POTENCIJALNA PITANJA IZ EKONOMSKE

EKONOMSKA GEOGRAFIJA U GEOGRAFSKOJ ZNANOSTI

1. Kada poinje razvoj ekonomske geografije? U 2. Pol. 19. St. s razvojem moderne geografije

2. U prvoj fazi razvija u okviru koje geografije poinje razvoj ekonomske g.? U okviru trgovinske

3. to je tema prouavanja ekonomske g. u razdoblju 19. St.? Trgovina

4. Na to se prebacuje panja u 20. st. ? Na razvoj industrije i poljoprivrede

5. Koje grane su se razvile unutar ekonomske geografije? Industrijska i agrarna geografija i sl.

6. Na to se prebacuje naglasak u drugoj polovini 20. st i zato? Prebacuje se naglasak na prometnu i turistiku geografiju kao dio ekonomske geografije! Zbog sve veeg razvoja prometnog sustava i pojave fenomena masovnog turizma!

7. Paralelno s tim dolazi do velikog razvoja i irenja ega?? Trgovakih centara! Naglasak se vraa i na Trgovinsku geografiju!

8. Gdje je danas ekonomska geografija najrazvijenija? U SAD-u

9. Na osnovu koja dva kljuna pitanja razlikujemo razdoblja u razvoju ekonomske geografije kao znanosti? to je objekt? Kakav je metodoloki pristup?

10. Kako se mijenjao objekt ekonomske geografije tijekom vremena? Prostor, pejza, ekonomske djelatnosti i njihova organizacija!

11. to podrazumijevamo pod pojmom ekonomija? Privredu ili gospodarstvo! i Ekonomiku=ekonomsku znanost

12. Koja dva razdoblja u razvoju ekonomske geografije prema metodolokom pristupu moemo izdvojiti? Tradicionalni metodoloki pristup (tradicionalni koncept) i Moderni koncept ekonomske geografije

13. Do kada traje tradicionalni metodoloki pristup i koji je njegov objekt prouavanja? Traje do 1950-ih u Americi, a do 1960-ih u Europi ! Objekt prouavanja je Zemljina povrina, prostor te pejza kao odraz meuovisnog odnosa prirodne osnove i ljudi !

14. Metode istraivanja u tradicionalnom metodolokom pristupu? Jednostavne metode analize razmjetaja djelatnosti (gdje je to?) te analize obujma proizvodnje (koliko je to?) ! Analize se temelje na statistikim podacima te govorimo o deskripciji!

15. Koji su glavni predstavnici tradicionalnog metodolokog pristupa i na to stavljaju naglasak? E. Friedrich opisivanje geografskog razmjetaja ekonomskih djelatnosti na Zemlji poseban naglasak stavljen na utjecaj klime kao glavnog faktora razvoja poljoprivrede! E. Obst naglasak na prirodno-geografskim faktorima i antropogenim imbenicima, razlikuje tri stupnja iskoritenosti ekonomskih podruja! S.N. Dicken ponovno stavlja naglasak na prirodno-geografske faktore, najznaajnije djelo: Economic Geography iz 1955.! H. Boesch njegov rad predstavlja prekretnicu te prijelaz u suvremeni koncept ekonomske geografije! U prvi plan stavlja ekonomske djelatnosti i njihov utjecaj na prostor

16. Tko se smatra zaetnikom nove ekonomske geografije ? Fred K. Schaefer

17. Za to se on zalae? Zalae se za naputanje koncepta tradicionalne geografije temeljene na horolokoj regionalnoj geografiji te za primjenu nomotetikog pristupa

18. Istraivanja u suvremenoj ekonomskoj geografiji karakteriziraju koja tri filizofska pristupa? Pozitivizam, strukturalizam i humanizam

19. to postaje objekt prouavanja i kakav se pristup uvodi? Objekt prouavanja postaju ekonomski prostorni sistemi, te se uvodi sistemski ili sustavni pristup

20. to se objanjava sustavnim pristupom? Ne samo gdje je to i koliko ega ima ve zato je to ba tamo i kakav je utjecaj na ostale elemente i strukture

21. to zamjenjuje geodeterminizam? Ekonomski determinizam ekonomska osnova drutva je glavni imbenik razvoja

22. Od koja tri elementa se sastoje ekonomski prostorni sistemi? Struktura (lokacijska ili regionalna), interakcija, proces

23. S obzirom na veliinu moemo razlikovati koje sisteme? Lokalne, regionalne, nacionalne i svjetske (globalne) ekonomske sisteme

24. S obzirom na funkcije razlikujemo koje sisteme? Proizvodne (agrarni, industrijski, energetski, rudarski) i uslune (prometni, trgovinski)

25. Definicija ekonomske geografije? Znanstvena disciplina o prostornim strukturama, interakcijama i procesima u gospodarskim djelatnostima

EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNITVA

26. S koja dva aspekta moemo promatrati ekonomsku strukturu? U uem smislu: struktura prema sektorima djelatnosti ee se koristi ! U irem smislu: poloaj (ugled) zanimanja u drutvu, sektore vlasnitva, domainstva prema izvorima prihoda, mjesto stanovanja socioekonomska struktura!

27. Koja su dva osnovna koncepta izdvajanja aktivnog stanovnitva? Koncept zaposlenosti (veinom naputen) aktivno stanovnitvo ine svi koji obavljaju neku djelatnost i za to dobivaju plau ! Koncept radne snage (preporuka UN-a) osobe obaju spolova koje ine ponudu radne snage raspoloive za proizvodnju dobara i usluga, ukljuujui zaposlene i nezaposlene, obiljeje koncepta: rad radi stjecanja sredstava za ivot

28. Nabroji aktivno stanovnitvo prema kriteriju radne snage! Sve zaposlene osobe, sve osobe koje obavljaju neko zanimanje, a nisu u radnom odnosu, nezaposlene osobe u odreenom vremenu

29. Nabroji aktivno stanovnitvo prema kriteriju prihoda! Sve zaposlene osobe, sve osobe koje obavljaju neko zanimanje, a nisu u radnom odnosu, nezaposlene osobe u odreenom vremenu i osobe koje imaju samostalan izvor prihoda

30. Tko je prvi izradio podjelu na sektore djelatnosti i kada? Fischer i Clark, prije 2. svj. rata

31. Tko je dopunjavao podjelu na sektore djelatnosti i da kriterije po kojem se neka djelatnost svrstava u neki sektor? Fourastie 1954. i Eisler 1970.

32. Koji su bili glavni kriteriji? Intenzitet tehnikog napretka (mjeren kroz produktivnost) i zasienost, odnosno elastinost potranje

33. Podjela po sektorima? Primarni poljoprivreda, lov, ribolov, umarstvo, vodoprivreda; Sekundarni industrija, rudarstvo, energetika, proizvodno zanatstvo; Tercijarni usluno zanatstvo, promet, ugostiteljstvo, turizam, trgovina, bankarstvo; Kvartarni vojska, policija, uprava, zdravstvo, kolstvo, kultura; Kvintalni informatike djelatnosti

34. Obiljeja sektora? Primarni osrednji tehniki napredak, blago rastua potranja; Sekundarni snaan tehniki napredak (porast produktivnosti) i promjenjiva potranja; Tercijarni slab tehnoloki napredak (rast produktivnosti), stalno rastua potranja

35. Tijek promjena! Od poetka 19. st. smanjenje prvog sektora, najvie u korist drugog; poetkm 20. st. znatniji rast treeg sektora, ali drugi jo uvijek raste bre; sredinom 20. st. drugi sektor stagnira i od 1960-ih poinje se smanjivati, a trei sektor ekspandira na raun 1. i 2. Sektora ! Danas: I oko 10%, II oko 45%, III oko 45%

ENERGETSKI IZVORI

36. Koje energetske izvore razlikuje geografija i kako se oni dijele? Drutvene izvore (stanovnitvo, kapital) i Prirodne izvore (neobnovljivi, uvjetno obnovljivi, obnovljivi)

37. to su rezerve? Poznati izvori koji se smatraju iskoristivim pri trenutnim tehnolokim i ekonomskim uvjetima!

38. to obuhvaaju fosilna goriva? Ugljen, naftu i zemni plin

39. Koliko posto svjetske potronje energije danas ine fosilna goriva? 85-90 % Godinja potronja fosilnih goriva je onolika koliko je nastalo tijekom 1 mil. godina

40. Promjena potronje fosilnih goriva kroz vrijeme? U 40 godina potronja se poveala 2,6 puta, a od 1950. godine potronja se uetverostruila

41. Kada je bio najbri porast potronje fosilnih goriva? Krajem 1960-ih ! Poetkom 1980-ih dolazi do stagnacije potronje !

42. Zbog ega posljednjih godina ponovno raste udio ugljena? Zbog velike proizvodnje u Kini

43. Koje su procjene budue potronje? Udio nafte e stagnirati dok se oekuje daljnji rast udjela plina i obnovljivih izvora energije

44. Koje su procjene postojeih rezervi? Ugljen 200 g. kameni; 230 g. smei; 400 g. lignit; Nafta 45-50 g.; Plin 120 g.

45. U koliko se zemalja potroi preko polovice energije? U 5 zemalja (SAD, Kina, Rusija, Japan, Indija)

46. Koliko posto energije troi SAD? Vie od 23% svj. potronje energije

47. Koliko posto energije troe zemlje G7? Vie od 40% (G8 48%)

48. stanovnitva nerazvijenih zemalja troi manje od 30% energije

49. Koliko je mlrd. tona CO2 proizvedeno 2004. g.? 24,4 mlrd. tona ili 3,3 t/stanovniku

50. Tko biljei najvei porast potronje energije? Tzv. nove drave u koje ubrajamo nekadanju skupinu nerazvijenih zemalja te Kinu i Indiju

51. Koja sirovina je najzastupljenija pojedinana roba u svj. trgovini? Nafta

52. Koji je bio prvi izvor energije ljudima? Njihova vlastita snaga i direktna Suneva energija

53. Kada su ljudi nauili koristiti vatru? Prije oko 1,5 mil. godina

54. to su Egipani izmislili i kada? Jedro, oko 3200 g.p.n.e.

55. to su izmislili Grci i kada? Nain koritenja snage vode na vodopadima i tekuoj vodi vodeni kota, pred oko 2000 g.

