-PRAVNI POJAM BRODA, VRSTE BRODOVA I INDIVIDUALIZACIJA BRODA Pomorsko pravo ini sustav normi koje reguliraju odnose u svezi s pomorskim djelatnostima. Samostalno je i ureuje sve odnose sustavno. Brod je plutajui objekt na moru, a obuhvata sve naprave koje su graene tako da se odravaju na morskoj povrini. Vrste brodova: ratni brodovi i brodovi trgovake mornarice. - putniki brod svaki brod koji je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika; - nuklearni brod brod opremljen nuklearnim postrojenjem. Individualizacija broda: 1. dravna pripadnost broda pravna veza izmeu broda i drave iju zastavu brod ovlateno vije. Materijalni uvjet za stjecanje pripadnosti je da vlasnici broda imaju sjedite u dravi u kojoj je brod. Formalni uvjet upis u upisnik brodova / fakultativno-obvezatno; 2. ime i oznaka broda ime na prijedlog vlasnika broda odreuje Ministarstvo Vlade RH. Oznaka broda redni broj popisa broda, vrsta objekta i kratica naziva objekta; 3. luka upisa luka na ijem je podruju sjedite luke kapetanije koja vodi upisnik POMORSKO IMOVINSKO PRAVO STVARNA PRAVA Stvarnim pravom se reguliraju odnosi meu pravnim subjektima glede stvari. Stvarna prava su apsolutna, djeluju prema svima! OSNOVNE IMOVINSKOPRAVNE OSOBINE BRODA Brod je pokretna, nepotrona i sastavljena stvar. Stvarna prava na brodu upisuju se u upisnik brodova. Potreban je pismeni oblik, jer ako nije sklopljen u pisanom obliku, nema pravni uinak. Odredbe o konstitutivnosti upisa zbog prirode stjecanja stvarnih prava ne odnose se na sljedee sluajeve: - prijelaz prava vlasnitva broda na osiguratelja prihvaanjem izjave osiguranika o naputanju broda; - stjecanje stvarnih prava nasljeivanjem, dosjelou i javnom sudskom prodajom; - stjecanje i prestanak prava na potonulim brodovima; - proglaenje broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru. Pomorski zakonik predvia da se brod ne moe brisati iz hrvatskog upisnika ako se tome protivi vjerovnik privilegiranih trabina. Ne mora biti zabrana ako se u sud poloi svota u visini potraivanja spomenutih vjerovnika ili se dade neko drugo zadovoljavajue rjeenje. Ako u upisnik brodova nije nita drugo upisano, pravo vlasnitva na brodu u gradnji obuhvaa i stvari koje se nalaze na brodogradilitu iako nisu ugraene u brod u gradnji, ako su prema svojoj izradi odreene iskljuivo za ugraivanje u odreeni brod ili njegov pripadak, ili su vidljivo obiljeene ili izdvojene za ugraivanje u brod. Naruitelj ima pravo odrediti jednog ili vie inspektora gradnje. Ako inspektor gradnje utvrdi da izvoenje nekih radova nije u skladu s odredbama ugovora i pravilima struke, duan je uputiti brodograditelju pismene primjedbe. PRAVO VLASNITVA

2Vlasnik broda moe: 1. prenijeti brod na drugu osobu uz naknadu ili bez naknade, 2. osnovati hipoteku na brodu, 3. prenijeti ili otuiti naputanjem broda korist na osiguratelja, 4. sklapati ugovore o plovidbenim poslovima i o zakupu. Brod u gradnji moe biti u suvlasnitvu koje se dijeli na jednake idealne dijelove. Pravo vlasnitva nad brodom u gradnji obuhvaa stvari koje su u brod u gradnji ugraene. Naslovi stjecanja i gubitak prava vlasnitva na brodu tu se ubraja: ugovor o gradnji broda, proglaenje broda pomorskim plijenom, prijenos prava vlasnitva na osiguratelja naputanjem broda, izjava o naputanju broda, isplata naknade iz osiguranja. UGOVOR O GRADNJI BRODA Ugovor kojim se brodograditelj obvezuje prema projektnoj i tehnikoj dokumentaciji sagraditi novi brod u odreenom roku, a naruitelj se obvezuje da e za to isplatiti odreenu naknadu. Taj ugovor mora biti u pisanom obliku. Brod pripada brodograditelju u tijeku gradnje. Naruitelj ima pravo nadzora nad gradnjom broda. Ako nastupi teta, a naruitelj to nije uoio, treba ga obavijestiti, ako brodograditelj nije projektant mada moe odgovarati za proces gradnje. On moe brod zadrati u luci dok mu ne bude isplaena ugovorna trabina - pravo retencije. Brodograditelj odgovara za skrivene nedostatke ako se pojave u tijeku jedne godine. ZALONA PRAVA Stvarno pravo na tuoj stvari prema kojem vjerovnik ima pravo namiriti se iz zaloene stvari (zaloni vjerovnik i zaloni dunik) Hipoteka na brodu zalono pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti se iz prodajne cijene broda, ostvarene sudskom prodajom, a moe namiriti svoje potraivanje i iskoritavanjem broda. Ugovor je osnova za upis hipoteke. Hipoteka obuhvaa sve sastavne dijelove broda i njegove pripadke, obuhvaa i nuzgrednosti broda (materijalni ekvivalent umanjene vrijednosti broda zbog oteenja broda.) Tu spadaju: a) potraivanja po osnovi naknade tete za jo nepopravljena materijalna oteenja koja je brod pretrpio; b) potraivanja po osnovi zajednike havarije ako se odnose na nepopravljiva oteenja. Hipoteka obuhvaa i naknadu iz osiguranja broda koja pripada vlasniku broda. Brod optereen hipotekom moe se trajno povui iz plovidbe samo uz prethodni pristanak hipotekarnih vjerovnika. Hipotekarni vjerovnici imaju prednost namirenja iz broda pred obinim vjerovnicima, ali prvi se namiruju brodograditelji i pomorske privilegije. Na hipoteci se moe osnovati podhipoteka. Zajednika hipoteka hipoteka jedne trabine na dva broda. Hipoteka prestaje brisanjem, prodajom broda u ovrnom postupku i proglaenjem broda pomorskim plijenom. Mortgage institut angloamerikog prava kojim vjerovnik ima pravo traiti posjed prije dospjelosti svoje trabine. On mora poloiti raun o upravi brodom. Ako ne moe vratiti brod nema pravo naknade iz imovine dunika. PRIVILEGIJ NA BRODU

2

3Trabine koje imaju prvenstvo namirenja, to su zakonske zalone trabine koje prate brod u ije god ruke doao. Za njihov pravni uinak prema treima nije potreban upis. a) sudski trokovi u postupku osiguranja broda, nadzora i uvanja broda, b) plae zapovjednika i ostalih lanova posade, c) nagrada za spaavanje na moru, d) naknada tete zbog sudara brodova, e) trabina iz ugovora koje je zapovjednik broda sklopio za potrebe broda. Trabine osigurane privilegijom na brodu posljednjeg putovanja imaju prednost pred trabinama prethodnog putovanja. Privilegiji na brodu prestaju: nakon isteka odreenog roka - protekom jedne godine, prestaju i prodajom broda u steajnom postupku, proglaenjem broda pomorskim plijenom. LIEN prema engleskom pravu podjela povlatenih trabina na brodu a) martime lien trabine kojima se Admiralskome sudu daje jurisdikcija zahvatom stvari, a poslije njih na redu su: plae, zajmovi, trokovi popravka b) passesori lien pravo zadranja broda (brodopopravlja i spaavatelj); c) statutary lien povlastice koje priznaje zakon, ali ne djeluju same po sebi, nego kad trabina postane utuena. Meunarodne konvencije o pomorskim privilegijama 1993 u enevi izglasana je ova konvencija koja donosi pomorske privilegije: a) trabine za plae i druge iznose koji se duguju zapovjedniku, posadi i dr. b) trabine za smrt ili ozljede uslijed iskoritavanja broda, c) trabine s naslova nagrade za spaavanje broda , d) trabine za luke naknade, e) deliktne i kvazideliktne trabine. Nabrojani privilegiji gase se u roku od jedne godine osim ako brod ne bude zaustavljen ili zaplijenjen, te to dovede do prisilne prodaje. Svaka drava ugovarateljica moe u skladu sa nacionalnim pravom priznati pravo retencije na brod koji je u posjedu: - brodograditelja radi osiguranja trabina za gradnju broda; - brodopopravljaa radi osiguranja trabina za popravak. OSOBE BRODAR Fizika ili pravna osoba koja je dratelj vlastitog ili tueg broda i nositelj plovidbenog pothvata. On posjeduje brod, upravlja njime, organizator je i poduzetnik plovidbe. Brodar imenuje i razrijeava zapovjednika broda. Brodar je plovidbeni poduzetnik bez obzira na ijem brodu poduzima pothvat. Za svojstvo brodara potrebna su dva elementa: - posjed broda mogunost stvarnog raspolaganja brodom; - nositeljstvo plovidbenog pothvata - vlastito preuzimanje obveza i odgovornosti Ogranienje odgovornosti brodara - ograniena odgovornost postoji kada dunik: a) odgovara za unaprijed odreene svote cijelom svojom imovinom (osobna ograniena odgovornost), b) kada odgovara vlastitom imovinom, dijelom imovine ili vrijednou koja odgovara odreenoj imovini (stvarna ograniena odgovornost). Razlog ogranienja odgovornosti je gospodarskog karaktera, jer bi neograniena odgovornost mogla destimulativno djelovati na razvitak pomorskoga poduzetnitva

3

4

Sustavi ogranienja odgovornosti brodara a) sustav abandona vlasnik broda odgovara neogranieno i osobno cijelom imovinom za ine i obveze zapovjednika, a ovime se moe rijeiti neograniene osobne odgovornosti broda i vozarine za putovanje na kojem je nastala obveza. Mogunost abandona ne postoji za vlastita djela. b) sustav egzekucije brodar odgovara za obveze brodom i vozarinom, a ta se imovina podvrgava postupku izvrenja da bi se namirili vjerovnici. c) sustav odgovornosti ograniena na odreenu svotu - brodar odgovara svom svojom imovinom ali samo za unaprijed utvrene svote. Brodar se ne moe posluiti ogranienjem odgovornosti ako ga tereti osobna krivnja KONVENCIJA O OGRANIENJU ODGOVORNOSTI VLASNIKA POMORSKIH BRODOVA 1957 Konvencija u Bruxelessu - trabine za koje brodar moe ogranieno odgovarati: a) trabine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda osobe koja se nalazi na brodu radi prijevoza; b) trabine zbog smrti nepanjom osoba na brodu za koje odgovara brodar; c) trabine iz odgovornosti za podizanje broda; d) trabine iz odgovornosti koja proizilazi iz oteenja lukih napora?? Pravo na ogranienje trabine imaju: brodovlasnik i spaavatelj. Za obraunavanje trabina prihvaen je tzv. SDR ili Special Drawing Right-posebno pravo uenja. OPE OGRANIENJE ODGOVORNOSTI BRODARA U RH trabine ograniene odgovovnosti: a) trabine zbog smrti ili tjelesne ozljede ili zbog gubitka ili oteenja imovine, b) trabine zbog tete koja proizilazi iz zakanjenja u morskom prijevozu, c) trabine zbog teta koje proizilaze iz izvanugovornih prava, d) trabine drugih osoba zbog mjera poduzetih radi smanjenja tete. PRIMATELJ - Osoba ovlatena na primanje stvari od brodara. To moe biti naruitelj ili trea osoba koja svoje pravo izvodi iz ugovora ili teretnice. Ako je izdana teretnica brodar je duan predati robu, a ako nije izdana, brodar e predati robu osobi naznaenoj u ugovoru. ZAPOVJEDNIK BRODA KAO ZASTUPNIK BRODARA ova njegova funkcija se uvelike smanjila i svela na pomorsko tehniko rukovoenje plovidbenim pothvatom. On je danas obini izvritelj brodarevih naloga. Po naem pravu zapovjednik ima pravo zastupanja broda - on je zakonski zastupnik brodara u dva sluaja: 1. ovlaten je da u ime i za raun brodara u mjestu izvan sjedita brodara sklopiti ugovore o spaavanju i pravne poslove za izvrenje putovanja; 2. ovlaten je da u ime i za raun brodara zakljui ugovore o pomorsko plovidbenim poslovima osim brodskog ugovora na vrijeme za cijeli brod. Brodar moe uvijek ograniiti ovlatenja koja zakon daje zapovjedniku. POMORSKI AGENT on se obvezuje da na temelju punomoi u ime i za raun nalogodavatelja obavlja pomorske agencijske poslove, te poslove pomaganja, posredovanja, zastupanja, a nalogodavac plaa trokove i daje nagradu. Agencijski poslovi su oni koji se odnose na plovidbu, iskoritavanje, gradnju. Poslovi pomaganja su razliiti poslovi u svezi boravka broda u luci, mjesto za pristajanje broda, obavljanje formalnosti s carinskim organima. Brodar gubi pravo na ogranienje odgovornosti ako se dokae da je teta nastala zbog radnji koje je brodar uinio u namjeri da prouzroi tetu ili iz krajnje nepanje, znajui da e teta vjerojatno nastupiti.

