozjak i Trogirska zagora i HR1000029 # cetina utje-caj se ne očekuje na vrste koje imaju relativno male areale kretanja, kao što su jarebica kamenjarka, voljić maslinar ili crnoprugasti trstenjak. Negativan utjecaj, odnosno potencijalno stradavanje na vjetroagregatima prvenstveno se očekuje za grabljivice: sivog sokola i surog orla (budući da se lokacija zahvata potencijalno nalazi unutar njihova radijusa kretanja), te eju livadarku (koja gnijezdi na Sinjskom polju).



Rezultati analize korištenja prostora ptica pokazuju da će izravnim zaposjedanjem (zona jakog utjecaja - zona 3) u značajnoj mjeri biti zahvaćene površine vrlo velikog stupnja korištenja prostora (SKP 4). To je na jedan način i oče-kivano kada se zna da su područja pogodna za izgradnju vjetroelektrana upravo ona koja najviše odgovaraju gra-bljivicama. U ovom slučaju ove površine prvenstveno pripadaju kamenjarskim pašnjacima na uzvisinama koji nisu obrasli vegetacijom tako da predstavljaju pogodna područja za grabljivice kao potencijalna hranilišta. Potom sli-jede zone 2 i 3 (umjeren i veliki stupanj korištenja prostora) dok su daleko najslabije zastupljene površine malog stupnja korištenja prostora.

Zona srednjeg utjecaja (zona 2) u stvari predstavlja obronke koji se spuštaju prema zaravnjenim, aluvijalnim ni-zinama na kojima su uglavnom prisutne antropogene površine (većinom mozaik prirodne vegetacije i poljopri-vrednih površina). Na području ove zone prevladavaju travnjaci i površine napuštenih pašnjaka obrasle grmolikom vegetacijom, ali u značajnoj mjeri prisutne su i obradive površine. One se uglavnom izmjenjuju u prostoru s prirod-nom vegetacijom i predstavljaju pogodna staništa za lov grabljivica. Površine u ovoj zoni uglavnom su okarakteri-zirane kao površine umjerenog i velikog stupnja korištenja prostora ptica (oko 40 %). istovremeno, s obzirom ista-knute reljefne osobitosti (obronci prema nizini) da dolazi do smanjivanje područja vrlo velikog stupnja korištenja prostora.

U zoni slabog utjecaja (zona 1) situacija je vrlo slična prethodnoj zoni uz još značajnije smanjenje površina vrlo ve-likog stupnja korištenja prostora. Značajno su zastupljene površine umjerenog i velikog stupnja korištenja prostora ptica (oko 40 %). Ono što treba istaknuti to je da je u ovoj zoni zabilježen porast površina malog stupnja korištenja prostora (SKP 1). Zastupljenost površina stupnja korištenja prostora po zonama utjecaja prikazani su na Tablici 9 i Grafu 2.

ZONA 1 ZONA 2 ZONA 3

0%

20%

40%

60%

80%

100%

SKP 1

SKP 2

SKP 3

SKP 4

Graf 2 Zastupljenost (% površine) stupnjeva korištenja prostora (SKP) za ptice unutar zona utjecaja oko vjetroelektrane.

Tablica 9 Zastupljenost stupnja korištenja prostora ptica (SKP) po zonama utjecaja oko planirane vjetroelektrane Čemernica

Stupanj korištenja prostora (SKP) ZONA 1 (12 164,99 ha) ZONA 2 (2 993,62 ha) ZONA 3 (43,94 ha)

SKP 1 8,93 0,97 0,48

SKP 2 41,52 42,66 32,57

SKP 3 40,92 42,73 22,63

SKP 4 8,64 13,64 44,32



Premda je iznad šireg područja zabilježeno pet vrsta grabljivica (zmijar, kobac, škanjac, škanjac osaš i vjetruša), vrste koje su posebno analizirane i predstavljaju ciljeve očuvanja - sivi sokol, suri orao i eja livadarka - nisu zabilježene. što se tiče surog orla, najbliža lokacija gnijezda udaljena je od područja izravnog zaposjedanja (zona 3) više od 12 km, a od zone 1 (zona slabog utjecaja) više od 7 km (Slika 14). Gledajući područja rasprostranjenja surog orla, vidljivo je da zona slabog utjecaja vjetroelektrane Čemernica zahvaća samo manjim dijelom (rubno) jedno područje surog orla (područje Kozjaka). Površina tog preklapanja iznosi oko 900 ha. S duge strane, populacije eje livadarke na Sinjskom polju, gdje gnijezdi 6-7 parova, uglavnom se zadrćžavaju na tom području i gotovo uopće ne zalaze na Čemernicu. To potvrđuju i podaci iz arhive HOD-a, prikupljeni od strane više autora tijekom raznih istraživanja i projekata koje HOD provodi na tom području, prema kojima populacije sivi sokol, suri orao i eja livadarka ne koriste prostor Če-mernice, odnosno ona se nalazi izvan njihovog redovitog područja kretanja.

Osim toga, i za zabilježene vrste grabljivica može se prema učestalosti pojavljivanja, zadržavanja i opaženom broju jedinki zaključiti da potencijalna lokacija Čemernica nema većeg značenja u njihovom preletu i aktivnostima. Glav-ni pravci jesenske i proljetne selidbe na istraživanom području odvijaju se Krušvarskim poljem i prostorom Vojnića sinjskog, a samo manjim dijelom preko Čemernice i Trapošnika (Grafički prilog 5). U najvećem su broju slučajeva povremeno bilježene pojedinačne jedinke grabljivica, u prelijetanju rubnih dijelova zone zahvata ili u kruženju na većim visinama. Tijekom zimskog razdoblja preleti i aktivnosti ptica u širem i posebice užem prostoru zahvata se značajnije smanjuju i ptice vrlo rijetko prelijeću preko zone zahvata.

Slika 13 Lokacije gnijezda i područja rasprostranjenosti surog orla na širem području planiranog zahvata



Fauna šišmiša

Rezultati obilaska podzemnih staništa

Tijekom istraživanja detaljno je pregledano 5 speleoloških objekata – jama Vranjača, špilja kod Dalekovoda, jama jamutina, jama Golubinka i jama lastovnjak. jama Vranjača ima otvor promjera oko 20 metara te se manji kanal na dnu jame odvaja u dubinu. Tijekom dva terenska istraživanja tamo je zabilježen veći broj šišmiša vrste Rhinolophus sp.i Myotis sp.. koji u sumrak kruže unutar otvora jame te potom izlijeću van, u smjeru Kuštrine drage ili prema doli-ni (moguće prema lokvama). Travnja 2010. pomoću ultrazvučnog detektora je zabilježena aktivnost 3 jedinke vrste Rhinolophus hipposideros i 1 jedinke vrste R. ferruequinum. U špilji kod dalekovoda je u dva navrata zabilježeno oko 15 jedinki vrste veliki potkovnjak - Rhinolopus ferrumequinum. U periodu od lipnja 2009. do veljače 2010. go-dine je bio onemogućen ulaz u ovu špilju zbog lešine bačene na ulaz, tako da je prisutnost šišmiša bilježena ultra-zvučnim detektorom. Travnja 2010. u špilji nije zabilježena niti jedna jedinka. jama jamutina (topografski juretića jametina) se nalazi na teško pristupačnom terenu koji ljudi, prvenstveno pastiri, više ne koriste te tako niti ne odr-žavaju vegetaciju. iz tog razloga je otvor jame zarasao bujnom vegetacijom i gotovo u potpunosti zatvorio ulaz u jamu. Prilikom prvih pretraživanja ovog objekta nađene su kosti šišmiša na dnu prvog jamskog dijela ulaza što po-tvrđuje njihovu nekadašnju prisutnost u ovom objektu. Travnja 2010. ulaz je bio relativno zarašten no u jami su za-bilježene 4 jedinke vrste Rhinolophus hipposideros i 1 jedinka vrste R. ferrumequinum. jama Golubinka se također nalazi na teško pristupačnom terenu te joj je ulaz djelomično zarasao, a pregledom objekta u dva navrata nije utvr-đena prisutnost šišmiša. jama lastovnjak nalazi se u južnom polju podno brda Čemernica i u njenoj blizini se nala-zi lokalna cesta. Sama blizine ceste omogućila je ljudima da ovu jamu koriste kao odlagalište raznog otpada što je gotovo u potpunosti uništilo ovaj podzemni objekt i učinilo ga nekorisnim kao stanište šišmiša.

Rezultati hvatanja šišmiša mrežom

U lipnju 2009. godine mreža je postavljena pored lokve Tendrkuša te je tokom jedne noći uhvaćeno 4 jedinke vrste bjelorubi šišmiš - Pipistrellus kuhlii, 2 jedinke vrste rani večernjak - Nyctalus noctula, 1 jedinka vrste veliki potkov-njak - Rhinolophus ferruequinum te 1 jedinka vrste trepavičavi šišmiš - Myotis emarginatus. U ovom razdoblju mre-ža je također postavljena pored “betonske” lokve u Kuštrinoj dragi te je tokom jedne noći uhvaćeno 5 jedinki vrste veliki potkovnjak - Rhinolophus ferrumequinum.

U listopadu 2009. godine su postavljene mreže uz lokvu ispod sela Prisoje (Slika 14.) gdje su tokom jedne noći uhva-ćene 3 jedinke vrste rani večernjak - Nyctalus noctula, 4 jedinke vrste bjelorubi šišmiš - Pipistrellus kuhlii i 2 jedin-ke vrste brandtov šišmiš - Myotis brandtii (Slika 15.). Mreža je također postavljena kod lokve botić gdje je uhvaćena jedna jedinka vrste primorski šišmiš - Hypsugo savii. Mreža postavljena na ulaz špilje kod dalekovoda nije uhvatila niti jednog šišmiša, a nije niti primijećena aktivnost šišmiša u blizini.

U travnju 2010. godine postavljena je mreža uz lokvu botić te je ulovljena jedna jedinka vrste bjelorubi šišmiš - Pipi-strellus kuhlii. Uz lokvu Prisoje zabilježeno je glasanje vrste sredozemni slobodnorepac - Tadarida teniotis, a u mre-žu je uhvaćena jedna jedinka vrste brandtov šišmiš - Myotis brandtii i dvije jedinke vrste rani večernjak - Nyctalus noctula. Ovom metodom potvrđena je prisutnost vrste veliki potkovnjak - Rhinolopus ferrumequinum, mali pot-kovnjak - Rhinolophus hipposideros, riđi šišmiš – Myotis emarginatus, bjelorubi šišmiš - Pipistrellus kuhlii i sredoze-mni slobodnorepac - Tadarida teniotis. Osim vrsta navedenih u dostupnoj literautri zabilježena je prisutnost vrsta rani večernjak - Nyctalus noctula i brandtov šišmiš - Myotis brandtii.



Slika 14 Lokva ispod sela Prisoje Slika 15 Brandtov šišmiš uhvaćen u mrežu

Pregledom dostupnih literaturnih podataka te utvrđivanjem prisutnosti pojedinih vrsta očekivana je prisutnost ukupno 16 vrsta šišmiša na području planirane izgradnje VE Čemernica.