56. Koja sirovina je glavni izvor energije do kraja 18. st.? Drvo, kasnije ugljen preuzima primat

57. Tko je i kada patentirao pumpu za ispumpavanje vode iz kopova? Thomas Savery 1698. g.

58. Tko je i kada omoguio primjenu parnog stroja? James Watt 1769. g.

59. to se deava u 19. stoljeu? To je stoljee otkrivanja novih izvora energije kao i naina njezine primjene

60. to je otkriveno u 19. st.? Otkriven nain pretvaranja mehanike energije u elektrinu elektrogenerator 1830-ih godina (Faradey, UK; Henry, SAD)

61. Tko je izumio motor s unutranjim izgaranjem i kada? 1860-ih Leonar F.

62. Tko je i kada konstruirao etverotaktni motor? Nikolaus August Otto i Eugen Langen 1866. g.

63. Tko je i kada konstruirao etverotaktni motor pogonjen benzinom? Gottlieb Daimler i Karl Benz 1885. g.

64. Tko je i kada konstruirao diesel motor? Rudolf Diesel 1892. g.

65. Kako se kree potronja energije od 1900. g.? Potronja energije udvostruuje se svakih 20 g

66. Koji su razlozi takvog rasta potronje energije? Porast stanovnitva, porast standarda, izum novih troila energije, proizvodnja proizvoda iji nastanak troi puno energije, neenergetska potronja fosilnih goriva

67. Kada je dolo do usporenja rasta potronje energije i zato? Od 1980-ih kao posljedica krize i porasta cijena! Rezultat je izum troila koja troe manje energije

NEOBNOVLJIVI IZVORI

FOSILNA GORIVA

68. Koji su prijelomni dogaaji u koritenju energije? U 18. st. proizvodnja pare prijelaz s drva na ugljen - industrijska revolucija! Krajem 19. i poetkom 20. st. poeci koritenja nafte i plina istiskivanje ugljena! 1960-ih nafta preuzela primat od ugljena! Poslije 2. svj. rata poetak koritenja nuklearne energije, krajem 1990-ih tako se proizvodilo 20% el. energije u svijetu

69. Koliko dugo se ve eksploatira ugljen? Vie od 200 godina

70. Tko ima najdugotrajnije rezerve meu fosilnim gorivima? Ugljen 200-400 godina

71. Na temelju ega izdvajamo vrste ugljena? Prema starosti, kalorinoj vrijednosti i primjenjivosti

72. Koliko skupina ugljena moemo izdvojiti i koji su to? Tri skupine! Kameni ugljen (7-9 tis. cal.; kemijska ind. i metalurgija, TE), Smei ugljen i lignit (3-6 tis. cal.; koristi se kao gorivo)

73. U koje dvije zemlje je polovica proizvodnje ugljena? U Kini i SAD-u

74. Koje 3 zemlje su najvei proizvoai ugljena u svijetu? Kina, SAD, Indija

75. Kolika je ukupna proizvodnja ugljena godinje? Blizu 5 mlrd. tona

76. Na koliko se procjenjuju ukupne rezerve ugljena? Oko vie od 1000 mlrd. tona

77. Raspored rezervi ugljena prema dravama? SAD 27%; Rusija 17%; Kina 13%

78. Tko je 2003. godine bio najvei izvoznik, a tko najvei uvoznik kamenog ugljena? Najvei izvoznik je bila Australija, a najvei uvoznik Japan

79. Za to se danas koristi veina ugljena? Koristi se kao gorivo u termoelektranama

80. Zbog ega se sve smanjuje vanost ugljena od sredine 20. stoljea? Zbog nafte (jeftinija i primjenjivija), pritisak ekologa (uvoenje plina kao istijeg), politike odluke (usmjerenost na NE), ostali razlozi (stagnacija metalurgije)

81. Koja je bila prijelomna godina u eksploataciji nafte? 1840. godina

82. Tko je otkrio dobivanje petroleja iz sirove nafte? Abraham Gesner (CAN)

83. Kada je poelo prvo crpljenje nafte i gdje? U Rumunjskoj, 1857. godine

84. Kada i gdje je prvi puta primjenjen parni stroj na buotini? 1859. godine u Pensilvaniji

85. Kada je poeo izvoz na atlantsku obalu SAD-a? Poetkom 1860-ih

86. Kada je izgraen prvi cjevovod? 1865. godine; 8 km od buotine do eljeznike postaje

87. Kada je nastala prva buotina na Bliskom istoku? 1908. godine

88. Koja je bila glavna namjena nafte do poetka 20. stoljea? Dobivanje petroleja

89. Kada dolazi do diverzifikacije primjene nafte i zbog ega? Nakon 2. svj. rata zbog vrlo brzog razvoja industrije i prometa

90. Kada nafta postaje glavni energent? 1950-ih godina

91. Do koje godine su buotine na Bliskom istoku u stranom vlasnitvu? Do 1970-ih

92. Kada je otkrivena nafta na Aljasci i u podmorju Sjevernog mora? 1960-ih godina

93. Kada je bio naftni ok i koji mu je uzrok? Uzrok mu je arapsko-izraelski rat, 1967.-1973. god.

94. Koje su posljedice naftnog oka? Mnoge zemlje upuene na tednju, racionalno i efikasno koritenje energije, prelazak na druge energente

95. to je bio uzrok drugog naftnog oka i u kojem razdoblju se to desilo? Zaotravanje na Bliskom istoku, Iranska revolucija i svrgavanje (proamerikog) aha Reze Pahlavija dovela je do prestanka isporuke SAD-u; 1979.-1980. godine

96. Koja je bila reakcija OPEC-a? Udvostruio cijene s 13-14$ na gotovo 30$

97. Koliki je bio ukupan rast cijena nafte u razdoblju od 1973. 1981.? S 2,8 na 34$ - poveanje 12 puta!!

98. Koje godine je zabiljeena najvia cijena nafte ikada? 1980. godine, 101 $

99. Koje su bile posljedice visokih cijena nafte? tednja, no razliito u razliitim kategorijama zemalja

100. Kada i zato poinje postupno padanje cijena? Nakon 1981. godine, zbog rastue ponude

101. Kada je bio trei naftni ok i koji mu je uzrok? Uzrok mu je zaljevski rat, 1990-1991.

102. Pod ijim su utjecajem proizvodnja, trgovina i cijena nafte? Pod utjecajem vojnih i politikih zbivanja

103. to dovodi do pada potranje i pada cijena nafte krajem 1990-ih? Azijska ekonomska kriza

104. Nabroji neke najvee petrokemijske industrije? Exxon, BP, Royal Dutch, ENI

105. Zato raste cijena nafte nakon 2000. godine? Pad vrijednosti dolara, pad kamatnih stopa u SAD-u, rast potranje u SAD-u, Kini i Indiji; smanjenje proizvodnje OPEC-a kako bi se odrale cijene, politika nestabilnost

106. Koja su tri glavna svjetska proizvoaa nafte u 2004. godini? Saudijska Arabija, Rusija, SAD

107. Koliko svjetskih zaliha nafte ima Bliski istok, a koliko zemlje OPEC-a? Bliski istok oko 2/3 svjetskih zaliha; zemlje OPEC-a 78% zaliha (iako u dananjoj proizvodnji sudjeluju s 40%)

108. Koja su tri glavna uvoznika, a koja tri glavna izvoznika nafte? Glavni izvoznici Saudijska Arabija, Rusija, Norveka; Glavni uvoznici SAD, Japan, J. Koreja

109. Za to se danas koristi nafta? Gorivo u prometu (59%), grijanje i proizvodnja el. struje (26%), sirovina u industriji (13%), ostalo (2%)

110. Koji se glavni problemi oekuju u budunosti? Nestaica energije, porast cijena, ekoloki problemi

111. Koliki je danas udio plina u svjetskoj potronji? Vei od 25%

112. Koji su bili glavni proizvoai plina 2005. godine? Rusija, SAD, Kanada

113. Tko su glavni izvoznici, a tko glavni uvoznici plina 2001. god.? Izvoznici: Rusija, Kanada, Alir; uvoznici: SAD, Njemaka, Japan

114. Od koje godine potronja i proizvodnja plina biljee brz porast i koliko je puta poveana potronja? Od 1970. godine, potronja poveana 3 puta

115. Koji su razlozi porasta potronje plina? Poznate rezerve znatno vee od nafte (oko 120 god.), najeftiniji meu fosilnim gorivima, najii meu fosilnim gorivima, lako se prevozi

116. Gdje se plin najee koristi? U domainstvima, za proizvodnju el. energije, za grijanje te u kemijskoj ind.

117. Kakva je proizvodnja plina u Hrvatskoj? Proizvodi se priblino 2/3 potreba, 1/3 se uvozi, gotovo sve iz Rusije

118. Na koliko se mjesta trenutno vadi plin u Hrvatskoj? Na 92 buotine

119. Koja su najznaajnija plinska polja u Hrvatskoj? utica, Ivani, Jeevo, Klotar, Molve, Kalinovac, Ferdinandovac, Legrad, Lipovljani, plinsko polje Ivana u Jadranskom moru

NUKLEARNA ENERGIJA

120. Koje godine je izgraena prva nuklearna podmornica i kojeg je bila naziva? Nautilus, 1954. godine (amerika)

121. Kada je i pod kojim imenom izgraena prva NE u Engleskoj, a kada u SAD-u? U Engleskoj 1956. Calder Hall, a u SAD-u 1957. godine

122. Kako se zove europska agencija za nuklearnu energiju i kada je osnovana? Euratom, 1957. godine

123. Koliko je 2005. godine u svijetu bilo reaktora i u koliko zemalja? 441 reaktor u 31 zemlji

124. Koliko generacija nuklearnih reaktora razlikujemo i na temelju ega? 3 vrste; ovisno o pogonskom gorivu i kemijskim procesima u tim elektranama

125. Koje gorivo se koristi u prvoj generaciji reaktora? U235 (isto kao bomba na Hiroimu)

126. to nastaje kao nusprodukt u prvoj generaciji reaktora? Nastaje plutonij 239, stroncij 90 i drugi radioaktivni izotopi

127. to je pogonsko gorivo u drugoj generaciji reaktora? Plutonij daje vie energije (proces fizije)

128. to odlikuje treu generaciju reaktora? Fuzija (termonuklearna reakcija) jo u eksperimentalnoj fazi

