Posljednji Broj Slobodna Bosna - 999-1000 - 31.12.2015

7/25/2019 Posljednji Broj Slobodna Bosna - 999-1000 - 31.12.2015

1/68

www.slobodna-bosna.ba


2/68


3/68

INTERVIEWDRAGAN ÔVI], PREDSJEDAVAJU]IPREDSJEDNI[TVA BiHLider HDZ-a i hrvatski ~lanPredsjedni{tva BiH rezimirao je urazgovoru za Slobodnu Bosnuanga`man u 2015. godini, govorio obrojnim dràvni~kim posjetama,komentirao svoju ulogu posrednikaizme|u zava|enih bo{nja~kihpoliti~ara i otkrio za{to je postao~asnik za vezu izme|u zvani~nogSarajeva i Banje Luke

INTERVIEWGORAN MILI], DIREKTOR VIJESTI IPROGRAMA AL JAZEERE BALKANSGoran Mili}, urednik i direktor brojnihmedijskih ku}a, uklju~uju}i TVBeograd, YUTEL, HTV... za SenadaAvdi}a kaè da je posljednji glavniurednik staroga kova na Balkanu, koji

vjeruje u ono o ~emu pi{e, a da jeSlobodna Bosna jedini tjednik kojinema logiku opstanka, a ipak opstajeu nemogu}im uslovimaIVICA OSIM I BOGDANTANJEVI], DVA BARDARO\ENAPARALEL SLALOM KROZ FUDBAL IKO[ARKU U BiHTo su moralne, obrazovane, takti~ne,nekad skepti~ne a nekad optimisti~ne,veli~ine svjetskog kalibra: IVICA[VABO OSIM i BOGDAN BO[ATANJEVI]; dva sportska klasika,dakle, govore za jubilarni brojSlobodne BosneINTERVIEWSLOBODANA BLAGOJEVI],KNJI@EVNIK, ESEJISTA, INTELEK-TUALAC, EUROPEJAC I SARAJLIJASLOBODAN BLAGOJEVI], sedam-desetih i osamdesetih godina pro{logstolje}a bio je jedan od najzna~ajnijihmladih intelektualaca, knjièvnika,polemi~ara, prevoditelja u BiH. Nakonnekoliko godina ìvota i rada uBeogradu i ne{to malo duèg boravkau Holandiji, vratio se u rodni grad ina{em suradniku dao jedan od rijetkihintervjua

31.12.2015. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik:Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora:Asim METILJEVI]

Direktor:Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik:Edin SPAHI]

DTP:Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor:Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije:Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja:Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija:Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni:444-041, 262-630, telefaks:444-895

Adresa:êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasiMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazova

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: info slobodna-bosna.ba

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

34

40

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


4/68

Dugo u no}, u sivu zimsku no} ostanems operskim pjeva~em Ivicom [ari}em ivirtuozom na ì~anim instrumentimaEdinom Karamazovom. Sve su se pjesme poredale, od Vardara pa do Triglava,saglasno, veli~anstveno zvu~i sinergijadvojice velikih svjetskih glazbenih imena,[ari}a i Karamazova: izvedite ih na bilokoju svjetsku muzi~ku scenu, to }e biti prvoklasna senzacija. Ivica je iz KraljeveSutjeske, vjerovatno ro|en u Zenici, a EdinKaramazov je iz Zenice, sasvim sigurnoro|en u Zenici. Pri~a mi Karamazov kakomu je bilo ugodno, relaksirano,inspiriraju}e sura|ivati sa Stingom nanjihovom zajedni~kom albumu koji jedoìvio planetarni uspjeh. Na stranu to {toje Sting veliki autor, on je i jedan lijepoodgojen momak.

A moète li jednu katoli~ku zamene?, pitam ja dvojicu majstora nakon{to su prelistali kompletan repertoar ruskih romansi, napolitanskih kancona,uzdu` i poprijeko pre{li preko FrankaSinatre. A koja je ta katoli~ka?, upita meneko od njih. Ona koju pjeva kardinalVinko Pulji}, kada se susretne savjernicima u neobaveznom druènju: Tebi,majko, misli lete. A kad smo ve} kodtoga, prisjeti se [ari}, moja mama pitaza{to te vi{e nema na OBN-u.I tako tokrene...

Dan poslije, na jednoj srbijanskoj

televiziji gledam i slu{am tamo{ministra vanjskih poslova i, {to je u oslu~aju presudnije, predsjednika Socijst~ke partije Srbije Ivicu Da~i}a, nstrana~kom skupu u Novom Sadu. V}e skoro parlamentarni izbori u pokrajini pa su svi srpski politihametice krenuli na vojvo|ansko biratijelo, od Vu~i}ado Da~i}a. Zahvaljujupolitici Socijalisti~ke partije Srbije, zboDa~i}, sru{ili smo Ustav iz 1974. godvratili Vojvodinu u sastav Srbije pa satim slu~aj Vojvodine nije internaciona ziran kao slu~aj Kosova. Nazo~io sam turbulentnim doga|ajima u Novom Sa jesen 1988. godine i pisao kako se neni o kakvom spontanom okupljanju nana bazi jogurt-revolucije nego displaniranom, organiziranom i honorira projektu navo|enom iz Beograda, odnod Slobodana Milo{evi}a. Nekoliko dakasnije u Me|unarodnom press cenusred Beograda, stiglo mi je pi~italaca, sle|a, u potiljak me udario zemlju bacio izvjesni kriminogeni, doba srbofanatizirani tip, zvao se RatkKneèvi}. Nije u to doba bilo obdusmena, ni linija za medije, OSCEi srodnih institucija za podr{ku novina Nekako je, iako sam ja to krio ko znoge, informacija da sam nokautira prijestolnici Jugoslavije, stigla do majke. Hitro me je, ne ~ase}i ni ~

SLOBODNA BOSNA I 31.12.2014

Ovo je posljednji

broj SlobodneBosne u ovakvomformatu,papirnatom,starinskom, oitoanahronom.S Novomgodinom, kaoprvi magazin naBalkanu, preselitemo se nadigitalnuplatformu

ODLAZI TE[KA INDUSTRIJ

Vidimo se naslijede}em portalu

Tisu}a, hiljada, milja...


5/68


6/68

Kraj je godine, vrijeme kada se svodera~uni i rezimiraju poslovni rezultati. Kakobiste Vi ocijenili 2015. godinu, jeste lizadovoljni radom Predsjedni{tva BiH iVa{im osobnim anga`manom?

U ovoj godini se nije moglo vi{enapraviti, posebno jer je po~etak bioizrazito nepovoljan. To se prvenstvenoodnosi na kontinuirane izazove okouspostave vlasti. Prili~no turbulentan proces stabilizacije politi~kih prilika narazini Federacije BiH okon~an je tek prijene{to vi{e od mjesec dana, ulaskom u vlastSBB-a. Moram naglasiti da je sve tovrijeme Predsjedni{tvo BiH djelovalo jedinstveno, grade}i konsenzus kao pozitivno postignu}e i izbjegavaju}i preglasavanje kao negativnu i nepoèljnu praksu. U vanjskoj politici smo djelovaliusugla{eno i sukladno ustavnim ovlastima,gdje smo se primarno fokusirali narevitalizaciju procesa europskih integracija,ali i rje{avanje politi~kih izazova u zemlji.U takvim okolnostima Predsjedni{tvo je bilo stabiliziraju}i ~imbenik, i tu dolazimo

do na{a dva klju~na postignu}a: navanjskopoliti~kom planu to je vra}anje BiHna europski put, a na unutarnjem uspje{norje{avanje svih izazova politi~ke prirodekoji su predstavljali prijetnju europskom putu. Duboko sam uvjeren da }emo i unarednoj godini djelovati na isti na~in, pa~ak i uz poja~anu motivaciju i s povoljnije pozicije sa stanovi{ta ispunjenja EUzahtjeva i podno{enja aplikacije za~lanstvo.

Radili smo predano na ja~anjume|unarodnih partnerstava, izgradnjidobrosusjedskih odnosa, napose s na{im prvim susjedima, o ~emu svjedo~i isporazum o granici koji smo u rujnu potpisali s Crnom Gorom. Imaju}i u vidu posebnu teìnu vanjske politike iregionalne suradnje u o~ima EU, takav pristup je znatno pomogao u stvaranju pozicije pogodne za podno{enje aplikacijeza ~lanstvo u EU. Predsjedni{tvo BiH je postavilo i nove standarde u odnosu na prethodna razdoblja, broj redovitih sjednicaodrànih u 2015. je za 30 posto ve}i uodnosu na prethodnu godinu, s tim da je broj vanrednih sjednica bio gotovodvostruko ve}i. Uveli smo praksu digitalnihsjednica, dosljedno pridràvanje odredbi poslovnika o radu, kvalitetnije planiranje

aktivnosti. Imaju}i u vidu sve napre~eno vjerujem da imam opravrazloge biti zadovoljan postignutim u 2godini.

DIPLOMATSKA TURNEJAOD ZAPADA DO ISTOKA

U proteklih mjesec dana biliiznimno aktivni, boravili ste u Briseluste u slu`benom posjetu TurskoSaudijskoj Arabiji. Moète li, u najkrarezimirati kako je pro{la Va{a diplomturneja od Zapada do Istoka?

Protekli mjesec je bio veoma intezvan, mada treba re}i da smo i u prethodrazdoblju realizirali veliki broj aktivnovrste. Ipak, ovaj put raspored je bio tgust da smo Brisel, Ankaru i Rijad uvu gotovo jedinstven plan putovanja, smo tek kratku stanku od nekoliko prije nego {to smo odlaskom u Rzaklju~ili na{u, kako ste je nazdiplomatsku turneju. Turneju smo pu Briselu gdje smo Bakir Izetbegovi}i jsudjelovali na konferenciji Euro budu}nost BiH - 20 godina naDaytonsko-pari{kog mirovnog spozuma. Na konferenciji smo, zajednkolegama iz Europskog parlamevisokim du`nosnicima EU i SAD rezim



Razgovarala:SUZANA MIJATOVI]

Foto:MILUTIN STOJÊVI],MARIO ILIÎ]

Lider HDZ-a i hrvatski lan Predsjednitva BiH rezimirao je u razgovoru za

Slobodnu Bosnu angaman u 2015. godini, govorio o brojnim dravnikimposjetama, komentirao svoju ulogu posrednika izmeu zavaenih bonjakihpolitiara i otkrio zato je postao asnik za vezu izmeu

zvaninog Sarajeva i Banje Luke

I N T E R V I E W

DRAGAN OVI predsjedavajui Predsjednitva BiH

înim sve {to je u mojoj

mo}i da ubrzam procese,otko~im zastoje i relaksirampoliti~ke odnose


7/6831.12.2015. I SLOBODNA BOSNA

Tisu}a, hiljada, milja...POSJETA BANJOJ LUCI

I RAZGOVOR S DODIKOTo~no je da sam kao predsjedatel

Predsjedni{tva BiH osjetio potrebu razgo varati sgospodinom Miloradom Dodikom kako bi srasvijetlile okolnosti doga|aja u Bosanskom

Novom, koji nas je sve zabrinuo

POSJETA BANJOJ LUCII RAZGOVOR S DODIKO

To~no je da sam kao predsjedatelPredsjedni{tva BiH osjetio potrebu razgo varati s

gospodinom Miloradom Dodikom kako bi srasvijetlile okolnosti doga|aja u Bosanskom