Rezultati istraživanja ultrazvučnim detektorom - metoda transekata

Tijekom analize zvučnog zapisa s transekata, pomoću sinkronizacije ultrazvučnog detektora i GPS-uređaja, definira-no je ukupno (zajedno s lokalitetima špilja i lokvi) 257 konkretnih lokaliteta, koji su u daljnjoj obradi podataka kori-šteni kao prostorne jedinice uzorka. Snimanje glasanja šišmiša duž transekata pomoću ultrazvučnog detektora do-velo je do nekih zaključaka o korištenju prostora tj. staništa od strane šišmiša. Rezultatima dosadašnjih istraživanja generalno se može zaključiti da se većina šišmiša zadržava u blizini sela, gdje vjerojatno i borave u potkrovljima sta-rih kuća, a osobito u blizini lokvi koje se često nalaze unutar tih sela. Pojedini dijelovi transekata TA2 i TA3 najzornije su prikazali i potvrdili navedene pretpostavke. Na vršnim zonama (dijelovi TP1 i TP3) aktivnost šišmiša je vrlo slaba ili nikakva čak i za pogodnog vremena. Ono što je iznimka od cjelokupnog istraživanog područja je usjek između vrhova Čemernica i Trapošnik koji se naziva Kuštrina draga (Slika 16.). Važni elementi tog usjeka su postojanje špi-lje, lokve, makadamske i asfaltirane ceste koja zadržava toplinu, zaštićenost od jakih vjetrova te poveznica između Sinjskog polja s jedne (Si) strane i brojnih lokvi s druge (jZ) strane. istraživanje ultrazvučnim detektorom (TP2 i dio TA1) do sada je pokazalo da ovim područjem prelijeće veći broj šišmiša tijekom noći, čak i kada su nepovoljne vre-menske prilike (jak vjetar, niske temperature).

U zimskom periodu nije utvrđeno postojanje zimskih kolonija u navedenim špiljama. Tijekom proljetnog perioda pokušalo se utvrditi moguće postojanje proljetnih migracijskih koridora šišmiša preko područja predviđenog za iz-gradnju VE Čemernica. iako su vremenske prilike tijekom proljetnog istraživanja bile pogodne (slab vjetar i tempe-ratura tijekom noći od 12°c) nije zabilježena povećana aktivnost nad područjem. Kao i tijekom prethodnih perioda zabilježena je aktivnost u usjeku Kuštrina draga no ona je bila vrlo mala, tek nekoliko preleta. Za detaljno utvrđiva-nje i istraživanje migracijskih ruta bilo bi potrebno metodološki i tehnički (sustav pasivnog monitoringa, prema Ar-nett i sur. 2008; infracrvene kamere i termalne kamere) mnogo zahtjevnije postaviti cjelokupno istraživanje.

Slika 16 Kuštrina draga (glavni koridor za migraciju šišmiša) gledano s južne strane



Tijekom istraživanja faune šišmiša prikupljene su informacije o aktivnostima šišmiša na 257 terenskih točaka (Gra-fički prilog 6). Aktivnost je očekivano najveća na prostoru glavnog migracijskog koridora (transekt TP2) na području kojeg je zabilježeno 55 točaka s aktivnostima šišmiša. jednako tako, značajna aktivnost zabilježena je i na spored-nim koridorima ali i na prostoru transekta TA1 (preko 70 točaka). Osim toga, rezultati istraživanja i analiza korištenja prostora upućuju na to da kontaktna zona uz glavni koridor (300 metara sa svake strane) ima u pogledu korištenja ovog migracijskog koridora veliko značenje budući da je u njoj zabilježeno 6 od ukupno 8 vrsta šišmiša (koliko je zabilježeno ovim istraživanjem).

Osim određivanja vrsta, prilikom bilježenja aktivnosti vodilo se računa i o stupnju aktivnosti, odnosno da li je vrsta npr. samo u prolasku područjem (mali stupanj aktivnosti) ili se na njemu duže zadržava, prvenstveno u potrazi za hranom (veliki stupanj aktivnosti). Prikaz svih 257 terenskih točaka i podataka vezanih uz njih nalazi se u Tablični prilog 3.

Rezultati prisutnosti populacija šišmiša na točkama u blizini planirane vjetroelektrane Čemernica prikazani su u Ta-blici 10., gdje se može uočiti kako se porastom stupnja korištenja prostora povećava srednja vrijednost broja vrsta šišmiša, kao i stupnja njihove aktivnosti zabilježenog u terenskom istraživanju.

Tablica 10 Opisna statistika rezultata uzorkovanja prisutnosti populacija šišmiša na točkama u blizini planirane vjetroelektrane Čemernica.

broj vrsta šišmiša Sumarna ocjena stupnja aktivnosti

SKP AVG N STD SE MiN MAX AVG N STD SE MiN MAX

2 1,242 91 0,584 0,061 1 4 1,440 91 0,933 0,098 1 6

3 1,286 105 0,717 0,070 1 6 1,695 105 1,494 0,146 1 12

4 1,738 61 1,182 0,151 1 6 2,475 61 2,481 0,318 1 12

SKP – stupanj korištenja prostora , AVG – aritmetička sredina, N - broj uzoraka tijekom cijelog razdoblja istraživanja (1 godina) unutar pojedinog SKP, STD – standardna devi-jacija, SE – standardna pogreška aritmetičke sredine, MiN – minimum, MAX – maksimum.

Stupanj korištenja prostora povezan je i sa ranije definiranim zonama utjecaja kako bi se analizom pomoću stati-stičkih metoda utvrdio potencijalni utjecaj izgradnje planirane vjetroelektrane Čemernica na šišmiše s obzirom na njihov stupanj aktivnosti unutar pojedinih dijelova prostora.

Rezultati analize korištenja prostora u pogledu šišmiša pokazuju da će izravnim gubitkom površina (zona 3) najvi-še biti zahvaćene površine umjerenog (srednjeg) stupnja korištenja prostora (SKP 2). To je i očekivano kada se zna da su područja pogodna za izgradnju vjetroelektrane upravo vršni dijelovi brda sa većim brzinama vjetra koji nisu pogodni za migracije šišmiša. Potom slijedi velik utjecaj stupnja korištenja prostora (SKP 3) i s vrlo malim udjelom vrlo velik stupanj korištenja prostora (SKP 4) dok su daleko najslabije zastupljene površine malog stupnja korište-nja prostora (SKP 1). U druge dvije zone podjednako su zastupljene površine umjerenog i velikog stupnja korištenja prostora (oko 40-50%) uz istovremeno smanjivanje područja vrlo velikog stupnja korištenja prostora. Zastupljenost površina stupnja korištenja prostora po zonama utjecaja prikazani su na Grafu 3 i Tablici 11..




0%

20%

40%

60%

80%

100%

SKP 4

SKP 3

SKP 2

SKP 1

Graf 3 Zastupljenost (% površine) stupnjeva korištenja prostora (SKP) za šišmiše unutar zona utjecaja oko vjetroelektrane

Tablica 10 Zastupljenost stupnja korištenja prostora šišmiša (SKP) po zonama utjecaja oko planirane vjetroelektrane Čemernica

Stupanj korištenja prostora (SKP) ZONA 1 (12 164,99 ha) ZONA 2 (2 993,62 ha) ZONA 3 (43,94 ha)

SKP 1 2,75 0,66 0,48

SKP 2 57,01 52,63 72,64

SKP 3 40,24 44,50 22,41

SKP 4 0,00 2,22 4,48

Analizom prostora utvrđeno je kako područje kontaktne zone uz glavni koridor obuhvaća vjetroagregat VT20, te se u svrhu izbjegavanja eventualno mogućeg stradavanja šišmiša na području Kuštrine drage predlaže izmještanje vjetroagregata VT20 na drugu prikladnu lokaciju. Ukoliko ne postoji zadovoljavajuća lokacija, navedeni vjetroagre-gata potrebno je maknuti iz plana izgradnje vjtroelektrane.

Procjena utjecaja

Konačna ocjena stupnja utjecaja zahvata na razmatrano područje ekološke mreže uvijek se provodi pojedi-načno za svaki cilj očuvanja nakon detaljne analize svih relevantnih podataka.

Procjena stupnja utjecaja je najkompleksniji dio Glavne ocjene. bez obzira na sve korištene kvantitativne pokazatelje i objektivne analize koje su za nju stvorile temelj, procjena stupnja utjecaja nužno je uvijek do određene mjere subjektivna. Upravo iz tog razloga potrebno ju je bazirati na što objektivnijim podacima i pri tome se koristiti jasnim i dobro razrađenim metodologijama.

U skladu s tim, za svaku procjenu stupnja utjecaja (kao obavezni dio Glavne ocjene) nužno je: 1) da ju provo-de stručnjaci sa značajnim iskustvom u procjeni utjecaja zahvata na okoliš i prirodu i 2) da se osiguraju me-hanizmi njezine interne (kod izrađivača Glavne ocjene) i eksterne procjene (kod nadležnih tijela, npr. Mini-starstvo kulture).

Stručne poslove vezano uz OPPZEM, uključujući i izdavanje mišljenja vezano uz prethodnu i glavnu procjenu obavlja Državni zavod za zaštitu prirode sukladno Zakonu. U tijeku postupka po potrebi se konzultiraju i dru-ge znanstvene i stručne ustanove te stručnjaci.

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Procjena utjecaja


Na osnovu izdvojenih mogućih utjecaja prikazanih u Tablici 5. i izvršenih svih ranije navedenih analiza, u konačnici se pristupilo procjeni utjecaja zahvata. Za procjenu utjecaja korištena je skala prikazana u Tablici 12. Rezultati pro-cjene utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže prikazani su u Tablicama 13. i 14.

Vrijednost Opis Pojašnjenje opisa

-2 Značajan negativan utjecaj (neprihvatljiv negativan utjecaj)

Značajno uznemiravanje ili destruktivan utjecaj na staništa ili vrste, značajne promjene ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, značajan utje-caj na staništa ili prirodni razvoj vrsta. Značajne negativne utjecaje potrebno je mjerama ublažavanja svesti na razinu ispod značajne, a ukoliko to nije moguće razmotriti izmjene zahvata (druga pogodna rješenja) ili zahvat odbaciti kao neprihvatljiv.

-1 Umjeren negati-van utjecaj (negati-van utjecaj koji nije značajan)

Prihvatljiv negativan utjecaj na staništa ili vrste, umjerena promje-na ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, marginalan (lokalan i/ili krat-kotrajan) utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta. Ovaj utjecaj je moguće prihvatiti.

0 bez utjecaja Projekt nema utjecaj koji bi se mogao dokazati ili je taj utjecaj za-nemariv. Vrsta ili tip staništa nisu niti stalno niti povremeno prisut-ni na dijelu ekološke mreže gdje se nalazi zahvat (uključujući pod-ručje utjecaja).

1 Pozitivan utjecaj koji nije značajan

Umjereno pozitivan utjecaj na staništa ili populacije, umjereno poboljšanje ekoloških uvjeta staništa ili vrsta; umjereno pozitivan utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta.

2 Značajno pozitivan utjecaj

Značajno pozitivan utjecaj na staništa ili populacije, značajno po-boljšanje ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, značajno pozitivan utje-caj na staništa ili prirodni razvoj vrsta.