129. Koje gorivo se koristi u treoj generaciji reaktora? Mjeavina (plazma) deuterij-tricij (teki izotopi vodika)

130. Zato je proces fuzije sigurniji? Manje radioaktivnog otpada, vie energije

131. Kada se desila prva nesrea sa nuklearnim reaktorom i gdje? Otok Tri Milje, Harrisburg SAD, 1979. godine

132. Kada se desila nesrea u ernobilu? 1986. godine parna i kemijska eksplozija

133. Koje tri zemlje imaju najvei broj nuklearnih elektrana 2007. god.? SAD, Francuska, Japan

134. Koliko nuklearnih reaktora ima u SAD-u? 104

135. Tko je imao najambiciozniji nuklearni program i gdje je smjeten? Francuska; veina smjetena na atlantskoj obali i du rijeka Rhone, Loare, Garrone

136. Koji su razlozi razvoja tako opsenog programa u Francuskoj? Nedostatak fosilnih goriva, uvoz nafte iz nestabilnih podruja Sj. Afrike i Bliskog Istoka, poveanje proizvodnje el. energije nakon instalacije NE na 50%

137. Zbog ega Japan ulae velika sredstva u razvoj NE? Zbog nedostatka fosilnih goriva

138. Kada je puten u rad prvi nuklearni reaktor u Kini i koliko reaktora je do danas sagraeno? Prvi reaktor puten u rad 1990. god.; danas ih ima ve 10

139. Kada je otvorena prva, a kada posljednja NE u Njemakoj i koliko reaktora danas radi? Prva NE 1968., a posljednja 1989. godine; danas radi 17 reaktora (19 ugaenih)

140. Koji je razlog smanjenja broja NE u Njemakoj? Pritisak zelenih te prelazak na obnovljive izvore energije te dotrajalost NE na podruju nekadanjeg DDR-a

141. Koja zemlje prednjai u proizvodnji el. energije u NE? SAD 30%

142. U koje tri drave se najvie elektrine energije dobije iz NE? Francuska, Litva, Slovaka, Belgija

143. Koja je zemlja zakonom zabranila gradnju NE? Austrija

144. Koja su dva osnovna scenarija za budunost NE? Restrikcije i uskraivanje poticaja i Poticanje izgradnje (ta dva scenarija su dijametralno suprotna)

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

145. Koje su prednosti obnovljivih izvora energije? Kompetitivni su i konkurentni cijenom, raznoliki to osigurava sigurnost da nee nestati te ekoloki prihvatljivi

146. Koji je daleko najznaajniji obnovljivi izvor energije? Hidroenergija

147. Kako se nazivaju svi ostali obnovljivi izvori energije i zato? Alternativni, zato to ih je jako malo

148. Koliko % el. energije od svih obnovljivih izvora energije daje HE? 98 %

149. Koliko posto el. energije daje HE na svjetskoj razini? 20% (u SAD-u oko 10%)

150. to najvie karakterizira HE? Efikasnost u pretvorbi u el. energiju: iskoristivost >90%

151. Koja su brojna ogranienja u stvarnoj primjeni HE? Primjena je u izravnoj ovisnosti o prirodnim uvjetima potrebna je dovoljna koliina brzo tekue vode, nemogunost transporta, problem zamrzavanja, reimi tekuica (sezonske oscilacije)

152. Uz to se danas vee iskoritavanje HE? Uz umjetna jezera

153. Navedi imena tri najvee hidroelektrane po instaliranoj snazi i imena rijeka i drava u kojoj se nalaze? Turukhansk: rijeka Donja Tunguska, Rusija; Tri klanca: rijeka Jangce, Kina; Itaipu: rijeka Parana, Brazil-Paragvaj

154. Navedi imena tri najvee hidroelektrane po veliini akumulacije i imena rijeka i drava u kojoj se nalaze? Owen Falls: rijeka Viktorija Nil, Uganda; Kahovsk, rijeka Dnjepar, Ukrajina; Kariba, rijeka Zambezi, Zimbabve-Zambezi

155. Koliko je, prema procjenama, iskoritena HE? Iskoriteno je oko 25 % svj. potencijala (apsolutna iskoritenost dala bi 80 % dananjih potreba za el. energijom)

156. Gdje su najvee mogunosti za izgradnju HE? U Africi, Lat. Americi, Aziji

157. Koliko je potencijala HE iskoriteno u Hrvatskoj? Blizu 60 %

158. Koliko % potronje el. energije daju HE u Hrvatskoj i koliko bi dala apsolutna iskoritenost? Daju oko 40 %, aps. iskoritenost dala bi oko 2/3 dananje potronje energije

159. Koje zemlje se istiu udjelom energije dobivene iz HE? Norveka, vedska, Kanada, vicarska

160. Koje zemlje se istiu koliinom HE? SAD, Rusija, Brazil, Kina

161. Kako se nazivaju HE koje u razdoblju velike potronje proizvode, a u razdolju vika troe el. energiju i pumpaju vodu u gornju akumulaciji? Primjer kod nas? Reverzibilne (pumpno-akumulacijske) elektrane! Kod nas Obrovac 256 kW

162. Koja je zasada najvea HE na svijetu? HE Itaipu na rijeci Parani (zajedniko ulaganje Brazila i Paragvaja)

163. Koliko % HE Itaipu zadovoljava potrebe Brazila i Pragvaja za el. strujom? 26 % potreba Brazila i 78 % potreba Paragvaja

164. Koja brana je izgraena na rijeci Nil, koje godine i na kojem jezeru? Asuanska brana, izgraena 1959.-70. na umjetnom Naserovom jezeru

165. Koliko je brana izgraeno na rijeci Columbiji i koja je najvea? Izgraeno 14 velikih brana (11 u SAD-u, 3 u Kanadi), najvea po instaliranoj snazi je Grand Coulee Dam (SAD)

166. Kada je graena Grand Coulee Dam i kada je prvi put dovrena? Graena za vrijeme velike ekonomske krize, a prvi put dovrena 1941. godine

167. Koje jezero je izgraeno za potrebe Grand Coulee brane? Franklin Roosevelt Lake

168. Na kojoj rijeci se nalaze tri najvee brane u Europi? Na Volgi

169. Kako se naziva veliki projekt brani koji se gradi u Kini? Projekt Tri Klanca, rijeka Jangce (dovrenje 2009. god.)

170. Gdje je sve iskoritena energija plime i oseke u proizvodnji el. energije? Ue rijeke La Rance (zaljev St. Malo), Rusi na Bijelom moru (pokusi), Britanci na uu rijeke Severn (projekat), Fundy Bay (Kanada, pokusi)

171. Gdje je iskoritena energija valova? U Norvekoj i kotskoj

172. Koje su pogodnosti iskoritavanja energije vjetra? Jeftino u usporedbi s ostalim nainima dobivanja el. energije, nema emisije tetnih stvari

173. Tko prednjai u iskoritavanju energije vjetra za dobivanje el. energije? SAD (Kalifornija); relativno znaajan udio u Danskoj

174. Koje su najvee pogodnosti iskoritavanja suneve energije? Mnoge zemlje Treeg svijeta imaju povoljne uvjete za iskoritavanje, sigurna, ista, efikasna, neogranienog trajanja i u izobilju godinja insolacija Zemlje 15 000 puta vea od godinje potronje

175. Koji su nedostatci iskoritavanje suneve energije? U doba najmanje ponude najvea potranja (no, zima), skupoa ureaja za prikupljanje, pretvaranje i skladitenje

176. Koja su dva naina primjene suneve energije? Izravno: grijanje vode i zraka (prostorije), pretvaranje izravno u el. energiju (fotovoltane elije); posredno: sustav lea i ogledala-visoke temp.-turbine-para (sve manje se koristi)

177. Gdje je mogua primjena geotermalne energije? Samo na podrujima s vulkanskom aktivnou (geotermalne zone vulkanizam i dr. pojave)

178. Koje su prednosti iskoritavanja geotermalne energije? Stabilan i relativno stalan izvor energije, ista energija, nema potrebe za gorivom, nema transporta, nema skladitenja, nema otpada

179. Koji su nedostatci GE? Ogranienost lokacija, visoka cijena gradnje velikih elektrana (tektonska aktivnost), nagrivanje okolia, plinovi, iscrpljivanje podzemnih voda (toplice)

180. Kada i gdje je bila prva uspjena proizvodnja GE? 1904. god. , Lardarello (Toscana, Italija)

181. Kada i gdje je bila prva velika GE nove generacije? 1958. godine, Wairakei (Novi Zeland)

182. Koje drave su najvei korisnici geotermalne energije? SAD, Filipini, Meksiko, Italija, veliki projekti u Japanu (Kyushu)

183. Za to se jo koristi i gdje GE energija osim za dobivanje el. energije? Na Islandu za grijanje kua ili staklenika (Island, Maarska, Rusija)

184. U kojoj dravi je najrairenija primjena alkohola kao obnovljivog izvora energije? U Brazilu

185. Iz kojih biljaka se dobiva alkohol? Iz manioke i eerne trske

186. Na koji nain se dobiva bioplin? To je najee metan dobiven fermentacijom ostataka biljaka, ivotinja, izmeta ...

187. U kojim zemljama je drvo glavni izvor energije? U mnogim nerazvijenim zemljama, npr. Tanzanija 90%

ELEKTRINA ENERGIJA

188. Koliko se u prosjeku kW elektrine energije troi po stanovniku? Oko 2200 kW

189. U koje tri zemlje je najvea potronja el. energije po stanovniku? Norveka, Kanada, vedska

190. Koja su prva tri najvea svjetska proizvoaa el. energije (2003.)? SAD, Kina, Japan

191. Dobivanje el. energije iz primarnih izvora? Nafta (Bliski Istok i Italija), plin (Nizozemska, Irska), ugljen (JAR, Danska, Kina,..), NE (Litva, Francuska, Belgija,..), HE (Gana, Brazil, Kenija,..)

192. Na koji nain se prenosi el. energija? Prenosi se el. mreom koja se satoji od vodova i trafostanica

193. Kakva moe biti el. mrea? Podzemna i nadzemna

194. Poredaj mree prema naponu? Niskonaponske (do 1 kV), srednjenaponske (do 35 kV), visokonaponske (do 150 kV), najvieg napona (>150 kV)

AGRARNI SISTEM I NJEGOVA SVOJSTVA

195. Kakav sistem se primjenjuje danas u suvremenoj ekonomoskoj geografiji kako bi se objasnile pojave i promjene u prostoru? Sistemski pristup

196. to je sistem? Skup elemenata izmeu kojih postoje odreene veze i odnosi

197. Prema emu razlikujemo tipove sistema? Prema protoku energije i tvari i prema stupnju poznavanja procesa

198. Koje tipove sistema razlikujemo prema protoku energije i tvari? Izolirani (nema ulaza niti izlaza ni tvari ni energije), zatvoreni (postoji ulaz, transfer i izlaz energije, ali ne i tvari, pr: hidroloki ciklus), otvoreni (postoji i ulaz i izlaz i energije i tvari, veina sistema: atmosfera, poljop., ind.,..)