Novom, koji nas je sve zabrinuo


8/68

proteklih 20 godina razvoja daytonske BiH,te razgovarali o njenoj budu}nosti. Unajkra}em, konstatirali smo ono {to je potvr|eno i rezolucijom Europskog parlamenta o BiH koja je usvojena prijenekoliko dana - da je BiH potreban daljnjiinstitucionalni i politi~ki razvoj temeljen nadaytonskom konsenzusu, kojim je postignut mir i uspostavljen postoje}iustavni okvir. Sloìli smo se da taj okvir pruà dovoljno prostora za prilagodbusustava potrebama svih njegovih gra|ana,sa ciljem unapre|enja kvaliteta ìvota iuspostave ravnopravnosti i jednakosti, a dase pri tom ne dovedu u pitanje na~ela nakojima je sustav temeljen. Jedno od postignu}a konferencije je i jasnonagla{ena spremnost rje{avanja tzv.hrvatskog pitanja, koje se najve}im dijelom prelama kroz izborno zakonodavstvo. Uo~ikonferencije smo se susreli s visokom predstavnicom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpred-sjednicom Europske komisije FedericomMogherini, te europskim povjerenikom za politiku susjedstva i pregovore o pro{irenjuJohannesom Hahnom. Razgovori su biliohrabruju}i i vrlo konkretni a ticali su se prioritetno nastavka provedbe reformskeagende, mehanizma koordinacije i prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju nakon ulaska RepublikeHrvatske u EU. U ovom trenutku pitanjetradicionalne trgovine je jo{ uvijek otvoreno, ali jasno je da }e nakon dva ili trikruga razgovora i ono biti zavr{eno. Kolegeiz EU su prepoznali napredak, kao i na{u

sna`nu motiviranost i opredijeljenost da dokraja iskoristimo obnovljeni pristupEuropske unije. Potom smo se uputili prema Ankari sa iskrenom èljom darazmotrimo modalitete unapre|enja na{esuradnje sa Turskom, kako u segmentu bilateralnih odnosa tako i suradnje u okvirume|unarodnih multilateralnih organizacija.Drìm da je Turska logi~an partner za takverazgovore iz vi{e razloga. Na{a perspektiva je europska i tome teìmo. Istovremeno,zbog na{e geopoliti~ke pozicioniranosti irelativne nerazvijenosti, name}e se potreba ja~anja primarno gospodarskih veza i sa

drugim zemljama koje imaju sna`neinvesticijsko-gospodarske potencijale iinteres za ulaganje u BiH. Da je ta procjenato~na mogao sam se iz prve ruke uvjeriti urazgovoru sa turskim predsjednikomRecepom Tayyipom Erdoganom,koji mi je jasno dao do znanja da Turska pridajeveliku pozornost gospodarskom razvojuna{e zemlje, da }e nastaviti sna`no pomagati bh. gospodarstvo kroz razvojne projekte. Pozitivne dojmove smo stekli i urazgovoru sa drugim visokim du`nosni-cima, predsjednikom Skup{tinesmailomKahramanom, turskim premijerom Ahme-

tom Davutoluom, te predstavnicimaOdbora za vanjsku trgovinu. Jednakozna~ajan i produktivan bio je i posjetSaudijskoj Arabiji, jednoj uistinufascinantnoj zemlji, gdje sam imao prigodususresti se s ~lanovima kraljevske obitelji,kompletnim dràvnim i vojnim vrhom, kojisu vrlo otvoreno pokazali interes za ja~anjem gospodarske suradnje. Unajkra}em, kralj Salman bin Abdulaziz AlSaud nam je na uvjerljiv na~in dao doznanja da gaji poseban odnos prema BiH ida je njegova zemlja spremna nastaviti podràvati na{ razvoj na jo{ konkretniji i

efikasniji na~in. Uvjerio me je da su iskrenovoljni pomo}i razvoj svih dijelova BiH, zasve gra|ane i narode, kroz razvojne projekte usmjerene na oblasti u kojimavlada materijalna i ìvotna oskudica.

OSJETIO SAM POTREBU DARAZGOVARAM S DODIKOMU me|uvremenu Vas je u BiH

do~ekala nova politi~ka kriza, odnosno,o{tra reakcija i prijete}e poruke vlasti uRepublici Srpskoj nakon akcije SIPA-e uBosanskom Novom. Je li smirivanje tenzijabio glavni razlog Va{eg odlaska u Banju

Luku i sastanka s predsjednikom RepublikeSrpske Miloradom Dodikom?To~no je da sam kao predsjedatelj

Predsjedni{tva BiH osjetio potrebu razgo-varati sa gospodinom Miloradom Dodikomkako bi se rasvijetlile okolnosti doga|aja uBosanskom Novom, koji nas je svezabrinuo. Kada do|e do takvog incidenta,koji lako moè predstavljati zapaljivu iskruu dru{tvu koje jo{ uvijek nije zalije~iloduboke rane iz pro{losti, onda je svatko tkoima institucionalnu i politi~ku odgovornostduàn dati svoj doprinos smirivanjusituacije. Kada se nakon nekog vremena

primire strasti, za rje{avanje probostaju nam ustav i zakoni, koje su d po{tivati svi institucionalni akteri isopredijeljeni za vladavinu prava. U okonkretnom slu~aju naknadno se ispstvilo da nije bilo prekora~enja nadle`nda su ispo{tovani vaè}i sporazumsuradnji policijskih agencija, pa je dou Bosanskom Novom, kazao bih, u jav potpuno nepotrebno eskalirao, ~emuvelike doprinijeli i pojedini mediji ~esto puta, umjesto da smiruju dod podgrijavaju atmosferu sukoba. Ispostse da je, uz dosljedno po{tivanje ustav

zakonskih ovlasti, potrebno unaprje|komunikaciju izme|u sigurnosnih agenna razli~itim razinama i ja~ati njime|usobnu suradnju, kako bi se izbjmogu}i nesporazumi. Ipak moram kazincident u Bosanskom Novom nije jedini povod za susret sa predsjednRS-a. Razgovarali smo i o nizu dr pitanja koji optere}uju unutarnje odneuropski put BiH. Gospodinu Dodikuiznio svoje stavove o va`nosti aktuatrenutka i potrebe da iskoristimo postreformski zamah i priliku da naprav pozitivan iskorak u tom pravcu, a

prijeporna ili potencijalno prijep pitanja rje{avamo paralelno, konstruktivnim i otvorenim dijalogom.

U zvani~nom priop}enju s sastanka je navedeno da su glavne razgovora bile provo|enje reformagende, europski put BiH i potrebtemeljitom reformom pravosu|a. Zna~ida }e HDZ podràti prijedlog SNSD-ase odnosi na ograni~avanje nadle`Suda BiH, zbog ~ega je i do{lo do zaunutar Strukturalnog dijaloga i nastreforme pravosu|a?


Tisu}a, hiljada, milja...OTVORENI DIJALOG

Dragan ôvi} i Milorad Dodik


9/68

Uvjeren sam da nadle`nosti Suda BiHnisu ono {to je sporno niti je presudno pitanje smanjivanja ili pro{irenja njegovihovlasti. Ovdje je rije~ o prihva}anju SudaBiH kao institucionalne ~injenice i potrebeda na toj razini postoji sudski organ koji }etretirati najozbiljnija kaznena djela u okvirusvojih, zakonom propisanih nadle`nosti.Me|utim, kao dràvna instanca Sud BiH usvojoj praksi mora pokazati i najvi{istupanj pravosudne odgovornosti, {to podrazumijeva i onu {iru dru{tvenu. To jemogu}e jedino ako se Sud pozicionira potpuno neovisno o svim politi~kimutjecajima. înjenica da je Sud BiH u ìì javnosti potvr|uje da je on sudska instancaod koje se najvi{e o~ekuje i koji je, kao pojedina~na pravosudna institucija, najvi{e podloàn sudu javnosti i kao takav najvi{euti~e na ukupnu kvalitetu i ugled pravosudnih institucija u BiH. Sli~na je

situacija, mo`da ~ak i izraènija, s

Ustavnim sudom BiH. Osobno sam uvjerenda sudstvo moè i treba biti uspje{ansegment, primjer i lider institucionalnog

razvoja BiH, ali njegovu neovisnost mora pratiti najvi{i stupanj pravosudne,institucionalne i dru{tvene odgovornosti.Kada to postignemo, onda ne}e biti mjestaza kritike i svi }emo osje}ati istu ili pribli`no istu razinu zadovoljstva pravnomsigurnosti koju uìvamo. Jedno jekomentirati operativni rad Suda a drugoizja{njavati se o njegovim rezultatima uokviru cjelovitog pravosudnog sustavaBiH. Su{tina je da niti jedna institucija nesmije biti tabu tema niti izuzeta od {ireodgovornosti. U slu~aju Suda BiH to je posebno izraèno u segmentu pomirenja itranzicijske pravde kada promatratenjegove ingerencije na polju kaznenog procesuiranja ratnih zlo~ina.

Za{to predstavnici HDZ-a, konkretnodràvni ministar pravde Josip Grube{a ilidopredsjednik RS-a Josip Jerkovi}, nisu

o{trije reagirali na nedavnu odluku VSTV-a da se na mjesto predsjednice Vrhovnogsuda Republike Srpske imenuje sutkinja izreda ostalih, a ne hrvatski kandidat. Zar

nije posrijedi drasti~no kr{enje nacioraspodjele rukovode}ih pozicija u Rbudu}i da je jedina Hrvatica na kljufunkciji predsjednica Vije}a naRepublike Srpske Nada Te{anovi}?

Gospodin Jerkovi}, kao izabdu`nosnik i predstavnik Hrvata u RepuSrpskoj, je sigurno upu}eniji da odgna va{e pitanje. Na~elno mogu re}i dauvijek bio opredijeljen za pravraspodjelu klju~nih pozicija, ali i drugih resursa javnog karaktera na razinama, mada objektivno nemrazra|ene mehanizme koji seù tdaleko, iako ih osobno prièljkujSmatram da pitanje ravnopravnosti ozbiljno shvatiti i biti dosljedan u njezagovaranju na svim razinama, ali jednekolicina javnih pozicija, same po seb~ini jedan narod konstitutivnimravnopravnim u odnosu na druge kojive}ini. S druge strane, vjerujemkredibilitet politi~kog zahtjeva ravnopravno{}u ima onu teìnu kolotvorenost prema zahtjevima i potrebdrugih, a to podrazumijeva i gra|ane konacionalno ne izja{njavaju tj. osUkoliko razmi{ljate na takav na~orijentirani ste ka postizanju kompromonda ste spremni kompenzirati nekklju~nih pozicija ili naprosto u~kompromis cijene}i koji je realan znodre|ene pozicije za svaku od manjinzajednica. Ravnopravnost nu`no podrazumijeva i rigidnost, {tovi{e, nse postiè suprotan u~inak. Na taj na~ne mogu rije{iti problemi, a njih

nerje{avanje i produbljivanje poveneravnopravnost. Zato smatram da odre|enim okolnostima posve opravdzaobi}i neka od predvi|anja poput osadrànog u va{em pitanju.

HRVATI SE U BiH OSJE]AJUNESIGURNO

Mnogi Vam zamjeraju da jednakbrinete o interesima Hrvata u FederBiH i u Republici Srpskoj, da ste ove dpotpuno zanemarili. Banjalu~ki biFranjo Komarica nedavno je upozorio je nedopustivo da se Hrvatima u Repu

Srpskoj dokidaju prava koja imaju konstitutivan narod i da su u lo{ijoj pood nacionalnih manjina. Slaète li njegovim mi{ljenjem?

înjenica je da su danas Hrvatdemografskom smislu najugroènijodnosu na druga dva naroda. To je posizraèno u RS-u, ali i u mnogim podru~Federacije BiH. Na àlost, to nije srezultat rata ve} i pora}a, gdje se naristi~e lo{a gospodarska i socijalna situu zemlji. BiH jo{ uvijek nije poèmjesto za ìvjeti i razvojni procesi,koliko se mi trudili, idu previ{e sp



Budu}i da }e ovaj intervju bitiobjavljen u na{em 1000. jubilarnombroju, zanima nas jeste li proteklihgodina ~itali Slobodnu Bosnu, kakvo jeVa{e mi{ljenje o na{em magazinu,jesmo li bili objektivni, profesionalni,strogi?

Recimo da ste medij koji se od svihdrugih najvi{e trudi biti svoj. Cijenim kodvas {to uvijek moète ugodno iznenaditi ibiti medijska oporba ustaljenimobrascima medijskog pona{anja pokojima funkcionira ve}ina drugih

medijskih ku}a. Imate dobro razvijenoistraìva~ko novinarstvo i ne zazirete odtema. Kazao bih da niste tendenciozni,da ste objektivni i neovisni koliko semoè biti u dana{nje vrijeme, ali i dauvijek postoji prostor za pobolj{anje. Togovorim kako bi vas ohrabrio da budete jo{ bolji, neovisniji i objektivniji u interesurezonantnije i odgovornije bh. javnosti.Dozvolite mi da za sami kraj vama iva{im ~itateljima poèlim sretnu iuspje{nu 2016. godinu, kao i boì}neblagdane.

PODR[KA NEZAVISNOM NOVINARSTVU

Slobodna Bosna se, u poreenju sdrugim medijima, najvie trudi bitisvoja

Realno gledaju}i, Mostar imanajvi{e predispozicija da budeglavni grad Federacije i njegovo

pozicioniranje u tom smislu moèkvalitetno utjecati na stabilizaciju

hrvatsko-bo{nja~kih odnosau ovom entitetu


10/68

Uvjeren sam da Hrvati odlaze i zboginstitucionalne nesigurnosti koju kao narodosje}aju u ovoj zemlji. Kao netko tko nijesamo izabran iz reda hrvatskog naroda, ve} je prije svega izabran od hrvatskog naroda,svjestan sam svih manjkavosti politi~kog iadministrativnog ustrojstva BiH koje svimnarodima ne pruà istu razinu institu-cionalne za{tite. Tu su dakako u najlo{ijoj poziciji Hrvati koje se pomno isplaniranimizbornim inènjeringom moè mandatno a potom i trajno de-konstituirati, staviti izvaninstitucija sustava i mogu}nostisudjelovanja u njihovom radu, {to je ve} uvi{e navrata i na vi{e na~ina u~injeno ivi|eno (prisjetimo se samo Alijanse za promjene iz 2000., Platforme iz 2010. ilidvostrukog izbora ~lana Predsjedni{tva koji je bio iz reda hrvatskog naroda, ali nije biohrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH). Svenavedeno, uz posjedovanje hrvatskogdràvljanstva i putovnice, koji samoolak{avaju kretanje ali zapravo ne predstavljaju stvarni razlog sklonostiHrvata odlasku u inozemstvo, negativnouti~e na ostanak Hrvata u svim krajevimaBiH, a posebice u Republici Srpskoj.

