POMORSKO TRŽIŠTE

8/9/2019 POMORSKO TRITE

1/120

POMORSKO TRITE

1.POJMOVNO ODREIVANJE POMORSKOG TRITA

Sadraj:MORSKO BRODARSTTVODEFINICIJA TRITAPOMORSKO TRITESEGMENTI POMORSKOG TRITA,NJIHOVA STRUKTURA I ODNOSI

MORSKO BRODARSTVO

Morsko brodarstvo moemo defnirati kao privrednu djelatnost koja brodovimamorem or ani!irano prevo!i ljude i robuEkonomsko !na"enje morsko brodarstva kao prijevo!ne djelatnosti je#$morsko brodarstvo je najvanija prijevo!na % otovo monopolna& djelatnost ume'unarodnom robnom prometu$morsko brodarstvo je najekonomi"nija %najje(tinija& prijevo!na djelatnost una)ionalnom i me'unarodnom robnom prometu$morsko brodarstvo je najvaniji prijevo!nik tereta u svijetu

* sve!i s predmetom prijevo!a valja ra!likovati dvije osnovne vrste morskobrodarstva#a& putni"ko brodarstvob& teretno brodarstvo

Putni"ko brodarstvo moe se po or ani!a)ijskom i ekonomskom kriteriju podjeliti nalinijsko i turisti"ko a po eo ra(skom obu+vatu na kabotano i prekomorsko,

Teretno brodarstvo kao najve-i i najvaniji dio morsko brodarstva moe se podjelitiprema osnovnom ekonomskom i te+nolo.kom kriteriju na tri osnovne vrste#a& slobodno %trampersko& brodarstvob& linijsko brodarstvo)& tankersko brodarstvoSli"no tome mo u se podjeliti i brodari

Tri.te morsko brodarstva defnira se kao sveukupnost svi+ brodara i korisnikaprijevo!ni+ uslu a koji u odre'enom vremenu nude odnosno trae raspoloivibrodski prostor u )ilju u ovaranja prijevo!a tereta po vo!arinama koje se (ormirajuna osnovi djelovanja ponude i potranje i stanoviti+ dru i+ "imbenika

DEFINICIJA TRITA

Postoje brojne defni)ije#Svaka proi!vodnja se reali!ira prodajom na tri.tu/a !a odre'enu )ijenu

Tri.te kao )jelina su svi poten)ijalni kupa)i !ainteresirani na tri.tu koji imajunov"ano pokri-e,

Tri.te je .iroki skup odnosa i!me'u aktera ponude i potranje %prodava-i$kup)i&/nji+ov odnos re!ultira odre'ivanjem )ijene proi!voda ili uslu e koja se na tomtri.tu nudi,

0


2/120

Tri.te je sveobu+vatnost odnosa ponude i potranje,

1va su na"ina ra!mi.ljanja na tri.tu#Europsko ra!mi.ljanje $ da postoje neka pravila/ ovori se o platenoj mo-i ljudi a nekupa)a,%uvaavaju se odre'eni so)ijalni elementi&2n lo$ ameri"ko ra!mi.ljanje$maksimi!ira odnos ponude i potranje be! ikakvi+

o rani"enja, %nema nikavi+ o rani"enja ve- 3ima. ili nema.3&POMORSKO TRITE

I,Rubini-$Pomorsko tri.te bi se mo lo defnirati kao ukupnost svi+ brodara i korisnikaprijevo!ni+ uslu a koji u odre'enom vremenu nude odnosno trae raspoloivibrodski prostor radi u ovaranja prijevo!a tereta morskim putem po vo!arinama kojese (ormiraju na osnovi djelovanja ponude i potranje i stanoviti+ dru i+ "imbenika

Pomorsko tri.te %S+ippin market& u naj.irem smislu bi se mo lo defnirati kaosloen sustav odnosa i!me'u ponude i potranje brodsko prostora !a prijevo!putnika i 4ili tereta/tri.te novo radnje/tri.te rabljeni+ %polovni+& brodova/tri.tebrodova !a re!anje i remontno tri.te,

Tako defnirano tri.te je sustav od vi.e (unk)ionalno pove!ani+ pojedina"ni+ tri.ta,* tako defniranom tri.tu morsko brodarstva nesumnjivo je najvanije tri.tebrodsko prostora !a prijevo! robe %danas pomorski prijevo! putnika ima mar inalno!na"enje&

2ko pomorstvo promatramo sa aspekta tri.ta onda moemo na!na"iti da su u sve!isa pomorstvom sve djelatnosti i vje.tine ve!ane !a more te da tri.te postoji u svimtim ospodarskim i ne ospodarsikm djelatnostimaPomorstvo obu+va-a sve djelatnosti i vje.tine ospodarsko i ne ospodarskokaraktera koji se odvija na moru/pod morem i u sve!i s morem,* uem pojmu pomorstvo su sve ospodarske djelatnosti#brodarstvo/brodo radnja/morske luke/ ribarstvo/eksplata)ija na(te5,

Gospodarske djela !os " se d"jele#0,morsko brodarstvo %obavljanje prijevo!a robe i ljudi&6,brodo radnja %novo radnja/remonti i poprav)i&7 djelatnost morski+ luka %.pedi)ija/servisi/remonti/opskrba brodova/ uslu ete ljenja i spa.avanja/ribarenje/iskori.tavanje podmorja/primorski i nauti"ki turi!am

8a temelju ponude i potranje !a odre'enom robom i uslu ama (ormirati -e se iodre'ena )ijena prijevo!a tj vo!arinaOdatle se moe koristiti i i!ra! tri.te vo!arina umjesto pomorsko tri.te9o!arinsko tri.te %S+ippin market ili (rei +t%vo!arina& market& je najvaniji dio paima i svoju tipolo iju,:rei +t market prevodimo naj"e.-e kao tri.te vo!arina iako je to tri.te roba !aprijevo!/jer postoji i prijevo! putnika,* pomorskom tri.tu isklju"ujemo van ospodarske djelatnosti Tri.te morsko brodarstva kao se ment pomorsko tri.ta je najvanije,

Tri.te kao eo ra(ski pojam je mjesto susreta ponude i potranje koje se iska!uje naposeban na"in a to su pomorske bur!e,8ajpo!natije je ;ondonsko tri.te i ;ondonska bur!a9anost pomorski+ bur!a je pala u odnosu na nekad i to lede moderni+komunika)ija,* pomorskom svijetu komunika)ije su posti le takvu ra!inu %tele(on/tele(a


3/120

1efni)ija#Tri.te prijevo!a %robe i ljudi& morem defnira se potranjom i ponudom !auslu ama koje se ve!uju u! )ijenu koja se na!iva vo!arina,1efni)ija#Potranja !a prijevo!ima morem defnira se ukupno.-u roba i ljudi koji seprevo!e morem

Ponuda kao od ovor na potranju je ukupni kapa)itet brodarstva,Potranja se isklju"ivo odre'uje stvarno obavljenim kvantumom prijevo!a,Ponuda je uvijek ve-a od potranje i uvijek je mora !adovoljiti,1akle brodski+ kapa)iteta treba biti onoliko koliko trai potranjaOva defni)ija ne-e nimalo pojednostaviti kvantif)iranje ponude,Potranja !a prijevo!om robe je i!vedena potranja i! potranje !a robom,Primjeri)e ako je !bo +ladno-e u sjevernoj Europi ve-a potranja !a termalnim

orivom/biti -e i ve-a potranja !a prijevo!om to orivaElasti"nost potranje je mala/dok je !a ponuda ve-aPotranja -e rasti do rani)e platene mo-i kup)a ili dok se ne pojave supstitutiSupstitut -e se vrlo te.ko na"i ako se radi o visokosofsti)iranoj robi ili ako se radi orokovima isporuke,Tu se radi o elasti"nosti potranje koja je vrlo mala/dok je ponudavelika,=akon supstitu)ije je vrlo vaan i u! bok je !akonu ponude i potranje,

Elasti"nost potranje biti -e ve-a ako moemo proi!voditi supstitu)iju/pa "ak isupstitu)iju prijevo!a,=rakoplovstvo je preu!elo veliki dio prijevo!a ljudi koji seobavljao putni"kim brodovima,

Potrebito je istraiti i defnirati obujam prijevo!a robe u odre'enim vremenskimra!dobljima %pri "emu se koriste du oro"ne vrmenske serije& i to po#- vrsti robe/- strukturi robno prometa svjetske tr ovine/- prema plovidbenom prijevo!u %pomorsko$plovidbeni prav)i&/- pravilima i dinami)i prijevo!a,%analiti"ki/sustavni i dinami"ki pristup&

Kad se tako sa leda ukupnost potranje dosada.nje podjele i kriterij potranje

uvjetuju istraivanje prijevo!a robe morem ali se moe i! to a tako'er podijelititri.te prijevo!a robe morem/ne samo po vrstama roba/podru"ijima i prav)ima/ve-po se mentima prema te+ni"ko$te+nolo.kim !na"ajkama brodovlja,%tri.teslobodno brodarstva/linijsko tri.te/tri.te prijevo!a teku"i+ tereta ),Ova tri.ta moemo se mentirati u podsektore prema vrsti brodovlja u timsektorima>ilj je istraiti# %istraivanje se provodi na dulji rok&$koje se robe prevo!e u svijetu$u kojem obujmu$na kojim prav)ima$i kojom dinamikom

SEGMENTI POMORSKOG TRITA,NJIHOVE STRUKTURE I ODNOSI

Svako tri.te se ra!matra s odre'eno stajali.ta %na temelju ra!ni+ kriterija podjela ianali!a&,* sve!i s time moemo prema ra!nim tipolo ijama i!vr.iti se menta)iju%podjelu tri.ta&

Tri.te se dijeli#- prema predmetu ra!mjene %robna tri.ta i tri.ta uslu a& koje se trae na

odre'enom tri.tu/i tri.te roba spe)if"no oblika %tri.te kapitala&- podjela s ob!irom na prostorni obu+vat % eo ra(ska&

7


4/120

- podjela s ob!irom na strukturu tri.ta- podjela prema te+nolo.ko$te+ni"kim !na"ajkama broda- podjela prema pomorsko prijevo!nim prav)ima- podjela prema vrstama tereta

S ob!irom na prostorni obu+vat imamo#

$ lobalno %svjetsko tri.te&$re ionalno tri.te %moe obu+vatiti vi.e na)ionalni+ tri.ta kao .to je primjeri)e E*&$na)ionalno tri.te$lokalno tri.te

Postoji u!ro"no$posljedi"na ve!a i!me'u ovi+ tri.ta

S ob!irom na strukturu tri.ta imamo#Potpuno konkurentno %savr.ena konkuren)ija& je slobodno tri.te dje su svi jednakiPotpuno konkurentno $situa)ija karakteristi"na !a trampereKada imamo potpuno konkurentno tri.te %(ree market& (ormiranje )ijena ovisiti -e oodnosu ponude i potranje,%u slobodnom tri.tu akteri imaju podjednaku sna u

tj,podjednake mo u"nosti (ormiranja )ijene&Monopol je dijametralno suprotan savr.enoj konkuren)iji,Monopolna situa)ija je takva tri.na situa)ija kad pojedini akteri imaju ve-i stupanjutje)aja %odnosno sna e&/posebno ako je to na strani ponude %jedan nudi&Monopolna situa)ija karakteristi"na je na linijskom tri.tu,2ko je monopol na strani potranje to je monopsono tri.te %jedan kupa)$vi.eprodavatelja&

Oli opol je tri.na situa)ija u kojoj se javlja nekoliko kupa)a koji diktiraju uvijete%takva je situa)ija na tankerskom tri.tu& %oli opol$nekoliko proi!vo'a-a koji nudesvoje uslu e tri.tu&

Oli opson je kada imamo nekoliko kupa)a koji diktiraju uvjete potranje %tankerskotri.te&

?

Pomorsko trite je ukupnost svih brodova i korisnika prijevoznih usluga koji uodreenom trenutku nude i trae raspoloivi brodski prostor u cilju ugovaranja prijevozarobe morskim putem po vozarinama koje se formiraju na osnovi sueljavanja ponude i potranje i odreenih drugih faktoraU irem smislu pomorsko trite obuhvaa i ponudu i potranju tj kupovanje i prodaju brodova,kako novih,rabljenih tako i brodova za rezanje!ako da moemo izvriti podjelu"

#trite brodskog prostora#trite vozarina#trite pomorskog prijevoza#trite novogradnji#trite rabljenih brodova#trite brodova za rezanje#remontno trite


5/120

9o!arinsko tri.te je ono tri.te na kojem se su"eljavaju potranja !a prijevo!omrobe i ponuda !a obavljanje te uslu e i! "e a se (ormira vo!arina,9o!arinsko tri.te tako'er moemo dijeliti po eo ra(skom klju"u,* praksi se dijeli/primjeri)e 8ort+ 2tlanti) trade/:ar East market/2rab ul( market,

Tri.te moemo podjeliti prema plovidbenim prav)ima,Primjeri)e 2rab ul($@apan%east i Aest&

Tri.te moemo podjeliti po vrsti robe#op-e !na"ajke/skupine robe/pojedinerobe/kombina)ija,Primjeri)e Sout+ 2tlanti) rain market/Rotterdam rain trade

Tr$"%!a s r&k &ra

Ponuda$prodavatelji)

Potranja $kupci) jedan dva nekolicina mnogo njih

jedan bilateralnimonopol monopol duopson monopololigopson monopol polipsondva duopol monopson bilateralni duopol duopol oligopson duopol polipsonve%i broj oligopol

monopsonoligopol duopson bilateralni

oligopololigopol polipson

mnogo polipol monopson polipol duopson polipol oligopson bilateralni polipol

Tri.te se moe podjeliti %se mentirati& prema te+ni"ko$te+nolo.+im !na"ajkamabrodova,

Tri su lavna sektora tri.ta#- linjsko/- slobodno %tramp i bulk tonaa&- tri.te teku"i+ tereta,

Moe se i!vr.iti i dalja podjela prema tipovima brodova

TIPO'OGIJA TRITA MORSKOG (RODARSTVA

Tri.te morsko brodarstva dijeli se na tri tipa tri.ta$tri.te slobodno brodarstva$tri.te linijsko brodarstva$tri.te tankersko brodarstva

Osnovna di(eren)ija)ija triju tipova tri.ta morsko brodarstva proistje-u i!#$ eo ra(sko obu+vata$tri.ne strukture$stupnja konkurentnosti