4

5PODUZETNIK NUKLEARNOG BRODA 1962 u Briselu zakljuena konvencija o nuklearnom brodu. Poduzetnik je osoba koja je glavni nositelj odgovornosti, a to su osobe: a) Brodar odgovara za sve obveze vezane za plovidbeno iskoritavanje broda, osim za posljedice nuklearnih teta za koje odgovara samo poduzetnik. b) Poduzetnik - odgovara vrlo strogo na osnovi objektivne odgovornosti s ogranienim mogunostima za osloboenje od odgovornosti. Konvencija prihvaa ogranienje odgovornosti do 1,5 mlrd. franaka za nuklearni brod. NARUITELJ- ugovorna stranka koja od brodara naruuje prijevoz stvari, tegljenje broda, obavljanje drugog plovidbenog posla. KRCATELJ to je naruitelj ili osoba koju on odredi i koja na osnovi ugovora o prijevozu stvari, predaje brodaru stvari radi prijevoza. On poduzima pravne radnje za razliku od slagaa koji obavlja fizike operacije. Krcatelj nakon ukrcavanja robe ima pravo od brodara traiti izdavanje teretnice, duan je na vrijeme predati zapovjedniku broda carinske i druge isprave potrebne za iskrcaj robe. Teret se ne moe smjestiti na palubu. Krcatelj mora potpisati prijepis teretnice. LUKI AGENT moe biti ovlaten da posreduje prilikom sklapanja ugovora o iskoritavanju brodova, a moe ga se ovlastiti i na zakljuivanje ugovora. AGENT TERETA zastupa vlasnika tereta u odnosima sa brodarom i treim osobama. AGENT OSIGURATELJA osoba koja u ime i za raun osiguratelja sklapa ugovore. Prema opsegu punomoi agenti mogu biti: - generalni agent temeljem punomoi obvezuje se da e u ime i za raun nalogodavatelja obavljati sve poslove, punomo mora biti u pisanom obliku. - specijalni agent radi na temelju posebne punomoi koja mu daje pravo da sklopi samo jedan konkretan ugovor. OTPREMNIK ugovorom o otpremanju otpremnik ili pediter se obvezuje da radi prijevoza odreene stvari sklapa u svoje ime i za raun nalogodavatelja i obavi poslove potrebne za izvrenje prijevoza, a nalogodavatelj e isplatiti naknadu. MEUOTPREMNIK osoba na koju je glavni otpremnik prenio dio svojih obveza, povjerio mu djelomino obavljanje posla otpremanja. PODOTPREMNIK otpremnik kojem je glavni otpremnik povjerio u cjelini otpremanje robe, on zamjenjuje glavnog otpremnika obavljajui cijeli posao. Odgovornost otpremnika a) Po njemakom sustavu otpremnik odgovara samo za izbor, odgovara samo ako te osobe nije odabrao panjom dobrog gospodarstvenika. b) Po francuskom sustavu odgovara i za vozarev rad, za rizik i uspjeh prijevoza. Nae pravo se priklonilo njemakom sustavu, odgovornosti za izbor. Otpremnik moe ugovorom preuzeti odgovornost za njihov rad. Otprema sa fiksnom naknadom ugovaranje jedne ukupne svote za izvrenje naloga o otpremi stvari, koja obuhvaa naknadu otpreme, naknadu trokova. Naknada je ugovorena u fiksnom iznosu bez obzira na visinu stvarne vrijednosti pojedinih usluga. Skupna otprema otpremnik odgovara za gubitak ili oteenje stvari nastalih za vrijeme prijevoza do kojih ne bi dolo da nije bilo skupne otpreme.

5

6Obveze otpremnika duan je upozoriti nalogodavatelja na nedostatke u njegovu nalogu osobito one koji ga izlau veim trokovima ili teti, upozoriti ga na nedostatke u pakiranju robe. Duan je postupati s panjom dobrog privrednika i u interesu nalogodavatelja - mora postupati po uputama o pravcu puta, sredstvima i nainu prijevoza, mora poloiti raun nalogodavatelja. Prava otpremnika i obveze nalogodavatelja nalogodavatelj mora isplatiti naknadu prema ugovoru, mora naknaditi trokove uinjene radi otpremanja stavri. Radi osiguranja naplate svojih potraivanja iz ugovora otpremnik ima pravo zaloga na stvarima koje su mu predane radi otpremanja. Otpremnika potvrda posebna isprava kojom otpremnik potvruje primanje robe. Osnovni poslovi otpreme: a) instradacija odreivanje prijevoznog puta, b) doziv robe otpremnik daje uputu poiljatelju kada i u koju luku robu otprema, zakljuivanje ugovora o prijevozu robe, prihvat robe radi otpreme, otprema i doprema robe, ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe, uskladitenje robe, kontrola carine. SLAGAI slagaki se posao razvio u drugoj polovici 19. stoljea tada su mornari sami ukrcavali teret, vrijeme zadravanja broda u luci kratko Ugovor o slagakom poslu je ugovor o djelu , njime se slaga obvezuje da e naruitelju posla obaviti jednu ili vie operacija , a naruitelj e isplatiti naknadu. Slaga je odgovoran samo onome s kim je sklopio ugovor. Sa slagakim poslom moe biti spojen i prijevozni posao. Slaga radi za raun naruitelja uslugu, a to mogu biti i brodar, ukrcatelj ili primatelj. UGOVORI O ISKORITAVANJU BRODOVA SISTEMATIKA a) Ugovori o plovidbenom poslu ugovori o prijevozu stvari morem (brodarski, vozarski ugovor) - ugovori o prijevozu putnika i prtljage morem - ugovori o tegljenju, odnosno potiskivanju morem - ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove b) Ugovori o zakupu broda UGOVORI O PRIJEVOZU STVARI MOREM Ugovorom o prijevozu stvari morem brodar se obvezuje da e prevesti stvari brodom, a naruitelj prijevoza da e platiti vozarinu. Ugovor je zakljuen kad se stranke sporazume o bitnim elementima ugovora: a) stvar b) prijevozni put Stvar se individualizira vrstom i koliinom, a prijevozni put sporazumom strana. Ako luka nije odmah odreena, onda je naruitelj to duan uiniti to u odreenom vremenu, a takvo odreivanje luke se zove FOR ORDERS. Prijevoz mora biti naplatan. Pismeni oblik je propisan za ovaj ugovor. Postoje dvije vrste ovog ugovora: 1. Brodarski ugovor CHARTER - brodar se obvezuje naruitelju da e prevesti stvar cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili brodskim prostorom. Brodar se obvezuje da e krcatelju na raspolaganje staviti cijeli brod valjano opremljen i sposoban za plovidbu i prijevoz robe. Brod mora biti individualiziran imenom i osobinama koje jami brodar. Supstitucijska klauzula daje pravo brodaru da individualno oznaeni brod zamijeni drugim brodom. Ako se pojedini uglavci ugovora ele izmijeniti, onda se tiskanom obrascu dodaju novi uvjeti ili se briu stari. Formularni ugovor je onaj koji se sklapa po unaprijed utvrenom obrascu. Brodarski ugovor moe biti:

6

7 a) Brodarski ugovor na putovanje brodar se obvezuje da e prevestistvari tijekom jednog ili vie unaprijed odreenih putovanja. b) Brodarski ugovor na vrijeme naruitelj se koristi ugovorenim brodom odreeno vrijeme plaajui brodaru vozarinu po jedinici vremena. Tijekom trajanja ovog ugovora naruitelj je ovlaten samostalno raspolagati ugovorenim brodom u komercijalnom pogledu. Naruitelj ipak nee moi odrediti putovanje koje bi izloilo brod ili posadu opasnosti koja se nije mogla predvidjeti. Zapovjednik izvrava naloge. Brodar odgovara naruitelju ako se radi o opim nalozima zapovjednika broda. Trokove pogona podmiruje naruitelj, plaa vozarinu, opskrbljuje goriva i maziva. Brodar plaa i uzdrava posadu. 2. Potprijevozni ugovor SUBCHARTER - ugovor naruitelja, iz prvobitnog brodarskog ugovora, s treom osobom o prijevozu stvari istim brodom. Naruitelj ponekad nema dovoljno tereta za ispunjavanje cijelog brodskog prostora. Naruitelj odgovara svom ugovorenom partneru jer mu je obeao uslugu. Brodar odgovara podnaruitelju i time se titi njegov interes. Ako naruitelj prema podnaruitelju prihvati vee obveze nego to proizilazi iz glavnog ugovora brodar odgovara za viak obveza, samo ako se one uklapaju u uobiajene uvjete za takvu vrstu prijevoza, ako je naruitelj bio u dobroj vjeri. POMORSKO VOZARSKI UGOVOR Brodar se obvezuje da e prevesti pojedine stvari iz jedne luke u drugu, a naruitelj da e platiti vozarinu/prevozninu. Mnotvo tih pojedinih poiljki ini generalni teret. Brodar moe prevoziti robu bilo kojim brodom, brodski prostor nije element ugovora. Prilikom sastavljanja ugovora sastavlja se zakljunica sadri samo imena ugovornih stranaka, luku ukrcaja, odredinu luku, vrstu i koliinu tereta, a za ostale uvjete upuuje na teretnicu. Krcatelj predaje stvari brodaru uz bok broda ili pod vitlo ako ih i nije predao prije nego to je brod stigao u luku. Karakter plovidbe nije bitan za pojam tog ugovora. IZVRENJE UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM, PRIPREME ZA UKRCAJ - PRIJEVOZ STVARI, PRISTAJANJE, ISKRCAJ, UKRCAJ TERETA PRETHODNO OSPOSOBLJAVANJE BRODA ZA PLOVIDBU Jedna od temeljnih obveza brodara je osposobljavanje broda za plovidbu. Panjom urednog brodara treba osposobiti brod za plovidbu. To je panja srednje sposobnog brodara, a to je onaj koji u svojim postupcima ulae barem onoliko panje koliko se od njega zahtijeva u uvjetima drutvenog razvitka. Brodom odgovara na osnovi pretpostavljene krivnje. Svoju panju je duan ulagati do poetka putovanja, nakon toga je osloboen te dunosti. DUNOST BRODARA U PRIPREMAMA ZA UKRCAJ I PRIJEVOZ TERETA Razboritom brzinom treba brod proslijediti do oznaene luke ukrcaja. U obrascima ugovora o prijevozu nalazi se brisovna klauzula ona se ugovara u korist naruitelja, temeljem nje naruitelj nije duan poeti ukrcaj broda prije odreenog datuma, moe odustati od ugovora ako brod nije spreman. Naruitelj je duan u roku 48 sati obavijestiti brodara o odustanku od ugovora. Sigurna luka - to je fiziki sigurna luka koja je ugovorena , koja se moe u tono vrijeme oznaiti i brod bez posljedica mora u nju uploviti. Sigurnost luke ukljuuje mogunost ulaska i nesmetanog izlaska iz luke. Luka mora biti politiki sigurna, a korisnik je ne smije imenovati, tad nije sigurna. Mogu se pojaviti privremene zapreke, to su one koje se mogu ukloniti u razumnom roku bez obzira na njihov intenzitet. Ako je luka nesigurna tako da se ne moe u nju pristati, onda brodar odreuje pristanak u najbliu sigurnu luku. Odreivanje mjesta ukrcaja tereta u slobodnoj plovidbi to mjesto osigurava naruitelj, osim u linijskoj plovidbi, brodar. Osigurati mjesto znai prethodno se o tome dogovoriti s lukim organom koji koristi luku. Moe se pojaviti problem