Me|utim, problemi Hrvata u RS-u nisuizdvojeni niti su poseban fenomen, u sli~nojsu poziciji svi narodi gdje god su u manjini.Problem je {to se provedba konstitutivnostisvodi na nekoliko vidljivih pozicija odkojih manjinske zajednice su{tinski nemajuizravne koristi. Tu jo{ uvijek nemamo posebna rje{enja u vidu kulturnih,obrazovnih politika i mehanizama koji jam~e politi~ku, a potom i dru{tvenu

uklju~enost manjinskih zajednica nalokalnoj razini. Najbolje bi bilo kada bi iHrvati i Bo{njaci imali dovoljno poluga naraspolaganju da samostalno uti~u na neke procese i da ne ovise o svojim, uvjetnore~eno, politi~kim centrima u Federaciji,kao i da Srbi u Federaciji imaju tumogu}nost u odnosu na Republiku Srpsku.To je mogu}e jedino ukoliko sustavinkorporira za{titne elemente koji }emanjinskim zajednicama jam~iti potrebanvid institucionalne ili neteritorijalneautonomije na niìm administrativnimrazinama.

Srbi iz Federacije nemaju mogu}nostizabrati svoje predstavnike u klub SrbaParlamenta FBiH, ve} to ~ine drugi, koji suve}ina umjesto njih. Sli~na je situacija i saHrvatima i Bo{njacima u RS-u. Osim toga,dràvni Dom naroda ne inkorporira izbornuvolju Hrvata i Bo{njaka iz RS-a i Srba izFederacije, a trenutno ne postoji niti klubostalih.

Pla{ite li se da }e, nakon {to jepredsjednik SBB-a Fahrudin Radon~i}odbio ponudu da u|e u Vije}e ministaraBiH, do}i do nove politi~ke krize na

dràvnoj razini? Nemam takvih bojazni. Uvjeren sam da

je g. Radon~i} angaìran upravo onolikokoliko je potrebno da se stabilizira vlast uFederaciji, i to je njegova klju~na misija, ane ambicija za vla{}u. Njegova procjena jekako u ovom trenutku nije nu`no da seuklju~uje u dràvnu razinu i to respektiram. Nema tu nikakvog politi~kog kalkuliranja,ve} je stvar zrele politi~ke procjene. To senaravno moè promijeniti i pitanje ulaska

SBB-a u Vije}e ministara se ve} u skorijevrijeme moè nametnuti kao ne{to {to jenu`no kako bi BiH na u~inkovitiji na~innastavila ispunjavat svoje reformskeobveze. Me|utim, i tada kao i sada to }eisklju~ivo biti stvar odluke g. Radon~i~a iSBB-a.

MOSTAR GLAVNI GRAD FEDERACIJE Ho}ete li ponovno preuzeti ulogu

posrednika izme|u SDA i SBB-a? I kakoste, uop}e, do{li u situaciju da miritezava|ene bo{nja~ke politi~are i postanete~asnik za vezu izme|u zvani~nog

Sarajeva i Banje Luke? Nisam svjestan te uloge, ali ako me ve} percipirate na taj na~in, onda je to pozicijau koju me je doveo stjecaj politi~kihokolnosti. inim sve {to je u mojoj mo}i daubrzam procese, otko~im zastoje,relaksiram odnose, pomognem rje{avanju problema koji su ~esto komunikacijske prirode. Va`no je razgovarati sa svima i bitiotvoren. Djelujem s namjerom da ublaìmtenzije, da ih se transformira u demokratskesukobe mi{ljenja koji mogu proizvesti novuvrijednost. To se odnosi na bilo koju odme|uentitetskih varijanti ili relacija

Sarajevo - Banja Luka - Mostar, un bo{nja~ke, unutarsrpske, unutarhrvatske pak neke druge komunikacijske relaci

Bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva lider SDA Bakir Izetbegovi} aktualizirpro{log mjeseca ideju o preseljfederalne Vlade u Mostar. Da lipredstavnici SDA i HDZ-a zaporazgovore o tom prijedlogu i ho}e li podràti Izetbegovi}evu inicijativu?

To nije nova ideja i ona odavno posamo {to je do sada tek djelomrealizirana. Dio institucija je tek djelo preba~en iz Sarajeva u Mostar, {t prili~no nedosljedno rje{enje, koje me|uvremenu pokazalo svoje manjkavPokazalo se da nije dobro cijepati pojeinstitucije zarad njihove funkcionalnSada razmi{ljamo o cjelovitom rjekoje bi, pored navedenog, imalo vi{esdruge povoljne u~inke. Realno gledMostar ima najvi{e predispozicija da glavni grad Federacije i njegovo pozicnranje u tom smislu moè kvalitetno utj

na stabilizaciju hrvatsko-bo{nja~kih ou ovom entitetu. Mostar i cjelokupanBiH dobili bi na zna~aju, postaozanimljiv investitorima, {to bi se odrana ostatak dràve. Dolaskom federainstitucija otvorio bi se i odre|en radnih mjesta, {to bi se uz sve o pozitivno odrazilo i na svakodnevni gra|ana, vratili bi povjerenje u politinstitucije i mogu}nost izgradnje bdru{tva u BiH. U tom smislu spremni podràti takvo rje{enje za Mostar, ali nipo{to nije supstitucija za nu`ne izmGradskog statuta i Izbornog zakona.


Tisu}a, hiljada, milja...RADONÎ], FAKTOR STABILNOSTI

Dragan ôvi} tvrdi da je lider SBB-akonstruktivan politi~ar


11/68


12/68


13/68


14/68


15/68


16/68

Slobodna Bosna je tjednik koji je preìvioratove, politi~ke, obavje{tajne i mafija{keprijetnje i pritiske, op}i kokuzluk, padzanimanja stanovni{tva za novine a i za sveostalo, ~ak odolijeva i te{koj, ~esto i fatalnojepidemiji za tiskano novinarstvo - internetizacijii digitalizaciji svijeta koja brè napreduje odnapretka prosje~ne ljudske pameti. Veliki jedoprinos SB {to je uspjela trajati i time ohrabrilai druge da se upuste u avanturu slobodnogizdava{tva, rekao je na po~etku na{egrazgovora direktor vijesti i programa Al JazeereBalkans Goran Mili}, novinarski bard, urednik idirektor brojnih medijskih ku}a, uklju~uju}i TVBeograd, YUTEL, HTV... Vodio je i ure|ivaovi{e od tisu}u televizijskih dnevnika, a autor je preko 120 dokumentarnih i putopisnih emisija.U Hrvatskoj je Goran Mili} 2007. godine progla{en novinarom godine, a dobitnik je[estoaprilske nagrade grada Sarajeva 1992.godine i nagrade Svetozar Markovi} u Srbiji1984. godine. Komenatri{u}i objavljivanje1.000. broja Slobodne Bosne Mili} je rekao:Mislim da je Slobodna Bosna jedini tjednikkoji nema logiku opstanka, a ipak opstaje unemogu}im uslovima.

PROFESIJA NOVINARGospodine Mili}u, s obzirom na va{e

iskustvo i poziciju, kako biste Vi

prokomentarisali novinarsku profesiju od

YUTEL-a do danas na prostoru biv{eJugoslavije?

Sudbina novinarstva u BiH od YUTEL-ado danas, sa malom iznimkom Hrvatske,identi~na je drugim republikama nastalimraspadom biv{e Jugoslavije. Dràvnenovine broj jedan su opstale, Delo uSloveniji je opstalo, Borba u Srbiji nije, aliPolitika jeste, opstalo je Oslobo|enje uBiH, Nova Makedonija u Makedoniji,Pobjeda u Crnoj Gori, samo nije opstaoVjesnik u Hrvatskoj. Opstale su idràvne televizije. Njihov utjecaj sesrozao, ali ne i broj zaposlenih. U BiH su od jedne nastale tri televizije i to je to. Sa drugestrane broj medija je narastao. Primjerice, u

BiH u poslu kojim se sada bavim imtelevizija. Prije rata u BiH postojala je jTV i dva kanala, danas ih ima pkablovske i drugih mreà ravno 48 puta

Govorite o printanim izdanjima ku}ama, ali {ta je sa novinarsprofesijom?Dakle, u isto vrijeme broj novinarnajmanje utrostru~io. Po tome, moglo re}i da je novinarstvo dobro zanimanj broj metalaca se vjerovatno smanjio z puta, a ako se broj novinara pove}ao trito zna~i da je to profesija u kojoj ima za profita, utjecaja... Me|utim, dogodiloupravo suprotno jer kod nas ne postoji trì{te koje vrednuje uspjeh, ili neuspje pro{lom vremenu, kad je bila jedna drTV, jedne dr avne novine i jo{ nekomladinskih glasila, otprilike 30 do 40 novinara su od svog zanimanja mogli hènu i dvoje djece. Mogli su si priustojadina, eventualno golfa, stan i pgraditi neku vikendicu. Danas, samo posto novinara moè hraniti ènu i ddjece. Ako u BiH ima 5.000 novinara, aih i vi{e, onda ne vjerujem da ima vi{e onovinara koji zara|uju 2.500 KM mjeseTo je dovelo do toga da se ogromna vnovinara bave svim i sva~im. Prekinucrta izme|u novinarstva i marketinnovinarstva i posredni{tva, PR-a... Dak jednom novinaru se spaja i ono {tnespojivo, a to je dovelo do labavl~vrstih eti~kih principa novinarstva



Razgovarao:MIRSAD FAZLI]Foto:MARIO ILIÎ], ARHIV SB

Goran Mili, urednik i direktor brojnih medijskih kua, ukljuujui TV Beog

YUTEL, HTV... za Senada Avdia kae da je posljednji glavni urednik staroga na Balkanu, koji vjeruje u ono o emu pie, a da je Slobodna Bosna jedini tjednkoji nema logiku opstanka, a ipak opstaje u nemoguim uslovima

I N T E R V I E W

GORAN MILI direktor vijesti i programa Al Jazeere Balkan

Publika koja vjeruje SlobodnojBosni ima pro~itati u tomtjedniku vi{e nego u svimusporedivim publikacijama u BiH

Kao {to je danasnelogi~no da kaète

da ène nisu ravno-pravne, onda je bilonezamislivo da kaèteda postoji bolji sistem

od socijalisti~kogsamoupravljanja, dapostoji bolja politikaod nesvrstavanja, da

postoji ve}i liderod Tite


17/6831.12.2015. I SLOBODNA BOSNA

NOVINARSKI BARDGoran Mili} svoju bogatu i nadasve

impresivnu novinarsku karijeru mogaobi okon~ati na mjestu direktora vijesti i

programa Al Jazeera Balkans



18/68

jednog, rekao bih, pojeftinjenja svega.

Kaète pojeftinjenje svega. Moète libiti konkretniji, odnosno napraviti nekopore|enje?

Kad kaèm pojeftinjenje, tu moram biti jako oprezan. U ono vrijeme, koje sadamnogi ljudi kritiziraju, 90 posto tema je bilounaprijed odre|eno i nesporno. Kao {to jedanas nezamislivo da neko kaè da ène nisuravnopravne, da su nià bi}a. Ko bi to izjavio

bio bih nepopravljivi seksist, a niti bi ijedanmedij to prenio. Dakle, isto tako kao {to jedanas nelogi~no da kaète da ène nisuravnopravne, onda je bilo nezamislivo dakaète da postoji bolji sistem odsocijalisti~kog samoupravljanja, da postoji bolja politika od nesvrstavanja, da postojive}i lider od Tite, da postoji bolja armija odJNA, da su slu`be u funkciji za{tite naroda, o bratstvu i jedinstvu da i ne govorimo... [ta jeostalo, jedino {to se novinarski moglo

~a~kati do neke mjere bila je poljoprivremaksimum kriti~kog promatranja biotome da crvene tablice koje su oti{l janjetinu, ako nije ba{ neki visoki funkcto i objavi{. Mi sa velikim iluzijama prio tom pro{lom vremenu, a korektno b pitati ljude, koji ina~e hvale to vrijeme bi voljeli da se njihova djeca vrate i ìtom vremenu. Dakle, puno toga promijenilo, promijenilo se brè nego {ljudski prosjek promijenio, masa ljudi o je nesretna, ali je u toj op}oj popinforamcija, novih stvari, nesnalaèo~ekivanja da ti neko rje{i problem, a biti dràva koja je bankrotirala, stvor jedan osje}aj da vi{e ni{ta nije zanimljljudi vi{e ne ~itaju novine. Danas imanovina, a manje se ~itaju, danas imtelevizija, a manje se gledaju. To srazlike, ali ni u svijetu nije ni{ta druga~svijet nije izbjegao taj proces.