199. Koji su tipovi sistema prema stupnju poznavanja procesa? Crna kutija samo ulaz i izlaz; siva kutija poznati jo i manji podsistemi; bijela kutija poznate komponente, putovi i spremita energije i tvari

200. S obzirom na ravnoteu, kakav sistem moe biti? Stabilan, nestabilan (npr. padina), dinamiki

201. to je povratna sprega (feedback)? Pojava kada se zbog vanjskog utjecaja jedan element u sustavu promijeni, time naruava ravnoteu i utjee na ostale elemente, tj. prouzrokuje niz promjena na njima

202. Kakvi oblici feedbacka postoje? Negativni, pozitivni

203. to je negativni feedback? Porast aktivnosti jedne komponente uzrokuje pad aktivnosti druge komponente te se djeluje prema uspostavljanju ravnotee

204. to je pozitivni feedback? Serija progresivnih promjena unutar sistema promjena elementa u istom smjeru. Djeluje k daljnjem naruavanju ravnotee

205. Objasni znaenje pojedinih faktora u pojedinim podrujima i vremenima? Nii stupanj razvijenosti drutva vea vanost prirodnih faktora; porastom stupnja razvoja raste utjecaj ostalih skupina faktora, a posebice ekonomskih i bihevioristikih

206. Koje faktore je u prvi plan stavljao tradicionalni koncept ekonomske geografije? Prirodne faktore geodeterminizam

207. Koji su najznaajniji prirodni faktori? Temp., padaline i opskrba vodom, vjetar, ekspozicija, nagibi, tla (pedoloki faktor)

208. Koji aspekti su vani pri analizi utjecaja padalina na razvoj agrarnih sustava? Prosjena godinja koliina padalina, godinja raspodjela padalina, vrste padalina, redovitost (pouzdanost)

209. Na koji nain se ovjek suprotstavlja negativnim utjecajima vode? Navodnjavanjem i odvodnjavanjem

210. Koje vrste vjetra nanose tete poljoprivrednim kulturama? Mistral (hladan zrak s Alpa stradanje mediteranskih kultura), khamsin (suhi vjetar u Egiptu donosi prainu, isuuje tlo), hariken, tajfun, tornado (golemom snagom unitava cijele usjeve)

211. Koji vjetrovi imaju pozitivno djelovanje? Fen u Alpama i chinook u Stjenjaku i preriji tope snijeg i produljuju vegetacijsko razdoblje

212. Kako se ovjek suprotstavlja negativnim utjecajima vjetra? Gradnjom zatitnih zidova

213. Na to sve utjeu nagibi tla? Utjeu na dubinu tla, sadraj vlage, kiselost, eroziju

214. Kako se ovjek suprotstavlja negativnom utjecaju nagiba? Gradnjom terasa (JI Azija, Dalmacija, Italija)

215. Kakav faktor je ekspozicija ili izlenost padine Suncu? Mikroklimatski

216. Kakve padine razlikujemo s obzirom na ekspoziciju? Prisojne i osojne

217. Koje su karakteristike tla znaajne za razvoj poloprivrede? Debljina, kamenitost, kapacitet zadravanja vlage, prozranost, tekstura i struktura, pH vrijednost, mineralni sadraj

218. S obzirom na odnos poljoprivrednika i zemlje koju obrauje razlikujemo koje 4 vrste posjednikih odnosa? Vlasnici, bezemljai, zakupci, dravni zaposlenici

219. Gdje je jo uvijek uobiajen sistem latifundija (veleposjeda)? U veini zemalja Latinske Amerike

220. Kakav je status seljaka koji obrauju zemlju na veleposjedima? esto su polurobovi ostatak feudalnog sistema

221. Kada i u kakvu reformu su krenule mnoge zemlje Latinske Amerike? Sredinom 20. st., dodjeljivala se zemlja bezemljaima - velik otpor vlasnika posjeda (postignuti slabi rezultati)

222. Koji je bio postotak zemljita kojim su upravljali veleposjednici? Sredinom 1980-ih > 70 % zemljita bilo je u vlasnitvu 3% veleposjednika

223. Tko su bili proni? Seljaci bezemljai koji ive na podruju posjeda te ponekad dobivaju plau, pravo ispae za svoju stoku ili kredit koji otplauju radom. Najee su uz zemlju vezani dugovima koje na taj nain otplauju.

224. Koji sve razliiti uvjeti zakupa postoje? Zemljoposjednik daje samo zemlju i zgrade, a zakupac sve ostalo: rad, sjeme, gnojivo; gotovinski zakup zemlja se iznajmljuje za fiksnu stopu ili udio vrijednosti uroda moe ii i do 80%; zakup za dio uroda udio esto visok pa seljaci i dalje ostaju siromani

225. Kakav zakup razlikujemo (prema vremenu trajanja zakupa)? Kratkotrajni i dugotrajni

226. Krakteristike kratkotrajnog zakupa? Ne isplati se investirati u tehnologiju i mehanizaciju

227. Karakteristike dugotrajnog zakupa? Postoji vea mogunost investiranja, ali i esto zapadanje u dugove koji se ne uspijevaju vratiti

228. Kako su se zvala poduzea u Hrvatskoj koja su bila zaduena za podravljenje zemljita? PIK-ovi

229. Kako su se zvala zadruna dobra u SSSR-u? Sovhozi (sovjetsko dobro)

230. to znai naziv kolhoz? Kolektivan posjed (dobro)

231. Kakav oblik dravnog posjeda su sovhozi? Dravni posjedi na kojem su radnici plaeni za svoj rad (drava je vlasnik zemlje i strojeva proizvodnja povezana sa ind.)

232. Kako nastaju kolhozi i kako su isplaivani radnici koji su na njima radili? Nastaju spajanjem nekadanjih seoskih posjeda koje je zatim preuzela drava; radnici su isplaivani dijelom uroda (ili rjee u novcu) te nisi bili motivirani za rad

233. Najee se javljaju koja dva osnovna oblika sistema nasljeivanja? Posjed se dijeli izmeu svih nasljednika, posjed nasljeuje jedan nasljednik

234. Gdje je sve prisutan sustav u kojem se posjed dijeli izmeu svih nasljednika? U romanskim i slavenskim zemljama, u saveznim dravama JZ Njemake te u dravama koje su bile kolonijalni posjed romanskih zemalja

235. Gdje je prisutan sustav u kojem posjed nasljeuje jedan nasljednik? U anglosaksonskim zemljama te na sjeveru Europe

236. Koje su mjere za okrupnjavanje posjeda? Komasacija (zaokruivanje posjeda) i arondacija (okupljanje zemljita)

237. U kojim zemljama je trend okrupnjavanja posjeda? U S i Z Europi i Sj. Americi

238. U kojim zemljama dolazi do cijepanja zemljita te do opadanja njegove produktivnosti i rentabilnosti? U JI Aziji i Latinskoj Americi

239. O emu ovisi optimalna veliina posjeda? Ovisi o geografskoj irini, obliku poljoprivrede i poljoprivrednoj kulturi

240. Kolika je prosjena veliina posjeda u Hrvatskoj? 2,8 ha, >80% posjeda je manje od 5 ha

241. Nabroji ekonomske faktore? Promet, trite, kapital, tehnologija, vlast (dravna uprava)

242. to ukljuuje promet? Prometne mogunosti i cijenu dopreme materijala na poljoprivredni posjed i prijevoz proizvoda na trite

243. to je pretpostavio von Thunenov model izolirane drave? Da e se oko grada razviti etiri prstena razliite proizvodnje

244. Koja su to etiri prstena razliite proizvodnje prema von Thunenu? Stoarstvo i intenzivno ratarstvo, ume, ekstenzivno ratarstvo

245. to se nalazi iza etvrtog prstena prema modelu von Thunena? Neosvojena divljina koja je predaleko od grada da bi se isplatila ikakva poljoprivredna proizvodnja

246. Koji su faktori koji odreuju karakteristike trita? Veliina (br. st.=kupaca), ekonomko stanje (bogatstvo, standard, kupovna mo),; ostali: religijska ili kulturna stajalita, omiljena prehrana

247. Na to je sve utjecao razvoj tehnologije? Na proirenje podruja na kojima je mogua poljoprivreda, poveanje prinosa, smanjenje udjela ljudskog rada

248. Kroz to sve dravna vlast posredno ili neposredno utjee na poljoprivredu? Pitanje centralnog upravljanja, kroz povoljne kredite ili subvencije, zatitu od inozemne konkurencije, poticanje obrazovanja poljoprivrednika, itd.

249. to sve ubrajamo u skupinu bihevioristikih faktora? Dob, ambicioznost, percepcija, znanje, iskustvo

250. Koje 4 faze obuhvaa teorija inovacija? Temeljna faza, poetna faza, faza diferencijalnog irenja, faza zasienja

OBLICI POLJOPRIVREDNOG GOSPODARENJA

251. Prema emu se dijele oblici poljoprivrednog gospodarenja? Prema namjeni proizvodnje, prem ciljevima proizvodnje, prema intenzitetu, prema stupnju mobilnosti

252. Koja je podjela prema namjeni proizvodnje? Samoopskrba (autarkina), trina (komercijalna)

253. to podrazumijeva samoopskrbna poljoprivreda? Proizvodnju hrane u koliinama dovoljnim za vlastitu obitelj ili zajednicu, bez vikova za razmjenu ili prodaju

254. Zato u samoopskrbnoj poljoprivredi nema modernizacije? Zbog nedostatka kapitala, nedostatka poljop. povrina, neznanja

255. Koji su oblici samoopskrbne poljoprivrede? Lovako-sakupljako gospodarstvo, nomadsko ili lutalako stoarstvo, tradicionalna poljoprivreda

256. Kako se jo naziva tradicionalna poljoprivreda? Svatarska poljoprivreda (ovaj oblik prisutan u Hrvatskoj)

257. Koji je glavni cilj komercijalne poljoprivrede? Plasman proizvoda na trite, prodaja i zarada

258. Koji je negativni aspekt komercijalne poljoprivrede? Osjetljivost na bolesti, prirodne katastrofe, promjene na svjetskom tritu i sl.