Tablica 12 Korištena skala za procjenu stupnja utjecaja zahvata



Vrsta (cilj očuvanja)

Utjecaj

OpisTijekom gradnje

Tijekom korištenja

Suri orao (Aquila chrysaetos)

-1 0 Vrsta nije zabilježena na užem području planirane lokaci-je vjetroelektrane tako da je utjecaj tijekom izgradnje (pr-venstveno uznemiravanje) marginalan i lokalnog karak-tera. S obzirom da vrsta ima široki areal kretanja postoji mogućnost da prilikom potrage za hranom prelijeće i pre-ko ovog prostora čime postoji mogućnost sudara s elisa-ma vjetroagregata, ali je vjerojatnost sudara vrlo je mala.

Sivi sokol (Falco peregrinus)

-1 0 isto što vrijedi za surog orla vrijedi i za sivog sokola. Vrsta također nije zabilježena na užem području planirane lo-kacije vjetroelektrane tako da je utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno uznemiravanje) marginalan i lokalnog ka-raktera. S obzirom da vrsta ima široki areal kretanja postoji mogućnost da prilikom potrage za hranom prelijeće i pre-ko ovog prostora čime postoji mogućnost sudara s elisa-ma vjetroagregata, ali je vjerojatnost sudara vrlo mala.

jarebica kamenjar-ka (Alectoris graeca saxatilis)

0 0 Zahvat neće imati utjecaja na navedenu vrstu.

voljić maslinar (Hippolais olivetorum)



Utjecaj

OpisTijekom gradnje

Tijekom korištenja

crnoprugasti trste-njak (Acrocephalus melanopogon)


crvenonoga prutka (Tringa totanus)


eja livadarka (Circus pygargus)

0 0 Vrsta gnijezdi na Sinjskom polju, ali ta gnijezdeća popula-cija ne zalazi na prostor Čemernice. Zahvat neće imati utje-caja na nju.

kosac (Crex crex) 0 0 Zahvat neće imati utjecaja na navedenu vrstu.

veliki ronac (Mergus merganser)


Tablica 13 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska Zagora

Tablica 14 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže HR1000029 # cetina




Utjecaj

OpisTijekom gradnje

Tijekom korištenja

šišmiši (Chiroptera) -1 0 Mogući utjecaj tijekom korištenja prvenstveno se odnose na uznemiravanje i okarakterizirani su kao prihvatljivi. Tije-kom rada vjetroelektrane postoji mogućnost sudara s eli-sama vjetroagregata, ali je vjerojatnost sudara vrlo mala. iz svega navedenoga, može se zaključiti kako u razdoblju istraživanja nije utvrđen moguć značajan negativan utje-caj gradnje VE Čemernica na faunu šišmiša. Analizom pro-stora utvrđeno je kako područje kontaktne zone uz glavni koridor obuhvaća vjetroagregat VT20 te se u svrhu izbje-gavanja eventualno mogućeg stradavanja šišmiša na po-dručju Kuštrine drage predlažu korekcije lokacije vjetroa-gregata VT20

Tablica 15 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na šišmiše

Mogući utjecaji zahvata na cjelovitost ekološke mreže

Osim procjene utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja, Glavnom ocjenom treba se sagledati i utjecaj zahvata na cjelovitost područja. iskustva država članica EU pokazuju da značajan negativan utjecaj zahvata makar i na samo jednu ciljnu vrstu ili stanište uvijek znači i značajan negativan utjecaj na cjelovitost područja ekološke mreže. Određivanje utjecaja treba se prvenstveno usredotočiti na to da li zahvat ima negativni utjecaj na ci-ljeve očuvanja tako što:

- dovodi do značajne promjene ekoloških uvjeta područja,

- dovodi do značajnog smanjenja površine na kojoj se pojavljuje određeni stanišni tip ili značajnog smanje-nja populacija vrste navedene kao cilj očuvanja,

- značajno smanjuje raznolikosti područja,

- dovodi do fragmentacija staništa,

- dovodi do gubitka ili pogoršavanja glavnih karakteristika područja (npr. površina pod šumom, režima plav-ljenja i sl.).

jedan od glavnih razloga ugroženosti područja Mosor, Kozjak i Trogirska zagora predstavlja izgradnja visokih ener-getskih objekata (vjetroelektrane i dalekovodi). Shodno tome ovo se područje može smatrati izuzetno osjetljivim na izgradnju ovih tipova zahvata te zahtjeva izuzetno pažljivo planiranje, te predostrožnost prilikom procjenjivanja mogućih utjecaja. Povezanost s ostalim dijelovima ekološke mreže očituje se preko vrsta (ciljeva očuvanja) kojima vjetroelektrane mogu predstavljati potencijalnu prepreku prilikom širenja na druge prostore. Nadalje, s obzirom da su ptice i šišmiši izuzetno mobilne životinje kod kojih je izražen fenomen selidbe, što predstavlja još jedan aspekt na koji vjetroelektrane, iako izvan granica područja, mogu utjecati.

Od vrsta koje su ciljevi očuvanja populacije surog orla i sivog sokola s područja Mosor, Kozjak i Trogirska zagora ne koriste prostor Čemernice, odnosno ona se nalazi izvan njihovog redovitog područja kretanja. Od vrsta koje su cilje-vi očuvanja područja cetina potencijalni utjecaj se može očekivati jedino na populaciju eje livadarke koja gnijezdi na Sinjskom polju, međutim ni ova gnijezdeća populacija ne zalazi na Čemernicu. Stoga se izvođenjem zahvata ne očekuje značajni utjecaj na cjelovitost područja ekološke mreže.

cjelovitost ekološke mreže neće biti ugrožena niti u pogledu šišmiša budući da su istraživanja ukazala kako nije utvrđen mogući značajan negativan utjecaj gradnje VE Čemernica na faunu šišmiša.

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Mogući utjecaji na cjelovitost ekološke mreže


Kumulativni (skupni) utjecaji zahvata na područje ekološke mreže

Za ocjenu skupnih utjecaja nužno je prikupiti podatke o drugim postojećim i planiranim zahvatima u okolici (preporučljivo je da se minimalno prikupe podaci iz županijskih i općinskih planova). Područje na kojem se sagledavaju skupni utjecaji treba biti realno odabrano (pri čemu ne treba voditi računa o administrativnim granicama), a u razmatranje treba uzeti samo one zahvate koji su već sagrađeni ili za koje postoji vjerojatnost da će biti izgrađeni u bližoj budućnosti.

U obzir se trebaju uzeti samo oni utjecaji postojećih i/ili planiranih zahvata koji mogu značajno promijeniti rezultat procjene pojedinačnog utjecaja predmetnog zahvata.

Prema prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije na području županije ukupno su planirane 32. lokacije za smještaj vjetroelektrana. Od navedenog ukupnog broja planiranih vjetroelektrana unutar šireg radijusa od 5 km za-hvata planirane su 3 lokacije za izgradnju vjetroelektrana: Visoka-Zelovo, Pometeno brdo i Kočinje brdo.

Osjetljivost na kumulativne učinke izgradnje vjetroelektrana osobito je izražena u populacija čije jedinke ili parovi ima-ju velike areale kretanja, populacija nije velika, a vrsta je suočene s gubitkom staništa iz drugih izvora. Navedena obi-lježja prvenstveno se odnose na grabljivice, a u cijelosti se mogu primijeniti na populaciju surog orla. Suri orlovi imaju široke areale kretanja, a izloženi su smanjenju staništa zbog zaraštanja pašnjaka, a veličina populacije je mala.

Za potrebe analize skupnih utjecaja također je izvršena zonacija područja oko vjetroelektrana za koje je procijenjeno da mogu imati zajednički utjecaj s planiranom vjetroelektranom Čemernica. Zonacija je izvršena na isti način kao i pri-likom analize samostalnih utjecaja, s time da su sve tri vjetroelektrane uzete u analizu zajednički, odnosno kao jedno područje (Slika 17). Zonacijom je:

- površini pod vjetroelektranama (vjetroparkvima) pridijeljen rang 3 (zona jakog utjecaja, područje izravnog zaposjedanja),

- površini unutar zone od 1,5 km oko vjetroelektrana (vjetroparkova) pridijeljen rang 2 (zona srednjeg utjecaja), a - površini unutar druge (vanjske) zone od 1,5 - 5 km oko vjetroelektrana (vjetroparkova) pridijeljen rang 1 (zona sla-

bog utjecaja).


Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Kumulativni utjecaji


Analiza zona utjecaja vjetroelektrana koje mogu imati skupni utjecaj sa zonama utjecaja planirane vjetroelektrane Čemernica pokazala je da jedino u zoni slabog utjecaj VE Čemernica (zona 1) dolazi do preklapanja sa svim zonama ostalih vjetroelektrana (u ovom slučaju samo VE Visoka-Zelovo. Međutim, zona jakog utjecaj zauzima svega 0,06 % površine zone 1 VE Čemernica. U zonama 2 i 3 dolazi do preklapanja jedino sa zonom slabog utjecaja vjetroelektra-na koje su razmatrane u analizi skupnih utjecaja. U svakom slučaju potrebno je istaknuti da su najveće površine one na kojima nije došlo do preklapanja zona utjecaja i one u sva tri slučaja zauzimaju više od 60 % površine. Zastuplje-nost zona utjecaja vjetroelektrana uzeti u analizu skupnih utjecaja u zonama utjecaja planirane vjetroelektrane Če-mernica prikazana je Tablici 16 i na Slici 18.

Tablica 16 Zastupljenost zona utjecaja vjetroelektrana uzetih u analizu skupnih utjecaja u zonama utjecaja planirane vjetroelektrane Čemernica

Ve ČeMeRnICA

VE SKUPNi ZONA 1 ZONA 2 (2 993,62 ha) ZONA 3 (43,94 ha)

bez preklapanja 60.23 % 62.67 % 63.51 %

zona_1 31.40 % 37.33 % 36.49 %

zona_2 8.32 % 0.00 0.00

zona_3 0.06 % 0.00 0.00


0%

20%

40%

60%

80%

100%

zona_3

zona_2

zona_1

bez prekidanja

Slika 18 Zastupljenost (% površine) zona utjecaja obližnjih vjetroelektrana koji bi mogli doprinijeti skupnom utjecaju, unutar zona utjeca-ja planirane vjetroelektrane Čemernica.

Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Kumulativni utjecaji


Analiza mogućih utjecaja drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

Analizom varijantnih rješenja zahvata razmatraju se druge mogućnosti izvođenja zahvata kojima se može umanjiti ili čak izbjeći negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Druge pogodne mogućnosti („varijantna rješenja“) se predlažu kada unatoč mjerama ublažavanja utjeca-ji planiranog zahvata ostaju značajno negativni ili kada ne postoje provedive mjere ublažavanja. Najčešće se odnose na drugu lokaciju, primjenu drugačije tehnologije, drukčiji razmjer ili projektno rješenje zahvata i slično. U razmatranje varijantnih rješenja uvijek se uključuje i rubno rješenje u kojemu se zahvat uopće ne poduzima (tzv. „nulta opcija“, koja je praktično jednaka neodobravanju zahvata). Razmatranje “nulte opcije“ omogućava da se ocjenjivanjem pažljivo preispita potreba za zahvatom, ukaže na koje se probleme mora po-svetiti pozornost i razmotri mogućnost od njegovog odustajanja.