POVRATAK KU]INakon YUTEL-a i odlaskaHrvatsku, tamo se u po~etku niste

najbolje sna{li?U prve ~etiri godine, od 92, do

godine nisam mogao nigdje raditi. Nmnom je bila hipoteka YUTEL-a i premmoja obitelj bila u tradicionalno prijatelodnosima sa Tu|manom, ja nisam u probiti tu anatemu. Tu|man je osobno puta rekao: Goran Mili} vam sjeZagrebu, za{to mu ne date da se bavi pokoji najbolje zna. Moja karijera u Hrvau po~etku je bila dokazivanje da sam HSvi su misli da sam Srbin, pa otkud Yute



Ono {to desnica na Balkanu te{koprihvata, a to je ujedno europski standard,da je lijevo liberalno kad je rije~ o ljudskimpravima, poloàju èna, manjina, geypopulacije..., u odnosu na konzervativnudesnicu kojima je glavno red, rad,domovina, dràva... Dakle, odnos snaga teskupine novinara koji su lijevi po svomvrijednosnom ustroju u odnosu nakonzervativne desne, uvijek je tri naspramdva za lijevo naklonjene novinare. Kod nas ikada je desnica na vlasti, odnos je tri dva zaljevicu, ali na{i ljevi~ari nisu zadovoljni sa tri-dva, oni bi ~etiri spram jedan i vi{e. Zato je

uvreda u na{em medijskom prostoru bitidesni~ar, a da bi se malo na{ao na tapetukao ljevi~ar, morao bi dodati ono ekstremni.

Uglavnom su biv{i ljevi~ari privatizovalikompnije. Uglavnom su oni bili biv{i ~lanovikomunisti~ke partije, ili jako bliski. Dakle, nijeEmil Tedeschi u Hrvatskoj sin kapitalista,nego komunista. Isto vaì i za Ivicu Todori}a...takvih primjera je bezbroj. Meni li~no bilo jebolje u biv{em sistemu. Danas imam skoro70 godina i jo{ uvijek radim i jo{ }u raditi. Nemogu iza}i na kraj. Da je ostalo ono vrijeme,ne bi bilo problema. Ali, ja sam objektivan i nebih volio da mi djeca ìve u onom sistemu.

NOVINARSTVO DESNO LIJEVO

Da bi se malo naao na tapetukao ljeviar, morao bi dodati onoekstremni

18

SPAS U FLA[IOsvjeàvaju}a pi}a Goran Mili} voli dapije iz fla{e, nipo{to iz ~a{e, osimukoliko mu to okruènje ne nametne


19/68

govori ekavicu... to je bilo neprihvatljivo. U te~etiri godine imao sam ~etiri zaposlenja pomjesec dana. Do|e ~ovjek i kaè mi primiosam te, stari, ali pritisak je stra{an, firma }e mi propasti i moram ti dati otkaz. Prvih godinu,dvije niko me na kavu nije pozvao. To jetrajalo do 1996. godine, a onda me Tu|man pozvao na jedan prijem i na tom prijemu {etao je sa mnom bar 10 minuta pred tisu}u ljudi. Tonigdje nije objavljeno, ali dva dana nakon toga posjetio me jedan od va`nih ljudi sa HTV-a i pitao da li bih radio ne{to honorarno. Poslijetog honorarnog razdoblja dobio sam {ansu,dobio sam i dnevnik i politi~ki magazin i putopis. Kako sam bio terminalno {vorc, radiosam tri posla za trostruku normu, a kako jetada bilo vrijeme dobrog komercijalnog polo aja HTV-a, onda su te emisije donosileogroman prihod. Dali su mi kona~no i veliku pla}u, da mogu ìvjeti pristojno, a ne{to sestavljalo i sa strane i poslje 15 godina kupiosam ~ak i stan u Zagrebu.

Va{a uspje{na karijera u Hrvatskojpo~inje dakle 1996. godine, ali kako i od~ega ste ìvjeli od 92. do 96. godine?

@ivio sam od slovena~ke Mladine,ne{to sam radio i za bh. medije, a radio sam iza strance. Zbog svojih jezi~kih spisateljskihograni~enja radio sam za Francuze i[panjolce, ali ~injenica je da oni nisu ba{cijenili moj pristup ratu. Me|utim, ono {to je bilo va`no u tom razdoblju jeste da sam radioza neku englesko-ma|arsku TV produkciju.Dakle, jednom mjese~no radio sam polusatni prilog koji su oni prodavali zemljamazainteresiranim za ono {to se de{ava na

Balkanu. Tako sam dobio priliku tehnolo{kine zaostati jer tehnologija se mijenjala, aliuspio sam ostao na razini. Moje kolege jednostavno nisu mogli i}i u korak satehnologijom. Puno se vi{e davalo na formu

nego za sadràj, puno se vi{e razmi{ljalo o~istoj slici i dobroj montaì nego ranije... To je bila moja sre}a, a {to te ne ubije, to te oja~a.

Rekli ste da ste imali podr{ku FranjeTu|mana, ali Va{oj karijeri na HTV-u nijesmetao ni dolazak na vlast koalicije na~elu sa SDP-ovim premijerom IvicomRa~anom?

Politi~ki magazin na HTV-u dobio sam2001. godine, godinu dana po{to je pobijedila Ra~anova koalicija, a uvijek samimao temu iz BiH i temu iz dijaspore. Naime, pod Tu|manom je 50 posto programa ~inilaBiH i dijaspora, a onda je do{lo do jednog preokreta koji niko nije naredio, ali sunovinari shvatili {ta nova vlast èli i prestalisu o tome kompletno izvje{tavati. Ja sam toradio u Brisanom prostoru. Onda bi mi

do{ao generalni Mirko Gali} s pitanjem za{tovu~em vraga za rep. Ja sam mu odgovorio,Mirko, zato {to cijela televizija nema nijednuemisiju u kojoj se spominje BiH i dijaspora.Koliko god da je bilo [irokog Brijega,

Gruda, Posu{ja..., u prvih 8, 9 goHrvatske mi ta mjesta nikada nismo vi Ne idem da revidiram politiku, idemvidim {ta je to tamo. Svi znaju za [(Gojko [u{ak), za Bobana (Mato Bobtamo ovo, tamo ono, a kako izgleda Hgovina i mjesta u Hercegovini niko pnema. Isto je i sa dijasporom. Dakle, nse ritao protiv struje, nego sam se pitaonema, a {ta to ljude zanima.

RED RAD DISCIPLINAVlast i medij, odnosno vlast i od

prema medijskim slobodama?Vlast je danas puno vi{e pod pritis

nego {to je bila u vrijeme JugoslavijJugoslaviji, jedino poslije usta promjena, recimo 74. godine ima privilegiju da ako si u sva|i sa vlastim

svojoj republici, onda obi~no izgubi{novinarsku poziciju, nitko te ba{ braniti, ali moè{ oti}i i pisati u drrepublici i to je bio neki spasonosni v Nije bilo me|unarodnog pritiska, jeJugoslavija bila favorit zemlja, a i bojase ako izvr{e pritisak, da bi represija m biti jo{ gora. Danas, me|utim, sve vladràve su slabe pod uticajem AmeEurope i me|unarodnih centara mo}i i zti neko napravi demonstracije i o pobunu protiv gu{enja medijskih sloDakle, evidentnog gu{enja medijsloboda nema, ali ima prikrivenog. To

vje~na borba izme|u vlasti i medija. Saima nekih fenomena. Kako se vmijenjaju, kontinuitet napada na jstrukturu vlasti jenjava, a javljaju se drugi koji napadaju tu istu vlast. Iz svese dalo zaklju~iti da su i medijski djelati koji imaju u najmanju ruku ideolo{interesnu percepciju vlasti.

Ono {to se nekad zvalo tablonovinarstvo sada postaje uobi~ajna novska praksa. Kako to komentari{ete?

Tabloidno novinarstvo uvijek je postoPrije rata AS je bio najtira`niji. Ka


Po dolasku u Hrvatsku moj najve}iproblem je bio u obja{njavanju moghrvatstva. Ljudi bi me pozvali na ve~eru ipo~eli da prozivaju u smislu kako sam jaSrbin do{ao u Hrvatsku. Onda bih im jarekao da nisam Srbin nego sam Hrvatro|en u Zagrebu. Od nas 10 za stolom,mo`da su ~etvorica ro|ena u Zagrebu.Onda bih postavio pitanje kome su

roditelji Hrvati i od ~etvorice otpao bi j jedan. Onda bih postavio pitanje komesu djed i baka Hrvati i kome supradjedovi Hrvati i tu bi pri~a prestala,kao i svako drugo obja{njavanje iubje|ivanje. Onda bi pisali kako GoranMili} hrvatuje {to je izazivalo kontrareak-ciju, a ovi liberalniji su po~eli okretatiglavu od mene.

MAMA TATA DJEDA I PRADJEDA

Dokazivanje hrvatstva u tekimvremenima


Sretnepredstoje}eblagdanei uspje{nunovu 2016. godinu


20/68SLOBODNA BOSNA I 31.12.20120


Oslobo|enje moglo sti}i AS, pla}e novinara,ìvot uop}e? AS se ~itao od prve do zadnjestrane i ~itao se cijeli tjedan. A Oslobo|enje...

recite mi ko je pro~itao dvije strane okonferenciji nesvrstanih osim onih koji sumorali. Dakle, uvijek je bilo tabloidnognovinstva, ali za pametne ljude koji se bavenovinarstvom, za ljude od ideja, za ljude kojiznaju tuma~iti i prepoznati {ta je vijest kojazanima veliki broj ljudi, to nije problem. To nemoè onaj koji se igra novinarstva na portalima. Pravilo je da {to je ne{to tira`nijeda je povr{nije. Dakle, internet je najra{ireniji,ali je najpovr{niji jer iza tih portala i vijestiuglavnom stoje pojedinci. Slijedi televizijakoja jeste povr{na, ali manje od interneta.Dnevne novine su analiti~nije od TV-a, ali

publika je ograni~ena, odnosno naknada jemanja. âsopisi su na kraju reda, a poslije~asopisa do|u knjige koje su najanaliti~nije,najozbiljnije, ali se prodaju u 500 primjeraka.

U BiH i regiji danas su prisutnesvjetske medijske kompanije. Koliko oneoboga}uju medijski prostor, a koliko suzapravo nelojalna konkurencija lokalnimmedijskim ku}ama s obzirom na budètkojim raspolaù?

Strani mediji oboga}uju prostor i jesu

konkurencija. A kad stranci uzmu razra|ene medije pa ih naprave lokalnacionalnim u Srbiji i nekim drudràvama, to je po meni legitimno. Ako pitate za Al Jazeeru, vijesti i dokumen program su javni servis, odnosno t besplatno. Ono {to je nekad bila drtelevizija kad nije bilo reklama, to je danJazeera. Ono gdje Al Jazeera finansdjeluje, to je 20 sportskih kanala. Otkupmno{tvo svjetskih prvenstava i takmi~eraznim sportovima. Primjera radi, oni strì{noj cijeni otkupili prava prenosa francuske nogometne lige, a onda su kParis Saint-Germain (PSG) i doveli ga mnajboljih klubova u Europi. To je jedna neobi~na konstrukcija koja ima i smikona~ni cilj. Dakle, novac se tro{i na parapskog svijeta. Bolje da sredstva tro jednu tako presti`nu televiziju nego dnovac tro{i na oru`je i ratovanje. U konau Al Jazeeri potro{iti pare na glupost, postoji.

Po dolasku, ili bolje re}i po povratku, uSarajevo prije pet godina rekao sam, a isada ponavljam, da jeSenad Avdi}posljednji glavni urednik staroga kova naBalkanu. Dakle, to je ono ~ega se sje}amiz jednog muzeja novinarstva u zapadnojAustraliji, ali takvi su bili gloduri i kada sam ja po~eo s novinarstvom 1970. godine. UAvdi}evoj Slobodnoj Bosni pi{e sedinami~no, svjeè, za moj ukus malopreo{tro, za europske standarde tako|e je

malo too much {to bi rekli Englezi, ali otome }emo razmi{ljati kad BiH u|e u EU.Teme su raznovrsne, ba{ raznovrsne,tjednik je zanimljivo prelomljen i ilustriran.Sadràjno, u dobroj kombinaciji va`nostinekih vijesti ili procesa i zanimljivosti kojenemaju trajnu vrijednost, ali privla~e~itatelje. Sve u svemu, publika koja vjerujeSlobodnoj Bosni, ili joj ve}inu vjeruje, imapro~itati u tom tjedniku vi{e nego uusporedivim publikacijama u BiH.

SLOBODNA BOSNA

Senad Avdi je posljednji glavniurednik staroga kova na Balkanu,on, nesretnik, zbilja vjeruje u onoo emu pie

LICE SA NASLOVNICEGoran Mili} bio je direktor i urednik brojnihmedijskih ku}a uklju~uju}i TV Beograd,Yutel, HTV, vodio je i ure|ivao vi{e od tisu}utelevizijskih dnevnika, a autor je preko 120dokumentarnih i putopisnih emisija


21/68


22/68


23/68


24/68


25/68

U godini iza nas, Raiffeisen banka je ponudilanove proizvode svojim klijentima?