259. Koji su faktori razvoja komercijalne poljoprivrede? Agrotehniki napredak u poljoprivredi, stvaranje velikih potroakih podruja, razvoj svjetskog prometa

260. Koji su oblici komercijalne poljoprivrede? Farme, ranevi, plantae, ostali oblici (alpsko stoarstvo, poljop. socij. zemalja)

261. Kakva proizvodnja je najee kombinirana na farmama? Ratarsko-stoarska proizvodnja

262. Gdje su farme najrairenije? U zap. Europi i Angloamerici, jug June Amerike, J i JZ Australija

263. emu su namijenjeni ranevi? Ekstenzivnom ali stacionarnom stoarstvu

264. Gdje su nastale plantae? U Zaleu morskih luka i du prometnica (cestovnih i eljeznikih)

265. Koja je podjela poljoprivrednog gospodarenja prema ciljevima proizvodnje? Ratarstvo, stoarstvo, mjeovita poljoprivreda

266. Kako se ratarstvo najee dijeli? S obzirom na kulture koje se uzgajaju: itarice, okopavine, krmne kulture, specijalne kulture

267. to podrazumijeva stoarstvo? Uzgoj stoke i proizvodnju stoarskih proizvoda

268. S obzirom na to dijelimo mjeovitu poljoprivredu u dvije kategorije? S obzirom na usmjerenost i rasprostranjenost

269. Koje su dvije podkategorije mjeovite poljoprivrede? Mjeovita poljoprivreda na komercijalnoj razini, mjeovita poljoprivreda na samoopskrbnoj razini

270. Koji su oblici poljoprivrednog gospodarenja s obzirom na intenzivnost? Ekstenzivni oblici, intenzivni oblici

271. Koje oblike poljoprivrednog gospodarenja razlikujemo? Prema namjeni proizvodnje, prema ciljevima proizvodnje, s obzirom na intenzivnost, prema stupnju mobilnosti

272. Na temelju koja tri elementa se odreuje intenzitet? Na temelju rada, kapitala, zemljita

273. Koji su oblici poljoprivrednog gospodarenja s obzirom na stupanj mobilnosti? Prema pokretljivosti razlikujemo: pokretnu ili nomadsku poljoprivredu, sjedilaku ili sedentarnu poljoprivredu

274. U sklopu pokretne poljoprivrede izdvaja se polunomadska poljoprivreda koja se dijeli na koja dva osnovna oblika? Dio obitelji ivi u stalnim naseljima, a dio se seli sa stokom; Cijela obitelj dio godine seli, a dio godine boravi u stalnom naselju

275. to podrazumijeva sjedilaka ili sedentarna poljoprivreda? Postojanje stalnog naselja u blizini poljoprivrednog posjeda veina poljoprivrede u dananjem svijetu

RIBARSTVO

276. Razlika izmeu ribarstva i ribolova? To nisu istoznanice ve je ribarstvo iri pojam

277. Koliko ljudi je zaposleno u svjetskom ribarstvu? Vie od 6 mil. ljudi

278. Koliko posto stanovnitva je na Islandu zaposleno u ribarstvu? 12%, izvoz vezan uz ribarstvo i ribarsku ind. ini oko 70% ukupnog izvoza

279. Koliko posto ulova se koristi u ljudskoj prehrani? Oko 70%

280. Koliko puta se poveao porast ulova od 1948. do 2000. god.? 8 puta, sa 15 mil. tona na 125 mil. tona

281. U kojoj fazi gospodarstva se javlja ribarstvo? U lovako-sakupljakoj fazi

282. to je dovelo do irenja ribolovnih podruja i poveanja ulova? Uvoenje parobroda

283. Kada je dolo do prekretnice u razvoju ribarstva i zbog ega? 1950-ih godina, zbog uvoenja mehanizacije (motorno povlaenje mrea, dizalice,..)

284. Kada dolazi do revolucije u ribarstvu i to se uvodi? 1960-ih, uvode se brodovi-tvornice (prvi pokuaj Britanaca jo 1940-ih)

285. Koje godine je uoeno da je koliina ribe ograniena? 1970-ih

286. Koji je danas glavni problem svjetskog ribarstva? Preveliki izlov

287. Koja je procjena FAO o iscrpljenosti ribolovnih podruja? 28% ribolovnih podruja je iscrpljeno, a 47% je na biolokom minimumu

288. to je Island proglasio 1972. godine? Proglasio svojim ribolovnim podrujem zonu od 50 milja, 1975. od 200 milja od obale

289. to je osnovano 1982. godine? Ekskluzivna ekonomska zona (gospodarska zona)

290. to se dobilo uvoenjem EEZ-a? Iskljuene su zemlje bogato opremljenih inozemnih flota s odreenih podruja te je omogueno ribarenje manje efikasnih domaih brodica

291. Koje razliite mjere i propise je potakla svijest o ogranienosti bogatstva? Uvoenje kvota ulova, smanjenje flota (broja i veliina), odreivanje minimalne veliine ribe, ogranienja veliine brodova i njihove snage, ogranienje veliina i vrsta mrea, obustava lova na odreene vrste ili na odreenim podrujima

292. Koji jo problemi postoje osim pretjeranog izlova? Oneienje, unitavanje cijelih ekosustava pojedinim tehnikama (koarenje), neeljeni ulov

293. Koja je osnovna klasifikacija ribarstva? Morsko i slatkovodno

294. Na emu se osniva morsko ribarstvo? Na bogatstvu mora ribom

295. Koja mora su najbogatija planktonom, a time i ribom? Plitka mora uz rubove kontinenata, podruja mijeanih morskih struja, zone uzdizanja morske vode (upwelling), mora oko Antarktike

296. Koja su tradicionalno poznata ribolovna podruja u pliacima Sj. Amerike? Dogger Bank, Lofoti, Newfoundland Bank, mora uz SI obalu Azije

297. Kuda se premjetaju glavna ribolovna podruja? S Atlantika na Pacifik i sa sjevera na jug

298. U kojim ribilovnim podrujima je najvei ulov? SZ Pacifik, JI Pacifik, SI Atlantik

299. Tko danas dominira u svjetskoj proizvodnji ribe? Kina s gotovo 1/3 svj. proizvodnje

300. Koje su tri vodee zemlje svijeta u ribarstvu? Kina, Peru, Indija

301. Koji je najstariji oblik ribarstva? Slatkovodno ribarstvo

302. Tko danas prednjai u rasprostranjenosti i znaenju slatkovodnog ribarstva? Zemlje JI Azije

303. Tko ima vodeu ulogu u slatkovodnom ribarstvu? Kina (40% svj. ulova), ostale znaajne drave: Banglade, Filipini, Rusija, Tajland, Vijetnam

304. to je akvakultura? Djelatnost uzgoja vodenih biljaka i ivotinja

305. to je marikultura? Podvrsta akvakulture! Uzgoj vodenog bilja i ivotinja u moru

306. Kada i gdje je poeo razvoj akvakulture? Zapoeo u Japanu uzgojem algi, od sredine 1980-ih godina

307. Koliko posto potrebe za ribom je zadovoljavala akvakultura 2001. godine? 29%

308. Koliko posto ribe bi moglo dolaziti iz akvakulture 2011. godine? 50%

309. Tko danas ima vodeu ulogu u proizvodnji pomou akvakulture? Kina, nakon nje slijede drave I i JI Azije, SAD, panjolska, Norveka, Francuska

310. Koje su negativne posljedice akvakulture? Uvoenje novih vrsta uvjetuje promjene u ekosistemu, eutrofikacija posljedica hranjenja (poveanja hranjivih tvari) primjer tunogojilita

UMARSTVO UMSKO GOSPODARSTVO

311. to je umarstvo? Gospodarska djelatnost koja se bavi uzgojem i iskoritavanjem uma, primarno radi dobivanja drva

312. to sve obuhvaa umarstvo kao djelatnost? Gospodarenje drugim umskim prirodnim dobrima, upravljanje i uvanje uma, odravanje uma posebnih namjena, zatitu umskih podruja od erozije i bujica, umsko sjemenarstvo i rasadnitvo, arborikultura zatita pojedinanog drvea

313. Koje je znaenje (vanost, uloga) uma? Ekonomsko, ekoloko, rekreacijsko

314. uma je izvor kojih sirovina? Sirovina za ind. celuloze i papira, terpentina, kauuka, ulja, smole, itd.

315. Koja je definicija uma prema FAO-u? uma je podruje na kojem dominira drvee vie od 5 metara, gdje je vie od 10% povrine tla natkriveno kronjama

316. Koliko posto kopnene povrine Zemlje prema toj definiciji danas pokrivaju ume? Oko 30%

317. Koje regije imaju najvie svjetske umske povrine? Afrika, Australija i oc., Azija

318. Koliko danas iznosi ukupna povrina pod umama? Oko 4 mlrd. ha

319. Gdje su najvee povrine pod umama prema apsolutnim vrijednostima i prema udjelu poumljenosti? U Rusiji i J Americi 45% svjetskih uma

320. Gdje su najvee povrine uma po stanovniku? Australija i Oceanija

321. Koje tri drave imaju najvei udio povrine pod umama? Surinam (91%), Gabon (85%), Bruneji (84%) ! Hrvatska ima 32% !

322. Koliko posto svj. proizvodnje drva se i danas koristi za ogrjev? Vie od 50%

323. to ukljuuje pojam umskog gospodarstva? Uzgoj i eksploataciju uma

324. U kojim dijelovima svijeta su ume najvie stradale? Listopadne ume u Z Europi i I SAD-a, Danska, Nizozemska, UK imaju 10-12% uma i to nakon akcija poumljavanja

325. Zato se sjeku ume u Amazoniji? Osim sjee za dobivanje drva (izvoz), vri se spaljivanje za dobivanje novih obradivih povrina za sadnju manioke i eerne trske koja se koristi kao sirovina za dobivanje alkohola

326. Koliko posto amazonskih uma je uniteno tijekom 20. st.? 10%

327. to je deforestacija? Promjena umskog podruja u neko drugo

328. to je aforestacija? Nastanak (prirodno ili umjetno) uma tamo gdje prije nisu bile

329. to je reforestacija? Ponovni nastanak uma tamo gdje su bile unitene

330. Koja je najea klasifikacija vrsta uma? Prema karakteristikama dominantnih vrsta, npr.: igliavci listiavci, listopadno zimzeleno, meko tvrdo drvo