Varijantna rješenja moraju se razmatrati neovisno od toga nalaze li se u prostornim planovima. Pri tome tre-ba istaknuti da je osnovni cilj ove faze pronaći da li postoje varijantna rješenja, a ne ocijeniti njihovu usklađe-nost s prostornim planom.

Varijantna rješenje predložena projektom razlikuju se samo u planiranim pristupnim putovima i načinu priključka na elektroenergetsku mrežu. S obzirom na male razlike navedena rješenje neće imati značajnog negativnog utjeca-ja na ciljeve očuvanja i cjelovitost razmatranih područja ekološke mreže.

Međutim, tijekom analize područja i mogućih utjecaja na faunu šišmiša utvrđeno je kako područje kontaktne zone uz glavni koridor obuhvaća vjetroagregat VT20 (Slika 20.). Kako bi se izbjegla mogućnost stradavanja šišmiša na ovoj lokaciji (područje Kuštrine drage) kao varijantno rješenje predlaže se izmještanje vjetroagregata VT20 na dru-gu prikladnu lokaciju (izvan ove zone). Ukoliko nije moguće pronaći prikladnu lokaciju, navedeni vjetroagregat tre-ba biti maknut iz planova izgradnje vjetroelektrane.


Glavna ocjena - Opis utjecaja zahvata na ekološku mrežu - Analiza drugih pogodnih mogućnosti


zaključak

U zaključku Glavne ocjene iznosi se konačna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Zaključak se ne treba ograničiti samo na kratku izjavu o tome da li postoje ili ne postoje značajni negativni utjecaji, već je preporučljivo da bude u složenijoj formi koja se sastoji od:

- popisa područja ekološke mreže na koja bi zahvat imao utjecaja,

- kratkog prikaza mogućih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

- kratkog prikaza rezultata analize značajnosti utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

- prijedloga mjera ublažavanja i

- konačne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Prema bazi podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode lokacija planirane vjetroelektrane Čemernica ne nalazi se unutar ekološke mreže Republike Hrvatske. Međutim, s obzirom na osnovne karakteristike zahvata, ocijenjeno je da isti može imati utjecaja na sljedeća područja ekološke mreže u čijoj se blizini nalazi:

Važno područje za ptice

HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska zagora

HR1000029 # cetina.

Važno područje za divlje svojte i staništa (točkasti lokaliteti)

HR2000050 jama na Visokoj

HR2000024 Drinovčuša jama

Unutar zone od 1,5-5 kilometara od vjetroelektrane, uz dva gore navedena točkasta lokaliteta ekološke mreže, lo-cirano je još pet podzemnih objekata (jama Vranjača, špilja kod dalekovoda, jama jamutina, jama Golubinka i jama lastovnjak) koji nisu dio ekološke mreže. Ovi su objekti uključeni u daljnju analizu, jer su potencijalno važne sa-stavnice prostora koji šišmiši koriste tijekom cjelogodišnjeg ciklusa (hibernakulum, majčinske kolonije, sklonište).

Mogući negativni utjecaji na ornitofaunu i faunu šišmiša tijekom izgradnje ograničeni su na razmjerno kratko raz-doblje, i odnose se na najuže područje izgradnje vjetroagregata, pristupnih putova i servisnih površina. Radovima će doći do uznemiravanja faune, pogotovo ptica, no s obzirom da će radovi biti kratkotrajni i prostorno ograničeni, veliki dio faune će se nakon prestanka radova vratiti na to područje, tako da izgradnja neće bitno utjecati na ciljane vrste navedenih područja ekološke mreže. Trajni gubitak staništa prenamjenom prostora nakon izgradnje (vjetroa-gregati, pristupni putovi, servisne površine) može se također ocijeniti kao vrlo malen, zbog malih površina koje se prenamjenjuju.

Tijekom rada vjetroelektrane može doći do sudara ptica i šišmiša s elisama vjetroagregata. Grabljivice predstavljaju posebno rizičnu skupinu, jer svojim kretanjem pokrivaju velika područja, pa mogu zalaziti u prostore relativno uda-ljene od svojih gnjezdilišta. šišmiši su također migratorne vrste čija je dnevna i sezonska aktivnost vezana uz pri-sutnost dovoljne količine hrane (kukaca), izvora vode, zaklona od vjetra i optimalne noćne temperature. Otvorena područja vršnih dijelova izdignutog reljefa bez vegetacije nisu optimalna za njihove aktivnosti, dok s druge strane prosjeke, usjeci ili niži dijelovi reljefa (podnožja) bez guste vegetacije pružaju optimalne uvjete.

Procjena utjecaja zahvata na izdvojene ciljeve očuvanja ekološke mreže na koje je moguć utjecaj prikazana je u Tablici 17.

Glavna ocjena - Zaključak


HR1000027 # Mosor


Utjecaj

OpisTijekom gradnje

Tijekom korištenja

Suri orao (Aquila chrysaetos)

-1 0 Vrsta nije zabilježena na užem području planirane lokaci-je vjetroelektrane tako da je utjecaj tijekom izgradnje (pr-venstveno uznemiravanje) marginalan i lokalnog karak-tera. S obzirom da vrsta ima široki areal kretanja postoji mogućnost da prilikom potrage za hranom prelijeće i pre-ko ovog prostora čime postoji mogućnost sudara s elisa-ma vjetroagregata, ali je vjerojatnost sudara vrlo je mala.

Sivi sokol (Falco peregrinus)

-1 0 isto što vrijedi za surog orla vrijedi i za sivog sokola. Vrsta također nije zabilježena na užem području planirane lo-kacije vjetroelektrane tako da je utjecaj tijekom izgradnje (prvenstveno uznemiravanje) marginalan i lokalnog ka-raktera. S obzirom da vrsta ima široki areal kretanja postoji mogućnost da prilikom potrage za hranom prelijeće i pre-ko ovog prostora čime postoji mogućnost sudara s elisa-ma vjetroagregata, ali je vjerojatnost sudara vrlo mala.

HR1000029 # Cetina


Utjecaj

OpisTijekom gradnje

Tijekom korištenja

eja livadarka (Circus pygargus)

0 0Vrsta gnijezdi na Sinjskom polju, ali ta gnijezdeća popula-cija ne zalazi na prostor Čemernice. Zahvat neće imati utje-caja na nju.

HR2000050 jama na Visokoj HR2000024 Drinovčuša jama


Utjecaj

OpisTijekom gradnje

Tijekom korištenja

šišmiši (Chiroptera) -1 0 Mogući utjecaji tijekom izgradnje prvenstveno se odno-se na uznemiravanje i okarakterizirani su kao prihvatljivi. Analizom prostora utvrđeno je kako se na području kon-taktne zone uz glavni migratorni koridor nalazi vjetroagre-gat VT20, na kojemu se vjerojatnost sudara šišmiša s eli-sama vjetroagregata i njihovog stradavanja može ocijeniti kao nezanemariva. Stoga se kao varijantno rješenje pred-laže izmještanje ili ukidanje tog vjetroagregata. Uz pretpo-stavku realizacije tog varijantnog rješenja, može se zaklju-čiti kako se ne očekuje značajan negativan utjecaj gradnje VE Čemernica na faunu šišmiša.

Tablica 17 Procjena stupnja i opis utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaja



Od vrsta koje su ciljevi očuvanja ekološke mreže, populacije surog orla i sivog sokola s područja „Mosor, Kozjak i Trogirska zagora“ ne koriste prostor Čemernice, odnosno ona se nalazi izvan njihovog redovitog područja kretanja. Od vrsta koje su ciljevi očuvanja područja „cetina“ potencijalni utjecaj mogao bi se očekivati jedino na populaciju eje livadarke koja gnijezdi na Sinjskom polju, kada bi ta gnijezdeća populacija zalazila na Čemernicu, što nije slučaj.

Na osnovu rezultata istraživanja faune šišmiša može se zaključiti kako se utjecaji tijekom izgradnje, koji se prven-stveno odnose na uznemiravanje, mogu okarakterizirati kao prihvatljivi. Tijekom rada vjetroelektrane postoji mo-gućnost sudara s elisama vjetroagregata. Analizom prostora utvrđeno je kako se na području kontaktne zone uz glavni migratorni koridor (Kuštrina draga) nalazi vjetroagregat VT20, na kojemu se vjerojatnost stradavanja može ocijeniti kao nezanemariva. Stoga se, kao varijantno rješenje koje je bitno prihvatljivije sa stajališta zaštite prirode, predlaže izmještanje ili ukidanje tog vjetroagregata. Uz pretpostavku realizacije tog varijantnog rješenja, može se zaključiti kako se ne očekuje značajan negativan utjecaj gradnje VE Čemernica na faunu šišmiša.

U skladu s iznesenim može se zaključiti da izgradnja vjetroelektrane na predmetnoj lokaciji, uz primjenu svih pro-pisanih mjera zaštite, neće imati značajnog negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja eko-loške mreže HR1000027 # Mosor, Kozjak i Trogirska zagora, HR 1000029 # cetina, HR2000050 jama na Visokoj i HR2000024 Drinovčuša jama



Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ekološku mrežu

Može se dogoditi da se tijekom provedbe postupka Glavne ocjene utvrdi da zahvat ima značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže koji se, međutim, može ublažiti ili čak potpuno izbje-ći primjenom određenih mjera. Takve mjere, koje se nazivaju „mjere ublažavanja“, obično proizlaze iz samog postupka Glavne ocjene.

Važno je napomenuti da mjere ublažavanja moraju biti provedive i propisane na način da ih nadležno tijelo može primijeniti kao obvezujući dio uvjeta. Prilikom propisivanja mjera ublažavanja potrebno je popisati sve mjere koje će biti primijenjene i objasniti kako se mjerama izbjegavaju ili umanjuju štetni učinci na područ-ju. To uključuje:

- prikaz kako će biti osigurana provedba mjera i tko će ih provesti,

- prikaz stupnja pouzdanosti uspješnosti provedbe predloženih mjera,

- prikaz vremenskog okvira, razmjernog zahvatu, za implementaciju mjera,

- način na koji će se pratiti primjena navedenih mjera

- prepoznavanje mogućih uzroka neuspjeha provedbe mjera ublažavanja i objašnjenje kako ih ispraviti.

mjere zaštite ornitoFaune

Mjere zaštite tijekom rada

1. Vršne dijelove krakova elisa obojati crvenom bojom i/ili UV bojama kako bi vjetroagregati tijekom dana bili što uočljiviji (naročito grabljivicama)

Cilj: Umanjiti/izbjeći stradavanje ciljnih vrsta (naročito grabljivica)Izvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektranePouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr.Anderson i sur. 1999; birdlife international, 2000, 2004a, 2004b, Kingsley i sur. 2001; Strickland i sur. 2001) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na ornitofaunu način praćenja primjene mjere: Program praćenja ornitofaune tijekom prve dvije godine rada vjetroelektraneIzvođač: biolog, stručnjak za faunu ptica

2. Koristiti minimalno osvjetljenje koje je propisano zbog avio-sigurnosti za građevine ovog tipa. Ako je potreb-no koristiti osvjetljenje, koristiti crveno ili žuto pulsirajuće svijetlo s maksimalnom dužinom neosvijetljene faze. Cilj: Umanjiti/izbjeći privlačenje i stradavanje ciljnih vrsta (naročito grabljivica) tijekom noćnog rada vjetroelektraneIzvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektranePouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr.Anderson i sur. 1999; birdlife international, 2000, 2004a, 2004b, Kingsley i sur. 2001; Strickland i sur. 2001) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na ornitofaununačin praćenja primjene mjere: Program praćenja ornitofaune tijekom prve dvije godine rada vjetroelektraneIzvođač: biolog, stručnjak za faunu ptica

Glavna ocjena - Prijedlog mjera ublažavanja


3. Ako je potrebno koristiti kablove koji se nalaze na visinama potencijalno opasnima za ptice, postaviti mar kere za odvraćanje ptica.