TRITE S'O(ODNOG (RODARSTVA Tri.te slobodno brodarstva nastaje i ra!vija se na temelju potreba pomorsko$prijevo!ni+ uslu a veliki+ koli"ina rasuti+ su+i+ tereta,To su naj"e.-e elje!naruda/u ljen/itari)e/(os(ati i boksit,Potranja dobara na tri.tu slobodno brodarstva karakteri!ira kon)entra)ija dobarana odre'enim prav)ima i u odre'eno vrijeme odine %npr se!onska pove"anjepotranje !a itari)ama&

B


6/120

* eo ra(skom %prostornom& smislu tri.te slobodno brodarstva je naj.iri tip tri.ta Tri.te slobodno brodarstva prema tri.noj strukturi o)jenjuje se kao konkurentnotri.te To tri.te je najkonkurentnije tri.te,Ra!lo je neposredan utje)aj ponude i potranje na visinu vo!arina

Tri.te slobodno brodarstva se moe se mentirati s ob!irom na or ani!a)iju

prijevo!a malim %+andC si!e&/srednjim %panama


7/120

$svjetska proi!vodnja elje!ne rude/sirovo elje!a i (erole ura/"elika/p.eni)e iu ljena,$ukupni kapa)itet svjetske bulk tonae

Konjukturne os)ila)ije u odnosima ponude i potranje#8a tri.tu slobodnobrodarstva !na"ajnije su ne o na tri.tu tankersk i linjsko brodarstva

8a tri.tu slobodno brodarstva djeluju (aktori koji na tri.tu odre'uju )ijeneproi!vodima i uslu ama,=ato u doba ekspan!ije slobodno brodarstvo ostvarujenatprosje"ne fnan)ijske re!ultate a u doba depresije u nepovoljnijem je fnan)ijskompoloaju od linijsko brodarstva,Os)ila)ije vo!arina kao barometar odnosa ponude i potranje na tri.tu slobodnobrodarstva najue su ve!ane !a stanje na tom tri.tu,Odnos ponude i potranje prakti"ki se reJektira na dinamiku kretanja vo!arinski+indeksa,Indeksi vo!arina koji obra'uju dinamiku vo!arinski+ stavova rasuti+ tereta dijele sena time )+arter i trip )+arter,Prema 8orAe ian s+ippin neAs indeks vo!arina !a time )+arter temelji se naprosje"nim vo!arinama !a brodove od 0D$6?,GGG dAt/isklju"uju-i brodove !akupljenedue od 0 odine,Osnovno ra!doblje o!na"ava se s 0DD %od srpnja 0G B odine&

Indeksi vo!arina trip )+artera o!na"avaju se na temelju 6H plovidbeni+ prava)apodjeljeni+ u B rupa prema vrsta preve!eni+ dobara %osnova !a usporedbu je odsrpnja 0G B kada je ba!ni indeks 0DD&

TRITE 'INIJSKOG (RODARSTVA Tri.te linijsko brodarstva nastaje i ra!vija se !bo potreba pomorsko$prijevo!ni+uslu a preteno industrijski+ proi!voda% eneralni teret/prevo!e se sloeni u palete iu kontejnere&Leneralni teret prevo!i se u mno obrojne svjetske luke/tako da je potranja natri.tu linijsko brodarstva proi!la!i i! potrebe pomorsko prijevo!ne uslu e velikobroja kr)atelja,* prostornom % eo ra(skom& smislu tri.te linijsko brodsko prostora !aostaje !a.irinom i veli"inom tri.ta slobodno brodarstva

Osobitost tri.ta linijsko brodarstva jest to da je stanovita stabilnost potranje !apomorsko$prijevo!nim uslu ama eneralni+ tereta na odre'enim prav)ima utje)alana stvaranje sve redovitije odravanja plovidbe;inijsko brodarstvo or ani!ira pomorsko prijevo!nu uslu u rupom brodova premaunaprijed odre'enom plovidbenom prav)u %ti)anje odre'eni+ luka u odre'enomvremenskom ra!doblju&Sto a linijski brodar du oro"no odrava pomorsko$prijevo!nu uslu u na istomlinijskom prav)u,Time pove!uje odre'ene re ije u prekomorskoj ra!mjeni/prematome tri.te linijsko brodarstva ima i!ra!ito re ionalni karakter,;inijsko brodarstvo se naj"e.-e ra!vija !bo potreba vanjskotr ovinske ra!mjeneneke !emlje

Tri.te linijsko brodarstva obiljeava spe)if"nost ponude u usklopu kon(eren)ijskosustava koje tom tri.tu daje odre'eni monopolisti"ki karakter,8eki autori spominju i

oli opolni karakter to a tri.ta,Konkuren)ija na tri.tu linijsko brodarstva svodi se na odnos brodara unutarkon(eren)ijsko sustava/Time se !apravo ne ira konkurentski odnos,=aklju"no bi se mo lo re"i da je u po ledu tri.ne strukture odnosno stupnjakonkurentnosti/tri.te linijsko brodsko prostora poka!uje odre'ene monopolisti"keili bolje re"eno oli opolisti"ke tenden)ije,


8/120

To !na"i da je u odnosima ponude i potranje na tom tipu tri.ta ponuda ja"a jerbrodari nastupaju kao dobro pove!ane i "vrste or ani!a)ije a potranja se pretenopojavljuje kao skup mno i+ i preteno slabo or ani!irani+ kr)atelja,*druivanje i pove!ivanje linijski+ brodara/kao ponude na tri.tu linijsko brodskoprostora poprima prije sve a or ani!a)ijske oblike linijski+ kon(eren)a i pulova,L ! j"#$ #%!&$r$!'$ podra!umjevaju udruivanje linijski+ brodara na istom

linijskom prav)u,;inijske kon(eren)e mo u se or ani!irati u ra!li"itim obli)ima,Odne(ormalni+ udruenja do udurenja sa stalnom or ani!a)ijskom strukturom, Temeljni oblik su!bijanja konkuren)ije linijskim kon(eren)ijama jest do ovor o!ajedni"koj vo!arini,Istovremeno "lanovi kon(eren)ije usu la.avaja na"in su!bijanjakonkuren)ije brodara koji nisu nje!ini "lanovi,,Kako su kon(eren)ije udruenja brodara /ra!umljivo je da su osnovane i da sera!vijaju ponajprije radi !a.tite interesa brodara/dakle upravo prema tim odnosimai!me'u kon(eren)ijski+ brodara i kr)atelja treba o)jenjivati monopolisti"ku i kartelnu(unk)iju linijski+ kon(eren)a,Monopolisti"ki karakter kon(eren)a posebno se o"ituje u primjeni odre'eni+do ovora o lojalnosti %;oCaltC arran ements& i ve-oj ili manjoj "vrsto-i or ani!a)ijekon(eren)ije,Monopolisti"ki karakter kon(eren)ija !na"ajan je po rabatu kojim se pla"anje od a'a

na neko vrijeme/sustav naknadno rabata %0D$00N popusta na vo!arinu i odre'enovremena od ode&Kartelni karakter kon(eren)ije treba o)jenjivati prema ve-em ili manjem !na"enjusustava kon!ulta)ije u linijskom brodarstvu prilikom odre'ivanja kon(eren)ijski+tari(aSustav kon!ulta)ija predvi'a odre'ene pre ovore s kr)ateljima pri dono.enju tari(ni+stavova i povremeni+ doplataka na te stavove,* tim pre ovorima kr)atelji u lavnomimaju poloaj stranke koja slu.a .ta joj se kae,%dono.enje tari(ni+ stavova jeu lavnom jednostrani akt kon(eren)e&

Treba jo. spomenuti pulove/me'ukon(eren)ijske spora!ume i spora!ume o!ajedni"koj linijskoj slubi,

Pool

Pool je posebno udruenje linijski+ brodara do ovoreno unutar odre'ene linijskekon(eren)e radi bolje raspodjele tereta i4ili vo!arinaPool na tri.tu linijsko brodsko prostora obi"no se !asniva na dodatnomspora!umu o pulu %poolin arran ement& kojim se pove-ava pove!anost i !ajedni"kiinteres "lanova jedne kon(eren)ije !atvoreno tipa,1o ovor o poolu uvijek sadri odre'ene odredbe o podjeli tereta i4ili vo!arina pa se usve!i s time ra!likuje (%%) *$r$*a,+% ar !"# (%%), -j$.%+ * (%%),* novijevrijeme ovori se i o poolu brodsko prostora odnosno o kvotnom poolu u kojem sesvakom "lanu poola odre'uje koli"ina tereta isklju"ivo u koli"inskim mjerama,S ledi.ta brodara poolovi osi uravaju bolje poslovanje u! manji ri!ik a s ledi.takr)atelja poolovi pove"avaju monopolni poloaj brodara na tri.tu

M$/0#%!&$r$!' j"# "(%ra 0-Me'ukon(eren)ijski spora!umi pove!uju u jedno udruenje vi.e linijski+ kon(eren)ijakoje djeluju na istim ili susjednim linijskim prav)ima,Svr+a je takva udruenjasmanjenje ili potpuno uklanjanje konkuren)ije me'u linijskimkon(eren)ijama,Me'ukon(eren)ijsko udruivanje op-enito se smatra vi.im oblikomor ani!iranja i pove!ivanja interesa na strani ponude odnosno na strani linjskobrodara

S(%ra 0- % aj$d! 1#%j ) ! j"#%j ")02

H


9/120

Spora!umi o !ajedni"koj linijskoj slubi pove!uju dva ili vi.e brodara radi pove"anja(rekven)ije linijske slube na odre'enom prav)u,=ajedni"ku linijsku slubu mo uor ani!irati na)ionalni linijski brodari ili brodari ra!li"iti+ !emalja koji odravajuslubu na istom linijskom prav)u

D$!*)-$!"# "(%ra 0-

1entlmenski spora!umi bili su u vrijeme potpune preva e kon(eren)ija na linijskomtri.tu do ovori %"esto i usmeni& i!me'u linijsko brodara autsajdera ikon(eren)ije/kojima se tom brodaru dopu.talo kr)anje tereta na kon(eren)ijskomre ionalnom tri.tu ako se i dok se drao odre'eni+ %do ovorom utvr'eni+& pravila,

Konkuren)ija na tri.tu linijsko brodara je spe)if"na i !bo to a .to se ukupnaponuda katkada pove"ava brodovima s tri.ta slobodno brodarstvaOni redovito nude nie vo!arine jer su jedini"ni kapa)iteti i or ani!a)ija plovidbeslobodno brodarstva je(tiniji u usporedbi s linijskim brodarstvom,

Taj oblik konkuren)ije je vaniji od utje)aja !ra"ni+ prijevo!nika Tri.te linijsko brodarstva se unutar sebe moe se mentirari s ob!irom na oblikpomorsko prijevo!ne uslu e %brodovi !a prijevo! kontejnera/ro$ro brodovi/brodovi !aprijevo! eneralno tereta i brodovi !a prijevo! te leni)a,

8a tri.tu linijsko brodarstva visina vo!arina je re!ultat du oro"nije strate ijebrodara odnosno kon(eren)ija u kontekstu ra!vojni+ mo u"nosti potranje=aklju " ak#Tri.na struktura linijsko brodarstva preteno je monopolna odnosnooli opolna,Monopolni karakter tri.ta linijsko brodarstva naro"ito dola!i do i!raajakada se tri.te istrauje s aspekta re ionalno obiljeja,Oli opolni karakter tri.nestrukture linijsko brodarstva prevladava kada se ono istrauje s aspekta brodarstvapojedine !emlje,* oba slu"aja tri.ne strukture na la.ava se ve-a ili manja !atvorenost tri.talinijsko brodarstva koja se javlja prije sve a !bo e !isten)ije linijski+ kon(eren)ija,Prema tome kon(eren)ijski sustav !na"ajno je pridonio ra!voju linijskobrodarstva/.tite-i nje ove interese,Os)ila)ije na tr i. tu linijsko brodarstva#;inijsko brodarstvo je spe)if"na vrstabrodarstva s ob!irom na na"in prekomorske prijevo!ne uslu e/nje!inu or ani!a)iju i

pretenu vrstu tereta,Posebnosti linijsko brodarstva u po ledu eksplata)ije brodova su#$linijski brod u odre'enoj lu)i ukr)aja nudi samo dio kapa)iteta$ponu'eni dio brodsko prostora u odre'enoj lu)i ukr)aja odnosi se obi"no na vi.era!li"iti+ vrsta tereta i na vi.e kr)atelja$linjski brod ima na dulje vrijeme stalan plovidbeni smjer koji redovito pove!uje vi.eluka ukr)aja i iskr)aja$du oro"no pove!ivanje ode'eni+ plovidbeni+ prava)a obavlja se u odre'enimvremenskim ra!ma)ima %prema odre'enom redu plovidbe&$linijski brodar odrava odre'eni linijski prava) obi"no s rupom brodova,

Tipi"ni tereti linijsko brodarstva su preteno komandni tereti %to su u lavnom fnalniproi!vodi pakovani u sandu)ima/vre"ama/kartonskim kutijama/ra!ne elje!nekonstruk)ije/automobili/traktori i dru o,Takvi tereti obi"no se na!ivaju eneralnim ili

linijskim teretima % eneral )ar o&,Takvo ra!vrstavanje ne treba s+vatiti u apsolutnomsmislu jer se "esto u praksi do a'a da se masovni tereti prevo!e linjskim brodovimai tankerima a da se tramperi upotrebljavaju u linijskom brodarstvu,Osnovna karakteristika efkasnosti linjsko brodarstva je tenja da se smanji vrijemeboravka broda u lu)i/time se stvara uvijet !a pove-anje prijevo!no u"inka,Prekr)ajni e(ekt#$klasi"ni linijski brod D$HD tona na sat$kontejnerski brod 7DD$ DD tona na sat$ro$ro brod 6DD$?DD tona na satlas+ brod 06DD$0BDD tona na sat

G


10/120

seabee brod 6BDD$7DDD tona na satRadi ja"anja stabilnosti na tri.tu linijsko brodarstva eneralna sku.tina *8re!olu)ijom 0G 6 odine an aira *8>T21 %kon(eren)ija *jedinjeni+ naroda !atr ovinu i ra!voj&,*8>T21 0G ? donosi kodeks "iji su osnovni prin)ipi$omo u"avanje ra!voja svjetske pomorske tr ovine