331. Nabroji neke vrste igliavaca? Bor, smreka, jela, ari, cedar, sekvoja (meko drvo)

332. Gdje su uglavnom rasprostranjeni igliavci? Na sjevernoj hemisferi

333. Nabroji neke vrste listiavaca? Hrast, brijest, bukva, grab, jasen, javor (tvrdo drvo)

334. Nabroji vrste uma na temelju ekosistema? Tropske kine ume, tropske sezonske, listopadne ume umj. irina, zimzelene ume umj. irina, borealne (subpolarne) ume

335. Koliko posto uma na Zemlji ine borealne ume? Oko 33%

336. Gdje su najrairenije borealne ume? Na S i I Rusije, Skandinaviji, Kanadi (Ruski naziv tajga)

337. Koliki postotak svih uma ine tropske kine ume? 47%

338. Gdje su rasprostranjene tropske kine ume? U toploj i vlanoj klimi Amazonije, zavale Konga, dijelovi JI Azije

339. Koliki postotak svih uma ine tropske sezonske ume? Oko 9%

340. Kako se jo nazivaju tropske sezonske ume? Monsunske ume

341. Koliki postotak umskih povrina ine listopadne ume umjerenih irina? Zajedno sa zimzelenim umama ine oko 11%

342. Gdje se javljaju zimzelene ume umjerenih irina? Nastavljaju se na listopadne ume. Javljaju se u: hladnijim podrujima, vlanijim podrujima, suim podrujima

343. Kakve ume imaju sve veu ulogu u umskom gospodarstvu? Uzgojene ili kultivirane ume

344. Kada je zapoelo poumljavanje? Prije stotinjak godina

345. Koja su dva osnovna pristupa pri poumljavanju? Obnova prirodne vegetacije, unos stranih vrsta (brzorastue vrste zbog komercijalnih razloga)

346. Koliko posto svj. uzgojenih uma se nalazi u Aziji? 62% (Kina 24% svj. uzg. uma, Indija 18% svj. uma)

347. Koliko posto svjetskih uma su uzgojene ume? Oko 5%

348. Kako se zove umarska djelatnost koja se bavi prouavanjem, uzgojem, ouvanjem i odravanjem uma kroz provoenje razliitih mjera poput pomlaivanja, probirne sjee, ienja, gnojenja, zatite od tetoina, bolesti, vatre ili poumljavanja goleti? Silvikultura

349. Koje tri zemlje prednjae u proizvodnji drva 2004. god.? SAD, Indija, Kina

350. Koja je razlika u koritenju drva u razvijenim i nerazvijenim zemljama? U razvijenim koritenje drva za preradu; uU slabije razvijenim dravama kao sredstvo za ogrjev

351. Koji su najvei proizvoai mekog drveta? SAD, Rusija, Kanada

352. Za to se koristi meko drvo? Za dobivanje celuloze, proizvodnju papira i sl.

353. Koliko posto svj. proizvodnje papira se nalazi u SAD-u? 25%

354. Koliko iznosi potronja papira po stanovniku u SAD-u? 335 kg papira/st.

355. Koje su tri vodee zemlje po proizvodnji papira 2004. god.? SAD, Kina, Japan

356. Tko su najvei proizvoai kvalitetnog drveta? Brazil, Nigerija, Indonezija

357. Koje su tri vodee zemlje po proizvodnji prirodnog kauuka 2004. god.? Tajland, Indonezija, Malezija

358. Tko su bili najvei uvoznici drveta i drvnih proizvoda 2002. god.? SAD, EU, Japan, Kina

EKONOMSKI PROSTORNI SISTEMI POTRONJE I RAZMJENE

TRGOVINSKA GEOGRAFIJA TRGOVINA

359. Napii jednu od definicija trgovine! Trgovina je gospodarska djelatnost u kojoj pojedinci i poduzea posreduju izmeu proizvoaa i potroaa kao kupci i prodavai roba i usluga te kao organizatori trita

360. to je bit trgovine? Posredovanje izmeu osoba ili pravnih subjekata

361. to je cilj trgovine? Prodaja robe i time zakljuivanje procesa proizvodnje

362. to je objekt trgovine? Roba u najirem smislu tj. iroki spektar razliitih proizvoda namijenjenih prodaji

363. Kakva roba moe biti? Vidljiva i nevidljiva

364. to je vidljiva roba? Roba u klasinom smislu, ona kola i prodaje se, dostupna je polj. proizvodi, energenti, ...

365. to je nevidljiva roba? Nema karakter prave robe informacije, dionice na burzi i dr. vrijednosni papiri, kapital, dokumenti, licence, usluge

366. Koje su odrednice 3D trgovine faktori koji odreuju svaku trgovinu i dovode do nje? Razlike (diferences), elja (desire), udaljenost (distance)

367. Kakve sve udaljenosti mogu biti? Fizike (izraene u km, trokovima), druge udaljenosti (kvaliteta prijevoza, prostorne tekoe koje utjeu na promet, itd.)

368. Na kojim razinama djeluje sistem trgovine? Lokalna, regionalna, dravna, razne ekonomske zajednice, globalna

369. Kakve mogu biti veze u trgovini? Horizontalne, vertikalne

370. Kako se jo kae trgovac na veliko, a kako trgovac na malo? Trgovac na veliko grosist, trgovac na malo detaljist

371. Kroz koja etiri osnovna mehanizma se odvija trgovina? Stvaranje trgovakih dobara, organizacija trgovinskih veza, stvaranje sistema uporita, kretanje kapitala

372. Koji su tipovi trgovinskih veza? Elementarna veza, barem jednim posrednikom, kao posrednik se javlja industrija

373. Koje su vrste uporita (baza) u trgovini? Razliiti tipovi skladita, drugi tip uporita

374. Kako se zove termin koji se koristi u organizaciji ind. proizvodnje gdje je sve podreeno da se proda to prije bez dugotrajnog skladitenja? Just in time (JIT)

375. Kako se jo naziva trgovina roba za robu? Klirinka trgovina

376. Koja je osnovna funkcija trgovine? Omoguavanje razmjene dobara

377. Koje su dodatne funkcije trgovine? Trgovina je izlog, trgovina je ustroj

378. to je meunarodna trgovina? Skup gospodarskih djelatnosti koji se odnosi na kupovanje, prodavanje i prijevoz robe izmeu dvije ili vie zemalja

379. Koji su elementi (komponente) meunarodne trgovine? Izvoz (njime se ostvaruje zarada), uvoz (troak), tranzit

380. to je svjetska trgovina? iri pojam od meunarodne trgovine cjelokupna trgovina svih zemalja svijeta

381. to je trgovinska (vanjskotrgovinska) bilanca? To je razlika izmeu izvoza i uvoza neke zemlje koja se iskazuje u domaoj valuti ili $

382. Kakva moe biti trgovinska bilanca? Pozitivna ili aktivna, negativna ili pasivna

383. Koje zemlje od prvih 10 trgovakih sila imaju negativnu bilancu? SAD, UK, Francuska, Italija (zbog velikog uvoza)

384. Kakvu trgovinsku bilancu ima Njemaka? Pozitivnu, od 1950-ih na dalje

385. to je bilanca plaanja ili platna bilanca? iri pojam od trgovinske bilance, pored robne obuhvaa i: nerobnu razmjenu (turistike usluge, usluge u tranzitu, zarade od osiguranja) i operacije u kapitalu (investicije, krediti, financijske pomoi i dr.)

386. to je trite? Sveukupnost odnosa ponude i potranje koji utjeu na prodaju pojedine robe. Skup svih onih ustanova, podruja i mehanizama koji omoguavaju neprestani kontakt izmeu prodavaoca i kupca

387. Kako dijelimo trite s obzirom na opseg (veliinu)? Unutranje (lokalno, regionalno, nacionalno) i vanjsko (meunarodno, svjetsko, globalno)

388. Podjela trita prema vrsti robe? Trite poljop. proizv., trite sirovinama i energentima, trite ind. proizvodima, trite usluga, trite kapitala, radne snage,...

389. Podjela trita prema mehanizmu trita? Slobodno trite (vlada konkurencija), monopolistiko (pojedinac ili skupina trgovaca diktira cijene, nema konkurencije)

390. Podjela trita prema kupovnoj moi? Trite razvijenih zemalja (snana, velika kupovna mo), trite nerazvijenih zemalja manje od 500 $ p.c.

391. Koji su koncepti ili teorije meunarodne trgovine? Liberalistika teorija, Teorija komparativnih trokova, koncept reciprone potranje, protekcionistiki koncept

392. Tko je zaetnik liberalistike teorije? Adam Smith (18. , 19. st.)

393. Tko je zaetnik teorije komaparativnih trokova? David Ricardo (rano 19. st.)

394. Tko je uveo pojam Terms Of Trade ili kare uvozno-izvoznih cijena? John Stuart Mill

395. to oznaava Terms Of Trade? Pokazuje koliko neka zemlja mora dati izvoznih proizvoda za uvozni proizvod, npr. Hrvatska Italiji prodaje drvo, a od nje kupuje namjetaj kao finalni proizvod koji je puno skuplji (uraunat skupi ljudski rad)

396. Koji koncept meunarodne trgovine se javlja kao protutea liberalistikom konceptu? Protekcionistiki koncept

397. Koje razdoblje je najznaajnije za razvoj svjetske trgovine? Najzanaajniji je razvoj u posljednih 200 godina naglo poveanje obujma i vrijednosti

398. Nabroji etape razvoja svjetske trgovine? Monocentrina faza, bicentrina faza, tricentrina faza, policentrina faza

399. Koje je vrijeme trajanja monocentrine faze? Od kraja 18. i itavo 19. st.

400. Do ega dolazi u monocentrinoj fazi? Dolazi do prve vee akumulacije kapitala te razvoja bankarstva

401. Gdje je sredite ravoja monocentrine faze i tko igra kljunu ulogu? Sredite je Z Europa, a kljunu ulogu ima Velika Britanija, pa slijede Francuska, Njemaka i dr.

402. Kada traje bicentrina faza? Od kraja 19. st. do 1. svj. rata

403. Tko se javlja kao drugi centar u bicentrinoj fazi? SAD, ind. zona na SI (Velika jezera)

404. Kada traje tricentrina faza? Od 1914. do 1939.

405. ija vanost raste u tricentrinoj fazi i tko se javlja kao trei centar? Raste vanost Francuske i Njemake, drugi centar su SAD, a trei centar je Japan

406. U kojem razdoblju je bila velika ekonomska kriza? 1929. 1933. godine

407. Kada se javlja policentrina faza? Nakon 2. svj. rata

408. Koja je struktura policentrine faze? Uz tri postojea centra javljaju se nove ind. zemlje: SSSR, Kanada, Australija, Brazil , Meksiko, JAR, ali i mnoge male zemlje (Hong Kong, Singapur, Tajvan,...)