Cilj: Umanjiti/izbjeći stradavanja ciljnih vrsta (naročito grabljivica) na kablovima koji se nalaze dovoljno visoko da predstavljaju opasnost za pticeIzvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektranePouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr.Anderson i sur. 1999; birdlife international, 2000, 2004a, 2004b, Kingsley i sur. 2001; Strickland i sur. 2001) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelektrane na ornitofaununačin praćenja primjene mjere: Program praćenja ornitofaune tijekom prve dvije godine korištenja zahvata Izvođač: biolog, stručnjak za faunu ptica

mjere zaštite Faune šišmiša

Mjere zaštite tijekom građenja

1. Prilaz cesti koja spaja mjesta Krušvar i Vojnić Sinjski po kojoj je tijekom izgradnje moguće učestalo kretanje teške mehanizacije dozvoliti samo sa strane Vojnića Sinjskog u svrhu zaštite šišmiša i speleološkog objekta „špilja kod dalekovoda“ koji se nalazi u neposrednoj blizini navedene ceste.

Cilj: Zaštiti šišmiše i speleološki objekt „špilja kod dalekovoda“ koji se nalazi u neposrednoj blizini navedene cesteIzvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom izgradnje vjetroelektranePouzdanost: Navedena mjera značajno doprinosi zaštiti šišmiša i speleološkog objekta „špilja kod dalekovoda“način praćenja primjene mjere: inspekcijski nadzor tijekom izgradnje i program praćenja šišmiša tijekom prve dvi-je godine korištenja zahvata Izvođač: biolog, stručnjak za faunu šišmiša

2. U slučaju potrebe osvjetljavanja gradilišta treba koristiti svjetleća tijela koja daju žutu ili crvenu svjetlost koja ne privlači kukce, a osvjetljenje treba biti usmjereno prema tlu.

Cilj: Spriječiti privlačenje kukaca i moguće stradavanje šišmiša Izvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom izgradnje vjetroelektranePouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr. Arnett i sur. 2007; Arnett i sur. 2010; Horn i sur. 2008; Kunz i sur. 2007; Rodrigez i sur. 2008) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelek-trane na faunu šišmišanačin praćenja primjene mjere: Program praćenja šišmiša tijekom prve dvije godine korištenja zahvataIzvođač: biolog, stručnjak za faunu šišmiša

3. U slučaju potrebe osvjetljavanja vjetroagregata tijekom njihova rada treba predvidjeti korištenje svjetlećih tijela koja daju žutu ili crvenu svjetlost, a osvjetljenje ne smije biti konstantno nego treptajuće, kako ne bi pri-vlačilo kukce.

Cilj: Spriječiti privlačenje kukaca i moguće stradavanje šišmiša Izvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektranePouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr. Arnett i sur. 2007; Arnett i sur. 2010; Horn i sur.



2008; Kunz i sur. 2007; Rodrigez i sur. 2008) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelek-trane na faunu šišmišanačin praćenja primjene mjere: Program praćenja šišmiša tijekom prve dvije godine korištenja zahvataIzvođač: biolog, stručnjak za faunu šišmiša

4. Brzina vjetra na kojoj se turbine počinju okretati (cut-in speed) regulirati na brzinu od 5 - 6,5 m/s kako bi se u značajnoj mjeri smanjila opasnost od stradavanja šišmiša.

Cilj: Umanjiti/izbjeći stradavanje šišmiša Izvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom rada vjetroelektranePouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr. Arnett i sur. 2007; Arnett i sur. 2010; Horn i sur. 2008; Kunz i sur. 2007; Rodrigez i sur. 2008) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelek-trane na faunu šišmišanačin praćenja primjene mjere: Program praćenja šišmiša tijekom prve dvije godine korištenja zahvataIzvođač: biolog, stručnjak za faunu šišmiša

5. Izbjegavati rušenje visoke vegetacije kako se ne bi stvarali novi koridori za migracije šišmiša.

Cilj: Osigurati cjelovitost staništa i spriječiti stvaranje novih koridoraIzvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom izgradnje vjetroelektranePouzdanost: Navedena mjera značajno doprinosi očuvanju staništa način praćenja primjene mjere: inspekcijski nadzor tijekom izgradnje

6. Pristupne ceste, manipulativni platoi ili bilo kakva kretanja teške mehanizacije planirati tako da su u što više (a najmanje 50 metara) udaljeni od jame Vranjača, kako se ne bi narušila njena stabilnost i dovela u opasnost podzemna fauna koja u njoj obitava.

Cilj: Spriječiti narušavanje stabilnosti špilje Vranjače Izvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom izgradnje vjetroelektranePouzdanost: Navedena mjera značajno doprinosi očuvanju špilje Vranjače i podzemne faune koja u njoj obitavanačin praćenja primjene mjere: inspekcijski nadzor tijekom izgradnje i program praćenja šišmiša tijekom prve dvi-je godine korištenja zahvata Izvođač: biolog, stručnjak za faunu šišmiša

7. U daljnjim fazama projektiranja, do ishođenja lokacijske dozvole, vjetroagregat VT 20 u dogovoru sa struč-njakom za šišmiše izmjestiti nešto sjevernije od sadašnjeg položaja kako ne bi ulazio u padine Kuštrine drage, na lokaciju gdje neće predstavljati potencijalnu opasnost za šišmiše. Ukoliko to iz bilo kojeg razloga nije mogu-će, potrebno je ispustiti taj vjetroagregat iz vjetroelektrane (vjetroparka).

Cilj: Umanjiti/izbjeći stradavanje šišmiša Izvođač: Nositelj zahvataVrijeme primjene mjera: Tijekom projektiranja i izgradnje vjetroelektranePouzdanost: Prema međunarodnim iskustvima i istraživanjima (npr. Arnett i sur. 2007; Arnett i sur. 2010; Horn i sur. 2008; Kunz i sur. 2007; Rodrigez i sur. 2008) navedena mjera može značajno umanjiti moguće utjecaje vjetroelek-trane na faunu šišmišanačin praćenja primjene mjere: inspekcijski nadzor tijekom izgradnje



Program praćenja stanja

Program Praćenja ornitoFaune

Program praćenja ornitofaune tijekom prve dvije godine korištenja zahvata u cilju ustanovljavanja realnog utjeca-ja na ptice:

Program praćenja tijekom korištenja zahvata

1. Kako bi vjetroagregati bili što uočljiviji (naročito grabljivicama) tijekom dana, vršne dijelove krakova elisa obojati crvenom bojom i/ili UV bojama.

Izvođač: biolog, stručnjak za faunu ptica

2. Koristiti minimalno osvjetljenje koje je propisano zbog avio-sigurnosti za građevine ovog tipa. Ako je potreb-no koristiti osvjetljenje, koristiti crveno ili žuto pulsirajuće svijetlo s maksimalnom dužinom neosvijetljene faze.


3. Ako je potrebno koristiti kablove koji se nalaze na visinama potencijalno opasnima za ptice, postaviti mar-kere za odvraćanje ptica.


Praćenje stanja populacija gnjezdarica, te prisutnosti i ponašanja osjetljivih vrsta treba provoditi korištenjem istih standardnih metoda po istim protokolima (identični transekti, točke motrenja ili prebrojavanja, razdoblje istraživa-nja i dr.) koji su korišteni u inicijalnim istraživanjima za potrebe određivanja nultog stanja.

Program Praćenja Faune šišmiša

Program praćenja tijekom građenja

1. Pratiti stanje šišmiša u jami Vranjača, te osobito detaljno pratiti objekt špilja kod dalekovoda i pripadajuću faunu šišmiša.

Izvođač: biolog, stručnjak za faunu šišmiša

Program praćenja tijekom korištenja zahvata

2. Pratiti stanje populacije šišmiša na cjelokupnom istraživanom području koristeći istu metodologiju kao u istraživanju prije izgradnje (utvrđivanje nultog stanja) Ve Čemernica, te istodobno započeti sa praćenjem even-tualne smrtnosti šišmiša u trajanju od dvije godine. U slučaju da se utvrdi smrtnost šišmiša, treba omogućiti provedbu svih potrebnih mjera zaštite, uključujući prilagođavanje i/ili ograničavanje rada vjetroagregata u vri-jeme vršnih aktivnosti šišmiša, osobito za vrijeme dnevnih, te proljetnih i jesenskih migracija.


Glavna ocjena - Program praćenja stanja


3. nastaviti s praćenjem stanja kolonija šišmiša u jami Vranjača, te u „špilji kod dalekovoda“ u trajanju od dvije godine nakon izgradnje vjetroelektrane.


literatura

nacionalni propisi

1. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08, NN 57/11)2. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)3. Uredba o procjeni utjecaja na okoliš (NN 64/08, NN 67/09)4. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) 5. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06).

Stručne i znanstvene publikacije

1. American Wind Energy Association (AWEA) (1995): Avian interactions with wind energy facilities: A summary. Pre-pared by colson and Associates for AWEA, Washington D.c.

2. Anderson R, Erickson W, Strickland D, bourassa M, Tom j Neumann N (2001): Avian monitoring and risk asse-ssment at Tehachapi Pass and San Gorgonio Pass wind resources areas, california. Proceedings of National Avian-Wind Power Planning Meeting iV, 53 – 54.

3. Anderson R, Morrison M, Sinclair K, Strickland D (1999): Studying wind energy/bird interactions: A guidance document. Metrics and methods for determining or monitoring potential impacts on birds at existing and propo-sed wind energy sites. National Wind coordinating comittee. 87 pp.

4. Arnett, E. b., M. M. P. Huso, D. S. Reynolds, and M. Schirmacher (2007): Patterns of pre-construction bat activity at a proposed wind facility in northwest Massachusetts. An annual report submitted to the bats and Wind Energy co-operative. bat conservation international. Austin, Texas, USA.

5. Arnett, E. b., M. M. P. Huso, j. P. Hayes, and M. Schirmacher (2010): Effectiveness of changing wind turbine cut-in speed to reduce bat fatalities at wind facilities. A final report submitted to the bats and Wind Energy cooperative. bat conservation international. Austin, Texas, USA.

6. birdlife international (2004b): birds in the European Union: a status assessment. Wageningen, The Netherlands: birdlife international.

7. birdlife international/ European bird census council (2004a): birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. cambridge, UK: birdlife international. (birdlife conservation Series 12.)

8. birdlife international/European bird census council (2000): European bird population: estimates and trends. cambridge, UK: birdlife international. (birdlife conservation Series 10).