Uzimaju}i u obzir da se potrebe i navike klijenataubrzano mijenjaju, nastojimo pratiti trendove i prilago|avatiih potrebama na{eg trì{ta te smo u skladu s tim unaprijediliponudu na{ih karti~nih proizvoda karticama za beskontakt-no pla}anje. Spomenuo bih i da smo ove godine unaprijediliusluge Internet i mobilnog bankarstva ~ija je svrha, izme|uostalog, da klijentima omogu}e lak{e poslovanje s obziromda mnogi klijenti mo`da nisu u mogu}nosti posjetitiposlovnice Banke, bilo da su ograni~eni radnim vremenomili mjestom stanovanja, te im ove osluge omogu}avaju daimaju uvid u svoje ra~une i obave transakcije putemmobilnog telefona ili interneta. Korisnici Internet bankarstvaRaiffeisen banke mogu na jednostavan na~in putem ovogservisa aplicirati za kreditnu karticu ili kredit.

Raiffeisen grupacija je jedna od kompanija nana{em trì{tu koja djeluje u skladu sa strategijomodrìvosti koja podrazumijeva dru{tveno odgovornoposlovanje. Za predstoje}e praznike podràli steudruènja iz segmenta humanitarnog djelovanja.

Raiffeisen Grupacija, kao internacionalna kompanija,svoje poslovanje temelji na strategiji odrìvosti koja jeneizostavan dio poslovnih aktivnosti Grupacije te obuhvataekonomski, dru{tveni i okoli{ni aspekt. U okviru dru{tveneodgovornosti, kontinuirano podràvamo projekte kroz na{ustrategiju za sponzorstva i donacije s fokusom na djecu,osobe pod starateljstvom i osobe s posebnim potrebama, aRaiffeisen banka u BiH svake godine izdvoji zna~ajnasredstva za podr{ku projekata u skladu sa svojomstrategijom odrìvosti.

Posljednjih deset godina realizujemo projekat donacijapovodom vjerskih i novogodi{njih praznika u okviru kojegsredstva namijenjena ogla{avanju i slanju printanih ~estitkiklijentima usmjeravamo udruènjima iz segmenta humani-tarnog djelovanja. Ove godine Banka je podràla 6udruènja u îtluku, êli}u, Modri~i, Banjoj Luci i Sarajevu.

Tako|er, svake godine sredstva od nabavke i slanja~estitki klijentima povodom Svjetskog dana {tednjeusmjeravamo u opremanje dje~ijih Rafa @irafa igrali{ta uvrti}ima {irom zemlje te na taj na~in obiljeàvamo taj datum.Pored toga, Banka jednom godi{nje raspisuje Javni konkurskoji je fokusiran na projekte podr{ke djeci a iz oblastihumanitarnog djelovanja, obrazovanja, kulture, sporta iekologije.

Podràvamo i kulturne i edukativne projekte poput KidsFestivala, Sarajevo Film Festivala, te RaiffeisenGALERIJE koji se realizuje u saradnji sa Akademijom likovnihumjetnosti.

Napomenuo bih i da ve} dugi niz godina podràvamo radhumanitarnih organizacija poput SUMERA i Srce za djecukoja boluju od raka. Banka na razli~ite na~ine pomaè radudruènja Srce za djecu koja boluju od raka, a ponosnismo da smo u novembru ove godine pokrenuli inicijativu zapomo} ovom Udruènju za opremanje Roditeljske ku}e tesu uposlenici Banke prikupili zna~ajnu koli~inu posteljine,dekica, slikovnica, knjiga i igra~aka. Svrha Roditeljskeku}e u Sarajevu jesmje{taj roditelja i djece oboljelih odmalignih oboljenja tokom lije~enja koji dolaze izvan Kantona

Sarajevo.Dodao bih i da uposlenici Banke aktivno u~estvuj

volonterskim aktivnostima u okviru projektaH. Stepic CEEfondacije kroz donaciju {kolske opreme i nastavpomagala {kolama u Bosni i Hercegovini. Kada govorivolonterskim aktivnostima uposlenika koje daju doprfinansijskoj podr{ci koju Banka kao institucija izdspomenuo bih i da je menad`ment Raiffeisen banke, okviru godi{njeg team building druènja organizoure|enje dvori{ta vrti}a [areni voz u Sarajevu te spredstavnici Banke ofarbali ogradu koja okruùje vrtzajedno sa grupom mali{ana iz vrti}a zasadili nekolstabala drve}a.

Iskoristio bih ovu priliku i da se zahvalim na{im klijen{to su nam ukazali svoje povjerenje uzimaju}i u obzir daaktivnosti u okviru strategije odrìvosti Banke zajednrezultat na{ih klijenata i nas.

[ta }e obiljeìti aktivnosti Raiffeisen banke u2016.?

Ono {to sa sigurno{}u mogu re}i jeste da }emo nastavslijediti na{u dosada{nju strategiju orijentacije ka klijetrude}i se da ponudimo odli~an kvalitet usluga, karaznovrstan broj inovativnih proizvoda, te opravdapovjerenje na{ih klijenata. I dalje }emo biti aktivnkreditiranju s obzirom da je na{e dugoro~no strate{opredjeljenje biti pouzdana finansijska institucija kposebnu pa`nju vodi o finansijskim potrebama klijenata.

INTERVJU SA KARLHEINZOM DOBNIGGOM,PREDSJEDNIKOM UPRAVE RAIFFEISEN BANKE U

Karlheinz Dobnigg, predsjednik Uprave RB


26/68

I, kao da je to potpuno normalno, poredala sam na sto ispred nje tridiktafona. Dva su bila standardneveli~ine ali tre}i, koji je datirao jo{ od prije rata i za koji sam bila najvi{e

vezana (nikad me nije iznevjerio), izgledao je poput omanje kutije za cipele. Ispredsebe sam bri`ljivo postavila i dva fotoapa-rata. Ba{ ste se naoruàli, s osmijehom jeodmjeravala moju opremu. O~igledno snamjerom da me opusti, ispri~ala mi je da je prije nekoliko dana dala intervju britanskom novinaru, koji je nakon {to je

stigao u London, shvatio da diktafon nijezabilje io razgovor. Bila sam malo posramljena zbog pretjeranog opreza nakoji je {aljivo ukazivala, ali nisamustuknula. Poku{avala sam opravdati {to }una record ipak pritisnuti sva tri dugmeta:Ovo je za Slobodnu Bosnu jako vaànintervju, ne smijem ni pomisliti {ta bi miurednik rekao da mu kaèm da sam obavilaintervju, ali da nemam tonski snimak.

To je prvi intervju koji je Gabrielle KirkMcDonald, netom imenovana predsjednicaHa{kog suda, dala za medij iz Bosne iHercegovine. Bilo je to u decembru 1997.,mjesec dana nakon njenog imenovanja.Sje}am se da sam bila jako ponosna {to sam prva iz Bosne i Hercegovina dobila termin zaintervju. Imala sam osje}aj da sam svimaispred nosaugrabila ekskluzivu.Kasnije samsaznala da prije mene nijedan od bh. novinaraintervju sa predsjednicom suda nije ni traìo.

MENE TJERA NEKI HAAGTribunal je tada djelovao nepristupa~no,

kao neki izmje{teni entitet u Haagu. Sasvega nekoliko uhap{enih, nije mnogo niobe}avao. Hap{enju R adovana Karadì}aiRatka Mladi}anadali su se rijetki optimisti.Realisti su Sud nazivali tigrom od papira institucijom bez resursa i, {to je jo{va`nije, bez podr{ke i konsenzusa me|una-rodne zajednice po pitanju hap{enjaoptuènih ratnih zlo~inaca.

No onima koji su de{avanja u Ha{komsudu pratili pa`ljivije, nije promaklo da suse, od osnivanja 1993. pa do decembra1997., kada je nova predsjednica, ameri~kasutkinja McDonald dala intervju zaSlobodnu Bosnu, neke stvari ipak pomjerale.

McDonaldova je u Haag stigla 199timu od prvih jedanaest me|unarodsudija. Tokom razgovora prisjetila s po~etaka: praznih hodnika; nenamje{kancelarija; prvih sastanaka koji sodràvali u salama u kojima nisu imadovoljno stolica. Ne pretjerujem, stvanismo imali ni dovoljno stolica , ponov je.

Te prve godine ku}enja Ha{tribunala, budèt je bio smije{nih 276dolara. Svaka ozbiljnija me|unaronevladina organizacija koja se baljudskim pravima u biv{oj Jugoslavraspolagala je daleko ve}im sredstnego pompezno najavljivani prvi mnarodni krivi~ni sud za ratne zlo~ine n Nirnberga.

Tri godine kasnije, McDonaldova jenova predsjednica te iste institucije koraspolagati budètom od skoro 65 miameri~kih dolara. U biografiju je usupisati i prvu, historijsku presudu Hasuda. Bio je to slu~aj Tadi}u kojem je b predsjedavaju}a Sudskog vije}a.

Presuda Tadi}u, koji je osu|en zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injenteritoriji op}ine Prijedor, bila je zna~ajTribunal po mnogo osnova. Puspostavljanja me|unarodnopravnih prdana, Sud u koji su mnogi sum potvrdio je da ima kapacitet da zsudski proces i donese presudu. Za BoHercegovinu, bio je to slu~aj preko kojnaziralo da }e pravda po~eti da stiè ina samom vrhu piramide komanodgovornosti. Presuda Tadi}u rat u BHercegovini okarakterisala je kao me|udravni sukob. McDonaldova je viddovoljno dokaza da je rat vo|en



Pi{e: EDINA BE]IREVI]

Viegodinja novinarka SB, danas ugledna profesorica i autorica vanih knjigradova o ratnim zloinima, prva nezavisna izvjestiteljica iz Tribunala u Haagu

samo za jubilarni broj naeg lista prisjea se pionirskih dana svog izvjetavasa Meunarodnog suda za ratne zloine

KAKO SMO OTKRILI HAAG?Kada mi je tuìteljica Louise Arbourrekla da }e podi}i optu`nice protiv

Milo{evi}a i Tu|mana, bio je to

svjetski ekskluziv!


27/68

Beograda. Nije dovoljno ofarbati tenkoveiz zelene u plavu boju, rekla mi je.

Od tog intervjua pro{lo je osamnaestgodina. Tada nisam mogla ni zamisliti da }e~etiri godine koje sam provela u SlobodnojBosni - tokom kojih sam uglavnom bilafokusirana na Ha{ki tribunal, usmjeritimoju karijeru u tolikoj mjeri. Temenovinarskih pri~a ~esto odre|uju urednici.Tako je, barem u po~etku, bilo i u momslu~aju. Ne mogu re}i da sam tom zadatku pristupila s entuzijazmom.

Direktno izvje{tavanje i intervjui bili suva`ni za razumijevanje rada Suda, zaupoznavanje sa procedurama, pravilima i praksom. U to vrijeme novinari u sudnici bili su prili~no rijetki, {to je svakakoolak{avalo kontakt sa zvani~nim kanalima,ali i sa izvorima koji su bili spremni zaoff the record razgovore. Osim rijetkih

agencijskih novinara, niko nije pokazozbiljniji interes za Haag. Znam da su prvim posjetama razo~aravala prmjesta u sudnici namijenjena publnovinarima. Slu{ati svjedo~enja uìvo je uznemiravaju}e, tu`no, psihi~ki vezahtjevno. Stalno sam imala èlju pobjegnem, da ne slu{am, da izaberemlak{e teme o kojima }u pisati.

Putovanjima u Haag nisam se radoI mada je urednik Senad Avdi}insistirao budem na licu mjesta kad god nam budèt dozvoljavao, to za ozbiljno praha{kih procesa nije bilo dovoljno. Msmo na}i na~ina da sudske procese pri iz Sarajeva.

Svaki put kad mla|im kolegicamkolegama obja{njavam prednosti prevanja koje web arhiv Tribunala u posnjih nekoliko godina pruà istraìva~im

31.12.2015. I SLOBODNA BOSNA 2


EKSKLUZIVAIZ VEDRA NEBATo mi je u intervjuu kojisam s njom vodila zaSlobodnu Bosnu10. septembra 1998.godine potvrdila i glavnahaka tuiteljica LouseArbour. Po prvi put je za

Slobodnu Bosnu javnopotvrdila da SlobodanaMiloevia i FranjuTumana dri odgovornimza zloine u Bosni, ali dapriprema procesa protivnjih zahtijeva teak ikompliciran rad i duguistragu. Ostala sam bezdaha


28/68

pra}enje na daljinu, sjetim seMislim da je to bilo u prolje}e 1998. U

redakciju je tokom no}i, jedan od na{ihha{kih izvora faksirao preko 100 stranatranskripta jednog sudskog procesa koji je bio u toku. Papira je nestalo, a narednih150 strana sporo je prolazilo jo{ nekolikosati kada smo ujutru dodali papira. Faksma{ine iz 1998. i ove sad ne mogu se ni porediti. I dok su kolege uz smijeh razgrtalemetre spiralnih stranica koje su zakr~ileulaz u redakciju, ja sam poku{avala darije{im nered uz pomo} makaza i heftarice.