409. Koje su tri kljune skupine proizvoda u policentrinoj fazi? Industrijski proizvodi, sirovine i energenti, poljoprivredni proizvodi

410. Koje ekonomske integracije se javljaju u polic. fazi? EFTA, SEV, NAFTA,...

411. to su kartelne organizacije? Udruge nekoliko zemalja s ciljem diktiranja cijene, npr. OPEC

RAZVOJ SVJETSKE TRGOVINE

412. Kroz koja dav aspekta se moe promatrati razvoj svjetske trgovine? Kroz dinamiku i robnu i regionalnu strukturu

413. to se prati kao indikator razvoja? Prati se izvoz, najee u US $ ! Nominalno ukupna vrijednost meunarodne razmjene; realno ukljuuje kolebanje vrijednosti dolara tijekom godine

414. Koliko puta se poveala vrijednost svjetske trgovine u 50 godina? 100 puta

415. Koji su faktori razvoja svjetske trgovine? Demografski rast, porast ivotnog standarda, nove tehnologije u prometu, novi organizacijski oblici trgovanja, uloga multinacionalnih kompanija (MNK), Regionalne ekonomske integracije, meunarodne ekonomske integracije

416. Koje nove tehnologije su kljune u pomorskom prometu? Gigantizam (tendencija izgradnje velikih brodova), uvoenje kontejnera (teret unificiran, prije bale, buntovi, palete)

417. Koja je vanost robnih burzi? Uvoenje standarda za pojedine robe (kavaliteta, rokovi isporuke), formiranje cijena na temelju ponude i potranje

418. Kada se javljaju multinacionalne kompnije (MNK)? Izmeu dva rata, snaan razvoj i jaanje nakon 1960-ih godina

419. Koja su obiljeja MNK? Velika, vienacionalna poduzea koja imaju svoje proizvodne i druge pogone (filijale) u vie zemalja (npr. 6 i vie) i visok godinji prihod (>100 mil. $/god.)

420. MNK prema definiciji UN-a?Tvrtke koje kontroliraju razliite aktivnosti, nekretnine, terene, skladita, sredstva za prijevoz, kapital itd. u najmanje dvije strane zemlje (osim zemlje sjedita)

421. Koji su glavni razlozi nastanka MNK? Ovladavanje resursima i opskrbom, stjecanje prednosti niim cijenama strane radne snage i/ili sirovina, stjecanje prednosti u prodaji, izbjegavanja carina i dr. davanja na uvezenu robu, izbjegavanje visokih trokova u meunarodnim operacijama (porezi)

422. Koja je strategija rada MNK? Oslanjanje na masovnu, serijsku proizvodnju, proizvodnja po komponentama

423. Koje su glavne djelatnosti MNK? Petrokemija, automobilska ind., informatika i elektronika ind., biotehnologija, proizvodnja hrane, itd.

424. Koji su osnovni oblici MNK? Etnocentrine, policentrine, genocentrine

425. Koje su najpoznatije integracije u Europi? Benelux, EEZ, EZ, EU, SEV, EFTA, CEFTA, u drugim dijelovima svijeta: ASEAN, NAFTA, ...

426. to znai kratica GATT i kada je stupio na snagu? Opi sporazum o carinama i trgovini (General Agreement of Tariffs and Trade) ! Potpisan 1947. , a stupio na snagu 1. 1. 1948. god.

427. Koja su dva osnovna naela rada GATT-a? Nediskriminacija i transparentnost

428. U to je GATT prerastao i kada? Prerastao u WTO (World Trade Organization) sastankom u Marakeshu 1994. godine, na snazi od 1995. godine

429. Koliko zemalja lanica ima WTO? 146 lanica (Hrvatska lan od travnja 2003. god.) koje pokrivaju 90% svj. trgovine

430. Gdje je sjedite WTO-a? U enevi (nije formalno dio UN-a, ali surauje i smatra se dijelom sistema UN-a)

431. to jeUNCTAD? UN-ova organizacija za trgovinu i razvoj jedan od stalnih organa Generalne skuptine

432. Kada je prvi put sazvana UNCTAD i koliko ima zemalja lanica? Prvi put sazvana 1964. godine da bi se razmotrile trgovinske potrebe nerazvijenih zemalja, ima preko 190 lanica, sjedite u enevi

REGIONALNA STRUKTURA SVJETSKE TRGOVINE

433. Koja su tri glavna bloka strukture svjetske trgovine? Zapadne industrijske zemlje, zemlje u razvoju, zemlje istonog bloka danas trancizijske zemlje

434. Koje drave ine jezgru svjetske trgovine? SAD, Z Europa, Japan

435. Sa kolikim postotkom u svjetskom izvozu sudjeluju zapadne ind. zemlje? Sa 65,3%, zemlje u razvoju sa 30,3%, a tranzicijske zemlje sa svega 4,4%

436. Koja tri saveza imaju najvei izvoz unutar i izvan glavnih trgovinskih saveza i grupacija? EU 25, NAFTA, ASEAN (isti je poredak to se tie i uvoza)

437. O emu ovisi ukljuenost pojedinih zemalja u svjetsku trgovinu? Ovisi o stupnju njihovog razvoja

438. Koje su tri vodee zemlje u svjetskom izvozu 2005. god.? Njemaka, SAD, Kina

439. Koje su tri vodee zemlje u svjetskim uvozu 2005. god.? SAD, Njemaka, Kina

440. Nabroji neke od drava koje imaju pozitivnu trgovinsku bilancu 2005. god.? Njemaka, Kina, Japan, Nizozemska, Kanada, Belgija

441. Koje tri drave imaju najveu vrijednost izvoza po stanovniku 2000. god.? Singapur, Luksemburg, Irska

442. Koja su tri glavna tipa proizvoda? Agrarni, mineralni, industrijski

443. Kako se kree udio industrijskih proizvoda? Biljei se porast, s otprilike 1/3 na (agrarni proizvodi opadaju)

444. Kada zapoinje proces dematerijalizacije proizvodnje? 1980-ih; Proizvode se ind. proizvodi koji ne trebaju toliko sirovina

445. Koje su razlike izmeu regija to se tie izvoza sirovina? Na Bliskom istoku dominira izvoz mineralnih sirovina, u S Americi, Z EU i Aziji dominacija ind. proizvoda, u tranzicijskim zemljama najvei udio opada na ind. proizvode, ali relativno vei udio mineralnih sirovina u strukturi izvoza

446. Koji su glavi izvoznici agrarnih proizvoda? EU 15, SAD, EU-extra izvoz

447. Koji su glavni izvoznici ind. proizvoda? EU 15, EU-extra izvoz, SAD

TRGOVINSKI SISTEMI RAZVIJENIH ZEMALJA

448. Koliko je duga tradicija trgovine u SAD-u? Svega 200-300 godina

449. Kada je poeo jai razvoj trgovine u SAD-u? U drugoj polovini 19. st. nakon pojave eljeznice

450. Koje su osnovne karakteristike trgovine u SAD-u? Razvijene sve komponente trgovine, dobro razvijena hijerarhijska struktura, slobodna konkurencija u uvjetima trine ekonomije i privatnog poduzetnitva, utjecaj drave u slubi zatite potroaa i sprjeavanja monopolizma (npr. sluaj Microsofta ili antitrustovski zakon), brojne inovacije

451. Zbog eka SAD karakterizira stalan napredak trgovine? Velika masa potroaa, visoki standard (stalno u usponu), ekonomske organizacije na principu komplementarnosti, specijalizacija, orijentacija na svjetsko trite

452. Kako se dijeli unutranja trgovina? Trgovina na veliko, trgovina na malo

453. Koji su faktori razvoja trgovine na veliko? Rana regionalna specijalizacija, razvoj prometa, visoka organiziranost amerike trgovine

454. Navedi primjer rane regionalne specijalizacije? Tekstilna ind. u Novoj Engleskoj, ind. elika u Z Pensilvaniji

455. Kroz koje tri faze moemo pratiti razvoj prometa? Pomorski i rijeni promet, eljeznica, cestovni promet

456. Kada je SAD prvi puta prometno integriran? Izgradnjom Union Pacifica 1869. godine

457. Kada poinje dinamina izgradnja cesta i poinje ekspanzija cestovnog prometa? Od New Deala

458. Gdje se nalaze najpoznatije robne burze? Chicago (stona burza, burza za ito), New York i New Orleans (burza za pamuk)

459. Kada se poinje razvijati trgovina na malo u SAD-u? Od 1930-ih (nakon ekonomske krize)

460. Kako moemo pratiti razvoj moderne trgovine u SAD-u? Kroz tri glavne faze inovacija te jednu predfazu (uvjetno moemo izdvojiti i etvrtu fazu razvoj internet trgovine)

461. Koja su obiljeja predfaze? Traje od prve polovine 19. st. do 1860-ih god.; 13 novih drava zapoine s razvojem trgovine; Dominiraju putujui trgovci ili tzv. Jenki torbari; Javlaju se prve stalne trgovine s mjeovitom robom (general store); Javljaju se prve kompanije

462. Kada traje prva faza i to u njoj nastaju? Traje od 1860-ih do 1930.; Dolazi do stvaranja trgovakih lanaca (chain store)

463. Navedi primjer jedne tvornike trgovine? The Great American Tea Company (danas A&P) javljaju se u prvoj fazi

464. Kada i gdje je otvorena prva robna kua i tko joj je bio osniva? Robna kua Bon Marche otvorena je 1862. godine u Parizu, a njen osniva je Arstide Boucicaut

465. Kada se javlja prodaja putem kataloga? Na prijelazu 19./20. st.

466. Kada se zapoinje s prodajom robe na kredit i ime je ta pojava potaknuta? Poetkom 20. stoljea, potaknuta je pojavom fordizma i masovne proizvodnje

467. Kada traje druga faza i to u njoj nastaje? Od 1930. do 1950. godine; Javlja se novi oblik trgovine - supermarket

468. Gdje se smjetaju supermarketi, a gdje robne kue? Supermarketi na rubovima grada, a robne kue ostaju u centru

469. Od kada traje trea faza i to u njoj nastaje? Traje od 1950-ih; Javljaju se dva nova tipa trgovina: hipermarketi i trgovaki centri