7

8sigurnog veza brodar je duan postaviti brod na mjesto ukrcavanja koje odredi naruitelj ako to moe uiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta moe na tome mjestu obaviti bez pogibelji za brod. Brodar odgovara za vez, a naruitelj moe zahtijevati drugi pogodan, to je mogue blii vez. U brodarskim ugovorima postoji uglavak/klauzula FIO obvezuje krcatelja da ukrcava i iskrcava teret o svom troku. Klauzula FI obvezuje krcatelja da ukrcava teret o svom troku. FIOS namee korisnicima prijevoza trokove slaganja Dolazak broda u luku trenutak dolaska broda ima dvostruko znaenje: 1. dolazak u smislu izvravanja ugovorne klauzule o dolasku broda, po toj klauzuli krcanje tee od odreenog datuma, a mogu je odustanak; 2. dolazak radi poetka ukrcavanja i iskrcavanja tereta Prispjeli brod to je brod koji je na vrijeme stigao u luku. Za dolazak broda u luku nuno je da je brod nakon dobivanja dozvole za vezu s kopnom doveden na odreeno mjesto pristajanja. Ako je brod spreman za ukrcavanje zapovjednik broda moe izdati: Pismo spremnosti dostavlja se krcatelju ako njegova dostava nije mogua, zapovjednik broda mora oglasiti pismo na ploi lukog organa. Pismo spremnosti se moe izdati i kad brod nije stigao na mjesto sidrenja. PRIPREME ZA UKRCAJ I ISKRCAJ BRODOVA U LINIJSKOJ PLOVIDBI U linijskoj plovidbi nije uobiajeno predavati pismo spremnosti. Brod plovi prema objavljenom redu plovidbe. Pri prijevozu broda redovite linije teret se ukrcava ili iskrcava im je brod spreman za to, a kad zapovjednik broda da zapovijed, obavlja se i bez obavijesti o spremnosti broda. Ako je brodar sprijeen krivnjom korisnika prijevoza, iskrcati teret u luci odredita moe ga iskrcati u drugoj oblinjoj luci. TROKOVI I RIZIK UKRCAVANJA I ISKRCAVANJA Teret je dopremljen kada je nadohvat broda tako da se moe dii dizalom. Smatra se da je brodar prihvatio teret kada se od dizalice otpusti. Brodar je duan o svom troku i na svoj rizik izravnati teret na brodu. U brodarskim ugovorima postoji klauzula FIO obvezuje krcatelja da ukrcava teret o svom troku, a ona se javlja u nekoliko kombinacija: - FI obveza krcatelja da ukrca teret o svom troku - FO obveza primatelja da iskrca teret o svom troku - FIOS namee korisnicima prijevoza i trokove slaganja - FIOST trokovi poravnanja tereta Zapovjednik je duan krcatelju dati upute o nainu slaganja tereta. Smjetaj tereta na palubu broda Postoji ope pravilo po kojem se teret ne moe sloiti na palubu, za to je potreban pristanak. Ako je rije o teretu koji se slae na palubi takav pristanak nije potreban. U engleskom pravu krenje obveze smjetaja tereta pod palubu smatra se bitnom povredom ugovora. Zamjena tereta naruitelj mora brodaru predati ugovoreni teret kako bi brodar ispunio ugovor o prijevozu. Ako se ne mijenjaju uvjeti prijevoza mogu se umjesto ugovorenih stvari predati i druge stvari ako se zbog toga brod ne bi zadravao, ako ne bi bila ugroena sigurnost broda, te ako naruitelj da brodaru na njegov zahtjev osiguranje za trabine koje bi nastale zbog zamjene stvari. Opasni teret teret ija su prirodna svojstva takva da ugroava sigurnost broda. U sluaju opasnog tereta naruitelj mora obavijestiti brodara. Redoslijed krcanja tereta odreuje zapovjednik broda, odnosno brodski agent. Koliina tereta to se predaje na prijevoz moe se odrediti brojem komada, masom ili obujmom.

8

9

VRIJEME UKRCAVANJA I ISKRCAVANJA Stojnica- Stalija vrijeme kojim raspolae korisnik prijevoza za ukrcavanje ili iskrcavanje bez obveze plaanja naknade brodaru. Pravo na stojnice ima krcatelj. Poetak stojnica stranke mogu regulirati ugovorm, a ako o tome nema odredbe, mjerodavni su luki obiaji . Nae luke uzance predviaju: a) ako je pismo spremnosti predano do 12 sati stojnice teku istog dana kada je brod spreman, b) ako je pismo predano poslije 12 sati, stojnica tee sutradan nakon spremnosti broda. Prije spremnosti broda postoji vrijeme predaha to je vrijeme u kojem se krcatelj sprema za ukrcavanje. Iskrcaj moe poeti i u vrijeme predaha, ako je izriito ugovoreno . Trajanje stojnica predvia se dan, sat za ukrcavanje ili iskrcavanje, odreuje se koliina robe koju treba ukrcati ili iskrcati. Dva sustava izraunavanja: 1. sustav mnoine (po radnom grotlu dnevno) dnevna norma ukrcaja mnoi se brojem raspoloivih grotala i dijeli ukupnom koliinom tereta odreenog za ukrcaj i iskrcaj. 2. sustav najveeg grotla (po radivom grotlu dnevno) osnova za raunanje je grotlo koje prima najveu koliinu tereta, odnosno skladite koje trai najvie vremena za ukrcaj. 3. odreivanje rokom do kada se krcanje mora obaviti 4. odreivanje ugovorom brod e krcati teret onom brzinom kojom moe primati teret s obzirom na sredstva kojima raspolae. Klauzula tako brzo kako brod moe primati Raunanje stojnica ako nije dugaije ugovoreno stojnice se raunaju prema radnim danima i dijelovima dana 24 h. Radno vrijeme luke odreuje tijelo koje upravlja lukom. Klauzule o reguliranju stojnica: tekui dani svi dani neprekidno po kalendaru tekui dani bez nedjelja svi dani po kalendaru osim nedjelja tekui dani bez nedjelja i praznika to su radni dani tekui dani ako vrijeme doputa svi dani osim kad je vrijeme loe pogodni radni dani osim praznika, nedjelja i loeg vremena Prekid stojnica najee se prekidaju zbog utjecaja vie sile, zbog trajka lukih radnika. Prekid nastaje uvijek kad su uzroci na strani broda. Kanjenje, nedostajanje tereta i dr. ne utjee na zastoj stojnica. Reverzibilne stojnice - najee se stojnice ugovaraju posebno za ukrcaj i posebno za iskrcavanje i neovisno se obraunavaju. Kod reverzibilnih stojnica vrijeme ukrcaja i iskrcaja je jedna cjelina pa se zajedno obraunavaju, vrijeme se kompenzira, samo ako je tako ugovoreno. Prekostojnice ako protekne vrijeme stojnica a brod se ne ukrca zapovjednik je duan priekati jo neko vrijeme. To produljeno izvanredno vrijeme zove se prekostojnica. One se najee ugovaraju, raunaju se prema tekuim danima. Brodar ima pravo na posebnu naknadu za prekostojnicu. Naknada se plaa unaprijed, a njena visina ovisi o stvarno pretrpljenoj teti. Protek prekostojnica nakon proteka prekostojnica brod moe odmah otputovati. Ako brodar ne dobije naknadu za prekostojnice, on moe odustati od ugovora i iskrcati teret to je u situacijama kada je njegovo pravo ugroeno. Izvanredne prekostojnice ako je teret postavljen uz bok broda do isteka stojnica, brodar ne moe odbiti ukrcavanje takvog tereta. Svrha je takvog dogovora zatita robe koju je krcatelj dopremio do broda jer bi ona bila izloena opasnostima oteenja na obali. Traju do ukrcavanja robe. Brodar ima pravo naknade 50% vie nego za redovitu prekostojnicu.

a) b) c) d)

e)

9

10Naknada za utedno vrijeme dispe brodar krcatelju isplauje odreenu svotu prije isteka stojnica, za svaki uteeni dan i sat - dispe. Osnovno je pravilo da se dispe plaa samo ako je ugovoren. Vrijeme ukrcavanja ili iskrcavanja brodova linijske plovidbe u prijevozu ovim brodovima nema stojnica ni prekostojnica. Pri takvom prijevozu krcatelj je duan predavati teret onom brzinom kojom ga moe preuzimati brod, a primatelj primati brzinom primanja broda. Brod nije duan ekati dalje od vremena odreenog plovidbenim redom. Brodar ima pravo na naknadu za zadravanje broda ako smetnja nije na strani broda, a krcatelj pristane na zadravanje broda.

Otpremanje broda na putovanje brod moe isploviti tek poto se ispune odreene formalnosti koje zahtijevaju luke, carinske, sanitetske i druge vlasti. Krcatelj je duan na vrijeme predati zapovjedniku broda carinske i druge isprave potrebne za ukrcavanje, prijevoz i iskrcavanje. Ako isprave broda nisu predane do isteka stojnica zapovjednik moe iskrcati teret i zadrati pravo na naknadu. Vremenska tablica - sastavlja se radi evidentiranja i obrauna stojnica i prekostojnica. Slui kao dokazno sredstvo u sluaju spora stranaka glede vremena ukrcaja. TERETNICA / BIL OF LADING Teretnica je isprava kojom brodar potvruje da je radi prijevoza na brod primio teret, te se obvezuje da e nakon zavretka putovanja teret predati ovlatenom imatelju teretnice. Ona slui kao dokaz o postojanju i sadraju ugovora o prijevozu. Teretnica je vrijednosni papir, ona predstavlja robu koja je u njoj naznaena. Ona je tradicijski papir - predaja papira nadomjeta tradiciju predmeta. Izdavanje teretnice nakon zavrenog ukrcavanja brodar je duan krcatelju na njegov zahtjev izdati teretnicu, moe je izdati i zapovjednik ili agent. Brodar mora vlastoruno potpisati teretnicu jer je ona pravni akt. U prijevozu redovitim prugama prije izdavanja teretnice sastavlja se formular u tri dijela: - dispozicija ukrcaja popunjava je krcatelj, oznaavaju se roba i osobine robe; - nalog za ukrcaj brodarev agent izdaje krcatelju, to je pismeni nalog broda kojim se potvruje da je ugovor o prijevozu zakljuen; - potvrda o ukrcaju nakon zavrenog ukrcaja zapovjednik izdaje krcatelju potvrdu. Brodar je duan izdati nekoliko primjeraka teretnice na zahtjev krcatelja. Sadraj teretnice ona sadri podatke o nazivu, sjeditu, imenu i prebivalitu brodara koji izdaje teretnicu, podatke o identitetu broda, naziv i sjedite krcatelja, mjesto luke, koliinu tereta, mjesto i dan ukrcaja i iskrcaja i izdavanja teretnice. Ona moe sadravati i NOTIFY KLAUZULU u kojoj se nalazi ime osobe koju brodar mora obavijestiti o dolasku broda, u sluaju kad brodaru nije poznato tko e biti u luci odredita. VRSTE TERETNICE 1. Teretnica za ukrcaj potpisuje je osobno brodar ili njegov agent u luci. Temeljem nje brodar moe naplatiti vozarinu i prije ukrcavanja tereta. Kad se ukrca teret, brodar izdaje teretnicu, a povlai teretnicu za ukrcaj. 2. Luka teretnica brodar potvruje da robu primio u luci ukrcaja i da e je ukrcati u brod koji je ve u luci , u njoj se navodi ime broda. 3. Skupna teretnica izdaje se krcatelju radi utede u trokovima. Brodar izdaje krcatelju jednu teretnicu za svu robu, raznih vlasnika i primatelja.

10

114. Nalog za iskrcaj ako je teret morao biti ukrcan u razne brodove, ili ako su posrijedi razliite vrste robe, brodar i krcatelj imaju pravo zahtijevati da se za svaki brod, svaku vrstu robe izda posebna teretnica. Ako je izdana jedna teretnica , moe se podijeliti na posebne dionice nalogom za iskrcaj. a) brodar izdaje nalog za iskrcaj - nalog se prihvaa stavljanjem klauzule o pristanku, b) imatelj izdaje nalog za iskrcaj bez sudjelovanja brodara. Pristanak brodara je bitan uvjet valjanosti naloga za iskrcaj. Ovlateni imatelj teretnice ona moe glasiti na ime, po naredbi, na donositelja Teretnica na ime za preuzimanje tereta ovlaten je u teretnici imenovani primatelj, a prava iz teretnice se mogu prenositi samo ugovorom o ustupanju. Prema cesionaru brodar zadrava prigovore koje je imao prema imatelju Teretnica po naredbi pravo iz ove teretnice se prenosi indosamentom naredbom: puni indosament - sadri izjavu o prijenosu i naziv osobe na koju se pravo prenosi, potpis prenositelja, ako nije oznaen imatelj, krcatelj odluuje o prijenosu; bjanko indosament - sadri potpis indosanta (samo potpis); indosament donositelja sadri potpis donositelja i na njega se odnosi. Teretnica na donositelja prenosi se obinom predajom. Teretnica po naredbi i na donositelja su tzv. negocijabilne ili prenosne teretnice. Brodar je duan predati teret imatelju teretnice, a imatelj zahtijevati ukrcanje tereta. Primjedbe u teretnici brodar mora unijeti u teretnicu podatke koje je dobio pismenom naredbom od krcatelja. Postoji li opravdana sumnja da podaci koje je naveo krcatelj o vrsti tereta nisu toni ili potpuni, a ako nema razumne mogunosti provjere tih podataka pri ukrcavanju, brodar moe unijeti u teretnicu primjedbu s objanjenjem. Klauzule koje se u tom sluaju unose su: identitne i marginalne. Kad je rije o vanjskom izgledu i stanju tereta brodar ne unosi primjedbe kojima se ograuje u pogledu podataka koje je dao krcatelj. Kad je teretnica ista, brodar treoj osobi koja je u dobroj vjeri ne moe dokazivati da teret nije primio onako kako izlazi iz podataka. Kada brodar unese primjedbe pretpostavlja se da je teret preuzeo onako kako ga je predao primatelju. Neista teretnica stvara potekoe u poslovnom, robnom i kreditnom poslovanju. Brodar moe koristiti i jamano ili garantno pismo njime se krcatelj obvezuje naknaditi tetu brodaru. Prema treim osobama ovo pismo nema nikada i nikakav uinak. Ako je rije o prijevoznom sporazumu stranaka i pismo nije valjano jer se ne slae sa injeninim stanjem, tada brodar ima pravo regresa prema krcatelju za pretrpljenu tetu iz netonih podataka o teretu. Teretnica kao isprava u Konvenciji UN-a o prijevozu robe morem 1978 Konvencija potvruje naelo da brodar mora izdati teretnicu samo na zahtjev krcatelja. Ona doputa da potpis moe biti vlastoruan, mehaniki ili faksimil. U konvenciji je ureena dokazna snaga teretnice, ureena je problematika garantnih pisama to je sporazum kojim se krcatelj obvezuje da e brodaru naknaditi tetu jer je brodar izdao teretnicu, a nije unio napomenu o vanjskom stanju robe. Pismo je valjano osim kad brodar izostavi napomenu o robi namjeravajui prevariti treu osobu. Tovarni list prijevozna isprava kojom vozar potvruje primitak robe. Najveu vanost ima u eljeznikom prometu, ona nije vrijednosni papir, glasi samo na ime. Konvencije predviaju osim tovarnog lista i prenosivi tovarni list ima funkciju koju ima i teretnica. Koristan je bio pokuaj afirmacije tovarnog lista putem jednoobraznih pravila Meunarodnog pomorskog odbora. Nae pravo nije