,omo u"avanje nepristrano ra!voja linijsko brodarstva$omo u"avanje sklada interesa i!me'u linijsko brodara i kr)atelja$onemo u"avanje u sklopu kon(eren)ijsko sustava bilo kakav oblik diskrimina)ije;inijske kon(eren)e karakteri!ira monopolna tri.na struktura,;inijske kon(eren)e se suo"avaju s outsiderima "ija je ekonomska mo- po svojojprirodi ra!likuje od kon(eren)ijski+ or ani!irani+ brodara,=a linijsko brodarstvo su bitni i bilateralni u ovori kojima se odre'uju udjeli uprijevo!u sudionika u ovora,;inijsko brodarstvo ima ekonomsku vanost !a na)ionalnu privredu i op-edru.tveno!na"enje,Ra!voj linijsko brodarstva "esto je odra! tenje !a na)ionalnim prestiem i .tomanjom !avisno.-u od nena)ionalni+ brodaraKonjukturne os)ila)ije u odnosima potranje i ponude#Osnova vo!arinski+ stavova u

linijskom brodarstvu jesu tro.kovi linijsko putovanja broda s prosje"nim kori.tenjemlinijsko brodsko prostora i odre'eni proft, TRITE TANKERSKOG (RODARSTVA

Tri.te tankersko brodarstva nastaje i ra!vija se !bo potreba pomorsko prijevo!sirove na(te i na(tni+ derivata,Prostorni obu+vat tri.ta tankersko brodarstva manji je od slobodno i linijskobrodarstva,Pomorsko prijevo!na uslu a tankersko brodarstva najve"im dijelom se odvija i!Per!ijsko !aljeva u prav)ima prema S21/!emljama =apadne Europe i @apana,Odnosno samo je nekoliko plovidbeni+ prava)a kojima se prevo!i najve-a koli"inasirove na(te,

To su prav)i sa Srednje istoka %Per!ijski !aljev&/prema =apadnoj Europi/@apanu/ i ju oisto"noj 2!iji/i! Karipsko mora prema S21 i =apadnoj Europi/i! Sjeverne 2(rikeprema =apadnoj Europi i S21,/i! !apadne 2(rike prema =apadnoj Europi i S21 i i!biv.e SSSR$a i Isto"ne Europe prema =apadnoj Europi,,8akon otkri-a novi+ nala!i.ta na(te vaan postaje prava) i! Sjeverno mora prema9elikoj Fritaniji i =apadnoj EuropiPomorsko$prijevo!nu uslu u tankersko brodarstva karakteri!ira preteno i!ravnapove!anost luka ukr)aja i iskr)aja,Ra.irenost pomorsko$prijevo!ne uslu e s prostorno aspekta ima karakter isklju"ivosvjetsko tri.ta

Tankersko tri.te karakteri!ira domina)ija utje)aja na(tni+ kompanija/!ato je totri.te s aspekta tri.ne strukture/oli opsono,

Tri.te tankersko brodarstva se s ob!irom na or ani!a)iju pomorsko prijev!ne

uslu e unutar sebe moe se mentirati na prijevo! velikim tankerima %verC lar e iultra lar e )rude )arriers& /tankerima !a prijevo! derivata %produ)t )arriers& itankerima !a prijevo! teku-e plina %;i uefeld natural i li uefld petroleum as)arriers&/8a tri.tu tankersko brodarstva vo!arine su preteno kalkulativna stavkaproi!vodnje i prerade na(te,Prostorna karakteristika tri.ta tankersko brodarstva s ob!irom na domina)iju

jedno tereta/sirove na(te u sklopu potranje o leda se u jednoobra!nomplovidbenom prav)u i!me'u proi!vo'a-a i prera'iva-a/odnosno korisnika na(te,

0D


11/120

S ob!irom na koen!istentnost plovibeni+ prava)a u prostornom smislu tri.tetankersko brodarstva u i!vjesnom je smislu sli"no tri.tu linijsko brodarstva,

To je D$ DN !atvoreni dio tri.ta koji %neposredno $pomorski prijevo! u vlastitojor ani!a)iji ili posredno$ du oro"ni u ovor na time )+arter& kontroliraju proi!vo'a-i iprera'iva-i na(te,=aklju"ak#Tri.nu strukturu tankersko tri.ta obiljeava oli opson,To tri.te

karakteri!ira vrlo usko pove!anost proi!vodnje/prijevo!a/prerade i distribu)ije sirovena(te i derivata,Sto a tankersko tri.te moda nije potrebno na!vati tri.tem jer klasi"no odnosaponude i potranje de (a)to i nema, ak ni se ment to a tri.ta /tri.te slobodni+tankerski+ brodara nije tri.te u pravom smislu jer se raspoloivi kapa)itetian airaju na(tnim kon lomeratima preteno u time )+arteru,Os)ila)ije na tri.tu tankersko brodarstva#Leo ra(ska polari!a)ijaproi!vodnje/prerade i potro.nje sirove na(te uvijeti su !a nastanak tri.ta tankerskobrodarstvaOsnovne karakteristike to tri.ta suQ$tankersko tri.te prema na"inu (ormiranja vo!arina sli"no je tri.tu slobodnobrodarstva,Prav)i prijevo!a sirove na(te su#Srednji Istok$@apan Sjeverna i =apadna 2(rika$

Karipsko podru"je$Sjeverna 2merika$tankeri prevo!e tri vrste tereta#a& sirovu na(tu b& na(tne derivate i proi!vodepetrokemijske industrije )& teku-i plin$tri.i.te tankersko brodarstva s ob!irom na relativno mali broj korisnika tankerski+uslu a karakteri!ira oli opsona tri.na struktura$preteni or ani!atori poslovanja na tri.tu tankersko brodarstva su na(tnekompanije koje raspolau vlastitom tankerskom Jotom,Istovremeno du oro"no!akupljuju tankere u vlasni.tvu ne!avisni+ tankerski+ brodaraKonjukturne os)ila)ije u odnosima ponude i potranje#Tri.te tankersko brodarstva!bo preteno oli opsone tri.ne strukture kakrakteri!ira labava ve!apotranje/ponude i vo!arinaKretanje tankerski+ vo!arina prati nekoliko institu)ija#8orAe ian s+ippinneAs/Oslo /

ambur /;ondon tanker brokers /Institute od s+ippin e)onomi)s and lo isti)sFremen9o!arinski stavovi na tri.tu tankersko brodarstva danas se iska!uju svjetskomljestvi)om/Aorlds)ale$ S,

KARAKTERISTIKE TRITA MORSKOG BRODARSTVA tradi)ionali!am inte riranost +etero enost %di(eren)irana struktura ponude i potranje u f!i"kom smislu i

te+ni"ko$te+nolo.kim obiljejima& tri.na struktura protek)ioni!am te+ni"ki pro res me'unarodne ekonmske tri.ne aso)ija)ije konjukturne os)ila)ije

00


12/120

).TRITE POMORSKI* PRIJEVO+A TERETA

SADRAJ:POTRANJA 3A POMORSKIM PRIJEVO3IMAME4UNARODNA POMORSKA TRGOVINA,OBUJAM I STRUKTURA

UDALJENOST PRIJEVO3A NA PRAVCIMA TE TRGOVINEPROI3VODNOST BRODOVAINSTITUCIONALNE MJERE I MJERE POMO5I PREMA BRODARSTVU INJIHOV UTJECAJ NA TRITEPONUDA BRODSKOG PROSTORA,OBUJAM,TEHNI6KO7TEHNOLOKASTRUKTURA I DOBNA STRUKTURASU6ELJAVANJE POTRANJE I PONUDE 8POSEBICE PRIKA3 3ARA3DOBLJE 9 ;R%2! (r%-$* -%r$- j$ >- )jard$*%!a>Uda)j$!%"* "$ #r$@0 %d %#% 9

1o podataka se dola!i statisti"kom obradom ukr)ani+ i iskr)ani+ roba/manje vi.estandardi!irani+ *8 metodama !a pretpro.lu odinu/a !a pro.lu odinu samoodre'ene poka!atelje,Podjele idu na teku-e i su+e terete,Su+e terete na osnovi B vrsta/kontjenere i ostale,

Teku-e terete na sirovu na(tu i produkte, Tu su jo. i prav)i i re ije prijevo!a/dinamika prijevo!a,Pr%d0#* +!%"* 2r%d%+)ja %+ " %:+$) 1 !a-a,2r !a-a,%(r$-$)j$!%"*2r%d%+a )0#a 0#r'aja "#r'aja>

P%*ra!ja a (%-%r"# - (r j$+% -a To je i!vedena potranja jer proi!la!i i! potranje !a robama,Radi se o i!vedenoj potranji %i! potranje !a odre'enim robama&I!vedena potranja !a robom pa odatle i i!vedena potranja !a kapa)itetomPomorski prijevo! kao i svaka dru a proi!vodnja %industrija& ima tri elementa#Pomorski prijevo! robe pove"ava vrijednost robe u odredi.noj lu)i,%pove"ava njenuuporabnu i tri.nu vrijednost&9i.e od svjetske ra!mjene odvija se moremOsnovna sredstva/sredstva rada i ljudi,Proi!vodnja uslu e tro.i se istovremeno sproi!vodnjom$%@edna od bitni+ !na"ajki transporta$ je da se proi!vodnja pomorsko$

06


13/120

prijevo!ne uslu e se kon!umira istodobno kako se i proi!vodi te se nemoeuskladi.titi&O"ito je da nam ponuda mora biti dimen!ionirana prema mo u"im potrebamapotranje,8a strani ponude je otovo uvijek odre'eni vi.ak tj,moe se pokriti vr.nooptere"enje,

Sa-a (%*ra!ja j$ r$ 0)*a* 0*j$'aja 2r%j! &a#*%ra:0,obujam i struktura robne ra!mjene morem6,prav)i prijevo!a i udaljenost7,proi!vodnost brodova %oprema i br!ina&?,mjere ekonomske politike prema brodarstvu %politka raspodjele roba&B,Protek)ionisti"ke mjere odre'eni+ !emelja %diskrimina)ija tu'e !astave aprotek)ioni!am svoje !astave,%kvote/)ar o s+arin &&

,uobi"ajeno stokiranje pojedini+ ener enata i sirovina %ve!ano !a pojedine politi"keodluke te namjerno stvaranje re!ervi&

Uvijek se nastoji prodavati na &'(#u a kupovati na ( *#u+opuna"&oast insurence and freight &'($,"je!a ro-e os"/&ra!je " 0o ar"!a234GOVORENA '4KAODREDITA2 +ajed!o s er5"!o5 6O( do5"!a! a! je "p po5orske k&poprodaje. Prema ovom terminu prodavatelj je duan o svom troku sklopiti ugovor o prijevozu do ugovorene lukeodredita te u roku ukrcati robu na brod Ukrcajem robe na brod prodavatelj je ispunio svoju obvezuisporuke robe kupcu Prodavatelj je duan osigurati robu za vrijeme pomorskog prijevoza

izik za gubitak ili oteenje robe prijelazi s prodavaoca na kupca u trenutku kad roba stvarnopr"je7eo/rad& -roda & l&," "skr,aja -upac je duan preuzeti robu u luci odredita te snosi sve trokove u vezi sa prijevozom i iskrcajem robe( * $(ree on *oard.(ranko brod)4GOVORENA '4KA 4KR8AJA2

snovna je obveza prodavaoca da isporu%i robu na brod u ugovorenoj luci ukrcaja Ukrcajem robe na brodizvrena je isporuka robe kupcuR" "k a /&-" ka "l" o% e9e!je ro-e prelazi s prodavaoca na kupca u trenutku kada roba stvarno prijeeogradu broda u luci ukrcaja

9o!arine nemaju !na"ajnije utje)aja na potranju, %mala je elasti"nost&E#%!%- "* - ")$ da +% ar !$ 8' j$!a *ra!"(%r*a= ! j$ j$d ! &a#*%r #%j0+j$*0j$ (%*ra!j0

a (%-%r"# - (r j$+% %- j$r $)a"* 1!a ' j$!a (%*ra!j$ (%-%r"#%?(r j$+% a %2 1!% j$ ! "#$ ra !$>

Promjena )ijene prijevo!a ne mora !na"iti da -e djelovati na potranju !apomorskim prijevo!om,%pove"anje ili smanjivanje potranje !a pomorskimprijevo!om&Suprotno tome u nekoj industriji elasti"nost potranje ve!ane !a )ijenu moe i!a!vatipromjenu,2ko do'e do pove"anja ili smanjivanja )ijene do-i -e i do pove"anja ilismanjivanja potranje !a odre'enim vrstama robe i nji+ovim prijevo!om,

V$@ 0*j$'aj !a (%*ra!j0 (%-%r"#%? (r j$+% a -aj0 1 -2$! ' +a!a2r%dar"*+a:S+j$*"#a (%-%r"#a *r?%+ !a #%ja j$ %+ "!a % 2r%j! - $#%!%-"# -" *0a' ja-a 0 "+ j$*0>Naj2%)j (r -j$r j$ "+j$*"#a r$'$" ja #%ja (%?a/a !d0"*r j0 ' j$)0 *r?%+ !00 "+ j$*0 a da (r *%- "-a!j0j$ +% ar !0 !a - ! -0- ! j$ (%*a#)a ra"*

!d0"*r j$ *r?%+ !$ a "* - (%-%r"#%? (r j$+% a9rlo niska elasti"nost potranje !bo odnosa i!me'u )ijene prijevo!a i )ijene robenije imala bitniji utje)aj na veli"inu pomorsko prijevo!a,

07


14/120

9eli"ina utje)aja potranje na )ijenu robe/odnosno na )ijenu prijevo!a mjeri seelasti"no.-u potranje robe/odnosno elasti"no.-u potranje prijevo!ne uslu eOdnos i!me'u elasti"nosti potranje brodsko prostora i elasti"nosti potranje robera!likuje se !a svaku vrstu robe,Op-enito se moe re-i da elasti"nost potranje !apomorskim prijevo!om robe ovisi o#elasti"nost potranje robe koja se prevo!i kao

teret u pomorskom prijevo!u prema mo u"im supstitutima i elasti"nostpomorskoprijevo!ne potranje prema mo u"im supstitutima,