Dubinski interes za analizu ha{kih procesa razvila sam upravo ~itanjem tih blijedih stranica transkripta koje su stizalefaxom. U sudnici, slu{aju}i svjedoke, rat jezvu~ao kao sada{njost. Transkripti su mi pruàli distancu i mogu}nost da ratdoìvljavam kao pro{lost, ne tako davnu,ali ipak pro{lost. Danas, kad pretraùjemICTY web stranicu na kojoj je ve}godinama sve pregledno i pedantnosloèno, sa nostalgijom se sjetim vremenakad sam ha{ke transkripte analiziralapje{ke. Ispitivanja i kontraispitivanjasvjedoka, dokumenti koji su se uvodili udokaze tokom procesa... pri~ali su pri~u islagali mozaik ratne historije Bosne iHercegovine i biv{e Jugoslavije.

MALO MA[TE NATA[TE Na~in vo|enja procesa za nièrangirane

optuènike sve vi{e je ukazivao na to datuìla{tvo ide ka tome da podigne optu`nice protiv najodgovornijih, protiv onih zbogkojih je Tribunal inicijalno i osnovan.

To mi je u intervjuu koji sam s njomvodila za Slobodnu Bosnu 10. septembra1998. godine potvrdila i glavna ha{katuìteljica Louse Arbour.Po prvi put je zaSlobodnu Bosnu javno potvrdila daSlobodana Milo{evi}ai Franju Tu|manadrì odgovornim za zlo~ine u Bosni, ali da priprema procesa protiv njih zahtijeva teàk i kompliciran rad i dugu istragu. Ostala sam bez daha. Objasnila mi je da je ono {to se javnosti ~ini jasno, nije lako dokazati predme|unarodnim sudom, koji je za dokaziva-nje komandne odgovornosti imao izuzetnovisoke standarde. Budite strpljivi, to }e se

desiti, uz osmijeh mi je rekla dok smo se pozdravljale.I taj sam intervju snimila na dva

diktafona. Onaj tre}i - veli~ine omanjekutije za cipele, nakon intervjua sa predsjednicom McDonald ipak vi{e nisamkoristila. Iza{la sam ispred Suda i provjerilatonske snimke na oba diktafona. Bili su uredu. Poùrila sam da {to prije stignem uhotelsku sobu i po~nem skidati transkript. Nisam vjerovala da imam najavu optu`nica protiv Milo{evi}a i Tu|mana. Te no}i oduzbu|enja nisam mogla zaspati.

Ponovno sam tuìteljicu Arbour srela u

martu 1999., na samom po~etku NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Rekla mi jeda je njen ured tih dana bio zatrpandokumentacijom koja je stizala odobavje{tajnih slu`bi zapadnih zemalja sadokazima protiv Slobodana Milo{evi}a.Dokaza koje su do intervencije odbijali daisporu~e. Arbourova je bila svjesna te politi~ke igre, ali ju je iskoristila. Optu`nicu protiv Milo{evi}a podigla je 22. maja 1999.,samo za zlo~ine na Kosovu. Bila je to prvaoptu`nica u povijesti pred me|unarodnimsudom protiv predsjednika suverene dràve.Savjet sigurnosti je dva mjeseca kasnije saàljenjem prihva-tio ostavku LouiseArbour. Godinu i po nakon {to jenapustila ured,uslijedila su pro{i-renja optu`nice zaHrvatsku i Bosnu iHercegovinu.

U godinamakoje su uslijedile,nakon {to sam prestala raditi zaSlobodnu Bosnu,

preko nekih dru-gih poslova, upo-znala sam zna-~ajan broj ha{kihsudija, tuìtelja iistra itelja. Bilo jeto {areno dru{tvo- od me|unarod-nom pravu pre-danih bes prijekor-nih profesionalacado onih koji surad u Tribunaludoìvljavali samo

kao stepenicu za dalju karijeru.Susreti sa Gabrielle Kirk McDonal

Louise Arbour ostali su ipak najupe~atu mom sje}anju. U razgovorima su jstavljale do znanja da su prisiljeneoperiraju u sivoj zoni razli~itih politinteresa koji su se prelamali preko Hatribunala. Ali one su pripadale onom svjetske pravne elite koja je dràlamoralnog integriteta. Izazovi su ogromni, ali meni se ~inilo da su davaod sebe da se u Ha{kom tribunalu prime|unarodnog humanitarnog pravaotu|e od pravde za `rtve.




29/68


30/68

Polaze}i od zakonskih nadle`nosti, Agencija je u2015. godini u potpunosti izvr{ila planiraneaktivnosti sukladno Programu rada za 2015. godinu,

usvojenim od strane Upravnog odbora Agencije,kao i prema prioritetima u vr{enju supervizorskefunkcije, uz uvaàvanje izmijenjenih okolnosti kojenisu mogle biti predvi|ene u razdoblju planiranjaaktivnosti.

S ciljem odràvanja sistemske stabilnosti,Agencija je kontinuirano analizirala stanje u banka-ma, MKO i leasing dru{tvima u FBiH, vr{ila plani-rane kontrole i poduzimala adekvatne korektivne idruge mjere, sukladno zakonskim ovlastima, ovisnoo opsegu i prirodi utvr|enih neuskla|enosti,nepravilnosti i slabosti.

Poslovanje bankarskog sektora ve} nekolikogodina odvija se u nepovoljnom okruènju i podutjecajem posljedica financijske i ekonomske krize,pa je tako i u ovoj godini ostvaren neznatan kreditnirast. Likvidnost bankarskog sektora je bila na zado-voljavaju}oj razini, ali je problem nepovoljne ro~ne isektorske strukture izvora, primarno depozita, i daljeevidentan kod jednog broja banaka, kao i trendrasta dospjelih potraìvanja, {to pove}ava riziklikvidnosti i zahtijeva poja~an nadzor ovog segmen-ta kod tih banaka.

Polaze}i od novog globalnog regulatornog okvirai me|unarodnih standarda, unaprije|en je postoje}iregulatorni okvir za poslovanje i nadzor banaka uFBiH, ~ijom je primjenom dostignuta zavidna razinastabilnosti i sigurnosti bankarskog sektora, {to jeocjena i relevantnih me|unarodnih institucija.

U segmentu poslova razvoja u Agenciji nastavljen je rad i koordinacija aktivnosti na implementacijiStrategije za implementaciju Bazela III, te su inten-zivirane aktivnosti na pripremi nove bankarske regu-

lative, u cilju uskla|ivanja s europskim pravnim okrom i me|unarodnim standardima, o~uvanja finacijske stabilnosti, te prevencije bankarskih kriz

uspostavljanja mehanizma za oporavak, odnosnrje{avanje problema u bankama.

Vezano za poslovanje mikrokreditnog sektoraFBiH tijekom 2015. godine izvr{enim kontrolkonstatirano je unapre|enje sustava internih kontrola, poslovne prakse i procesa, kao i procesa naplatkredita, {to se reflektira na financijsku disciplinu jenata i rezultate poslovanja mikrokreditnog sektou FBiH.

Vezano za nadzor leasing dru{tava u FBiHizvr{ene su aktivnosti u cilju daljnjeg unapre|ensigurnosti poslovanja leasing sektora, kao zna~ajne aktivnosti u pogledu izmjena i dopuregulatornog okvira leasing dru{tava.

I u ovoj godini vr{ena je kontrola obavljamjenja~kih poslova i kontrola deviznog poslovan

Izvr{ene su i sve potrebne aktivnosti u segmenpravne podr{ke funkciji supervizije banaka, MKleasing dru{tava, kroz sudjelovanje u postupcimdono{enja prijedloga zakona vezano za raAgencije, banaka, MKO i lizing dru{tava, proppodzakonskih akata Agencije kojima se regulira rAgencije i institucija koje nadzire, izdavanje i odmanje dozvola i suglasnosti iz oblasti bankarstvrje{avanje prigovora i pritu`bi klijenata na rad intucija pod nadzorom Agencije, zastupanje Agencu sudskim sporovima, te rje{avanje drugih pravnpitanja iz nadle`nosti Agencije.

Zna~ajne su i me|unarodne aktivnosti Agencijkoje su se odvijale u suradnji sa CBBiH i ABRS-u okviru kojih je nastavljena suradnja s me|unaronim financijskim institucijama, a naro~ito MMF

AKTIVNOSTI AGENCIJE ZA BANKARSTVO FEDERACIJE BiH U 2015.GODINI


31/68

Svjetskom bankom, EBRD-om i drugim, kao i bilat-eralna suradnja s bankarskim regulatornim organi-ma drugih dràva, a naro~ito onima u kojima jesjedi{te bankarskih grupacija prisutnih u FBiH, a sves ciljem ja~anja kapaciteta za efikasnu superviziju.

U tu svrhu su potpisani MoU sa FMA- austrijskimbankarskim supervizorom, Narodnom bankomAustrije i Ministarstvom financija Austrije kao i saEBA-om, a koji }e osigurati jo{ ja~u i kvalitetnijusuradnju i superviziju institucija koje Agencijanadzire.

Kao regulatorna, samostalna, neprofitna institucija FBiH, Agencija je sve aktivnosti iz svojenadle`nosti financirala isklju~ivo iz vlastitih sredsta-va, odnosno iz osnove naknada za izdavanjedozvola i za nadzor poslovanja banaka, MKO i leasingdru{tava u FBiH i drugih prihoda. Sredstva poosnovi izre~enih nov~anih kazni za prekr{aje kojesu u~inile banke, MKO i leasing dru{tva u FBiH,odnosno odgovorne osobe u istim, u cijelosti seupla}uju u prora~un FBiH.

U 2015.godini Agencija je svoje aktivnosti usmje-rila i na rje{avanje problema kredita vezanih za val-utnu kaluzulu u CHF-u.

Ovaj problem je prisutan ve} nekoliko godina.Agencija se uklju~ila u rje{avanje ovog pitanja uokviru svojih nadle`nosti. Prije svega treba imati uvidu ~injenicu da krediti sa valutnom klauzulom uCHF nisu karakteristi~ni samo za BiH, nego su onizastupljeni u mnogo ve}im udjelima u ostalimeuropskim zemljama. [to se ti~e zastupljenostikredita vezanih za valutnu klauzulu u CHF-u u FBiHsa 30.09.2015.g. njihov udio u ukupnim kreditimaiznosio je svega 1.8 %.

Me|utim, neosporno je da je rast kursa CHF-aizazvao probleme kako korisnicima kredita sa valut-nom klauzulom u CHF-u da uredno servisiraju svojeobveze, tako i banci, jer je do{lo do rasta tro{kovapo osnovu negativnih te~ajnih razlika i po slabojnaplativosti tih kredita. Toga su bile svjesne zemljeokruènja, ali su samo pojedine koristile razli~ita

rje{enja i niti jedno rje{enje nije osporilo zakonitostvalutne kaluzule, niti je primijenilo povratak na prvo-bitni te~aj za sve du`nike.

Prijedlog zakona o konverziji kredita vezanih zavalutnu klauzulu u CHF u KM koji se spominjao nosisa sobom dosta nejasno}a, od otvaranja pitanjaretroaktivne primjene zakona i pravne sigurnosti uzemlji do neravnopravnog poloàja ostalih korisnikakredita vezanih za valutnu klauzulu u EUR-u. Usvakom slu~aju, ukoliko bi do{lo do dono{enjaPrijedloga zakona, trebalo bi prethodno obaviti

stru~nu raspravu i analizu.

Agencija je imala i ima svoj stav u vezi rje{avanjem ovog problema, te iz svoje nadle`noponudila odre|ene regulatorne olak{ice a vodera~una prije svega da olak{icama ne ugrozi finacijsku stabilnost i poslovanje banke kao i sigurnnjenih deponenata i drugih povjerilaca.

Agencija je ugovorne strane upu}ivala i upu}una sporazumno rje{avanje nastalog stanja uobostrano sno{enje tro{kova te~ajnih razlika.

Tako|er, Agencija je rje{enje navedenog problema bazirala na slijede}im principima:

- Konverzija postoje}ih kredita u valutnoj klauu CHF-u u kredite sa valutnom klauzulom u EURKM, a po uvjetima za ovu vrstu kredita;

- dijeljenje gubitka izme|u komitenta i banke, olak{ice koje mogu da ponude zakonodavni, izvri regulatorni organi u zemlji;

- definirati koje kategorije komitenata mogu pticipirati u nevedenom modelu rje{avanja konverkredita u valutnoj klauzuli u CHF-u, da li npr. sastanovni{tvo ~iji originalno odobreni iznos ne preiznos kredita u skladu sa Zakonom o za{titi koriska financijskih usluga (150 tisu}a KM) kastanovni{tvo koje je koristilo kredite za rje{avasvog stambenog pitanja. Ovo bi obuhvatilo najvbroj korisnika kredita preko 90%. Dakle, rje{enjse odnosilo samo na postoje}e kreditne partistanovni{tva, a ne na one koji su do sada na nekna~in rije{ili navedeno pitanje kao i ne na one ksu navedene kredite koristili za svoje poslovaktivnosti.