11

12prihvatilo temeljno pravilo - zakonska naela o prijevozu stvari morem ne vae formalnopravno u postojanju teretnice. PREDAJA TERETA PRIMATELJU Brodar je duan predati teret primatelju u odreenoj luci. Primatelj je osoba ovlatena primiti stvari od brodara. Brodar teret predaje imatelju teretnice, ako ona nije izdana onda osobi ovlatenoj ugovorom o prijevozu. Ako nije izdana teretnica ni odreen primatelj, onda brodar predaje naruitelju. Primatelj treba iskazati samo volju da bude primatelj. Ona se izraava traenjem ili zahtjevom za predaju robe. Ako nije izdana teretnica primatelj moe zahtijevati preuzimanje tereta im stigne. Ako je izdano vie izvornih primjeraka teretnice i ako je netko od imatelja iskoristio svoje pravo, kako bi se izbjegle neugodne posljedice za brodara, ostali primjerci gube vanost za brodara, ne obvezuju ga, to je tzv. Kasatorna klauzula. Ako je ovlaten od naruitelja, primatelj moe traiti teret prije dolaska u luku. Preuzimanje tereta i pravno znaenje ulaganja prigovora Brodar je duan predati teret koji je primio na brod, koji je naznaen u teretnici. Ako se pojavi nedostatak na robi, primatelj ima pravo na prigovor. Propisan je pisani oblik prigovora, mora se uputiti odmah po preuzimanju tereta. Za nedostatke koji su vidljivi golim okom prigovor se upuuje odmah pri preuzimanju tereta. Za nedostatke koji nisu tako uoljivi prigovor se upuuje u roku 3 dana. Ako je prigovor pravovaljano uloen pretpostavlja se da su navodi istiniti, a brodar moe dokazivati suprotno. Ako prigovor nije bio istinit ipak ostaje obveza brodara na predaju tereta. Da bi proizveo uinak, prigovor se mora predati ovlatenoj osobi, mora biti odreen, mora oznaavati po kojoj teretnici postoji manjak. Odredbe o prigovoru su relativno prisilne. Zabranjeno ih je ugovorom mijenjati na tetu korisnika prijevoza. Po Hamburkoj konvenciji iz 1978. g. prigovor se moe uputiti i sutradan ako su mane vidljive. Za tete nastale zbog kanjenja potrebna je pismena obavijest tijekom 60 dana. Ako se ovaj prigovor ne uputi u roku nastupa prekluzija. Predaja tereta na uvanje i predaja tereta smetnje pri predaji tereta: - primatelj se nije javio - primatelj se nije mogao nai - primatelj nee preuzeti teret - javilo se vie imatelja teretnice U ovim situacijama brodar trai upute od krcatelja ili naruitelja. Ako ne primi takvu uputu moe teret iskrcati i uvati ga. Ako se ne rijei stanje u roku 30 dana, brodar moe prodati dio tereta. Prodaja se obavlja javnim nadmetanjem. Iz svote dobivene prodajom tereta brodar namiruje trokove, a ostatak polae u sud. ODGOVORNOST BRODARA ZA TETE NA STVARIMA I ZA ZAKANJENJE Brodar odgovara za izvrenje dviju obveza: a) predaja tereta na odreditu u stanju, vrsti i koliini kako ga je primio odgovornost ex recepto, odgovara i iz teretnice ex scriptura b) predaja tereta bez zakanjenja Brodar odgovara za manjak tereta djelomini gubitak poiljke, kao i oteenje tereta umanjenje vrijednosti tereta zbog negativne promjene. za

Osnova odgovornosti brodara on odgovara za svako oteenje ili manjak stvari, ako ne dokae da se to nije moglo ukloniti panjom urednog gospodara. - Odgovornost brodara za osobe koje za nj. rade za radnje i propuste zapovjednika broda, lanova posade, brodar odgovara kao i za svoje propuste, on odgovara i za nautike pogreke. Plovidba - tehniko

12

13upravljanje brodom, nautiko voenje broda kojim samostalno rukovodi zapovjednik uz pomo strunih osoba. On odgovara i za komercijalnu djelatnost uvanje tereta, kontrola broda. Ako je poar na brodu izazvao djelatnik, a ne brodar, onda ne odgovara. Trajanje odgovornosti poinje preuzimanjem tereta, traje do predaje tereta

-

Posebni sluajevi iskljuenja odgovornosti brodara 1. via sila pomorska nezgoda, ratni dogaaji, pobune, nemiri 2. sanitarna organizacija i druge mjere i radnje dravnih organa 3. radnje ili propust krcatelja on moe dokazivati suprotno 4. obustava rada trajk masovno iskljuenje radnika koji sprijeavaju rad. Iskljuenje radnika s posla lock out slijedi zatvaranje poduzea povodom radnog spora. Na zakon prihvaa masovno iskljuenje radnika s posla. 5. spaavanje ljudi i imovine na moru 6. skretanje broda u sluaju spaavanja devijacija ako brod skrene s uobiajenog puta, ili puta koji je oznaen u ugovoru Opravdano skretanje s plovidbenog puta postoji u dva sluaja: - spaavanjem ili pokuajem spaavanja ljudi na brodu, moru - razumno skretanje iz drugih razloga 7. prirodni gubitak u masi tereta ili oteenje koje nastaje zbog vlastite mane, skrivene mane ili posebne naravi tereta 8. nedostatno pakiranje ili nejasne trajne oznake na teretu 9. skrivene mane koje se ne mogu dunom panjom otkriti Ogranienje odgovornosti brodara - brodar odgovara za teret do stvarne vrijednosti, ali ne vie od propisane granice. Konvencijom iz 1968. poviena granica odgovornosti na 30 franaka po kg. bruto mase, 10 000 fr. po jedinici tereta. Po naem pravu brodar naknauje prometnu, trinu vrijednost robe. Brodar ne odgovara za tetu za oteenje, manjak tereta ni za zakanjenje za iznos vei od 666,67 obraunskih jedinica, odnosno dvije jedinice po kg. bruto mase. Jedinica tereta je komad, metarska tona. Za rasuti teret kao jedinica uzima se mjera na osnovi koje su stranke ugovorile plaanje vozarine. Sluajevi u kojima brodar odgovara i veim iznosom od propisanog ogranienja: 1. Sporazumno povienje granice odgovornosti tu je posrijedi sporazum naruitelja i brodara, time se titi korisnik prijevoza. Ako je izdana teretnica, a povienje nije u njoj naznaeno, onda nema pravni uinak prema brodaru. 2. Sluaj kvalificirane krivnje brodara brodar odgovara neogranieno ako mu korisnik prijevoza dokae da je tetu prouzroio osobno u namjeri da je prouzroi. Iz krajnje nepanje, znajui da e teta nastupiti Na zakon je prihvatio Visbijska pravila brodar odgovara za punu tetu. Mijenjanje odredbe o odgovornosti u korist brodara - iako su ove odredbe relativno prisilne, na zakon u nekim situacijama doputa dispozitivnost: 1. oteenje, manjak ili gubitak tereta nastali prije poetka ukrcavanja tereta, 2. teta zbog zakanjenja u ovom sluaju je doputena dispozitivnost, da toga nema brodar bi zbog zakanjenja odgovarao za nastalu tetu, 3. prijevoz ivih ivotinja specifina roba koja doputa dispozitivnost, 4. prijevoz tereta koji je na temelju suglasnosti krcatelja smjeten na palubu. Odgovornost brodara u prijevozu opasnog tereta zapovjednik broda moe ako to nije protivno vaeim propisima opasan teret u svako doba i bilo gdje iskrcati, uiniti ga bezopasnim, ali o tome mora obavijestiti brodara. Brodar ima pravo na naknadu tete. Ako se opasan teret prevozi s pristankom i znanjem

13

14brodara, brodari i naruitelji zajedniki snose rizik. Ako je ugroena sigurnost broda i okolia, zapovjednik je ovlaten iskrcati robu, a u tom sluaju brodar ima pravo na vozarinu. U naem pravu ako je teret ukrcan bez znanja brodara, ostaje pravo iskrcaja tereta, a zapovjednik moe iskrcati teret. VOZARINA ILI PREVOZNINA Vozarina cijena ili svota koju je naruitelj kao protustranka obvezan platiti brodaru za prijevoz stvari, odnosno za iskoritavanje brodskog prostora. Visina vozarine ovisi o ponudi i potranji na svjetskom prostoru brodskog prometa Linijske konkurencije su sporazumi koji se zakljuuju izmeu brodara jedne ili vie drava to odravaju putnike pruge radi izbjegavanja meusobne konkurencije. Ako visina vozarine nije odreena ugovorom odreuje se prema prosjenom vozarinskom stavu, ne obuhvaa sve trokove tijekom putovanja. Naini raunanja vozarine: a) vozarina po jedinici tereta obraunava se po jedinici mase, obujma ili po broju komada. Ako roba nije oznaena, onda brodar odluuje o nainu. Ako se ukrca vie tereta nego to je ugovoreno, vozarina se razmjerno poveava, ako se ukrca manje tereta nego to je ugovoreno, vozarina se plaa za cijelu ugovorenu cijenu. Vozarina se moe sniziti ako se ukrca dio tereta odreenim brodskim ugovorom, a brodar je raspolagao neiskoritenim prostorom. Vozarina po vrijednosti ugovara se prilikom prijevoza manjih poiljaka velike vrijednosti, obraunava se u postotku od vrijednosti prevezenog tereta. b) Vozarina po jedinici vremena- obraunava se i plaa po jedinici vremena, neovisno o kvaliteti, kvantiteti, masi ili obujmu. Ugovara se po vremenu iskoritavanja broda, primjenjuje se u brodarskim ugovorima na vrijeme. c) Paualna vozarina ugovara se po jedinici brodskog prostora, kao cijena za iskoritavanje cijelog broda ili jednog njegovog dijela. Vozarina se plaa bez obzira je li teret ukrcan ili nije, bez obzira na vrstu i koliinu tereta Dolazak tereta na odredite kao uvjet plaanja vozarine Vozarina se plaa samo za teret koji je prevezen i u odredinoj luci stavljen primatelju na raspolaganje. Vozarina se plaa tek nakon izvrenja djela. Ako je vozarina plaena unaprijed, a teret nije stigao, brodar treba vratiti vozarina. Brodar ima pravo na vozarinu: kad brod otputuje s neukrcanom potpunom koliinom robe, ako se teret vrati u mjesto ukrcaja jer je prijevoz takvog zabranjen. Vozarina prema korisno prevaljenom putu u sluaju brodoloma, zapljene, nemira, pobune, za spaeni teret brodaru pripada vozarina razmjerna korisno prevaljenom putu. Na zakon se opredijelio za tzv. Distaninu vozarinu brodar ima pravo na razmjernu vozarinu ovisno o tome koliko je prevalio puta. Obveznik na plaanje vozarine naruitelj je uvijek primarni dunik vozarine, koja se plaa u odredinoj luci i svih ostalih potraivanja brodara vezanih za prijevoz. Ta njegova obveza proizilazi iz ugovora. Njegova obveza ostaje, osim iznimno ako se primjenjuje CESSER klauzula koja ga oslobaa isplate nakon odlaska broda. Ako se teret preuzima temeljem teretnice, primatelj je duan platiti samo potraivanja navedena u teretnici. Ako primatelj ne plati vozarinu, brodar ima pravo zadranja tereta. PRIVILEGIJ NA STVARIMA UKRCANIM NA BRODU Privilegij ili zakonska zalona prava terete stvari koje su ukrcane na brodu. U trenutku nastanka privilegirane trabine stvari moraju biti ukrcane na brod. 1. sudski trokovi - uinjeni u zajednikom interesu radi ouvanja stvari