S)01aj$+ $)a"* 1!%"* :Elasti"nost potranje mjeri se u omjeru promjena %pove"anje ili smanjenje& samepotranje prema promjeni %pove"anju ili smanjivanju& )ijene,9arira od D do 0,elasti"nost je potpuna tj,per(ektna onda kad mala promjena )ijena re!ultira otovobeskona"nom promjenom potranje, %beskona"na elasti"nost&6,potranja je relativno elasti"na kad u! neku promjenu )ijene rea ira s ve-ompromjenom potranje /tada je potranja ve-a od propor)ionalne %to je npr iska!ano ve-a )ijena !a 0 )ent/potranja bi se trebala smanjiti !a vi.e od 0,)enta&7,elasti"nost je jednaki+ vrijednosti %tj,propor)ionalna& $kad promjena )ijene u!rokuje

sli"nu promjenu potranje,?,potranja je relativno neelasti"na kad je njena promjena manja od propor)ionalneu odnosu na promjenu )ijene %to je npr iska!ano$ako se )ijena mijenja !a 0,)ent/promjena potranje -e biti manja od 0,)enta&B,potranja je potpuno neelasti"na kad uop-e nema promjene potranje ako do'e dopromjene )ijene,8aj"e.-a je u brodarstvu relativno neelasti"na potranja a imamo ipotpuno neelasti"nu potranju i to kod prevo!a odre'ene robe i to prijevo!aindustrijske opreme dje se radi na odre'ene po!i)ije a ve- su podi nuti odre'enikompleksi

ak se moe do oditi da smanjenje )ijene prati smanjenje potranje,Sa-% a#% j$ ' j$!a (r j$+% a +$@ d % ' j$!$ r%2$,(r%-j$!a +% ar !$ 0*j$@$2 *! j$ !a (%*ra!j0>

Elasti"nost potranje u (unk)iji s )ijenom anali!ira se !ajedno s elasti"no.-upotranje roba i to odvojeno !a svaku vrstu robu%npr elasti"nost potranje !a !amjenskim robama/pri ve"oj )ijeni prirodne umere!ultat moe biti ve-a proi!vodnja sinteti"ke ume i to u !emljama koje su dotadauvo!ile sirovu umu ili npr elasti"nost potranje u (unk)iji s alternativnim na"inomprijevo!a %visoko vrijedne robe&&O(@$! *% +r j$d !a1$)% r%2$ 0")0?$ -aj0 $)a"* 1!0 (%*ra!j0 a#% (%"*%j$%d?%+ar0j0@ "0("* *0* ,"0(r%*!% *%-$ (%*ra!ja j$ !$$)a"* 1!a a#% !$-a#%!#0r$!' j$>Potranja !a prijevo!ima tako'er ovisi o mo u"nosti kr)atelja i nji+ovoj platenojsposobnosti,O rani"enja se name"u onim !emljama koja nemaju mo u"nost supstitutaOp-enito vrijediQkad od tro.ak prijevo!a %vo!arine& "ini ve-i dio ukupne )ijene

robe/promjena vo!arine itekako moe utje)ati na potranju !a takvim robama a stimi na potranju !a prijevo!om takvi+ roba,

Kad ovorimo o elasti"nosti potranje moramo u!eti u ob!ir i pitanje elasti"nostiponude,2ko pri tome ovorimo i o platenoj elasti"nosti potranje/valja na lasiti da nemabitnije !na"enja/osim u prijevo!u ljudima,Elasti"nost ponude$kad je porast standarda raste i ponuda !a prijevo!om putnika alito su kruna i turisti"ka putovanja

0?


15/120

ME4UNARODNA POMORSKA TRGOVINAMe'unarodna pomorska tr ovina je ukupnost svi+ roba koje se prevo!e morem uodre'enom vremenskom ra!doblju %obi"no 0, odina&2nali!a me'unarodne pomorske tr ovine po strukturi robe/dinami)i otpreme naodre'enim plovidbenim prav)ima i udaljenostima/to"nije -e odrediti potranju !apomorskim prijevo!om

S0je sk" preko5orsk" ro-!" pro5e 3& 5"lj&!"5a o!a2GODINA S4*I TERET TEK4:I TERET 4K4PNO1;< 660 470 57/01;?= 5080 5300 13801;?1 5570 5200 17701;?) 5580 5710 14501;?@ 5/37 5474 /0531;? 5330 5450 /1201;?< 5/63 5721 /0121;?> 5365 54/4 //081;?? 5252 5484 /35/1;?B 5701 5838 /2251;?; 56/5 10/4 /6781;B= 54// 5465 /6031;B< 15/3 5528 /18/1;B> 1511 517/ //421;B? 1564 5/68 /3261;BB 1/05 5/72 /777

9irova nafta u svijetu: +';< TONA5470 ?=.===5800 )1.===.===5834 >?.===.===5822 ??1.===.===5870 1.=< .===.===5872 1.


16/120

Poskupljenje na(te je u!drmalo )jelokupno svjetsko ospodarstvo,Osim ener enta ona je i sirovina u petrokemijskoj industriji,8akon prvo .oka prijetio je bankrot Italiji i En leskoj/dok je =apadna 8jema"kanastojala i!vu-i lobalno tri.te,

En leska je i!la! prona.la pronalaskom na(te u Sjevernom moru/8orve.ka jesmanjila prijevo! sirove na(te,Italija je sklopila dobre odnose s arapskim !emljama,Kratkotrajni oporavak usljedio je 0G 4 ,1ru i .ok osjetio se tek nakon odinu/dvije i tri,>ijena oriva poskupila je !a GDDN a )ijena sirove na(te i vi.e,tednja$pro)ijenilo se da -e na(ta ostati ener ent samo !a promet/"ak samo !abrodove,0GHB4H 9eliko poje(tinjenje )ijene na(te koje je bilo neo"ekivano .to se odra!ilo0GH 4HHSu+i teret je u lavnom polako rastao ali nje ove implika)ije su !natno manje,

Pr$#%-%r"# (r%-$* ?)a+! "0" ra"0* *$r$*a %kon)entrati/itari)e/u ljen$

svaki po HN ukupne koli"ine prijevo!a& 9 ; 183 537 516 31 351;?? 167 536 5/1 37 331;?B 164 578 516 37 331;?; /16 541 528 37 341;B= /53 584 544 34 341;B1 /0/ 107 150 32 311;B) 16/ 100 104 /4 301;B@ 126 588 586 /7 3/1;B /07 106 1/1 33 331;B< /15 545 161 30 3/1;B> /55 541 167 # #1;B? /54 583 147 # #1;BB /33 156 /08 # #1;B; /72 154 /50 # #1;;= /2/ 581 /52 # #

Na&*a=bo kri!e 0G ? odine do ovoreno je u OE>1$u i u E* da se smanji proi!vodnja u)rnoj metalur iji/koja dola!i na tu ra!inu tek sredinom HD$i+,

Sve se vi.e prevo!e kon)entrati/.to dovodi do smanjivanja koli"ine prijevo!a

0

stali tereti 600 miljuna tona>ukupno 5700 milj tona


17/120

0G G odine nastupa nova na(tna kri!a/novo poskupljenje na(te/pa proi!vodnja atime i prijevo! elje!ne rude ponovno pada,

*ar '$SO;2S odre'uje uvjete si urnosti !a prijevo! itari)a,Llavni tereti sup.eni)a/kukuru!/ito/ria/soja i je"am,%riine mekinje su vrlo samo!apaljive a spadaju

u terete s malom vo!arinom&itari)e su otovo uvijek pra-ene manje$vi.e stalnom po!itivnom stopom rasta,Ra!like u odi.tima veu se !a uspje.nost etve u pojedinim podru"ijima svijeta,

U?)j$!* ljeniQantra)it/koks/li nit5* ljen je jednim dijelom i supstitut na(ti %motori nau ljen&,* ljen je ve!an !a "eli"ane tj,u! elje!ne rude,8akon svako na(tno .oka uo"ljiv je porast prijevo!a u ljena/dok je u dobaprotu.oka %pad )ijene na(te&$0GHB4H prijevo! u ljena sta nirao,

B%#" * ?) ! 'aFoksit i lini)a koriste se !a proi!vodnju aluminija %srebro 6D stolje-a&,

Foksit i lini)a su strate.ki vaan materijal u industriji auta i !rakoplova,F%"&a*:os(ati su ve!ani u! itari)e:os(ati su bitni !a pre+rambenu industriju %potrebni su !a pobolj.avanje tla upoljoprivredi& /i!a!ivaju bri rast,:os(ati kao i boksit i lini)a su se ustalili i!me'u ?D i BD miljuna tona odi.njeprekomorsko prometa8akon smirivanja tri.te ne o"ekuje se spektakularno pove"anje prijevo!a/ali sebiljei si uran trend i la an rast od 6 do 7N u ukupnom prijevo!u u! povremenepadove koji nisu veliki,

588/ ? @iljarde tona

9irova nafta @1.1Products $nafta) Aderivati B.@=eljezne rude B.)Ugljen B.@=itarice .Br *a! ja $-)j$

Sj$+$r!$ E0r%($ Pr j$+% ! (ra+' "0 A&r #$ a Sj$+$r!0 E0r%(0 Ja-aj#$ a Sj$+$r!0

A-$r #0 Naj+$@ (r% +%/a@ " r%+$ !a&*$ "0 Sa0d j"#a Ara2 ja,SAD,R0" ja,Ira!

M$#" #%,(% r$? ja-a !aj+$@a (r% +%d!ja j$ 0 P$r j"#%- a)j$+0 U ($r j"#%- a)j$+0 "0 !aj !a1aj! j "+j$*"# 0#r'aj! *$r- !a)

8Sa0d j"#a Ara2 ja,UAE,Ka*ar,J$-$!,Ira#,Ira!= OPEC7j$ 0dr0$!j$ ara("# $-$)ja (r% +%/a@a " r%+$ !a&*$ P%-%r"#% (r j$+% ! (ra+' " r%+$ !a&*$ "0 "*%1! (ra+' (r$-a Ja(a!0

I!d j , a(ad! (ra+a' (r$#% S0$"#%? #a!a)a !a j0? Fra!'0"#$ ) !aTr.@a!"# 'j$+%+%d,(ra+a' (r$#% r*a D%2r$ !ad$ j$ (ra+a' #%j - !aj+$@*a!#$r d0 0 Sj$+$r!0 Ir"#0 Sj$+$r!% -%r$ 8%da*)$ "$ +r. $#"()a*a' ja!a&*$ (% r$? ja-a=

*ar '$ +% ! ' :SAD,Ka!ad,Ar?$!* !a,A0"*ra) ja F%"&a* : +% ! ' :Mar%#%,Sad 8Pa' 1# %*%' = B%#" * +% ! ' :Ja-ja#a,A0"*ra) ja

Pr%-$*! (ra+' (%-%r"#%? *ra!"(%r*a

Naj+a! j (r%-$*! (ra+' (%-%r"#%? *ra!"(%r*a9>!a&*a 8!aj+$@ 0+% ! ' Sj$+$r!a E0r%(a,Ja(a! SAD=$i! Per!ijsko !aljeva %naja-i prava)&

@apanu/2ustraliji i !emljama 1,Istokaprema Mediteranu %preko Sue!a& %Tr."anski )ijevovod&prema Sj,Evropi, %oko 2(rike&prema 2tlanskom pro"elju Sjeverne 2merikeprema Fra!ilu i 2r entini$I! 8i erijeprema 2tlanskom pro"elju S21$a$I! ;ibije i 2lira prema europskim mediteranskim !emljama$Indone!ija/

66


23/120

$9ene!uela prema 2talnskom pro"elju Sj,2merike$prema Pa)if"kom pro"elju Sjeverne i ;atinske 2merike %preko Panamsko kanala&$Meksiko %prema S21&8ovi prava) % F28TRU F2U %IRSK2&$ROTTER12M& Ovaj prava) prijevo!a na(te odvijase s manjim tankerima,

Pr #a !$# !a&*! (ra+a'aSibir$Kina$Pakistan$2( anistan$Indijski o)eanPrava) !apadPrava) istok Indija$@u oisto"na 2!ija/@apanPrava) !apadQpreko Sue!a /preko Rt$a dobre nadeSredo!emno more #i!bor Tr.-anski )jevovod/Lenovski )jevovod/Marseljski )jevovodIrak$Turska$Europa8i!o!emski 2ntili/9ene!uela$prema S21/prema EuropiSjeverno more$okolne !emelje

>$)j$ !a r0da 8Naj+$@ 0+% ! ' Sj>E0r%(a,Ja(a! SAD=$Kanada$ prema Sj,Evropa7Fra!il i 9ene!uela$prema Sj,Evropi i @apanu i !emeljama 1aleko Istoka

$Peru i ile prema @apanu i !emljama 1,Istoka$Kanada %Pa)if"ko pro"elje&$prema @apanu i !emeljama 1aleko Istoka$@2R prem @apanu i !emljama 1,Istoka72ustralija prema @apanu i !emljama 1,Istoka$vedska prema Sj,Evropi$Indija prema @apanu i !emljama 1,Istoka$;iberija$Sj,Evropa

>U?)j$! 8!aj+$@ 0+% ! ' E0r(%("#$ $-$)j$ $-)j$ D>I"*%#a=$S21 %2talnsko pro"elje&prava) prema Sj,Europiprema !emeljama 1,Istoka %preko Panamsko kanala&Kanada %Pa)if"ko pro"elje&

prema !emljama 1,Istoka$2ustralijaprema !emljama 1,Istokaprema Sj,Europi %oko 2(rike&

S21 je na "elu i!vo!a %0GHB G / miljuna tona&

> *ar '$8ajve-i i!vo!ni)i su S21 i 2ustralijaI! 2r entine i 2merike itari)e u Isto"nu Europuitari)e se kr)aju na u.-u ;a Plate,

>K%!*$j!$r"# (r%-$* 0 "+ j$*0 +$ a! j$ a r$? %!)a! ra -j$.*aj2n lo amerika2tlanska Europa

@apan=emlje 1,IstokaMediteranska Europa

S0$"# #a!a)1o!voljena nosivost 0BD,DDD dAt % a! 0 metara& u balastu do 77D,DDD dAt

67


24/120

Radi se na tome da se omo u-i prola! brodovima s 6 D,DDD dAt a u balastu i onimnajve-ima,Panamski kanal %omo u"ava prola! brodovima do D DDD dAt/skra"uje put i!me'u8eA Uorka i San :ran)iska !a HDD milja,Kielski kanal %umjetni plovni kanal i!me'u Sjeverno i Falti"ko mora/%dubina 00metara&/ima re ionalno !na"enje&

Va! j$ "+j$*"#$ )0#$

E0r%(a8ajve-e lukeQRotterdam/Marseillea i 2ntAerpen/;e avre5,,

Atansko proeljeFilbao %najve-a luka panjolske uvo! u ljena i na(te&;e avre %? luka na 2tlanskom pro"elju&Sout+ampton %velike rafnerije na(te&Mil(or aven %spe)ijali!iran !a uvo! na(te/tankeri do 6BD DDD dAt&Rotterdam$Europort najve-a luka na svijetu moe primiti najve-e brodove nasvijetu,%na(tovod Roterdam$2ntAerpen&2ntAerpen %u! Rotterdam najve-a europska luka !a eneralni teret/elje!nu rudu i

"eli"ne proi!vode&MediteranLenova najve-a talijanska luka %Lenovski na(tovod&/!atim Trst %GDN teku-iteret/tr."anski )ijevovod&Marseille %najve-a luka na Mediteranu/Marseljski na(tovod&PortSaid %bunker&Malta %bunker&

SAD Atlansko proelje8eA Uork %najve-a kontejnerska luka na svijetu/i!a nje sljede RotterdamnKobe i onKon &

ampton Rods %lu"ki kompleks 8or(olk /Portsmut+/ ampton i 8eAport 8eAs& vode-e

mjesto u svijetu po i!vo!u u ljena %BB miljuna tona u 0GHD odini&8eA Orleans %vode-a luka u svijetu po prometu barama %;2S &,To je rije"nomorska$luka %oko HD km plovni+ kanala Misssipijem&,

ouston %vode-a luka S21 u me'unarodnom prometu/ve"inom na(ta i na(tni derivatiMeksiko %Pajaritos$luka u bli!ini veliki+ na(tni+ lei.ta /ima duboki terminal&Fra!il$Tubarao %terminal veliko kapa)iteta !a i!vo! elje!ne rude&

A&r #a>ape ToAn %Funker !a brodove na putu oko Rta dobre nade&

A ja

Indija %FombaC/>al)uta&Sin apur %pomorski prava) Liblatar Malta %bunker&$Sue!$2den >olombo %ri;anka&$ on KonSin apur je 7 u svijetu rafnerijski )entar poslje Roterdama i oustona,8a(ta se uvo!i i! Indone!ije i Per!ijsko !aljeva a najvi.e se i!vo!i !a @apan

on Kon luka u svjetu po konejnerskom prometu a na ? mjestu po svjetskimlukama

A0"*ra) ja

6?