- ponu|eno rje{enje trebalo bi biti takvo da otplta kredita bude prilago|ena postoje}im financijskmogu}nostima komitenata koji koriste navedemodele konverzije kredita i dijeljenja gubitka. Znda su banke osim prihva}anja da snose teret dijelj-nja gubitka po osnovu te~ajnih razlika sa komitema, spremne da komitentima ponude i drugolak{ice tipa produènja roka otplate kredita, otp

dijela kamate i dr.-Ponu|eno rje{enje mora biti takvo da ne ugro

financijsku stabilnost i poslovanje banke kao i sig-nost njenih deponenata i drugih povjerilaca.

Za kraj, iskreno se nadamo da }e se ovo pitanjodnosno ovaj problem uskoro privesti kraju a obostranu korist i komitenata i banaka koje odobravale kredite vezane za valutnu klauzuluCHF-u jer, {to je vrlo bitno, dobra volja za rje{av je problema postoji.


32/68

Povodom jubileja - hiljaditi broj, upu}ujem najiskrenije ~eRedakciji nezavisne informativne revije Slobodna Bosna.Slobodna Bosna je dala veliki doprinos i neizbrisivi trag u novina

profesiji, objektivnom i nezavisnom izvje{tavanju.Ovaj jubilej je veliki podsticaj da nastavite istinito i nepristizvje{tavati o aktuelnim doga|ajima u bh. dru{tvu i svijetu.

@elim vam puno uspjeha i jo{ mnogo ovakvih jubileja u budu}n

Aljo{a ^ampar

Federalni ministar unutra{njih poslo

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i HercegovineFederalno ministarstvo unutra{njih poslov


33/68

Puno zdravlja i srece u Novoj

2016. godini!

Sa vama 20 godina!


34/68

O bojica su, {to bio rekao ovaj na{napa}eni narod, ko lampa!Hvala na pitanju. Ivica [vaboOsim i Bogdan Bo{a Tanjevi}.Filozofi, geostratezi, erudite.

Trenerske i moralne veli~ine. Ni na{hiljaditi broj ne moè pro}i mimo njih. Jer,oni su, jednostavno, nezaobilazni! Ineprolazni. Hiljaditi broj? Ma{ala , veliBo{a. Dok [vabo kaè na{em prijatelju,operskom pjeva~u i oficiru za vezu

Slobodne Bosne sa porodicom Osim, Ivici[ari}u, da upita njegovu suprugu Asimukako igra njihov sin Amar, trener katarskogAl-Kharitiyatha , u gostima. [ari} je to ve}vidio na mobitelu: pobijedio je 3:2!Razgovor moè po~eti.

NIJE @AL VE] SINDROMKako biste ocijenili ovih dvadeset

sportskih godina u na{oj dràvi, koliko iSlobodna Bosna postoji, gdje smo bilikvalitetni, a gdje smo, pak, zakazali?

OSIM:Da ne bi sporta, niko ne bi

znao za nas! Ali, ovi to jo{ neznaju. Ovi {to vode dràvu. Oni to bagateli{u, j... se njih. Va`no je da imajumercedese. A, prije je od toga ìvio cijeliistok... Cijela ~uvena isto~na Evropa,demokratska, s lancima oko njihovihnogu. Sport je bio glavni nosilac svega,godinama. Isto~na Njema~ka je bila poznatija po atleti~arima nego po bilo ~emudrugom. Pa, evo, i mi... Nek Amel Tukaistr~i jo{ jednu dobru trku, ispa{}e i da smotrka~i! Kakvi Kenijci?1. I nismo mi ne{to puno zakazali, ne bih ja na sve ove prethod-ne godine gledao kao na neuspje{ne.


Tisu}a, hiljada, milja...To su moralne, obrazovane, taktine, nekad skeptine a nekad optimistine,veliine svjetskog kalibra:IVICA VABO OSIMi BOGDAN BOA TANJEVI;

dva sportska klasika, dakle, govore za jubilarni broj Slobodne Bosne

IVICA OSIM I BOGDAN TANJEVI],

DVA BARDA RO\ENA

Ivica Osim: Da nema sporta,niko ne bi znao za nas!

PARALEL SLALOM KROSPORT U BiH

Razgovarao:DINO BAJRAMOVI]Foto:MARIO ILIÎ]


35/68

Ustvari, situacija je takva da, jednostavno,zakaè glava nekom igra~u, a niko ne zna{ta je. To je ve} sindrom postao. Neki dansam sjedio s nekim, pa mi govori da postojiàl {to nismo oti{li naEvropsko prvenstvo u fudbalu. Rekoh, nije to àl, ve} sindrom,kakav àl.

TANJEVI]:Budu}i da je na{adràva nejedin-stvena, nije mogla da se odupre ostalimdràvama nastalim raspadom biv{eJugoslavije. Bio je veliki odliv igra~a usvim sportovima. Upravo je iz Bosne iHercegovine najvi{e prebjega u drugerepublike biv{e domovine. To je ve} jednavelika rana, pa ja tako bila i smanjenamogu}nost za ostvarivanje velikih rezultata

{to se ti~e dràvnih timova. Kad bi se sad pravili neki obra~uni, ko je gdje ro|en, koobjektivno pripada dràvi Bosni iHercegovini, i u ko{arci i u fudbalu, dvanajinteresantnija i najpopularnija sportakod nas, do{li bi, sigurno, do velikog broja,kako maloprije rekoh - prebjega... Samou ko{arci to je 107 igra~a! Istina, ovaj bi podatak trebalo provjeriti kod HarunaMahmutovi}a, generalnog sekretaraKo{arka{kog saveza BiH . Za fudbal nemam takve podatke, ali znam da su de{avanjaidenti~na.

OSIM:Ma, ne znam, propustili smo puno toga. Dok smo miratovali i tugovali, ovi drugi su oti{linaprijed. A mi to ne vidimo, ne priznajemo.

Mi smo ono {to su Srbi - nebeski nSvaki poraz nam je tragedija, a pobje Ne znamo ni mi sami. Ima Srba, {to kasvugdje, ali ima i nas. Proplivali s jebiga. Ali, ne moète nikoga okrivitikad nekoga okrivljuje{, onda traì{ izg[teta! [teta ove generacije fudbalera, kvodi Mehmed Ba`darevi}. Ta generacija propala skroz, na ra~un ovih nutakmica, pobjeda - poraz. A mi uvna|emo neku utakmicu da se na nizvadimo . Jedino {to je odlazak naSvjetsk prvenstvo u Brazili bio satisfakcija. Alsve nas, ne samo za njih.

TANJEVI]:Dakle, u svim tte{kim uslovimizrastanja, obnove ekonomije koja

naravno, uvijek mnogo pre~a od sporrezultata, ìvotne svakodnevnice ljodlaska na posao, ili ne odlaska, podidjece, {kolovanja djece, {kolstva genezdravstva i svega drugog ispred ovogsmo mi zvali zajedni~ka potro{njaluksuz ìvljenja, smanjena je mogu} postizanja ve}ih rezultata. Ipak, i u taozbiljno te{koj situaciji, teòj nego {todrugim ex-jugoslovenskim republik postignuto je niz jako kvalitetnih rezu

Naprimjer, ovo {to se desilo ljetos, kana{i kadeti postali evropski prvako{arci, kada sam i ja bio u masi od 60ljudi koja ih je do~ekala uTitovoj uliciSarajevu, zaista je fantasti~no! Ali, rezi fudbalske i ko{arka{ke i rukometreprezentacije, a naravno i rezuatleti~ara Amela Tuke, daleko su iznobjektivnog stanja u dràvi BosnHercegovini. U bilo kom sektUglavnom, moja ocjena je vi{e n pozitivna!

Naravno da uvijek moè bolje...

koliko je moglo biti bolje?

TANJEVI]:Da postoji jedve}a privrènosvih onih koji se mogu smatrati gra|anBosne i Hercegovine, bez obzirakoli~inu paso{a koje imaju, moglo bi b~itavu klasu bolje. Ili mo`da i za dvije bolje.

OSIM:Pa, mo`da si mogao mzaraditi na vremenu. Dagurnuo dva, tri nova igra~a, onda bi mnapravio i novu generaciju. Moga



Bogdan Tanjevi}: Rezultati na{ih sportista dalekosu iznad objektivnog stanja u dràvi Bosni i

Hercegovini


36/68

Ba`darevi} sada komotno ubaciti Duljevi}aiz Sarajeva i \ elmi}aiz @elje , niko mu ne bi ni a rekao. Nije \elmi} ni{ta slabiji odVi{}e, ako nije i bolji. A, {to se ti~eDuljevi}a, kako god, mora{ po{tivati svojuligu.

NEKAD SE DRUKÎJE @IVJELOMISLILO I RADILO

Gdje sjede najve}i krivci za, ipak,lo{e stanje u na{em sportu?

OSIM:Od fudbala sve po~inje. Svi belaji.TANJEVI]:Krivac je, prijesvega, dràva, ne-ma tu nikakve dileme. Dràva, koja je vrlokomplikovana. U svim ostalim dràvamakoje su nastale raspadom Jugoslavije postoji nekakva jedinstvena komanda,vlast, pa se i mnogo lak{e dogovoriti. Mi bi,

kao i oni, trebali imati dràvno ministarstvoza kulturu i sport, koje }e odvajatineophodna sredstva za normalnofunkcionisanje. A, kod nas se jo{ uvijek nezna da li }e selektor ko{arka{kereprezentacije BiH Du{ko Ivanovi}mo}iu}i u hotel i smjestiti se sa reprezentativ-cima, zbog nastalih dugova u nekom prethodnom periodu. Tako ne{to se u

drugim dràvama ne}e desiti.

Dva najpopularnija sporta u BoHercegovini su fudbal i ko{arka. A, linam sve slabije i sve jadnije. Dobro, znda novca nema, ili ga ima nedovoljnoda li je novac, ili, da li uvijek trebaglavni pokreta~?

TANJEVI]:Ko{arka se negod 1991. uvaliu profesionalne sportove. [to je, na na~in, onemogu}ilo klubove da obezbuslove kako bi postali, zahvaljusopstvenom znanju i pameti, prvaci Evkao {to jeBosna bila 1979. godine. mnogo manjim novcima nego {to se duop{te moè pretpostaviti. Kada saberemo i oduzmemo, uzmemo u oodnos cijena, dabogda da je Ko{arkklub Bosna , prvak Evrope, u ono vrijetro{io vi{e od 300.000 maraka godAli, imali smo sistem. Igra~ nije mogdrugi klub pre}i bez ispisnice iz matirepubli~kog ko{arka{kog saveza. Digra~i u inostranstvo nisu mogli da o prije 28. godine. Dakle, ti si na dvrijeme imao talente u svojim rukama. sistem treba mijenjati!

OSIM: Novac bi trebao da bglavni pokreta~. Trebaozapravo, da bude na nivou otalentovanih dje~aka, onoliko kolikima. Bila bi sre}a da je tako. Me|unekada i roditelji polude, djeca poludesamo lovu! I medijima je to interesan Niko nikome ne da, da malo sazrije. Ssvodi na to - daj da ja ugrabim, odm poslije {ta bude! Odliv igra~a je velik je previ{e medijski eksponirano. A, iskgovore}i, ko{arka{i su povezanijfudbalera, jedinstveniji. U fudbaludaleko vi{e ljubomore. Daleko navija~a, ljudi ìve za ne{to. Mgrije{im, a grije{im sigurno, ko{arkipak, neki drugi sport u odnosu na fuintelektualniji. To je jedina sportska grkojoj se treneri druè, razmjenjuju iskuodli~no prate {ta se de{ava u svijetfudbalu svi sve znaju. Jedan od nnajve}ih problema je nesklad izmkoli~ine para koju zara|uju na{i fudba



Iskrene estitke povodom jubilarnog 1.000 broja

Slobodne Bosne vaa

BOGDAN TANJEVI]:Nekada se {kola nijemogla ni otvoriti bez da je imala neku dvoranicuza sport u svom sastavu, ili otvorene tereneza ko{arku, fudbal, ili rukomet. Bila su i ve}a

izdvajanja dràve. Osim {to je ta dràva,

SFRJ, napravila milijarde stanova, napravila je i mnogo sportskih objekata


37/68

onoga {to oni pokazuju na terenu. I jo{, kadsamo malo nau~e jezik, odmah se pona{ajukao da su ro|eni u dràvi u kojoj trenutnoigraju. Recimo, ako su u Francuskoj, pona{aju se kao Charles de Gaulle.

A, {ta bi trebalo promijeniti u na{emodnosu prema sportu, generalno? Mo`da dakrenemo od onog nukleusa iz, da takokaèm, socijalisti~kog obrazovanja, kada jefizi~ko vaspitanje u osnovnim {kolama bilojedan od najva`nijih predmeta...