14

152. trabina na osnovi nagrade za spaavanje i doprinosa iz zajednikih havarija 3. trabina iz ugovora o prijevozu ukljuuje trokove uskladitenja ukrcanih stvari. Kod privilegija se ne trai retencija ili zadranje stvari. Privilegiji na ukrcanim stvarima prestaju u ovim sluajevima: - kada prestane trabina osigurana privilegijom - prodajom stvari u ovrnom ili steajnom postupku - ako vjerovnik ne zatrai izdavanje privremene mjere kod nadlenog suda u roku od 15 dana od dana kada su stvari ukrcane - proglaenjem stvari pomorskim plijenom ili ratnim plijenom na moru. PRESTANAK UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM Ugovor o prijevozu stvari morem redovito prestaje njegovim izvrenjem, ali on moe prestati i prije nego to je ispunjen, nastupom odreenih okolnosti. 1. Prestanak ugovora po sili zakona - ugovor o prijevozu stvari automatski prestaje vrijediti kada je njegovo izvrenje trajno omogueno djelovanjem vie sile. Prestanak ugovora odustajanjem jedne od ugovornih strana. Zbog djelovanja vie sile izvrenje ugovora o prijevozu stvari moe biti onemogueno za krae ili dulje vrijeme. Ako prestane ugovor po sili zakona, brodar ima pravo na naknadu trokova u svezi s iskrcavanjem. Brodar moe odustati ako: a) prekostojnice nisu plaene, a teret ne daje osiguranje na izvravanje potraivanja, b) ako vozarina kod brodskog ugovora na vrijeme nije plaena u roku dospjelosti, prestanak ugovora jednostranim odustankom naruitelja Ovim nainom je zatien naruitelj koji je ponekad prisiljen raskinuti ugovor. Kada je ugovoren prijevoz cijelim brodom, naruitelj moe odustati od ugovora do svretka ukrcavanja. Kada je ugovoren prijevoz razmjernim dijelom broda naruitelj moe odustati od ugovora prije poetka ukrcavanja ako plati vozarinu. Ako je izdana teretnica, naruitelj odustankom mora vratiti sve primjere teretnice. UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE Putnik je osoba koja se prevozi brodom temeljem ugovora o prijevozu, ili koja prati vozilo ili ive ivotinje koje se prevoze temeljem ugovora o prijevozu stvari. Putnika koji nema putnu kartu, brodar moe iskrcati i platit e dvostruku prevozninu. Ugovorom o prijevozu putnika brodar se obvezuje da e prevesti jednog ili vie putnika, a naruitelj da e platiti prevozninu. Stvarni brodar - osoba razliita od brodara koja stvarno obavlja prijevoz u cjelosti, a moe biti i vlasnik broda. Naruitelj osoba kojoj se brodar obvezuje prevesti putnike. Obveze brodara iz ugovora o prijevozu mogu biti glavne i sporedne. Glavneouvanje putnikovog tjelesnog integriteta i njegov prijevoz, to je osiguranje minimalnog prikladnog prostora, odranje reda plovidbe, pravodoban polazak. Sporedne obveze nisu nune za izvrenje prijevoza, a poduzimaju se u tijeku putovanja. Brodar je duan putniku izdati putnu kartu na njegov zahtjev - prigovor mogu pri izdavanju. Putnik moe odustati od ugovora, zakanjenjem poetka putovanja ili ako doe do prekida putovanja, a on traje vie od 12 h. Putnik ima pravo: - zahtijevati da ga brodar preveze do mjesta odredita zajedno sa prtljagom, - zahtijevati da ga brodar vrati u polaznu luku, - odustati od ugovora i traiti povrat prevoznine.

2.

c)

15

16Brodar odgovara za povredu putnikova tjelesnog integriteta, na osnovi dokazane krivnje, osim ako je to nastalo usljed sudara ili brodoloma. Na jednom putovanju brodar odgovara do zakonske granice 46.666 obraunskih jedinica SPV-a. Norme o odgovornosti brodara su prisilnog karaktera. Slijepi putnik to je osoba koja nije s brodarom zakljuila ugovor o prijevozu, ne eli platiti prevozninu i skriva se na brodu, neovlateno i potajno je na brodu. Prema konvenciji 1957 takva bi osobu zapovjednik mogao predati vlasti u prvoj luci. Putnik bez putne karte plaa dvostruku prevozninu. Prijevoz putnika 1961 Atenska konvencija o prijevozu putnika u kojoj je propisana krajnja granica odgovornosti za smrt putnika 700.000 franaka po prijevozu 1976 diplomatska konvencija u Londonu cilj joj je bio da zlatnu klauzulu zamijeni SPV-om. Prijevoz prtljage Prtljaga je svaka stvar, ukljuujui i vozila, osim : - stvari i vozila koja se prevoze na temelju ugovora o zakupu, na temelju teretnice - osim ivih ivotinja. Runa prtljaga je ona koju putnik ima u kabini. Za prtljagu primljenu na prijevoz brodar je duan izdati prtljanicu to je potvrda da je brodar primio prtljagu na uvanje i prijevoz, pretpostavlja se istinit. Brodar odgovara za oteenje, manjak i za zakanjenje njezine predaje putniku. Prijevoz rune prtljage obuhvaa razdoblje za koje se putnik nalazi na brodu. Za runu prtljagu brodar odgovara po istim naelima kao i za povredu tjelesnog integriteta. Ako je rije o predanoj prtljazi krivnja se uvijek predmnjeva, dok se ne dokae suprotno. Odgovornost je ograniena: za runu prtljagu 833 obraunate jedinice, 3333 za ostalih 18 000. teta zbog zakanjenja prtljage je materijalna teta prouzroena time to prtljaga nije uruena putniku u razumnom roku. Putnik je duan uputiti pisani prigovor brodaru u sluaju kada je posrijedi vidljiva teta za runu prtljagu. Brodar ima pravo zadranja ili prodaje prtljage da namiri svoja potraivanja. UGOVOR O TEGLENJU Ugovorom o teglenju brodar tegljaa se obvezuje da svojim brodom tegli drugi brod do odreenog mjesta, a brodar se obvezuje na plaanje tegljarine. Visina je ugovorna. Teglenje moe biti: luko i izvanluko, dobrovoljno i obvezno. Brodar je duan brinuti se o ouvanju tereta na tegljenom brodu. Akcija spaavanja tegljaem se moe ostvariti ako je brod u pogibelji. Brodar ima pravo na nagradu. Ako takva nagrada njemu inae pripada onda se ona moe ugovorom iskljuiti. Ako je brod tegljaa kriv za neuspjeh tegljenja onda nema pravo na tegljarinu. PRIJEVOZ U KOJEM SUDJELUJE VIE PRIJEVOZNIKA U suvremenoj praksi jedan prijevoznik esto ne moe obaviti cijelu prijevoznu uslugu. Tada je za izvrenje prijevoza potrebno organizirati vie prijevoznika. Prijevoznici mogu sudjelovati u prijevozu stvari kada nisu u pravnom odnosu. Korisnik prijevoza sa svakim od njih zakljuuje ugovor samostalno. Prijevoznici se mogu obvezati da e stvari prevesti samo do odreene toke. On moe preuzeti obvezu prijevoza do odredita, a u pojedinim fazama prijevoza samovoljno se sluiti drugim prijevozima to je jedinstveni prijevoz uz sudjelovanje prijevoznika. Ovakav oblik prijevoza moe biti: 1. Izravan ili uzastopan u njemu sudjeluje vie prijevoznika iste grane prometa. mjeoviti u njemu sudjeluju prijevoznici razliitih grana prometa. Izravni prijevoz stvari izravna teretnica - ona ima osobine redovitih teretnica.

2.

16

17Jedan primjerak izravne teretnice mora pratiti robu, brodar je zajedno s teretom predaje daljnjem brodaru. Brodar koji je sklopio ugovor mora odgovarati jer se ugovorom obvezao na to. Svaki brodar odgovara za svoju dionicu puta. Brodar koji je sklopio ugovor o izravnom prijevozu, brodar koji je izdao teretnicu i onaj koji je predao teret primatelju odgovaraju solidarno za cijeli put. Za tetu prouzroenu zakanjenjem odgovaraju: brodar koji je sklopio ugovor i onaj koji je predao teret primatelju. Onaj koji je podmirio trabine ima pravo regresa od drugih. Izravni prijevoz putnika i prtljage Brodar koji ugovori ovakav prijevoz mora izdati izravnu putnu kartu za cijeli ugovoreni put, a ako je preuzeo prtljagu izdaje izravnu prtljanicu. Putniku odgovara brodar koji je ugovorio izravan prijevoz i brodar na ijem je dijelu puta teta nastala. Za tetu prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom putnika, solidarna je odgovornost. Brodar na ijem je dijelu puta nastala teta odgovara za runu prtljagu. Ovdje postoji pravo regresa. Mjeoviti prijevoz prijevoz brodovima i drugim sredstvima prijevoza. Brodar je duan pribaviti usluge ostalih brodara i zakljuiti ugovor o iduem prijevozu. Treba upotrijebiti panju dobrog gospodarstvenika. On odgovara putniku za svoj izbor. Meunarodni mjeoviti prijevoz stvari mora se odvijati u najmanje dvije grane prometa uz jedinstven ugovor za cijelu prijevoznu relaciju i jednu ispravu. Ovaj oblik prijevoza se moe urediti izvorima autonomnoga prometnoga prava ili unifikacijskim normama tu spadaju: kodificirana jedinstvena pravila ili autonomno formularno pravo. Za multinacionalni ili mjeoviti prijevoz stvari dovoljna su dva razliita naina prijevoza, odgovornost je usmjerena na jednu osobu , predvia se jedna prometna isprava, odgovara se po naelu pretpostavljene krivnje. Odgovornost je ograniena na 8,33 SPV po kilogramu bruto mase. Povlasticom ogranieno se ne moe koristiti brodar ako je namjerno prouzroio tetu. ZAKUP BRODA Ugovorom o zakupu broda zakupodavatelj, kao osoba koja raspolae brodom, daje zakupoprimatelju odreeni brod na uporabu, uz plaanje zakupnine, na taj nain zakupoprimac stjee svojstvo brodara, ali to se odnosi na cijeli brod ne na razmjenu. Zakupodavac je duan predati brod u stanju tako da se iskoritava prema namjeni. Jedno od glavnih prava je davanje naloga posadi. Ovaj ugovor mora biti u pisanom obliku inae nema pravni uinak. Ugovor na odreeno vrijeme moe se produiti samo sporazumom, a na neodreeno vrijeme moe se otkazati pismeno, najkasnije tri mjeseca unaprijed. Zakupoprimac snosi trokove pogona broda. Za tetu zbog nedostatka koji smanjuje sposobnost broda, odgovara zakupodavatelj. Zakupnina se plaa mjeseno unaprijed. Ako zakupoprimac ne vrati brod na vrijeme, za prekoraeno vrijeme treba platiti naknadu u visini dvostruke zakupnine. Ugovor o zakupu prestaje u sluaju propasti broda, trajne nesposobnosti za iskoritavanje. POMORSKE HAVARIJE Havarija je teta, kvar, u pomorskom smislu oznaava sva oteenja i gubitke i izvanredne trokove koje pretrpi brod ili teret tijekom pomorskog pothvata. Mogu biti: havarije tete i havarije trokova, zajednike havarije i posebne havarije prema okolnostima koje su prouzroile tetu. Zajednika havarija - imovina sudionika u pomorskom pothvatu, zajedniki je izloena opasnostima. U interesu je svih sudionika da se pothvat uspjeno zavri. Ponekad se imovina moe spasiti samo ako se namjerno poini teta.