9. Erickson WP, Good RE, johnson GD, Sernka Kj, Strickland MD, Young jr DP (2001): Avian collisions with Wind Tur-bines: A Summary of Existing Studies and comparisons to Other Sources of Avian collision Mortality in the United States. National Wind coordinating committee (NWcc) Resource Document.

Glavna ocjena - literatura


10. Heath MF, Evans Mi (2000): important bird areas in Europe: Priority sites for conservation. Vol. 2. cambridge, UK: birdlife international (birdlife conservation Series No. 8, 137-145).

11. Heinzel H, Fitter R, Parslow j (1999) Ptice Hrvatske i Europe: sa Sjevernom Afrikom i Srednjim istokom. (prijevod Radović j, Dumbović V, šćetarić V; za Hrvatsku prilagodio Radović D.). Zagreb, Hrvatsko ornitološko društvo. 384 str.

12. Horn, j.W., Arnett, E. b., Kunz T. H., (2008): behavioral Responses of bats to Operating Wind Turbines; Manage-ment and conservation Article, jOURNAl OF WilDliFE MANAGEMENT 72(1):123–132.

13. Keil M (2005) The effects of wind farms on birds: a review. Kenetech Windpower Avian Research Program Update (1994): p. 3. Kenetech Windpower, Washington, D.c.

14. Kerlinger P, curry Rc (2000): impacts of a small wind power facility in Weld county, colorado on breeding, migra-ting and wintering birds: preliminary results and conclusions. Proceedings of National avian - wind power planning meeting iii, San Diego, california. 64 – 69.

15. Kingsley A, Whittam b (2001): Potential impacts of Wind Turbines on birds at North cape, Prince Edward island. Sackville, New brunswick: bird Studies canada.

16. Koford R, jain A, Zenner G, Hancock A (2004) Avian mortality associated with the top of iowa wind farm. Progre-ss report, 1 – 9.

17. Kunz, T. H., E. b. Arnett, W. P. Erickson, A. R. Hoar, G. D. johnson, R. P. larkin, M. D. Strickland, R. W. Thresher and M. D. Tuttle (2007): Ecological impacts of wind energy development on bats: questions, research needs, and hypothe-ses; Front Ecol Environ; 5(6): 315–324.

18. larkin, R. P. (2006): Migrating bats interacting with wind turbines: what birds can tell us. bat Research News 47: 23–32.

19. lowther S (2000): The European perspective: some lessons from case studies. Proceedings of national avian – wind power planning meeting iii, San Diego, california. 115 – 123.

20. lukač G (1998): list of croatin birds. Spatial and temporal distribution. Fauna croatica. Suppl. Natura croatica 3 (7): 1 – 160

21. lukač G (2002): Studija utjecaja vjetrenjača na ornitofaunu otoka Paga. p. 49

22. lukač G (2007): Popis ptica Hrvatske. Natura croatica 16 (Suppl. 1). 1 – 148.

23. Percival SM (2003) birds and wind farms in ireland: A review of potential issues and impact Assessment. Durham, UK: Ecology consulting.

24. Radović D, ćiković D, Kralj j, Tutiš V (2004): Ptice. U: crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 51 – 60.

25. Radović D, Kralj j, Tutiš V, ćiković D (2003): crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb, 179.

26. Radović D, Kralj j, Tutiš V, Radović j, Topić R (2005): Nacionalna ekološka mreža – važna područja za ptice u Hr-vatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 84.

27. Reynolds, D. S. (2006): Monitoring the potential impact of a wind development site on bats in the northeast. journal of Wildlife Management 70: 1219–1227.



28. Rodrigues, l., l. bach, M.-j. Dubourg-Savage, j. Goodwin & c. Harbusch (2008): Guidelines for consideration of bats in wind farm projects. EURObATS Publication Series No. 3 (English version). UNEP/EURObATS Secretariat, bonn, Germany, 51 pp.

29. Rucner D (1998) Ptice hrvatske obale jadrana. Hrvatski prirodoslovni muzej, Ministarstvo razvitka i obnove. Za-greb, pp. 312.

30. Rugge l, Smallwood KS, Thelander cG (2003) NREl/SR-500-33829. bird Risk behaviours and Fatalities at the Al-tamont Pass Wind Resource Area. Ojai, california: bioResource consultants.

31. Smallwood KS, Thelander cG (2004) Developing Methods to Reduce bird Mortality in the Altamont Pass Wind Resource Area. Final Report. PiER-EA contract No. 500-01-019. Ojai, california: bioResource consultants.

32. Strickland MD, johnson G, Erickson WP, Kronner K (2001): Avian studies at wind plants located at buffalo Ridge, Minnesota and Vansycle Ridge, Oregon. Proceedings of national avian - wind power planning meeting iV. 38 – 52.

33. Sušić G, Radović D (1988): Hrvatska ornitološka nomenklatura zapadnog palearktika i nekih vrsta ostalih zooge-ografskih regija. U: Ornitologija u Hrvatskoj. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 120 godina znanstve-ne ornitologije u jAZU i 86 godina znanstvene djelatnosti Zavoda za ornitologiju. 213 – 263.

34. Thelander cG, Smallwood KS, Rugge l (2000): bird risk behaviors and fatalities at the Altamont wind resource area. Period of performance: March 1998 – December 2000. National Renewable Energy laboratory, Midwest Re-search institute. p 92

35. Thomas R (1999): An Assessment of the impact of Wind Turbines on birds at Ten Windfarm Sites in the UK. Uni-versity college london, UK: Sustainable Development international.

36. Tucker GM, Heath MF (1994): birds in Europe: their conservsation status. cambridge, UK: birdlife international (birdlife conservation Series no. 3).

37. Tucker V A (1996a): A mathematical model of bird collisions with wind turbine rotors. journal of Solar Energy Engineering 118: 253 – 262.

38. Tucker, V. A. 1996b. Using a collision model to design safer wind turbine rotors for birds. journal of Solar Energy Engineering 118:263 – 269.

39. Ugoretz S, Atwer R, Fannucchi W, bartelt G (2001): Wind/bird interaction studies in Wisconsin. National Wind co-ordinating committee/RESOlVE. Washington, D.c.

40. Winkelman jE (1992): The impact of the Sep wind park near Oosterbierum (Fr.), The Netherlands, on birds, 1: collision victims. RiN Report 92/2. DlO-institut voor bosen Natuuronderzoek, Arnhem, The Netherlands. 71 pp. + Appendices. (c.f., in English summary reported on pages 127-128 in S. S. Schwartz, ed., Proceedings of the National Avian-Wind Power Planning Meeting iV. Avian Subcommittee of the National Wind coordinating committee, Was-hington, D.c., 179 pp.)

41. Winkelman jE (1995): bird/wind turbine investigations in Europe. Pages 43-47 and 110-120 in lGl ltd., envi-ronmental research associates, Ed. Proceedings of National Avian-Wind Power Planning Meeting, lakewood, colo-rado. National Renewable Energy laboratory, Golden, colorado. 145 pp.



dodaci

Grafički prilozi

Grafički prilog 1. Prikaz lokacije planiranog zahvata (s varijantnim rješenjima)Grafički prilog 2. Prikaz područja ekološke mreže s ucrtanom lokacijom zahvata Grafički prilog 3. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekatima za istraživanje ptica Grafički prilog 4. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekatima za istraživanje šišmiša Grafički prilog 5. Glavni pravci jesenske i proljetne selidbe i preleti zabilježenih grabljivica na istraživanom područjuGrafički prilog 6. Prikaz terenskih točaka prikupljenih tijekom istraživanja faune šišmiša

Tablični prilozi

Tablični prilog 1. Popis vrsta ptica zabilježenih na području istraživanja potencijalne lokacije vjetroelektrane Čemernica Tablični prilog 2. Popis zabilježenih vrsta ptica s brojem opaženih jedinki po transektima Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša, uključujući podat-ke o zabilježenim vrstama i aktivnostima


Grafički prilog 1. Prikaz lokacije planiranog zahvata (s varijantnim rješenjima)

Grafički prilog 2. Prikaz područja ekološke mreže s ucrtanom lokacijom zahvata

Grafički prilog 3. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekatima za istraživanje ptica

Grafički prilog 4. Područje istraživanja s ucrtanim položajima vjetroagregata i transekatima za istraživanje šišmiša

Grafički prilog 5. Glavni pravci jesenske i proljetne selidbe i preleti zabilježenih grabljivica na istraživanom području

Grafički prilog 5. Glavni pravci jesenske i proljetne selidbe i preleti zabilježenih grabljivica na istraživanom području

Grafički prilog 6. Prikaz terenskih točaka prikupljenih tijekom istraživanja faune šišmiša


r. br. latinsko ime Hrvatsko ime st. ugr. Hrv.

Prav. (NN 99/09)

sezonski status

status u EU

bern bonn EU direkt

G P Z

ACCIPITRIDAe jASTReBOVKe

1. Circaetus gallicus zmijar VU gn SZZS + R ii ii i

2. Accipiter nisus kobac lc gn SZZS + + ii ii

3. Buteo buteo škanjac SZZS + + ii ii

4. Pernis apivorus škanjac osaš VU gn SZZS + ii ii i

FALCOnIDAe SOKOLOVKe

5. Falco tinnunculus vjetruša SZZS + + + D ii ii

PHASIAnIDAe KOKOšKe

6. Alectoris graecajarebica kamenjarka

NT gn ZZS + + VU iii ii i

7. Coturnix coturnix prepelicaNT gn

preZZS + + VU iii ii ii-2

8. Phasianus colchicus fazan lc ZZS + + ii

LARIDAe GALeBOVI

9. Larus cachinnans galeb klaukavac + iii ii-2

Columbidaegolubovi, grlice, gugutke

10. Columba palumbus golub grivnjaš ZZS + iiiii-1, iii-1

11. Columba livia divlji golub ZZS + iii ii-1

12. Streptopelia decaocto gugutka ZZS + + + iii ii-2

13. Streptopelia turtur grlica lc gn SZZS + + D iii ii-2

CUCULIDAe KUKAVICe

14. Cuculus canorus kukavica ZZS + +

STRIGIDAe SOVe

15. Otus scops ćuk NT gn SZZS + D ii

16. Bubo bubo ušara NT gn SZZS+ ?

VU ii i

CAPRIMULGIDAe LeGnjeVI

17. Caprimulgus europaeus leganj lc gn SZZS + D ii i

APODIDAe ČIOPe

18. Apus apus crna čiopa SZZS + iii

19. Tachymarptes melba bijela čiopa SZZS + ii

MeROPIDAe PČeLARICe

20. Merops apiaster pčelarica lc gn SZZS + + D ii ii

UPUPIDAe PUPAVCI

21. Upupa epops pupavac NT gn SZZS + + D ii ii

PICIDAe DjeTLIćI

22. Dendrocopos major veliki djetlić SZZS + + ii

23. Jynx torquilla vijoglav SZZS + + D ii

ALAUDIDAe šeVe

24. Lullula arborea ševa krunica lc gn SZZS + + VU iii i

25. Alauda arvensis poljska ševa lc gn SZZS + + + VU iii ii-2

Tablični prilog 1. Popis vrsta ptica zabilježenih na području istraživanja potencijalne lokacije vjetroelektrane Čemernica