25/120

%FotanC FaC %SCdneC& lu"ki kompleks s velikim rafnerijama i najve"im kontejnerskimterminalom na junoj +emis(eri&

Ja(a! Uoko+ama %Tokijski !aljev&/Kobe %i!a Rotterdama/dru a luka u svijetu/imanajopremljeniji kontejnerski terminal u svijetu&

Pro5je!a plo0"d-e!"H pra0a, 0e a!a je a pol" "9ke poja0e " pro5je!& loka,"je "!d&s r"je.

Re/"o!al!" ra 5je% aj & 5e7&!arod!o5 po5orsko5 pro5e & & s0"je & 31;?B2

egije Ukrcaj 000t ? 'skrcaj000t

? Ukupno000t

?

@editeran 30/ 254 55,2 383 366 53,6 486 000 5/,0


26/120

Pr% +%d!%"* 2r%d%+)ja ?)$da!% !a #ra@ r%# !$-a $)a"* 1!%"*,*j 0 ")01aj0(%*r$2$ (%+$1a!ja (%!0d$ j$ %?ra! 1$!% !a *%!a0 #%j0 -%$-% 0"-j$r *" !$#%? dr0?%? *r .*a,!% *% j$ %?ra! 1$!% !a #a(a' *$*>J$da! d % d%da*!%?#a(a' *$*a -%$ "$ d%2 * ra"(r$-$2li to ne !adovoljava/pa se ukoliko je trend rasta si uran i na due vrijeme/naru"ujenovo radnja %otprilike 6 odine&

Slu"aj opadanja vo!arina/ brodari s malim tro.kovima lak.e -e podnjeti kri!u/ne obrodari s skupim brodovima/najkriti"nije je kad do'e do breakeven point$a%tro.kovi pri+odi&,

Tu su vana predvi'anja tri.ta pa ako su ona po!itivna/brodar ne-e povu-i brod uraspremu %isto ima svoju )ijenu odravanja/tro.kovi/,,a javljaju se i tro.koviponovno uklju"ivanja broda i! raspreme&Frodar ne-e povu-i brod u raspremu be! ob!ira .to posluje s ubitkom/on !adravatu liniju jer o"ekuje porast vo!arinaSve ovo ovori o te.ko-i odre'ivanja to"ke raspreme %laC up point&

To"ka raspreme ovori o tome/da kad pri+odi ne mo u potro.iti varijabilne tro.koveda je uputno ra!mi.ljati o raspremi;inijski brodar "e.-e !adrava liniju be! ob!ira na tro.kove dok tramperi puno lak.enapu.taju liniju,

FAKTORI UTJECAJA NA ODRE4IVANJE POTRANJE

Potranja !a brodskim prostorom je i!vedena i! potranje !a robomto je ve-a kupovna mo"/pove"ava se potranja !a odre'enim robama,8ova te+nolo.ka rije.enja pridonjeti -e je(tinijem i brem !adovoljavanju ti+ potreba,Pojaviti -e se supstituti/mijenjati -e se prav)i%to ovisi o standardu/osim !a e !isten)ijalne robe koje imaju malu elasti"nost&

injeni)a je da se proi!vodni pro)es robe/proi!vodi i sirovine dopremaju .to bliepotro.nji koriste-i najje(tiniji prijevo! i to morem,Mo u-e je sintenti!irati (aktore koji utje-u na odre'ivanje prijevo!a robe morem

9e!ano !a me'unarodno spora!umjevanje$kodeks *8>T21$a donesen 0GHBodine/ali po tom pitanju nije mno o ura'eno jer a je bilo te.ko primjeniti %jer nijebio primjenjivan me'u ra!vijenim !emljama&,Ima u sebi raspodjelu tereta ?D#?D#6D

6


27/120

6ak or" de er5"!"ra!ja po ra$!je po5orsk"H pr"je0o a

6

o d n o s p o t r e b n e i k u p o v n e m o c i

p r o i z v o d n j a

s t u p a n j r a z v o j a p r o m e t a i s k l a d i n i h p r o s t o r a

o b u j a m v a n j s k o t r g o v i n s k e r a z m j e n e r o b e m o r e m

p r o t e k c i o n i s t ic k e m j e r e i d i s k r i m i n a c i j a z a s t a v e

r a z n e b a r i j e r e v a n j s k o t r g o v i n s k e r a z m j e n e

n a c i o n a l n e m j e r e e k o n o m s k e i p r o m e t n o p o m o r s k e p o l it i k e

o d n o s i z m e d u v r s t a i k o l i c i n a t e r e t a i u d a l je n o s t

n a p l o v n i m p r a v c i m a v a n j s k o t r g o v i n s k e r a z m j e n e

b i la t e l a r n e m j e r e i s p o r a z u m i

m u l t i l a t e l a r n e s h e m e o r a s p o d j e l i t e r e t a u m e d u n a r o d n o mp o m o r s k o m p r ij e v o z u

m e d u n a r o d n o s p o r a z u m j e v a n j e

p o t r a z n j ap o m o r s k o g

p r i j e v o z a


28/120

Ra -a*ra!j$ #Proi!vodnja te+nolo.ka proi!vodnja i upotreba sirovinaStupanj ra!voja prometa i skladi.ni+ kapa)iteta promet morem/ali se ra!vija i

kopneni i rije"ni promet da bi se omo u"ilo .to ve-e kori.tenje dopremljeni+ roba naodre'enim loka)ijama/skladi.ni kapa)iteti

I!"* *0' %!a)!$ -j$r$ (r$-a 2r%dar"*+0

Protek)ionisti"ke mjere fnan)ijske i institu)ionalne:inan)ijske mjere#a& i!ravne %ula anje/osi uravanje !aposlenja/subven)ija GN/%tenden)ija ukidanjasubven)ija&/dravna jamstva/pore!ne olak.i)e/stvaranjedravni+ podu!e-a/povoljni krediti&b& nei!ravne %usmjeravanje na)ionalnoj brodo radnji$ !aklju"ivanjem u ovora o

radnji brodova doma-e brodara&Institu)ionalne mjere#!a.tita svo brodarstva u po ledu#$dravni tereti$osi uranje prijevo!a kro! kabotau$.titi se od preveliki+ !a+tjeva )arine i pore!a$re!erva)ija tereta i! vanjsko$tr ovinsku ra!mjene kro! sustav )ar o s+arin%?D#?D#6D kodeks *8>T21$a&Re!erva)ija tereta$!aklju"ivanje u ovora na temelju pariteta,1va osnovna pariteta su :OF i >I: %prema I8>OTERMS*&Svi ele i!vo!iti na >I: a uvo!iti na :OF %.tednja devi!a&

Teretni)a je potvrda da je teret ukr)an/ona je u ovor o prijevo!u i vrijednosni papir,

Mjere protek)ioni!ma su primjeri)e sprije"avanje pla"anja stranom brodaru udevi!ama,

To je na udaru me'unarodni+ institu)ija,Filatelarni spora!umi rije.avaju pitanja uvo!a i i!vo!a i!me'u dviju !emalja %:OF ili>I:/i!bje avanje dvostruko opore!ivanja&,To nije dobro pri+va"eno odme'unarodno pomorsko tri.ta jer ne ostavlja ni.ta tre-im !emljama,Filatelarne mjere i!bje avanje dvostruko opore!ivanja/potpisuju se bilatelarniu ovori da bi se to i!bje lo,>ar o s+arin $*8>T21$ov kodeks multilatelarna s+ema raspodjele u linijskomkon(eren)ijskom prometu ?D#?D#6D,E= a nije pri+vatila !a prijevo! robe unutar E=,1iskrimina)ija strane !astave je tada kada se !a strane brodove name-u dvostruketari(e/posebni dokumenti/ovjere od strane kon!ulata,%po tome je naro"ito bio po!natFra!il&

PONUDA BRODSKOG PROSTORA

Ponuda brodsko prostora odre'uje se veli"inom i strukturom tr ova"ke mornari)enamjenjene prijevo!u robe i ljudi/a u uem smislu prijevo!u tereta

Taj kapa)itet je onaj kapa)ite koji je aktivan %u slubi& To je ona tonaa koja je uklju"ena u u ovoreFrodovi koji su u raspremi su neaktivna tonaa9ano je trajanje opera)ije i produktivnost broda %odnos tona milja i mo u"i+ 1 T&

6H


29/120

D$ ! ' ja:P%!0da 2r%d"#%? (r%"*%ra %dr$/0j$ "$ +$) 1 !%- "*r0#*0r%-a#* +!$ %*$,2r !$ 2r%da (r% +%d!%"* >* defni)iju se uklju-uje kriterij prosje"no trajanja pojedini+ prijevo!a i kriterijproduktivnosti brodovlja %tona tereta4tona nosivosti ili tona milja41 T milja&Interesantno je po!navanje u! veli"inu i strukture robe,Potrebno je !nati koliki su

jedini"ni ukr)aji,Fitno je prila oditi veli"inu broda prema po.ilj)i

Ponuda brodosko prostora ledaju-i na dui rok nema veliku elasti"nost % otovo da je nema& * slu"aju pove"anja ponude/ona je o rani"ena na tonau koja se moeusmjeriti na neko dru o tri.te %na ono tri.te dje je pove"ana potranja,&,Kra*#%r%1!% j$ -%?0@$ (r$2a' +a* #a(a' *$*$ *a-% ?dj$ j$ + .a# !a-j$"*a ?dj$ j$ -a!ja#>

@edan dio kapa)iteta moe se dobiti i! raspreme/ali to ne-e biti dovoljno !apokrivanje rastu-e potranje, D0?%r%1!0 (%*ra!j0 -%?0 ad%+%)j * "a-%!%+%?rad!j$2ko -e potranja u!rokovati pove-anje vo!arine/brodar -e se odlu"iti !anovo radnju,Me'utim mora se ra"unati na dui vremenski period i!me'u odluke o

radnji broda i dobivanja broda %taj pro)es traje 0H mjese)i do 6, odine&2ko se dobije brod kada vo!arine po"mu padati/imati -emo vrlo ne ativni u"inak,Postoje slu"ajevi kada se i! .pekulantski+ ra!lo a nastavlja narudba novi+ brodova

i to kad se i ne o"ekuje daljnje pove"anje potranje,9i.ak ponude tada obaravo!arine,Postoje slu"ajevi kada vo!arine op"enito padaju na tri.tu,Tada -e brodovlasni)irea irati prili"no ra!li"ito,2ko brodovlasni)i imaju brodove s niskim tro.kovimaodravanja/i!drati -e due/a oni koji imaju skuplje brodove i!drati -e kra-e,Kad se prije'e FRE2K E9E8 POI8T to je na!naka jo. ve"i+ pote.ko-a,2ko vo!arine po"mu rasti/nastojati -e i!drati i ne-e staviti brod u raspremu jer tou!rokuje tro.kove %upu"ivanje na mjesto raspreme/pla"anje ve!a ili sidri.ta/pla"anjedijela osi uranja/pla"anje minimalno broja posade/tro.kovi kon!erviranja osjetljivi+dijelova broda/tro.kovi nad!ora&,Mo u se pojaviti i dodatni tro.kovi kod odluke oi!vla"enju broda i! raspreme,Tk! laC$up point %to"ka odlaska broda u raspremu& seodre'uje u pravilu kada pri+odi ne mo u pokriti varijabilne tro.kove/onda je uputnora!mi.ljati o raspremi,

;inijski brodovi se rijetko odlu"uju na raspremu jer je te.ko ponovno uspostaviti linijunakon raspreme,0GH6 odine bilo je H?,miljuna tona 1 T privremeno ne!aposleno%rasprema&8ajpo!natija mjesta raspreme su npr#8amibija/!aljevi oko Pireja/8orve.ki(jordovi5Rasprema se ne ubraja u aktivnu tonau,2ko je brod na pre ledu ili napoprav)i to se ne obija od aktivne tonae % u trajanju do 0 ili 6 mjese)a&Frodovi mo u biti na sidri.tu ili na otvorenom moru sa svom posadom/svakotrenutka spremni !a kretanje na put,Smanjenje ponude moe i-i i ovako#smanjenjebr!ine/nekr)anje do maksimuma/kr)anje u vi.e luka %multC pointin &

6G


30/120

6ak or" de er5"!"ra!ja po!&de -rodars 0a

7D

P ;U+< P @ 9- : P 'BCD E

70

5860 586/.63 5868 5840 584/

9vjetska trgovakamornarica

Prekomorskatrgovina

600 miljuna+J!

54000miljardi tm

'sporuka novogradnji $pomak ufazi


32/120

RA+VOJ SVJETSKE TRGOVA KE MORNARI8E 1;?=F1;B> 3& 5"lj&!"5a o!a2

4K4PNO TANKERI (4'KERI OSTA'I* ! +J! * ! +J! * ! +J! * ! +J!