17

18U havariji se utvruje doprinos ili kontribucija. Institut zajednike havarije je bio poznat ve u starome grkom pravu. Odredbe o zajednikim havarijama su dispozitivne naravi. Bitni element zajednike havarije su: 1. Izvanredna rtva ili troak osnovni uvjet koji se kod zajednike havarije zahtijeva. Podnesene rtve, tete, trokovi moraju proizilaziti iz neredovitog tijeka plovidbe. 2. Namjernost i razumnost ina - troak i teta moraju biti namjerno uinjeni. Zapovjednik broda odluuje o rtvama i trokovima radi zajednikog spasa broda. Zajedniku havariju ine rtve uinjene po naredbi zapovjednika. Izvanredna teta mora biti razumno podnesena. 3. Zajednika pogibelj potrebno je da se brod i teret nalaze u zajednikoj pogibelji. Stvarna pogibelj ne mora biti ista za brod i za teret. 4. Zajedniki spas ine zajednike havarije, mora se poduzeti radi zajednikog spasa broda i tereta, rtve i trokovi mogu imati zajedniku korist za brod i teret. Za zajedniku havariju priznaju se samo gubici i trokovi koji su podneseni za zajedniki spas broda i tereta, a ne i oni nakon postignutog spasa. Krivnja jednog od sudionika i zajednika krivnja nedvojbeno je da nema zajednike havarije ako izvanredna teta nije razborito podnesena. Tipine tete na teretu ili brodu a) bacanje tereta u more zapovjednik broda u pogibelji odluivao je koji e teret i kako izbaciti. Najprije je izbacivao teret bez teretnice, pa onaj iz skladita. Teret ukrcan na palubu je zajednika havarija ako ga priznaju trgovaki obiaji. Ako je teret baen u interesu jedne stranke, nema havarije; b) Gaenje poara poar je posebna havarija, nastaje viom silom ili neijom krivnjom. tete koje nastanu nakon poara ine zajedniku havariju; Hotimino nasukavanje i odsukavanje nasukanog broda; Ako je zapovjednik namjerno nasukao brod, spas interesa ini zajedniku havariju. tete nastale pri hotiminom nasukavanju ne ubrajaju se, ostale jesu; d) Normalna upotreba stroja -u zajednike havarije ubrajaju se samo one tete na strojevima koje su uinjene u namjeri da se brod u pogibelji oslobodi; e) Upotreba tereta, brodske opreme i zaliha ako se brodska oprema i zalihe upotrijebe kao pogonski materijal, priznaje se kao zajednika havarija. Izvanredni trokovi a) Trokovi u luci sklonita luka sklonita je ona luka u koju je brod zbog pretrpljene nesree prisiljen nepredvieno stati kako bi obavio popravke i nastavio putovanje ili se sklonio zbog sigurnosti i ouvanja broda i tereta. Ako nastanu nezgode radi zajednikog spasa svih interesa, zapovjednik je ponekad prisiljen skloniti se u luku najpovoljniju za brod. Kao zajednika havarija nee biti priznati kvarovi koji nisu ugrozili sigurnost broda. Pomicanje tereta se priznaje kao havarija ako je potrebno radi sigurnog putovanja. b) Trokovi spaavanja zajednika havarija postoji ako su akcije spaavanja poduzete radi zatite od opasnosti imovine obuhvaene zajednikim pomorskim pothvatom. c) Supstituirani trokovi oni ne spadaju u zajedniku havariju, ali se ipak priznaju kao havarija jer su podneseni umjesto drugih trokova koji predstavljaju havariju, tj. Oni su supstitucija tim trokovima. d) Ostali trokovi trokovi zbog gubitka vozarine i svi ostali koji nisu konkretni. Likvidacija zajednike havarije provodi je likvidator zajednikih havarija 1. kronoloki prikaz dogaaja prikupljaju se podaci koji e kasnije posluiti u postupku doprinosa sudionika u pomorskom pothvatu u havariji. Prikazuje se havarijska obveznica i druga jamstva, procjene vjetaka.

c)

18

192. pravni prikaz analizira se teretnica koja se odnosi na zajedniku havariju 3. diobna osnova diobna masa se sastoji od popisa vjerovnike mase i dunike mase, njihove ukupne vrijednosti i postotak doprinosa. Doprinosi u zajednikoj havariji a) Vjerovnika masa ini je imovina oteena inom zajednike havarije, trokovi i trokovi likvidacije. Vrijednost broda se odreuje prema vrijednostima u vrijeme i u luci gdje se zavrava zajedniki pothvat. Trokovi popravka broda koji ulaze u vjerovniku masu nisu podloni oblicima po naelu novo za staro, osim ako je brod stariji od 15 godina.. Odbici se odreuju prema starosti broda raunajui od 31.12. one godine u kojoj je gradnja broda zavrena pa do havarije. Ako je posrijedi potpuni gubitak broda , iznos koji ulazi u vjerovniku masu, odreuje se prema procijenjenoj vrijednosti broda u neoteenu stanju. U havariju se priznaje provizija od 2 % na izdatke, osim za osobne dohotke i izdravanje posade, koji nisu nadoknaeni tijekom putovanja. b) Dunika masa sve vrijednosti koje su se nale u pogibelji u trenutku havarije. U duniku masu ulazi brod s neto vrijednou na zavretku plovidbenog pothvata, vozarina od koje se odbijaju trokovi, vrijednost svih teta na brodu i tereta. Dunika masa ne obuhvaa predmete za osobnu upotrebu i prtljagu putnika za koju nije izdana teretnica. Koeficijent doprinosa dobijemo ako vjerovniku masu podijelimo s dunikom. Zajednika havarija jamstva i isprave kao sigurnost za isplatu potraivanja vjerovnicima pripada pravo retencije tereta. Havarijska obveznica najstariji oblik isprave o jamstvu za doprinos u havariji. Dodatna jamstva polaganje gotovog novca ili bankovno jamstvo. Ovi se oblici koriste uz potpisivanje havarijske obveznice od ovlatenika tereta, u obliku brzojava. Average undertaking isprava koja se izdaje bez prethodnog potpisa ovlatenika. Non separation agrement - glavna mu je svrha da se otpremanjem tereta do krajnjeg odredita drugim brodom ne mijenjaju prava i obveze stranaka. Na pomorski zakon prihvaa da brodar ima pravo zadrati teret koji ulazi u duniku masu dok ne dobije jamstvo da e mu dunik isplatiti dio doprinosa to ga tereti u zajednikoj havariji. Praktiki postupak zapovjednika broda nakon zajednike havarije Zakonska obveza zapovjednika broda je da posljedice havarije najkasnije u roku 24 sata ubiljei u brodski dnevnik. U lukoj kapetaniji treba u roku 24 sata nakon dolaska broda u luku podnijeti prijavu pomorske nezgode. Zapovjednikova je dunost i utvrivanje moguih oteenja broda, on se mora pobrinuti i oko nabavke jamstva za doprinos u zajednikoj havariji. U suglasnosti s brodarom odabire se mjesto popravka broda. Posebna havarija to su svi izvanredni trokovi koje pretrpi brod ili teret, kao i sve tete koje zadese brod sluajem, viom silom, nemarnou. Posebnu havariju ne izaziva namjerno zapovjednik broda radi spasa broda. Snosi je stranka na ijoj je imovini havarija nastala bez prava na doprinos. Brodar nadoknauje tetu korisniku prijevoza ako je skrivio oteenje. SUDAR BRODOVA Sudar brodova je dogaaj u kojem jedan brod ili vie brodova izravnim dodirom ili neizravno prouzroi tetu drugom brodu, odnosno imovini i osobama na brodu. a) Sraz ili izravni sudar stvarni sudar izmeu dvaju ili vie brodova kada se dodirnu trupom ili pojedinim dijelovima svoje opreme.

19

20 b) Neizravni sudar jedan brod plovi prevelikom brzinom pravei valove itako nanese tetu drugome brodu privezanom uz obalu. Odredbe o sudaru se primjenjuju na odgovornost za tetu koju jedan brod prouzroi drugome brodu zbog obavljanja manevra iako nije bilo stvarnog sudara. Naknada tete u sluaju sudara - primjenjuje se naelo dokazane krivnje. Ako je teta prouzroena krivnjom dvaju ili vie brodova, svaki odgovara razmjerno svojoj krivnji, taj razmjer ocjenjuje sud ili arbitraa (70+30%), a ako se omjer krivnje ne moe utvrditi, dijeli se na jednake dijelove (50+50%). U sluaju tete nastale sudarom naknauje se stvarna teta i izmakli dobitak. Brodar odgovara prema naelima o opem ogranienju svoje odgovornosti. Kod materijalne tete nema solidarne odgovornosti. Ako je nastupila ozljeda ili smrt solidarno odgovaraju brodovi ijom je krivnjom dolo do sudara. Ako je tetu prouzroila via sila tetu snosi oteenik. Praktiki postupak zapovjednika u sluaju sudara u sluaju sudara zapovjednik broda je duan poduzeti spaavanje drugog broda s kojim se sudario, duan je brodu s kojim se sudario priopiti ime i luku upisa broda kojim zapovijeda, ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luke u koju plovi. Sve podatke bi trebao unijeti u neslubeni pismeni podsjetnik, mora obavijestiti brodara o svemu. Meunarodni izvori prava - 1910 je donesena meunarodna konvencija za izjednaavanje pravila o sudaru brodova 1952 meunarodna konvencija za izjednaavanje pravila o kaznenoj nadlenosti za sudar i plovidbene nezgode. 1972 konvencija o me. pravilima za izbjegavanje sudara na moru. LISABONSKA PRAVILA 1987 skup jednoobrazno usuglaenih normi u sluaju tete kod sudara brodova. SPAAVANJE Spaavanje je svaka potrebna i korisna pomo pruena imovini i osobama koje se nalaze u opasnosti na moru. Opasnost mora ugroavati ivote osoba i prijetiti gubitku imovine. Spaavanje je samo ona djelatnost koja ima koristan rezultat moe biti potpun i djelomian. Spaavanje osoba to je pravna obveza spaavanja. Zapovjednik broda koji dozna da su osobe u opasnosti duan je krenuti im u pomo najveom brzinom. Razlozi koji oslobaaju zapovjednika da krene u spaavanje osoba: a) ako bi poduzimanje tog ina predstavljalo ozbiljnu opasnost za brod, b) ako dozna da je drugi brod krenuo u spaavanje, c) ako od zapovjednika broda u pogibelji dozna da pomo vie nije potrebna. Spaavanje imovine to je spaavanje brodova i stvari s brodova. Spaavatelj je duan pri spaavanju upotrijebiti dunu panju dobrog privrednika. Zapovjednik je duan suraivati sa spaavateljem. Spaavatelj je brodar broda koji je poduzeo spaavanje i lanovi posade. Nagrada za spaavanje prema konvenciji iz 1910. g. za spaavanje osoba ne duguje se nagrada. Visina nagrade ne moe biti via od vrijednosti broda. Iznos nagrade stranke mogu ugovoriti, ako nisu ugovorile, odluuje sud. Uzima se u obzir: spaena vrijednost broda i stvari s broda vjetine i napori spaavatelja opseg postignutog uspjeha priroda i stupanj opasnosti rizik odgovornosti i drugi rizici brzina pruenih usluga djelotvornost opreme spaavatelja utroeno vrijeme, uloene trokove i gubitke spaavatelja

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

20

21Sud moe smanjiti nagradu spaavateljima ako su svojom krivnjom izazvali potrebu spaavanja. Ako spaavatelj spaava protivno naredbi zapovjednika, nema pravo na nagradu. Posebna naknada uvedena konvencijom iz 1989. g. Da bi se pristupilo odmjeravanju posebne naknade , trai se ispunjenje dvaju zahtjeva : 1. spaavatelj mora obaviti operaciju spaavanja ako teret prijeti morskom okoliu, spaavatelj nije uspio u spaavanju, jer nije spasio imovinu. Spaavatelj ne smije biti nemaran u sprjeavanju ili umanjenju tete za okoli. Dunost zapovjednika broda: Mora izbjegavati prizivanje drugog broda u pomo, treba izvijestiti brodara o operaciji spaavanja. Kod svake komplicirane i dugotrajne akcije spaavanja zapovjedniku se preporuuje da vodi kronoloke biljeke o tijeku spaavanja. Luku kapetaniju mora obavijestiti o nezgodi. Nakon spaavanja treba utvrditi trokove i napraviti saeti izvjetaj. Konvencija o trajanju i spaavanju i prirunik Mersar. 1979. g. u Hamburgu izglasana je me. konvencija o spaavanju na moru. Konvencija je usvojila 8 rezolucija, a jedna od njih je preporuka dravama da upotrebljavaju i prirunike vezane za tu materiju koji se zove Mersar i Imosar. Mersar : 1. postupanje broda u nevolji 2. koordinacija spaavanja i traganja 3. postupanje broda koji prua pomo, prima pozive, djeluje u nezgodi. Osobito je vano poglavlje o planiranju u voenju traganja. Imosar organizacija slube za traganje i spaavanje, praktine postupke sudionika. VAENJE POTONULIH STVARI Potonulom se smatra stvar koja je stalno i potpuno pod vodom.. Potonulu stvar moe vaditi domaa ili strana osoba koja na osnovi imovinskog prava ima pravo raspolagati tom stvari to je ovlatena osoba. Ako potonula stvar moe prouzroiti smetnje ili opasnosti u plovidbi, kapetanija e ovlatenoj osobi narediti da u primjerenom roku izvadi potonulu stvar. Ako kapetaniji nije poznata ta osoba, vaenje moe poduzeti ovlateni krivini organ. Ako su za vaenje potonule stvari potrebna osobita nautika i tel. sredstva i osobita strunost, ovlatena osoba moe vaditi potonulu stvar, samo pomou domae ili strane fizike ili pravne osobe. Imovinskopravni odnosi u svezi sa vaenjem potonule stvari - potonula stvar na kojoj postoji pravo vlasnitva, a ne izvadi se u roku 10 godina od dana kada je potonula postaje vlasnitvo RH. Izvoa radova koji vadi potonulu stvar na temelju odluke nadlenog organa odgovara za tetu koju prouzroi svojim radom ako ne dokae da se teta nije mogla izbjei upotrebom dune panje-odgovara po naelu pretpostavljene krivnje. Ako je rije o samovoljnom vaenju, bez odluke nadlenog organa, tada za prouzroenu tetu izvoa radova uvijek odgovara. On ima pravo naknade za vaenje. Izvoa radova ima pravo zaloga na izvoenoj potonuloj stvari. IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST VLASNIKA BRODA I BRODARA 1. Odgovornost za smrt i tjelesne ozljede Za smrt i tjelesne ozljede kupaa i drugih osoba na moru, koje prouzroi brod, odgovara vlasnik broda, brodar i osoba koja u tom trenutku upravlja brodom. Ako im je brod protupravno oduzet, tada ne odgovaraju. Temelj odgovornosti ovisi o podruju gdje je tetni dogaaj nastupio. Odgovornost postoji uvijek ako je ozljeda

2.