470. Koliku prodajnu povrinu imaju hipermarketi? Veu od 2000 m kvadratnih

471. Gdje je otvoren i kako se zvao prvi hipermarket? Carrefour, otvoren 1963. god. u predgrau Pariza Sainte-Genevieve-des-Bois (osnivai: Marcel Fournier, Louis Defforey i Gustave Badin)

472. Gdje se javlja Superstore i koja mu je povrina? U SAD-u, povrine vee od 2300 m kv.

473. Kada i gdje je otvoren prvi planirani trgovaki centar? Rolland Park u Baltimoreu otvoren 1907. godine

474. Koji je bio prvi suburbani trgovaki centar? Country Club Plaza, u blizini Kansas Citya 1922. (1926.)

475. Za koji trgovaki centar se smatra da je prvi pravi potpuno zatvoreni trgovaki centar (u suvremenom smislu)? Southdale, otvoren 1956. godine u blizini Minneapolisa

476. U kojem razdoblju vrijednost izvoza vanjske trgovine SAD-a prvi puta premauje milijardu dolara? Od 1896-1900. godine

477. Do koje godine je SAD imao pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu? Do 1970-ih

478. Koji su glavni trgovinski partneri SAD-a? Kanada (23%), Meksiko (8%), Japan, a tek zatim Europa (najvie Njemaka, UK, Francuska, Italija)

TRGOVINSKI SISTEM EUROPE

479. Na koja razdoblja se dijeli trgovinski sistem Europe? Antiko razdoblje, srednji vijek, predindustrijsko razdoblje, industrijsko razdoblje, razdoblje nakon 2. svj. rata (nakon 1960.)

480. Koji oblik trgovanja se javlja u srednjem vijeku? Trnice i sajmovi

481. Gdje i kada se javljaju prva trgovaka drutva? U Londonu u 12. i 13. stoljeu (znaajna trgovaka drutva javljaju se i u Veneciji, Marseillesu, Genovi, Dubrovniku)

482. to se jo javlja osim trgovakih drutava? Trgovaki savezi, npr. Hanza

483. to je hanzeatski savez gradova? Savez sjevernonjemakih trgovakih gradova radi zatite zajednikih interesa

484. Kada je dominirala Hanza i koje je gradove obuhvaala? Dominirala u razdoblju od 13.-15. stoljea, a obuhvaala je gradove poput Hamburga, Bremena, Lubecka, Gdanska, Rige (u vrijeme svog maksimuma u 14. st. obugvaala je vie od 100 gradova)

485. Koje je prvo pravo suvremeno razdoblje u razvoju trgovine u Europi? Predindustrijsko razdoblje (razdoblje merkantilizma, krajem 16., 17. st.)

486. Kada i gdje je osnovana Istono Indijska Kompanija i koja joj je bila uloga? Osnovana 1600. god. u Londonu, sluila za istraivanje i trgovanje s Dalekim Istokom (pamuk, zaini, svila, indigo, kasnije: aj, opijum)

487. Koji je bio trokut trgovine ljudima? Europa-Afrika-Amerike

488. Beogradski mir, koje godine i to je njime omogueno? 1739. godine, omoguena trgovina preko turskog podruja

489. Kada je otvorena prva robna kua u Zagrebu i kako se zvala? Otvorena tek 1920. godine na mjestu dananje Name u Ilici 2 pod nazivom Kastner & Ohller

490. Kada je osnovan Zagrebaki zbor i to se iz njega razvilo? Osnovan 1909. godine, iz njega se kasnije razvio Zagrebaki velesajam

491. Kada i gdje je osnovana prva burza? 1773. god. u Londonu

492. Koji procesi su obiljeili trgovinu u Europi nakon 1960. godine? Procesi integracije i globalizacije

493. Koliko posto izvoza ind. proizvoda daje Z Europa? Gotovo 40% (EU 36,4%)

494. Koliki je udio trgovine EU u svjetskoj trgovini? 17,6%

495. Koje su posljedice globalizacije i irenja trgovakih lanaca? Uniformiranje trita i organizacijskih oblika trgovine, ekspanzija velikih trgovakih lanaca i dr. amerikih oblika trgovanja, specijalizacija tradicionalnih oblika: sajmovi-velesajmovi

496. Koje drave ograniavaju razvoj trgovakih centara titei tako domae trgovce? VB, Francuska, Belgija, u posljednje vrijeme i Njemaka

TRGOVINSKI SISTEM ZEMALJA U RAZVOJU

497. Koju skupinu zemalja obuhvaa trgovinski sistem zemalja u razvoju? Novoindustrijalizirane zemlje (zemlje JI Azije azijski tigrovi, ali i Brazil, Meksiko), zemlje OPECA-a (izvoznice nafte), najsiromanije zemlje (BNP manji od 200$ per capita, veina u subsaharskoj Africi)

498. Koje su kategorije zemalja u razvoju prema BNP-u po klsifikaciji UN-a? Niski dohodak (manji od 745 $ - 66 zemalja), nii srednji dohodak (746 2975, 52 zemlje), vii srednji dohodak (2976 9205, 38 zemalja)

499. Koliki BNP ini granicu siromatva? BNP manji od 350 $ p.c. (manje od 1 $ dnevno, prema nekima treba 2 $ dnevno)

500. Koliko stanovika ima prihod manji od 2 $ dnevno? 2,8 mlrd. st.

501. S kolikim postotkom u meunarodnoj trgovini sudjeluju zemlje u razvoju? S oko 27 %

502. Koji su razlozi slabe ukljuenosti zemalja u razvoju u meunarodnu trgovinu? Mala kupovna mo stanovnitva (takoer i drava), niska vrijednost izvoznih proizvoda (odjea, obua), mala meusobna trgovina (esto proizvode iste proizvode)

503. to karakterizira unutranju trgovinu zemalja u razvoju? Dvojnost trgovinskog sustava

504. Koja su dva sustava trgovine zemalja u razvoju? Trgovina tipa Bazar (tradicionalne trnice, prigodna prodaja, mini trgovine), poslovna trgovina (moderna trgovina robne kue, supermarketi)

TRGOVINSKI SISTEM TRANZICIJSKIH ZEMALJA

505. to oznaava pojam tranzicije? Prijelaz s jednog sustava na drugi, u ovom sluaju s centralno-planskog na trini sustav

506. Koje drave podrazumijevamo kada koristimo pojam tranzicijske drave? Drave nastale raspadom SSSR-a, Jugoslavije, ehoslovake te ostale zemlje srednje i istone Europe

507. Koje su bile znaajke trgovinskog sustava socijalistikih zemalja? Nerazvijeni trgovinski sustav: bez konkurencije, drava odreivala vrstu i koliinu proizvoda, drava odreivala cijene, pronalazila partnere, zapostavljen tercijarni sektor, destimuliranje potronje (automobil je luksuz)

508. Sa kolikim postotkom u meunarodnoj trgovini su sudjelovale tranzicijske zemlje 2001. godine? Sa 4,6 %

509. Kakva je struktura trgovine tranzicijskih zemalja? 33% vrjednosti izvoza ine rudarski proizvodi; 8,7% poljoprivredni proizvodi; 56,4% ind. proizvodi

510. Koje tranzicijske zemlje su glavni izvoznici u apsolutnom smislu (per capita), a koje u relativnom smislu? U apsolutnom smislu Rusija, Poljska, eka, Maarska; u relativnom smislu eka, Maarska, Slovaka, Estonija

511. Od koje godine je u SFRJ bilo dozvoljeno otvaranje privatnih trgovina? Od 1974. godine

512. Koje su karakteristike tranzicije trgovine? Nagli rast broja prodavaonica, privatizacija postojeih trgovinskih organizacija, otvaranje privatnih trgovakih poduzea, rast broja zaposlenih u trgovini, otvaranje stranih trgovakih lanaca, irenje asortimana proizvoda, promjene u lokaciji (trgovaki centri i hipermarketi na rubovima grada)

513. Na kojim mjestima nastaje siva ekonomija? Uz postojee trnice, terminale javnog gradskog prometa, pothodnike i sl. (u pojedinim drava se tolerira, npr. Rusija)

LOKALNI TRGOVINSKI SISTEMI

514. to obuhvaaju lokalni trgovinski sistemi? Trgovinski sistem grada i trgovinski sistem ruralnih podruja

515. Koja su tri osnovna elementa trgovine u gradu? Funkcionalna usmjerenost, opremljenost i brojnost trgovakih objekata, gravitacijsko podruje (zalee)

516. Koji je hijerarhijski niz gradova po znaenju trgovine? Lokalni (trgovita) subregionalni regionalni nacionalne metropole svjetske metropole (3 najizrazitije: London (City), New York (Wall Street), Tokyo (Shinjuku))

517. Tko je osniva teorije centralnih naselja? Walter Christaller

518. Tko je izradio model izolirane drave? von Thunen

519. Koji su osnovni elementi teorije centralnih naselja? Centralno naselje, zalee i hijerarhija

520. Koji su glavni faktori koji utjeu na trgovinu? Ponuda robe i ponuda ljudi ljudski faktor (dobavljai, trgovci, kupci)

521. O kojim glavnim faktorima ovisi intenzitet razvoja trgovine? Dostupnost, financijski faktor (cijena robe), atraktivnost

TRGOVAKE ZONE I NJIHOVA PODJELA

522. Koje su trgovake zone prema tipu? Trgovinski centri, trgovinske ulice, specijalizirana trgovinska podruja

523. Nabroji neke od trgovinskih ulica? Formiraju se u obliku traka ili riblje kosti tzv. ribbons, npr. Ilica, Wienner Strasse u Grazu, Maria Hilfer Str. u Beu, Boulevard Osmande u Parizu, Oxford Street u Londonu

524. Koje su trgovake zone prema poloaju? Sredinja poslovna zona (CBD), trgovinske zone u pjedinim etvrtima, trgovinske zone na rubovima grada, trgovinske zone izmeu gradova

525. Koji su tipovi lokacija trgovine na veliko? U centru, u pojedinim etvrtima, oko CBD-a, rubovi grada

TRGOVINA U RURALNIM PODRUJIMA

526. Koji su faktori razvoja trgovine u ruralnim podrujima? Deagrarizacija, porast standarda, suburbanizacija

527. Kakve se trgovine javljaju u ruralnim podrujima? Trgovine mjeovitom robom i specijalizirane trgovine