5860 116 2 //4 4 47 5 532 2 37 6 67 / 83 6 553 05865 136 1 /67 1 87 5 548 3 2/ 6 48 0 86 / 556 /5861 174 / 353 5 502 5 544 3 7/ 2 507,8 88 6 554 6586/ 148 8 321 2 552 3 108 6 61 7 51/ / 505 8 558 25863 /55 / 383 0 518 2 1/4 3 68 3 5/2 7 501 3 510 05862 /31 22/ 3 520 5 145 7 42 2 537 4 507 7 512 05867 /61 704 574 /10 81 524 551 5/05866 /83 738 563 //2 505 563 554 5/45840 358 8 780 8 562 0 //8 4 508 7 585 0 5/2 / 570 55845 310 4 786 1 565 6 //2 2 55/ 5 588 2 5/7 0 571 15841 313 6 601 7 577 4 /12 1 558 / 155 1 5/4 7 572 7584/ 311 7 783 / 526 / /07 1 513 3 110 7 530 7 576 45843 354 6 74/ / 536 2 /12 / 514 / 114 3 531 8 574 55842 357,/ 76/ 6 5/4 3 /07 5 5/3 0 1/6 / 53/ 8 574 05847 303 8 736 7 514 3 136 2 5/1 3 1/2 1 53/ 7 573 85846 30/ 2 730 4 516 6 132 2 5/5 0 1/5 4 533 4 57/ 2

Ta!ker"#1;B> s& as &plje!" sa oko @ s& -"l" as &plje!" sa =C 1;?@ /od"!e )=5"lj&!a o!a je & raspre5" a !o0" -rodo0" se jo% /rade.STAROST SVJETSKE TRGOVA KE MORNARI8E 3do-!a s r&k &ra2

4K4PNO TANKERI (4'KERI (ROD +AGENERA'NITERET

OSTA'I

1;B1 1=.> ;.? ;.? 1@.? 1=.;1;B) 11.1 1=.1 1=.@ 1 .) 11.@1;B@ 11.@ 1=.@ 1=.< 1 .@ 11.>1;B 11. 1=.? 1=.< 1 .) 11.>1;B< 11.< 11.@ 1=.) 1@.; 11.B1;B> 11.? 11.; 1=.) 1@. 1).@

S r&k &ra o!a$e po as a0a5a 1;? /od"!e

0G B odina 0GH7 odina 0GH? odina 0GHB odina 0GH odinaMiljunaFRT

N MiljunaFRT

N MiljunaFRT

N MiljunaFRT

N MiljunaFRT

N

=emljeOE>1$a

0GH, BH,0 0GH, ? ,D 0HH,G ?B,0 0 H,6 ?6,H 0BG,D 7G,7

=emljeotvoreno

re istra

H7,D 6?,7 0D ,D 6B,7 0DG,H 6 ,6 000, 6 ,H 000,6 6 ,B

=emljebiv.eIsto"noFloka

6B,? ,? 77, H,D 77,B H,D 7?,6 H,6 7?,G H,

=emlje ura!voju stri.nomprivredom

6G,D H,B D,6 0 , 7,0 0 ,B ,0 0H,B H6,? 6D,?

Ostale!emlje

,D 0, 07,D 7,0 07,? 7,6 0B,6 7, 0 ,? ?,7

*kupno 7?6,0 0DD,D ?66, 0DD,D ?0H, 0DD,D ?0 ,7 0DD,D ?D?,G 0DD,D

76


33/120

=emlje OE>1$a su#E=/>anada/*S2/@2R/2ustralija i 8eA =eland %uklju"ena je i Jota s9eliki+ je!era&=emje otvoreno re istra %upisnika&su#Fa+ami/>ipar/;ibanon/Oman/Panama/9ene!uela=emlje biv.e Isto"no bloka#Kina/9ijetnam/Sjeverna Koreja/Kuba

D$"$* !aj+$1 *r?%+a1# -%r!ar 'a

0GHB odina 0GGB odinaFRO@FRO1O92

MI;@*8I 1 T FRO@FRO1O92

MI;@*8I 1 T

;IFERI@2 0 66 00D P282M2 ?7HG 00DP282M2 ?D H D ;IFERI@2 0 ? GH

@2P28 6G 7 D LR K2 06 H B6LR K2 0 G B7 >IP2R 0 6D ?DSSSR B6 H 6G F2 2MI 00DH 7S21 00B0 6 8OR9EK2 77 7D9E;IK2

FRIT28I@2

00? 0G M2;T2 0DGG 7D

KI82 06H 0 @2P28 6D?H 6B8OR9EK2 ?0 0 KI82 6D70 6B>IP2R H 0 SI8L2P*R 77G 60

Tr/o0a9ka 5ora!r",a *r0a ske 8Po!&da -rodars 0a & R*2

Broj brodova GT DWT 1;;1 /1/ 1 4/6 608 3 /48 1071;;) /00 1 342 874 / 667 3/81;; 163 1 3/7 62/ / 283 734

Ovdje su uklju"eni i brodovi koji su bili pod stranom !astavom,

0GG0 odine !bo ratni+ prilika i 0GG7 !bo politi"ki+ ra!lo a moralo se prebje-i podstranu !astavu

K)a" #a' ja (%-%r"#%? *r .*a

Pomorsko tri.te je susret ponude i potranje a re!ultat to a je (ormiranje vo!arine,Prakti"no/tri.te se defnira po !emljopisnim podru"ijima/Naj(% !a* j$ *r .*$ j$ "j$+$r!%a*)a!*"#% *r .*$>

Tri.te se moe podjeliti po vrsti tereta odnosno predmetu prijevo!a%tri.teitari)a/tri.te u ljena/tri.te na(te i sl,5,&1etaljnija se anali!a provodi kada se u ra!amtranje u!mu tri.na podru"ja i tri.tepo vrstama tereta/te ukr)ajne i iskr)ajne lukePrimjeri)e#

$Sjevernoatlansko tri.te itari)a$nort+atlanti) rain market$u ljen ampton Rods$;a Spe!ia$(os(ati >asablan)a$RotterdamK%!#0r$!*!%"* j$ * ( 1! ja a *r .*$ ")%2%d!%? 2r%dar"*+a>

ANALI3A SLOBODNOG I TANKERSKOG TRITA

Trampersko ili slobodno tri.te je model slobodno tri.ta,Slobodno brodarstvo se u lavnom temelji na prijevo!u su+i+ roba,

77


34/120

Tramperi i bulkeri slobodno tri.te1io bulkersko /linijsko i tankersko tri.ta je djelomi"no slobodan,

T ( 1!%"* ")%2%d!%? *r .*a0,veliki broj brodova koji se javljaju/a s dru e strane potranja se defnira kro! velikibroj korisnika prijevo!a,

6,ve-i je broj brodova od kr)atelja7,ni brodari ni kr)atelji nemaju sna e kontrolirati tri.te?,pristup tri.tu relativno je slobodan i jednostavanB,institu)ionalne barijere su la ane !a svladavanjeMe'unarodne barijere koje o rani"avaju slobodu su malobrojene i relativno se lakootklanjaju/osim !a tankersko tri.teRa!likujemo oAners market i )+arters market,9elike koli"ine su+i+ rasuti+ tereta su re!ervirane !a industrijske Jote koje obavljajuindustrijske prijevo!e u sklopu veliki+ industrijski+ korpora)ija u kojima brodarstvonema svoju samostalnost,Tada su vo!arine tro.kovi u ukupnoj bilan)i korpora)ije,

Taj dio tereta nije na slobodnom tri.tu %ne sadri potranju&Industrijski prijevo!i se obavljaju redovito/na istim prav)ima,Samo je jedna lukaukr)aja i iskr)aja %rok je najmanje 0 odina&

Tramperski brodari nisu velike kompanije,Tramperi lutaju u potra!i !a bilo kakvimteretom,%Ti brodovi mo u prevo!iti ra!li"ite vrste robe/pakovane i nepakovane&,Osnovni )ilj je da su !adovoljni vo!arinom,

M%!(%"%! ) %) ?%("%! *r .*$Monpson tri.te je tri.na situa)ija kada jedan sudionik na ba!i potranje diktirauvjeteOli opson tri.te je tri.na situa)ija kada vi.e sudionika na ba!i potranje diktirauvjeteOli opsonsko tri.te je tankersko tri.te,Odre'en broj na(tni+ kompanija diktirajuuvjete ve-em broju tankerski+ brodova %S E;;/TEV2>O5,&8a tankerskom tri.tu se javlja manji broj brodova i jo. manji broj korisnika prijevo!aa vo!arine se (ormiraju na osnovu !akona ponude i potranje/koja se ne iska!uje

vo!arinskim stavom/ve- se iska!uje kro! indekse vo!arina,INTERCARGO je udruenje neovisni+ trampera/nemaju neku sna uINTERTANCO$ je udruenje koje je !na"ajnije i prije (ormirano od I8TER>2RLO$a alini oni nemaju sna u !na"ajnije se suprostaviti sna!i vode"i+ na(tni+ kompanija,BIMCO$ Falti) and International Maritime >on(eren)e %0GDB Kopen+a en&,1anas je ve!ana !a kon!ultativnu djelatnost jer nisu uspjeli kao ni I8TER>2RLO,

lanovi kon(eren)e ne moraju biti brodari,1jelatnost FIM>O$a ve!ana je !a#i!davanje brodske tipske obras)e%u ovore&/teretni)e/vo!arine/stojni)e i prekostojni)e/noti)e o( readiness

2nali!a tri.ta koje ima monopolisti"ki karakter;inijsko i tankersko tri.te je vo!arinsko tri.te o rani"ene konkuren)ije

* linijskom brodarstvu a dobrim dijelom u tankerskom brodarstvu nema slobodnotri.ta kao u slobodnom %tramperskom& brodarstvu,Ponuda i potranja obi"no se iska!uju malim brojem ali !ato velikim tvrtkama koje sebave prijevo!om,* tankerskom brodarstvu je mali broj korisnika prijevo!a koji kontroliraju tankerskotri.te,8a linijskom tri.tu brodari imaju ve-i utje)aj od korisnika prijevo!a a u tankerskombrodarstvu situa)ija je obrnutaMe'usobna konkuren)ija na ovim tri.tima je otovo limitirana %karteli u tankerskombrodarstvu&

7?


35/120

Kompanije na tri.tu provode politiku koja je !ajedni"ka i usmjerena protivautsajdera* linijskom brodarstvu nije uvijek "isti monopol* linijskom brodarstvu i prijevo!ima tipi"no je odravanje linije sa skupinom brodovakoju dri jedan brodar ali je mo u-e da na istoj liniji djeluju i dru i brodovi, %moebiti vi.e brodara ra!ni+ !astava &

T ( 1!%"* *r .*a %?ra! 1$!$ #%!#0r$!' j$:$u linjskom i tankerskom brodarstvu ponekad se javlja i monopoli!am i dupoli!am$obje strane predstavljene su s jednim ili manjim brojem veli+ tvrtki$svaka od veliki+ tvrtki moe bitno utje)ati na ra!inu vo!arina$konkuren)ija me'u kompanijama ne postoji ili je mala !a+valjuju-i me'usobnimdo ovorima$ rupa)ija sprovodi !ajedni"ku politiku prema ne"lanovima,$sve skupa to je najvi.e oli opol,

Br%d"# #ar*$)Frodski karteli su brodske kon(eren)e %s+ippin )on(eren)e&

Politiku brodske kon(eren)e vodi tajni.tvo kon(eren)eINTERCONFERNCE AGREEMENTS su spora!umi vi.e kon(eren)a koji "inesuperkon(eren)u koja moe pokriti )ijeli o)eanPOOLING AGREEMENTS je do ovor "lanova unutar kon(ern)e,To je jo. stroiji obliknaro"ito lede#vo!arina/broja pola!aka/koli"ine tereta koju svaki "lan moe prevesti%)ar o pool&/ukupna masa vo!arina je o rani"ena %(rei +t pool&,

JOINT SERVICE je spora!um o !ajedni"kom odravanju linijeGENTLMAN S AGREEMENT je usmeni do ovor o odravanju linije tj,tko -e .to utom poslu obaviti,Kon(ern)a je danas manje/pokrivaju manja podru"ja ali su i dalje !na"ajneRabati#Imamo rabate odma+ po obra"unu vo!arine koji se kre-e od $HN i imamorabat s od odom od mjese)i %na rada !a vjernost&,

3a#)j01a# #Frodske kartele karakteri!iraju ra!ni spora!umi$brodarske kon(eren)e$me'ukon(eren)ijski spora!umi$spora!um o P*;;$u %najstroiji spora!um/odnosno jedan od najstroiji+ na"ina(ormiranja kartela/obi"no 7$? brodara i to i! vi.e kon(eren)i$to"no se !na koliko komoe !araditi a ako se prekr.e odredbe spora!uma pla"aju se penali&Imamo )ar o pool/(rei +t pool/fnan)ijski pool5,$spora!um o !ajedni"kom odravanju prijevo!a %joint servi)e/joint ventura&

@oint servi)e je spora!um 6 ili vi.e brodara o!ajedni"kom odravanju linije$ entlemenski spora!um %do!voljen kratkotrajni pristup autsajederu&Lentlemenski spora!um i!me'u brodara i! linije i neko brodara kojim ovaj pri+va-auvjete kon(eren)e !a prijevo! na odre'enoj liniji na odre'eno vrijeme,

I!d0"*r j"# #ar*$) ,*r0"*%+ %)d !? #%-(a! j$Spora!umjevanje u stvaranju trustova i +oldin kompanija ima veliki utje)aj nakonkuren)iju,Industrijsko brodarstvo %industrijski karteli& se javlja obi"no u tankerskom brodarstvuali i u prijevo!u su+i+ tereta %u ljenu/elje!noj rudi5,&Industrijski karteli imaju ili svoju Jotu ili unajmljuju veliko brodara,Smanjuje se inters rupa)ija da imaju svoje brodove kako petrolejski+ %nekad supokrivali DN tri.ta& tako i ostali+,