21

22i smrt nastupila na podruju proglaenom kupalitem. Propisana je vrlo stroga objektivna odgovornost. Ako je prouzroena u luci onda se odgovara po naelu dokazane krivnje. Ako je smrt nastupila na podruju u kojemu se zabranjuje pojedini naini plovidbe - odgovornost je apsolutno objektivna. 2. Odgovornost za oteenje stvari i oneienje okolia Odnosi se na odgovornost broda za tetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lukim ureajima i postrojenjima, plutajuim objektima, odgovornost broda za tete od izlijevanja ili izbacivanja opasnih tvari i tetnih za okoli odgovornost je kauzalna.

3.

Odgovornost za oneienje od broda izlijevanjem ulja 1969 je donesena meunarodna konvencija o ovom obliku odgovornosti. Za materijalne tete treima odgovara brodovlasnik na temelju stroge kauzalne odgovornosti. a) b) c) Brodovlasnik se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da: teta od oneienja nastala ratom, neprijateljstvima i prirodnom pojavom, da je teta rezultat namjernog djelovanja tree osobe, da teta u cijelosti potjee od drugog tetnog postupka. Odgovornost brodovlasnika je ograniena visinom do odreene visine SPV. Konvencija iz 1969 predvia obvezno osiguranje odgovornosti brodovlasnika. On je duan pribaviti potvrdu da je osigurao svoju odgovornost. Kopija potvrde se prilae upisniku brodova. Ova konvencija daje pravo da oteeni podnese tubu izravno protiv osiguratelja. Obveza osiguranja se odnosi na tankere koji prevoze vie od 2000 tona nafte. 1. Protokol iz 1984 unosi promjene u definiciji broda plovila na moru sagraena za prijevoz nafte u rasutom stanju. Ova konvencija se primjenjuje i za vrijeme putovanja praznog tankera, ako je prazan nakon prijevoza i iskrcaja nafte. 2. Konvencija iz 1969 definira naftu sva postojana ugljikovodikova mineralna ulja, osobito sirovu naftu, teko dizelsko ulje i mazivo ulje. 3. Intervencija protokola-opisuje tetu zbog oneienja i ona predstavlja: a) svaki gubitak ili oteenje nastalo izvan broda zbog izbacivanja nafte s broda, b) trokovi zatitnih mjera i daljnje oteenje nastalo poduzimanjem ovih mjera. 4. Protokol 1984 dogaaj svaka injenica ili skup injenica istoga podrijetla koje izazivaju tetu od oneienja ili stvaraju veliku prijetnju nastanku tete. 5. Konvencija 1969 primjenjuje se na tetu nastalu zbog oneienja prouzroenu na podruju drave ugovarateljice, ukljuujui njezino teritorijalno more i u iskljuivom gospodarskom pojasu ako ga je drava proglasila. 6. Brodovlasnik nema pravo naknade tete protiv osoba: slubenika ili punomonika, naruitelja ugovora o prijevozu, osobe koja spaava brod s pristankom vlasnika, osobe koje poduzima zatitne mjere svih slubenika. 7. Protokol 1984 osnovni razlog njegova donoenja je bio povienje granice odgovornosti brodovlasnika. Vlasnik broda ima pravo ograniiti svoju odgovornost po dogaaju 3 milijuna obraun. jedinica za brod preko 5 tona. Osnova za ogranienje odgovornosti je tonaa broda. Vlasnik mora, ako se eli okoristiti ogranienjem osnovati fond u visini ukupne odgovornosti kod suda ili drugog nadlenog organa jedne od drava ugovarateljica. Taj se fond osniva polaganjem svote, bankovnog jamstva koje priznaje zakonodavstvo drave ugovarateljice ili sud smatra dostatnim. 8. Osnivanje Meunarodnog fonda za naknadu tete od oneienja naftom .

22

231976 u Londonu je donesena meunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi tete u svezi s prijevozom opasnih i tetnih tvari morem, ova e konvencija stupiti na snagu: - ako je prihvati najmanje 12 drava (ukljuujui 4 s 2 milijuna bruto tona), - osobe koje doprinose Fondu su u prethodnoj godini primile ukupnu koliinu od 40 tona tereta koje podlijeu doprinosu na opi raun. ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA PRAVOVREMENI POETAK PUTOVANJA, PREKID I ZAKANJENJE U PRIJEVOZU PUTNIKA ZOO sadri ugovorne odredbe o prijevozu osoba. Tim ugovorima se obvezuje prijevoznik da preveze na odreeno mjesto neku osobu, koja se obvezuje prijevozniku na plaanje naknade. U zranom prometu prijevoznik se obvezuje prevesti putnika od mjesta polaska do mjesta odredita u vrijeme predvieno redom letenja, a putnik plaa prevozninu. Ugovorne strane su prijevoznik i putnik, bitni element ugovora je odreivanje prijevoznog puta i obveza plaanja obavljenog prijevoza prevoznina. Obveze prijevoznika mogu biti glavne i sporedne Glavne obveze ouvanje putnikova tjelesnog integriteta i njegov prijevoz. On treba osigurati minimum prikladnog prostora u vozilu i davanje hrane. Tu jo spada i pravodobni poetak putovanja, pravodobni dolazak na odredite Sporedne obveze poduzimaju se tijekom putovanja, a nisu nune za izvrenje prijevoza. Ako putnik ne stigne na vrijeme, nastaje zakanjenje u prijevozu. Ako je odgovoran prijevoznik, duan je naknaditi svaku tetu za koju putnik dokae da mu je prouzrokovana zakanjenjem (stvarna teta i izmakla korist). Prijevoznik nee odgovarati za nepredvidive , izvanredne tete. Prema ZOO-u prijevoznik odgovara za tetu koju putnik pretrpi zbog zakanjenja, osim ako ga je uzrokovao neotklonjiv uzrok. Tu je potrebno postupati sa poveanom panjom, panjom dobrog strunjaka. Onda nema odgovornosti. Takvu je panju duan dokazati prijevoznik, on odgovara presumiranom krivnjom. Kod zakanjenja se dozvoljava sloboda ugovaranja, kod povrede tjelesnog integriteta primjenjuju se prisilne odredbe. PRIJEVOZ PUTNIKA U POMORSKOJ I UNUTRANJOJ PLOVIDBI Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi regulira: odgovornost za zakanjenje poetka putovanja i odgovornost za prekid putovanja. 1. Putnik moe odustati od ugovora ako brod ne zapone putovanje koje e se obaviti u granicama Jadranskog mora, odnosno unutranjih voda, jedan sat poslije ugovorenog vremena i izvan tih granica u tijeku 12 sati ugovorom odreenim. Ako je putnik odustao ima pravo na povratak cijele prevoznine . Ako je do zakanjenja poetka putovanja dolo namjerno ili krajnjom nepanjom brodara, on je duan naknaditi tetu putniku. Namjeru dokazuje putnik. 2. Ako brodom nije uzrokovano zakanjenje, poziva se na ogranienje odgovornosti. Ove odredbe nisu prisilne, stranke ih mogu slobodno ugovarati. 3. Ako je u tijeku putovanja dolo do njegova prekida , koji traje vie od 12 h u granicama Jadranskog mora ili 3 dana izvan tih granica, putnik uma pravo zahtijevati: da ga brodar drugim prijevoznim sredstvom preveze do odredita, b) zahtijevati da ga brodar u primjerenom roku s prtljagom vrati u polaznu luku, odustati od ugovora i traiti da mu brodar vrati prevozninu. Ako su ti razlozi na strani putnika , ugovor prestaje bez prava na vraanje prevoznine. Ako putnik ne podnese pismeni zahtjev, gubi pravo traiti nastavak putovanja . Zakon je iskljuio odgovornost za zakanjenje dolaska, ali se to ipak moe ostvariti:

a) c)

23

24stranke ga mogu ugovoriti, primjenom naela savjesnosti i potenja.

Plovidbeni zakon pomorskom plovidbom smatra plovidbu koja se obavlja na moru, rijekama Jadranskog sliva do granica plovnosti s morske strane. VRSTE UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM 1. Brodarski ugovor brodar se obvezuje prevesti stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili brodskim prostorom, sklapa se za jedno ili vie putovanja. 2. Vozarski ugovor prestacija brodara je prijevoz pojedinih stvari. Prestacija svaki in koji je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku, predmet obveze inidba. Ugovor mora biti u pismenom obliku. Podugovaranje - naruitelj moe ugovoriti s treom stranom (podnaruiteljem) ugovor o prijevozu stvari brodom. Naruitelj moe podugovarati samo ako je to brodskim ugovorom izriito predvieno. Plovidbeni zakon regulira prestanak ugovora po sili zakona ili odustankom stranaka. Svaki naruitelj moe odustati od ugovora prije poetka ukrcavanja, ako plati cijelu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge trokove. Brodar je duan obaviti putovanje u ugovorenom roku, a ako nije ugovoreno onda to treba biti u primjerenom roku. Prijevozne isprave nakon zavrenog ukrcavanja brodar je duan krcatelju na njegov zahtjev izdati teretnicu. U unutranjoj plovidbi brodar ima pravo zahtijevati da se izda tovarni list, kao dokaz zakljuenja ugovora. U pomorskoj plovidbi brodar je duan krcatelju izdati vie izvornih teretnica , a u unutranjoj plovidbi izdaje se samo jedan primjerak teretnice. Teretnica mora sadravati oznaku da se radi o njoj radi razlikovanja s teretnim listom. Kada se utvrdi da podaci o teretu koje je krcatelj dao brodaru nisu toni ili da teret nije i dobrom stanju, brodar moe unijeti u teretnicu primjedbe. Brodar unosi primjedbe ako roba nije odvagana, odbrojena ili odmjerena. Kod iste teretnice (bez primjedbi) brodar treoj osobi ne moe dokazivati da teret nije primio onako kako proizilazi iz podataka u teretnici. Time se podrava naelo o teretnici kao vrijednosnom papiru koji ima neoborivu dokaznu snagu. Brodar odgovara za robu imatelju teretnice ako ovaj dokae da je teret predan onako kako je u teretnici naznaeno. Tovarni list izdaje se u jednom primjerku uz potpis brodara i krcatelja. Tovarni list je dvostrana izjava, prati robu. Izdavanjem tovarnog lista pretpostavlja se da je sklopljen ugovor o prijevozu. U tovarnom listu je obvezna oznaka tvrtke, ime i adresa primatelja. Tovarni list glasi na ime. Podatke u tovarni list unosi krcatelj. Tovarni list nije vrijednosni papir, ne sadri primjerak brodara, nema neoborivu dokaznu snagu, tu uvijek vrijedi pravilo o pretpostavljenoj dokaznoj snazi. ODGOVORNOST BRODARA ZA TETE NA STVARIMA I ZA ZAKANJENJE Brodar je duan pravovaljano izvriti ugovor o prijevozu i u roku predati robu bez oteenja, manjka ili gubitka primatelju. Potrebno je utvrditi osnovu, opseg i visinu odgovornosti. Odredbe odgovornosti u nas su kogentne naravi. Ako se sumnja da je oteenje nastalo na podruju pomorske ili unutranje plovidbe, pretpostavlja se, dok brodar ne dokae suprotno, da su nastale tamo gdje se mogu primijeniti propisi najnepovoljniji za brodara. Ako se radi o mjeovitom prijevozu( dijelom u pomorskoj, dijelom u unutranjoj plovidbi) brodar odgovara po propisima luke gdje mora predati teret. Brodar odgovara u svakoj plovidbi, na osnovi pretpostavljene krivnje. Temeljna obveza brodara je osposobljavanje broda za plovidbu. Brodar dokazuje da je upotrijebio dunu panju kod osposobljavanja broda. Brodar pomorskog broda duan je