Prav. (NN 99/09)

sezonski status

status u EU

bern bonn EU direkt

G P Z

26. Galerida cristata kukmasta ševa lc gn SZZS + + + D iii

HIRUnDInIDAe LASTAVICe, PILjCI, BReGUnICe

27. Riparia riparia bregunica NT gn SZZS + D iii

28. Delichion urbica piljak SZZS + + ii

29. Hirundo rustica lastavica lc gn SZZS + + D ii

MOTACILIDAe PASTIRICe, TRePTeLjKe

30. Anthus trivialis prugasta trepteljka SZZS + ii

31. Anthus campestrisprimorska trepteljka

lc gn SZZS + VU ii i

32. Motacilla alba bijela pastirica SZZS + + ii

33. Motacilla flava žuta pastirica NT gn SZZS + ii

PRUneLLIDAe POPIćI

34. Prunella modularis sivi popić SZZS + ii

MUSCICAPIDAe MUHARICe

35. Erithacus megarhynchos slavuj SZZS + + ii ii

36. Erithacus rubecula crvendać SZZS + ii ii

37. Saxicola torquata crnoglavi batić lc gn SZZS + + D ii ii

38. Saxicola rubetra smeđoglavi batić lc gn SZZS + ii ii

39. Phoenicurus ochruros mrka crvenrepka SZZS + + + ii ii

40. Oenanthe oenanthe sivkasta bjeloguza lc gn SZZS + ii ii

41. Oenanthe hispanicaprimorska bjeloguza

SZZS + + VU ii ii

42. Monticola solitarius modrokos SZZS + VU ii ii

43. Turdus merula kos ZZS + + + iii ii ii-2

44. Turdus philomelos drozd cikelj ZZS + + iii ii ii-2

45. Hippolais icterina žuti voljić SZZS + ii ii

46. Sylvia borin siva grmuša NT gn SZZS + ii ii

47. Sylvia communis grmuša pjenica SZZS + ii ii

48. Sylvia atricapilla crnokapa grmuša SZZS + + ii ii

49. Sylvia hortensis velika grmuša SZZS + VU ii ii

50. Sylvia cantillans bjelobrka grmuša SZZS + ii ii

51. Phylloscopus sibilatrix šumski zviždak NT gn SZZS + ii ii

52. Phylloscopus collybita zviždak SZZS + + ii ii

53. Phylloscopus trochilus brezov zviždak EN gn SZZS + D ii ii

54. Regulus regulus zlatoglavi kraljić SZZS + ii ii

55. Regulus ignicapillus vatroglavi kraljić SZZS + ii ii

56. Muscicapa striata siva muharica NT gn SZZS + D ii ii

57. Ficedula albicollisbjelovrata muharica

lc gn SZZS + ii ii i

58. Ficedula hypoleucacrnoglava muharica

SZZS + ii ii

AeGITHALIDAe DUGORePe SjenICe

59. Aegithalos caudatus dugorepa sjenica SZZS + iii




Prav. (NN 99/09)

sezonski status

status u EU

bern bonn EU direkt

G P Z

PARIDAe SjenICe

60. Parus ater jelova sjenica SZZS + ii

61. Parus caeruleus plavetna sjenica SZZS + + + ii

62. Parus lugubris mrka sjenica SZZS + ii

63. Parus major velika sjenica SZZS + + + ii

TROGLODyTIDAe SjenICe

64. Troglodytes troglodytes palčić SZZS + + ii

LAnIDAe SVRAČCI

65. Lanius collurio rusi svračak SZZS + D ii i

66. Lanius minor sivi svračak lc gn SZZS + VU ii

67. Lanius senator riđoglavi svračak SZZS + VU ii

CORVIDAe VRAne

68. Garrulus glandarius šojka ZZS + + iii ii-2

69. Pica pica svraka ZZS + + +

70. Corvus corone cornix siva vrana ZZS + + + iii ii-2

71. Corvus corax gavran SZZS + + iii

CORVIDAe VUGe

72. Oriolus oriolus vuga SZZS + iii

STURnIDAe ČVORCI

73. Sturnus vulgaris čvorak + iii ii-2

PASSeRIDAe VRAPCI

74. Passer domesticus vrabac + + iii

75. Passer hispaniolensis španjolski vrabac + + iii

76. Passer montanus poljski vrabac + iii

FRInGILLIDAe ZeBe

77. Fringilla coelebs zeba ZZS + + + iii

78. Serinus serinus žutarica SZZS + ii

79. Acanthis cannabina juričica SZZS + + + ii

80. Carduelis spinus čižak lc gn SZZS + ii

81. Carduelis carduelis češljugar SZZS + + ii

82. Carduelis chloris zelendur SZZS + + ii

83.Coccothraustes coccothraustes

batokljun SZZS + + ii

eMBeRIZIDAe STRnADICe

84. Miliaria calandra velika strnadica lc gn SZZS + + iii

85. Emberiza cia strnadica cikavica SZZS + + VU ii

86. Emberiza cirlus strnadica brkašica SZZS + + ii i

87.Emberiza melanocephala

crnoglava strnadica

SZZS + VU ii



napomena:

Kategorije ugroženosti za Hrvatsku preuzete su iz crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske (Radović i sur., 2003, 2004), iz Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) (kratice znače: SZZS-stro-go zaštićena zavičajna svojta, ZZS-zaštićena zavičajna svojta), te prema dodatnim meñunarodnim konvencijama: EN=ugrožena, VU=osjetljiva, DD=nedovoljno poznata, NT=gotovo ugrožena, lc=najmanje zabrinjavajuća. Popula-cije na koju se status odnosi: gn=gnijezdeća, pre=preletnička, zim=zimujuća, ngn=negnijezdeća populacija.

Sezonski status vrsta: G=gnjezdarica, P=selica/preletnica, Z=zimovalica.

Status vrsta u EU i kategorije ugroženosti na europskom nivou (prema Tucker i Heath, 1994): R=rijetka, VU=rizična, D=u opadanju, S=stabilna; kratica u zagradi znači nesiguran status. EU direktiva, bernska i bonska konvencija prika-zane su s rimskim brojevima dodatka u kojem se vrsta nalazi.


Tablični prilog 2. Popis zabilježenih vrsta ptica s brojem opaženih jedinki po transektima

Zabilježene vrste broj opaženih jedinki

pojas 0 – 25 m pojas 25 – 100 m preko 100 m

Passer domesticus 500 – 700 500 - 700 - -

Streptopelia decaocto 32 32 - -

Streptopelia turtur 7 - 7 -

Circaetus gallicus 4 - 4 -

Falco tinnunculus 8 - 8 -

Alauda arvensis 4 4 - -

Larus cachinans 200 - 300 - 200 - 300 -

Galerida cristata 5 5 - -

Parus major 22 22 - -

Apus apus 70 - 80 - 70 - 80 -

Upupa epops 5 - 5 -

Acanthis cannabina 40 40 - -

Lanius collurio 3 - 3 -

Hirundo rustica 150 - 200 150 - 200 - -

Delichion urbica 80 - 100 80 - 100 - -

Motacilla alba 10 - 15 10 - 15 - -

Erithacus megarhynchos 7 - 8 7 - 8 - -

Erithacus rubecula 10 10 - -

Saxicola rubetra 10 - 10 -

Emberiza melanocephala 1 - 1 -

Phoenicurus ochruros 4 4 - -

Sylvia cantillans 2 2 - -

Sylvia communis 2 2 - -

Sylvia hortensis 1 1 - -

Troglodytes troglodytes 11 11 - -

Lanius senator 2 - 2 -

Carduelis carduelis 35 35 - -

Fringilla coelebs 25 25 - -

Turdus merula 15 15 - -

Carduelis chloris 15 15 - -

Oriolus oriolus 4 - 4 -

Sturnus vulgaris 70-80 30 50 -

Popis zabilježenih vrsta s brojem opaženih jedinki na transektu 1.




Accipiter nisus 4 - 1 3

Alectoris graeca 5 5 - -

Lullula arborea 8 2 6 -

Anthus campestris 18 3 15 -

Prunella modularis 2 - 2 -

Saxicola torquata 2 2 - -

Phoenicurus ochruros 1 1 - -

Oenanthe hispanica 5 1 4 -

Erithacus rubecula 3 3 - -

Turdus merula 35 11 15 9

Hippolais icterina 1 1 - -

Sylvia cantillans 23 18 4 -


Sylvia atricapilla 5 4 1 -

Philloscopus collybita 1 1 - -

Regulus regulus 5 5 - -

Regulus ignicapillus 3 3 - -

Troglodytes troglodytes 11 10 1 -

Lanius collurio 2 - 2 -

Parus major 8 5 3 -

Carduelis carduelis 5 - 5 -


Acanthis cannabina 14 9 5 -


Emberiza cia 4 1 3 -

Emberiza cirlus 3 2 1 -






Galerida cristata 4 4 - -

Garrulus glandarius 5 - 5 -


Passer domesticus 100 70 30 -

Fringilla coelebs 35 15 15 5

Streptopelia turtur 2 - 2 -

Streptopelia decaocto 10 10 - -

Accipiter nisus 3 - 3 -

Hirundo rustica 150 - 200 70 70 70

Delichion urbica 100 - 150 50 50 50

Motacilla alba 2 2 - -

Prunella modularis 2 - 2 -

Erithacus megarhynchos 4 - 4 -

Erithacus rubecula 5 4 1 -

Saxicola torquata 2 2 - -

Saxicola rubetra 1 1 - -

Oenanthe hispanica 2 - 2 -



Sylvia hortensis 1 - 1 -

Parus caeruleus 3 3 - -

Parus major 34 12 10 2







Buteo buteo 3 - - 3

Pernis apivorus 5 - - 5

Falco tinnunculus 1 - 1 -

Anthus campestris 3 - 3 -

Garrulus glandarius 8 1 1 6


Acanthis cannabina 11 - 11 -

Erithacus megarhynchos 7 3 4 -

Erithacus rubecula 15 8 7 -

Saxicola rubetra 3 - 3 -

Saxicola torquata 2 - 2 -

Phoenicurus ochruros 4 2 2 -

Monticola solitarius 1 1 - -




Parus ater 1 1 - -

Sylvia cantillans 8 8 - -

Parus caeruleus 4 3 1 -

Parus major 20 15 5 -




MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIPTP1 1 1.6.2009 0 0 2 1 1 0 0 0 3 4 šikara/šumaTP1 2 1.6.2009 0 0 1 0 0 1 0 0 2 2 šikara/šumaTP1 3 1.6.2009 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šumaTP1 4 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTP1 5 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šumaTP1 6 1.6.2009 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 7 1.6.2009 1 0 2 1 0 0 0 0 3 4 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 8 1.6.2009 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 9 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 10 1.10.2009 0 0 2 1 0 0 0 0 2 3 šikara/šumaTP1 11 1.10.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 šikara/šumaTP1 12 1.10.2009 0 0 1 1 0 0 0 0 2 2 šikara/šumaTP1 13 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 14 1.10.2009 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 15 1.10.2009 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 16 1.4.2010 0 0 0 1 2 0 0 0 2 3 šikara/šumaTP1 17 1.4.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šumaTP1 18 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šumaTP1 19 1.4.2010 0 1 0 0 0 1 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 20 1.4.2010 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 21 1.4.2010 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP1 22 1.4.2010 0 0 2 0 1 0 0 0 2 3 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 7 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 2 1 3 4 špiljaTP2 8 1.6.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 travnjakTP2 9 1.6.2009 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 travnjakTP2 10 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 1 2 2 travnjakTP2 11 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP2 12 1.6.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 travnjakTP2 13 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP2 6 1.6.2009 0 0 1 0 0 1 2 1 4 5 travnjakTP2 5 1.6.2009 0 0 0 0 1 0 1 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 4 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 3 1.6.2009 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 2 1.6.2009 0 0 2 0 0 1 0 0 2 3 mozaik-prirodna v./poljoprivreda