OSIM:Treba znati mjeru. O svemuse pri~a, samo se ne pri~a oonome o ~emu bi trebalo. Onaj iza|e sam pred golmana, ne}a da doda, ho}e da postigne gol i bog. A ona dvaBarcelonina dodaju se preko cijelog terena i èle daupravo onaj drugi postigne gol. To kod nasne moè{ vidjeti. Moè{, kad nekogslu~ajnoudari lopta u nogu pa do do|e doonog drugog. Ljudi nisu dobro obavije{teni,ne vide one lijepe stvari. Spomenuli stefizi~ko vaspitanje... A i to zavisi od togakako se profesor postavi. Svi oni koji suonda imali ideja postali su dobri treneri.Ve}ina njih je imala {kolsku naobrazbu,



Da li ste zadovoljni radom una{im nacionalnim savezima?

OSIM:Solidno se radi, nemanikakvih tenzija izme|unas. Evo, ve} skoro dvije godine ja nisamdo{ao u situaciju da se posva|am snekim. U vezi s bilo ~im. Smeta mi kad seneko uhvati da pri~a o fudbalu, a ne zna,nije nikad igrao, nema iskustva. Nekad seneke odluke prebrzo donose. A, akofudbal uspijeva, lak{e je i ìvjeti... Lak{e je do}i u kafanu pa sjesti. Odgovornost jevelika, {to se toga ti~e. Da nam je podi}imedije na nivoFudbalskog saveza BiH,

bilo bi puno lak{e. âk i da se novinaridirektno mije{aju, ako znaju, ako videne{to {to mi ne vidimo, ja nemam ni{ta

protiv. To ti samo moè pomo}i. Ali,nemoj da nam odmaù.

TANJEVI]:Otkako je Ha-run Mahmuto-vi}, kojeg ve} spomenuh, generalnisekretar, Ko{arka{ki savez BiH je mnogodobio. Samo je pitanje koliko Harun moizdurati. Ako mu se ne pomogne, ja vidida }e Harun krepat, a premlad je za to.Jednostavno, morala bi u taj savez do}ineka sredstva od dràve! Da pokrivaju,ako ni{ta drugo, tek osnovne potrebena{ih ko{arka{kih selekcija. Da Harun,Suljo Begovi}, Nata{a i ta ekipa, koja

tamo radi za mizerne plate, ne tro{ienergiju na rezervaciju hotela za ~ijepla}anje na ra~unu nema novca.

VELIKA ODGOVORNOST

Ivica Osim: Smeta mi kad se nekouhvati da pria o fudbalu, a ne zna

STROG I PRAVEDANBogdan Tanjevi}, ~lan svjetske, trenerske elite


38/68


39/68

i Bosna trebala biti, samo da je BiH kao {to je Srbija jedinstvena dràva.

Naravno, ne}emo zanemariti ni drugefudbalske i ko{arka{ke klubove u Bosni iHercegovini. Koji su to pozitivni primjeri?

TANJEVI]:Pozitivni primjerisu Igokea , kojauvijek ima solidnu ekipu, i[iroki , koji sedugo drào na visokom nivou. Ali, pozitivan je primjer iSpars iz Sarajeva. Jasam ~ak savjetovao da seSparsi ujedine sBosnom. ôvjek koji vodi taj klub, NihadSelimovi}, jako je bistar i kvalitetno je postavio posao. I to je jedan vrlo, vrlodobar program. Jedino {to mora prerano pu{tati igra~e kako bi odrào taj program.

OSIM:Mene iznena|uje ta ko{arka.Poznaju}i ve}inu tih trenera,znam da se oni sli~no pona{aju kao i treneriu fudbalu, vole da budu ti koji su inventivnii da budu primjer nekome. udi me kako suoni do{li do toga, zato {to je {kola ista,manje-vi{e, i na{a i njihova, da prihvatedruge kao uzore. Mi to te{ko prihvatamo.Mislim, na ovim na{im prostorima niko

ni{ta ne prizna. A, ko{arka{i su prihvatili i priznaju. Do|u na seminare, a na semina-rima gostuju uvijek najbolji. Nijedan se nestidi da pri|e Bo{i i da ga pita za savjet. Nitise Bo{a ustru~ava da popri~a sa svakim, daim kaè neke stvari koje on radi, o kojimarazmi{lja. Stalno su u trendu. Uz Bo{u sidobio i Pe{i}a, i Prodanovi}a, i jo{ ~etiri, pet kvalitetnih trenera na podru~ju biv{eJugoslavije. Oni su ono {to su Portugalci ufudbalu. Ali, ima i kod nas pozitivnihfudbalskih primjera. De{ava se uvijek ne{to.

I jedan i drugi bili ste selektorijugoslovenskih dràvnih timova. êmuposvetiti posebnu pa`nju u daljem napretkuna{ih reprezentativnih selekcija?

OSIM:Meni najvi{e smeta kad seigra~i tretiraju na na~in - ma, j... njega. To njih poremeti. Ja se samo pitam da li je motiv materija koja se tro{ikao i sve druge? Ako se tro{i, onda su jeovi na{i potro{ili, i moè{ im oprostiti.Kroz ove neke utakmice oni su potro{ili imotiv i emocije. A, neki su i fudbalskiistro{eni. Nekad, kad lo{e odigram

utakmicu, nisam mogao pro}i kom{iluk. Kaù:{ta je, opet zijan? To sstvari za psihologa. A, onda se igra~i pzajebavati sa psiholozima. Me|utmo`da bi im nauka nekada mogla pomSve nacije na Balkanu su vrlo spore. je na to utjecala ova ljepota Balkklima... Jednostavno, ulijeni{ se. Na|itijednog igra~a u na{oj ligi koji je Ne}u re}i kao R onaldo, on je brz za nadeset. A, danas se vi{e ne kupuje ni sauto.

TANJEVI]:Opet se sve svona ono {to sm pri~ali dosad... Iako, jo{ jednom ka

rezultati na{ih sportista daleko su iobjektivnog stanja u dràvi BosnHercegovini. A, da su na{e reprezentaselekcije mogle igrati u sastavima u kosu trebale, danas bi igra~i, koji su immogu}nost s obzirom na porijeklo, ro|eroditeljsku liniju, jedva ~ekali da igranas, jer te selekcije bi sigurno imale bolje rezultate i neuporedivo bi bkotirale u svijetu, a oni bi imali stvisokotraènih sportista. Eto, vidite, juslovljava drugo.



[VABO U AUSTRIJIIvica Osim, fotografisan u Grazu, tokomSvjetskog prvenstva u fudbalu , 2010. godine


40/68

Kako gledate na protekle dvije decenije takozvane tranzicije na Balk[to se desilo s kulturom?

Kao ~ovjeka koji nije bio komuni{ta me nije spre~avalo da, unato~ svojim ogradama, ne prepoznam kultdimenziju reìma, koja je bila dio nje prosvjetiteljske tradicije, a koja je dan pobjedom etni~ke turbodemokracije gizbrisana. Dok su u dràvama sovjet bloka tiskali isklju~ivo dogmatsko msti~ko {tivo, kod nas je, naprimj Nietzsche, filozof najudaljeniji od tradiz koje su nikli komunisti, objavljen gou cijelosti. Sveti Augustin, MontaiVico, Schopenhauer, Freud, Jung, SpenHeidegger, Cioran svi ovi mislioci


PRE[U]ENI KLASIK IZ SARAJEVATisu}a, hiljada, milja... 1

SLOBODAN BLAGOJEVI, sedamdesetih i osamdesetih godina prolog stolje

bio je jedan od najznaajnijih mladih intelektualaca, knjievnika, polemiara, pvoditelja u BiH. Nakon nekoliko godina ivota i rada u Beogradu i neto maldueg boravka u Holandiji, vratio se u rodni grad i naem suradniku dao

jedan od rijetkih intervjua

I N T E R V I E W

SLOBODAN BLAGOJEVI

Tokom raspada Jugoslavije

mnogo ve}i intelektualci suse pokazali Miljan Miljani}i Ivica Osim od svih

akademika, profesora

knjievnik, esejista,intelektualac, Europejac i Sarajlija

Razgovarao:AHMED BURI]Foto:MARIO ILIÎ]


41/6831.12.2015. I SLOBODNA BOSNA 4


ZLO^INA^KI I PRIMITIVNI KARAKTENACIONALIZMA NA BALKAN

Nacionalisti su uspjeli u svom naumu da uni{tesvaki kriterij rasu|ivanja, pa i sam zdrav razum, da

sam duh proka`u kao opasnost po naciju, daiskorijene sve standarde civiliziranosti, prosv

jetiteljstva i, rekao bih, same ljudskost


42/68


43/68

ti sve na ozbiljenju i utvr|ivanju institucija testrukture. To isto govorio je, prije sto godinai Paul Valery, koji je napisao da nijedan poli-ti~ki reìm ne moè primjerno odgovoritiizazovu svijeta koji se mijenja ako se drì preìvjelih elemenata svoje politike, a ti ele-menti su, kako on kaè, podjela na nacije iosje}anja ili ideje koje su povezane s njima.Uostalom, on je kazao da je sloboda duhanespojiva s bilo kojom vrstom tradicije.

Relativni duh liberalizacije u 80-tim,kada su nacije ve} bile afirmirane, nije doveodo prirodne evolucije ka gra|anskom liberal-nom dru{tvu, ve} do pada u mentalitet ple-mena. Vi ste tih godina, i u ~asopisu Delo i udnevnoj {tampi, ratovali s tim mentalitetom.

Krajem 80-tih taj je pad, to putovanjeizvan historije, navije{ten kao politi~ki pro-gram u jasnim i prijete}im rije~ima srpskogvo|e: Ako ne umemo da radimo, umemoda se bijemo. Odmah su se nadovezali iulizi~ki pisci: Misle neki da }e od Srbanapraviti gra|ane i Za{to da se stidimo {tosmo ostali poslednji primitivci. To su sve bili pozivi na direktnu akciju, koja je potomi izvedena. Budu}i da se ovi ljudi nisunamjeravali civilizirati, a morali su imatineki svoj argument, bio je to fantom nekesirove du{evnosti, kojoj se apologiziralo, akoja se, pak, u njihovim me|uljudskimodnosima ne zna druk~ije iskazati doli kao bezdu{nost. Prefinjena osje}anja, intelektu-alnu nijansu doìvljavaju kao najgoregdu{manina. Oni su i danas u punoj mjerivladari duha vremena na na{im prostori-ma. Njihov uspjeh je u ukidanju kriterija

koji jednu sredinu ~ini rasudnom, te u tomeda ta sredina ne doìvljava koliko bi trebalotaj uspjeh kao svoj najstra{niji poraz.

Moè li se to tuma~iti i starom pri~om

o barbarstvu i civilizaciji? Na jednom skupu u Le Mansu, 1993.godine, jedan mi je francuski sociolog pri-govorio {to o balkanskim etni~kim~ista~ima govorim kao o barbarima. Kadasam mu objasnio da i J. Major i F. Mitterandzadovoljavaju kriterije moje definicije bar- barstva, jer mi jo{ ìvimo u prethistorijskomsvijetu, te da, naprimjer, njemu ostavljam dautvrdi tip njihova barbarizma civiliziranoglica, ~ini se da je bio zadovoljan.Uglavnom, govore}i o na{im ratnicima pro-tiv civilizacije, mogu samo primijetiti dauro|ena prednost barbara leì u tome {to

ga se ne ti~u argumenti civiliziranja ve}, ikada je pritisnut civilizacijom, samo ~ekada civilizatoru popusti pa`nja pa da onisko~i iz busije svog neargumentiranog, tetim opasnijeg, zahtjeva za vla{}u. Ko god

pokazuje i najmanje znake ljudskotpadnik je od njegova osje}anja stvar

U to se doba koristio i izraz preuu napadima na nekoga ko nije bio po ognji{noj inteligenciji.

Izraz preu~en, kojega onaj nedou(nova klasa montanjarskih poluinteligeupotrebljava kao osudu onog u~enog, zvo je osuda svake u~enosti. Jer, nikadamoè biti previ{e u~en. U~enje je proniko ne moè povu}i granicu dovolznanja. Uostalom, sam je nacionalni hrik i politi~ar Slobodan Jovanovi} d

rekao da je za naciju opasniji nedou~esvakog preu~enog intelektualca. A dsu ljudi koji ne znaju vladati ni sobom li priliku da vladaju drugima.

Tu dolazimo do kulture smrti kojvlada u na{im plemenskim prostorSamo su jo{ kod nas smrtovnice obavdio novina.

Zato {to kod nas, jo{, uveliko vmitolo{ka svijest. Da sa`mem dugu p jo{ smo mentalitetski negdje na put bikameralne svijesti, bolje re}i nesvijesracionalnoj i individualiziranoj svijena{ odnos prema smrti nije budistmeditativan, ve} kao {to kaè E. CioBalkanac: Dolazim iz zemlje u kojourla na sprovodima. No, kada je ta mismrti osvije{tena ona zna proizvesti i dve momente u umjetnosti. I sm sam sao (neobjavljenu) knjigu fiktivnih epali to su, za razliku od sve one patetikese koristi u tom ànru, ironijski epitafi

Poezija je uvijek bila ogle

Documents

Posljednji Broj Slobodna Bosna - 999-1000 - 31.12.2015