24

25ulagati dunu panju do poetka putovanja. Brodar unutranje plovidbe ulae dunu panju za itavo vrijeme putovanja. Za radnje i propuste zapovjednika, lanova posade odgovara brodar kao za svoje. Pomorski brodar odgovara za tetu koja je na teretu uzrokovana poarom, ako se dokae da je poar skrivio osobnom radnjom ili propustom. ZOO propisuje objektivnu odgovornost prijevoznika za gubitak, oteenje, zakanjenje stvari. Prijevoznik je osloboen odgovornosti za izuzete sluajeve i posebne opasnosti. Prijevoznik odgovara na temelju injenice prouzrokovane tete osim u tri sluaja: - osloboen je odgovornosti za radnje korisnika prijevoza, - osloboen je ako dokae da je teta uzrokovana svojstvima iz same stvari, - osloboen je ako nastupi via silavanjski nepredvidiv i neotklonjiv dogaaj. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Izuzeti sluajevi: skrivene mane broda ili nesposobnost za plovidbu via sila, pomorske nezgode, ratni dogaaji, nemiri, pobune, me. zloini sanitarna ogranienja i druge mjere dravnih organa radnje i propusti krcatelja ili osoba ovlatenih na raspolaganje teretom obustava rada, trajk, masovno iskljuenje radnika s posla spaavanje ili pokuaj spaavanja ljudi i imovine na moru skretanje broda prilikom spaavanja iz opravdanih razloga prirodni gubitak ili oteenje tereta nedovoljno pakiranje ili nedovoljno trajne oznake na teretu Posebne opasnosti 1. smjetaj tereta na palubi ako je tako ugovoreno i naznaeno u prijevoznoj ispravi pomanjkanje ili slabo stanje ambalae, tako da je teret oteen ukrcavanje tereta od strane krcatelja ili iskrcavanje od strane primatelja prijevoz u plombiranom skladitu, uz uvjet da ga je plombirao krcatelj narav robe koja je po svojstvima podlona oteenje prijevoz ivih ivotinja Zakanjenje granica odgovornosti za zakanjenje zasniva se na vozarini. Brodar unutranje plovidbe odgovara za tetu zbog zakanjenja u predaji tereta najvie do visine vozarine. Brodar nema pravo na ogranienje odgovornosti prema plovidbenom zakonu, ako se dokae da je tetu prouzroio namjerno. Pomorski brodar gubi pravo na ogranienje odgovornosti, samo ako se radi o osobnoj kvalificiranoj krivnji, a brodar unutranje plovidbe odgovara i kada su krive osobe koje rade za brodara. Razlika u poloaju brodara pomorske i unutranje plovidbe postoji i u sluaju dispozitivnosti propisa o odgovornosti, koja se doputa samo iznimno. Plovidbeni zakon za pomorsku plovidbu doputa ugovaranje u korist brodara: - ako je oteenje , manjak ili gubitak tereta nastao prije ili nakon iskrcaja za tete zbog zakanjenja - u prijevozu ivih ivotinja - u prijevozu tereta koji je na temelju pismenog pristanka krcatelja smjeten na palubu Za unutranju plovidbu spominju se samo dva sluaja: - ako je oteenje nastalo prije ukrcaja ili nakon iskrcaja - tete zbog zakanjenja ODGOVORNOST ZA GUBITAK ILI OTEENJA PUTNIKE PRTLJAGE Postoji runa prtljaga koju putnik sam uva i nadzire i stvari koje prijevoznik moe primiti na prijevoz to je predana ili registrirana prtljaga. Za runu prtljagu

2. 3. 4. 5. 6.

25

26temelj odgovornosti je dokazana krivnja. Ako je nastupila prometna nezgoda, odgovara prijevoznik jer putnik tada ne moe uvati prtljagu. Za predanu prtljagu odgovara se temeljem presumirane krivnje, a moe biti kauzalna, ako je pootrena odgovornost prijevoznika za stvari. Visina odgovornosti - Brodar odgovara do stvarne tete, ali najvie do fiksirane granice. Visina odgovornosti ovisi o tipu prtljage. Pravni uinak prigovora putnika o tetama na prtljazi - U prijevozu stvari pismeni prigovor se moe uputiti prilikom preuzimanja, a u prijevozu putnika prilikom iskrcavanja. U prijevozu prtljage koju putnik odmah nakon zavretka putovanja nosi sa sobom, a brodar nije znao za njen sadraj ni masu, postoji puno opravdanje da se odnos putnik-brodar razrjeava u trenutku kada brodar gubi svaku kontrolu nad putnikovim stvarima. Ako putnik ne uloi prigovor pravovremeno, brodar je osloboen odgovornosti. PRIJEVOZ PUTNIKA U CESTOVNOM PROMETU Putnik moe odustati od ugovora i zahtijevati vraanje prevoznine, ako prijevoz nije zapoeo u ugovoreno vrijeme. Ovdje nema odreenih rokova koji moraju protei nakon ugovorenog vremena da bi putnik stekao pravo na odustanak od putovanja (ti rokovi postoje u pomorskoj i unutranjoj plovidbi) Na zakon govori samo o dunosti prijevoznika na vraanje prevoznine, a ne govori nita o nadoknadi tete. Ako se tijekom putovanja prijevoz prekine, a za taj prekid putnik nije odgovoran, on ima pravo po svom izboru: 1. zahtijevati da ga prijevoznik svojim ili drugim prikladnim sredstvom preveze do odredita; 2. zahtijevati da ga prijevoznik zajedno sa prtljagom vrati u polazno mjesto i vrati prevozninu; 3. odustati od ugovora i zahtijevati da mu prijevoznik vrati prevozninu. Zakon o ugovorima o prijevozu u cestovnom prometu za prekid putovanja predvia i odgovornost za naknadu tete. Predvia se i ogranienje odgovornosti do dvostruke prevoznine. Prijevoznik se moe pozivati na povlasticu ogranienja samo ako dokae da teta nije uzrokovana namjerno ili krajnjom nepanjom. Ovdje vrijedi naelo o odgovornosti na osnovi pretpostavljene kvalificirane krivnje. U cestovnom prijevozu, prijevoznik odgovara i za zakanjenje u dolasku. Zahtjev za naknadu tete zbog zakanjenja mora se postaviti najkasnije za 15 dana od dana kada se putovanje zavri, ako prou rokovi, nema odgovornosti. SPECIFINA ODGOVORNOST (OBJEKTIVNA)U PRIJEVOZU IVIH IVOTINJA U CESTOVNOM PROMETU Prijevoz ivih ivotinja, odnosno stoke pripada u tzv. posebne prijevoze, oni ne predstavljaju redovite trgovake terete. Narav ove vrste robe namee niz specifinih prava i obveza . Kako se radi o ivim biima razlozi humanosti nameu poseban postupak zatite i osiguranja. ive ivotinje mogu biti ishodite zaraznih bolesti, zato se ovaj prijevoz regulira nizom veterinarskih propisa prisilne naravi. Odgovornost stranaka iz prijevoznog posla, odnosno njihova prava i obveze ravnaju se najprije prema veterinarskim propisima, a zatim prema opim naelima transportnog prava. Prijevoznik nije odgovoran za tetu to nastane gubitkom ili oteenjem ive ivotinje predane na prijevoz ako dokae da je poduzeo sve to je prema okolnostima bio duan poduzeti, te da je postupio prema posebnim uputama ako su mu one dane. Sluajevi posebnih opasnosti kod prijevoza ivih ivotinja: - upotreba otvorenih i nepokrivenih vozila, ako je ugovorena i naznaena u tovarnom listu,

26

27- nedostatak ili loe stanje ambalae koja podlona rasipanju - rukovanje, utovar, slaganje i istovar to ih obave poiljatelj ili imatelj - narav stvari koja je prema svojim svojstvima izloena gubitku ili oteenju - meustajanje ili nepotpune oznake na Moe se tvrditi da u naem pravu u cestovnom prijevozu ive ivotinje ne podlijeu specifinom reimu instituta posebnih opasnosti, jer se predviaju kriteriji za izravno osloboenje prijevoznika od odgovornosti. Prijevoznik zapravo mora dokazati uzronu vezu izmeu poduzimanja svih mjera prema okolnostima i postupanja prema uputama i nastale tete koja je rezultat prirodnih svojstava takve robe. Tada e se prijevoznik osloboditi od odgovornosti, pa imatelj vie ne moe dokazivati suprotno. Prijevoznik dakle treba dokazati da je usprkos poduzimanju odgovarajuih mjera ipak dolo do tete jer je rije o prijevozu robe osjetljive naravi. TEMELJ ODGOVORNOSTI PRIJEVOZNIKA Cestovni prijevoznik za gubitak ili oteenje stvari i za tetu zbog zakanjenja odgovara kauzalno. Ako nastane teta bez obzira na krivnju prijevoznika on e odgovarati ako nije postupao po uputama i panjom dobrog strunjaka. Oslobaa se odgovornosti samo ako dokae da ili nije mogao poduzeti zbog uzroka koji se nije mogao predvidjeti, izbjei ili ukloniti i zbog radnji korisnika prijevoza. INSTITUT PRIGOVORA U prijevozu stvari primatelj koji kao tuitelj zahtijeva naknadu tete duan je dokazati neposredni interes na tim stvarima, da su stvari predane prijevozniku neoteene, tetu i visinu tete. U prijevozu u svim granicama prometa, osim u eljeznikom, postoji institut prigovora - to je jedinstvena izjava primatelja upuena prijevozniku u kojoj bi trebalo konstatirati da prijevoznik nije predao stvari kako se obvezao. Ako primatelj primi stvar bez prigovora, smatra se da mu je stvar uredno predana u stanju kako je oznaeno u tovarnome listu. Za oteenja to se ne mogu opaziti u asu predaje primatelj je duan u pismenom obliku i bez odgode prigovoriti nakon otkrivanja oteenja, najkasnije u roku 7 dana od predaje. Prijevoznik odgovara za tetu to nastane zbog zakanjenja u predaji stvari primatelju samo ako primatelj podnese prijevozniku zahtjev za naknadu tete u roku 15 dana od dana kada dobije stvar na raspolaganje. Smatra se da je stvar izgubljena u prijevozu ako je prijevoznik ne preda primatelju u roku od 30 dana od dana kada je to bio duan uiniti. Za oteenja osnovni je problem o kojim i kakvim tetama se radi. Zato je vaan prigovor kao dokaz o kojoj je teti rije. Prilikom potpunog gubitka prijevoznik u svakom sluaju mora dokazati koju je stvarnu koliinu tete predao. tetu zbog zakanjenja uvijek dokazuje primatelj. PRAVNI UINAK PRIGOVORA I POSLJEDICE NJEGOVA NEULAGANJA Rok pravovaljanog prigovora ovisi o tome radi li se o vidljivim nedostacima pri predaji, ili se nedostaci u tom trenutku nisu mogli zamijetiti. Ako su oteenja vidljiva - prigovor treba uloiti odmah prilikom preuzimanja robe, do vremena dok prijevoznik moe kontrolirati stanje, koliinu robe. Nije propisana forma prigovora. Prigovor mora biti odreen. Za nevidljiva oteenja ulae se prigovor u roku od 7 dana. Ovaj prigovor mora biti u pismenoj formi. Prigovorom je primatelj ouvao pravo zahtjeva na naknadu tete od prijevoznika. Ako prijevoznik i primatelj nisu zajedniki utvrdili injenino stanje , trebalo bi pretpostaviti da su navodi prigovora toni, dok prijevoznik ne dokae suprotno. Ako ugovor nije uloen ili nije uloen ili nije uloen pravovremeno, nastupa prekluzija. Prijevoznik se ne bi mogao pozivati na injenicu prekluzije ako mu primatelj dokae da je oteenje uzrokovano namjerno ili krajnjom nepanjom. Kod teta zbog zakanjenja - primatelj mora u roku 15 dana od dana kada mu se stvari stave na raspolaganje radi primanja, podnijeti prijevozniku zahtjev za

27

28naknadu tete, koji ne mora biti pismen. Biva SFRJ je ratificirala CMR Konvencija o ugovoru za meunarodni cestovni prijevoz robe. To je svaki naplatni ugovor za prijevoz robe cestom u kojega su ugovoreno mjesto primanja robe na prijevoz i mjesto odredita u dvjema razliitim dravama. Ako primatelj primi isporuku robe , a nije pregledao njeno stanje u nazonosti prijevoznika niti je u pravovaljanom roku uputio prigovor pretpostavlja se da je robu primio onako kako je opisano u tovarnom listu. Ako se uputi prigovor, mogua je oboriva pretpostavka da je roba predana kako je to opisano. Posebno je reguliran sluaj kada je stanje robe uredno pregledao imatelj i prijevoznik kontradiktorni pregled doputen je suprotan dokaz nee nastupiti neoboriva pretpostavka da je tono ono to su stranke utvrdile, ali samo u sluaju da je rije o skrivenim manama pod uvjetom da je primatelj uloio prigovor. Ako nastupi zakanjenje u isporuci prijevoznik nee biti duan naknaditi tetu zbog zakanjenja, ako mu nije podnesen pismeni prigovor o nastaloj teti ili o teti koja se oekuje u roku od 21 dan od dana kada ju je primatelj dobio na raspolaganje. Nastupa prekluzija za naknadu tete zbog zakanjenja ako se ne uloi prigovor. PRIJEVOZ PUTNIKA U ELJEZNIKOM PROMETU U pogledu zakanjenja poetka putovanja identino je kao u cestovnom prometu. U pogledu prekida putovanja ne konstatira se sama injenica prekida kao u cestovnom prijevozu, nego se trai da putnik zbog zakanjenja za koje nije odgovoran tijekom prijevoza bude sprijeen nastaviti putovanje. Kao i u cestovnom prijevozu, za putnika postoji mogunost izbora triju kombinacija uz izraavanje nastojanja da se putnika do odredita preveze vlakom. eljezniki prijevoznik odgovara za naknadu tete to nastane zbog prekida putovanja. Nee odgovarati ako dokae da prekid putovanja nije ni namjerno ni krajnjom nepanjom uzrokovao. Postoji pretpostavka da je prijevoznik kvalificirano kriv, ako dokae da nije ni namjerno ni krajnjom nepanjom uzrokovao tetu , nee odgovarati.. Nee odgovarati ak ni onda kada bi bio kriv za laku nepanju. U