7B


36/120

Kako odred" " kol"ko -rodo0a /rad" " da -" ado0olj"l" po ra$!j&

@ +CF 9 < B E< + CK'D


37/120

MO1E; S,2,@ =2 O1REWI928@2 PROLR2M2 PROI=9O18@E 8O9I FRO1O92 =2PRI@E9O= S* I TERET2

7

p r o je k t i s te d n je e n e r g i je

k o e f i c i je n t e la s t ic n o s t ie n e r g i j e

p o t r o s n ja p r i m je n ee n e r g i j e

a l t e n a t i v n ae n e r g i j a

e n e r g e t s k ab i la n c a p oi z vo r i m ae n e r g i j e

p o t r o s n jan a f te p or e g i ja m a

s i t u a c i ja s n a f to m

p r e d v i d a n ja o p r o i z vo d n j i n a f te

p r o i z v o d n ja n a f te

z a p r e k e d o d a t n o j o d n o s i zv o z /p r o z v o d n j i n a f t e u v o z n a f te

t rg o v i n a n a f te( p o t o n a m a )

p r o g r a m i zg r a d n je n a f tn ip r o i z v o d ir a f i n e r ija p r o i z v o d n j a i p r o m e t

p r o m e t s i ro v e p r o m e t n a f tn i h

n a f te p r o i z v o d a

p r e ko m o r s k i p r o m e t n a ft e ut o n a m a i m i l ja m a

u t je c a j s u e s k o g k a n a la

u t je c a j c j e v o v o d a

p l a n r a z v o j a lu k a a n a l i z a v e l ic i n e t a n k e r a

p r e k o m o r s k i p r o m e t n a ft e p ov e l i c in i b r o d o v a ( n a b a z i to n ai to n a - m i lja

p r i je v o z n i tr o s k o v i

p l a i r a n a b r z in ab r o d o v a ug r a d n j i

a n a l iz a p u t o v a n jab r o d o v a s o d r e d i s te mu J a p a n u

p r o i z v o d n o s t ta n k e r s k ef lo t e

p o t r a z iv a n j a z a t a k e r s k o mflo t o m p o v e l i c in i b r o d o v a

p o s t o j e c a f lo t a

k a s i ra n j e i g u b i tc i p r o c j e n a n o v o g r a d n j i p o v e l i c in i i p o g o d i n a m ak n j i g a n a r u d z b i

B r u to d r u s t ve n i p r o i zv o d


38/120

p r o i z v o d n j a c e l ik a p o t ro s n j a m e t a l u r s k o g u g l je n a u g l je n ( o d n o s p o n u d ep o t r o s n j a p r i m a r n e p o t ro s n j a e n e rg e t s k o g u g l je n a i p o t r a z n j e )e n e rg i j e

o b u ja m p r o m e t ab o k s i t a , g li n i c e if o s f a t a p r e k o m o r s k a r o b n a r a z m j e n a p oo b u j a m p r o m e t a o b u jm u g l a v n i h r a s u t i h t e r e t az i ta r ica

p r e k o m o r s k a r o b n a r a z m j e n a s u d j e lo v a n je u p r i je v o z u b u l k -o s t a l i h s u h i h t e r e t a , u k lju c u j u c i c a r r i e r a i d r u g i h b r o d o v a z ai o s t a l e r a s u t e t e r e t e ( t k z m i n o r p r i je v o z r a s u t i h i d r u g i h s u h i hb u l k t e r e t e ) t e r e t a ( p o v r s t a m a t e r e t a )

z e lje z n a r u d a ( o d n o s p o n u d e ip o t r a z n j e

p r e k o m o r s k a r o b na p r e k o m o r s k a r o b n a

r a z m j e n a p o o b u j m u r a z m j e n a p o o b u j m ut e r e t a p r e v e z e n i h t e r e t a p r e v e z e n i h i d r u g i hb u l k - c a r r i e r im a b r o d o v a z a s u h e t e r e t e

p l a n r a z v o j a l u k eana l iza ve l ic ine B - p o v rs t a m a te re ta

p r i je v o z n i t r o s k o v i

p l a n i r a n a b r z i n a p r o i z v o d o s t f lo t e B - i d r u g i h b r o d o v ab r o d o v a u g r a d n j i z a s u h e t e r e te p o

a n a l i z a p u t o v a n j a

p ot ra z n ja z a B / p o t r a z n ja z a d r u g i m b r o d o v i m a( p o v e l ic i n i b r o d a ) z a s u h e t e r e t e

p o s t o j e c a f lo t a

r e z a n je b r o d o v a p r o c j e n a n o v o g r a d n j e B / i d r u g i h b r o d o v a z a s u h e t e r e tek n j i g a n a r u d z b i

B r u t o d r u s t v e n i p r o i z v o d

FLUKTUACIJE 8OSCILACIJE= NA VO3ARINSKOM TRITU

:luktua)ije %os)ila)ije& na vo!arinskom trri.tu su jedan od lavni+ "imbenika/nikadi+ ne moemo predvidjeti s od ovraju"om to"no.-u i si urno.-u,

esto i!nenadne promjene vo!arina bitno utje"u na stanje na pomorskom tri.tu

7H


39/120

9o!arinu odre'uje su"eljavaje ponude i potranje %su"eljavanje ponude i potranjena tri.tu re!ultira )ijenom prijevo!a %iako to nije jedini u!rok&,

Te promjene imaju )ikli"ki karakter, >ikli"ki karakter$postoje )iklusi koji su !atvoreni/ti )iklusi imaju dosta !akrivljenosti,8ajvi.e su istraivani poslovni )iklusi %busines )C)les&Mno i teoriti"ari ovore o vi.e (a!a u )iklusima/

0,(a!a $pola!e-i od u!la!ne putanje %polet&6 (a!e boom$a/to je vr+ )iklusa/konjuktura,7 (a!a je !asi"enje te re)esija usporavanje? (a!a je je dno )iklusa$depresija,

U ' #)0"0 (%"*%j + .$ &a a 8(r #a =

7G

vrijeme)iklusa

9R >IK;*S2 I;IF*M

KONJ4KT4RA


40/120

1u oro"ni )iklusi u ospodarstvu traju u vremenskom ra!doblju od oko BD$akodina,

Oni se identif)iraju i u brodarstvu ali ne toliko jasnoSa"*%j$ "$ %d &a $9>&a a j$ 0 )$* ) $#"(a! ja,*raja!j$ %#% < ?%d !a

>&a a j$ 2%%-,*raja!j$ %#% 9< ?%d !a>&a a j$ r$'$" ja,*raja!j$ %#% < ?%d !a

?D

18O %1EPRESI@2&

RE>ESI@2PO;ETI;IPROSPE$RITET

TK3 SVINJSKI CIKLUSSVAKI PRETHODNI VRHUVIJEK JE NII ODIDU6EG DNA 8 SCIKLUS=

azliite irine


41/120

9e"ina se slae da postoji redovitost u )iklusima*spore'uju-i pona.aje krivulje u )iklusu tada ona ima i! led 3morskovalaX ali se proflira kao ibanje %u odre'enom vremenskom periodu&* usporedbi s dru im ospodarstvima jasno je da -e i u brodarstvu dobro uklopitiova teorija )iklusa,Pitanje trajanja )iklusa$@avljaju se ra!li"ita tuma"enja u po ledu trajanja)iklusa/ve"ina i+ defnira da se )iklusi mo u dijeliti na#Kratkoro"ni )iklusiSrednjero"ni )iklusi1u oro"ni )iklusi

?0

azliite amplitude

!


42/120

O" - ' #) 1! (r%-j$!a,%"' )a' ja (%"*%j$ !$#$ dr0?$,*% "0 "(%rad 1!$(r%-j$!$ "$ %!"#$ 0#*0a' j$

3a#)j01a#:ra ) #0j$-% "(%rad 1!$ 0#*0a' j$,"$ %!"#$ ' #) 1#$ 0#*0a' j$

S(%rad 1!$ (r%-j$!$:

Sporadi"ne promjene su nepravilno karaktera/kratko su trajanja i kra-e vrijemeutje-u na (ormiranje vo!arina %ponekad mo u trajati samo jedan dan&Re istriraju se u i!vje.-ima (rei +t f


43/120

Istraivanja koja su obavljena u brodo radnji/posebno od @apana)a/potvrdila suutje)aje a posebno na strukturalne promjene %najopasniji ne ativni u"in)i !abrodarstvo&

O(@a *$%r ja ra )#0j$ *r %"!%+!a (r +r$d!a ' #)0"a 0 +$ " !j %+ -*raja!j$-

0,1u oro"ni )iklusi6,Srednjoro"ni )iklusi7,Kratkoro"ni )iklusi

KRATKORO6NI CIKLUSKratkoro"ni privredni )ikusi/odnosno Kit)+enovi )iklusi ponavljaju se u ra!doblju od 7do ? odine,

Ti se )iklusi pojavljuju u ve!i s promjenom )ijena tereta %robe& u pomorskomprijevo!u/neposredno se odraavaju na tri.te morsko brodarstva/napose nakonkurentnijim tipovima to tri.ta %tri.tu slobodno i donekle tankerskobrodarstva&

Kratkoro"ne )ikli"ne promjene se poklapaju s op-im poslovnim )iklusimaS+ippin )C)les %s+ort term&business )C)lesKratkoro"ni )iklusi poprili"no se dobro poklapaju s ospodarskim )iklusom% ospodarski ili poslovni )iklusi&,

Trajanje )iklusa se mjeri u ra!dobljima od 7 do B odina %sli"ni su )iklusima uindustrijama&So b!irom na otvorenost pomorsko tri.ta svaka promjena u industriji odma+djeluje na brodarstvo%Svaka )ikli"na promjena djeluje odma+ na brodarstvo$nemaveliko pomaka u (a!i&,,=na-i i!me'u industrije i brodarstva vlada u!ro"no$posljedi"na ve!a te se promjene)ijena odma+ odraavaju na vo!arinu,Frodarstvo je u!ro"no posljedi"no ve!ano %*P9& s promjenom )ijena sirovina i

fnalni+ proi!voda u ospodarstvu pa imaju posebno !na"enje u brodarstvu jeri!ravno utje-u na promjenu vo!arina Tenja pove"anja !ali+a trai ve"u potranju !a brodom tako rastu ivo!arine,Suprotno tome padom potranje padaju i vo!arine do to"ke odlaska uraspremu>ijenovna elasti"nost na strani ponude i potranje imati -e utje)aja na (ormiranjevo!arina,Elasti"nost brodarstva nema neki !na"aj u (ormiranju )ijena,I najnia )ijena vo!arinanemoe pove"ati prijevo! ako se interes !a tu robu smanji ili a uop-e nema

SREDNJORO6NI CIKLUSSrednjero"ni privredni )iklusi ponavljaju se u deset odi.njem ra!doblju, esto se!ovu i investi)ijski )iklusi i @un larovi )iklusi %prema autoru koji i+ je obra'ivao u

literaturiSrednjoro"ni )iklus traje 0D odina %investi)ijski )iklus&, Teorija je odavno na.la da srednjoro"ni )iklus moe imati pove"ano djelovanje te semoe super $imponirati %impli)irati& na du oro"ne )ikluse,2ko se du oro"ni )iklusi poklapaju s (a!ama srednjero"ni+ )iklusa moe do-i donji+ovo !ajedni"ko djelovanja,.to je posebno opasno ako se poklapaju u sila!nimputanjama,Mo u se javiti ekstremne varijante u po!itivom i ne ativom karakteruSrednjoro"ni )iklus moe i nemora biti u (a!i s du oro"nim )iklusom %tj da po"inju uistom trenutku&

?7


44/120

2ko kaemo da brod prosje"no traje 0B odina/bitno je utvrditi dvije u!la!ne (a!e i jednu sila!nu (a!u,8ajbolje bi bilo da se ula!na putanja ula!no vala javi u vrijeme trajanja 6 vr+a ili 6vala a jo. bolje u 7,Srednjero"ni )iklusi najvi.e djeluju na smanjivanje/odnosno pove-anje brodskoprostora,

I!me'u (a!e ekspan!ije i re)esije je sta na)ija tj tran!i)ija,1ola!i do smanjivanjavo!arina,* tran!i)ijskom ra!doblju %tran!i)ijsko ra!doblje predstavlja prijela! od sta na)ijeprema ekspan!iji i obrnuto& u prijela!u od ekspan!ije do sta na)ije dola!i dosmanjivanja odnosno o rani"avanja vo!arina/opadaju )ijene brodova/brodo radili.taostaju be! !aposlenja/neka se !atvaraju a neka f!i"ki nestaju/brodovi idu uraspremu ili u re!ali.te,Imamo i pojavu .pekulanata,pekulant je onaj koji predvidi kri!u i proda brod jo. povisokoj )ijeni

DUGORO6NI CIKLUSI1u oro"ni privredni )iklusi ponavljaju se u pedeseto odi.njem ra!doblju a dobili suime po KondratieYu %rus&/koji se posebno bavio nji+ovom obradom i defniranjem1u oro"ni )iklusi du o su bili u teoriji !apostavljeni,

Po njemu du oro"ni )iklus uklju"uje 7 lavne (a!e#Ekspani!ija %prosperitet&$trajanje 6D odina9r+ %boom&$trajanje$0D odinaRe)esija %depresija&$trajanje 6D odina

Ekspan!ija %prosperitet&$ !asniva se na# la an porast )ijena/ %bla a tenden)ija rasta& bla pad kamata/%sporo opadanje kamatni+ stopa& pove"anje nominani+ pla"a/ pove-anje vanjskotr ovinske ra!mjene ubr!ani rast proi!vodnje i potro.nje ener ije i sirovina naro"ito ruda"a,* pomorskim prijevo!ima se mani(estira pove"anjem potranja !aprijevo!om/prijevo!ni kapa)iteti brodarstva rastu ali na o rani"en na"in u odnosuna postoje-u tonau,

1u oro"ni )iklusi koji su ve!ani !a osnovna tri.na kretanja )ijele svjetske privrede ira!mjenu dobara/moraju se odra!iti i na tri.te morsko brodarstva

??

0D odina


45/120

* trenutku kada brodarstvo ne moe od ovoriti na naraslu potranju po!natimmetodama okre-e se prema brodo radnji i novim brodovima/pove"ava se ponuda ii!jedna"ava se s potranjom=bo !aka.njenja u (a!i %pomak u (a!i& brodo radnje %isporuka 0H mjese)i do 6

odine a danas i !natno kra-e& dola!i do dispropor)ije i!me'u ponude i potranje,Ponuda je ve-a/potranja pada/pa dola!i do to"ke obrtaja i prela!imo u re)esiju,%tu

to"ku je te.ko utvrditi&* brodo radili.tima je situa)ija takva da imamo pove"ano naru"ivanje radnjebrodova do puno kapa)iteta brodo radili.ta,* odre'enom periodu pove"anomponudom dola!i do !asi"enja potranje,8akon to a sljedi situa)ija da se nadola!e-ibrodovi i! brodo radili.ta ne mo u ekplatirati pa dola!i do problemane!aposlenosti,8avedena situa)ija u promatranom )iklusu predstavlja to"kuobrata,* toj to"ki kre-e se u re)esiju,8ako to a dola!i tran!i)ijsko vrijeme %prijela! i!me'u ekspan!ije i re)esije&/* tran!i)ijskom vremenu ra!vojni trendovi se smiruju/usporavaju i !austavljaju,8arudbe brodo radnji se smanjuju i to skoro do !austavljanja,Tada u brodo radnjidola!i do prekapa)itiranost a krajnji re!ultat je smanjenje !aposlenosti brodo radnjea isto uvjetuje otka!ima radni)ima,

Tek nakon takvi+ ak)ija dola!i do smirivanja dispropor)ije Tek kad do'e do oivljavanje brodo radnje pove"ava se !aposlenost ljudi* (a!i re)esije u pomorskom prijevo!u smanjuje se obujam prijevo!a/brodovi be!posla idu u raspremu i re!ali.te/sasvim su rijetki slu"ajevi radnje,%Sasvim su rijetkislu"ajevi naru"ivanja radnje novi+ brodova&* vrijeme najve-e kri!e D$i+ odina prekapa)itivnost svjetske brodo radnje je bilaoko ?D$BDN,Re)esija je naro"ito ne ativna na slobodno bulkersko brodarstvo %elje!ne rude iener enti& i tankersku Jotu,

Taj naro"ito ne ativan utje)aj je i!raen !bo to a .to su ti brodovi upravoorijentirani na prijevo! ener enata %na(te/u ljena& i sirovina,Re!ultat je smanjenja fnan)ijske aktivnosti u brodarstvu/pa se na lo smanjujepotreba !a prijevo!om ti+ roba

* linijskom brodarstvu %koje na"elno obavlja prijevo! industrijski+ proi!voda ili+rane& u po"etku re)esije stanje djeluje poprili"no stabilno ali kasnije kako re)esijanapreduje tako se prilike po or.avaju,i u tom sektoru,

*tje)aji du oro"ni+ )iklusa na brodarstvo i brodo radnju nisu dovoljno istraeni/ali je!a o"ekivati da -e ekonomisti !a potrebe tri.ta brodarstva to itekako dobro istraitiPosebi)e u suvremenim do a'anjima/ dje se i potvrdila Kondratijeva teorija i tonaro"ito !a vrijeme velike kri!e,%Kra+ovi bur!e0G6H/0GH i 0GG kri!a,&Ra!matraju-i poslovne )ikluse vidljivo je da se oni javljaju i u brodarstvu,

OR;1S>2;E$je o)jena !a visinu vo!arina !a tankere %0DD$je pra dobitka&

=aklju"ak# T ( 1!%"* 8#ara#*$r "* #$=0,1u oro"ni i srednjero"ni )iklusi tipi"ni su !a svjetsko ospodarstvo a na posebanna"in utje-u i na pomorske prijevo!e6,Kratkoro"ni )iklusi imaju i!ravni utje)aj na me'unarodnu tr ovinu i pomorskiprijevo!7,Postoji vrlo bliska i "vrsta korela)ija i!me'u poslovi+ )iklusa u svjetskom

ospodarstvu i brodarstva s jedne strane i i!me'u brodorstva i brodo radnje sdru e strane,%Postoji prenesena korela)ija i!me'u svjetsko ospodarstva ibrodo radnje&

?B


46/120

8emamo uvijek iska!anost paralelnost )iklusa ve- depresija brodo radnje!aka.njava %kasni& u odnosu na kri!u u brodarstvu,%pomak u (a!i&Ra!lo tome je .to brodo radnja radi na temelju potpisani+ u ovora a pro)esi! radnje brodova traje mjese)ima/

Popunjenost kapa)iteta brodo radnje iska!ani+ kro! knji u narudbi omo u"ava

nastavak rada brodo radnje kad je brodarstvo !a+va"eno re)esijom,Suprotno tome kad je brodarstvo u ekpani!iji/brodo radnja kasni u pro)esuaktiviranja %an airanja&/odnosno to ne !na-i da -e se odma+ pove"ati narudbabrodo radnji,%i to ne samo i! opre!a i stra+a !a investiranjem/ve- i !bo to a .to -e se Jota i i!raspreme reaktivirati/pa na sve to upu-uje da -e brodo radnja jo. neko vrijeme bitiu kri!i&?,Superimpo!i)ija ra!li"iti+ )iklusa %du oro"ni i srednjero"ni$investi)ije/kratkoro"ni idu oro"ni$tri.te&8a tri.tu moe do-i do preklapanja kratkoro"ni+ i du oro"ni+ )iklusa/.to moeiskriviti tijek trendova/pa na taj na"in u"initi anali!u do a'aja na tri.tu vrlosloenomSuperimpo!i)ija %preklapanje )iklusa& du oro"ni/srednjero"ni

8astajanje ra!ni+ )iklusa moe iskriviti tijek trendova ra!voja i oteati to"nostanali!a,B,Teorija ospodarski+ )iklusa u brodarstvu i industrijama ve!anim u! brodarstvo aposebno brodo radnju nije posebno ra!vijena,Moe se pretpostaviti da -e to postati klju"ni problem suvremene ekonomikebrodarstva,Po!navanje )iklusa i djelovanje u brodarstvu ima veliko prakti"no !na"enje

P%-a# 0 &a (%"*%j -$/0 *a!#$ra 20)#$ra To je naji!raenije bilo 0G ? odine0G ? odina je olden Cear (or tramp s+ippin

SU6ELJAVANJE PONUDE I POTRANJE I CIKLUSI NA VO3ARINSKIMTRITIMA

ak su i linjski brodari ponekad prisutni na tramperskom tri.tu,%kada nemaju

dovoljno svoje tonae brodari unajmljuju dodatnu tonau,To su slobodnakonkurentska tri.ta9rlo je velika Juktua)ija )ijena,1jelovanje me+ani!ma )ijena %vo!arina& ponude i potranjeEkonomski prin)ipi %!akon ponude i potranje$)ijene padaju ako je vi.ak ponude,Frodari sni!uju )ijene dokle mo u$oni sa starijim brodovima tj,oni s vi.im tro.kovima ispadaju i! i re kao i oni kojiimaju neprikladne brodove !a odre'ene terete$kada potranja nadma.i ponudu )ijene se ne-e odma+ mijenjati jer -e se vratitibrodovi i! pri"uve

?

R2ST

ST2L82>I@2

P21

+U: G;' &'-FU9#tuma%i ga se kao strukturalnu promjenu


47/120

$tek !natnija potranja -e pove"ati )ijene %narudbe !a novo radnju&$dobar dio novo radnje dospjeva u vrijeme najve"i+ )ijena$)ijene su ve- na vr+un)u i po"inju padati %i tako se pro)es odvija u kru u&

PONUDA I POTRANJA I CIKLUSI U BRODARSTVU

D

D)

D1

S1 S) S@

INDEKSI INI'A8A OD (ITNOG 4TJE8AJA +A SVJETSKOTRITE POMORSKI* VO+ARINA 1;?=F1;B)

?

'O 6REIG*TRATEMale 0o ar"!eFsla-"j"-rodo0" "d& & ras re5&

RISING 6REIG*T RATEPo0la e se -rodo0" "

raspre5e "po0e a0a se

HIGH FREIGHTRATES+ "0 2r%d%+ 0$#"()a*a' j ()%+$ (0!%-2r !%-

PREMI4M6REIG*T RATES0" 0o e pr"5aks"5al!oj-r "!" & "5aj& se-rodo0" " raspre5e" "de se & !ar&d$-&!o0"H -rodo0aNe5o/& e jepo0e9a " po!&d&

1EM281$POTR28@S*P;;U$PO8*12

& 9!.( C':H!

6@

6)61 580

540

560

570

520

530

5/0

510

550500

-apaciteti u miljunima tonana godinu


48/120

Odlu"uju-i trenutak je kada investirati u brodove ili i+ prodavati,Frodovi su se nekad radili i !a nepo!nato naru"io)a %prije 0G 7 odine&,Frod se treba raditi u doba najnii+ vo!arina kada su prvi !na)ioivljavanja,Postavlja se pitanje kako odrediti taj moment,* to")i PREMI*M :REIL T R2TE bi se radili svi brodovi ali brodo radili.ta tadaimaju popunjene knji e narudbi %visoke )ijene novo radnje&

* pro.losti su vo!arine na tri.tu su+i+ tereta sljedile )ikluse u brodarstvu %i!ra!itosukladni ospodarskim )iklusima op"enito,9o!arine su tako'er sljedile promjene )ijena roba koje su se prevo!ile,9o!arine na tri.tu pomorsko prijevo!a imale su jednako odra!a na )ijenu brodovaPromet sirovom na(tom i!u!etno je dobro sljedio ospodarske )ikluse u !emljamaOE>1$a9o!arine !a prijevo! sirove na(te na najve"im brodovima %velikim i ultra velikimtankerima& ponekad su se poklapali s tr ovinskim )iklusima%)iklusnimperiodima&,Oni su se poklapali ponekad ali ne uvijek odnosno takvi )iklusi nisuuvijek imali odra!a na (ormiranje vo!arina,>iklusi u prometu na(tnim derivatima nisu se podudarali ba. sa industrijskim)iklusima .to !na"i da ni vo!arine !a prijevo! na(tni+ derivata nisu u potpunostisljedile )ikluse u tr ovini na(tnim derivatima,

Postavlja se pitanje Z1a li su )iklusi predvidljivi[ Mno i su poku.ali proniknuti u)ikli"ka do a'anja utvrdiv.i neke !akonitosti i nisu se ba. u svemu usu lasili ali jeve"ina pri+vatila da na )ikli"ke do a'aje ima vi.e utje)aja %vanjski+ i unutarnji+odnosno endo ene i en!o ene varijable utje)aja& ali da i!nenadna promjena )ijenaroba ima klju"nu ulo u u pomorskoj tr ovini %po lavito )ijena na(te&

U!0*ar!ja d !a- 1#a "*r0#*0ra "+j$*"#%? ?%"(%dar"*+a "a-a (% "$2d%+%d d% ' #) 1# (r%-j$!a, a* - !a ' #) 1#$ (r%-j$!$ dj$)0j$ 0#0(!%"* ra !%+r"!%"* >(r% +%d!j$,(r%-j$!$ 0 *$ !%)%? j ,(r$)%#a' ja #a( *a)a>T% "$+$ 0j$ !a *# "*r0#*0ra)!$ (r%-j$!$ 80(r% +%d!j ,(%*r%.!j ,%r?a! a' j ,*$ !%)%? j ,r$"0r" -a=>

?H

5860 65 61 6/ 63 62 67 66 64 68 40 45 41

TRGOVA KAMORNARI8A

ISPOR4KANOVI*(RODOVA

SVJETSKIPREKOMORSKIRO(NI PROMET


49/120

Strukturalne promjene mo u se defnirati kao jedan od veliki+ u!roka do a'aja kojetuma"imo kao )ikli"ke a posebno ako je du rok onda ovorimo o strukturalnimkri!ama

Treba dodati da se svijet % ledaju-i lobalno& pripremio i uvodio instrumente kojimo u pomo-i u svladavanju ne ativni+ posljedi)a )ikli"ki+ promjena,:inan)ijske kri!e imaju ne ativan u"inak %npr velika kri!a je imala odma+ veliki odra!

na fnan)ijsko tri.te i bur!u kapitala/kri!a 0G 7 odine nije dovela do trenutosloma nijedne bur!e ve- se to do odilo kasnije,& To se defnira instrumentima anti)ikli"ko djelovanja koji ublaavaju kri!e upojedinim sektorima ospodarstva,>ikli"ki do a'aji imaju veliki utje)aj na brodarstvo/ali postoje ra!like i!me'u

lobalni+ kri!a u svijetu u jednom vremenu i oni+ u dana.njem vremenu,

Mi)+ael ompton %analiti"ar& je 0GH odine prika!ao )ikluse u brodarstvu,*!eo jedu oro"ni )iklus od oko 6D odina,Svjetska proi!vodnja raste ali vo!arine ne rastu%po"etna to"ka&/svi po"inju ra!mi.ljati o investi)ijama/raste )ijena rabljeni+brodova/raste )ijena i vo!arina,Od dola vala pa do vr+a je 7 do ? odine

Pr #a ' #) 1! (r%-j$!a 0 2r%dar"*+09 ;79 $je ra!doblje prosperiteta %vi.e vr+ova i depresija ali su vr+ovi imali ve-iu"inak& /visoke vo!arine9 9 < $na tri.tu brodsko prostora opaa se odre'eno smanjenje potranje !apomorsko prijevo!nim uslu ama %ovo se tuma-i kao prva depresija na tri.tubrodsko prostora od II svjetsko rata,9


50/120

Pro)jenjuju se projek)ije nakon stvarni+ do a'aja,Tako se jedino moe ispravitidu oro"na projek)ija9o!arinsko tri.te je )iklli"no ali amplitude/trajanje i (a!e su nepredvidive

*U'F+ UP PH


51/120

%tei je slu"aj kada su brodovi nakr)ani ne o kada su pra!ni/jer nakon naplatedan ube odla!e&

S)01aj$+ : T!v 3 aumpton Road :estivalX$veliki broj brodova je "ekao na ukr)aj u ljenaKod linijsko brodarstva je slu"aj t!vX@edda+ Ra)esX$iskr)avanje napontonima i barama,Slu"aj 3Flokade ;a osaX %8i erija& $kod )ementa

VO3ARINSKI INDEKS

Drijednosna procjena i prikazivanje stanja na vozarinskim tritima obavlja se putem vozarinskih indeksa

(ormula

I O P

O P

i=

0

0 0

Lo>obujam roba u osnovnom razdobljuP0 >cijena robe u osnovnom razdobljuPi >cijena robe u nekom razdoblju koje elimo prikazati

Lo>je ponderirana vrijednost $tj vagana vrijednost) 9vima nismo dali isti znaaj $regresija)!o rade poznati instituti

Teorija vo!arinski+ indeksa temelji se na teoriji indeksni+ brojeva$Osnove sura!li"ite,Po"etna osnova je odnos )ijene robe ili uslu e u odre'enom vremenu i )ijene robe ili

uslu e u ba!nom ra!doblju,%i pomonoeni sa 0DD&9o!arinski indeksi "esto su se (ormirali na osnovi ra!li"iti+ metodolo ija, Tankerski vo!arinski indeks$osnova MOT i 2TRS9o!arinski indeksi ne poka!uju indeks vo!arinsko stava ve- indika)iju kako sevo!arine kre-u %tj,trend&,*! indeks idu i panderiPo!navanjem indeksa/mo u-e je do-i do pripadaju"e vo!ar

Documents

POMORSKO TRŽIŠTE