Transekt Točka Termin

Tablični prilog 3. Podaci prikupljeni tijekom jednogodišnjih terenskih istraživanja faune šišmiša

Vrsta šišmišaBroj vrsta

Suma aktivnosti

Stanišni tip

1


MSBRA MEMA NNOC PKUH HSAV TTEN RHFER RHHIPTransekt Točka Termin


Suma aktivnosti

Stanišni tip

TP2 1 1.6.2009 0 0 2 1 1 0 0 0 3 4 lokvaTP2 22 1.8.2009 0 0 0 0 0 0 2 0 1 2 špiljaTP2 23 1.8.2009 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 travnjakTP2 24 1.8.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 lokvaTP2 25 1.8.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 lokvaTP2 26 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjakTP2 21 1.8.2009 0 0 0 0 0 0 2 0 1 2 špiljaTP2 20 1.8.2009 0 0 0 0 2 0 2 0 2 4 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 19 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 18 1.8.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 17 1.8.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTP2 16 1.8.2009 0 0 2 2 0 0 0 0 2 4 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 15 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 14 1.8.2009 0 0 1 2 2 1 0 0 4 6 lokvaTP2 34 1.10.2009 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 špiljaTP2 35 1.10.2009 0 0 0 0 0 0 0 1 2 1 lokvaTP2 36 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šumaTP2 33 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 špiljaTP2 32 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP2 31 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTP2 30 1.10.2009 0 1 0 0 1 0 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 29 1.10.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTP2 28 1.10.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 27 1.10.2009 0 1 2 0 0 0 0 0 2 3 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 40 1.2.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTP2 39 1.2.2010 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 špiljaTP2 38 1.2.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 37 1.2.2010 0 0 1 0 0 1 0 0 2 2 lokvaTP2 49 1.4.2010 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 špiljaTP2 50 1.4.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTP2 51 1.4.2010 0 0 0 1 0 0 0 1 2 2 travnjakTP2 52 1.4.2010 0 0 2 0 0 0 1 0 2 3 travnjakTP2 48 1.4.2010 0 0 0 1 0 0 2 1 3 4 špiljaTP2 47 1.4.2010 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 travnjakTP2 46 1.4.2010 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 45 1.4.2010 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivreda

2




Suma aktivnosti

Stanišni tip

TP2 44 1.4.2010 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTP2 43 1.4.2010 0 0 0 0 2 1 0 0 2 3 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 42 1.4.2010 1 1 0 0 0 0 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 41 1.4.2010 0 1 2 2 2 0 0 0 4 7 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTP2 53 1.4.2010 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 šikara/šumaTP2 54 1.4.2010 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 šikara/šumaTP2 55 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šumaTP3 10 1.6.2009 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 travnjakTP3 9 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikaraTP3 8 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTP3 7 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP3 6 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP3 5 1.6.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTP3 4 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikaraTP3 1 1.6.2009 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 seosko područjeTP3 2 1.6.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTP3 3 1.6.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područjeTP3 18 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTP3 17 1.8.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP3 16 1.8.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP3 15 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTP3 11 1.8.2009 0 0 2 2 0 0 0 0 2 4 seosko područjeTP3 12 1.8.2009 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 seosko područjeTP3 13 1.8.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTP3 14 1.8.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTP3 26 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTP3 25 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP3 24 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikaraTP3 23 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područjeTP3 19 1.10.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTP3 20 1.10.2009 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 seosko područjeTP3 21 1.10.2009 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 seosko područjeTP3 22 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTP3 31 1.4.2010 0 0 0 0 0 0 2 0 1 2 špiljaTP3 39 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP3 38 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikara

3




Suma aktivnosti

Stanišni tip

TP3 37 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTP3 36 1.4.2010 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTP3 35 1.4.2010 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTP3 34 1.4.2010 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTP3 32 1.4.2010 0 0 2 1 2 0 0 0 3 5 seosko područjeTP3 33 1.4.2010 0 1 0 1 1 0 0 0 3 3 seosko područjeTA1 20 1.6.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjakTA1 21 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTA1 22 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTA1 1 1.6.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 2 1.6.2009 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 3 1.6.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područjeTA1 4 1.6.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 5 1.6.2009 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 6 1.6.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područjeTA1 7 1.6.2009 0 0 1 2 2 0 0 0 3 5 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 8 1.6.2009 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 lokvaTA1 10 1.6.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 12 1.6.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područjeTA1 9 1.6.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 14 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područjeTA1 15 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 16 1.6.2009 0 0 2 2 2 0 0 0 3 6 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 18 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTA1 19 1.6.2009 0 0 0 0 0 0 1 1 2 2 travnjakTA1 13 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područjeTA1 42 1.8.2009 0 0 0 0 0 1 0 1 2 2 travnjakTA1 43 1.8.2009 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 šikara/šumaTA1 23 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 24 1.8.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 25 1.8.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područjeTA1 26 1.8.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 27 1.8.2009 0 1 0 1 0 0 0 0 2 2 seosko područjeTA1 28 1.8.2009 0 0 0 0 2 1 0 0 2 3 lokvaTA1 29 1.8.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 lokvaTA1 31 1.8.2009 0 1 1 0 0 0 0 0 2 2 seosko područje

4




Suma aktivnosti

Stanišni tip

TA1 32 1.8.2009 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 seosko područjeTA1 30 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 36 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 37 1.8.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 38 1.8.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 41 1.8.2009 0 0 0 0 0 0 0 2 1 2 travnjakTA1 40 1.8.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTA1 39 1.8.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 34 1.8.2009 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 33 1.8.2009 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 seosko područjeTA1 35 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 60 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTA1 61 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTA1 61 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šumaTA1 62 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šumaTA1 44 1.10.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 45 1.10.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 46 1.10.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 47 1.10.2009 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 seosko područjeTA1 48 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 56 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 lokvaTA1 49 1.10.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 lokvaTA1 51 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područjeTA1 50 1.10.2009 0 0 1 0 1 0 0 0 2 2 seosko područjeTA1 57 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 58 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTA1 59 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTA1 53 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 šikara/šumaTA1 54 1.10.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 52 1.10.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 55 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 77 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjakTA1 67 1.4.2010 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 68 1.4.2010 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA1 74 1.4.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 lokvaTA1 73 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područje

5




Suma aktivnosti

Stanišni tip

TA1 71 1.4.2010 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA1 70 1.4.2010 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 seosko područjeTA1 69 1.4.2010 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 lokvaTA1 76 1.4.2010 0 0 0 0 0 0 1 0 1 1 travnjakTA1 75 1.4.2010 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 seosko područjeTA1 72 1.4.2010 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 šikara/šumaTA2 6 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 5 1.6.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA2 4 1.6.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 3 1.6.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 šikara/šumaTA2 2 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTA2 1 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTA2 7 1.6.2009 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 8 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA2 9 1.6.2009 1 0 2 2 2 0 0 0 4 7 lokvaTA2 14 1.8.2009 0 0 0 1 1 0 0 0 2 2 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 13 1.8.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 12 1.8.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područjeTA2 11 1.8.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područjeTA2 10 1.8.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTA2 15 1.8.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA2 16 1.8.2009 0 0 1 1 0 0 0 0 2 2 seosko područjeTA2 17 1.8.2009 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 seosko područjeTA2 18 1.8.2009 0 0 1 2 2 0 0 0 3 5 lokvaTA2 21 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 20 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 19 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 travnjak/sikaraTA2 22 1.10.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA2 23 1.10.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 seosko područjeTA2 24 1.10.2009 0 0 1 0 1 0 0 0 2 2 lokvaTA2 32 1.4.2010 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 31 1.4.2010 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 30 1.4.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA2 29 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 28 1.4.2010 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTA2 27 1.4.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikara

6




Suma aktivnosti

Stanišni tip

TA2 26 1.4.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTA2 25 1.4.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjak/sikaraTA2 33 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA2 34 1.4.2010 0 0 2 2 2 0 0 0 3 6 seosko područjeTA2 35 1.4.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 lokvaTA3 1 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA3 2 1.6.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA3 3 1.6.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA3 4 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTA3 5 1.6.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTA3 6 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šumaTA3 7 1.6.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 šikara/šumaTA3 8 1.8.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA3 9 1.8.2009 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA3 10 1.8.2009 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 travnjakTA3 11 1.8.2009 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 lokvaTA3 12 1.8.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTA3 13 1.8.2009 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaTA3 14 1.10.2009 0 0 0 2 0 0 0 0 1 2 seosko područjeTA3 15 1.10.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA3 16 1.10.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 seosko područjeTA3 17 1.10.2009 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA3 18 1.10.2009 0 0 0 0 1 0 0 0 1 1 travnjakTA3 19 1.10.2009 0 1 0 0 0 0 0 0 1 1 travnjakTA3 20 1.10.2009 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 travnjakTA3 21 1.4.2010 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 seosko područjeTA3 22 1.4.2010 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA3 23 1.4.2010 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 seosko područjeTA3 24 1.4.2010 0 0 1 1 0 0 0 0 2 2 travnjakTA3 25 1.4.2010 0 0 0 1 0 0 0 0 1 1 travnjakTA3 26 1.4.2010 0 0 0 0 2 0 0 0 1 2 travnjakTA3 27 1.4.2010 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 mozaik-prirodna v./poljoprivredaS0 0 1.6.2009 0 0 2 0 2 2 2 2 5 10 špiljaS1 1 1.6.2009 0 0 0 0 0 2 2 0 2 4 špiljaS2 2 1.6.2009 0 2 2 0 2 2 0 0 4 8 špiljaS3 3 1.6.2009 0 1 1 0 0 0 0 0 2 2 špilja

7




Suma aktivnosti

Stanišni tip

S4 4 1.6.2009 1 0 0 0 1 0 0 0 2 2 špiljaL0 0 1.6.2009 0 2 2 2 2 2 0 0 5 10 lokvaL1 1 1.6.2009 0 2 2 0 0 0 0 0 2 4 lokvaL2 2 1.6.2009 0 0 2 2 2 2 2 2 6 12 lokvaL3 3 1.6.2009 2 0 2 2 2 2 0 2 6 12 lokvaL4 4 1.6.2009 2 0 0 0 2 0 0 0 2 4 lokvaL5 5 1.6.2009 2 0 2 0 0 2 0 0 3 6 lokva

8


Pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu - Zahvat izgradnje vjetroelektrane “Čemernica”

Projekt cOAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unu-tar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta cOAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. ivana 11HR-21000 SplitTel: +385 21 340480Fax: +385 21 340484e-mail: [email protected] http://www.undp.hr/coast

Documents

Pilot studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu