pomorsko pravo i pravo mora

Sveučilište u Splitu Pravni fakultet

----------------------------------------------------------------------------------------------------

ELABORAT POSLIJEDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG (DOKTORSKOG) STUDIJA IZ PRAVNIH

ZNANOSTI: POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA

SPLIT, 2012.

2

2 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora

1. UVOD

1.1. Osnovne informacije o visokom učilištu/fakultetu

Naziv visokog učilišta

Sveučilište u Splitu Pravni fakultet (http://www.pravst.hr)

Adresa Domovinskog rata 8 21000 Split Hrvatska

Telefon

Centrala.: +385 (0) 21 39 35 00 Dekanat +385 (0)21 39 35 02

Tajništvo PDS Pomorsko pravo i pravo mora:

dr . sc . Mara Barun (021/393-550), soba 31/II.,

Fax Fax: +385 (0)21 39 35 97

E.mail adresa [email protected]; [email protected]

Web stranica http://www.pravst.hr/

3


1.2. Tko je odobrio pokretanje novog studijskog programa (nastavničko vijeće)

Pokretanje novog studijskog programa odobrilo je Vijeće Pravnog fakulteta u Splitu

(dokaz u prilogu)

3. Koji su nastavnici sudjelovali u izradi elaborata? Zvanja i znanstvena polja u

kojima su izabrani

• Voditelj poslijediplomskog znanstvenog studija Pomorsko pravo i pravo mora:

prof. dr. sc. Dragan Bolanča (redoviti profesor u trajnom zvanju)

Napomena:

Kako bi se olakšala akreditacija i međunarodna evaluacija ovaj program napravljen je prema Uputama za sastavljanje prijedloga studijskih programa donesenog na 10. sjednici savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje (2010)1. Korišten je i najnoviji Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa Sveučilišta u Splitu, prihvaćen na sjednici Senata dne. 17. srpnja 2012.

1 Vidi website: http://www.azvo.hr/images/stories/vrednovanja/Upute_za_sastavljanje_prijedloga_studijskih_programa.pdf

4


1.4. Uvodne napomene

Razvoj društva i visokog školstva u Hrvatskoj nameće potrebu poticanja znanstvene

izvrsnosti, kompetitivnosti i visokih kriterija. S obzirom na nedostatak vještina i

kompetencija koje su potrebne na novom tržištu rada, vidljiva je i važnost razvoja novih

doktorskih studija. Reforma doktorskog studiranja jedan je od temeljnih instrumenata za

prilagođavanje potrebama zajednice.

U zaključcima Bolonjskog seminara o „Doktorskim programima za europsko društvo

znanja“ (3.–5. veljače 2005., Salzburg) ističe se sljedeće:

Jezgrena sastavnica doktorskog obrazovanja jest unapređivanje znanja kroz

izvorno istraživanje. Istovremeno, prepoznaje se da doktorsko obrazovanje mora

sve više zadovoljavati potrebe tržišta rada koje je šire od akademije.

Budući da Hrvatska uskoro postaje članica EU hrvatska sveučilišta postaju dio

kompetitivnog europskog prostora visokog obrazovanja u kojemu se jedino kvalitetom

mogu natjecati sa sveučilištima ekonomski razvijenih EU zemalja. Ulazak u EU nameće i

potrebu usklađivanja hrvatskih i EU zakonskih okvira.

Evidentno je da u RH postoji potreba za kompetentnijim profesionalnim kadrom u

pravosuđu, odvjetništvu, bilježništvu, upravi i gospodarstvu; postoji potreba i unutarnjeg

nacionalnog tržišta koje počiva na sve kompleksnijoj i široj pravnoj regulaciji koja

nacionalno pravo otvara globalizaciji i europeizaciji.

Navedene činjenice daju poticaj za otvaranje novih doktorskih studija iz područja prava,

posebice iz pomorskog prava. Naime, u svjetskoj trgovini pomorski promet ima

izuzetno važnu ulogu. Oko dvije trećine ukupne međunarodne robne razmjene obavlja se

morskim putovima. Geografski položaj Hrvatske upućuje na važnost pomorstva,

pomorskog prava i prava mora, kao i potrebe obrazovanja kvalitetnih stručnjaka iz ovoga

područja. Aktualni integracijski procesi u Europi daju tom položaju dodatnu i osobitu

vrijednost, pretvarajući ga u potencijalni ključni zamašnjak ukupnog gospodarskog

razvitka zemlje.

5


1.5. Procjena opravdanosti izvođenja studija

Osnovni je cilj ovoga programa odgovoriti potrebama javnog i privatnog sektora

osposobljavanjem doktorskih kandidata za samostalno znanstveno istraživanje,

utemeljeno na rješavanju složenih društvenih i gospodarskih problema u pomorstvu.

Naime, ovaj studijski program pruža okvir za obrazovanje budućih stručnjaka u skladu s

međunarodnim standardima i s potrebnim vještinama i kompetencijama iz područja

pravne struke, pomorskog prava i prava mora u okvirima nacionalnog i međunarodnog

prava.

Ovaj studijski program odgovara potrebama tržišta rada jer postoji nedostatak

visokoobrazovnog kadra upravo te struke (vidi mišljenje i preporuke u prilogu). Naime,

ako se uzme u obzir važnost mora/pomorstva u razvoju zemlje izobrazba stručnjaka iz

pomorskog prava i prava mora spada u kategoriju nacionalnih strateških prioriteta. Osim

nacionalnih interesa ovaj program se uklapa i u strategiju EU u kojoj se kao prioritet,

između ostalog, navodi pomorska sigurnost i zaštita na Mediteranu, razvoj 'autocesta

mora' i spajanje luka, uklanjanje onečišćenja iz Mediterana i sl.

Pomorsko pravo samostalno i sustavno obrađuje specifične odnose koji se javljaju na

moru i u svezi s morem, i kaže se da je pomorsko pravo autonomno. Upravo stoga jedan

ovakav izdvojeni studij predstavlja nužnost, posebice stoga jer objedinjuje nacionalno i

međunarodno pomorsko pravo.

Poslijediplomski (doktorski) studij iz pravnih znanosti: Pomorsko pravo i pravo mora

prvi je doktorski studij takve vrste u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Studij će

nastojati istaknuti komparativne prednosti koje nudi Sveučilište u Splitu i stvoriti

povoljnu atmosferu za istraživački rad studentima iz različitih zemalja.

Ovaj studij nastao je kao rezultat promišljanja kako Pravni fakultet u Splitu treba

njegovati posebnosti u odnosu na druge Pravne fakultete. Naime, kao Fakultet koji je

utemeljen u gradu na moru, treba njegovati onaj vid znanstvene djelatnosti koji mu

omogućava primjenu i provjeru istraživanja u praksi. Smatra se da će se time doprinijeti

da se i pristup moru i njegovim svekolikim gospodarskim i prometnim potencijalima

promijeni i da se prema moru država i društvo započnu ponašati kao pomorske, a ne kao

primorske zemlje. Split ima sve uvjete za promicanje ovakvog pristupa, jednako tako ima

i realne uvjete za stvaranje prepoznatljivog međunarodnog centra koji će objediniti

istraživanja pomorske problematike.

6


Svrha je ovog doktorskog studija znanstveno i stručno usavršavanje stručnjaka koji će

raditi u znanosti ili na složenim pravnim poslovima u brodarskim tvrtkama, osiguranju,

lučkim organizacijama, brodogradnji, pravosuđu, te drugima tvrtkama čija je djelatnost

vezana uz more i morski okoliš. Nadalje, doktori znanosti mogu znanja stečena na

doktorskom studiju koristiti i u radu u diplomatsko-konzularnoj službi kao i u

institucijama različitih država koje imaju razvijeno pomorsko gospodarstvo ili pak

koriste more i njegove resurse kao temelj svog gospodarskog i društvenog prosperiteta.

1.6. Inovativnost predloženoga doktorskog studija, odnosno mogućnost

predloženoga doktorskog studija za stvaranje novih i relevantnih znanja

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu koncipirao je ovaj doktorski studij prema najnovijim

modelima doktorskih studija u Europskoj uniji (npr. World Maritime University, Malmo)

Kombinacijom različitih obrazovnih i istraživačkih oblika ovaj program stvara optimalne

uvjete koji omogućuju da se u relativno kratkom roku najučinkovitije osposobe polaznici

doktorskog studija za samostalni istraživački rad – fundamentalni ili primijenjeni.

Doktorandi će kroz obvezne predmete ovladati temeljima pomorskog prava i prava mora

kao i najsuvremenijim metodama te upoznati znanstvena istraživanja u širem području

pomorskog prava (vidi izborne predmete) kako bi dobili uvid u relevantne istraživačke

teme.

Program je utemeljen na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima, te na novim

spoznajama, znanjima i vještinama.

Inovativnost ovoga programa ogleda se u sljedećem:

• Oslanja se na rezultate međunarodnih komparativnih istraživanja, odnosno pojedinih

njegovih segmenata, u koje su pojedinačno uključeni nastavnici ovoga studija

• Prvi put u praksi Pravnog fakulteta u Splitu primjenjuje se model

strukturiranog/standardiziranoga programa trogodišnjega doktorskog studija iz

pomorskog prava.

• Potiče interdisciplinarnost u nastavnom programu i njegovoj izvedbi, a što se vidi i iz

popisa kolegija.

7


• Primjenom novog načina praćenja istraživačkog rada (semestralni izvještaj mentora i

doktoranda Vijeću PDS) te kontinuiranom provjerom ostvarenih rezultata

istraživanja, doktorandi će biti vođeni do što boljih rezultata.

• Potrebe doktoranda su u samom središtu, a inovativnost se temelji na prilagodbi

programa potrebama suvremenog tržišta rada.

• Predviđeno je da nastava bude što čvršće povezana sa znanstvenim radom i to ne

samo u sklopu nacionalnih istraživačkih projekata već i u procesu traženja i dobivanja

EU projekata.

• Uzima u obzir komparativne prednosti prometnog i geografskog položaja Hrvatske te

obrazuje kadar koji će svojim istraživanjima biti od koristi ne samo akademskoj

zajednici već i hrvatskom gospodarstvu.

• Ovim programom obrazuju se stručnjaci koji će na kompetentan način raspravljati i o

mjerama zaštite okoliša u pomorskom transportu i ljudskim pravima. Ova

problematika uključena je u sve najnovije međunarodne konvencije o moru (vidi

predmete Pravo zaštite morskog okoliša, Ljudska prava u maritimnom kontekstu –

normativni okvir i sudska praksa, itd.)

• Predloženi će studijski program zamijeniti već postojeći studijski program, a u svrhu

poboljšanja obrazovnih ishoda u tom području.

8


2. OPĆENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU 2.1. Naziv studija POSLIJEDIPLOMSKI (DOKTORSKI) STUDIJ IZ PRAVNIH ZNAN OSTI:

POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA.

Ovaj poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij pripada znanstvenom području

društvenih znanosti, znanstveno polje pravo, grana pomorsko i općeprometno pravo.

2.2. Nositelj/izvođač

Nositelj studija je Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu.

2.3. Tip studijskog programa (stručni ili sveučilišni) Sveučilišni program. 2.4. Razina (1-stručni/2 specijalistički diplomski stru čni ili 1-preddiplomski sveučilišni/2-diplomski sveučilišni/3-poslijedoplomski specijalistički ili poslijediplomski sveučilišni) Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) program 2.5. Znanstveno ili umjetničko područje Ovaj poslijediplomski (doktorski) studij pripada znanstvenom području društvenih

znanosti.

2.6. Znanstveno ili umjetničko polje

znanstveno polje pravo 2.7. Znanstvena ili umjetnička grana Grana: pomorsko i općeprometno pravo.

2.8. Uvjeti upisa na studij

Doktorski studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA mogu upisati sljedeći

pristupnici:

9


a) osoba koja je završila pravni studij i stekla zvanje diplomiranog pravnika

(dipl. pravnik / dipl. iur.) ili drugi diplomski studij iz područja društvenih,

humanističkih ili drugih znanosti uz polaganje ispita razlike.

b) osoba koja je završila pravni studij i stekla zvanje magistra prava (mag. prava

/ mag. iur.) ili drugi studij iz područja društvenih, humanističkih ili drugih znanosti

i stekla zvanje magistar struke uz polaganje ispita razlike.

c) osoba koja je završila poslijediplomski znanstveni magistarski studij iz

pravnih znanosti (mr.sc.) ili drugi poslijediplomski znanstveni magistarski studij

iz društvenih, humanističkih ili drugih znanosti, uz polaganje ispita razlike.

Pravo izravnog upisa imaju pristupnici koji su završili studij prava i imaju prosjek

ocjena 3,51 ili viši. Pristupnici koji imaju prosjek manji od 3,51 mogu se upisati uz

dvije preporuke uglednih znanstvenika iz znanstvenih područja i polja

poslijediplomskoga doktorskog studija.

Svi pristupnici dokumentaciji trebaju priložiti potvrdu o poznavanju najmanje

jednoga svjetskog jezika. U suprotnom, tijekom razredbenog postupka uputit će se

na ispit iz svjetskoga jezika (po odabiru).

Pristupnicima koji su znanstveni stupanj stekli na ranijim

magistarskim/specijalističkim studijima iz pomorskog prava priznaje se

završena prva studijska godina poslijediplomskoga doktorskog studija, tj. prvih 60

ECTS bodova, te se izravno upisuju u treći semestar studija.

Pristupnici koji su završili neki drugi magistarski/specijalistički studij te stekli

znanstveni stupanj magistra znanosti, uz opće uvjete trebaju najkasnije do kraja

prve godine ovoga poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija položiti

ispite razlike koje određuje Vijeće PDS.

Kandidati koji su završili studij u inozemstvu moraju proći postupak akademskog

priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije (vidi website:

http://www.unizg.hr/nastava-i-studenti/akademsko-priznavanje-visokoskolskih-

inozemnih-kvalifikacija/hrvatski/). Strani studenti mogu se upisati pod istim

uvjetima kao i hrvatski državljani.

10


Molbe pristupnika na poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij prihvaća, odnosno ne

prihvaća Vijeće poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija. Sve informacije su

javne i objavljuju se na Web stranici PDS.

2.8.1. Kriteriji i postupci odabira polaznika.

Upisne kvote određuju se prema raspoloživosti istraživačkih, nastavničkih i

mentorskih kapaciteta.

Prijavi za natječaj za upis osoba koja se prijavljuje mora priložiti:

- životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti

- domovnicu i izvadak iz matične knjige rođenih (kopije)

- strani studenti prilažu važeću putovnicu (kopiju)

- diplomu o završenom studiju te potvrdu o položenim ispitima s ocjenama studija

i prosjekom ocjena

- potvrde o znanju jezika (ako je završen studij u inozemstvu nije potrebna

potvrda)

- izjavu kojom predlaže osobu mentora (prijedlog mentora mora sadržavati ime i

prezime mentora, te obrazloženje zbog čega se određena osoba predlaže za

mentora.)

- izjavu o prihvaćanju uvjeta studiranja

- kratak prijedlog područja istraživanja

(U ovome dijelu pristupnici trebaju opisati područje svog znanstvenog interesa i

opisati moguće područje istraživanja u polju pravnih znanosti. Kratak opis teme

ne smije prijeći 8 stranica)

Kandidati koji su završili studij u inozemstvu moraju proći postupak akademskog

priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije (vidi website:

http://www.unizg.hr/nastava-i-studenti/akademsko-priznavanje-visokoskolskih-

inozemnih-kvalifikacija/hrvatski/)

Odabir kandidata vrši se prema sljedećim fazama:

• Ispravnost dostavljene dokumentacije. Svi kandidati koji su dostavili traženu

dokumentciju i odgovaraju uvjetima natječaja pozivaju se na razgovor.

11


• Mišljenje o sinopsisu, pogodnost teme, ostvarivost predviđenih istraživanja u

zadanim vremenskim okvirima.

• Intervju, razgovor s kandidatom vodi Voditelj i potencijalni mentor.

• Konačnu odluku o upisu donosi Voditelj studija na prijedlog Vijeća studija.

a) Bodovana vrijednost I. i II. razine odabira kandidata za upis na doktorski

studij I. razina odabira kandidata

Maksimalan broj bodova

II. razina odabira kandidata

Maksimalan broj bodova

Ukupnan broj bodova

Motivacijski esej 60 bodova Usmeni razgovor,

intervju

40 bodova 100

bodova

b) Bodovanje usmenog razgovora (intervju) Usmeni razgovor

(intervju)

Maksimalan

broj bodova

Broj ostvarenih

bodova

kratka prezentacija

motivacijskog eseja 15 bodova

Opća informiranost u

području pomorskog prava

10 bodova

Stručna i znanstvena postignuća tijekom studija, sklonost timskom radu i sl.

15 bodova

Ukupni broj bodova 40 bodova

Motivacijski esej treba sadržavati:

1. Motivaciju pristupnika/ce za doktorski studij

3. Opis područja osobnog znanstvenog interesa

4. Opis mogućeg istraživanja kojim se pristupnik/ca želi baviti na doktorskom

studiju

12


Dužina eseja treba biti do 2 000 riječi pisanih računalom u MS Wordu, veličina fonta

12 točaka, stil Times New Roman, prored 1.5, poravnanje obostrano.

2.9. Trajanje studija (u semestrima)

Studij traje 6 semestara.

2.10. Ukupan broj ECTS 180 ECTS 2.11. Akademski naziv/stručni naziv koji se stječe završetkom studija doktor/doktorica znanosti iz polja prava, grana pomorsko i općeprometno pravo (dr.sc.) 2.12. Ako predlažete poslijedoplomski sveučilišni studij, priložite ispravu o akreditiranom diplomskom, odnosno integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju iz istog znnatsvenog područja. Isprave o akreditiranom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju iz prava

dostavljene su u prilogu.

2.13. Analizirajte usklađenost studijskog programa sa strateškim ciljevima visokog učilišta O važnosti doktorskih studija na Pravnom fakultetu u Splitu govori Strategija

razvitka koja se donosi 2009. god. za razdoblje od 2010.–2015. Prioritetni zadaci u

petogodišnjem razdoblju koji se navode u Strategiji (2009) su sljedeći:

'…osmišljavanje i organiziranje poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija,

osnivanje drugih poslijediplomskih specijalističkih studija….' (2009:6)

Nadalje se navodi: 'Fakultet će u narednom petogodišnjem razdoblju nastojati

ustrojiti i druge poslijediplomske specijalističke studije, od kojih su najizgledniji oni iz

područja pomorskog prava, prava intelektualnog vlasništva, sportskog prava,

upravnog prava, medijskog prava, europskog prava te radnog, socijalnog i sindikalnog

prava.'

13


Evidentno je, dakle, da Pravni fakultet u Splitu temelje budućeg razvoja vidi u

osnivanju kvalitetnih doktorskih studija, a na pomorskom pravu želi graditi svoju

prepoznatljivost koja je utemeljena '...na pola stoljeća dugoj pomorskoj i

mediteranskoj pravnoj orijentaciji, a što će mu i dalje biti glavna okosnica razvoja.'

(vidi Strategiju razvitka, 2009: 3)

Nositelj ovoga studija nastoji postići ciljeve koji su navedeni u Strategiji Sveučilišta u

Splitu i Strategiji Pravnog fakulteta u Splitu, a to je bitno unapređenje

poslijediplomskog obrazovanja; stvaranje poslijediplomskog programa koji je

usporediv sa sličnim programima na međunarodnoj razini i koji se može uklopiti u

Europski prostor visokog obrazovanja; povećanje razine kvalitete znanstveno-

istraživačkog rada; obrazovanje stručnjaka koji će na temelju stečenih kompetencija

moći unaprijediti pravno obrazovanje, tj. istraživanja na području pomorskog i

međunarodnog prava.

2.14. Ishodi učenja studijskoga programa: Navedite kompetencije koje student stječe završetkom predloženog studija i za koje je poslove osposobljen

Savladavanjem nastavnih sadržaja poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija

POMORSKOG PRAVA I PRAVA MORA student će steći teorijske spoznaje potrebne

za kritičko promišljanje kao i sposobnost za primjenu tih spoznaja u praksi. Na

doktorskom studiju student mora savladati znanje, vještine i komeptencije (knowledge,

skills, competences).

Opće i specifične kompetencije.

a) Istraživačke kompetencije, sposobnost grupnog rada na istraživačkom projektu,

pretraživanje i organiziranje literature, uobličavanje znanstvenog problema, i

strukturirano izlaganje istoga.

b) Akademske kompetencije - sposobnost prezentacije znanstvenog istraživanja, te

prava i odgovornosti iz etike znanstvenog istraživanja i akademske komunikacije.

c) Specifične komunikacije: vještine istraživanja, prezentacija istraživačkog rada,

sinteza znanja, itd.

d) U skladu sa specifičnim potrebama regije, ovaj studij, uz savladavanje metodologije

znanstvenoistraživačkog rada, pruža studentima teorijska i prakti čna znanja o

14


znanstvenim granama pomorskog prava i prava mora, te ostalim srodnim disciplinama.

Polaznici studija osposobljavaju se za rad na složenim pravnim poslovima u brodarskim i

lučkim organizacijama, brodogradnji, osiguranju, pravosuđu, diplomatsko-konzularnoj

službi, vanjskotrgovačkim i drugim organizacijama, međunarodnim asocijacijama i

sudovima, institucijama EU i UN čiji je rad vezan uz more i morski okoliš.

Završetkom studija, tj. stjecanjem doktorata znanosti studenti se osposobljavaju

- za izgrađivanje akademske karijere na nekoj od znanstveno-nastavnih ili znanstvenih

institucija, odnosno obavljanje visoko specijaliziranih poslova u pravnoj profesiji u

privatnom i javnom sektoru;

- za nastavak usavršavanja na poslijedoktorskoj razini;

- za produbljenu kritičku analizu, evaluaciju i sintezu sadržaja iz područja pravnih

znanosti, posebice pomorskog prava i prava mora

- za samostalno osmišljavanje i provođenje istraživanja u polju pravnih znanosti;

- za komunikaciju i evaluaciju postignutih rezultata istraživanja u polju pravnih

znanosti;

- za promicanje izvrsnosti u akademskom i profesionalnom kontekstu u polju pravnih

znanosti u okviru društva utemeljenog na znanju.

Pravni fakultet u Splitu pruža jednake uvjete za pristup svim kandidatima bez obzira na

spol, etnicitet, tjelesno oštećenje, socijalni status i dob, jer svi kandidati podjednako

doprinose kvaliteti, bogatstvu i raznovrsnosti.

Mogućnosti postdoktorskog usavršavanja su analogne području istraživanja. Različite

mogućnosti pružaju instituti, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, stipendijski boravak

u adekvatnim inozemnim istraživačkim centrima/Sveučilištima, suradnja na projektima

MZOS-a, rad na kolaborativnim EU projektima, međunarodnim sudovima, i sl.

2.15. Opišitite mehanizam osiguravanja vertikalne mobilnosti studenata u nacionalnom i međunarodnom prostoru visokog obrazovanja. Cjelokupni je program utemeljen vodeći brigu o obveznoj mobilnosti studenata koja

se može realizirati na dvije razine: nastavnoj i istraživačkoj.

Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA

usklađen je s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS). Primjena sustava

15


ECTS-a omogućava pokretljivost studenata na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj

razini.

Ovaj studij otvoren je prema studentima drugih poslijediplomskih studija na

Sveučilištu u Splitu i na drugim sveučilištima u Hrvatskoj, ali i inozemstvu.

Namjera je Pravnog fakulteta u Splitu osigurati logističku bazu koja će podržavati

mobilnost, kako studenata tako i nastavnog osoblja korištenjem međunarodnih

fondova, projekata (7th Framework Programme, Erasmus Mundus, Marie Curie,

CEEPUS, i dr.)

Studenti ovoga poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija mogu upisivati

izborne predmete i s drugih poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija

Sveučilišta u Splitu prema osobnom izboru i/ili savjetu mentora. Studenti koji budu

provodili dio svog studija na adekvatnom studijskom programu u inozemstvu imaju

mogućnost priznavanja ECTS bodova.

Studentima ovoga studija priznavati će se ECTS bodovi koje su stekli na drugom

Sveučilištu u Hrvatskoj. Odluku o tome donosi Vijeće ovoga poslijediplomskog

studija.

U pogledu međunarodne suradnje Fakultet održava svestrane i intenzivne odnose s

brojnim partnerima iz inozemstva. Sudionik je nekoliko zajedničkih europskih

projekata. Fakultet ima potpisane bilateralne sporazume s više institucija iz

inozemstva: Pravni fakulteti u Ljubljani, Mariboru, Beogradu, Mostaru, Trstu.

Posebno treba izdvojiti Slobodno sveučilište u Berlinu s kojim je osnovao i

zajednički međusveučilišni centar za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno

pravo koje vodi prof. emer H. Roggemann sa sjedištem u Berlinu i Splitu.

U planu je suradnja i razmjena studneata s World Maritime University (Malmo,

Švedska).

Svi navedeni podaci pružaju dobru osnovu za mobilnost i suradnju kako studenata

tako i nastavnika koji sudjeluju u ovome programu.

2.16. Objasnite kako je predloženi sveučilini studij povezan s temeljnim modernim vještinama i strukom.

16


Osim nacionalnih okvira, usklađivanje hrvatskih zakona s međunarodnim

pomorskim pravom i konvencijama, čini ovaj studijski program neophodnim jer su

kompetencije koje pruža ovaj PDS usklađene, između ostalog i s najnovijim

razvojem međunarodnog pomorskog prava i prava mora.

Izrazite promjene u okruženju RH, povezane s procesom približavanja i priključivanja

Europskoj uniji, iz temelja mijenjaju znanja potrebna za svakodnevne aktivnosti

zaposlenika u privatnom i javnom sektoru gospodarstva. Već je sada jasno izražen

nedostatak znanstvenog kadra koji radi na usklađivanju propisa s EU, a posebno je

zabrinjavajuća nedovoljna osposobljenost jedinica lokalne samouprave za provedbu

pravnih stečevina EU. Pad konkurentnosti Hrvatske dijelom je uzrokovan i nedostatkom

stručnjaka s potrebnim kompetencijama, stoga je ovaj PDS odgovor na potrebu tržišta i

potrebu harmonizacije nacionalnog i međunarodnog prava. Nove kompetencije na

području pomorskog prava i prava mora od vitalne su važnosti za RH (zaštita podmorja,

gospodarski pojas, osiguranje brodova i sl.)

Sadržaj studijskog programa sadrži smjernice iskazane u međunarodnim

konvencijama i strateškim ciljevima EU: Towards a future Maritime Policy for the

Union: A European vision for the oceans and seas, Luxembourg: Office for Official

Publications of the European Communities, 2006.

2.17. Objasnite kako je studij povezan s potrebama lokalne zajednice

(gospodarstvom, poduzetništvom, civilnim društvom i slično).

Kao što je već i navedeno, čak i na europskom obrazovnom prostoru osjeća se veliki

nedostatak stručnjaka iz pomorskog prava. Naime, doktorski studiji iz pomorskog

prava realiziraju se u svega nekoliko zemalja Europe (Njemačka, Švedska, Norveška,

Malta), dok se u većini drugih europskih zemalja pomorsko pravo studira u okvirima

diplomskog studija (LLM).

Doktorski studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA prvi je takav studij na

području Hrvatske. Upravo ova činjenica govori o tome da se radi o specifičnom

studiju koji nudi nove kompetencije iz područja prava koje do sada nisu bile

dostupne potencijalnim kandidatima. Studij se temelji se na ranijem

poslijediplomskim znanstvenom studiju istoga naslova, kao i na bogatom iskustvu

17


dijela nastavnika koji sudjeluju u izvođenju nastave na brojnim studijima u

Hrvatskoj i inozemstvu.

Prema objavljenoj Strategiji (2009:13) Pravni fakultet u Splitu dio svojih

istraživačkih aktivnosti sustavno i organizirano usmjerava prema temeljnim,

razvojnim i primijenjenim istraživanjima za potrebe gospodarstva i zajednice u kojoj

djeluje. Upravo ovaj studijski program odgovara potrebama nacionalnog

gospodarstva jer pomorstvo čini važnu privrednu granu, a predviđa se da će

pomorski promet biti od još veće važnost u skoroj budućnosti. Naime, oko 2/3

ukupnoga međunarodnog robnog prometa obavlja se putem mora! Na moru se već

stoljećima oblikuju snažni robni tokovi koji povezuju globalno tržište.

Hrvatska uspostavlja suradnju s ostalim jadranskim obalnim državama u pogledu

razvoja međuobalnog prometnog povezivanja. (Short sea shipping), te na

regionalnoj razini sudjeluje u razvoju koncepta „Autocesta mora“ (Motorways of the

Sea). U ostvarivanju ovakvih i sličnih aktivnosti stručnjaci iz pomorskog prava

nezaobilazni su dio toga sustava.

Iako je predloženi program temeljno program poslijediplomskog studija iz polja

pravnih znanosti, sadržajem i strukturom upućuje na interdisciplinarnost. Izborne

kolegije moguće je birati ne samo iz drugih društvenih znanosti, npr. sociologija,

ekonomija, već i iz drugih područja koji imaju doktorske studije. Općenito, za

potrebe istraživanja i izrade teme disertacije moguće je birati izborne kolegije iz

različitih disciplina.

Doktorski program omogućuje uspostavljanje suradnje, odnosno nadogradnju već

postojeće suradnje koju nositelj studija ima s poslovnim sektorom (neki sektori

gospodarstva, posebno brodarske kompanije) kao i s javnim sektorom (Ministarstvo

pravosuđa, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo

pomorstva, prometa i infratrukture ) kroz posebno strukturirana i organizirana

istraživanja za potrebe doktoranada.

2.18. Priložite analizu zapošljivosti studenata nakon završetka studijskog programa,

koja uklju čuje mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada.

18


Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij iz pravnih znanosti: Pomorsko pravo i

pravo mora prvi je studij takve vrste u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Upravo

ova činjenica govori u prilog moguće zapošljivosti studenata nakon završetka

studijskog programa.

Skorim ulaskom Hrvatske u EU od iznimne je važnosti ravnopravno sudjelovati u

odlučivanju i stvaranju integrirane EU pomorske strategije koja ima već svoje

začetke u dokumentu koji je objavljen u Brussels, 10.10.2007. god. pod nazivom: An

Integrated Maritime Policy for the European Union. (vidi:

http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/pdf/ActionPaper/action_plan_en.pdf). Bez stručnjaka iz

pomorskog prava stajališta Hrvatske neće biti transparentna.

Usavršavanje u međunarodnom pomorskom pravu iznimno je važno za brodarske tvrtke

kao što je Tankerska plovidba, d.d. iz Zadra, Atlantska plovidba d.d. iz Dubrovnika

Brodosplit plovidba d.o.iz Splita i dr. posebice stoga jer do sada nije bilo takvih studijskih

programa u Hrvatskoj u kojima su se obrazovali stručnjaci s kompetencijama koje su

potrebne suvremenom tržištu rada. U prilogu su pisma potpore otvaranju ovoga studija:

Tankerska plovidba, d.d. -Zadar, Hrvatski hidrografski institut – Split i Lučka uprava -

Split.

Nedostatak stručnog kadra iz pomorskog prava vidljiv je i u osiguravajućim društvima

koja se bave osiguranjem brodova, državnim institucijama (Ministarstvo pomorstva,

prometa i infratrukture), diplomatskim i konzularnim službama, međunarodnim

organizacijama, institucijama civilnog sektora, županijama i jedinicama lokalne uprave, i

sl.

Ulaskom RH u EU otvara se veliko tržište rada za kvalitetne stručnjake iz pomorskog

prava. O potrebama EU tržišta rada najbolje govori podatak2 da se 90% europske vanjske

trgovine odvija morskim putem, dok luke i pomorski prijevoz u EU čine 40% ukupnog

prometa. Bez sumnje je da navedeni podaci govore u prilog zapošljivosti budućih

stručnjaka iz pomorskog prava.

2.19. Usporedite predloženi sveučilišni studij s inozemnim akreditiranim

programima uglednih visokih učilišta, posebice akreditiranim iz zemalja EU

2Shipping and ports are essential for international trade and commerce. 90% of the EU’s external trade and over 40% of its internal trade is transported by sea. http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/pdf/greenpaper_brochure_en.pdf

19


Malobrojni doktorski studiji iz pomorskog prava realiziraju se u svega nekoliko

zemalja Europe (Njemačka, Švedska, Norveška, Malta). Upravo stoga ovaj studijski

program ima za cilj ostvariti sve preduvjete za prihvat stranih studenata iz svih

dijelova svijeta.

Ovaj program usporediv je sa sličnim programima u svijetu:

1. World Maritime University (Malmo, Švedska) (vidi web stranicu:

http://www.wmu.se/Academics/MScMalm%C3%B6/tabid/70/Default.aspx

2. International Maritime Law Institute, Malta (Ph.D. in International Maritime

Law) – Vidi web stranicu: http://www.imli.org/

3. University of Oslo, The Faculty of Law, Norveška, Vidi web:

http://www.jus.uio.no/english/research/phd/

Namjera je ovog PDS omogućiti mobilnost studenata i osoblja sa sličnih programa, a

istovremeno zadržati specifične karakteristike koje će ga učiniti prepoznatljivim u

europskom obrazovnom prostoru.

2.20. Opišite iskustvo predlagača u izvođenju istih ili sličnih sveučilišnih

studija

Pravni fakultet u Splitu3 je javno visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu koje u

polju pravnih znanosti ustrojava i izvodi: integrirani preddiplomski i diplomski

sveučilišni studij, stručni studij i poslijediplomske specijalističke studije .

U Strategiji razvitka Pravnoga fakulteta u Splitu 2010. – 2015. objavljenoj 2009. god.

pomorstvo se navodi kao glavna okosnica razvoja.(Strategija, 2009:3).

Analogno navedenoj strategiji Fakulteta predlaže se poslijediplomski sveučilišni

(doktorski) studij POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA koji se nastavlja na već

poznatu tradiciju Fakulteta u organizaciji poslijediplomskih studija. Ovaj Prijedlog

novog PDS predstavlja reformirani oblik istoimenog studija, koji je restrukturiran

prema zakonskim principima i preporukama Bolonjske reforme, analogno sličnim

studijima u Europi.

Navodimo neke primjere prethodnog iskustva u organizaciji PDS.

3 U nastavku se koristi kratica Fakultet

20


• 1976. g. zajedno s Ekonomskim fakultetom u Splitu osniva se specijalistički

poslijediplomski studij Pomorsko gospodarstvo koji je dao 24 magistra

specijalista.

• 1978. g. osniva se poslijediplomski znanstveni studij Pravo mora (od

2001./2002. g. pod nazivom Pomorsko pravo i pravo mora) za stjecanje

akademskog stupanja magistra znanosti ( mr . sc .). U skladu sa specifičnim

potrebama regije ovaj studij, uz savladavanje metodologije

znanstvenoistraživačkog rada, pruža studentima teorijska i praktična znanja

o znanstvenim granama pomorskog prava, međunarodnog prava mora, te

ostalim srodnim disciplinama. Sveukupno je dao 149 magistara znanosti.

• Od 20. veljače 2009. godine Fakultet izvodi i poslijediplomski specijalistički

studij 'Medicinsko pravo '. Studij traje dvije godine (četiri semestra ).

• Uz navedene poslijediplomske studije Fakultet je dobio dopusnicu i izvodi

poslijediplomski specijalistički studij 'Športsko pravo'. Studij traje dvije

godine (četiri semestra ).

Navedeni podaci potvrđuju da nositelj studija ima respektabilno iskustvo u

izvođenju poslijediplomske nastave i stvaranju pozitivne atmosfere za istraživački

rad. .

Osim iskustva u organizaciji poslijediplomskih studija, podaci o istraživačkim

resursima (istraživačka oprema, ljudski resursi) govore o spremnosti Fakulteta za

organizacijom kvalitetnih doktorskih studija. Mnogi djelatnici Fakulteta imaju

respektabilno iskustvo u mentorskom radu, a na Fakultetu se izvodi i nekoliko

znanstvenih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i

koji mogu poslužiti kao temelj suradnje studenata i mentora.

Na Fakultetu djeluju i posebne znanstveno-istraživačke jedinice, a tijekom

posljednjih sedam godina Fakultet je utemeljio i četiri nova Centra: Centar za

medicinsko pravo, Centar za izvannastavnu djelatnost, Centar za cjeloživotno

obrazovanje, te Centar za europsku dokumentaciju i istraživanje 'Robert Schuman'

(CEDI). Posebice treba istaknuti i izdvojiti u posljednjih jedanaest godina plodnu

djelatnost Međusveučilišnog centra za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno

pravo sa sjedištem u Berlinu i Splitu.

21


Navedene činjenice govore o spremnosti Pravnog fakulteta u Splitu da uspješno

realizira predloženi poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij.

2.21. Ako postoje, navedite partnere izvan visokoškolskog sustava

(gospodarstvo, javni sektor i sl.) koji bi sudjelovali u izvođenju predloženog

studijskog programa.

Za potrebe ovoga studija ostvarena je suradnja s tvrtkama poput Tankerske plovidbe

d.d. u Zadru, Lučke uprave u Splitu, Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu,

Hrvatskog registra brodova u Splitu, Plovput d.o.o. iz Splita i drugim sličnim tvrtkama

koje će omogućiti istraživačku praksu zainteresiranim studentima PDS prema

odabiru teme disertacije.

U okviru studija organizirat će se radionice, u kojima će sudjelovati predavači koji će

predstavljati primjere dobre prakse iz drugih tvrtki i javnih ustanova. Studenti ovog

PDS bit će uključeni u sve aktivnosti Hrvatskog društva za pomorsko pravo iz Rijeke i

Udruge pravnika u gospodarstvu Split (seminari, radionice, konferencije, i sl.)

2.22. Napišite kako vaše visoko učilište razvija međunarodnu suradnju

Pravni fakultet u Splitu surađuje ili je surađivao s brojnim visokoškolskim i znanstvenim

ustanovama u inozemstvu (Otvoreno sveučilište u Berlinu, Max Planck Institut za

europsku pravnu povijest u Frankfurtu/M, Pravni fakultet Sveučilišta u Beču, Pravni

fakultet u Krakovu, Pravni fakultet u Pečuhu, Pravni fakultet u Trstu, Pravni fakultet u

Mostaru, ABA/CELLI, Kriminloški institut u Grazu, Pravni fakultet u Mariboru i

Ljubljani, Pravni fakultet u Beogradu, Skopju itd.). Posebno ističemo suradnju i

trogodišnje partnerstvo u okviru TEMPUS projekta sa Sveučilištima u Staffordshire/UK,

Paviji i Otvorenim Sveučilištem u Berlinu.

U okviru Sveučilišta u Splitu djeluje Ured za međunarodnu suradnju. Osnovna je

funkcija navedenog ureda vršiti diseminaciju informacija o natječajima u okviru

Programa bilateralne mobilnosti, EU projekata i drugim oblicima međunarodne suradnje.

22


Hrvatska zaklada za znanost (http://www.hrzz.hr) dodjeljuje Stipendije za doktorande u

trajanju od 3 do 12 mjeseci s ciljem povećanja istraživačkog standarda, podizanja

kakvoće doktorskih studija i promicanja međunarodne mobilnosti mladih istraživača

tijekom doktorskih studija O svemu tome redovito izvještavaju uredi za međunarodnu

suradnju Sveučilišta/Fakulteta.

Fakultet ima potpisane bilateralne sporazume s više institucija iz inozemstva. Posebno

treba izdvojiti Slobodno sveučilište u Berlinu s kojim je osnovao i zajednički

međusveučilišni centar za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno pravo koje vodi

prof. H. Roggemann sa sjedištem u Berlinu i Splitu.

Fakultet se posebno istakao organiziranjem i domaćinstvom međunarodnih (i domaćih)

znanstvenih skupova koji pružaju poticajnu atmosferu za buduće istraživače na

doktorskim studijima. Hrvatsko-njemački pravni simpozij održava se već dugi niz godina

u suorganizaciji Fakulteta i zaklade Friedrich Ebert iz Bonna/Zagreba.

U organizaciji Međusveučilišnog centra za hrvatsko, njemačko, europsko i komparativno

pravo na Fakultetu se održavaju redoviti godišnji znanstveno-stručni skupovi koji s

teorijskog i praktičnog motrišta obrađuju različita aktualna pitanja hrvatskog, njemačkog

i europskog prava.

Bogata međunarodna suradnja Pravnog fakulteta pruža studentima PDS mogućnot

stjecanja dodatnih ECTS bodova izvan nastavnih sadržaja (npr. sudjelovanje na kongresu,

objavljivanje znanstvenog rada i sl.).

Namjera je Pravnog fakulteta u Splitu osigurati logističku bazu koja će podržavati

mobilnost, kako studenata tako i nastavnog osoblja korištenjem međunarodnih fondova,

projekata ((7th Framework Programme, Erasmus, Erasmus Mundus i dr.)

Predložena struktura i organizacija doktorskog programa temelji se na ECTS sustavu

bodova koji omogućava otvorenost i pokretljivost studenata. Studente ovog

poslijediplomskog doktorskog studija poticati će se na korištenje svih dostupnih

programa međunarodne razmjene, te na dodatno stručno usavršavanje izvan mjesta

studija, u skladu s potrebama istraživanja.

Pokretljivost studenata usklađena je s njihovim individualnim programima, a uključuje

različite vidove dodatnog usavršavanja: kraći ili duži studijski boravak u inozemstvu,

sudjelovanje u zajedničkim istraživačkim projektima ili na međunarodnim skupovima ,

itd. S vremenom se očekuje i uključivanje stranih znanstvenika u Vijeće mentora,

23


odnosno njihovo sudjelovanje u izvođenju programa, što će također omogućiti podizanje

kvalitete studija.

2.23. Ako je studijski program u područjima reguliranih profesija, napišite na

koji ste način utvrdili usklađenost s minimalnim uvjetima osposobljavanja

propisanim Direktivom 2005/36/EC Europskog parlamenta i Vijeća o

priznavanuju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. godine i Zakonom o

reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.

Budući da je priznavavnje studija, diploma i stupnjeva važna mjera za promicanje

akademske mobilnosti i zapošljavanja, struktura ovoga studija napravljena je prema

modelu sličnih studija u EU, koristi se ECTS bodovni sustav kako bi se lakšalo

priznavanje i mobilnost.

Pri upisu stranih studenata na ovaj studij vrši se priznavanje kvalifikacija koje

omogućavaju pristup visokom školstvu analogno Zakonu o potvrđivanju konvencije o

priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe i Zakonu o reguliranim

profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.

24


3. OPIS PROGRAMA

3.1. Struktura i organizacija studija

Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju poslijediplomski

sveučilišni studij traje u pravilu tri godine, tj. šest semestara i njegovim završetkom stječe

se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.). Kratica akademskog stupnja stavlja se

ispred imena i prezimena osobe.

U tijeku tri godine studija student treba steći 180 ECTS bodova (60 ECTS po godini) te

položiti sve obvezne i odabrane izborne kolegije. Studenti mogu postići odgovarajući broj

ECTS bodova na drugim poslijediplomskim studijima na Sveuĉilištu u Splitu, te drugim

hrvatskim i inozemnim sveuĉilištima.

Ovaj studij prilagođen je svakom studentu pojedinačno te se nastava i ostale studentske

obaveze velikim dijelom oblikuju prema području doktorskog istraživanja koje je student

odabrao, a s vremenom i prema specifičnoj temi njegova doktorskog rada.

Godina studija Predmeti ECTS - bodovna vrijednost

I god. 1 i 2. semestar

• obvezni predmeti (15 ECTS) • opći predmet (4 ECTS) • znanstveni seminar (11 ECTS)

• obvezni (15 ECTS) • izborni (4 ECTS) • znanstveni seminar (7 ECTS) • mentorski rad (4ECTS)

60 ECTS

II god. 3. i 4. semestar

• obvezni predmeti (15 ECTS) • izborni (4 ECTS) • znanstveni seminar 4(7 ECTS) • mentorski rad (4 ECTS) • obvezni predmeti (15 ECTS) • izborni (4 ECTS) • mentorski rad (4 ECTS) • znanstveni seminar5

60 ECTS

III god. 5. i 6. semestar

• znanstveno istraživački rad (30 ECTS),

• izrada i obrana disertacije (30 ECTS)

60 ECTS

4 Student ove bodove može alternativno ostvariti sudjelovanjem na međunarodnoj konferenciji s napisanim i objavljenim referatom 5 ibid.

25


Shema 1. Prikaz strukture PDS Pomorsko pravo i pravo mora Program poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija POMORSKO PRAVO

I PRAVO MORA temelji se na znanstveno-nastavnom dijelu i istraživačkom

dijelu:

U znanstveno-nastavnom dijelu slušaju se predmeti prema sljedećoj kategorizaciji: 12

obveznih predmeta, 3 opća izborna predmeta i 16 izbornih predmeta.

Obvezni predmeti imaju 8 sati nastave i 5 ECTS-a. Opći predmeti imaju 6 sati nastave i

4 ECTS-a. Izborni predmeti sadržajno odgovaraju opterećenju od 4 ECTS-a i imaju 6 sati

nastave.

U istraživačkom dijelu programa, nakon prvog semestra doktorand započinje rad s

mentorom koji se valorizira ECTS bodovima, zatim slijede znanstveni seminari koji se

biraju iz područja odslušanih obveznih kolegija. Znanstveni/istraživački seminari nose

najveći broj ECTS bodova (11 ili 7 ECTS-a), a primarno se odnose na individualni rad.

Umjesto znanstvenog seminara doktorand može alternativno ostvariti ECTS bodove

sudjelovanjem na međunarodnoj konferenciji s napisanim i objavljenim referatom.

3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne

nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova

POPIS PREDMETA

Godina studija: I

Semestar: prvi

Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS6

1

POMORSKO UPRAVNO PRAVO

prof. dr. sc. Dragan Bolanča

doc. dr. sc. Petra Amižić Jelovčić

8 5 O

2 POMORSKO UGOVORNO PRAVO

prof. emer. Ivo Grabovac

8 5 O

3 IMOVINSKOPRAVNI ASPEKTI BRODA

prof.dr. sc. Silvija Petrić 8 5 O

4 OPĆI PREDMET7 Izbor studenta 6 4 I

5 ZNANSTVENI Izbor studenta 18 11 O/I

6 Ako je predmet obvezatan, upisuje se 0, a ako je izborni I. 7 vidi popis općih predmeta

26


SEMINAR8

POPIS PREDMETA Godina studija: I

Semestar: drugi

Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS

1

POMORSKO PROCESNO I ARBITRAŽNO PRAVO

prof.dr. sc. Gordan Stanković

8 5 O

2

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI ZA POMORSKE TRAŽBINE

prof. emer. Ivo Grabovac

prof. dr. sc. Aleksandra Vasilj

8 5 O

3 MEĐUNARODNO PRAVO MORA U MIRU

prof.dr. sc. Vesna Barić Punda

8 5 O

4 IZBORNI PREDMET 6 4 I

5 ZNANSTVENI SEMINAR9

11 7 I

6 MENTORSKI RAD 6 4 O/I

POPIS PREDMETA Godina studija: II

Semestar: treći MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS

MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO POMORSKE TRGOVINE

prof. dr. sc. Vesna Tomljenović

dr. sc. Ines Medić Musa 8 5 O

POMORSKO RADNO PRAVO


dr. sc. Andrijana Bilić 8 5 O

MEĐUNARODNO PRAVO MORA U ORUŽANIM SUKOBIMA

prof. emer. Vladimir Đuro Degan

8 5 O

IZBORNI PREDMET10 Prema izboru studenta 6 4 I

ZNANSTVENI Prema izboru studenta 11 7 O/I

8 znanstveni seminar se piše iz jednog od tri obvezna predmeta iz prvog semestra 9 znanstveni seminar se piše iz jednog od tri obvezna predmeta iz drugog semestra 10 vidi popis izbornih predmeta

27


SEMINAR11

MENTORSKI RAD Prema izboru studenta 6 4

POPIS PREDMETA Godina studija: II

Semestar: četvrti

MODUL PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS

PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA

prof. dr. sc. Ranka Petrinović

prof. dr. sc. Drago Pavić

dr. sc. Željka Primorac

8 5 O

PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA

prof. dr. sc. Dorotea Ćorić

8 5 O

POMORSKE HAVARIJE

prof. dr. sc. Axel Luttenberger

8 5 O

IZBORNI PREDMET Prema izboru studenta 6 4 I

ZNANSTVENI SEMINAR/tema doktorske disertacije

Prema izboru studenta 11 7 I

MENTORSKI RAD Izbor studenta 6 4

POPIS PREDMETA Godina studija: III

Semestar: peti


MENTORSKI RAD Izbor studenta 50 30

POPIS PREDMETA Godina studija: III

Semestar: šesti


MENTORSKI RAD Prema izboru studenta 50 30

11 ibid. 6

28


POPIS OPĆIH PREDMETA

Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS

1

ISTRAŽIVAČKA METODOLOGIJA

prof. dr. sc. Anči Leburić 6 4

2

PRAVO EUROPSKIH INSTITUCIJA I MARITIMNA POLITIKA

prof. dr. sc. Arsen Bačić 6 4

3 SOCIOLOGIJA POMORSTVA

prof. dr. sc. Anči Leburić 6 4

4

JEZIK I UM: KONCEPTUALNE METAFORE U PRAVNOM DISKURSU

prof. dr. sc. Danica Škara 6 4

POPIS IZBORNIH PREDMETA Broj PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS

1

MEĐUNARODNI ODNOSI I ORGANIZACIJE

prof. dr. sc. Davorin Rudolf ml

6 4

2 MEĐUNARODNI GOSPODARSKI ODNOSI

prof. dr. sc. Nikša Nikolić

6 4

3 TRGOVAČKA DRUŠTVA U POMORSTVU

prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper

6 4

4 PRAVO DIPLOMACIJE prof. dr. sc. Vesna Kazazić

6 4

5 PRAVO TURIZMA prof. dr. sc. Silvija Petrić 6 4

6 PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE

prof. dr. sc. Jasenko Marin

6 4

7 KOPNENO PROMETNO PRAVO

prof. dr. sc. Nikoleta Radionov

6 4

8 ZRAČNO PROMETNO PRAVO

prof. dr . sc. Nikoleta Radionov

6 4

9 MIRNO RJEŠAVANJE MEĐUNARODNIH SPOROVA

prof. dr. sc. Vesna Barić Punda

6 4

10

SLUŽBE OD OPĆEG GOSPODARSKOG INTERESA U POMORSKOM PRAVU

prof.dr. sc. Damir Aviani

doc. dr. sc. Mirko Klarić 6 4

11 JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POMORSTVU

prof. dr. sc. Damir Aviani

doc. dr. sc. Mirko Klarić 6 4

12 JAVNA (OPĆA) DOBRA I KONCESIJE U

prof. dr. sc. Damir Aviani

6 4

29


POMORSTVU prof.dr. sc. Dario Đerđa

doc. dr. sc. Bosiljka Britvić Vetma

13 OBVEZNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

prof.dr. sc. Ranka Petrinović

prof. dr. sc. Drago Pavić

dr. sc. Željka Primorac

6 4

14

PRAVNA PROBLEMATIKA MULTIMODALNOG PRIJEVOZA

prof. emer. Ivo Grabovac 6 4

15 NUKLEARNO PRAVO U POMORSTVU


doc. dr. sc. Petra Amižić Jelovčić

6 4

16

LJUDSKA PRAVA U MARITIMNOM KONTEKSTU – NORMATIVNI OKVIR I SUDSKA PRAKSA

prof.dr. sc. Arsen Bačić

doc. dr. sc. Petar Bačić 6 4

17 INFORMACIJSKI SUSTAVI U POMORSTVU

prof.dr. sc. Slavko Šimundić

6 4

3.3. Opis svakog predmeta i/ili modula u koji ulaze: okvirni sadržaj predmeta i/ili

modula……

a) Opis obveznih predmeta

I. semestar

Naziv predmeta POMORSKO UPRAVNO PRAVO

Kod

Vrsta Obvezni

Razina Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij

Godina Prva semestar prvi (I.)

ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. DRAGAN BOLANČA, redoviti profesor (u trajnom zvanju)

Doc. dr. sc. PETRA AMIŽI Ć JELOVČIĆ, docentica

30


Kompetencije koje se stječu

Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja pomorskog upravnog prava, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europskog upravnog prava u materiji pomorskog dobra i sigurnosti plovidbe u Republici Hrvatskoj.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Pomorsko dobro i luke - pravni status obale i morskih luka, vrste morskih luka, lučke uprave, lučke djelatnosti, vrste koncesija uključujući prvenstvenu, pravni status lučkih objekata kao nekretnina, katastar i zemljišnik pomorskog dobra

2. Sigurnost pomorske plovidbe - organizacija upravno-inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe u RH, organizacija tehničko-stručnih poslova sigurnosti plovidbe u RH, plovila (brod, brodica i jahta), plutajući objekti, brodske isprave i knjige, međunarodne organizacije (Međunarodna pomorska organizacija, Europska agencija za pomorsku sigurnost), zapovjednik broda, članovi posade

Preporučena literatura

1. D. Bolanča: Pravni status morskih luka kao pomorskog dobra, Pravni fakultet, Split, 2003.

2. D. Bolanča: Koncesije na pomorskom dobru – novine u hrvatskom zakono-davstvu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.71-95.

3. A. Luttenberger: Pomorsko upravno pravo, Pomorski fakultet, Rijeka, 2005. 4. D. Bolanča: Neke novosti na području usklađivanja hrvatskog pomorskog

upravnog prava sa pravnom stečevinom Europske unije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 4, 2008., str. 745-760.

5. D. Bolanča: Sigurnost plovidbe u Zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2007. godine, Naše more, Dubrovnik, br. 3-4, 2008., str. 147-152.

6. D. Bolanča: Pravna stečevina Europske unije i hrvatsko pomorsko pravo, Liber amicorum in honorem Jadranko Crnić (1928.–2008.), Novi informator, Zagreb, 2009., str. 745-756.

Dopunska literatura 1. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Sigurnost plovidbe), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2006.

2. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Brodovi kao plovila), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008.

3. D. Bolanča, R. Naprta: More naš plavo (Zbirka propisa Brodice i jahte kao plovila), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008.

4. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Članovi posade broda – pomorci), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008.

5. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Pomorsko dobro), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008.

6. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Morske luke), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008.

7. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa Obalna straža Republike Hrvatske i zaštita i spašavanje), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2009.

Oblici provođenja nastave

predavanja, seminari, vježbe, radionice

Način provjere znanja i polaganja ispita

kontrolni testovi, ispiti (pisani i usmeni)

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

hrvatski i engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta

1. mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode nakon završetka nastave 2. konzultacije sa studentima, koji su bili polaznici ovog predmeta, o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, i mogućim poboljšanjima.

31


Naziv predmeta POMORSKO UGOVORNO PRAVO

Kod

Vrsta Obvezni



ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC, prof. emeritus Prof. dr. sc. BORISLAV IVOŠEVIC, redoviti profesor (u trajnom zvanju)


Svrha je kolegija da se studenti kompletno upoznaju sa složenom problematikom ugovornih odnosa iz područja pomorskog prava. Prava i obveze stranaca ovise o sadržaju ugovornih klauzula, ali i o prisilnim zakonskim normama u nacionalnom pravu koje proizlaze i iz međunarodne unifikacije i novog europskog prava. Posebice je bitno i značajno teorijski i praktično tumačiti i raščlanjivati temeljna načela odgovornosti iz ugovora o iskorištavanju brodova, ali isto je tako relevantan sadržaj prava i obveza iz ugovora koje normira Pomorski zakonik RH, kao ugovora o gradnji broda i ugovora o pomorskoj agenciji, ali i drugih ugovora kao ugovora o slagačkom poslu ili ugovora o otpremništvu.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Ugovori o iskorištavanju pomorskih brodova (ugovori o pomorskom plovidbenom poslu, prijevoz stvari, vrste ugovora, izvršenje ugovora, prijevozne isprave, odgovornost, prijevoz putnika i prtljage, tegljenje i potiskivanje, drugi pomorsko plovidbeni poslovi, prijevoz u kojem sudjeluje više prijevoznika, ugovor o zakupu). Hrvatsko pravo i međunarodne konvencije (detaljna raščlamba). Značenje unifikacije (ujednačenja pomorskog prava). Ugovor o pomorskoj agenciji. Ugovor o slagačkom poslu, ugovor o uskladištenju. Poslovi pomorskog otpremnika. Ugovor o gradnji broda.


1. I. Grabovac: Plovidbeno pravo Republike Hrvatske, Književni krug, Split, 2003. 2. I. Grabovac: Suvremeno hrvatsko pomorsko pravo i Pomorski zakonik (s poj-

movnim kazalom), Književni krug, Split, 2005. 3. D. Pavić: Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, 2006. 4. I. Grabovac: Međunarodni ugovori kao temelj ujednačenja pomorskog prava –

u povodu Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, 2008, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.46, br.2, 2009., str.261-269.

5. I. Grabovac: Pridonose li Rotterdamska pravila unifikaciji?, Poredbeno pomors-ko pravo, Zagreb, god.49, br.164, 2010., str.159-168.

6. I. Grabovac: Odgovornost prijevoznika u prijevozu stvari u Pomorskom zako-niku Republike Hrvatske i u međunarodnim konvencijama, Književni krug, Split, 2010.

7. Pomorski zakonik RH (NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11)

Dopunska literatura 1. B. Jakaša, Udžbenik plovidbenog prava, Zagreb, 1983. 2. D. Bolanča, Odgovornost brodara za izuzete slučajeve, Pravni fakultet, Split,

1996. 3. D. Bolanča, Pomorsko pravo (odabrane teme), Pravni fakultet, Split, 1999. 4. I. Grabovac: Temelj odgovornosti prijevoznika u konvencijama u prijevozu stva-

ri (s osvrtom na hrvatski Pomorski zakonik), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.41, br.1-2, 2004., str.43-52.

5. Zbornik radova savjetovanja – Pomorski zakonik Republike Hrvatske i druge novine iz područja pomorskog i prometnog prava, Hrvatsko društvo za po-morsko pravo, Rijeka, 2005.

6. I. Grabovac: Pomorski zakonik Republike Hrvatske – ekologija i meteorološke pojave, Književni krug, Split, 2011., str.189



32





hrvatski, talijanski i engleski



Naziv predmeta IMOVINSKOPRAVNI ASPEKTI BRODA

Kod

Vrsta Obvezni



ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. SILVIJA PETRI Ć, redovita profesorica


Od studenta se očekuje da stekne specijalistička teorijska i praktična znanja o najznačajnijim imovinskopravnim odnosima koji nastaju u vezi s brodom i iskorišta-vanjem broda. Time stjeće sposobnost da ispravno interpretira i u praksi primjenjuje pravna pravila i načela vezana za složene probleme stvarnih prava na brodu i sredstava osiguranja pomorskih tražbina.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Pojam i domaći i međunarodni izvori imovinskog pomorskog prava 2. Osobe u pomorskom imovinskom pravu 3. Imovinskopravne karakteristike broda 4. Pravo vlasništva na brodu 5. Odgovornost za obveze u vezi s brodom 6. Sredstva osiguranja pomorskih tražbina: a) hipoteka na brodu (pojam i povijesni

razvitak; osigurane tražbine; nastanak; sadržaj ovlaštenja; prijenos; prestanak; ship mortgage); b) pomorski privilegiji (pojam; privilegirane tražbine; prostiranje; osnaženje; prijenos; prestanak; maritime lien; pravo zadržanja na brodu); c) pravo zadržanja i privilegiji na stvarima ukrcanima na brod; d) međunarodna konvencija o pomorskim privilegijima i hipotekama


1. D. Pavić: Pomorsko imovinsko pravo, Split, 2006. 2. G. Stanković: Pomorski privilegiji i hipoteke te pravci razvitka na međunarodnom

polju, Rijeka, 1996. 3. S. Petrić: Institut prava retencije u hrvatskom i usporednom pravu, Split, 2004. 4. G. Stanković: Osiguranje tražbine prema novom Pomorskom zakoniku Republike

Hrvatske, u Zaštita vjerovnika, Zagreb, 1995., str. 61-71. 5. V. Gotovac: Stvarna prava na brodu, Pravnik, br.3-4, 1997., str. 173-181. 6. I. Grabovac: Hrvatsko pomorsko pravo i međunarodne konvencije, Književni

krug, Split, 1995. 7. I. Grabovac: Založna prava na brodu – usporedna raščlamba, Zbornik radova

Pravnog fakulteta u Splitu, br.1-2, 1994., str. 25-38. 8. D. Bolanča: Sudska hipoteka na brodu kao mjera osiguranja u Pomorskom

zakoniku Republike Hrvatske, Pravo u gospodarstvu, vol. 34, br. 7-8, 1995., str. 649-654.

33


9. I. Grabovac: Ogledi o odgovornosti brodara, Split, 1997. 10. J. Marin: Novo pravno uređenje hipoteke na brodu, Zbornik radova, Savjetovanje,

Brioni, 2005. 11. Z. Tasić: Pomorski privilegiji u kontekstu novog Pomorskog zakonika, Zbornik

radova, Savjetovanje, Brioni, 2005. 12. Z. Tasić: Securities on Vessels Under Construction in Croatian Shipyards,

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.49-50, 1998., str. 325-330.

Dopunska literatura 1. D. C. Jackson: Enforcement of Maritime Claims, Lloyd's of London Press, London, 1985.

2. D. Ćorić: Što donosi Pomorski zakonik u odnosu na sustav stvarnopravnih jamstava na brodu, Uporedno pomorsko pravo, br.137-140, 1993., str. 51-61.

3. E. Pallua: Privilegiji na brodu, Zbornik za pomorsko pravo, br.4, 1957., str. 65-136.

4. D. Bolanča: Odgovornost brodara za izuzete slučajeve, Split, 1996. 5. Đ. Ivković: Privatnopravni ugovor kao osnov za pomorsku tražbinu i privilegij, i

odnosi u stečaju i leasingu, Eseji, Piran, 2011. 6. G. Stanković: Međunarodna konvencija o pomorskim privilegijima i hipotekama

iz 1993. godine, Uporedno pomorsko pravo, vol. 37., br.1-4, 1995., str. 85-133. 7. Z. Radović: Hipoteka na brodu, Beograd, 1986. 8. W. Tetley: Maritime Liens and Claims, Business Law Comunications Ltd.,

London, 2. Ed., 1998. 9. G. Stanković: Osiguranje tražbina prema novom pomorskom zakonodavstvu

Republike Hrvatske, Zbornik radova sa savjetovanja Zaštita vjerovnika, Opatija 28. i 29. III. 1994., Informator Zagreb - Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1994.

10. J. Marin: Zastara tražbina za naknadu štete zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika na brodu, Uporedno pomorsko pravo, vol.38, br.149/152, 1996., str. 61-72.

11. J. Brstilo: Pomorski privilegiji, Pomorski zbornik, br.38, 2000., 223-242. 12. Lj. Mintas-Hodak: Retencija u pomorskom pravu, Uporedno pomorsko pravo, vol.

31, br.1,1989., str. 97-124. 13. W. Tetley: International Encyclopedia of Comparative Law, Volume XII, Law of

Transport, Chapter 4, Maritime Transportation, Möhr Siebeck, Tübingen, Martinus Nijhoff Publishers, Dordrecht - Boston - Lancester, 1998.

14. D. R. Thomas: Maritime Liens, British Shipping Laws, vol. 14, Stevens & Sons, London, 1980.

15. W. Tetley: Assignment and Transfer of Maritime Liens: Is There Subrogation of the Privilege?, Journal of Maritime Law and Commerce, vol.15, br.3, 1984.

16. D. C. Jackson: Enforcement of Maritime Claims, London, 1985. 17. D. Bolanča, B. Kandare: Mjere osiguranja na brodu u svjetlu odredaba

Pomorskog zakonika Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.39-40, 1995., str. 27-39.

18. W. Tetley: Liens for Towage Freight, Journal of Maritime Law and Commerce, vol. 15, no.2, April, 1984.

19. Lj. Mintas-Hodak: Jamstva pri stjecanju broda na kredit, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1990.

20. H. Kačić: Deposesija broda kao atribut ugovornog založnog prava na brodu, Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, br. 100., 1983., str. 135-164.

21. Lj. Mintas-Hodak: Stvarna prava u našem Zakonu o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, br. 107-108., 1985., str. 186-191.

22. J. M. Alcantara: A Short Primer on the International Convention on Maritime Liens and Mortgages 1993., Journal of Maritime Law and Commerce, Vol. 27, No.2, April, 1996., str. 219-232.

23. H. Kačić, Z. Kačić: Legal Regime and Securities over Vessels under Construction Registered in Croatia, Croatian Paneuropean Union Split, Second Paneuropean Shipping Conference, Split, 2001., str. 23-33.


predavanja, seminari, vježbe

Način provjere znanja i polaganja


34


ispita


hrvatski i engleski



II. semestar

Naziv predmeta POMORSKO PROCESNO I ARBITRAŽNO PRAVO

Kod

Vrsta Obvezni


Godina Prva semestar drugi (II.)

ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. GORDAN STANKOVI Ć, izvanredni profesor


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja pomorskog procesnog i pomorskog arbitražnog prava, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europskog prava u ovom području.

Preduvjeti za upis

Sadrža 1. Postupak upisa i brisanja pomorskih objekata (brodovi, jahte, brodice, plutajući objekti, nepomični odobalni objekti)

2. Ovrha i osiguranje na brodu i teretu (ovrha radi namirenja novčane tražbine na brodu, ovrha radi predaje broda, osiguranje zasnivanjem prisilne sudske hipoteke, osiguranje prethodnom ovrhom, osiguranje prethodnim mjerama, privremene mjere – zaustavljanje broda)

3. Pomorski sporovi i arbitražni postupak (međunarodno arbitražno sudište međunarodne trgovačke komore – pariz, londonski sud međunarodne arbitraže, stalno izabrano sudište pri hrvatskoj gospodarskoj komori - Zagreb)


1. M. Dika: Građansko ovršno pravo, I. knj.-Opće građansko ovršno pravo, Narodne novine, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja)

2. A. Goldštajn, S. Triva: Međunarodna trgovačka arbitraža, Informator, Zagreb, 1987. (odabrana poglavlja)

3. Marin J.: Privremene mjere zaustavljanja broda, Pravni fakultet, Zagreb, 2003. 4. G. Stanković: Izvansudska prodaja broda i prodaja broda neposrednom

pogodbom – novi mehanizmi namirenja vjerovnika po Pomorskom zakoniku, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.42(79), 2005., str.467-479.

5. G. Stanković: Ovrha i osiguranje na brodu i teretu – novosti u svjetlu novog Pomorskog zakonika, Zbornik radova “Pomorski zakonik Republike Hrvatske i druge novine iz područja pomorskog i prometnog prava”, Rijeka, 2005., str. 145-162.

6. W. Tetley: International Maritime and Admiralty Law, International Shipping Publications, Montreal, 2002. (odabrana poglavlja)

7. W. Tetley: Maritime Liens and Claims, International Shipping Publications, Montreal, 1998. (odabrana poglavlja)

35


8. S. Triva, A. Uzelac: Hrvatsko arbitražno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.

9. M. Vuković, E. Kunštek: Međunarodno građansko postupovno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura 1. F. Berlingieri: Berlingieri on Arrest of Ships, LLP, London, 2000. 2. Đ. Ivković: Privremene mjere osiguranja na brodu, Piran, 1994. 3. G. Stanković: Aktualna pitanja u vezi s ovršnom prodajom broda, Zbornik

Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, suppl. br. 2, 2002., str.43-62. 4. G. Stanković: Neka pitanja stvarne nadležnosti sudova u pomorskim stvarima,

Pomorski zbornik, vol.34, br.1, 1996., str.213-227. 5. S. Triva, M. Dika: Građansko parnično procesno pravo, Narodne novine,

Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja)






hrvatski i engleski



Naziv predmeta OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI ZA POMORSKE TRAŽBINE

Kod

Vrsta Obvezni



ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC , prof. emeritus Prof. dr. sc. AXEL LUTTENBERGER , redoviti profesor


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa značajnim tradicionalnim institutom pomorskog prava, pravom na ograničenje odgovornosti, koje se primjenjuje u ugovornim i izvanugovornim odnosima, a bolje će se upoznati i sa situacijama kada se gubi to pravo. Također će se osposobiti za raščlanjivanje pomorske tražbine u okviru nacionalnih propisa, kao i u sklopu međunarodne unifikacije (međunarodne konvencije).

Preduvjeti za upis

Sadržaj Opće ograničenje odgovornosti. Sustavi ograničenja. Konvencije, Pomorski zakonik RH, usporedni prikaz u drugim pravnim sustavima. Ograničenje odgovornosti za

36


tražbine u prijevozu stvari, jedinica tereta kao osnova za ograničenje (s posebnim osvrtom na kontejnere), te putnike i prtljagu. Ograničenje izvanugovorne odgovornosti (sudar, štete od onečišćenja mora uljem, pogonskim uljem, podrtinama). Konvencije, odgovornost, ograničenje i gubitak prava na ograničenje odgovornosti, nacionalna prava. Suvremene tendencije glede ograničenja odgovor-nosti za pomorske tražbine.


1. D. Pavić: Prijevoz kontejnerima, pravni problemi, Čakovec, 1983. 2. I. Grabovac: Ograničenje odgovornosti u pomorskom poduzetništvu, Književni

krug, Split, 2001. 3. I. Grabovac: Plovidbeno pravo Republike Hrvatske, Književni krug, Split, 2003. 4. I. Grabovac: Suvremeno hrvatsko pomorsko pravo i Pomorski zakonik (s poj-

movnim kazalom), Književni krug, Split, 2005. 5. I. Grabovac: Odgovornost prijevoznika u prijevozu stvari u Pomorskom zako-

niku Republike Hrvatske i u međunarodnim konvencijama, Književni krug, Split, 2010.

6. Pomorski zakonik RH (NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11)

Dopunska literature 1. I. Grabovac: Ogledi o odgovornosti brodara, Književni krug, Split, 1997. 2. D. Bolanča: Pomorsko pravo (odabrane teme), Pravni fakultet, Split, 1999. 3. I. Grabovac: Opće ograničenje odgovornosti brodovlasnika – Global Limitation

of the Shipowners Liability, “Paneuropski pomorski simpozij”, Split, 2000., str. 155-166.

4. D. Bolanča, R. Naprta: More naše plavo (zbirka propisa), Split-Zagreb, 2006-2009.






hrvatski i engleski


1. mišljenja studenata o kvaliteti nastave izravnim razgovorima za vrijeme nastave i anketiranjem nakon završetka nastave 2. konzultacije sa studentima o korisnosti nastave i metodama za poboljšanje nastavnog procesa.

Naziv predmeta MEĐUNARODNO PRAVO MORA U MIRU

Kod

Vrsta Obvezni



ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. VESNA BARIĆ PUNDA, redovita profesorica


Opća i posebna znanja o sustavu međunarodnopravnih pravila o morskim i podmorskim prostorima, razgraničenju, iskorištavanju, pravnim režimima koji vrijede u pojedinim dijelovima mora, morskog dna i podzemlja, o pravima i dužnostima država u vezi s različitim uporabama mora, zaštiti i očuvanju morskog okoliša, prijenosu tehnologije.

37


Preduvjeti za upis

Sadržaj Opći dio. Definicija prava mora. Izvori. Kodifikacija prava mora. Pojmovi: suverenitet, suverena prava i jurisdikcija obalne države. Unutrašnje morske vode. Definicija, pravni status i režim. Pomorski zakonik RH. Arhipelaško more i arhipelaške države. Teritorijalno more. Polazne crte. Vanjska granica. Širina. Neškodljivi prolazak. Razgraničenje teritorijalnih mora. Razgraničenje teritorijalnog mora Hrvatske i susjednih država. Pomorski zakonik RH. Tjesnaci. Geografski i pravni pojam. Vrste tjesnaca. Morski kanali. Pojam i vrste. Vanjski pojas. Definicija, granice i širina. Pravni status i režim de lege lata. Gospodarski pojas. Definicija. Granice. Širina. Pravni status. Razgraničenje. Pomorski zakonik RH. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas RH. Epikontinentski pojas. Definicija. Granice. Prava i dužnosti obalne države u epikontinentskom pojasu. Razgraničenje. Razgraničenje epikontinetskih pojasa Italije i Hrvatske. Pomorski zakonik RH. Otvoreno more. Definicija. Pravni status.Pravni režim. Piratsvo. Pravo progona. Zatvorena ili poluzatvorena mora. Neobalne države i države u nepovoljnom geografskom položaju. Zona. Znanstveno istraživanje mora. Zaštita i očuvanje morskog okoliša. Zaštita i očuvanje Sredozemnog mora. Zaštita i očuvanje živih morskih bogatstava. Razvoj i prijenos morske tehnologije.


1. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Pravo mora-dokumenti, mišljenja znanstvenika, komentari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., 954 str.

2. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Komentar javnopravnih odredbi Pomorskog zakonika, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2010., 204 str.

3. D. Rudolf: Međunarodno pravo mora, Zagreb, 1985. 4. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo mora u miru i u oružanim sukobima,

Rijeka, 2002. 5. V. Ibler: Međunarodno pravo mora i Hrvatska, Zagreb, 2001. 6. V. Đ. Degan, V. Barić Punda: Jednostrani akti država u pravu mora

napose s obzirom na spor Slovenije i Hrvatske na Sjevernom Jadranu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.45, br.4, 2008., str.841-862.

7. R. R. Churchill, A. V. Lowe: The Law of the Sea, 3th edit., Manchester, 1999.

Dopunska literatura 1. V. Barić Punda: Ampliación de la aplicación de derechos de soberanía y jurisdicción sobre el mar Adriático por parte de la República de Croacia, u E. J. Rey Caro, V. Barić Punda, Z. Drnas de Clément, Estudios sobre Derecho del Mar, Cordoba, 2005., str.9-34.

2. V. Barić Punda: Interpretation and Evaluation of the Opinions of the Arbitration (Badinter) Commission in the International Legal Doctrine of Croatia and SR Yugoslavia, u Transformation des Rechts in Ost und West, Festschrift für Prof. Dr.Herwig Roggemann zum 70.Geburtstag, Berlin, 2005., str.313-325.

3. V. Barić Punda, D.Rudolf ml.: Prijedlog izmjena i dopuna javnopravnih odredbi Pomorskog zakonika Republike Hrvatske, Adrias, Zbornik radova zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 11, 2004, Split-Zagreb, str.205-64.

4. V. Barić Punda, Z. Brkić: Zaštita i očuvanje Sredozemnog mora s posebnim osvrtom na obalne države članice EU, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.44, br.1, 2007., str. 53-65.

5. V. Barić Punda: Zaštićeni ekološko ribolovni pojas Republike Hrvatske i međunarodno pravo mora, Strani pravni život, Institut za uporedno pravo, Beograd, br. 1-2, 2005., str.71-94.

6. V. Đ. Degan: Pravičnost i međunarodno pravo u razgraničenjima morskih prostora, Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law 2010., br.164, str.139-157.

7. V. Đ. Degan: Internal Waters, Netherlands Yearbook of International Law, 1986.

8. V. Đ. Degan: Miroljubive upotrebe mora, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 5-6, 1985.

9. Z. Gržetić, V. Barić Punda, V. Filipović: Suvremeni kartografski prikaz

38


granica RH na moru, Zbornik radova 2. međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti, Podstrana, 2009., str. 593-615.

10. Z. Gržetić, V. Barić Punda, V. Filipović: O granicama u sjevernom Jadranu (1948.-2009.) s posebnim osvrtom na kronološki kartografski prikaz, Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, br.164, 2010., str.19-72.

11. D. Rudolf: Enciklopedijski rječnik međunarodnoga prava mora, Split, 1989.

12. M. Seršić: Međunarodnopravna zaštita morskog okoliša, Zagreb, 2003. 13. B. Vukas: Pristup moru država bez morske obale, Prinosi, br.17. Zagreb,

1982., str. 158-169. 14. B. Vukas: The Definition of the Law of the Sea, u Ando et al. (eds.), Liber

Amicorum Judge Shigeru Oda, Kluwer Law International, 2002.






hrvatski i engleski



III. semestar

Naziv predmeta MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO POMORSKE TRGOVINE

Kod

Vrsta Obvezni


Godina druga semestar treći (III.)

ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. VESNA TOMLJENOVI Ć, redovita profesorica (u trajnom zvanju) Dr. s. INES MEDIĆ MUSA, asistentica


Cilj predmeta je prenijeti studentima opća i nova znanja o Međunarodnom privatnom pravu pomorske trgovine, kao i osposobiti ih u praktičnoj primjeni stečenih znanja. Očekivani ishodi učenja za predmet su: 1. razvijanje samostalnosti i kritičkog razmišljanja, 2. razvijanje sposobnosti usmenog i pismenog izražavanja, 3. razvijanje sposobnosti služenja pravnim izvorima, literaturom i sudskom praksom vezanom uz Međunarodno privatno pravo pomorske trgovine.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Značenje međunarodnog privatnog prava pomorske trgovine u kontekstu po-morskih odnosa – Međunarodno privatno pravo versus uniformno međunarodno pomorsko pravo 2. Posebni sustav međunarodnog privatnog prava pomorske trgovine (pored-

39


benopravna analiza) 3. Poveznice u pomorskom međunarodnom privatnom pravu – Državna pripadnost broda (vrste upisnika) 4. Mjerodavno pravo kod ugovora o iskorištavanju broda 5. Mjerodavno pravo za stvarnopravne odnose na brodu (vlasništvo, hipoteka i privilegij) 6. Mjerodavno pravo za pomorske delikte 7. Ograničenje brodareve odgovornosti 8. Radni odnosi pomoraca 9. Pomorsko osiguranje i pravo izravne tužbe i mjerodavno pravo 10. Međunarodna nadležnost u pomorskim sporovima


1. V. Tomljenović: Pomorsko međunarodno privatno pravo, Pravni fakultet, Rijeka, 1998.

2. V. Tomljenović: Prijedlog Novele Pomorskog zakonika međunarodno privatno-pravni aspekti - izabrana pitanja, Pomorski zbornik, vol.36, br.1, 1998., str.101-135.

3. Pomorski zakonik, NN 181/04, 76/07, 146/08. 4. Relevantni pravni propisi međunarodnog prava 5. Relevantni propisi hrvatskog prava 6. Relevantna sudska praksa 7. Materijali s nastave

Dopunska literatura 1. V. Tomljenović: Državna pripadnost broda kao vezna okolnost u međunarodnom privatnom pravu pomorskih odnosa - Tema za raspravu, Pomorski zbornik, vol. 31, 1993., str. 91-125.

2. V. Tomljenović: Izravna tužba u pomorskim sporovima - izbor mjerodavnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.22, br.2, suppl. 2002., str. 81-110.

3. V. Tomljenović: Strani pomorci pred američkim sudovima - naknada štete za tjelesne ozljede - međunarodna sudska nadležnost i mjerodavno pravo, Pomorski zbornik, vol. 32, 1994., str. 259-285.

4. V. Tomljenović: Zastave pogodnosti i njihov utjecaj u modernom piratstvu, u Knežević, I., ured., Paneuropski pomorski simpozij, Split, 2000., str. 203-220.

5. V. Tomljenović: Maritime Torts - New Conflicts Approach: Is It Necessary? Yearbook On Private International Law, Haag, Kluwer Law International, 1999., str. 249-297.

6. V. Tomljenović: Direct Actions and Conflict of Laws in Maritime Disputes, Tomljenović, V.; Erauw, J.; Volken, P. (ur.), Liber Memorialis Petar Šarčević - Universalism, Tradition and the Individual, Munchen, Sellier, 2006., str. 135-169.

7. Relevantni pravni propisi međunarodnog prava 8. Relevantni propisi hrvatskog prava 9. Relevantna sudska praksa 10. Materijali s nastave






hrvatski i engleski



40


Naziv predmeta POMORSKO RADNO PRAVO

Kod

Vrsta Obvezni



ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. DRAGAN BOLAN ČA, redoviti profesor (u trajnom zvanju) Dr. sc. ANDRIJANA BILI Ć, asistentica


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa teorijom i pozitivnim pravom iz materije pomorskog radnog prava, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europskog radnog prava u materiji individualnih i kolektivnih radnih odnosa pomoraca.

Preduvjeti za upis

Sadržaj - Individualni radni odnosi – zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu, radno vrijeme, radne obveze i odgovornosti radnika, prestanak radnog odnosa, zaštita i ostvarivanje prava iz radnog odnosa.

- Kolektivni radni odnosi – socijalni partneri, kolektivno pregovaranje, kolektivni ugovori, rješavanje kolektivnih radnopravnih sporova, industrijske akcije (štrajk i isključenje s rada).


1. B. Buklijaš, A. Bilić: Međunarodno radno pravo, Pravni fakultet Split, 2006. 2. B. Buklijaš: Kolektivno radno pravo, Pravni fakultet Split, 2006. 3. M. Đ. Učur: Pomorsko radno pravo, Pravni fakultet Rijeka, 1997. 4. D. Bolanča: Pomorsko pravo - odabrane teme (udžbenik), Pravni fakultet, Split,

1999. 5. D. Bolanča – R. Naprta: More naše plavo (Zbirka propisa «Članovi posade

broda – pomorci»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008.

Dopunska literatura 1. A. Bili ć: Ugovor o radu uz poseban osvrt na pomorce, 2004. (magistarski rad) 2. M. Đ. Učur: Polazišta i konvencije o uređivanju radnopravnog statusa pomora-

ca, Pomorski zbornik, knj.31, 1993., str.171.-188. 3. Javnopravne karakteristike zapošljavanja i zaštite pomoraca, Pomorski zbornik

br.32, 1994., str.237.-258. 4. Kolektivni ugovor za pomorce, Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka, vol.16, br.1,

1995., 53.-79. 5. D. Bolanča: Osebujnosti suspenzije pomoraca, Informator, br.4341, 1995.,

str.6.-8. 6. I. Grabovac, J. Perlain: Prava i dužnosti pomoraca, Školska knjiga, Zagreb,

1978. 7. D. Bolanča: Radnopravna materijalna odgovornost pomoraca, «Zbornik

radova Pravnog fakulteta u Splitu», br. 1-2, 1991., str. 207. – 222. 8. D. Bolanča: Disciplinska odgovornost pomoraca (odgovornost za obavljanje

radnih obveza), «Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu», br. 1-2, 1992., str. 223. – 250.

9. D. Bolanča: Specifičnosti udaljenja s rada (suspenzije) pomoraca de lege lata i de lege ferenda, «Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu», br. 2, 1993., str. 553. – 561.

10. D. Bolanča: Odgovornost brodara za smrt i tjelesne ozljede člana posade broda u hrvatskom pravu, «Pravni vjesnik», Osijek, br. 1-4, 1993., str. 15. – 21.

11. D. Bolanča: Pravni temelj odgovornosti brodara za štetu zbog smrti i tjelesne ozljede člana posade broda s posebnim osvrtom na smisao postojanja odredbe članka 161. Pomorskog zakonika, Zbornik radova “Odgovornost brodara za

41


smrt i tjelesnu ozljedu člana posade, osiguranje i naknada štete”, Split, 1997., str. 14. – 20.

12. Zakon o radu, Narodne novine, br.149/09. 13. Kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi,

Narodne novine, br.59/08.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta MEĐUNARODNO PRAVO MORA U ORUŽANIM SUKOBIMA

Kod

Vrsta Obvezni



ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. VLADIMIR ĐURO DEGAN, professor emeritus


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom i sadržajem propisa iz područja međunarodnog prava mora u oružanim sukobima, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih izvora hrvatskog i međunarodnog ratnog prava.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Pravna pravila o pomorskom ratovanju općenito 2. Pravila o neprijateljstvima na moru 3. Neutralnost u pomorskom ratovanju.


1. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo mora u miru i u oružanim sukobima, Pravni fakultet, Rijeka, 2002.

2. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 2011.

Dopunska literatura 1. R. Capar: Međunarodno pomorsko ratno pravo, Zagreb, 1988, str. 68 2. A. Luttenberger: Pomorsko ratno pravo, Rijeka, 2008, str. 122





Jezik poduke i hrvatski i engleski

42


mogućnosti praćenja na drugim jezicima



IV. semestar

Naziv predmeta PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA

Kod

Vrsta Obvezni


Godina druga semestar četvrti (IV.)

ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. RANKA PETRINOVI Ć, izvanredna profesorica Prof. dr. sc. DRAGO PAVIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) dr. sc. ŽELJKA PRIMORAC , asistentica


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom i sadržajem propisa iz područja pomorskog i transportnog osiguranja. To uključuje stjecanje sposobnosti boljeg razumjevanja i tumačenja relevantnih hrvatskih i međunarodnih, te zakono-davnih i autonomnih odredaba prava pomorskog osiguranja, koje, u odnosu na druge vrste osiguranja, karakterizira poseban i specifičan razvojni put pravnog normiranja.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Pojam pomorskog i transportnog osiguranja. Povijesni razvoj. Organizacija pomorskog osiguranja. Pravni izvori prava pomorskog osiguranja. Interes za osiguranje. Ugovor o pomorskom osiguranja. Isprave o ugovoru pomorskog osiguranja. Polica osiguranja. Trajanje ugovora. Elementi ugovora o pomorskom osiguranju. Osigurani rizici. Osigurane štete. Isključenja iz osiguranja. Prava i obveze stranaka. Subrogacija osiguratelja. Napuštanje osiguranog predmeta. Mjerodavno pravo. Zastara tražbine

2. Osiguranje robe u prijevozu. Institutske klauzule za osiguranje robe. Osiguranje plovnih objekata (brodova, jahti i brodica). Osiguranja brodova prema standardnim uvjetima osiguranja. Osiguranje brodova prema International Hull Clauses (2003). Osiguranje vozarine. Pomorsko osiguranje od odgovornosti. P. & I. klubovi.


D. Pavić: Pomorsko osiguranje, pravo i praksa, Književni krug, Split, 2012.

Dopunska literatura 1. B. Milošević Pujo, R. Petrinović: Pomorsko pravo za jahte i brodice, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008. 2. D. Pavić: Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, Split, 2006. 3. D. Pavić: Ugovorno pravo osiguranja, komentar zakonskih odredaba,

Tectus, Zagreb, 2009.





43



hrvatski i engleski



Naziv predmeta PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA

Kod

Vrsta Obvezni


Godina druga semestar četvrti (IV.)

ECTS 5

Nastavnik prof. dr. sc. DOROTEA ĆORIĆ, izvanredna profesorica


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju s pristupom pravnom uređenju zaštite okoliša, te da po njegovu završetku steknu sposobnost boljeg razumijevanja i tumačenja osnovnih načela i odgovarajućih odredbi zaštite okoliša.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Pravo zaštite okoliša 2. Izvori prava zaštite okoliša (međunarodni, europski i domaći) 3. Zaštita mora kao posebne sastavnice okoliša 4. Građanskopravna i kaznenopravna zaštita okoliša


1. O. Lončarić-Horvat, i dr.: Pravo okoliša, 3. izdanje, Organizator, Zagreb, 2003. 2. D. Čorić: Onečišćenje mora s brodova – međunarodna i nacionalna regulativa,

Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2009. 3. Zakon o zaštiti okoliša (N/N 110/07) 4. Pomorski zakonik (N/N 181/04, 76/07, 146/08.) 5. Drugi odgovarajući hrvatski, međunarodni i europski propisi.

Dopunska literatura 1. J. H. Jans: European Environmental Law, Europa Law, 2007. 2. D. Vidas: Zaštita Jadrana, Školska knjiga, Zagreb, 2007. 3. A. Bravar: Miscellanea Maritima–Materiae Noxiosae, Pravni fakultet Zagreb,

2007.


predavanja i vježbe


Usmeni


hrvatski i engleski



44


Naziv predmeta POMORSKE HAVARIJE

Kod

Vrsta Obvezni


Godina druga Druga Druga

ECTS 5

Nastavnik Prof. dr. sc. AXEL LUTTENBERGER , redoviti profesor


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom i sadržajem propisa iz područja pomorskih havarija, posebne grane pomorskog imovinskog prava. To uključuje stjecanje sposobnosti boljega razumjevanja i tumačenja relevantnih hrvatskih i međunarodnih pravnih odredbi koje reguliraju pomorske havarije.

Preduvjeti za upis

Sadržaj - Pomorske havarije (pomorske nesreće) – općenito. Pojam i povijesni razvoj. Pravno reguliranje. Osiguranje pomorskih havarija. Tipične pomorske nezgode. Posebne i zajedničke havarije

- Zajednička havarija – općenito. Pojam i definicija zajedničke havarije. Slučajevi zajedničke havarije prema York-Antwerpenskim pravilima. Likvidacija zajed-ničke havarije. Zajednička havarija i osiguranje.

- Sudar brodova – općenito. Povijesni razvoj. Pravna vrela. Pojam sudara. Vrste sudara. Naknada štete. Sudar s tegljačem ili tegljenim brodom. Mjerodavno pravo za odnose iz sudara brodova. Osiguranje odgovornosti iz sudara brodova.

- Spašavanje – općenito. Povijesni razvoj prava spašavanja. Pravna vrela prava spašavanja. Pojam spašavanja. Definicija spašavanja prema Konvenciji o spaša-vanju iz 1989. Oblici spašavanja. Ugovor o spašavanju. Nagrada za spašavanje. Posebna naknada. Spašavanje tegljenog objekta. Odgovornost spašavatelja (ograničenje odgovornosti). Zastara tražbine. Mjerodavno pravo za odnose iz spašavanja. Osiguranje spašavanja. Mjesto zakloništa. Pojam. Pravilnik o mjesti-ma zakloništa.

- Uklanjanje podrtina. Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina iz 2007. - Izvanugovorna odgovornost brodara. Odgovornost za smrt i tjelesne ozljede.

Odgovornost za oštećenje stvari i onečišćenje okoliša. Onečišćenje morskog okoliša uljem – općenito. Povijesni razvoj prava zaštite morskog okoliša. Kon-vencija o građanskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem uljem, 1992. Konvencija o osnivanju međunarodnog fonda za naknadu štete prouzro-čene onečišćenjem, 1992. Izmjene konvencija iz 2000. Bunker konvencija. Hrvatsko pravo zaštite morskog okoliša. Osiguranje odgovornosti za onečišćenje morskog okoliša. Odgovornost poduetnika nuklearnog broda.


1. D. Pavić: Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug, Split, 2006. 2. R. Petrinović, B. Plančić, N. Mandić: Revizija Lloyd's Open Form (LOF 2010)

– učinkovitija zaštita morskog okoliša?, Naše more, vol.56, br.1-2, 2009., str. 49-56.

3. R. Petrinović: Mjesto zakloništa kao novi element zaštite morskog okoliša, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.1, br.3, 2005., str.409-430.

4. R. Petrinović, M. Škiljo: Pravilnik o mjestima zakloništa – pruža li pravilnik priželjkivanu zaštitu hrvatskog morskog okoliša, Poredbeno pomorsko pravo, god.49, br.164, 2010., str.309-343

5. V. Skorupan Wolff, R. Petrinović: Međunarodna Konvencija o uklanjanju podrtina, Poredbeno pomorsko pravo, br. 1, 2008., str.109-134.

Dopunska literatura 1. B. Milošević Pujo, R. Petrinović: Pomorsko pravo za jahte i brodice, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008.

45


2. R. Petrinović: Collision Liability Clause u Institutskim klauzulama za osiguranje brodova, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.38, 2001., str.491-506.

3. P. Amižić Jelovčić: Sudar brodova u novom Pomorskom zakoniku (2004), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 2005.

4. R. Petrinović: Zaštita morskog okoliša kao element suvremenog prava spašavanja, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2005.

5. R. Petrinović, V. Skorupan Wolf, N. Mandić: Doprinos novih odredbi Po-morskog zakonika o uklanjanju podrtina u zaštiti Jadranskog mora od onečišćenja, zbornik III. Savjetovanje o morskoj tehnologiji, Rijeka, 2009.

6. D. Ćorić: Onečišćenje mora s brodova, Međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009.

7. P. Amižić Jelovčić: Pomorski prijevoz nuklearnih tvari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2010.






hrvatski i engleski



b) Opis izbornih predmeta

Naziv predmeta MEĐUNARODNI ODNOSI I ORGANIZACIJE

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. DAVORIN RUDOLF ml., izvanredni profesor


Opća i posebna znanja o međunarodnim odnosima, međunarodnim organizacijama, globalizaciji, te odnosu međunarodnog prava i politike.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvod. Odnos međunarodnoga prava i međunarodne politike. Drugi svjetski rat. Hladni rat. Bipolarni međunarodni odnosi. Novi svjetski poredak. Globalizacija. Neutralnost. Paksaktivnost. Pojam, pravo i podjela međunarodnih organizacija. Ujedinjeni narodi. Specijalizirane ustanove. Supranacionalne međunarodne organizacije. Europska unija. Hrvatska i Europska unija. Vojnopolitičke alijanse. Sjevernoatlantski savez. Hrvatska i Sjevernoatlantski savez. Ostale međunarodne organizacije.

46



1. B. LeRoy, J. Oliver: Međunarodne organizacije, Zagreb, 2004. 2. R. Vukadinović: Međunarodni politički odnosi, Zagreb, 1998. 3. D. Rudolf: Neutralnost i paksativnost- međunarodnopravni aspekt, Split,

1978. 4. R. Vukadinović: Europska integracija i ruska dezitegracija, Zagreb,

1996. 5. V.Đ.Degan: Međunarodno pravo, Zagreb, 2011. 6. V. Cvrtila: Hrvatska i NATO, Centar za politološka istraživanja, Zagreb,

2004. 7. D. H. Bowett: The Law of International Institutions, London, 1982.

Dopunska literatura 1. R. Vukadinović: Međunarodni odnosi od hladnog rata do globalnog poretka, Zagreb, 2001.

2. R. Vukadinović: Sigurnosni izazovi s Mediterana, Zagreb, 2000. 3. R. Vukadinović: Central European Security and Cooperation, Zagreb,

1996. 4. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo i međunarodna sigurnost, Pravni

domašaj helsinškog Završnog akta, Sarajevo, 1982., str. 105-146. 5. D. Rudolf, I. Vrdoljak: Europska unija i Republika Hrvatska, Adrias,

Zagreb -Split, 2005., str. 173-191. 6. J. Andrassy: Odnos opće i regionalnih organizacija, JRMP 1969, br.2.

str.251-254. 7. B. Vukmir: Preteče i osnivanje Organizacije Ujedinjenih naroda, Hrvatska

i Ujedinjeni narodi, Zagreb, 1996.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta MEĐUNARODNI GOSPODARSKI ODNOSI

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. NIKŠA NIKOLI Ć, redoviti profesor (u trajnom zvanju)


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa teoretskim i praktičnim znanjima iz područja međunarodnih gospodarskih odnosa s posebnim osvrtom na gospodarske odnose između Republike Hrvatske i Europske unije (porezni i carinski sustav).

Preduvjeti za upis

47


Sadržaj I. Uvod: Uzroci, subjekti i oblici međunarodnih gospodarskih odnosa, razvoj me-đunarodnih gospodarskih odnosa; II. Teorija međunarodne trgovine: Klasična teo-rija, moderna teorija; III. Slobodna trgovina: Oblici slobodne trgovine; IV. Međunarodna ekonomija i procesi globalizacije, Međunarodne gospodarske organi-zacije i udruge, Međunarodni gospodarski sustavi i arbitraža; V. Međunarodni financijski sustav, devizni tečajevi, sustavi, institucije i instrumenti međunarodnog plaćanja; VI. Međunarodno kretanje kapitala: Međunarodna trgovina financijskim uslugama; VII. Bilanca međunarodnih gospodarskih odnosa: Pojam platne bilance, Struktura platne bilance; VIII. Hrvatska u međunarodnim gospodarskim odnosima: Hrvatska i Europska unija, Carinski sustav, Porezni sustav


1. B. Jelčić, O. Lončarić Horvat, J. Šimović, H. Arbutina, N. Mijatović: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008.

2. J. Šimović, H. Arbutina, N. Mijatović, T. Rogić Lugarić, S. Cindori: Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2010.

3. N. Nikolić, M. Pečarić: Osnove monetarne ekonomije, Naklada Protuđer, Split, 2007.

4. M. Babić: Međunarodna ekonomija, IV. Izd., Mate, Zagreb, 1996. 5. P. Samuelson, W. Nordhaus: Ekonomija, Mate, Zagreb, 2007. 6. S. Kovačević: Međunarodni ekonomski odnosi, Kragujevac, 2000. 7. V. Kandžija: Gospodarski sustav Europske unije, Ekonomski fakultet Rijeka,

Rijeka, 2003. 8. J. Ravenhill: Global Political Economy, Oxford, University Press, 2007.

Dopunska literatura 1. H. Konjhodžić: Monetarna ekonomija, Ekonomski i Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2004.

2. R. Shiller: Novi financijski poredak–rizik u 21. stoljeću, Masmedia, Zagreb, 2004 3. V. Milela: Uvod u međunarodne ekonomske odnose, Narodne novine, Zagreb,

1998.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta TRGOVAČKA DRUŠTVA U POMORSTVU

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. ZVONIMIR SLAKOPER , redoviti profesor

Kompetencije koje se Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom i sadržajem propisa iz područja prava trgovačkih društava relevantnih za pomorstvo, te da steknu

48


stječu sposobnost kvalitetnog razumijevanja, tumačenja i primjene relevantnih pravila hrvatskog i poredbenog prava trgovačkih društava u praksi i to u dijelu koji je relevantan za pomorstvo.

Preduvjeti za upis

Sadržaj - Opći pojmovi i instituti prava trgovačkih društava: poduzeće, trgovačko društvo, podružnica, tvrtka, sjedište, predmet poslovanja, zastupanje, sudski registar, likvidacija, stečaj, prestanak.

- Društva kapitala i društva osoba (dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, javno trgovačko društvo, komanditno društvo): osnivanje, imovina, odgovornost za obveze, upravljanje, vođenje poslova, nadzor, prava i obveze članova društva i članova organa društva. Povezana društva. Statusne promjene društava. Preoblikovanje društva.


1. Z. Slakoper, V. Buljan: Trgovačka društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i domaćoj i inozemnoj sudskoj praksi, TEB, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura 1. Z. Slakoper: Društvo s ograničenom odgovornošću u sudskoj praksi i teoriji, 2. izd., Organizator, Zagreb, 2009.

2. J. Barbić: Pravo društava – Društva kapitala, Zagreb, 2010. 3. V. Gorenc, Z. Slakoper, V. Filipović, V. Brkanić: Komentar Zakona o

trgovačkim društvima, 3. izd., 2004. 4. Z. Slakoper: Uprava i nadzorni odbor ili upravni odbor – prednosti i nedostaci,

Pravo u gospodarstvu, br. 1, 2009. 5. Osobna odgovornost članova društva kapitala za obveze tih društva prema

njihovim vjerovnicima, Zbornik Pravnog Fakulteta Rijeka, br. 2, 1999.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta PRAVO TURIZMA

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4



Od studenta se očekuje da stekne temeljna znanja o organizaciji turističke djelatnosti, te da je sposoban analizirati i tumačiti načela, pravna pravila i profesionalne uzance u oblasti turističkih ugovora

Preduvjeti za upis

49


Sadržaj Pravo turizma; domaći i međunarodni pravni izvori; organizacija turističke djelatnosti; ugostiteljska djelatnost; nautički turizam. Ugovori u turizmu: Ugovor o hotelskim uslugama; Agencijski ugovor o hotelskim uslugama; Ugovor o uslugama prehrane i točenja pića; Ugovor o ugostiteljskoj ostavi; Ugovor o uslugama kampiranja; Ugovor o organiziranju putovanja; Posrednički ugovor o putovanju; Ugovor o altomanu; Ugovor o smještaju u turističkim apartmanima; Ugovor o vremenskom korištenju ugostiteljskog objekta (time – sharing); Ugovor o franšizingu.


1. V. Gorenc, V. Šmid: Poslovno pravo u turizmu i ugostiteljstvu, Zagreb, ŠK, 1999.

2. V. Gorenc, A. Mandarić, D. Poković, V. Šmid: Posebne uzance u ugostiteljstvu, RRiF, 1996.

3. V. Gorenc: Ugovori o hotelskim uslugama, UT-ugostiteljstvo-turizam, Zagreb, 1983.

4. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Narodne novine 138/06, 43/09 5. Zakon o pružanju usluga u turizmu, Narodne novine 68/07 6. Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine 35/05, 41/08, članci 737-743. i

881-920. 7. Posebne uzance u ugostiteljstvu, Narodne novine 16/95, 108/96

Dopunska literatura 1. S. Sušić: Turističko pravo, Štampa, 1985. 2. V. Gorenc: Zakon o obveznim odnosima s komentarom, RRiF, Zagreb, 2005. 3. V. Gorenc: Trgovačko pravo – ugovori, Zagreb, 1997. 4. V. Gorenc: Trgovačko pravo - ugovori, Školska knjiga Zagreb, 1993. 5. B. Vizner: Komentar Zakona o obveznim odnosima, knjiga I i II, Zagreb, 1978. 6. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Narodne

novine 152/08


predavanja, seminari, vježbe




hrvatski i engleski



Naziv predmeta PRAVO DIPLOMACIJE

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. VESNA KAZAZI Ć, redovita profesorica


Opća i posebna znanja o diplomatskom pravu.

50


Preduvjeti za upis

Sadržaj Uvod. Pojam diplomacije. Povijesni razvoj diplomatskih odnosa. Povijesna razdoblja hrvatske diplomacija. Diplomatsko pravo. Diplomatski odnosi. Diplomatske funkcije. Diplomatska predstavništva i diplomatski predstavnici. Diplomatska predstavništva i diplomatski predstavnici RH. Diplomatski privilegiji i imuniteti. Diplomatski azil. Diplomatski protokol. Multilateralna diplomacija. Sigurnost i zaštita. Specijalne misije. Diplomatska služba Europske unije.


1. S. Berković: Diplomatsko i konzularno pravo, Zagreb, 1997. 2. S. Berković: Diplomacija i diplomatska profesija, Dubrovnik, 2006. 3. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo, Rijeka, 2010. 4. S. Lapenda: Diplomacija - načela i funkcije, Split, 2007. 5. S . Nick: Diplomacija - metode i tehnika, Zagreb, 1997. 6. R. Vukadinović: Politika i diplomacija, Zagreb, 1994. 7. L. Dembinski: The Modern Law of Diplomacy, The Hague, 1988.

Dopunska literatura 1. H. Kissinger: Diplomacy, New York, 1994. 2. M. Nikolić: Diplomatski protokol, Zagreb, 1995. 3. S. Nick: Diplomatski leksikon, Zagreb, 1999. 4. C.W. Jenks: International Immunities, London, 1961.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE

Kod

Vrsta izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. JASENKO MARIN , izvanredni profesor


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom i sadržajem propisa iz područja prava unutarnje plovidbe, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih izvora prava hrvatskog i europskog prava unutarnje plovidbe.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Pojam i izvori prava unutarnje plovidbe (nacionalni, europski i međunarodni), važnost unutarnje plovidbe i njezinog pravnog uređenja, pristup tržištu unutarnjih plovnih putova

2. Upravno-pravno uređenje unutarnje plovidbe (sigurnost plovidbe, plovni putovi, peljarenje, luke unutarnjih voda, plovila u upravno-pravnom smislu, isprave i knjige plovila unutarnje plovidbe, zapovjednik plovila i člalnovi posade)

51


3. Imovinskopravno uređenje unutarnje plovidbe (plovila u imovinsko-pravnom smislu, sistematika ugovora o iskorištavanju plovila, ugovori o prijevozu stvari, putnika i prtljage, odgovornost brodara, plovidbene nezgode, ovrha i osiguranje na plovilu)


1. J. Marin: Promet unutarnjim plovnim putovima, u N. Radionov i dr.: Europsko prometno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011., str. 179-205.

2. J. Marin: Posebno stvarnopravno uređenje za brodove i plovila unutarnje plovidbe, u N. Gavella i dr., Stvarno pravo, sv.3. - posebna pravna uređenja, Narodne novine, Zagreb, 2011., str. 575-666.

3. J. Marin: Ugovorna odgovornost prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.56, br.4, 2006., str.969-1010.

4. Kumpan, J. Marin: Teretni list u kopnenom, pomorskom i zračnom prijevozu, Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, vol.38, br.163, 2009., str.57-83.

5. A. Vasilj, S. Zagrajski, B. Činčurak: Luke unutarnjih voda i pravni status zemljišta unutar lučkog područja - nedorečenost Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda,Pravni vjesnik Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, vol.24, br.2, 2008., str. 21-47.

Dopunska literatura 1. G. Vojković: Luke unutarnjih voda, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007. 2. J. Marin: Stvarnopravno uređenje za plovila unutarnje plovidbe, Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, vol.38, br.163, 2009, str.29-53.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta KOPNENO PROMETNO PRAVO

Kod

Vrsta izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof.dr.sc. NIKOLETA RADIONOV , redovita profesorica


Upoznati strukturu propisa iz područja cestovnog i željezničkog prometnog prava. Razumjeti organizaciju tržišta i problem tržišnog natjecanja u industriji kopnenog prometa. Razumjeti problematiku ugovora o prijevozu u kopnenom prometu. Upoznati i analizirati institute odgovornosti prijevoznika u ovim granama, te problemski sagledati otvorena pitanja hrvatske regulative privatnog prava u ovom području. Povezati i sagledati problemska pitanja sa primjenom u praksi i uočiti ekonomski značaj i posljedice postojeće regulative na hrvatsku industriju kopnenog prijevoza na Jedinstvenom tržištu EU. Razumjeti institute i primijeniti pravila

52


osiguranja robe, vozila i odgovornosti prijevoznika u simuliranim slučajevima iz prakse.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Prometna politika EU i značaj za kopneni promet. Pravni izvori prava cestovnog prijevoza; struktura i hijerarhija propisa. Organizacija tržišta cestovnog prometa. Tržišno natjecanje u cestovnom prometu. Uvjeti za pristup tržištu i djelatnosti cestovnog prometa. Ugovori o prijevozu stvari i putnika u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu. Prava putnika. Pravni izvori željezničkog prava; struktura propisa. Liberalizacija tržišta željezničkog prometa u RH i EU, razdvajanje djelatnosti upravljanja infrastrukturom i prijevozništva. Uvjeti za pristup djelatnosti željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukturom. Regulacija tržišta. Ugovori o prijevozu stvari i putnika u domaćem i međunarodnom željezničkom prometu. Prava putnika. Osiguranje robe, vozila i odgovornosti u kopnenom i zračnom prometu. Razlika dobrovoljnih i obveznih osiguranja.


1. Radionov, N. i dr.: Europsko prometno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu, 2011. (odabrana poglavlja)

2. Radionov, N.: Odgovornost cestovnog prijevoznika za robu i poslovi osiguranja, Osiguranje, 12(2009), 1; str. 34-44.

3. Radionov Radenković, N.: «Zaštita prava putnika u cestovnom prijevozu i uloga osiguranja», Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 58 (2008), 1-2; str. 391-414.

Dopunska literatura 1. N. Radionov Radenković: Ugovor o prijevozu prema ZOO 2005: pozadina izmjena, u Liber amicorum Nikola Gavella: Građansko pravo u razvoju, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007., str.659-683.

2. N. Radionov Radenković: Gubitak prava na ograničenje odgovornosti prije-voznika u cestovnom prijevozu robe s osvrtom na sudsku praksu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2, 2005., str.419-447.

3. N. Radionov Radenković: Restrukturiranje tržišta željezničkih usluga u Europs-koj uniji i nova Konvencija o željezničkom prijevozu (COTIF 1999), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.3-4, 2003., str.845-873.

4. N. Radionov: Osnova i vrsta odgovornosti prijevoznika za štetu u cestovnom prijevozu stvari, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1-2, 1998., str.199-220.

5. N. Radionov: Ograničenje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu stvari, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.3, 1998., str. 327-355.




usmeni


hrvatski i engleski



Naziv predmeta ZRAČNO PROMETNO PRAVO

Kod

Vrsta izborni

53



Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof.dr.sc. NIKOLETA RADIONOV , redovita profesorica


Upoznati strukturu propisa iz područja cestovnog, željezničkog i zračnog prava. Razumjeti organizaciju tržišta i problem tržišnog natjecanja u industriji kopnenog i zračnog prometa. Razumjeti problematiku ugovora o prijevozu u kopnenom i zračnom prometu. Upoznati i analizirati institute odgovornosti prijevoznika u ovim granama, te problemski sagledati otvorena pitanja hrvatske regulative privatnog prava u ovom području. Povezati i sagledati problemska pitanja sa primjenom u praksi i uočiti ekonomski značaj i posljedice postojeće regulative na hrvatsku industriju kopnenog i zračnog prijevoza na jedinstvenom tržištu EU. Razumjeti institute i primijeniti pravila osiguranja robe, vozila i odgovornosti prijevoznika u simuliranim slučajevima iz prakse.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Prometna politika EU i značaj za kopneni i zračni promet. Pravni izvori prava cestovnog prijevoza; struktura i hijerarhija propisa. Organizacija tržišta cestovnog prometa. Tržišno natjecanje u cestovnom prometu. Uvjeti za pristup tržištu i djelatnosti cestovnog prometa. Ugovori o prijevozu stvari i putnika u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu. Prava putnika. Pravni izvori željezničkog prava; struktura propisa. Liberalizacija tržišta željezničkog prometa u RH i EU, razdvajanje djelatnosti upravljanja infrastrukturom i prijevozništva. Uvjeti za pristup djelatnosti željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukturom. Regulacija tržišta. Ugovori o prijevozu stvari i putnika u domaćem i međunarodnom željezničkom prometu. Prava putnika. Pravni izvori zračnog prava, struktura propisa, zrakoplovne vlasti. Bilateralni i multilateralni ugovori. Međunarodne organizacije u zrakoplovstvu. Organizacija tržišta zračnog prometa u EU i RH. ECAA. Tržišno natjecanje u zračnom prometu. Single Sky Agreements. Licenciranje djelatnosti. Ugovori o prijevozu putnika, prtljage i stvari u zračnom prometu. Odgovornost prijevoznika. Prava putnika. Osiguranje robe, vozila i odgovornosti u kopnenom i zračnom prometu. Razlika dobrovoljnih i obveznih osiguranja.


1. N. Radionov i dr.: Europsko prometno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu, 2011. (odabrana poglavlja)

2. N. Radionov: Odgovornost cestovnog prijevoznika za robu i poslovi osiguranja, Osiguranje, vol.12, br.1, 2009., str.34-44.

3. N. Radionov Radenković: Zaštita prava putnika u cestovnom prijevozu i uloga osiguranja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.58, br.1-2, 2008, str.391-414.

Dopunska literatura 1. N. Radionov Radenković: Ugovor o prijevozu prema ZOO 2005: pozadina izmjena, u Liber amicorum Nikola Gavella: Građansko pravo u razvoju, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007., str.659-683.

2. N. Radionov Radenković: Gubitak prava na ograničenje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu robe s osvrtom na sudsku praksu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2, 2005., str.419-447.

3. N. Radionov Radenković: Restrukturiranje tržišta željezničkih usluga u Europskoj uniji i nova Konvencija o željezničkom prijevozu (COTIF 1999), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.3-4, 2003, str.845-873.

4. N. Radionov, T. Novačić: Aktualnosti u sustavu odgovornosti zračnog prijevoz-nika - stari interesi i nova rješenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 67-68, 2002., str.413-430.

5. N. Radionov: Osnova i vrsta odgovornosti prijevoznika za štetu u cestovnom prijevozu stvari, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1-2, 1998., str.199-220.

6. N. Radionov: Ograničenje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu stvari, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3, 1998., str.327-355.

54





usmeni


hrvatski i engleski



Naziv predmeta MIRNO RJEŠAVANJE ME ĐUNARODNIH SPOROVA S POSEBNIM OSVRTOM NA KONVENCIJU UN-A O PRAVU MORA. 1982.

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4



Opća i posebna znanja o rješavanju sporova u međunarodnom pravu s posebnim osvrtom na sustav rješavanja sporova u Konvenciji UN-a o pravu mora, 1982.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Općenito o međunarodnim sporovima. Uloga i domašaj međunarodnog prava u mirnom rješavanju sporova. Pravni i politički sporovi. Obveze država po općem međunarodnom pravu. Pregled sredstava i načina za mirno rješavanje sporova. Arbitraža. Međunarodni sud u Den Haagu i ostali stalni sudski organi. Statut i poslovnik suda. Analiza nekih sudskih i arbitražnih presuda. Sporovi iz područja međunarodnog prava mora podnesenih Međunarodnom sudu. Sustav rješavanja sporova u Konvenciji UN-a o pravu mora (1982.). Međunarodni tribunal za pravo mora. Statut i poslovnik tribunala. Rješavanje sporova u krilu međunarodnih organizacija. Mirno rješavanje sporova u krilu Ujedinjenih naroda. Rješavanje sporova u suvremenim europskim dokumentima. Međunarodno pravosuđe u perspektivi. Prevladavanje sukoba u suvremenome svijetu.

55



1. V. Đ. Degan: Međunarodno pravo, Zagreb, 2011. 2. J. Andrassy, B. Bakotić, M. Seršić, B. Vukas: Međunarodno pravo 3,

Zagreb, 2006. 3. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Rješavanje sporova u međunarodnom pravu

mora - dokumenti, mišljenja znanstvenika, sudska praksa, komentari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007, 393 str.

4. V. Barić Punda: Interpretation and Evaluation of the Opinions of the Arbit-ration (Badinter) Commission in the International Legal Doctrine of Croatia and SR Yugoslavia, u Transformation des Rechts in Ost und West, Festschrift für Prof. Dr. Herwig Roggemann zum 70.Geburtstag, Berlin, 2005, pp.313-325.

5. V. Barić Punda: Mirno rješavanje sporova u suvremenim europskim dokumentima, Adrias, Zbornik radova Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Split-Zagreb, br.12, 2005, str.53-64.

6. M. N. Shaw: International Law, 5th edit., Cambridge, 2003.

Dopunska literatura 1. V. Barić Punda: Arbitraža kot sredstvo mirnega reševanja sporov v Konvenciji ZN o pomorskem međnarodnem pravu, Pravnik, Ljubljana, vol.50, br.6-8, 1995., str.385-396.

2. V. Barić Punda: O mirenju u međunarodnom pravu, Zbornik PF u Splitu, 1991. 3. V. Đ. Degan: O sukobima u suvremenom svijetu i načinima njihova prevla-

davanja, Naše teme, br. 5, 1989., str. 959-973. 4. V. Đ. Degan: Domašaj i autoritet presedana u praksi Međunarodnog suda,

ZPFZ, 1972. 5. V. Đ. Degan: Razgraničenja morskih prostora u međunarodnoj sudskoj i

arbitražnoj praksi, Uporedno pomorsko pravo, Zagreb, br.141-144, 1994. 6. V. Đ. Degan: Mirno rješavanje sporova u krilu regionalnih sporazuma, JRMP

br.2, 1969., str.215-232. 7. J. H. W. Verzijl: International Law in Historical Perspective, vol.V, Leyden,

1976.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta SLUŽBE OD OPĆEG GOSPODARSKOG INTERESA U POMORSKOM PRAVU

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. DAMIR AVIANI , redoviti profesor Dr. sc. MIRKO KLARI Ć, docent

56



Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja službi od općeg gospodarskog interesa posebno značajno u pomorskom pravu, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europskog prava u ovoj materiji.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Službe od općeg gospodarskog interesa – terminološka određenja, europski model službi od općeg gospodarskog interesa, podjela odgovornosti EU i država članica u osiguranju funkcioniranja službi od općeg gospodarskog intersa, libera-lizacija gospodarskih javnih službi, dostupnost i pristupačnost službi od općeg interesa, prava potrošača i korisnika službi od općeg gospodarskog intersa, službe od općeg gospodarskog interesa u hrvatskom pravu.

2. Javne službe u pomorskom pravu – usluge ekonomski nerentabilnog pomorskog prijevoza, luke od osobitog gospodarskog interesa za RH, lučke djelatnosti od općeg gospodarskog interesa, ostale usluge od općeg interesa u lukama.


1. D. Aviani, D. Đerđa: Europska regulacija gospodarskih službi od općeg interesa, Zbornik radova Šestog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 20.-22. lipnja 2008. godine, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2008., str.141-149.

2. M. Klarić, M. Nikolić: Ustrojstvo javnih službi u europskom pravnom poretku, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.1, 2011., str.89.-102.

3. R. Pirnat: Liberalizacija gospodarskih javnih služb, Zbornik posvetovanja X. dnevi javnega prava, Inštitut za javno upravo pri PF, Ljubljana, 2004., str.115-131.

4. S. Pličanić: Vloga države v gospodarskih družbah, ki opravljajo gospodarske javne službe, Zbornik posvetovanja VI. dnevi javnega prava, Inštitut za javno upravo pri PF, Ljubljana, 2000., str.121-136.

5. A New Space for Public Administration and Services of General interest in a Enlarget Union, European Institute for Public Administration, Luxembourg, 8. June 2005.

6. Guide to the application of the European Union rules on state aid, public procurement and the internal market to services of general economic interest, Commission staff working document, Brussels, 7.12.2010, SEC(2010) 1545 final

7. White paper on srvices of general interest, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European economic and social committee and the Committee of the regions, Brussels, 12.5.2004, COM(2004) 374 final

8. Green paper on services of general interst, Commission of the European Communities, Brussels, 21.5.2003, COM(2003) 270 final

9. Services of general interest in Europe, Comunicationon from the Commission (2001/C 17/4), Official Journal of the European Communities, C 17/4, 19.1. 2001.

10. Zakon o uslugama (NN 80/11.) 11. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04, 141/06,

38/09.)

Dopunska literatura 1. J. Schwarze: European Administrative Law, London, Sweet and Maxwell, 1992. ili 2006.

2. A. J. B-Dutheil de la Rochère, J.: Droit Administratif Européen, Brylant, 2007. 3. P. Craig: EU Administrative Law, Oxford University Press, 2006. 4. M. Fromont: Droit administratif des États européens, Presses Universitaires de

France, 2006. 5. P. Bačić: Novi instrumenti zaštite temeljnih prava u Europskoj uniji, Zbornik

radova: Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str.353-364.

6. P. Van Dijk, G.J.H. van Hoof i dr.: Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim pravima, Müller, Sarajevo, 2001.



Način provjere znanja kontrolni testovi, ispiti (pisani i usmeni)

57


i polaganja ispita


hrvatski i engleski



Naziv predmeta JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POMORSTVU

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. DAMIR AVIANI , redoviti profesor Dr. sc. MIRKO KLARI Ć, docent


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja javno-privatnog partnerstva posebno značajno u pomorstvu, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europskog prava u ovoj materiji.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Javno-privatno partnerstvo (JPP) – terminološka određenja, razvoj JPP-a u uvjetima efetivnog tržišnog natjecanja, ugovorno JPP, institucionalizirano JPP, obilježja JPP-a, primjena komunitarnog prava o javnim ugovorima i konce-sijama na JPP, postupci odabira privatnog partnera,postupci nakon odabira privatnog partnera, pravna zaštita učesnika postupka dodjele ugovora o JPP-u.

2. Hrvatsko pravo u području JPP-a, primjena JPP-a u pomorstvu: izgradnja lučke infrastrukture, upravljanje lukama, obavljanje lučkih djelatnosti, JPP i brodogradnja.


1. D. Aviani, D. Đerđa: Aktualna pitanja uređenja upravnih ugovora u hrvatskom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.3, 2011., str.475.-486.

2. J. L. Dewost: Le droit des contrats et l’approche communautaire, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.2, 2011., str.247-256.

3. J. Massot: Procédés contractuels entre partenaires public et privés dans le domaine de l’eau, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.2, 2011., str.257-265.

4. D. Truchet: La concurrence et l’accés á la commande publique, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.2, 2011., str.277-287.

5. M. Gjidara: Les procédés contractuels entre partenaires public: le contrats entre l’état et les collectives territoriales, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.2, 2011., str.289-320.

6. D. Medvedović: Upravna zaštita sudionika u postupku javne nabave u hrvatskom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,vol.48, br.2, 2011., str.381-406.

7. Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN br.29 /08. i 55/11.) 8. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br. 158/03., 100/04, 141/06 i

38/09.)

58


Dopunska literatura 1. J. Schwarze: European Administrative Law, London, Sweet and Maxwell, 1992. ili 2006.

2. Auby, J.B.Dutheil de la Rochère, J.: Droit Administratif Européen, Brylant, 2007.

3. P. Craig: EU Administrative Law, Oxford University Press, 2006. 4. M. Fromont: Droit administratif des États européens, Presses Universitaires de

France, 2006. 5. B. Vukmir, V. Skendrović: Koncesije i ugovaranje BOT projekata, HSGI,

Zagreb, 1999. 6. P. Bačić: Novi instrumenti zaštite temeljnih prava u Europskoj uniji, Zbornik


7. P. van Dijk, G.J.H. van Hoof i dr.: Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim pravima, Müller, Sarajevo, 2001.

8. Directive 2004/18/EC of the European Parliament and of the Council of 31 March 2004 on the coordination of procedures for the award of public works contracts, public supply contracts and public service contracts, Official Journal of the European Communities, L134, 30.4.2004, amended by Directive 2006/97/EC (OJ L 363, 20.12.20069)

9. Directive 2007/66/EC of the European Parliament and of the Council of 11 December 2007 amendind Council Directives 89/665/EEC and 92/12/EEC with regard to improving the effectiveness of review procedures concerning the award of public contracts, Official Journal of the European Communities, L 335, 20.12.2007

10. R. Bohinc, A. Mužina, B. Tičar: Zakon o javno-zasebnem partnerstvu UZJZP) s pojasnili, NEBRA, Ljubljana, 2007.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta JAVNA (OPĆA) DOBRA I KONCESIJE U POMORSTVU

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. DAMIR AVIANI , redoviti profesor Prof. dr. sc. DARIO ĐERĐA, izvanredni profesor Doc. dr. sc. BOSILJKA BRITVI Ć VETMA , docentica

Kompetencije koje se Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja javno-privatnog partnerstva posebno značajno u pomorstvu, stjecanje sposobnosti boljeg

59


stječu razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog, međunarodnog i europs-kog prava u ovoj materiji.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Pravna stečevina EU u području koncesija - terminološka određenja, izvori pravne stečevine o koncesijama, pravna priroda koncesije, vrste koncesija, koncesija za javne radove, koncesija za javne usluge, načela koncesija, obilježja koncesija, postupci dodjele koncesije, pravna zaštita učesnika postupka dodjele koncesije.

2. Koncesije u hrvatskom pravu – usklađivanje hrvatskog prava i prava EU u području koncesija, terminološka određenja, izvori prava o koncesijama, vrste koncesija, koncesija za javne radove, koncesija za javne usluge, koncesija za gospodarsko korištenje općeg i javnog dobra, načela koncesija, obilježja koncesija, postupci dodjele koncesije, pravna zaštita učesnika postupka dodjele koncesije, koncesije u pomorstvu.

3. Javna i opća dobra u pomorstvu - opća dobra i javna dobra u općoj uporabi, terminološka određenja, pravno uređenje pomorskog dobra u Hrvatskoj, opće i zasebno (gospodarsko) korištenje pomorskog dobra.


1. I. Borković: Pomorsko javno dobro u teoriji i zakonodavstvu, Pravni fakultet u Splitu, Split, 1979.

2. B. Kundih: Hrvatsko pomorsko dobro u teoriji i praksi, Hrvatsko hidrografski institute, Rijeka, 2005.

3. D. Bolanča: Koncesije na pomorskom dobru, Zbornik Nekretnine – novine u propisima, posebni pravni režimi, problemi iz prakse, Zagreb, 2006., str.113-140.

4. D. Bolanča: Koncesije na pomorskom dobru – novine u hrvatskom zakono-davstvu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.71-95.

5. S. Petrić: Odgovornost za nepoštivanje koncesijskog ugovora koji se odnosi na korištenje javnih dobara, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.97-121.

6. M.A. Latournerie: Problématique du droit des proprieties publiques en France, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.11-25.

7. B. Babac: Vrednovanje javnih dobara – O protutočjima i proturječjima hrvatskog pojma ‘dobara od interesa za Republiku Hrvatsku, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.27-70.

8. D. Aviani: Zasebno korištenje opće-uporabljivih dobara: dometi i ograničenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.123-150.

9. M. Jelušić: Javno vlasništvo u pravnom sustavu Republike Hrvatske, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.151-156.

10. J. Vladušić: Određivanje granica pomorskog dobra u hrvatskom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.219-246.

11. M. Šikić, F. Staničić: Pravna narav ugovora o koncesiji, Zbornik radova Pravnog fakultetea u Splitu, vol.48, br.2, 2011., str.419-441.

12. B. Babac: O hrvatskom ‘kopernikanskom obratu’ u uređivanju koncesija glasom Zakona od god. 2008., Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,vol.48, br.2, 2011., str.337-380.

13. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN, br. 158/03., 100/04, 141/06 i 38/09.)

14. Zakon o koncesijama (NN, br. 125/08.)

Dopunska literatura 1. B. Babac: Upravno pravo, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2004., poglavlje 6., Javna imovina u pravu hrvatskomu, str.637-767.

2. B. Vukmir, V. Skendrović: Koncesije i ugovaranje BOT projekata, HSGI, Zagreb, 1999.

3. J. Schwarze: European Administrative Law, London, Sweet and Maxwell, 1992. ili 2006.

4. Auby, J. B Dutheil de la Rochère, J.: Droit Administratif Européen, Brylant, 2007.

5. P. Craig: EU Administrative Law, Oxford University Press, 2006. 6. M. Fromont: Droit administratif des États européens, Presses Universitaires de

60


France, 2006. 7. P. Bačić: Novi instrumenti zaštite temeljnih prava u Europskoj uniji, Zbornik


8. P. van Dijk, G.J.H. van Hoof i dr.: Teorija i praksa Evropske konvencije o ljudskim pravima, Müller, Sarajevo, 2001.

9. D. Đerđa: Problematika vlasništva objekata i uređaja komunalne infrastructure u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.167-187.

10. B. Ljubanović: Vrednovanje javnih dobara – koncesije na ‘kulturnim dobrima’ kao ‘dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku’ s posebnim naglaskom na posebnostima tih koncesija, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.189-199.

11. B. Vetma Britvić: Pravo izvlaštenja nekretnina u Hrvatskoj: opći režim i posebni postupci, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str. 201-246.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta OBVEZNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. RANKA PETRINOVI Ć, izvanredna profesorica Prof. dr. sc. DRAGO PAVIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) Dr. sc. ŽELJKA PRIMORAC , asistentica


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja obveznih osiguranja u Republici Hrvatskoj, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba europske pravne stečevine i usklađivanja hrvatskog pravnog poretka sa važećim međunarodnim konvencijama, preporukama i rezolucijama kojima se na međunarodnoj razini uređuje problematika obvezatnosti osiguranja. Praćenjem predavanja i aktivnim sudjelovanjem u nastavi, te izradom seminarskih radova i uspješnim polaganjem ispita stječu se teorijska i praktična znanja o sustavu obveznih osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja. Osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama. Osiguranje

61


vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama i putnicima. Osiguranje vlasnika brodice odnosno jahte od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama. Osiguranje od odgovornosti vlasnika broda za onečišćenje mora izlijeva-njem ulja koje se prevozi kao teret. Osiguranje od odgovornosti vlasnika broda za onečišćenje u vezi s prijevozom opasnih i štetnih tvari morem. Osiguranje od odgo-vornosti poduzetnika nuklearnog broda za nuklearnu štetu. Osiguranje od odgovor-nosti vlasnika broda za štetu zbog onečišćenja mora izlijevanjem pogonskog goriva s broda. Osiguranje od odgovornosti vlasnika broda za pokriće troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine. Osiguranje od odgovornosti pomorskog prije-voznika za štetu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika. Osiguranje od odgovornosti javnih bilježnika. Osiguranje od odgovornosti odvjetnika.


1. M. Ćurković: Obvezna osiguranja u prometu, Inženjerski biro, Zagreb, 2007. 2. M. Ćurković, A. Lui: Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, Inženjerski

biro, Zagreb, 2006. 3. Ž. Primorac: Pomorska obvezna osiguranja, doktorska disertacija, Pravni

fakultet u Splitu, Split, 2011. 4. D. Pavić: Ugovorno pravo osiguranja, Tectus, Zagreb, 2009. 5. Pomorski zakonik (NN, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11) 6. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN, br. 151/05, 36/09, 75/09) 7. Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 63/08) 8. Zakon o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09) 9. Zakon o odvjetništvu (NN, br. 9/94, 117/08, 75/09, 18/11)

Dopunska literatura 1. I. Crnić, I.: Odštetno pravo, Zgombić&Partneri, Zagreb, 2008. 2. D. Ćorić: Onečišćenje mora s brodova – Međunarodna i nacionalna pravna

regulativa, Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka, 2009. 3. M. Ćurković: Osiguranje od odgovornosti pri obavljanju profesionalne djelat-

nosti, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 1995.

4. J. S. Hazelwood: P&I Clubs Law and Practice, LLP Professional Publishing, London-Hong Kong, 2000.

5. D. Pavić: Pravo pomorskog osiguranja, Narodne novine, Zagreb, 1997. 6. D. Pavić: Pravni položaj oštećenika u pravnom odnosu iz osiguranja od

odgovornosti, Svijet osiguranja, Zagreb, br.3, 2000. 7. D. Pavić: Pomorske havarije i osiguranje, Pomorski fakultet u Splitu, Split,

2003.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta MULTIMODALNI PRIJEVOZ STVARI

Kod

Vrsta Izborni


62


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC , professor emeritus


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa strukturom propisa iz područja multimodalnog prijevoza stvari, stjecanje sposobnosti boljeg razumijevanja i tumačenja relevantnih odredaba hrvatskog i međunarodnog prava u ovoj materiji.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Pojam ugovora o multimodalnom prijevozu stvari 2. Teretnice za multimodalni prijevoz stvari (Jedinstvena pravila za isprave

mješovitog prijevoza Međunarodne trgovačke komore, 1977., Pravila za ispravu multimodalnog prijevoza Konferencije Un za trgovinu i razvoj/ Međunarodne trgovačke komore, 1992.)

3. Poduzetnik multimodalnog prijevoza stvari 4. Konvencija UN o međunarodnom multimodalnom prijevozu stvari (Ženeva,

1980.)


1. I. Grabovac: Odgovornost poduzetnika multimodalnog prijevoza stvari, Knji-ževni krug – Pravni fakultet, Split, 1986.

2. I. Grabovac: Suvremeno hrvatsko pomorsko pravo i Pomorski zakonik, Knji-ževni krug, Split, 2005.

3. D. Pavić: Pomorsko pravo (knjiga druga), Visoka pomorska škola, Split, 2002.

Dopunska literatura 1. V. Polić Čurčić: Pojam kombiniranog i multimodalnog prijevoza, Privreda i pravo, Zagreb, br. 1-2, 1992., str.43–53.

2. D. Bolanča: The Multimodal Transport of Goods, Zbornik radova Pravnog fa-kulteta u Splitu, br.1, 1993., pp. 227-240.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta NUKLEARNO PRAVO U POMORSTVU

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. DRAGAN BOLAN ČA, redoviti profesor (u trajnom zvanju) Doc. dr. sc. PETRA AMIŽI Ć JELOVČIĆ, docentica

Kompetencije koje se Student stječe teorijska i praktična znanja o pomorskom prijevozu nuklearnih tvari, kao i o pitanju odgovornosti za nuklearnu štetu. Posebna pozornost posvećena je

63


stječu analizi brojnih hrvatskih, međunarodnih i europskih propisa nuklearnog prava u pomorstvu.

Preduvjeti za upis

Sadržaj - Pomorski prijevoz nuklearnih tvari – pojam i vrste nuklearnih tvari, primjena nuklearnih tvari, specifičnosti pomorskog prijevoza nuklearnih tvari

- Odgovornost prijevoznika za nuklearnu štetu – pojam i vrste nuklearnih šteta, osnovna načela odgovornosti u nuklearnom pravu, nuklearna sigurnost, zbrinjavanje radioaktivnog otpada, osiguranje od nuklearne odgovornosti


1. P. Amižić Jelovčić: Pomorski prijevoz nuklearnih tvari s posebnim osvrtom na odgovornost za nuklearnu štetu, Split, 2010. 2. I. Grabovac: Odgovornost za nuklearne štete u hrvatskom pravu, Pravo i porezi, br.9, 2005. 3. A. Luttenberger: Izvanugovorna odgovornost za nuklearne štete u pomorskom prijevozu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 1993.

Dopunska literatura 1. P. Amižić Jelovčić: Najvažniji izvori nuklearnog prava Republike Hrvatske, Pravo u gospodarstvu, br.4., 2008.

2. P. Amižić Jelovčić: Odgovornost prijevoznika za nuklearnu štetu s posebnim osvrtom na Konvenciju o dopunskoj naknadi za nuklearnu štetu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.2, 2008.

3. A. F.M. De Bievre: Liability and Compensation for Damage in Connection with the Carriage of Hazardous and Noxous Substances by Sea, Journal of Maritime Law and Commerce, vol.17, no.1, 1986., str.61-88.

4. V. Filipović: Vanugovorna odgovornost za štete prouzrokovane pomorskim prijevozom nuklearnog materijala, Split, 1973.

5. V. Filipović.: Odgovornost za nuklearne štete, Zagreb, 1980. 6. I. Grabovac, P. Amižić: Pomorski prijevoz nuklearnih tvari s posebnim osvrtom

na Konvenciju o građanskoj odgovornosti za pomorski prijevoz nuklearnih tvari iz 1971. godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1, Zagreb, 2008.

7. E. S. Lyman: The Sea Shipment of Radioactive materials: safety and Environment Concerns, Nuclear Control Institute Transport Paper, 1999.






hrvatski i engleski



Naziv predmeta LJUDSKA PRAVA U MARITIMNOM KONTEKSTU – NORMATIVNI OKVIR I SUDSKA PRAKSA

Kod

Vrsta Izborni


Godina semestar

64


ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. ARSEN BAČIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju) Doc. dr. sc. PETAR BAČIĆ, docent


Svrha je kolegija da se studenti upoznaju s problematikom zaštite ljudskih prava u kontekstu pomorskog prava i prava mora, s naglaskom na odgovarajući normativni okvir i posebno na sve obimniju relevantnu praksu međunarodnih sudskih tijela.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Ljudska prava i vladavina prava - uvodno o pojmu ljudskih prava, evolucija zaštite ljudskih prava, zaštita ljudskih prava na univerzalnoj razini, zaštita ljudskih prava na regionalnoj razini, o pojmu vladavine prava, vladavina prava na nacionalnom i međunarodnom planu.

2. Ljudska prava u kontekstu - institucije međunarodne vladavine prava, relevantna praksa Međunarodnog suda za pravo mora, Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda pravde.


1. P. Bačić: Zaštita prava čovjeka u europskim organizacijama, Pravni fakultet, Split, 2007.

2. B. H. Oxman: Human Rights and the Convention on the Law of the Sea, u Charney J. I., O'Connell M.E., Anton D.K. (ed.), 'Politics, Values and Functions: International Law in the 21st Century: Essays in Honor of Professor Louis Henkin', Kluwer Law International, The Hague, 1997. (objavljeno i u Columbia Journal of Transnational Law, Vol. 36, 1998)

3. B. Vukas: Droit de la mer et droits de l'homme, u Vukas B. (ed.), The Law of the Sea: Selected Writings, Martinus Nijhoff, Leiden/Boston, 2004.

Dopunska literatura 1. P. Bačić: Konstitucionalizam i sudski aktivizam, Pravni fakultet, Split, 2006. 2. T.Treves: Human Rights and the Law of the Sea, Columbia Journal of

Transnational Law, Vol. 36, 1998. 3. S. Cacciaguidi-Fahy: The Law of the Sea and Human Rights, Panoptica, Vol. 9,

No. 1, 2007. 4. P. Tavernier: La Cour Européene des droits de l’homme et la mer, La mer et

son droit, Editions Pedone, 2003.






hrvatski i engleski



NAZIV PREDMETA INFORMACIJSKI SUSTAVI U POMORSTVU

Kod

Vrsta OBVEZAN


65


Godina Semestar

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5

Nastavnik Prof. dr. sc. SLAVKO ŠIMUNDI Ć, redoviti profesor (u trajnom zvanju)


Poznavanje informacijskih sustava i podsustava, te upravljanje informacijskim sustavima. Znanja neophodna za razumijevanja načina rada pomorskih informacijskih sustava u radu na obalnim infrastrukturama i prometnim sredstvima u pomorstvu.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Svrha je kolegija da se studenti upoznaju sa upravljanjem informacijskim sustavima u pomorstvu, izgradnji informacijskih sustava, korištenjem računala u upravljanju informacijskim sustavima, zaštiti podataka u informacijskim sustavima, značajnosti informacijskih sustava u sigurnosti plovidbe na moru, organizaciji informacijskih sustava, te rješavanju drugih zadataka uz pomoć informacijskih sustava kao što su: upraljanje brodovima, upravljanje sustavima pomorskog transporta, upravljanje brodskom organizacijom i sl. Informacijski sustavi obalnih infrastruktura u pomorstvu. Računala, programi i mreže. Sustavi upravljanja. Informacijski sustavi prometnih sredstava u pomorstvu. Pojam navigacijskog integriranog sustava – NIS. Podjela i računalna podrška NIS-a. Jednostavni i složeni NIS. Propisi registra brodova. Integrirani protusudarni navigacijski sustav, mosni sustav i most podataka. Elektronički navigacijski uređaji i njihova funkcija u radu NIS-a. Konstrukcijske izvedbe NIS-a. Modularni pristup u projektiranju NIS-a. Sigurnost plovidbe. Optimizacija procesa plovidbe. Pouzdanost i učinkovitost NIS-a. Specifični zahtjevi, očekivani razvoj i sustav E-navigacije.

Preporučena literatura 1. Šimundić, S., Pravna informatika, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, Split, 2007.

2. Šimundić, S., Upravna informatika, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, Split, 2010.

3. Šimundić, S., Funkcijska informatika, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, Split, 2000.

4. Šimundić, S., Franjić, S., Pravna regulativa u elektrotehnici i računalstvu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Elektrotehnički fakultet Osijek, Osijek, 2012. (u tisku)

5. Kasum, J., Radioslužba za pomorstvo, HHI, Split, 2008. 6. Kasum, J., Elektronička navigacija, HHI, Split, 2012. (u tisku) 7. Bowditch, N., American Practical Navigator, DMAHC, USA, 2004.

Dopunska literatura 1. Benković, F., at all., Terestrička i elektronska navigacija, HIRM, Split, 1986.

Oblici provođenja nastave predavanja, seminari, vježbe, radionice


pisani ispit, usmeni ispit, kontinuirana provjera znanja


hrvatski i engleski

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Ankete

c) Opis općih predmeta

66


Naziv predmeta ISTRAŽIVA ČKA METODOLOGIJA

Kod

Vrsta Opći


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. ANČI LEBURI Ć, redovita profesorica


- Usvajanje složenijih formi/sadržaja/kategorija u području istraživačke metodologije, osposobljavanjem za kreativnu primjenu različitih istraživačkih metoda/metodologijskih pristupa/strategija.

- Sposobnosti primjerenoga sudjelovanja u metodološkim raspravama, s ciljem osposobljavanja za adekvatno i kreativno tretiranje mogućnosti i granica istraživanja društva i društvenih (posebno pravnih) fenomena.

- Vještine (analitičke i sl.) samostalnoga konstruiranja raznih tipova istraživačkih nacrta (kauzalnih, komparativnih i dr.) u okvirima interdisciplinarnih, integrativnih i interaktivnih istraživačkih pristupa (kvalitativnih i kvantitativnih).

- Internaliziranje potrebe za neprestanim metodološkim usavršavanjem i svestranim razvitkom vlastitih metodoloških i istraživačkih percepcija, vještina i znanja.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Metodološki odnos teorije i istraživanja (interakcijski elementi teorijskog i empirijskog; istraživačke tradicije - povijesni pregled, uz prikaz aktualnog stanja, tendencije i perspektive)

2. Metodološke interakcije: teorijsko-istraživačko, teorijsko-empirijsko, teorijsko-metodološko (specifičnosti, različiti pristupi, polemike, primjenjivost u pravnoj praksi)

3. Metodološki pristupi u društvenim istraživanjima (problemi u definiranju teorijskih koncepata, konzistencija metodoloških postupaka...)

4. Različiti istraživački nacrti (tipologije: komparativni, longitudinalni, struktu-ralni, temporalni; suvremenije podjele; mogućnosti primjene u dr. radovima)

5. Suvremene istraživačke strategije i njihove relacije s pravnom strukom (etnografija, etnometodologija, case study, primjeri recentne stručne literature)

6. Etika i društvena uloga istraživača (problemi vrijednosnih, ideoloških, političkih i dr. vrsta sudova u znanosti; moderni istraživač kao evaluator, biograf, interpretator...)


1. A. Leburić: Metodološki aspekti sociološkog empirijskog istraživanja društvenih fenomena, u Teorijski izazovi i dileme: prilog sociologiji hrvatskog društva, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Zadar, 1996., str.129-166.

2. A. Leburić: Case study istraživanje - kompleksan metodološki pristup u sociologiji, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str.353 (odabrana poglavlja: 3, 5, 7, 9)

3. A. Leburić i dr.: Socijalne potrebe splitskih obitelji: sociološko istraživanje, Redak, biblioteka Istraživačke studije, knj.br.8, Split, 2009., str. 258 (odabrana poglavlja: 1, 3, 5)

67


Dopunska literatura 1. A. Leburić i dr.: Splitska povijesna jezgra: zapušteno srce grada (sociološka studija) = Split historic core: neglected heart of the city (sociological study), Gradsko poglavarstvo, Služba za staru gradsku jezgru, Split, 2002., str. 232

2. A. Leburić, I. Kamber: Perspektive fokus grupa kao sociološke istraživačke metode, u Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet Zadar, Zadar, vol.39, br. 16, 2000., str.193-211.

3. A. Leburić, N. Kljaković-Šantić: Etnometodološko konceptualiziranje sociološkog istraživanja, Acta Iadertina – časopis Odjela za filozofiju, Odjela za pedagogiju i Odjela za sociologiju, Sveučilište u Zadru, Zadar, vol.1, br.1, 2004., str. 65-85.

4. A. Leburić, M. Lončar: Mix Methodology and Its Integrating Role in the Development of the Social Sciences, Collection The Practical Science of Society, College of Education and Human Development, University of North Dakota, Grand Forks, 2008., pg. 303-314.

5. A. Leburić, I. Tomić-Koludrović: Lifestyle or Survival Strategy: Croatian Youth in the Late 1990s, Collection Flying Over or Falling Through the Cracks?: Young People in the Risk Society, Ministry of Education, Science and Sport of the Republic of Slovenia & Office of the Republic of Slovenia for Youth, Ljubljana, Slovenia, 2002., str.113-119.


predavanja, seminari, istraživačke radionice


pisani radovi (metodološki eseji), usmeni ispiti


hrvatski i engleski



NAZIV PREDMETA PRAVO EUROPSKIH INSTITUCIJA I MARITIMNA POLITIKA

Kod

Vrsta Opći


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. ARSEN BAČIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju)


Kolegij je strukturiran na način da zadovolji rastuću potrebu za teorijskim i praktičnim znanjima o institucijama EU i njihovim ovlastima na formuliranju i ostvarivanju različitih politika. Cilj je studentima približiti kompleksnu materiju političkopravnih institucija EU, te produbiti znanje o nizu relevantnih međuna-rodnih, regionalnih i nacionalnih institucija koje vladavinu prava ostvaruju krei-ranjem i ostvarivanjem politike na različitim planovima među državnog i društ-venog života. Sadržaj kolegija je oblikovan tako da:

- promovira vrijednosti vladavine prava i transnacionalne vladavine kao kooperativne politike (transnational governance), - omogući širinu i dubinu ekspertize studenata na planu teorije i prakse EU institucija koje kreiraju maritimnu politiku,

68


- potakne dublje razumijevanje i omogući ekspertnu poziciju i ulogu polaznika kojima je nužno poznavanje institucionalnog okvira EU, te prirode i karaktera odnosa RH s EU.

Preduvjeti za upis

Sadržaj I . Institucije i pravo europske unije: 1. Uvodno o povijesti, institucijama i procesu odlučivanja u EU, 2. Faze u razvoju Europske unije, 3. EU Institucije i politički sustav, 4.Pravno-normativni aktivizam Europske unije (legalni instumenti, procedure), 5. Ključni pravni koncepti i načela EU. II. Europske institucije kao decision-makeri: 1. EU kao najvažnija referentnatočka suvremene trgovinske i industrijske politike, 2. Uloga Europske komisije – Europska komisija kao politički inovator, 3. Uloga EMSA (Europske Maritimne agencije za sigurnost), 4. Značaj Sporazuma o europskom ekonomskom području (Agreement on the European Economic Area .- EEA), 5. Green Paper for an Integrated Maritime Policy for the Union (2006), 6. Blue Book for Maritime Policy (2007). III.Europska unija kao maritimna supersila: 1. Globalizacija i maritimni kapaciteti s europske perspektive, 2. Europski ekonomski klasteri: perspektiva Europske komisije, 3. Politika maritimnih klastera i Green Paper (2006), 4. Europska mreža maritimnih klastera – komparativni pregled, 5. Geopolitički faktori maritimne politike. IV.Pravni okvir maritimne politike: 1. Regionalni mehanizmi za regulaciju maritimnog sektora i izazovi za nacionalnu državu: perspektive Republike Hrvatske, 2. Sažetak pravnog okvira, 3. Prilagodba prava RH acquisu u području ribarstva i pomorstva, 4. Važeće zakonodavstvo EU – poglavlje 04. (Direktorij, EUR-Lex), 5. Sudska praksa Europskog suda (CURIA).


1. A. Bačić: Studijski materijali, 2012. 2. A. Bačić, P. Bačić: Europsko pravo, Split, 2007.

Dopunska literatura Ž. Pašalić: Ogledi o maritimnoj ekonomiji Hrvatske: prilozi teoriji i politici gospo-

darstvenog razvitka Hrvatske, Ekonomski fakultet, Split, 1996.


predavanja i seminari


test, usmeni ispit


hrvatski, engleski



Naziv predmeta SOCIOLOGIJA POMORSTVA

Kod

Vrsta Opći


Godina semestar

69


ECTS 4



- Primjereno razumijevanje i sposobnosti objašnjenja i tumačenja ključnih pitanja pomorskoga razvitka suvremenoga društva, posebno hrvatskoga.

- Razumijevanje društvenoga konteksta u kojem se ostvaruju, postoje, mijenjaju i razvijaju pomorski fenomeni.

- Razvijanje senzibiliteta (profesionalnog, akademskog, građanskog) za specifična društvena istraživanja različitih pomorskih fenomena i njihovih pravnih, socioloških, antropoloških, ekoloških, socijalnih i sličnih aspekata.

Preduvjeti za upis

Sadržaj 1. Sociologija pomorstva kao akademska disciplina: sociološki uvjeti, okolnosti i granice istraživanja pomorstva; mogućnosti etabliranja kao posebne sociologije; sociologijska predmetnost (pomorstvo kao društveni fenomen, sociologiziranje relevantnih pomorskih aspekata/dimenzija/pojavnosti).

2. Istraživačko profiliranje sociologije pomorstva – relevantne istraživačke metode /pristupi/orijentacije/strategije; metodološki pojmovi/kategorije u sociološkim istraživanjima i analizama (integriranje i kombiniranje kvalitativnih i kvanti-tativnih aspekata); afirmiranje analitičkih i metodoloških načela tzv. mješovite metodologije (interdisciplinarnost, transdisciplinarnost); potencijalne metodološke /teorijske/empirijske poteškoće u sociološkim istraživanjima pomorstva; perspek-tive usavršavanja metodologije socioloških istraživanja pomorstva.

3. Društvena kontekstualizacija pomorstva – lokalno/regionalno, europeizacija, globalizacija (razvijenost različitih formi / sadržaja društvenih odnosa; društveni interesi/potrebe/mogućnosti/posljedice bavljenja pomorstvom u kontekstu društve-noga razvitka, primjenjivost socioloških koncepata (teorijskih, metodoloških, empirijskih) u tim procesima.

4. Društvena uloga i značenje primjenjivosti socioloških pristupa i strategija u analizama i istraživanjima pomorstva; sociološki istraživački pristup kao odgovor na društvenu krizu (koncept modernosti), sociologijska promišljanja pomorskih diskursa/stanja/ potencijala (različite teorijske konstrukcije); perspektivni evropski istraživački projekti (javno-privatno partnerstvo i dr.)

5. Problematiziranje posebnih socioloških tema u pomorstvu: dimenzije pomors-koga života, pomorske kulture, društvene posljedice razvoja pomorstva, gradovi–luke kao urbani fenomeni, onečišćenja mora, učinkovite zaštite morskog okoliša, interakcije morskih ekosustava, produktivnost mora, malo poduzetništvo u pomorsvu, marketing u pomorstvu, pomorski identitet kao društveni/socijalni/ kulturni, pomorci kao ljudski kapital, utjecaj novih tehnologija (npr. komunika-cijske), obrazovanost pomoraca, konkurentnost pomorskih zanimanja, životni stilovi pomoraca, životni prostori pomoraca, umreženost pomorskih odnosa u održivom/civilnom/pluralističkom društvu, žene pomorci (predrasude, stereotipi, diskriminacija)


1. A. Leburić: Integracija kvalitativnih i kvantitativnih aspekata: perspektive empirijskih istraživanja otoka, Sociologija sela, vol. 39, br.1-4, 2001., str. 189-210.

2. A. Leburić, I. T. Koludrović: Svakidašnjica otočnih žena krajem devedesetih, Sociologija sela, vol.39, br.1-4, 2001., str. 239-255.

3. A. Leburić: Sociološki aspekti uređenja splitske rive: struktura stručnih i javnih rasprava na fokus-grupama, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Split, god.1, br.1, 2008., str.115-129.

4. A. Leburić i dr.: Hrvatski život uživo: komparativno sociološko istraživanje, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.5, Split, 2008., str. 126

5. A. Leburić i dr.: Ljudski kapital kao razvojni faktor: rezultati sociološkog istraživanja u Hrvatskoj, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.9, Split, 2009., str. 145

Dopunska literatura 1. A. Leburić, M. Krneta: Profil poduzetnika u Hrvatskoj: socio-ekonomsko istraživanje 2003., Naklada Bošković, Split, 2004., str. 168

2. A. Leburić i dr.: Legalna ilegala: Sociološko istraživanje neplanske izgradnje u Splitu, Naklada Bošković, Split, 2005., str. 240

70


3. A. Leburić i dr.: Socijalna prosudba elementarnih sustava života/Social Assess-ment of Elementary Life Systems, bibl. Suvremena istraživanja, knj.br.1, Filo-zofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006., str. 124 + 129

4. A. Leburić i dr.: Perspektive obrazovanja mladih s obzirom na kvalitetu življenja u Hrvatskoj / Educational Perspectives of the Youth Based on the Living Quality in Croatia, Collection „Ocbita: Прoьлemи ta пepcпektиbи“, Гopлibka, Miнictepctbo ocbitи i нaүkи Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний iнctиtуt iнoземниx мoв; Krakowska akademia im. A.F.Modrzewskiego, 2009., str. 59-74.

5. A. Leburić, Z. Šuljug-Vučica: Stanje i perspektive ljudskoga kapitala u Hrvatskoj, LD: Lider – Direktor, vol.3, br.12-13, 2009., str.79-87.

6. A. Leburić i dr.: Nove paradigme obrazovanja u budućim društvima znanja, Collection Šola in družba znanja, Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta Koper, Koper, Slovenia, 2011., str.163-170.


predavanja, seminari, istraživačke radionice


pisani radovi (eseji), usmeni ispiti


hrvatski i engleski



Naziv predmeta JEZIK I UM: KONCEPTUALNE METAFORE U PRAVNOM DISKURS U

Kod

Vrsta Opći


Godina semestar

ECTS 4

Nastavnik Prof. dr. sc. DANICA ŠKARA , redovita profesorica u trajnom zvanju


Nakon što izvrši sve obveze prema ovome kolegiju student će steći sljedeće kompetencije:

2. Poznavati će suvremene teoretske postavke kognitivne lingvistike (konceptualna metafora)i filozofije jezika

3. Studenti će steći iskustvo pisanja, prezentiranja i kritičkog promišljanja o temama iz navedenih područja

4. Student će moći na znanstveno adekvatan način primijeniti teorijske spoznaje, te razvijati vlastite koncepte o odnosu jezika, uma i stvarnosti

5. Usvajanje suvremenih jezičnih strategija koje se koriste u pravnom govoru, a temelje se na rekonceptualizaciji stvarnosti

Preduvjeti za upis

Sadržaj Osnovni je cilj ovoga seminara upoznati studente sa suvremenim teoretskim postavkama kognitivne lingvistike, s posebnim osvrtom na odabrane teme koje se tiču odnosa jezika, kulture, mišljenja i prava. Studenti se potiču na kritičko promišljanje o sljedećim temama:

71


7. Pregled promišljanja o odnosu između jezika, kulture i spoznaje/uma 8. Strukture ljudskoga znanja i jezika 9. Značenje i moć riječi (uvjeravanje, manipulacija) 10. Strategije u pravnom diskursu 11. Prošireno i preneseno značenje: konceptualna metafora 12. Analiza pravnog diskursa s aspekta kognitivne lingvistike 13. Analiza konceptualnih metafora u međunarodnom pomorskom pravu Težište je na kritičkoj analizi tema koje su važne za objašnjenje veze između jezika, kulture, misli i prava. Na kraju semestra bit će organizirana radionica koja će obraditi jednu od dogovorenih tema.


1. Croft, W. & Cruse, A. D. (2004): Cognitive Linguistics, Cambridge: Cambridge University Press. (odabrana poglavlja)

2. Škara, D. (2005): Vocabulary, Culture, Cognition, Zadar: Sveučilište u Zadru

3. Aitchison, J. (1987): Words in the Mind, Oxford: Blackwell. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura • Bhatia, Vijay K. et al. (2003), Multilingual and Multicultural Contexts of

Legislation : an International Perspective . Peter Lang.

• Shuy, Roger W. (2006) Linguistics in the Courtroom: a practical guide.

Oxford: Oxford University Press.

• Fauconnier, G. and Turner, M. (2002.) The Way We Think. The mind’s hidden complexities. New York: Basic Books.

- Dedre Gentner and Susan Goldin-Meadow (eds.) 2003. Language in Mind. Advances in the Study of Language and Thought. Cambridge, MA./London: MIT Press.

- Lakoff, George (1987.) Women, Fire, and Dangerous Things. Chicago, IL: UCP


seminari (diskusije, seminarski radovi, izvještaji, i sl.) / konzultacije / radionice / samostalno istraživanje.)


pisanje i prezentiranje eseja


hrvatski i engleski


1. mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode nakon završetka nastave (institucionalna, samoevaluacija nastavnika)

2. analiza kvalitete eseja 3. konzultacije sa studentima, koji su bili polaznici ovog predmeta, o

korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, i mogućim poboljšanjima.

3.4. Ritam studiranja i obveze studenata. Uvjeti za napredovanje kroz studij, upisa

u sljedeći semestar ili trimestar, odnosno sljedeću godinu studija

72


Studenti PDS mogu biti redoviti, izvanredni, gostujući i strani.

1) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj

nastavnoj satnici (puno radno vrijeme, full time).

2. Izvanredni studenti pohađaju nastavni proces uz rad ili drugu aktivnost koja

traži specifiĉan program.

3. Gostujući student je redoviti ili izvanredni student drugog sveuĉilišta koji

upisuje dijelove studijskog programa na Sveučilištu sukladno posebnom ugovoru s

drugim sveuĉilištima o priznavanju ECTS bodova. Status gostujućeg studenta traje

najdulje jednu akademsku godinu (60 ECTS).

4. Strani student ima sva prava i obveze na studijskom programu kao i studenti iz

Hrvatske. Ako se prijavi adekvatni broj stranih studenta nastavu će moći pratiti na

engleskom jeziku.

Napredovanje studenta prati se tijekom čitavog studija (svaki student ima

doktorandski portofolio) i redovita izvješća mentora. Na kraju semestra mentor

obvezno dostavlja izvješće o radu studenta. Student u dogovoru s mentorom

definira izborni sadržaje studija i temu doktorskog istraživanja. Na kraju akademske

godine Voditelj studija raspravlja o napretku svakog studenta na sjednici Vijeća PDS.

• U prvom semestru studija nudi se nastavni sadržaj (tri obvezna predmeta) koji

daju temeljna znanja iz struke: Pomorsko upravno pravo, Pomorsko ugovorno

pravo, Imovinskopravni aspekti broda. Dodatno se upisuje jedan predmet s

liste općih predmeta (Istraživačka metodologija, Pravo europskih institucija i

maritimna politika, Sociologija pomorstva, Jezik i um: konceptualna metafora u

pravnom diskursu) kojim se stječu opća znanja ili vještine pisanja znanstvenih

radova. Znanstveni seminar bira se iz ponuđenih obveznih predmeta (vidi

popis). Na kraju prvog semestra bira se mentor i sklapa Ugovor s mentorom

(Fakultet, doktorand i voditelj studija) kojim se jasno iskazuju prava i obveze

triju strana. Zajednio s mentorom doktorand radi plan studija.12 Uvjeti za upis u

drugi semestar: odslušan prvi semestar, prikupljeno najmanje 20 od 30 ECTS

bodova.

12 Na kraju svakog semestra mentor daje izvješće o radu i napretku doktoranda. Izvješće podnosi Vijeću PDS.

73


• U drugom semestru doktorand upisuje obvezne kolegije (Pomorsko procesno

i arbitražno pravo, Ograničenje odgovornosti za pomorske tražbine,

Međunarodno pravo mora u miru) koji se odnose na temeljna znanja iz struke,

jedan izborni predmet (vidi listu izbornih predmeta), znanstveni seminar iz

jednog od ponuđenih obveznih predmeta, te mentorski rad. Uvjeti za upis u

treći semestar: odslušan drugi semestar, prikupljeno najmanje 45 od 60 ECTS

bodova.

• Na trećem semestru (II god.) upisuju se tri obvezna predmeta (Međunarodno

privatno pravo pomorske trgovine, Pomorsko radno pravo, Međunarodno pravo

mora u oružanim sukobima) kojima se stječu specifična znanja iz struke, jedan

izborni predmet prema temi disertacije. S obzirom da temelj trećeg semestra

čini znanstvenoistraživačka aktivnost upisuje se znanstveni seminar i rad s

mentorom. Uvjeti za upis u četvrti semestar: odslušan treći semestar, prikupljeno

najmanje 75 od 90 ECTS bodova.

• Na četvrtom semestru (II god.) student upisuje obvezne kolegije (Pravo

pomorskog osiguranja, Pravo zaštite morskog okoliša, Pomorske havarije), jedan

izborni predmet, mentorski rad, te znanstveni seminar. Polaznici su obvezni

održati usmenu obranu sinopsisa kojoj bi trebali, uz stručno povjerenstvo za

ocjenu teme i obranu sinopsisa, nazočiti i drugi polaznici poslijediplomskoga

doktorskog studija. Uvjeti za upis u peti semestar: odslušan četvrti semestar,

prikupljeno najmanje 105 od 120 ECTS bodova.

• Na petom semestru (III god.) student primarno radi na disertaciji i upisuje

30 ECTS-a mentorskog rada. U ovom periodu daje se mogućnost boravka u

drugoj istraživačkoj ustanovi u dogovoru s mentorom. Uvjeti za upis u šesti

semestar: ispunjene sve obveze dogovorene s mentorom, prikupljeno najmanje

140 od 150 ECTS bodova.

• Na šestom semestru student upisuje samo mentorski rad, uglavnom se bavi

istraživačkim radom koji bi trebao rezultirati pisanjem i obranom doktorske

disertacije.

Pojedini predmeti mogu se izvoditi i u obliku ljetnih škola ili radionica pri

poslijediplomskom sveučilišnom (doktorskom) studiju. Te se škole temelje na

74


tematici kolegija predviđenih unutar jednog semestra. Uz predavanja, na ljetnim

školama predviđene su radionice na kojima uz nastavnike i vanjske suradnike

(istaknute hrvatske i inozemne znanstvenike) aktivno sudjeluju i studenti ovoga

poslijediplomskog doktorskog studija kao i ostali zainteresirani pripadnici

akademske zajednice iz Hrvatske i iz inozemstva. Aktivnosti se vrednuju ECTS

bodovima u okviru jednog ili više predmeta, ovisno o strukturi i nastavnom

opterećenju. Podnesci nastavnika, vanjskih suradnika, te kvalitetni podnesci

studenata mogu biti objavljeni u prigodnim publikacijama.

Studij završava izradom i obranom doktorske disertacije. Završetkom studija i

obranom doktorske disertacije polaznici stječu diplomu i akademski stupanj

doktora znanosti (dr. sc.) iz područja društvenih znanosti, polje pravo, grana

pomorsko i općeprometno pravo.

Zahvaljujući raznovrsnosti ponuđenih kolegija studij je prilagodljiv interesima i

potrebama svakog pojedinog studenta. Temelj studija čini suradnja između mentora

i studenta PDS.

3.5. Priložite popis predmeta koje student može izabrati s drugih studijskih programa.

Student može prema vlastitim potrebama izabrati kolegije s drugih PDS Sveučilišta u

Splitu, pa i šire u Hrvatskoj. Izbor predmeta vrši u dogovoru s mentorom. Odabir

predmeta odobrava Vijeće studija. Student ima mogućnost stjecanja ECTS bodova

pohađanjem ljetnih škola, seminara u zemlji i inozemtvu koji su vezani uz temu

doktorske disertacije.

Ako student izrazi želju upisati kolegije s drugih studija, kriteriji i uvjeti prijenosa

ECTS-bodova, tj. pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu

izabrati s drugih studija na sveučilištu utvrditi će odabrano povjerenstvo koje bira

Vijeće PDS.

3.6. Priložite popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

U svakom opisu kolegija navodi se i jezik izvođenja. S obzirom da je strategija ovoga

PDS privući što veći broj stranih studenta, veliki broj kolegija biti će prema potrebi

75


ponuđen na engleskom jeziku. Prema dostavljenom opisu predmeta svi nositelji

mogu održati nastavu na jednom od stranih jezika.

3.7. Opišite način završetka studija

Završetkom studija student stječe stupanj doktora znanosti. Savladavanjem

nastavnih sadržaja student stječe teorijske spoznaje iz pomorskog prava i prava

mora potrebne za kritičko promišljanje kao i sposobnost za primjenu tih spoznaja u

praksi.

Prijava kojom se pokreće postupak stjecanja doktorata znanosti mora sadržavati:

prijedlog teme doktorskog rada, obrazloženje teme, metodologiju rada te navođenje

očekivanog znanstvenog doprinosa, podatke o predloženom mentoru i njegovim

kompetencijama (izjava mentora), te izjavu kandidata da nije prijavio doktorski rad

s istovjetnom temom na drugome Sveučilištu.

Sinopis doktorske disertacije treba prijaviti najkasnije do kraja trećeg semestra.

Nakon primitka prijave teme doktorske disertacije Vijeće studija imenuje tročlano

povjerenstvo za ocjenu prijave. Povjerenstvo podnosi pisano izvješće u roku od 30

dana. Javna obrana prijave teme doktorske disertacije obavlja se tijekom četvrtog

semestra pred istim povjerenstvom. Povjerenstvo dostavlja izvješće o obrani

sinopsisa.

Studij završava obranom doktorske disertacije, odnosno stjecanjem 180 ECTS

bodova.

Postupak i uvjeti ocjene doktorske disertacije te uvjeti i način obrane doktorske

disertacije određeni su Pravilnikom o poslijediplomskom sveučilišnom studiju

Sveučilišta u Splitu.

Doktorand može pristupiti obrani doktorskog rada, nakon što nadležno tijelo

prihvati pozitivnu ocjenu povjerenstva za ocjenu doktorskog rada. Obrana

doktorskoga rada je javna. Poziv na javnu obranu mora biti objavljen najmanje 8

dana prije obrane. Obrana se mora održati u prostorima Sveučilišta, odnosno

njegovih sastavnica, na jeziku na kojem je napisan doktorski rad.

Doktorski se rad u pisanom obliku pohranjuje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici

te u arhivu Sveučilišta/Pravnog fakulteta, te u bazi podataka budućeg Centra za

doktorske studije.

76


3.8. Napišite uvjete po kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili

pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviit studij

Studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom

programu mogu nastaviti studij ako dostave pisano obrazloženje. Vijeće studija

može studentu koji prekine studij odobriti nastavak studija pod uvjetom da student

ispunjava svoje studijske obveze sukladno programu važećem u trenutku odobrenja

nastavka studija.

4.0. UVJETI IZVO ĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Nastava predviđena ovim programom izvodit će se na Pravnom fakultetu u Splitu, na

adresi Domovinskog rata 8, 21000 Split do izgradnje nove zgrade Sveučilišnog kampusa.

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu djeluje u zgradi sagrađenoj 1950. i raspolaže s 3.230

m2 ukupne površine.

Pravni fakultet ima 9 predavaonica: br. 1 – 50,00 m2 , br. 2 – 109,76 m2, br. 3 – 39,56

m2, br. 4 -133,00 m2, br. 5 – 133,00 m2, br. 6 – 280,00 m2, br. 7 – 40,80, m2, br. 8 –

43,86 m2, br. 9 – 50,02 m2. Unutar zgrade ima 14 WC-a (6 u prizemlju, po 2 na prvom,

drugom, trećem i četvrtom katu).

Za uspješno studiranje na raspolaganju studentima stoji: informatički kabinet (50 m2 – 22

računala ), knjižnica ( 310,86 m2) s moderno opremljenom čitaonicom i fundusom koji

broji oko 125.000 naslova knjiga i časopisa iz prava i srodnih disciplina, na hrvatskom i

svjetskim jezicima. Studentima je na raspolaganju studenstki kafić ( 90,00 m2).

U cilju organiziranog obavljanja znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet je osnovao

zavode, seminare i centre koji stoje na raspolaganju studentima PDS. Naime, Fakultet

integrira funkcije svojih ustrojbenih jedinica te osigurava njihovo jedinstveno i usklađeno

djelovanje.

77


Istraživačke baze ovisit će o odabranoj temi doktorske disertacije, a to pored Pravnog

fakulteta u Splitu mogu biti i ostali fakulteti, suradne tvrtke, te znanstveni instituti u

Hrvatskoj i u inozemstvu.

Osim zgrade na adresi Domovinskog rata 8, Fakultet planira izgradnju nove zgrade u

Sveučilišnom kampusu, a zgrada bi prema projektu trebala imati 13.500 m2 što bi u

potpunosti zadovoljilo najviše prostorne standarde i omogućilo odvijanje svih sadržaja

(nastavnih, znanstvenih, knjižnične djelatnosti, studentskog standarda i drugih

aktivnosti). S obzirom na važnost PDS bez sumnje je da će prostor novog kampusa

odgovoriti potrebama poslijediplomskih studija sukladno najvišim standardima.

4.2. Priložite vjerodostojne isprave o vlasništvu, pravu korištenja, zakupu ili

drugoj valjanoj pravnoj osnovi na temelju koje će se koristiti

odgovarajući prostor za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u

razdoblju od najmanje pet godina

Isprave dostavljene u prilogu

4.3. Priložite dokaze o osiguranoj vlastitoj opremi za razdoblje od najmanje

pet godina, potrebnoj za postizanje predviđenih ishoda učenja, a

posebice dokaze o dostupnosti obvezatne ispitne literature. Broj

primjeraka obvezatne literature za pojedini kolegij mora u pravilu

iznositi 20% od predviđenog broja studenata koji će biti upisani na taj

kolegij

Zaposlenicima i studentima Fakulteta stoje na raspolaganju 100 računala, od toga:

nastavnici i suradnici – 55 , stručne službe 30 , dok 15 računala koriste studenti.

Fakultet ima sljedeću tehničku opremu koja stoji na raspolaganju nastavnicima i

studentima: 4 kopirna aparata, 5 fax uređaja, 60 laserskih pisača, 7 skenera, 3

poslužitelja, 9 projektora, 6 prijenosnih računala, 2 operativna sustava (microsoft

windows i linux).

78


Knjižnica Pravnog Fakulteta ima ukupno oko 110.000 svezaka knjiga i časopisa.

Optimalno korištenje fonda omogućuju predmetni, abecedni i analitički katalog, a od

1992. godine obrada se vrši i računalnim putem.

Knjižnica ima nastavničku i studentsku čitaonicu. U Strategiji Fakulteta navodi se

sljedeće: U narednom petogodišnjem razdoblju Knjižnica će sustavno voditi brigu o

domaćoj i međunarodnoj strukovnoj suradnji i povećavanju knjižničnog fonda s

posebnim naglaskom na nabavu stranih baza podataka (WestLaw, Hein, Lexis Nexis i

drugih).

S obzirom na važnost PDS nadopuna bibliotečnog fonda za potrebe studenata

poslijediplomskog studija od primarne je važnosti za Fakultet. Prije početka nastave na

PDS napravit će se popis literature koji je predviđen ovim programom i nadopuniti

temeljna literatura koja nedostaje u knjižnici analogno broju prijavljenih studenata.

Nastojat će se postići predviđeni standard (20% primjeraka obvezne lietarture od

prijavljenog broja studenata). Za potrebe istraživanja pojedinih specifičnih područja

istraživanja moguće je koristiti međubibliotečnu suradnju.

4.4. Koji je optimalni broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor,

opremu i broj nastvanika?

S obzirom na prostor, opremu i broj potencijanoh mentora i nositelja kolegija predlaže se

upis 30 studenata. Broj potencijalnih mentora iznosi 2713, te bi omjer profesor/student bio

1:1,11 što je na razini najkvalitetenijih svjetskih sveučilišta.

4.5. Priložite popis nastavnika koji će sudjelovati u izvođenju svakog predmeta pri

pokretanju studija

1. Doc. dr. sc. PETRA AMIŽI Ć JELOVČIĆ, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet

2. Prof. dr. sc. DAMIR AVIANI , redoviti profesor, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet

3. Prof. dr. sc. ARSEN BAČIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju), Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet

4. Doc. dr. sc. PETAR BAČIĆ, docent, Sveučilište u Splitu, Pravni

13 Asistenti s doktoratom ne mogu biti mentori.

79


fakultet 5. Prof. dr. sc. VESNA BARIĆ PUNDA, redovita profesorica, Sveučilište

u Splitu, Pravni fakultet, 6. Prof. dr. sc. DRAGAN BOLAN ČA, redoviti profesor (u trajnom

zvanju), Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet 7. Dr.sc.ANDRI JANA BILI Ć, asistentica, Sveučilište u Splitu, Pravni

fakultet 8. Dr. sc. BOSILJKA BRITVI Ć, docent, Sveučilište u Splitu, Pravni

fakultet 9. Prof. dr. sc. DOROTEA ĆORIĆ, izvanredna profesorica, Sveučilište u

Rijeci, Pravni fakultet 10. Prof. dr. sc. VLADIMIR ĐURO DEGAN, professor emeritus

Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Jadranski zavod, Zagreb

11. Prof. dr. sc. DARIO ĐERĐA, izvanredni professor, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet

12. Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC , professor emeritus Sveučilišta u Splitu 13. Prof. dr. sc. BORISLAV IVOŠEVI Ć, umirovljeni redoviti profesor (u

trajnom zvanju), Fakultet za pomorstvo u Kotoru, Crna Gora 14. Prof. dr. sc. VESNA KAZAZI Ć, redovita profesorica (u trajnom

zvanju), Sveučilište u Mostaru, Pravni fakultet, Bosna i Hercegovina 15. Prof. dr. sc. AXEL LUTTENBERGER , redoviti professor, Sveučilište

u Rijeci, Pomorski fakultet 16. Doc. dr. sc. MIRKO KLARI Ć, docent, Sveučilište u Splitu, Pravni

fakultet 17. Prof. dr. sc. ANČI LEBURI Ć, redovita profesorica, Sveučilište u

Splitu, Filozofski fakultete 18. Prof. dr. sc. JASENKO MARIN , izvanredni professor, Sveučilište u

Zagrebu, Pravni fakultet 19. Dr. sc. INES MEDIĆ MUSA, asistentica 20. Prof. dr. sc. NIKŠA NIKOLI Ć, redoviti profesor u trajnom zvanju,

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet 21. Prof. dr. sc. DRAGO PAVIĆ, umirovljeni redoviti profesor (u trajnom

zvanju), Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet 22. Prof. dr. sc. SILVIJA PETRI Ć, redovita profesorica, Sveučilište u

Splitu Pravni fakultet 23. Prof. dr. sc. RANKA PETRINOVI Ć, izvanredna profesorica,

Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet, 24. Prof. dr. sc. DAVORIN RUDOLF ml., izvanredni professor,

Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet 25. Prof. dr. sc. NIKOLETA RADIONOV , redovita profesorica,

Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet 26. Prof. dr. sc. ZVONIMIR SLAKOPER , redoviti professor, Sveučilište u

Rijeci, Pravni fakultet 27. Prof. dr. sc. GORDAN STANKOVI Ć, izvanredni professor,

Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet 28. Prof. dr. sc. SLAVKO ŠIMUNDI Ć, redoviti profesor (u trajnom

zvanju), Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet 29. Prof. dr. sc. DANICA ŠKARA, redoviti professor u trajnom zvanju,

80


Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet 30. Prof. dr. sc. VESNA TOMLJENOVI Ć, redovita profesorica,

Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet 31. Prof. dr. sc. MARINKO U ČUR, umirovljeni redoviti profesor (u

trajnom zvanju), Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet 32. Prof. dr. sc. ALEKSANDRA VASILJ , izvanredna profesorica,

Sveučilište u Osijeku, Pravni fakultet, 33. Dr. sc. ŽELJKA PRIM ORAC, asistentica, Sveučilište u Splitu, Pravni

fakultet

4.5.1. Opis kadrovskih uvjeta

Tablica ukupnog broja nastavnika i studenata 2012/15.

1. Ukupni broj nastavnika 33

1.1. Stalno zaposleni nastavnici 15

1.2. 30% ugovorni odnos 18

1.3. 50% ugovorni odnos

2. Ukupni broj redovitih studenata 20

2.1. Uz potporu MŽOŠ-a

2.2. Samostalno financiranje studenata 30

3. Ukupan broj izvanrednih studenata 10

4. Ukupan broj studenata (2+3) 30

4.5.2. Popis i opterećenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj ustanovi koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa

NASTAVNICI ZAPOSLENI NA VISOKOOBRAZOVNOJ USTANOVI

Znan stvenonastavno zvanje

Ime i prezime Predmet Semestar

Plan Izvedba Norma sati

Ukupno optere-ćenje na studij-skom programu

Ukupno opterećenje na visokoobrazovnoj ustanovi

P

V S P V S Norma sati

Prof.dr. Dragan Bolanča

POMORSKO UPRAVNO PRAVO I 8 24 24

Prof.dr. Ivo Grabovac

POMORSKO UGOVORNO PRAVO I 8 24 24

Prof.dr. Silvija Petrić

IMOVINSKOPRAVNI ASPEKTI BRODA I 8 24 24

Prof.dr. Vesna Barić Punda

MEĐUNARODNO PRAVO MORA U MIRU II 8 24 24

Prof.dr. Anči ISTRAŽIVAČKA I 6 18 18

81


Leburić METODOLOGIJA

Prof.dr. Arsen Bačić

PRAVO EUROPSKIH INSTITUCIJA I MARITIMNA POLITIKA I 6 18 18

Prof.dr. Anči Leburić

SOCIOLOGIJA POMORSTVA I 6 18 18

Prof.dr Nikša Nikolić

MEĐUNARODNI GOSPODARSKI ODNOSI I-IV 6 18 18

Prof.dr.Slavko Šimundić

INFORMACIJSKI SUSTAVI U POMORSTVU I-IV 6 18 18

Prof.dr. Silvija Petrić PRAVO TURIZMA I-IV 6 18 18

Prof.dr. Vesna Barić Punda

MIRNO RJEŠAVANJE MEĐUNARODNIH SPOROVA II 8 24 24

Prof.dr. Dragan Bolanča

POMORSKO RADNO PRAVO 8 24 24

Prof.dr. Damir Aviani

SLUŽBE OD OPĆEG GOSPODARSKOG INTERESA U POMORSKOM PRAVU I-IV 6 18 18


JAVNA (OPĆA) DOBRA I KONCESIJE U POMORSTVU

I-IV 6 18 18


JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POMORSTVU I-IV 6 18 18


PRAVNA PROBLEMATIKA MULTIMODALNOG PRIJEVOZA I-IV 6 18 18


OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI ZA POMORSKE TRAŽBINE

I-IV 6 18 18


MULTIMODALNI PRIJEVOZ STVARI

I-IV 6 18 18 Prof.dr. Dragan Bolanča

NUKLEARNO PRAVO U POMORSTVU I-IV 6 18 18

Prof.dr. Arsen Bačić

LJUDSKA PRAVA U MARITIMNOM KONTEKSTU – NORMATIVNI OKVIR I SUDSKA PRAKSA I-IV 6 18 18

Prof. dr. sc. Drago Pavić

PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA

IV 8 24

Prof.dr. Danica Škara

JEZIK I UM: KONCEPTUALNE METAFORE U PRAVNOM DISKURSU

I-IV 6 18

IZV

AR

ED

NI

PR

OF

ES

OR

I

Prof.dr. Ranka Petrinović

PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA IV 8 24

Prof.dr. Davorin Rudolf ml

MEĐUNARODNI ODNOSI I I-IV 6 18

82


ORGANIZACIJE

Prof.dr. Ranka Petrinović

OBVEZNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ I-IV 6 18

DO

CE

NT

I

Doc.dr. Petar Bačić

LJUDSKA PRAVA U MARITIMNOM KONTEKSTU – NORMATIVNI OKVIR I SUDSKA PRAKSA I-IV 6 18

Doc. dr. sc. Petra Amižić Jelovčić

POMORSKO UPRAVNO PRAVO, NUKLEARNO PRAVO U POMORSTVU I-IV 6 18

Doc. dr. sc. Bosiljka Britvić

JAVNA (OPĆA) DOBRA I KONCESIJE U POMORSTVU I-IV 6 18

Doc. dr. sc. Mirko Klarić


I-IV 6 18

Doc. dr. sc. Mirko Klarić


I-IV 6 18

AS

IST

EN

TI

Dr. sc. Željka Primorac

OBVEZNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

I-IV 6 18

Dr.sc.Andrijana Bili ć,

POMORSKO RADNO PRAVO

I-IV 6 18

Dr. sc. Ines Medić Musa


III 8 24

4.5.3. Popis vanjskih suradnika

VANJSKI SURADNICI

Znanstveno-nastavno zvanje Ime i prezime Predmet Semestar

Plan Izvedba Norma sati

Ukupno opterećenje na studijskom programu P V S P V S

RE

DO

VIT

I P

RO

FE

SO

RI

Prof.dr. sc. Axel Luttenberger

POMORSKE HAVARIJE IV 8 24

Prof.dr. Vladimir Đuro Degan

MEĐUNARODNO PRAVO MORA U III 8 24

83


ORUŽANIM SUKOBIMA

Prof.dr . Nikoleta Radionov

ZRAČNO PROMETNO PRAVO I-IV 6 18

Prof.dr. Nikoleta Radionov

KOPNENO PROMETNO PRAVO I-IV 6 18

Prof. dr. sc. Borislav Ivošević,

POMORSKO UGOVORNO PRAVO

III 8 24

Prof. dr. sc. Vesna Kazazić

PRAVO DIPLOMACIJE

I-IV 6 18

Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper

TRGOVAČKA DRUŠTVA U POMORSTVU

I-IV 6 18

Prof. dr. sc. Vesna Tomljenović


III 8 24

Prof. dr. Marinko Učur

POMORSKO RADNO PRAVO I-IV 6 18

Prof.dr.sc. Nikša Nikolić

MEĐUNARODNI GOSPODARSKI ODNOSI

I-IV 6 18

IZV

AR

ED

NI

P

RO

FE

SO

RI

Prof.dr. Gordan Stanković

POMORSKO PROCESNO I ARBITRAŽNO PRAVO II 8 24

Prof.dr. Dorotea Ćorić

PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA IV 8 24

Prof.dr. Jasenko Marin

PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE I-IV 6 18

Prof. dr. sc. Dario Đerđa


I-IV 6 18

Prof. dr. sc. Aleksandra Vasilj

OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI ZA POMORSKE TRAŽBINE I-IV 6 18

4.6. ŽIVOTOPISI nositelja predmeta i suradnika (abecednim redom)

Nastavnik Doc. dr. sc. PETRA AMIŽI Ć JELOVČIĆ

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Domovinskog rata 8, 21000 Split

E-mail [email protected]

84


Osobna web stranica

www.pravst.hr

Kratki životopis (opis kretanja u struci)

Rođena 1979. u Splitu. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirala 2002. godine, magistrirala 2005. godine (Sudar brodova) i doktorirala 2007. (Pomorski prijevoz nuklear-nih tvari). Asistentica na Pravnom fakultetu u Splitu od 2005., docentica od 2009., vanjska suradnica (od 2006.) na Pomorskom fakultetu u Splitu. Voditeljica Hrvatskog društva za pomorsko pravo – podružnice Split.

Popis radova u zadnjih 5 godina

Knjiga: 1. Pomorski prijevoz nuklearnih tvari, Pravni fakultet, Split, 2010., str. 274. Članci: 1. Novi Pomorski zakonik Republike Hrvatske i pitanje unifikacije pomorskog prava,

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2007., str.41-51. 2. Najvažniji izvori nuklearnog prava Republike Hrvatske, Pravo u gospodarstvu, br.4,

Zagreb, 2008., str.802-823. 3. Carriage of passengers in Croatia - National legislation and EU law, Poredbeno

pomorsko pravo, br.162, 2008., str.45-57. 4. Odgovornost za nuklearne štete u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, zbornik

“Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Mostar, 2008., str.409-416.

5. Zaštita morskog okoliša s posebnim osvrtom na Pravilnik o upravljanju i nadzoru balastnim vodama iz 2007. godine, zbornik „Teorija i praksa brodogradnje - in memoriam prof. Leopold Sorta“, Pula, 2008., str.649-659.

6. Odgovornost prijevoznika za nuklearnu štetu s posebnim osvrtom na Konvenciju o dopunskoj naknadi za nuklearnu štetu, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, br.2, 2008., str.277-387.

7. Pomorski prijevoz nuklearnih tvari s posebnim osvrtom na Konvenciju o građanskoj odgovornosti za pomorski prijevoz nuklearnih tvari iz 1971. godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1, 2008., str.97-112.

8. Onečišćenje morskog okoliša balastnim vodama s posebnim osvrtom na međunarodnu konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 2008., str.797-810.

9. Pravni pojam luka i pristaništa u bosansko hercegovačkom zakonodavstvu, zbornik „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Mostar, 2009., str.27-31.

10. Obalna straža Republike Hrvatske i sigurnost plovidbe, zbornik „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Mostar, 2010., str.316-327.

11. Pravni aspekt organizacije i djelokruga rada Obalne straže u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Zakon o Obalnoj straži, “Poredbeno pomorsko pravo – Izazovi i perspektive u pomorskom pravu i pravu mora: Interesi RH”, Zagreb, br.164, 2010., str.367-425.

12. Pravni aspekt recikliranja brodova s posebnim osvrtom na Međunarodnu konvenciju iz Hong Konga 2009., Zbornik radova XIX simpozija “Teorija i praksa brodogradnje – SORTA 2010“, Lumbarda, 2010., str.448-460.

Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave

Članci: 1. Ugovor o gradnji broda u novom Pomorskom zakoniku Republike Hrvatske iz 2004.

godine, Zbornik radova „Teorija i praksa brodogradnje in memoriam prof. Leopold Sorta“, Rijeka, 2006., str.627-635.

2. Novi Pomorski zakonik Republike Hrvatske i pitanje unifikacije pomorskog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2007., str.41-51.

3. Zaštita morskog okoliša s posebnim osvrtom na Pravilnik o upravljanju i nadzoru balastnim vodama iz 2007. godine, zbornik „Teorija i praksa brodogradnje - in memoriam prof. Leopold Sorta“, Pula, 2008., str.649-659.

4. Onečišćenje morskog okoliša balastnim vodama s posebnim osvrtom na međunarodnu konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 2008., str.797-810.

5. Pravni pojam luka i pristaništa u bosansko hercegovačkom zakonodavstvu, zbornik „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Mostar, 2009., str.27-31.

6. Obalna straža Republike Hrvatske i sigurnost plovidbe, zbornik „Aktualnosti gra-đanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2010., str.316-327.

85


7. Pravni aspekt organizacije i djelokruga rada Obalne straže u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Zakon o Obalnoj straži, Poredbeno pomorsko pravo – Izazovi i perspektive u pomorskom pravu i pravu mora: Interesi RH, Zagreb, br.164, 2010., str.367-425.

8. Pravni aspekt recikliranja brodova s posebnim osvrtom na Međunarodnu konvenciju iz Hong Konga 2009., zbornik radova XIX simpozija“Teorija i praksa brodogradnje – SORTA 2010“, Lumbarda, 2010., str.448-460.

Ostalo: - zamjenica pročelnika Katedre za pomorsko i općeprometno pravo - izvođenje svih vidova nastave iz kolegija Pomorsko i općeprometno pravo, Pravo

osiguranja, Pravo zaštite morskog okoliša, Pomorski prijevoz nuklearnih tvari, Kopneno i zračno pravo

- mentorica 6 magistarskih radova iz grane pomorsko i općeprometno pravo

Datum zadnjeg izbora u zvanje

20. travnja 2009.

Predmeti koje izvodi POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA, PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA, POMORSKI PRIJEVOZ NUKLEARNIH TVARI, KOPNENO I ZRAČNO PRAVO

Nastavnik Prof. dr. sc. DAMIR AVIANI , redoviti profesor



Osobna web stranica

www.pravst.hr


Rođen 1954. u Splitu, diplomirao na Pravnom fakultetu u Splitu 1979., magistrirao na Pravnom fakultetu u Beogradu 1988., doktorirao na Pravnom fakultetu u Splitu 1996. (Kontrola nad upravom od strane parlamentarnog ombudsmana). Radio od 1980. do 1988. u Zavodu za informatiku i telekomunikacije općine Split, kao stručni suradnik za organizaciju rada organa uprave, te kao samostalni projektant informacijskog sustava u upravi. Radi na Pravnom fakultetu u Splitu od 1988., prvo u zvanju asistenta (do 1997.), kao viši asistent (od 1997.-1998.), docent (od 1998.-2003.), izvanredni profesor (od 2003.-2010.) i redoviti profesor (od 2010.) za znanstvenu granu upravno pravo. Na poslijediplomskom studiju javnog prava i javne uprave na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sunositelj je kolegija: Akti javne uprave u europskom i hrvatskom pravu (obvezan) i Postupci javne nabave (izborni). Na poslijediplomskim studijima sunositelj je predmeta Pomorsko upravno pravo (Pravni fakultet u Splitu) i Europsko upravno pravo (Pravni fakultet u Mostaru). Bio je član radne skupine za pripremu pregovora za poglavlje 5 pravne stečevine EU – javne nabave (uključujući koncesije i javno-privatno partnerstvo). Član je Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Hrvatskog udruženja za društvene i humanističke znanosti, Hrvatskog pravnog centra, Instituta za javnu upravu i Udruge pravnika u gospodarstvu. Bio je član nekoliko ekspertnih skupina Vlade RH, te član Senata Veleučilišta u Splitu i pročelnik Upravnopravnog odjela tog veleučilišta (1998.-2003.).


Knjige: - Prekršajno pravo, Split, 2009., www.pravst.hr, str. 89+VI. Članci: 1. Tržišno djelovanje javnopravnih tijela i javni ugovori prema pravnoj stečevini

Europske zajednice, u zborniku Petog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti gra-đanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 22-24. lipnja 2007., Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str.169-189.

2. Europska regulacija gospodarskih službi od općeg interesa (suautorstvo sa D. Đerđa), u zborniku Šestog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 20-22. lipnja 2008., Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2008. str.141-149.

3. Postupak ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja (suautorstvo sa D. Đerđa), u

86


zborniku Socijalna prava kao temeljna ljudska prava, Zagreb, 2010., str.105-129. 4. Temeljna opća načela u pravu Europske zajednice relevantna za tržišno djelovanje jav-

nopravnih tijela, Šibenik, u zborniku Veleučilišta u Šibeniku, br.1-2, 2007., str.38-50. 5. Pravna zaštita u postupku dodjele javnih ugovora – harmonizacija hrvatskog prava s

acquis communautaire, u zborniku Hrvatsko-francuskog simpozija: Prema suvremenoj javnoj upravi – Tradicije i tranzicije – Djelo i utjecaj francuskog Državnog savjeta, Sveučilište u Splitu, Split, 2007., str.225-245. (te “Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,vol.45, br.1, 2008., str.175-195.)

6. Zasebno korištenje opće-uporabljivih dobara u Hrvatskoj: dometi i ograničenja, u zborniku Hrvatsko-francuskog simpozija: Pravo i vrednovanje javnih dobara, Sveučilište u Splitu, Split, 2008., str.213-240., (te Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.46, br.1, 2009., str.123-150.

7. Ombudsman Europske unije, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, Šibenik, br.1-2, 2009., str.15-34.

8. Aktualna pitanja pravnog uredjenja upravnih ugovora u hrvatskom pravu (suautorstvo sa D.Đerđa), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,vol.48, br.3, 2011., str.475-586.


Knjige: 1. Parlamentarni ombudsman, Pravni fakultet u Splitu, Split, 1999., str. 221+IX 2. Praktikum upravnog prava Republike Hrvatske, knj.1, Veleučilište u Splitu, Split,

2002., str. 222 3. Praktikum upravnog prava Republike Hrvatske, II izdanje, Veleučilište u Splitu, Split,

2003., str. 223 4. Poslovi iz nadležnosti organa općinske uprave (suautorstvo sa I. Borković), Pravni

fakultet u Splitu, Split, 1988., I dio – str.169, II dio – str. 232 5. Upravno pravo u društvenim djelatnostima (suautorstvo sa I. Borković), Pravni fakultet

u Splitu, Split, 1994., str.81+V 6. Upravno pravo u društvenim djelatnostima (suautorstvo sa I. Borković), II izdanje,

Pravni fakultet u Splitu, Split, 1997. Ostalo: - pročelnik Katedre za upravno pravo - sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga (Zakon o prekršajima, Zakon o

koncesijama) - mentor 10 magistarskih radova i 7 doktorskih disertacija iz grane upravno pravo i uprava - član organizacijskih odbora i voditelj 6 međunarodnih znanstvenih skupova


18. siječnja 2010.

Predmeti koje izvodi UPRAVNO PRAVO, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, EUROPSKO UPRAVNO PRAVO

NASTAVNIK Prof. dr. sc. ARSEN BAČIĆ, redoviti profesor (u trajnom zvanju)



Osobna web-stranica

www.pravst.hr


Rođen u Veloj Luci, na o. Korčula 1951. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Splitu. Pravne studije diplomirao 1974. na Pravnom fakultetu u Splitu. Poslijediplomske studije s magisterijem o slobodi tiska završio na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1980.); gdje je i doktorirao s temom o ustavnim načelima podjele i jedinstva vlasti (1988.) Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu zaposlen od 1974. godine. Za redovitog profesora Ustavnog prava prvi puta izabran 1997. Početkom 2003. izabran u trajno zvanje redovitog profesora Ustavnog prava. Predstojnik Zavoda za Ustavno pravo i politički sistem, i nositelj kolegija Ustavno pravo, Europsko pravo I., Evropske integracije i osnovi javnog prava EU, Hrvatsko parlamentarno pravo i poredbeno, Povijest europske političke misli i javno pravo; Voditelj Seminara za pravna, politička i ekonomska istraži-vanja EU (SPPEEU). U razdoblju 2000-2002 dekan Pravnog fakulteta u Splitu. Uspo-redno ustavno pravo i usporedne političke sustave, komparativno pravo, evropsko javno

87


pravo usavršavao u Amsterdamu, University of Amsterdam i Leydenu (1975.), Norwichu, East Anglia University (1982.), Londonu, London School of Economics and Political Science (1983.), South Bandu, Notre Dame School of Law, Notre Dame University (1988.), Budimpešti, Central European University, (1996.), Oxfordu, Ruskin College (1997. do 2002.). Član Ustavnog odbora Hrvatskog sabora koji je radio na donošenju Us-tava RH iz 1990.; član Stručne grupe predsjednika RH koja je pripremala stručnu podlogu za promjenu Ustava 2000.; član Stručne grupe Vlade RH za izradu prijedloga promjene Ustava (2009.). Utemeljitelj Hrvatske udruge za Ustavno pravo (2002.); član Internatio-nal Association of Constitutional Law (I.A.C.L.a), član Izvršnog odbora IACL-a (IACL Executive Committee Member izabran na VI. Kongresu IACL-a, 2004. Santiago de Chile), HPC-a (Hrvatskog pravnog centra), te nacionalnog udruženja politologa. Član su-radnik HAZU (2008.). Član European Science Foundation Social Science Committee Member. Predsjednik Povjerenstva za izdavačku djelatnost Pravnog fakulteta u Splitu (>2010), te glavni i odgovorni urednik Zbornika radova Pravnog fakulteta u Splitu.


Knjige: 1. Ustavno pravo i političke institucije, Pravni fakultet, Split, 2007., str. 380 2. Legislature i parlamentarizam, Pravni fakultet, Split, 2007., str. 310 3. Europsko pravo – Studijski izvori, Pravni fakultet, Split, 2007., str. 430 4. Ustavna demokracija i sudovi, Pravni fakultet, Split, 2009., str. 450 5. Promjene Ustava Republike Hrvatske u svjetlu prilagodbe europskom konstitucio-

nalizmu i ustavnog angažmana u transnacionalnoj eri, HAZU, Zagreb, 2010., str. 59 6. Dvadeset godina hrvatskog ustava (urednik), HAZU, Zagreb, 2010., str. 450 7. F. V. Hayek, Politički ideal vladavine prava (prijevod), 1994. 8. Urednik struke USTAV, Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Članci: 1. Politička gramatika federalizma i hrvatsko iskustvo, Zbornik radova Pravnog fakulteta

u Splitu, br.2, 2007., str.161-175. 2. Engleskom 'nerazumijevanju' francuskog upravnog prava i Conseil d'Etata, Zbornik

radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2008. 3. Stadion i ustavno pravo: treba li sport i sportska prava uzimati ozbiljno, Zbornik

radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.47, br. 2, 2010., str.237-256. 4. Promjene Ustava Republike Hrvatske i tendencije kompenzatornog konstituciona-

lizma, Radovi HAZU. Razred društvene znanosti, br.510=36, 2011., str.141-164. Radovi i ostalo što nastavnika kvalificira za izvođenje nastave

- knjiga Europsko pravo I., 2007. - više članaka iz oblasti transnacionalnog i europskog prava - sudjelovanje na međunarodnim skupovima iz oblasti institucija transnacionalne politike i

prava Datum zadnjeg izbora u zvanje

17. travnja 2003.

Predmet (-i) koje izvodi

USTAVNO PRAVO, KOMPARATIVNO USTAVNO PRAVO, PARLAMENTARNO PRAVO REPUBLIKE HRVATSKE I POREDBENO, EUROPSKE INTEGRACIJE I INSTITUCIJE EU JAVNOG PRAVA, POVIJEST POLITIČKE MISLI I EUROPSKO JAVNO PRAVO, EUROPSKO PRAVO 1., MEDIJI I PRAVO, LJUDSKA I OSOBNA PRAVA

Nastavnik Doc. dr. sc. PETAR BAČIĆ, docent



Osobna web stranica

www.pravst.hr


Diplomirao na Pravnom fakultetu u Splitu 1998. Za vrijeme studiranja dobitnik stipendije Grada Splita i Dekanove nagrade. Magistrirao 2006. na Pravnom fakultetu u Zagrebu (Poslijediplomski studij iz međunarodnog prava, tema ''Zaštita prava čovjeka u europskim organizacijama'', mentor prof. dr. sc. B. Vukas). Doktorirao 2009. s temom ''Konstituciona-

88


lizam i sudski aktivizam - ustavna demokracija između zahtjeva za vladavinom većine i protuvećinskog argumenta'', mentor prof. dr. sc. B. Smerdel. Na Pravnom fakultetu u Splitu zaposlen od 2001. kao znanstveni novak - istraživač na projektu ministarstva znanosti ''Načela konstitucionalizma i hrvatski parlamentarizam''. Od 2002. član je Hrvatske udruge za Ustavno pravo. Primljen 2005. u zvanje asistenta, a 2010. izabran za docenta. Pored ob-veznih kolegija Ustavno pravo i Osnove europskog prava, sudjeluje i na izbornim kolegi-jima: Europske integracije i javno pravo EU, Europska politička misao i javno pravo, Parla-mentarno pravo Republike Hrvatske i poredbeno, Zaštita ljudskih prava u europskoj i po-redbenoj perspektivi. Stručno se usavršavao u inozemstvu (University of Bristol, University of Staffordshire). Pohađao domaće i međunarodne stručne seminare i ljetne škole (IUC Dubrovnik, HRDC Atena-Nafplion, JMC Università di Trento, Universität Innsbruck), kao izlagač sudjelovao na međunarodnim konferencijama i javnim predavanjima.


Knjige: 1. Zaštita prava čovjeka u europskim organizacijama, Pravni fakultet, Split, 2007., str.

340 2. Legislature i parlamentarizam (u suautorstvu s A. Bačić), Pravni fakultet, Split, 2007.,

str. 310 3. Europsko pravo - studijski izvori (u suautorstvu s A. Bačić), Pravni fakultet, Split,

2007., str. 430 4. Ustavna demokracija i sudovi (u suautorstvu s A. Bačić), Pravni fakultet, Split, 2010.,

str. 432 5. Konstitucionalizam i sudski aktivizam – ustavna demokracija između zahtjeva za vla-

davinom većine i protuvećinskog argumenta, Pravni fakultet, Split, 2010., str. 445 Članci: 1. Drugi dom – stanje, poslanje, perspektive, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,

br.1, 2007., str.87-104. 2. Uloga i doprinos francuskog Državnog savjeta u legislativi, Zbornik radova Pravnog

fakulteta u Splitu, br. 1, 2008., str.49-65. 3. O značaju prava na informaciju u upravljanju okolišem i zaštiti ljudskih prava,

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 2008., str.811-823. 4. Suvremeni konstitucionalizam i ''nova'' dioba vlasti, Zbornik radova Pravnog fakulteta

u Splitu, br.4, 2009., str.747-779. 5. Ustavna demokracija i sudska uzurpacija ustava, Politička misao, god.46, br.3, 2009.,

str.585-600. 6. Zakonodavna supremacija i sudski aktivizam u SAD-u, Politička misao, god.46, br.3,

2009., str.174-204. 7. Novi commonwealthski model konstitucionalizma (Kanada, Australija i Indija), Politič-

ka misao, god.46, br.4, 2009., str.102-131. 8. Klasično učenje o diobi vlasti i odnosi između grana vlasti, Pravni vjesnik, god.25, br.

3-4, 2009., str.7-24. 9. Stadion i ustavno pravo: Treba li sport i sportska prava shvaćati ozbiljno? (u

suautorstvu s A. Bačić), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.2, 2010., str.237-256.

10. Reforma Europskog suda za ljudska prava prema Protokolu 14 (u suautorstvu sa M. Krka), zbornik ''Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i prakse'', Mostar, 2010., str.337-356.

11. Constitutional Courts as positive legislators. National Report: Croatia (u suautorstvu sa S. Barić), Constitutional Courts as positive legislators - National Reports, International Academy of Comparative Law, Washington, 2010., str.203-231.

12. Značaj prava WTO-a za suvremeno transnacionalno gospodarstvo (u suautorstvu s K. Bačićem), zbornik ''Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i prakse'', Mostar, 2011., str.268-279.


Knjige i članci: 1. Zaštita prava čovjeka u europskim organizacijama, Pravni fakultet, Split, 2007., str.

340 2. Konstitucionalizam i sudski aktivizam – ustavna demokracija između zahtjeva za

vladavinom većine i protuvećinskog argumenta, Pravni fakultet, Split, 2010., str. 445 3. International migrations as a political challenge to the united Europe, Zbornik radova

Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2004., str.363-371. 4. Ustav za Europu i značaj konstitucionalizacije ljudskih prava, Zbornik radova Pravnog

89


fakulteta u Splitu, br.1-2, 2005., str.105-119. 5. O formiranju Agencije Europske unije za temeljna prava, Zbornik radova Pravnog

fakulteta u Splitu, br.1, 2006., str.105-122. 6. O značaju prava na informaciju u upravljanju okolišem i zaštiti ljudskih prava,

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 2008., str.811-823. 7. Reforma Europskog suda za ljudska prava prema Protokolu 14 (u suautorstvu sa M.

Krka), zbornik ''Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i prakse'', Mostar, 2010., str.337-356.

Ostalo: - član Katedre za ustavno pravo - nastavnik na kolegiju Zaštita ljudskih prava u europskoj i poredbenoj perspektivi


14. veljače 2010.

Predmeti koje izvodi LJUDSKA PRAVA U MARITIMNOM KONTEKSTU – NORMATIVNI OKVIR I SUDSKA PRAKSA


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Domovinskog rata 8, 21 000 Split


Osobna web stranica

www.pravst.hr


Rođena 1955. u Sarajevu. Na Pravnome fakultetu u Splitu diplomirala 1979., magistrirala 1986. (Zaštita i očuvanje morskoga okoliša s posebnim osvrtom na Sredozemno i Jadransko more), doktorirala 1994. (Mirno rješavanje međunarodnih sporova s posebnim osvrtom na Konvenciju UN o pravu mora, 1982.). Na Pravnome fakultetu u Splitu asistentica od 1987., redovita profesorica od 2008. Prodekanica od 1997-2000., ravnateljica Poslijediplomskog znanstvenog studija Pomorsko pravo i pravo mora od 2004.-2008.


Knjige: 1. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Pravo mora-dokumenti, mišljenja znanstvenika,

komentari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., str. 954 2. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Rješavanje sporova u međunarodnom pravu mora -

dokumenti, mišljenja znanstvenika, sudska praksa, komentari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., str. 393

3. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Komentar javnopravnih odredbi Pomorskog zakonika, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2010., str. 204

Članci: 1. V. Barić Punda: O morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u Pomors-

kom zakoniku iz 2004, Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, vol. 46, br.161, 2007., str.65-78.

2. V. Barić Punda, Z. Brkić: Zaštita i očuvanje Sredozemnog mora s posebnim osvrtom na obalne države članice EU, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.44, br.1, 2007., str.53-65.

3. V. Barić Punda: (Im)permissibility of humanitarian intervention with special reference to NATO's action against the Federal Republic of Yugoslavia in 1999, Adrias, zbornik radova Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a, Split-Zagreb, vol.13, 2007., str.53-64.

4. V. Đ. Degan, V. Barić Punda: Jednostrani akti država u pravu mora napose s obzirom na spor Slovenije i Hrvatske na Sjevernom Jadranu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.45, br.4, 2008., str.841-862.

5. Z Gržetić, V. Barić Punda, V. Filipović: Suvremeni kartografski prikaz granica RH na moru, zbornik radova 2. međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti, Podstrana, 2009., str.593-615.

6. Z. Gržetić, V. Barić Punda, V. Filipović: O granicama u sjevernom Jadranu (1948.-2009.) s posebnim osvrtom na kronološki kartografski prikaz, Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, br.164, 2010., str.19-72.

7. V. Kazazić, V. Barić Punda, Z. Brkić: Pravo progona i nacionalni propisi obalnih

90


država, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Mostaru, Mostar, XXI, 2010., str.7-25.


Knjige: 1. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Pravo mora-dokumenti, mišljenja znanstvenika, komen-

tari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., str 954 2. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Rješavanje sporova u međunarodnom pravu mora –

dokumenti, mišljenja znastvenika, sudska praksa, komentari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., str 393

3. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Komentar javnopravnih odredbi Pomorskog zakonika, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2010., str 204

Ostalo: - pročelnica Katedre za međunarodno javno pravo - sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga - mentorica 5 magistarskih radnji i jedne doktorske diseracije iz grane međunarodno pravo


14. veljače 2008.

Predmeti koje izvodi MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO, PRAVO MORA, MIRNO RJEŠAVANJE MEĐUNARODNIH SPOROVA S POSEBNIM OSVRTOM NA KONVENCIJU UN-A O PRAVU MORA (1982.), KONZULARNO PRAVO

Nastavnik Dr. sc. ANDRIJANA BILI Ć, asistentica



Osobna web stranica

www.pravst.hr


Rođena 1973. god. u Splitu. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirala 1998. god., magistrirala 2004. god. (Ugovor o radu uz poseban osvrt na pomorce). Doktorsku disertaciju (Fleksibilnost i deregulacija u radnopravnim odnosima), obranila 2012. godine. Od 1998. – 2000. vježbenica u odvjetničkoj kancelariji. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu zaposlena kao znanstveni novak od 2000. god., a u statusu asistenta na predmetu Radno i socijalno pravo od 2006. Članica je Međunarodne udruge za Radno i socijalno pravo te Udruge pravnika u gospodarstvu Split.


Knjige: 1. Međunarodno radno pravo, Pravni fakultet, Split, 2006. 2. Ugovor o radu uz poseban osvrt na pomorce, Pravni fakultet, Split, 2004.

(magistarski rad) 3. Fleksibilnost i deregulacija u radnopravnim odnosima, Pravni fakultet, Split, 2012.

(doktorska disertacija) Članci:

1. Ugovor o radu na određeno vrijeme – harmonizacija europskog i hrvatskog radnog zakonodavstva, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, No. 73-74, str.167-181, Split, 2004.

2. Nadzor i kontrola poslodavca u kontekstu prava na privatnost, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, No.79. str. 357.-379., Split, 2005.

3. Problem dječjeg rada u međunarodnim okvirima, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, No.80, p. 601-619, Split, 2005.

4. Diskriminacija u Europskom radnom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, No.80, str. 601-619, Split, 2005.

5. Aktualnosti u radnim odnosima sveučilišnih nastavnika i suradnika, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu i Pravnog fakulteta u Mostaru, 2008., p. 464-476

91


6. Akademska prava sveučilišnih nastavnika i suradnika u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Rijeci, vol.30, no.2, 860-885 (2009).

7. Fleksibilni oblici zapošljavanja i radno pravo, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Rijeci, vol.30, no.2, 920-942 (2009.)

8. Rad na daljinu prema međunarodnom, europskom i hrvatskom radnom zakonodavstvu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 3/2011., str. 631.-647.

9. Transformacija radnog odnosa, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Rijeci (1846-8314) 32 (2011), 2; 55-76

10. Ugovorna stabilnost versus mobilnost igrača, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 4/2011., str. 875.-898.


Knjige: 1. Međunarodno radno pravo, Pravni fakultet, Split, 2006. 2. Ugovor o radu uz poseban osvrt na pomorce, Pravni fakultet, Split, 2004. (magistarski rad) 3. Fleksibilnost i deregulacija u radnopravnim odnosima, Pravni fakultet, Split, 2012. (doktorska disertacija)

- asistentica i tajnica Katedre za radno i socijalno pravo - izvođenja svih vidova nastave iz predmeta Radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Splitu od 2000.


06. srpnja 2007.

Predmeti koje izvodi RADNO I SOCIJALNO PRAVO, MEĐUNARODNO RADNO PRAVO, EUROPSKO RADNO PRAVO, SINDIKALNO PRAVO, OSNOVE RADNOG, SOCIJALNOG I SLUŽBENIČKOG PRAVA, SLOBODA KRETANJA RADNIKA, SINDIKATI NA EU, EUROPSKO RADNO I SOCIJALNO PRAVO

Nastavnik Prof. dr. sc. DRAGAN BOLAN ČA, redoviti profesor (u trajnom zvanju)



Osobna web stranica

www.pravst.hr


Rođen 1957. u Malom Lošinju. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirao 1980., magistrirao 1987. (Plovidbene nezgode i odgovornost brodara u plovidbenim poslovima) i doktorirao 1994. (Institut izuzetih slučajeva i odgovornost brodara u prijevozu stvari). Pravosudni ispit položio 1984. Od 1982.-1984. vježbenik u odvjetničkoj kancelariji, od 1985.-1990. sudac Osnovnog suda udruženog rada u Splitu, od 1991. zaposlenik Ministarstva pravosuđa i uprave, na Pravnom fakultetu u Splitu asistent od 1991., docent od 1996., izvanredni profesor od 2000., redoviti profesor od 2004. i redoviti profesor u trajnom zvanju od 2009. Prodekan od 2000.-2002., dekan od 2004.-2006., ravnatelj Poslijediplomskog znanstvenog studija «Pomorsko pravo i pravo mora» od 2000.-2004. i od 2008. do danas, prorektor za pravne, kadrovske i opće poslove Sveučilišta u Splitu, od 2006. Dopredsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo iz Rijeke.

Popis radova u Knjige:

92


zadnjih 5 godina 1. More naše plavo (Zbirka propisa «Sigurnost plovidbe»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2010., str. 521

2. More naše plavo (Zbirka propisa «Brodovi kao plovila»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2010., str. 93

3. More naš plavo (Zbirka propisa «Brodice i jahte kao plovila»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2010., str. 221

4. More naše plavo (Zbirka propisa «Članovi posade broda – pomorci»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2008., str. 365

5. More naše plavo (Zbirka propisa «Pomorsko dobro»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2010., str. 385

6. More naše plavo (Zbirka propisa «Morske luke»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2010., str. 703

7. More naše plavo (Zbirka propisa «Obalna straža Republike Hrvatske i zaštita i spašavanje»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2010., str. 217

Članci: 1. Novi Pomorski zakonik Republike Hrvatske i pitanje unifikacije pomorskog prava,

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2007., str.41-51. 2. Osnovne značajke plovidbe u Zakonu o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi Federacije

Bosne i Hercegovine iz 2005. god., zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.5, 2007., str.67-73.

3. Zaštita morskog okoliša s posebnim osvrtom na Pravilnik o upravljanju i nadzoru balastnim vodama iz 2007. godine, zbornik «Teorija i praksa brodogradnje in memo-riam prof. Leopold Sorta», Pula, 2008., str.649-659.

4. Neke novosti na području usklađivanja hrvatskog pomorskog upravnog prava sa pravnom stečevinom Europske unije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.4, 2008., str.745-760.

5. Sigurnost plovidbe u Zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2007. godine, Naše more, Dubrovnik, br.3-4, 2008., str.147-152.

6. Upisnici (registri) plovila u Zakonu o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi Federacije Bosne i Hercegovine iz 2005. god., zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog za-konodavstva i pravne prakse», Mostar, br.6, 2008., str.35-40.

7. Koncesije na pomorskom dobru – novine u hrvatskom zakonodavstvu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.1, 2009., str.71-95.

8. Pravna stečevina Europske unije i hrvatsko pomorsko pravo, Liber amicorum in honorem Jadranko Crnić (1928. – 2008.), Novi informator, Zagreb, 2009., str.745-756.

9. Brodske isprave i knjige (brodska administracija sensu stricto), zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.8, 2010., str.28- 33.

10. Lučka (pomorska) politika Republike Hrvatske i pravna stečevina Europske unije, zbornik «Ustavne promjene Republike Hrvatske i Europska unija», Split, 2010., str. 195-206.

11. Pravni status luke Ploče – 13 godina poslije potpisanog sporazuma Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.9, 2011., str.41-50.


Knjige: 1. More naše plavo (Zbirka propisa «Sigurnost plovidbe»), Nading d.o.o., Split –

Zagreb, 2010., str. 521 2. More naše plavo (Zbirka propisa «Brodovi kao plovila»), Nading d.o.o., Split –

Zagreb, 2010., str. 93 3. More naš plavo (Zbirka propisa «Brodice i jahte kao plovila»), Nading d.o.o., Split –

Zagreb, 2010., str. 221 4. More naše plavo (Zbirka propisa «Članovi posade broda – pomorci»), Nading d.o.o.,

Split – Zagreb, 2008., str. 365 5. More naše plavo (Zbirka propisa «Pomorsko dobro»), Nading d.o.o., Split – Zagreb,

2010., str. 385 6. More naše plavo (Zbirka propisa «Morske luke»), Nading d.o.o., Split – Zagreb,

2010., str. 703 7. More naše plavo (Zbirka propisa «Obalna straža Republike Hrvatske i zaštita i

spašavanje»), Nading d.o.o., Split – Zagreb, 2010., str. 217

93


8. Odgovornost brodara za izuzete slučajeve, Pravni fakultet, Split, 1996. str. 216 9. Pomorsko pravo (odabrane teme), Pravni fakultet, Split, 1999. str. 164 10. Pravni status morskih luka kao pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj, Pravni

fakultet, Split, 2003. str. 418 Ostalo: - pročelnik Katedre za pomorsko i općeprometno pravo - sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga - mentor 41 magistarskog rada i 9 doktorskih disertacija iz grane pomorsko i općeprometno

pravo


27. veljače 2009.

Predmeti koje izvodi POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA, PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA, PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE, KOPNENO I ZRAČNO PRAVO

Nastavnik Dr. sc. BOSILJKA BRITVI Ć VETMA docent



Osobna web stranica

www.pravst.hr


Dr. sc. Bosiljka Britvić Vetma rođena je u Splitu dana 23. travnja 1976. godine. Po narodnosti je Hrvatica i ima hrvatsko državljanstvo. Udana je. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1999. godine. Nakon diplomiranja, nastavila je studiranje na poslijediplomskom znanstvenom studiju upravno-političkog smjera u Zagrebu, gdje je u siječnju 2004. godine magistrirala obranivši magistarski rad pod naslovom Zaštita subjektivnih prava u postupku pred upravnim tijelima izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Dragana Medvedovića. U svibnju iste godine izabrana je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu u suradničko zvanje asistenta na predmetu Upravno pravo. Pod mentorstvom prof. dr. sc. Damira Aviania, izradila je doktorsku disertaciju pod nazivom Upravni spor pune jurisdikcije koju je obranila dana 23. ožujka 2011. godine i time stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti, iz polja pravnih znanosti – znanstvena grana upravno pravo i uprava. Upisana je u registar znanstvenika pod brojem 260723. Kao korisnica stipendije Vlade Republike Francuske boravila kao gost – istraživač na Université Panthéon – Assas Paris II (Institut Cujas) od 1. rujna do 1. prosinca 2007. godine. Aktivno sudjeluje, kao član Organizacijskog odbora, u organizaciji Hrvatsko – francuskih upravnopravnih dana. Glavna je tajnica Centra za europsku dokumentaciju i istraživanje „Robert Schuman“ na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu od 2008. godine. Članica je Instituta za javnu upravu sa sjedištem u Zagrebu, te je članica Udruge pravnika Hrvatske gospodarske komore u Splitu.


Članci:

1) Vrste upravnih sporova (u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Ljubanovićem),

Hrvatska i komparativna javna uprava, broj 3, Zagreb, 2011., str. 753-772 (pregledni znanstveni rad).

2) Spor pune jurisdikcije prema Zakonu o upravnim sporovima iz 2010., Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, broj 1, Rijeka, 2011., str. 381-405 (pregledni znanstveni rad).

3) Hrvatsko pravo javne nabave-usklađenost s pravom EU (u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Ljubanovićem), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 2, Split, 2011., str. 407-417 (pregledni znanstveni rad).

4) Karakteristike i pravni režim različitih ugovora o javnom-privatnom partnerstvu u francuskom upravnom pravu, Pravni vjesnik Pravnog fakulteta

94


Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, broj 1, Osijek, 2010., str. 93-104 (pregledni znanstveni rad).

5) Primjena i evolucija upravnog spora pune jurisdikcije (u koautorstvu s mr. sc. Zoranom Pičuljanom), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2010., str. 53-64 (pregledni znanstveni rad).

6) Pravo izvlaštenja nekretnina u Hrvatskoj: opći režim i posebni postupci, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2009., str. 201-217 (pregledni rad). Zbornik radova Hrvatsko-francuskog pravnog simpozija: Pravo i vrjednovanje javnih dobara, Split, 2008., str. 131-147.

7) Upravni postupak izvlaštenja nekretnina u hrvatskom pravu, Zbornik radova Šestog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 20., 21. i 22. lipnja 2008. godine, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2008., str. 477-494 (izvorni znanstveni članak).

8) Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl.6) i upravni spor, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2008., str. 129-148 (izvorni znanstveni članak). Zbornik radova Hrvatsko-francuskog pravnog simpozija: Prema suvremenoj javnoj upravi – Tradicije i tranzicije – Djelo i utjecaj francuskog Državnog savjeta, Split, 2007., str. 307-326.

9) Javno – privatno partnerstvo u francuskom pravu, Zbornik radova Petog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 22., 23. i 24. lipnja 2007., Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str. 603-624 (pregledni znanstveni članak).

10) Načela pravne sigurnosti i zaštita legitimnih očekivanja kao oblici zaštite subjektivnih prava u okviru EU, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, broj 3-4, Šibenik, 2009., str. 49-78 (prethodno priopćenje).

11) Naknada za izvlaštenu nekretninu, Zbornik radova Sedmog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 12., 13. i 14. lipnja 2009. godine, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2009., str. 342-354 (stručni rad).


Članci:

1) Vrste upravnih sporova (u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Ljubanovićem), Hrvatska i komparativna javna uprava, broj 3, Zagreb, 2011., str. 753-772 (pregledni znanstveni rad).

2) Spor pune jurisdikcije prema Zakonu o upravnim sporovima iz 2010., Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, broj 1, Rijeka, 2011., str. 381-405 (pregledni znanstveni rad).

3) Hrvatsko pravo javne nabave-usklađenost s pravom EU (u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Ljubanovićem), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 2, Split, 2011., str. 407-417 (pregledni znanstveni rad).

4) Karakteristike i pravni režim različitih ugovora o javnom-privatnom partnerstvu u francuskom upravnom pravu, Pravni vjesnik Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, broj 1, Osijek, 2010., str. 93-104 (pregledni znanstveni rad).

5) Primjena i evolucija upravnog spora pune jurisdikcije (u koautorstvu s mr. sc. Zoranom Pičuljanom), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2010., str. 53-64 (pregledni znanstveni rad).

6) Pravo izvlaštenja nekretnina u Hrvatskoj: opći režim i posebni postupci, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2009., str. 201-217 (pregledni rad). Zbornik radova Hrvatsko-francuskog pravnog simpozija: Pravo i vrjednovanje javnih dobara, Split, 2008., str. 131-147.

7) Upravni postupak izvlaštenja nekretnina u hrvatskom pravu, Zbornik radova Šestog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 20., 21. i 22. lipnja 2008. godine, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2008., str. 477-494 (izvorni znanstveni članak).

8) Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl.6) i

95


upravni spor, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, broj 1, Split, 2008., str. 129-148 (izvorni znanstveni članak). Zbornik radova Hrvatsko-francuskog pravnog simpozija: Prema suvremenoj javnoj upravi – Tradicije i tranzicije – Djelo i utjecaj francuskog Državnog savjeta, Split, 2007., str. 307-326.

9) Javno – privatno partnerstvo u francuskom pravu, Zbornik radova Petog međunarodnog savjetovanja Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Neum, 22., 23. i 24. lipnja 2007., Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str. 603-624 (pregledni znanstveni članak).

10) Načela pravne sigurnosti i zaštita legitimnih očekivanja kao oblici zaštite subjektivnih prava u okviru EU, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, broj 3-4, Šibenik, 2009., str. 49-78 (prethodno priopćenje).


19. srpnja 2012.

Predmeti koje izvodi UPRAVNO PRAVO, UPRAVNO PROCESNO PRAVO

Nastavnik Prof. dr. sc. DOROTEA ĆORIĆ, izvanredna profesorica

Ustanova zaposlenja Pravni fakultet sveučilišta u Rijeci, Hahlić 6, 51000 Rijeka


Osobna web stranica


Od 1984. do 1988. odvjetnička vježbenica (odvjetnička kancelarija); 1989-2002. Jadranski zavod – HAZU, znanstvena asistentica; od 2002. Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet u Rijeci. Voditeljica katedre za Pomorsko i općeprometno pravo, Pravo zaštite morskog okoliša, Pomorsko upravno pravo na integriranom sveučilišnom studiju, te katedri za Pomorsko upravno pravo i Pravo zaštite okoliša na stručnom upravnom studiju. Na poslijediplomskom specijalističkom studiju Pravnog fakulteta u Rijeci pod nazivom Pravo europskih integracija, nositeljica predmeta Europsko pravo zaštite okoliša. Članica Hrvatskog društva za pomorsko pravo, te zamjenica glavnog urednika časopisa Jadranskog zavoda – HAZU – Uporedno pomorsko pravo. Kao vanjska suradnica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture sudjelovala u izradi zakonskih prijedloga iz područja pomorskog prava i prava zaštite morskog okoliša, u izradi prijedloga zakona o potvrđivanju niza međunardnih ugovora iz područja pomorskog prava i prava zaštite morskog okoliša, te u postupku usklađivanja hrvatskog pomorskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.


Knjige: - Onečišćenje mora s brodova – međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009. Članci: 1. Odgovornost i naknada štete zbog onečišćenja mora i mjesto zakloništa, ZPFZ, vol.58,

br.1-2, 2008., str.431-450. 2. Zaštita morskog okoliša u ZERP-u, ZPFR, br.2, 2008., str.959-974. 3. Treba li Republika Hrvatska ratificirati Atensku konvenciju iz 2002.godine? ZPFR,

br.2, 2010., str.917-934.


Knjige: 1. Međunarodni sustav odgovornosti i naknade štete zbog onečišćenja mora uljem,

Jadranski zavod HAZU, Zagreb, 2002. 2. Onečišćenje mora s brodova – međunarodna i nacionalna pravna regulativa, Pravni

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009.

96


Članci: 1. Međunarodni sustav odgovornosti za onečišćenje mora uljem – najnovije izmjene,

ZPFR, br.2, 2006., str.889-910. 2. Odgovornost i naknada štete zbog onečišćenja mora i mjesto zakloništa, ZPFZ, vol.58,

br.1-2, 2008., str.431-450. 3. Zaštita morskog okoliša u ZERP-u, ZPFR, br.2, 2008., 959-974. Ostalo: - voditeljica katedri za Pravo zaštite morskog okoliša i Pravo zaštite okoliša - sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga i potvrđivanju međunarodnih

ugovora


29. studenog 2007.

Predmeti koje izvodi POMORSKO i OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA, POMORSKO UPRAVNO PRAVO

Nastavnik Prof. dr. sc. VLADIMIR ĐURO DEGAN, professor emeritus

Ustanova zaposlenja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Jadranski zavod, Frane Petrića 4, 10000 Zagreb


Osobna web stranica


Rođen 1935. u Bosanskom Brodu. Završio studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1957. U 1963. stekao doktorat na Pravnom fakultetu Univerze u Ljubljani. U 1967. habilitirao se za naslovnog docenta iz međunarodnoga prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu predavao Suvremene političke sisteme i Međunarodno pravo, i to od 1969. kao docent, od 1972. kao izvanredni profesor i od 1967. kao redoviti profesor. U 1981. prelazi kao redoviti profesor međunarod-noga prava na Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci. Tamo u stalnom ili honorarnom radnom odnosu predaje Međunarodno pravo i Međunarodno pravo mora do 2005. godine. U 2006. izabran je u zvanje professor emeritus na Sveučilištu u Rijeci. Od 1985. je upravitelj, te od 1989. voditelj Jadranskog zavoda HAZU u Zagrebu. U 1989. izabran je za člana suradnika te Akademije.


Knjige: 1. Wuhan University Lectures on International Law, with selected documents, Wuhan

University Press, China, 2010., pg. 301 2. Međunarodno i transnacionalno krivično pravo, Beograd, 2011., str. 574 3. Međunarodno pravo, 3.izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2011., XII+923 str. Članci: 1. Consolidation of Legal Principles on Maritime Delimitation: Implications for the

Dispute between Slovenia and Croatia in the North Adriatic, Chinese Journal of International Law, 2007., vol.6, no.3, pp.601-634.

2. An Essay on the Doctrine of International Law in Croatia and the former Yugoslavia, Baltic Yearbook of International Law, vol.7, 2007., pp.177-186.

3. Rules of natural and positive (international) law in multicultural world, L'Observateur des Nations Unies, l'Association Française pour les Nations Unies, Section Aix-en-Provence, vol.23, no.2, 2007., pp.95-116.

4. Observer missions and peace-keeping operations in Croatia, Bosnia-Herzegovina, and Kosovo (translated from Croatian by H. Heffer), Adrias, Split, vol.14, 2007., pp.9-28.

5. Responsibility of States and Individuals for Genocide and other International Crimes, International Law between Universalism and Fragmentation, Festschrift in Honour of Gerhard Hafner, Martinus Nijhoff Publishers, 2008., pp.511-534.

6. Two Faces of Multiculturalism in Present International Law, Sienho Yee & Jacques-Yvan Morin (eds.): Multiculturalism and International Law, Essays in Honour of Ed-ward McWhinney, Martinus Nijhoff Publishers, 2009., pp.517-559.

7. Stabilisation d’une base juridique dans les opérations des délimitations maritimes,

97


L’évolution et l’état actuel du droit international de la mer, Mélanges de droit de la mer offerts à Daniel Vignes, Bruylant – Bruxelles, 2009., pp.241-252.

8. Reflections on International Judges and their Decision-Making: A Review Essays on Daniel Terris et al. (eds), The International Judg, Chinese Journal of International Law, vol.8, no.1, 2009., pp.251-266.

9. Legal position of Serbia and Montenegro following the break-up of the SFRY, Guerra y Paz: 1945-2009, Obra homenaje al Dr. Santiago Torres Bernárdez, Universidad Del País Vasco, 2010., pp.121-165.

10. Universal Criminal Jurisdiction-An option or a legal obligation for States, Interna-tional Law Review of Wuhan University, Wuhan University Press, vol.13, 2010., pp.66-92.

11. Konsolidacija pravnih načela o razgraničenjima morskih prostora i slovenska "Bijela knjiga" iz 2006. godine, Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, Zagreb, br.161, 2007., str.13-39.

12. Zločin genocida pred međunarodnim sudištima, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2008., br.1-2, str.77-95.

13. Dualitet međunarodne odgovornosti države i pojedinca za zločin genocida - pitanje tereta dokazivanja, Decennium Moztanicense, Zbornik radova, Deset godina rada Zavoda za kaznene znanosti Mošćenice Pravnog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 2008., str.35-60.

14. Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Split, br.2, 2008., str.265-278.

15. Pravni naslov i efektivnost kao osnove suverenosti nad državnim područjem, Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, Zagreb, br.162, 2008., str.1-44.

16. Pravičnost i međunarodno pravo u razgraničenjima morskih prostora, Poredbeno-pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, Zagreb, br.164, 2010., str.139-157.


Knjige: 1. Međunarodno pravo mora u miru i u oružanim sukobima, Pravni fakultet, Rijeka, 2002. 2. Međunarodno kazneno pravo, Pravni fakultet, Rijeka, 2005. 3. Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 2011. Ostalo: - mentor i član više povjerenstava za ocjenu i obranu magistarskih i doktorskih radova iz

međunarodnog prava i međunarodnog prava mora


28. svibnja 2006.

Predmeti koje izvodi

Nastavnik Prof. dr. sc. DARIO ĐERĐA, izvanredni profesor

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Hahlić 6., 51000 Rijeka


Osobna web stranica

www.pravri.hr


Rođen 1974. u Rijeci. Na Pravnom fakultetu u Sveučilišta u Rijeci diplomirao 1997., magistrirao na Poslijediplomskom studiju upravno-političkog smjera na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2002. (Državljanstvo Europske unije), doktorirao 2005. na Pravnome fakultetu u Splitu (Upravnopravni aspekti koncesija). Od svibnja do srpnja 2001. usavršavao se u području europskog upravnog prava na Sveučilištu u Regensburgu. Na pravnom Fakultetu u Rijeci zaposlen 1998. kao asistent na predmetu Upravno pravo, 2006. izabran u zvanje docenta, a 2011. u izvanrednog profesora na Katedri za upravno pravo, a od 2008. je predstojnik te Katedre. Aktivno sudjelovao na više međunarodnih i brojnim domaćim znanstvenim konferencijama i skupovima. Od 2008. prodekan je na Pravnom fakultetu u Rijeci. Član je Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Bio je član Radne skupine za izradu novog Zakona o općem upravnom postupku u Republici Hrvatskoj, te novog Zakona o upravnim sporovima Ministarstva uprave i Ministarstva pravosuđa RH. Od 2005. do 2010.

98


bio član uredništva časopisa Hrvatska javna uprava: časopis za teoriju i praksu javne uprave.


Knjige: 1. Opći upravni postupak u Republici Hrvatskoj, Inženjerski biro, Zagreb, 2010. 2. Upravni postupak, Veleučilište u Rijeci, Rijeka, 2011. 3. D. Đerđa, N. Bodiroga-Vukobrat, A. Poščić, ured.: Zbirka presuda Europskog suda

(Izbor recentne prakse), Inženjerski biro, Zagreb, 2011. Članci: 1. Upravni spor u Hrvatskoj: sadašnje stanje i pravci reforme, Zbornik Pravnog fakulteta

Sveučilišta u Rijeci, vol.29, br.1, 2008., str.111-147. 2. Pravci reforme institucionalnog ustroja upravnog sudstva u Republici Hrvatskoj,

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.45, br.1, 2008., str.75-94. 3. Europska regulacija gospodarskih službi od općeg interesa, zbornik Aktualnosti

građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Pravni fakultet u Mostaru, Mostar, 2008., str.141-148. (suautorstvo sa D. Avianijem)

4. Određivanje nadležnosti Europske zajednice, u Hrvatska pravna revija, god.8, br.7-8, 2008., str.1-7.

5. Posebnosti upravnih ugovora, Hrvatska pravna revija, god.8, br.10, 2008., str.56-69. 6. Neka stvarnopravna pitanja koncesija, u Nekretnine u pravnom prometu – aktualna

pitanja zakonodavstva i pravne prakse – 2008., Inženjerski biro, Zagreb, 2008., str.70-94.

7. Upravljanje u Europskoj zajednici, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.29, br.2, 2008., str. 825-850.

8. Novo hrvatsko opće upravnopostupovno pravo, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.30, br.1, 2009., str.245-290. (u suautorstvu sa Z. Pičuljanom)

9. Upravni postupci u europskom pravu, Hrvatska pravna revija, god.9, br.4, 2009., str.52-62.

10. Problematika vlasništva objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.1, 2009., str.167-187.

11. Nova rješenja Zakona o općem upravnom postupku iz 2009. godine, Upravno pravo – aktualnosti upravnog sudovanja i upravne prakse – 2009., Inženjerski biro, Zagreb, 2009., str.48-80.

12. Reforma sustava pravnih lijekova prema novom Zakonu o općem upravnom postupku, Modernizacija općeg upravnog postupka i javne uprave u Hrvatskoj, Institut za javnu upravu, Društveno veleučilište u Zagrebu, Zagreb, 2009., str.155-179.

13. Neka aktualna pitanja prvostupanjskog upravnog postupka, Primjena novog Zakona o općem upravnom postupku u praksi, Inženjerski biro, Zagreb, 2010., str.20-51.

14. Neka rješenja novog uređenja upravnog spora u Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.47, br.1, 2010., str.65-92.

15. Ugovor o koncesiji u pravnom režimu upravnih ugovora, Vodno gospodarstvo u svjetlu novog Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2010., str.80-101.

16. Aktualni problemi u provedbi Zakona o općem upravnom postupku, Aktualnosti upravne prakse i upravnog sudovanja–2010., Inženjerski biro, Zagreb, 2010., str.23-41.

17. Upravni ugovori, Godišnjak 17: Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 2010., str.351-384.

18. Postupak ostvarivanja prava na pristup informacijama kao posebni upravni postupak, Hrvatska pravna revija, god.11, br.1, 2011., str.25-30. (u suautorstvu s A. Popovski)

19. Praktični problemi primjene novog Zakona o upravnim sporovima, Godišnjak 18: Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 2011., str. 389-430.

20. Aktualna pitanja pravnog uređenja upravnih ugovora u hrvatskom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.48, br.3, 2011., str.475-486. (u suautorstvu sa D. Avianijem)


- gore naznačeni radovi Ostalo: - pročelnik Katedre za upravno pravo - sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga

Datum zadnjeg 29. lipnja 2011.

99


izbora u zvanje

Predmeti koje izvodi UPRAVNO PRAVO, EUROPSKO UPRAVNO PRAVO, SLUŽBENIČKO PRAVO, UPRAVNO POSTUPOVNO PRAVO

Nastavnik Prof. dr. sc. IVO GRABOVAC , professor emeritus

Ustanova zaposlenja Umirovljeni profesor Sveučilišta u Splitu, Pravni fakultet, Domovinskog rata 8, 21000 Split

E-mail Ivo.Grabovac@pravst. hr

Osobna web stranica

www.pravst.hr


Rođen 1934. u Splitu. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao (1965.) i doktorirao (1967.). Od 1976. redoviti professor (do umirovljenja 1. listopada 2004.) predmeta pomorsko i opće prometno pravo i pravo osiguranja na Pravnom fakultetu u Splitu od njegova osnivanja (1961.). Dekan 1978. do 1980., te 1994. do 1996. Osnivač je Poslijediplomskog studija pomorske privrede Sveučilišta u Splitu 1976., te jedan od uteme-ljitelja poslijediplomskog znanstvenog studija Pravo mora odnosno Pomorskog prava i prava mora Pravnog fakulteta u Splitu (1979.), na kojemu predaje Pomorsko plovidbeno pravo, te je nekoliko puta bio ravnatelj Studija. Član je suradnik HAZU od 1998. Redoviti član utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Suradnik i glavni istraživač u više znanstvenih projekata. Redoviti član (Titulary member) Međunarodnog pomorskog odbora (Comite Maritime International) u Antwerpenu. Objavio 32 knjige, te oko 800 znanstvenih i stručnih radova. Za svoje doprinose pravnoj znanosti dobio mnoge nagrade za znanost (pet za životno djelo), među ostalim i u Hrvatskom saboru Državnu nagradu za znanost za životno djelo za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti.


Knjige: 1. Prijevoz stvari u unutarnjoj plovidbi u Hrvatskoj – de lege lata i de lege ferenda,

Književni krug, Split, 2007., str. 158 2. Odgovornost prijevoznika u prijevozu stvari u Pomorskom zakoniku Republike

Hrvatske i u međunarodnim konvencijama, Književni krug, Split, 2010., str. 248 3. Pomorski zakonik Republike Hrvatske – ekologija i meteorološke pojave, Književni

krug, Split, 2011., str. 189 Članci: 1. Prijevoz stvari u unutarnjoj plovidbi u Hrvatskoj – de lege ferenda, Poredbeno

pomorsko pravo (Comparative Maritime Law), Zagreb, vol.46, br.161, 2007., str.3-11. 2. Mjesta zakloništa kao zaštita za brodove koji prijete onečišćenjem mora (Places of

Refuge as Protection for Ship that Threaton to Pollute the Sea Environment), Jadranska meteorologija (Adriatic Meteorology), Split, LII, 2007., str.57-60.

3. RH je potvrdila Međunarodnu konvenciju o građanskoj odgovornosti za štetu onečišćenja pogonskim uljem (2001.), Pravo i porezi, Zagreb, br.1, 2007., str. 64-66.

4. Pomorski prijevoz nuklearnih tvari s posebnim osvrtom na Konvenciju o građanskoj odgovornosti za pomorski prijevoz nukleranih tvari iz 1971. godine (u suautorstvu s P. Amižić), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.58, br.1-2, 2008., str.97-112.

5. Novi sustav odgovornosti u prijevozu stvari u unutarnjoj plovidbi u Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.45, br.3, 2008., str.441-448.

6. Mjesta zakloništa za brodove i propisi Republike Hrvatske, Pomorski zbornik, Rijeka, br.45, 2008., str.11-19.

7. Kategorizacija propisa o zaštiti morskog okoliša (Systematization of the Protecting Rules of Maritime Environment), Jadranska meteorologija (Adriatic Meteorology), Split, LIII, 2008., str.79-81.

8. Odredbe Budimpeštanske konvencije pozitivno su pravo u domaćem unutarnjem prijevozu u Republici Hrvatskoj, Pravo i porezi, Zagreb, br.3, 2008., str.73-77.

9. Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina 2007., Kapetanov glasnik, Split, br.18, 2008., str.10-12.

10. Međunarodni ugovori kao temelj ujednačenja pomorskog prava – u povodu Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika 2008., Zbornik radova Pravnog fakulteta

100


u Splitu, vol.46, br.2, 2009., str.261-269. 11. Hrvatski pravilnik o mjestima zakloništa (u povodu slučaja turskog broda “Und

Adriyatik”) – Croatian regulations Regarding the Places of Refuge (in the case of the Turkish Vessel “Und Adriyatik”), “Jadranska meteorologija” (Adriatic Meteorology), Split, LIV, 2009., str.34-38.

12. Izmjenama i dopunama iz 2008. Pomorski zakonik je prihvatio nove međunarodne konvencije, Pravo i porezi, Zagreb, br.4, 2009., str.22-25.

13. Nacrt Konvencija o međunarodnom prijevozu stvari u cijelosti ili djelomično morem (Rotterdamska pravila) 2009., Kapetanov glasnik, Split, br.19, 2009., str.8-9.

14. Hoće li nova Konvencija o međunarodnom projevozu stvari u cijelosti ili djelomično morem (Rotterdamska pravila) nadomijestiti postojeće međunarodne instrumente, Pravo i porezi, Zagreb, XIX, 2010., str.44-48.

15. Prijevoz opasnih stvari u pomorskom prometu – pregled međunarodnih i hrvatskih propisa (Carriage of Dangerous Goods by Sea – review of International and Croatian Rules), Jadranska meteorologija (Adriatic Meteorology), Split, LV, 2010., str.51-55.

16. Pridonose li Rotterdamska pravila unifikaciji?, Poredbeno pomorsko pravo (Compara-tive Maritime Law), Zagreb, vol.49, br.164, 2010., str.159-168.

17. Spašavanje brodova u mjestima zakloništa, Adrias, Split, br.17, 2010., str.181-188. 18. Spašavanje na moru i zaštita morskog okoliša, Rad, vol.48, br.510, 2011., str.291-300. 19. Piratstvo–suvremena prijetnja sigurnosti plovidbe i događaj koji utječe na odgovornost

pomorskog prijevoznika u prijevozu stvari, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, vol.48, br.3, 2011., str.461-474.


Knjige: 1. Hrvatsko pomorsko pravo i međunarodne konvencije, Književni krug, Split, 1995., str.

480 2. Ogledi o odgovornosti brodara, Književni krug, Split, 1997., str. 142 3. Prijevozno ugovorno pravo Republike Hrvatske, Književni krug, Split, 1999., str. 331 4. Ograničenje odgovornosti u pomorskom poduzetništvu, Književni krug, Split, 2001.,

str. 215 5. Plovidbeno pravo Republike Hrvatske, Književni krug, Split, 2003., str. 458 6. Suvremeno hrvatsko pomorsko pravo i Pomorski zakonik (s pojmovnim kazalom), Knji-

ževni krug, Split, 2005., str. 523 7. Odgovornost prijevoznika u prijevozu stvari u Pomorskom zakoniku Republike

Hrvatske i u međunarodnim konvencijama, Književni krug, Split, 2010., str. 248 Ostalo: - kontinuirano praćenje promjena i novina u domaćem pomorskom zakonodavstvu i u

međunarodnoj unifikaciji, objavljujući radove o aktualnim temama - sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga - mentor 40 magistarskih radova i 7 doktorskih disertacija iz grane pomorsko i opće

prometno pravo


10. prosinca 2004.

Predmeti koje izvodi POMORSKO POREDBENO PRAVO

Nastavnik Prof. dr. sc. BORISLAV IVOŠEVI Ć, umirovljeni redoviti profesor (u trajnom zvanju)

Ustanova zaposlenja Fakultet za pomorstvo u Kotoru, Univerziteta Crne Gore


Osobna web stranica


Rodjen 1936. u Osijeku. Diplomirao 1960., magistrirao 1972. (Klauzule neodgovornosti u ugovorima o prevozu robe morem), doktorirao 1973. (Odgovornost pomorskog brodara), na Pravnom fakultetu u Beogradu. Pravosudni ispit položio 1965. Od 1960. zaposlen u

101


Jugooceaniji Kotor, a od 1964. do umirovljenja 2002. nastavnik na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru. Od 1964. do 1971. predavač, viši predavač i profesor više škole. 1976. izabran za izvanrednog profesora na Pravnom fakultetu u Titogradu (Podgorica), a 1981. za redovitog profesora na kotorskom Pomorskom fakultetu na kojem bio prodekan (1974-1978.), dekan dva puta (1978-1982. i 2000-2002.). Bio rukovoditelj poslijediplomskih studija (1990- 1995.) i direktor Instituta za pomorstvo i turizam (1984-1990.). 1968. završio ljetnji kurs iz Medjunarodnog privatnog prava na City of London College; u SAD boravio 1974-1975. na poslijedoktorskim studijima na Pravnom fakultetu Univerziteta Yale, a 1987-1988. kao predavač na Pravnom fakultetu Državnog univerziteta Floride (kao Fullbright stipendist). Bio član Jugoslovenske komisije za izradu Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi; član Upravnog odbora Jugoslovenskog udruženja za pomorsko pravo i pročelnik Sekcije za Crnu Goru dugi niz godina, te redoviti član Znanstvenog savjeta za pomorstvo JAZU. Poslije umirovljenja, od 2004. do 2009. predavao na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu, a od 2010. predaje na Fakultetu za mediteranske poslovne studije u Tivtu.


Knjige : 1. Saobraćajno pravo, III izdanje, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd, 2008., str.

342 2. Transportno osiguranje, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd, 2009., str. 495 3. Udžbenik Transportnog osiguranja, Fakultet za mediteranske poslovne studije, Tivat,

2010., str. 238 4. Pomorsko agencijsko poslovanje (suautor R. Orlandić), Fakultet za mediteranske

poslovne studije, Tivat, 2011., str. 253 Članci: 1. Osvrt na novi Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama, Pravni zapisi, časopis

Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu, god.I, br.2, 2010. , str.441. – 452.


Knjige : 1. Saobraćajno pravo, III izdanje, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd, 2008., str.

342 2. Transportno osiguranje, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd, 2009., str. 495 3. Udžbenik Transportnog osiguranja, Fakultet za mediteranske poslovne studije, Tivat,

2010., str. 238 4. Pomorsko agencijsko poslovanje (suautor R. Orlandić), Fakultet za mediteranske

poslovne studije, Tivat, 2011., str. 253 Članci: 1. Osiguranje avijacije na Londonskom tržištu osiguranja, Revija za pravo osiguranja,

Beograd, br.1-2, 2006., str.15-31. 2. Rad na izmjenama Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi – Kritički osvrt, Pravo i

privreda, Beograd, br.1-4, 2006., str.3-23. 3. Osvrt na novi Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama, Pravni zapisi, časopis

Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu, god.I, br.2, 2010. , str.441. – 452. Ostalo: - rukovoditelj Radne grupe Ministarstva za infrastrukturu Srbije za izradu Zakona o

plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama Srbije - mentor 28 magistarskih i specijalističkih radova i 9 doktorskih disertacija


09. veljače 2000.

Predmeti koje izvodi

Nastavnik Prof. dr. sc. VESNA KAZAZI Ć, redovita profesorica (u trajnom zvanju)

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Mostaru, Pravni fakultet, Matice hrvatske, b.b, 88000 Mostar


Osobna web stranica

www.pfmo.ba

102



Rođena je 1953. god. u Gacku, Bosna I Hercegovina. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu diplomirala 1976. god, a na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu magistrirala 1984. god. (Unutrašnje morske vode) i doktorirala 1988. god. (Međunarodna vlast za morsko dno i pravni režim iskorištavanja podmorja izvan granica nacionalne jurisdikcije). Na Pravnom fakultetu u Mostaru asistent od 1976., docent od 1983., izvanredni profesor od 2001., redoviti profesor u trajnom zvanju od 2008. Prodekan za nastavu od 2006-2008., 2009- 2011., zamjenik voditelja Poslijediplomskog znanstvenog studija „ Bosna i Hercegovina i europsko pravo“ .


Knjige: 1. Dno i podzemlje mora izvan granica nacionalne jurisdikcije, Globe line d.o.o.,

Sarajevo, 2001., 2. Međunarodna privreda, ekonomski i političkopravni aspekti, (koautor)., Logos,

Split, 2001., 3. Međunarodni nadzor nad primjenom ljudskih prava, Globe line d.o.o., Mostar,

2008., 4. Međunarodno humanitarno pravo - difuzija i primjena, Globe line d.o.o.,

Sarajevo, 2008., 5. Ljudska prava- praktikum (koautor), Štamparija Fojnica d.o.o., Fojnica 2009.

Članci:

1. Promjena suvereniteta i sukcesija kao institut međunarodnog javnog prava, Ljudska prava, god. 7, Sarajevo, 2006.,

2. Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine u primjeni pravila međunarodnog humanitarnog prava, Review for Law & Economic, God, 7., br.1., Mostar, 2006.

3. Granice i razgraničenja epikontinentalnih pojaseva- sudska praksa i nacionalni propisi, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLIX, Sarajevo 2006.,

4. Pravni položaj djece u oružanim sukobima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, XIX., 2006.,

5. Razmatranje izvještaja država kao vid nadzora nad poštivanjem ljudskih prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, XX, 2007. godina.

6. Pravo progona i nacionalni propisi obalnih država, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 2010.,

7. Medijsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, Znanstveno stručni godišnjak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, kultura komuniciranja medija u BiH, Mostar 2011.


Članci: 1. Zona-zajednička baština čovječanstva, Review for Law&Economics, godina 1. br.

1. Mostar, 2000.,2. 2. Mjesto pojedinca u sistemu ljudskih prava Bosne i Hercegovine, Ljudska prava,

Revija za ljudska prava, Institut za ljudska prava Pravnog fakulteta u Sarajevu, br. 3-4, godina 1, Sarajevo 2000.,

3. Obveze država i međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i položaj Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru br. XIII/2000.,

4. Konvencija UN o pravu mora i praksa država, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu XLII, Sarajevo, 2001.,

5. Individualna kaznena odgovornost, Review for Laws&Economics, br. 3., Mostar 2001.,

6. Postupak zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru br. XIV/2001.,

7. Sporazum o primjeni XI. Dijela Konvencije UN o pravu mora od 10. 12. 1982. godine i stanje u Zoni danas, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru br. XIV/2001.,

103


8. Diskriminacija i nasilje nad ženama - međunarodni standardi ljudskih prava i bosanskohercegovačko zakonodavstvo, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru br. XV/2002.,

9. Rješavanje sporova u pravu mora, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, god. XLV. 2002.,

10. Implementacija sporazuma međunarodnog humanitarnog prava u Bosni i Hercegovini, Revija za pravo i ekonomiju, godina 4. br. 1. Mostar. 2003.,

11. Isključivi gospodarski pojas na Jadranu, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLVI. 2003.

12. Opća načela prava kao izvor prava europskih zajednica, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLVII., 2004.,

13. Ostvarivanje i zaštita ljudskih prava kroz praksu rada Ombudsmana i Doma za ljudska prava, Split, 2004.,

14. Međunarodne mjere implementacije ljudskih prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru br. XVII/2004.

15. Međunarodna zaštita manjina i prikaz odredbi o zaštiti nacionalnih manjina u nacionalnim propisima, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLVII, Sarajevo, 2005.,

16. Ostvarivanje i zaštita ljudskih prava u Bosni I Hercegovini kroz prava ombdusmana i Doma za ljudska prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, God.42., br. 1-2/2005.,

17. Bosna i Hercegovina i Europska unija, Adrias, Radovi zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu, Svezak 12, Zagreb- Split, 2005.,

18. Povreda međunarodnog humanitarnog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru,XVII, Mostar, 2005.,

Ostalo:

� pročelnik Katedre za državno i međunarodno javno pravo � mentor devet (9) magistarskih radova i šest (6) doktorskih disertacija iz grane

međunarodno - javno pravo.


10. srpnja 2008.

Predmeti koje izvodi � MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO, � DIPLOMATSKO I KONZULARNO PRAVO, � MEĐUNARODNO - HUMANITARNO PRAVO, � TEORIJA PRAVA I DRŽAVE, � LJUDSKA PRAVA.

Nastavnik Dr. sc. MIRKO KLARI Ć, docent


E – mail [email protected]

Osobna web-stranica www.pravst.hr

104



Rođen 1974. u Splitu. Poslijediplomski studij pravnih znanosti upravno – političkog smjera na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio 2004. magistriravši (Upravno-politički aspekti sustava zdravstvene zaštite). Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008. obranio doktorsku disertaciju (Novo europsko shvaćanje javnih službi), te stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, polje pravo, znanstvena grana upravno pravo i uprava. Od 2001. radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu kao znanstveni novak. Bio je stručni suradnik u izradi Pravnog leksikona. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova. Izabran za docenta 2009. znanstvena grana upravno pravo i uprava.


Knjiga: - Novo europsko shvaćanje javnih službi, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2008. Članci: 1. Načelo legaliteta uprave u pravu Europske Unije, Hrvatska pravna revija, br.9, 2004. 2. Područna samouprava u Republici Hrvatskoj i perspektive regionalnog razvoja,

zbornik „Regionalizam–politički i pravni aspekt“, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2007. 3. Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj–decentralizacijski procesi, zbornik „Lo-

kalna samouprava–prema novoj javnoj upravi“, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2007. 4. Problem sukoba prava na pristup informacijama i zaštite tajnosti podataka, zbornik

„Pravo na tajnost podataka“, Novalja – Split, 2008. 5. Privatnost građana i zaštita osobnih podataka, zbornik „Pravo na pristup informacija-

ma“, Novalja – Split, 2008. 6. Local Public Servants and Employees in the Republic of Croatia: Legal Positions and

Obligations, u suautorstvu sa D. Lozinom, u Lex Localis, Revija za lokalnu samo-upravu, vol.6, br.4, 2008.

7. Uprava kao odraz političke vlasti – hrvatsko i usporedno iskustvo, u N. A. Ančić, N. Bižaca (ur.): Vlast i autoritet. Društveni i crkveni vidovi, zbornik Crkva u svijetu, Split, 2009., str.37. – 62.

8. Basic Aspects of Public Services in Law of European Union, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Split, 2009., str.571-584.

9. RH i strukturalne reforme sustava javne uprave, u O. Cvitan (ur.): Ustavne promjene Republike Hrvatske i Europska Unija, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2010., str.177-194.

10. Moguće perspektive razvoja lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, u O. Cvitan (ur.): Teritorijalni ustroj i regionalizacija Republike Hrvatske u kontekstu europskih integracija, Split, 2010., str.95-106.


1. Novo europsko shvaćanje javnih službi, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2008. 2. Načelo legaliteta uprave u pravu Europske Unije, Hrvatska pravna revija, br.9, 2004. 3. Basic Aspects of Public Services in Law of European Union, Zbornik radova Pravnog

fakulteta u Splitu, Split, 2009., str.571-584. 4. Uprava kao odraz političke vlasti – hrvatsko i usporedno iskustvo, u N. A. Ančić, N.

Bižaca (ur.): Vlast i autoritet. Društveni i crkveni vidovi, zbornik Crkva u svijetu, Split, 2009.


15. rujna 2009.

Predmeti na kojima je angažiran kao nastavnik



Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Sinjska 2, 21000 Split

E-mail [email protected]; [email protected]; [email protected]

Osobna web stranica

www.ancileburic.com

Kratki životopis Rođena 1958. u Splitu. Nakon studija u Zagrebu, magistrira 1990. (Metodološki model istraživanja religijskog fenomena u Jugoslaviji) i doktorira 1998. (Case study istraživanje –

105


(opis kretanja u struci)

kompleksan metodološki pristup u sociologiji) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u znanstvenom polju sociologije. Trenutačno radi kao redovita profesorica na Katedri sociološke metodologije Odsjeka za sociologiju u Splitu. Zaposlena do 1988. god. kao nastavnica sociologije i sociologije kulture u splitskim srednjim školama, do 1993. kao istraživačica-analitičarka u Centru za socio-religijska istraživanja Sveučilišta u Splitu, asistentica do 2000. na Filozofskom fakultetu u Zadru, na Odsjeku za sociologiju i docentica na istom fakultetu do 2003. Na zadarskom sveučilišnom Odjelu za sociologiju izabrana za izvanrednu profesoricu 2004., a na splitskom Filozofskom fakultetu za redovnu profesoricu 2008. Od 2003. do 2008. imenovana pročelnicom na sveučilišnim studijima sociologije (u Zadru, pa u Splitu), od 2005. do 2007. prodekanica za znanost Filozofskog fakulteta u Splitu, u nekoliko mandata podpredsjednica Hrvatskog sociološkog društva (sa sjedištem u Zagrebu) i od 2006. predsjednica Splitske podružnice Hrvatskog sociološkog društva. Od početka 2000.god. naročito aktivna u izdavaštvu kao urednica, recenzentica i sl. Suosnivačica je nacionalnog doktorskog studija sociologije (od 2006.).


Knjige: 1. A. Leburić i dr.: Disko generacija: sociološka istraživanja noćne zabave mladih, Filo-

zofski fakultet Sveučilišta u Splitu, bibl. Suvremena istraživanja, knj.br.2, Split, 2007., str. 139

2. A. Leburić i dr.: Pogledi na Bolognu s Filozofskog fakulteta u Splitu, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.1, Split, 2007., str. 150

3. A. Leburić i dr.: Socioklimatski utjecaji na suvremeno življenje: sociološko istraživanje stanovnika Hrvatske, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.2, Split, 2008., str. 119

4. A. Leburić, M. Nigoević: Mediji kao (pre)nositelji interkulturalizma u hrvatsko-tali-janskim interakcijama: istraživanja s početka trećeg milenija // Media come (tras)portatori dell'interculturalismo nelle interazioni croato-italiane: le ricerche all'inizio del terzo millennio, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.3, Split, 2008., str. 164

5. A. Leburić i dr.: Volonterstvo mladih kao bijeg u stvarnost: akcijsko istraživanje, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.4, Split, 2008., str. 129


7. A. Leburić, D. Hrga: Dopunska poduka kao dominantna metoda učenja: studentska iskustva od 1998. do 2007., Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.6, Split, 2008., str. 103

8. A. Leburić i dr.: Stari i novi mediji: sociološka istraživanja medijskog stiliziranja života, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.7, Split, 2008., str. 136

9. A. Leburić: Metodološki priručnik - za nastavu sociologije u 3. razredu gimnazije, Split, 2009. (CD s prilozima)

10. A. Leburić i dr.: Socijalne potrebe splitskih obitelji: sociološko istraživanje, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.8, Split, 2009., str. 258


12. A. Leburić i dr.: Žene: društvene uloge i statusi (socio-pravno istraživanje), Domine, Split, 2009., str. 131

13. A. Leburić i dr.: Kulturni turizam na splitski način: sociološko istraživanje, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.10, Split, 2010., str. 226

14. A. Leburić i dr.: Mito i korupcija u hrvatskom društvu: istraživanja u gradu Splitu, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.11, Split, 2010., str. 152

15. A. Leburić, M. Štrk: Moda kao društveni jezik: sociološko istraživanje mladih, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.12, Split, 2010., str. 130

16. A. Leburić, A. Grubić: Skepticizam mladih prema europskim integracijama: rezultati sociološkog istraživanja, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.13, Split, 2010., str. 95

17. A. Leburić i dr.: Jezična stvarnost medija: rezultati sociološkog istraživanja, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.14, Split, 2010., str. 264

18. A. Leburić i dr.: Socijalizacija darovite djece, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br. 15, Split, 2011., str. 120

19. A. Leburić i dr.: Diskurzivna analiza: kvalitativni pristup u istraživanju medija, Redak, Metodološka bibl., edicija Metodološke teme, knj.br.1, Split, 2011., str. 246

Članci: 1. A. Leburić, Z. Šuljug: Illegal Construction in Urban Space of City of Split: Conflicts

and their Perspectives, Collection „Przemiany przestrzenne w dużych miastach Polski i

106


Europy Środkowo-Wschodniej“, Zaklad Wydawniczy „Nomos“ (Instytut Socjologii Uniwersytetu Rzeszowskiego), Kraków (Polland), 2007., pg.47-61.

2. A. Leburić: Sociološki aspekti uređenja splitske rive: struktura stručnih i javnih rasprava na fokus-grupama, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Split, god. 1, br.1, 2008., str.115-129.

3. A. Leburić, Z. Šuljug: Metodološki aspekti istraživanja jezika kao društvenog fenomena, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, Split, god.1, br.1, 2008., str. 131-146.

4. A. Leburić, I. Zec: Metodološki aspekti istraživanja kompetencija prosvetnih radnika na prostoru Zapadnog Balkana, zbornik „Usaglašavanje programa obrazovanja prosvetnih radnika u zemljama zapadnog Balkana“, Beograd, Centar za obrazovne politike, 2008., str.44-63. // Methodological Aspects of the Research on Competencies of Teachers in the Western Balkans, Collection „Tuning Teacher Education Curricula in the Western Balkans“, Beograd, Centre for Education Policy, 2008., pg.44-63.

5. A. Leburić, G. Bandalović: Action Research of the Volunteers as a Specific Social Group of the Youth, Collection „The Practical Science of Society“, College of Education and Human Development, University of North Dakota, Grand Forks, 2008., pg.105-115.

6. A. Leburić, M. Lončar: Mix Methodology and Its Integrating Role in the Development of the Social Sciences, Collection „The Practical Science of Society“, College of Education and Human Development, University of North Dakota, Grand Forks, 2008., pg. 303. - 314.

7. A. Leburić, M. Dadić: Researching of the Extra Lessons as the Dominant Learning Method, Collection „The Role of Theory and Research in Educational Practice“, College of Education and Human Development, University of North Dakota, Grand Forks, 2008., pg.79-89.

8. A. Leburić i dr.: Perspektive obrazovanja mladih s obzirom na kvalitetu življenja u Hrvatskoj / Educational Perspectives of the Youth Based on the Living Quality in Croatia, Collection „Ocbita: Прoьлemи ta пepcпektиbи“, Mi нictepctbo ocbitи i нaүkи Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний iнctиtуt iнoземниx мoв; Krakowska akademia im. A.F.Modrzewskiego, Гopлibka, 2009., str.59-74.


10. A. Leburić: Područja susreta arhitekture i sociologije (Gradske priče: Kritička analiza razvoja), Čovjek i prostor, br.9-10(676-677), 2010., str.55-56.

11. A. Leburić i dr.: Edukacijski aspekti medija kao oblikovatelja svjetonazora, Collection „Kpeatибністъ уҹителя в інноваційній школі“, Mi нictepctbo ocbitи i нaүkи Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний iнctиtуt iнoземниx мoв; Kra-kowska akademia im. A.F.Modrzewskiego, Горлівка, Ukraїna, 2011., str.191-202.

12. A. Leburić i dr.: The Gifted in the Educational System of Croatia, Collection „Educational Studies and School“, Antioch University Los Angeles, Department of Education, Los Angeles, USA, 2011., pg.175-186.

13. A. Leburić i dr.: The Impact of Information Technology in Education: Communications on Blogs and Forum, Collection „Democratic Access to Education“, Antioch University Los Angeles, Department of Education, Los Angeles, USA, 2011., pg.235-244.

14. A. Leburić, J. Bajić: Utjecaji školovanja na društveno ponašanje mladih. Collection „Учитель, школа й освіта“, Mi нictepctbo ocbitи i нaүkи Уkpaїни; Горлівський державний педагогічний інститут іноземних мов; Krakowska akademia im. A.F.Modrzewskiego; Univerza na Primorskem, Горлівка, Ukraїna, 2011., str.93-104.

15. A. Leburić i dr.: Nove paradigme obrazovanja u budućim društvima znanja, Collection „Šola in družba znanja“, Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta Koper, Koper, Slovenia, 2011., str.163-170.

16. A. Leburić, Z. Š. Vučica: Democratization of Communication in New Media: Results of Discourse Analysis and Internet Research, Collection „Information Society and Globalization: Transformation of Politics“, Series of Political Science Research Centre Forum, Book 9, Political Science Research Centre Zagreb, Zagreb, 2011., pg.151-173.

17. A. Leburić: Mladi i čitanje – knjiga kao element popularne kulture. Zbornik „Knjiga i slobodno vrijeme“, stručna izdanja GKMM, knj.1, Gradska knjižnica Marka Marulića, Split, 2011., str.8-15.

107



1. A. Leburić: Metodološki aspekti sociološkog empirijskog istraživanja društvenih fenomena, zbornik "Teorijski izazovi i dileme: prilog sociologiji hrvatskog društva", Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Zadar, 1996., str.129-166.

2. A. Leburić: Case study istraživanje - kompleksan metodološki pristup u sociologiji, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998., str. 353

3. A. Leburić, I. Kamber: Perspektive fokus grupa kao sociološke istraživačke metode, zbornik „Radovi - razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije“, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet Zadar, Zadar, vol.39, br.16, 2000., str.193-211.

4. A. Leburić: Integracija kvalitativnih i kvantitativnih aspekata: perspektive empirijskih istraživanja otoka, Sociologija sela, vol. 39, br.1-4, 2001., str.189-210.

5. A. Leburić, I. Tomić-Koludrović: Svakidašnjica otočnih žena krajem devedesetih, Sociologija sela, vol.39, br.1-4, 2001., str.239-255.

6. A. Leburić, I. Tomić-Koludrović: Lifestyle or Survival Strategy: Croatian Youth in the Late 1990s, Collection „Flying Over or Falling Through the Cracks?: Young People in the Risk Society“, Ministry of Education, Science and Sport of the Republic of Slovenia & Office of the Republic of Slovenia for Youth, Ljubljana, Slovenia, 2002., str.113-119.

7. Leburić i dr.: Splitska povijesna jezgra: zapušteno srce grada (sociološka studija) = Split historic core: neglected heart of the city (sociological study), Gradsko poglavarstvo, Služba za staru gradsku jezgru, Split, 2002., str. 232

8. A. Leburić, N. Kljaković-Šantić: Etnometodološko konceptualiziranje sociološkog istraživanja, Acta Iadertina – časopis Odjela za filozofiju, Odjela za pedagogiju i Odjela za sociologiju, Sveučilište u Zadru, Zadar, vol.1, br.1, 2004., str.65-85.

9. A. Leburić, M. Krneta: Profil poduzetnika u Hrvatskoj: socio-ekonomsko istraživanje 2003., Naklada Bošković, Split, 2004., str. 168

10. A. Leburić i dr.: Legalna ilegala: Sociološko istraživanje neplanske izgradnje u Splitu, Naklada Bošković, Split, 2005., str. 240

11. A. Leburić i dr.: Socijalna prosudba elementarnih sustava života / Social Assessment of Elementary Life Systems, bibl. Suvremena istraživanja, knj.br.1, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006., str.124 + 129

12. A. Leburić, Z. Šuljug: Illegal Construction in Urban Space of City of Split: Conflicts and their Perspectives, Collection „Przemiany przestrzenne w dużych miastach Polski i Europy Środkowo-Wschodniej“, Zaklad Wydawniczy „Nomos“ (Instytut Socjologii Uniwersytetu Rzeszowskiego), Kraków (Polland), 2007., pg.47-61.

13. A. Leburić: Sociološki aspekti uređenja splitske rive: struktura stručnih i javnih rasprava na fokus-grupama, „Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu“, Split, god.1, br.1, 2008., str.115-129.


15. A. Leburić, M. Lončar: Mix Methodology and Its Integrating Role in the Development of the Social Sciences, Collection „The Practical Science of Society“, College of Education and Human Development, University of North Dakota, Grand Forks, 2008., pg. 303-314.

16. A. Leburić i dr.: Socijalne potrebe splitskih obitelji: sociološko istraživanje, Redak, bibl. Istraživačke studije, knj.br.8, Split, 2009., str. 258


18. A. Leburić i dr.: Perspektive obrazovanja mladih s obzirom na kvalitetu življenja u Hrvatskoj / Educational Perspectives of the Youth Based on the Living Quality in Croatia, Collection „Ocbita: Прoьлemи ta пepcпektиbи“, Mi нictepctbo ocbitи i нaүkи Уkpaїни; Гopлibcбkий Дepжabний пeдaгoгiчний iнctиtуt iнoземниx мoв; Krakowska akademia im. A. F. Modrzewskiego, Гopлibka, 2009., str.59-74.


20. A. Leburić i dr.: Nove paradigme obrazovanja u budućim društvima znanja, Collection „Šola in družba znanja“, Univerza na Primorskem, Pedagoška fakulteta Koper, Koper, Slovenia, 2011., str.163-170.

Ostalo: - pročelnica studija i nositeljica metodoloških i istraživačkih predmeta na sveučilišnim

studijima Sociologije

108


- sudjelovanje u izradi, organizaciji i izvedbi doktorskih studija u zemlji i u inozemstvu - mentorica doktorandima iz područja društvenih znanosti (posebno metodologije i

sociologije), kao i interdisciplinarnih područja


26. studenog 2008.

Predmeti koje izvodi ISTRAŽIVAČKA METODOLOGIJA, SOCIOLOGIJA POMORSTVA

Nastavnik Prof. dr. sc. AXEL LUTTENBERGER , redoviti profesor

Ustanova zaposlenja Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 51000 Rijeka, Studentska 2


Osobna web stranica

http:/www.pfri.hr/~axel/


Sudački pripravnik, Okružni sud Rijeka, 1981.-1983.; od voditelja sporova do višeg savjetnika, Croatia osiguranje Rijeka, 1983.-1993.; gradonačelnik, Grad Opatija, 1993.-2001.; od docenta do redovitog profesora, Pomorski fakultet Rijeka, 2002.


Članci: 1. A. Luttenberger, D. Zec: Interesi obalne države u pomorskom nadzoru, HAZU,

Poredbeno pomorsko pravo, god.49, br.164, 2010., str.345-366. 2. A. Luttenberger: Regulations on Computorised Reservation System in Transport

Services, 7th International Scientific Conference, Management in the Function of Increasing the Tourism Consumption, Opatija, 2010., pp.157-162.

3. A. Luttenberger, B. Rukavina, L. Rak: Challenges in Regulating Air Pollution from Ships, 13th International Conference on Traffic Science, Slovenian Society of Traffic Science, University of Ljubljana, Faculty of Maritime Studies, Portorož, 2010., 8 pp

4. A. Luttenberger: Achieving the Quality of Services in Sea Ports through Regulation, New Trends in Tourism and Hospitality Management, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, 2010., pp.1034-1040.

5. A. Luttenberger: Legal Instruments to Control Harmful Anti-fouling Systems on Ships, UNESCO sponsored 5th Dubrovnik Conference on Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems, Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, 2009., 6 pp

6. A. Luttenberger: Criminal Penalties for Ship-source Pollution in the Environmental Legislation, 7th International Conference, International Integrations, Competition and Cooperation, University of Rijeka, University of Ljubljana, CEDIMES Paris – Rijeka, University of Antwerpen, 2009., 7 pp

7. A. Luttenberger, B. Rukavina, L. Rak: Issues on Civil Liability for Bunker Oil Pollu-tion Damages from Ships, 12th International Conference on Traffic Science, Slovenian Society of Traffic Science, University of Ljubljana, Faculty of Maritime Studies, Portorož, 2009., 9 pp

8. A. Luttenberger: Developing the Environmental Legislation on Ship Recycling, 21th International Congress Energy and the Environment, Opatija, II, 2008., pp.207-214.

9. A. Luttenberger: Environmental noise caused by air traffic, 6th International Scientific Conference, Management in the Function of Increasing the Tourism Consumption, 2008., pp.163-168.

10. A. Luttenberger: Coastal States Responsibility with regard to Places of Refuge for Ships in Distress, 11th International Conference on Traffic Science, Slovenian Society of Traffic Science, University of Ljubljana, Faculty of Maritime Studies, Portorož, 2008., 7 pp

11. A. Luttenberger, B. Rukavina: Tourism Industry Environmental Liability for Marine Pollution, New Trends in Tourism and Hospitality Management, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, 2008., pp. 689-695.

12. A. Luttenberger, B. Rukavina: Identifikacijske isprave pomoraca u kontekstu rješenja međunarodne regulative i hrvatskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1-2, 2008., str.415-429.

109


13. A. Luttenberger: Ekosustavni pristup zaštiti i očuvanju morskog okoliša, Poredbeno pomorsko pravo, Zagreb, god.46, br.161, 2007., str.79-89.

14. A. Luttenberger: Classification Societies within Marine Regulatory Environment of the European Union and the National Perspective of the Republic of Croatia, 6th International Conference, International Integrations, Competition and Cooperation, University of Rijeka, University of Ljubljana, CEDIMES Paris – Rijeka, University of Antwerpen, 2007., 7 pp

15. A. Luttenberger: Legal Challenges of Ecosystem Approach to Sustainable Use of the Sea, UNESCO sponsored 4rd Dubrovnik Conference on Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems, Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, 2007., 9 pp

16. A. Luttenberger: Legal reguirements for special areas and particularly sensitive sea areas, Hrvatske vode i europska unija – izazovi i mogućnosti, 4. Hrvatska konferencija o vodama s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 2007., str.729-734.


1. A. Luttenberger: Pomorsko ratno pravo, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2008., 122 str

2. A. Luttenberger: Osnove međunarodnog prava mora, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2006., 180 str

3. A. Luttenberger: Pomorsko upravno pravo, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2005., 208 str


16. studenog 2010.

Predmeti koje izvodi Pomorsko javno pravo, Pomorsko upravno pravo i havarije, Trgovačko pravo, Prometno pravo, Pravo okoliša, Prometno pravo EU, Pravo okoliša EU, Pravni aspekti zaštite mora i priobalja

Nastavnik Prof. dr. sc. JASENKO MARIN , izvanredni profesor

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, 10000 Zagreb


Osobna web stranica

http://www.pravo.unizg.hr/jasenko.marin


Rođen 1970. u Sisku. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1995., magistrirao 2001. (Odgovornost pomorskog prijevoznika za štetu zbog smrti i tjelesne ozljede putnika) i doktorirao 2003. (Privremene mjere zaustavljanja broda). Od 1996. do 2003. zaposlen kao asistent i viši asistent u Jadranskom zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2003. zaposlen na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, najprije kao docent, a od svibnja 2008. kao izvanredni profesor na Katedri za pomorsko i općeprometno pravo. Predaje na dodiplomskim i poslijediplomskim specijalističkim i doktorskim studijima Pravnog fakulteta u Zagrebu. Na Interdisciplinarnom specijalističkom sveučilišnom studiju “Upravljanje krizama” Sveučilišta u Zagrebu nositelj je kolegija Pravno ekonomski sustav i krize. Član je Upravnog odbora Hrvatskog društva za pomorsko pravo. Arbitar je Stalnog izabranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Član je Savjeta Arbitražnog sudišta “Pravdonoša” iz Zadra. Usavršavao se na relevantnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Autor je jednog udžbenika i pedesetak knjiga, članaka i drugih znanstvenih i stručnih radova iz područja pomorskog i općeprometnog prava na hrvatskom i engleskom jeziku. Član je uredništava znanstvenih časopisa Poredbeno pomorsko pravo-Comparative

110


Maritime Law i Zagrebačka pravna revija.


Poglavlja u knjigama: 1. Promet unutarnjim plovnim putovima, u Europsko prometno pravo, Pravni fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, 2011., str.179-205. 2. Posebno stvarnopravno uređenje za brodove i plovila unutarnje plovidbe, u Stvarno

pravo, sv.3-posebna pravna uređenja, Narodne novine, Zagreb, 2011., str.575-666. Članci: 1. Protection of Passengers’ Rights in the European Union, 14th International Conference

on Transport Science ICTS, Portorož, Slovenia, 2011. 2. Opće i posebno ograničenje odgovornosti za pomorske tražbine u novijoj stranoj

sudskoj praksi, Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, god.50, br.165, 2011., str.91-115.

3. The Rotterdam Rules - an Overview of their Key Provisions, 13th International Conference on Transport Science, Portorož, Slovenia, 2010.

4. Stvarnopravno uređenje za plovila unutarnje plovidbe, Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, god.38, 163, 2009., str.29-53.

5. Teretni list u kopnenom, pomorskom i zračnom prijevozu (suautorstvo), Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, god.38, br.163, 2009., str.57-83.

6. Rights of Passengers Carried by Sea in the Case of Accidents, 11th International Conference on Transport Science, Portorož, Slovenia, 2008.

7. Privilegiji na brodu - sigurnost i neizvjesnost u isto vrijeme, Liber Amicorum Nikola Gavella, građansko pravo u razvoju, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008., str. 369-409.

8. Odgovornost prijevoznika za plovidbenu sposobnost broda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.58(1-2), 2008., str.489-507.

9. Međunarodne konvencije i protokoli kao izvori hrvatskog pomorskog prava, Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, god.46, br.161, 2007., str.91-111.

Stručni prijevodi međunarodnih dokumenata: 1. Athens Convention Relating to the Carriage of Passengers and their Luggage by Sea,

2002/Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, 2002. (suautorstvo), Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, Zagreb, god.50, br.165, 2011., str.305-361.

2. IMO Reservation and Guidelines for Implementation of the Athens Convention/IMO rezerva i smjernice za primjenu Atenske konvencije (suautorstvo), Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, Zagreb, god.50, br.165, 2011., str.362-383.


Knjige/poglavlja: 1. Promet unutarnjim plovnim putovima, u Europsko prometno pravo, Pravni fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, 2011., str. 179.-205. 2. Posebno stvarnopravno uređenje za brodove i plovila unutarnje plovidbe, u Stvarno

pravo, sv.3 - posebna pravna uređenja, Narodne novine, Zagreb, 2011., str.575-666. 3. Ugovori o prijevozu putnika i prtljage morem, Pravni fakultet, Zagreb, 2005. Članci: 1. Stvarnopravno uređenje za plovila unutarnje plovidbe, Poredbeno pomorsko pravo-

Comparative Maritime Law, god.38, br.163, 2009., str.29-53. 2. Registri plovnih objekata i zrakoplova, Hrvatsko registarsko pravo: registri pravnih

osoba, nekretnina, pokretnina i prava, Narodne novine, Zagreb, 2006., str.117-148. 3. Ugovorna odgovornost prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, Zbornik Pravnog fakulteta u

Zagrebu, vol.56, br.4, 2006., str.969-1010. 4. Protection of Passengers’ Rights in the European Union, 14th International Conference

on Transport Science ICTS, Portorož, Slovenia, 2011. 5. Teretni list u kopnenom, pomorskom i zračnom prijevozu (suautorstvo), Poredbeno

pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, god.38, br.163, 2009., str.57-83. Stručni prijevodi međunarodnih dokumenata: 1. Budapest Convention on the Contract for the Carriage of Goods by

Inland Waterways (CMNI)/Budimpeštanska konvencija o ugovoru o prijevozu robe unutarnjim plovnim putovima (CMNI), (suautorstvo), Poredbeno pomorsko pravo-Comparative Maritime Law, vol.42, br.157, 2003., str.161-219.

2. Athens Convention Relating to the Carriage of Passengers and their Luggage by Sea, 2002/Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, 2002. (suautorstvo), Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law,

111


vol.50, br.165, 2011., str.305-361. 3. IMO Reservation and Guidelines for Implementation of the Athens

Convention/IMO rezerva i smjernice za primjenu Atenske konvencije (suautorstvo), Poredbeno pomorsko pravo - Comparative Maritime Law, vol.50, br.165, 2011., str.362-383.

Ostalo: - profesor na Katedri za pomorsko i općeprometno pravo - na poslijediplomskom specijalističkom i doktorskom studiju (smjer Pravo društava i

trgovačko pravo) nastavnik na kolegijima Pomorsko pravo - ugovori o prijevozu, Pomorsko pravo - odgovornost brodovlasnika, Pravo osiguranja - opći dio, Pomorsko osiguranje i Općeprometno pravo

- na Sveučilišnom interdisciplinarnom specijalističkom studiju “Upravljanje krizama” nositelj obveznog kolegija Pravno ekonomski sustav i krize

- sudjelovanje u radu na više znanstveno-istraživačkih projekata iz pomorskog i općepro-metnog prava

- član Stručnog povjerenstva Ministarstva mora, prometa i infrastructure za izradu prijedloga Pomorskog zakonika iz 2004., te njegovih izmjena i dopuna iz 2007., 2008. i 2011. godine

- sudjelovanje u izradi platformi za ratifikaciju određenih međunarodnih ugovora iz pomorskog prava od strane RH

- recenzent udžbenika iz prometnog prava na Sveučilištu u Zagrebu - stručni suradnik Narodnih novina d.d. na projektu “Pravni internetski portal” sa svrhom

prikupljanja i obrade propisa, sudske prakse i literature iz pomorskog, cestovnog, željez-ničkog, zračnog, poštanskog prava te prava unutarnje plovidbe i multimodalnog prometa

- recenzent znanstvenih i stručnih članaka transportne tematike za domaće i strane znanstvene časopise

- mentor dva magistarska rada iz pomorskog prava i član više povjerenstava za ocjenu i obranu doktorskih radova iz pomorskog prava i prava osiguranja


28. svibnja 2008.

Predmeti koje izvodi POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA te izborni kolegij EUROPSKO PROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA - OPĆI DIO, PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA, POMORSKO PRAVO - UGOVORI O PRIJEVOZU, POMORSKO PRAVO - ODGOVORNOST BRODOVLASNIKA, OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVNO EKONOMSKI SUSTAV I KRIZE, PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE

Nastavnik Dr. sc. INES MEDI Ć MUSA, asistentica

Ustanova zaposlenja Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu


Osobna web stranica

www.pravst.hr/fakultet.php?p=103&s=127


Dr. sc. Ines Medić Musa rođena je 1973. godine u Splitu. Maturirala je 1991. godine u Zdravstvenom obrazovnom centru u Splitu. Godine 1994. upisala je Pravni fakultet u Splitu, te diplomirala 1998. godine, s prosječnom ocjenom studija 4,76. Za akademsku godinu 1995/96 nagrađena je Rektorovom nagradom, a za akademsku godinu 1997/98 nagradom Dekana Pravnog fakulteta u Splitu. Tijekom cijelog studija bila je stipendist Zaklade "Zlatko Crnić". Odmah po završetku studija radila je kao tajnica Gimnazije u Trogiru, a u listopadu 1999. godine primljena je na Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu u svojstvu znanstvenog novaka na Katedri za međunarodno (javno i privatno) pravo. Do 2006. godine bila je istraživač je na znanstveno istraživačkom projektu "Granice RH u Jadranu i gospodarski odnosi vezani uz more", a od 2007. na znanstveno istraživačkom projektu "Morske granice RH i međunarodni ugovori kojima se uređuju odnosi na moru". Od 2006. godine do danas sudjeluje i u međunarodnom hrvatsko-slovenskom projektu "Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka u nacionalnim sustavima Slovenije i Hrvatske, te u sklopu europskog sudskog prostora". Godine 1998. upisala je poslijediplomski studij

112


"Pomorsko pravo i pravo mora" na Pravnom fakultetu u Splitu, te ga završila s prosjekom 4,86. Magistrirala je 3. lipnja 2002. godine, na temu "Hrvatsko pomorsko i zračno međunarodno privatno pravo izvanugovorne odgovornosti za štetu". Godine 2003. prošla je odgovarajuću obuku i postala certificirani miritelj, a od 2005. godine uvrštena je na listu miritelja Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, te Hrvatske udruge poslodavaca. Doktorirala je 19. 03. 2009. godine, na temu "Skrbništvo u međunarodnom privatnom i procesnom pravu". Na Općinskom sudu u Splitu obavila je vježbeničku praksu u svojstvu volontera. Pročelnica je Katedre za međunarodno privatno pravo i aktivna članica Udruge pravnika u gospodarstvu Split i Hrvatske udruge za mirenje.


Haška konvencija od 1970. godine o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim i trgovačkim predmetima, objavljeno u: Zbornik radova - "Državljanstvo i međunarodno privatno pravo. Haške konvencije.", Beograd, 2007., str. 264-293. Praksa europskih sudova: Europski sud pravde, Dieter Krombach v André Bamberski (C-7/98), Evropski pravnik (European Law Journal), br. 4/2007, Novi Sad, str. 157-166. Praksa europskih sudova: Europski sud pravde, Ursula Becker v Finanzamt Münster Innenstadt (C 8/81), Evropski pravnik (European Law Journal), br. 1/2008, Novi Sad, str. 107-116. Enforcing the Foreign Civil and Commercial Judgement in Republic of Croatia compared to Enforcement of Foreign Civil and Commercial Judgements within the EU, objavljeno u: Evropski pravnik (European Law Journal), br. 1/2007, Novi Sad, str. 111-135. Praksa europskih sudova: Europski sud pravde, Reinhard Gebhard v Consiglio dell' Ordine degli Avvocati e Procuratori di Milano, Evropski pravnik (European Law Journal), br. 1/2008, Novi Sad, str. 117-125. Razvod braka i neki njegovi učinci u europskom pravosudnom prostoru, objavljeno u knjizi s međunarodnom recenzijom: Imovinskopravni aspekti razvoda braka –hrvatski, europski i međunarodni kontekst, Osijek, 2011., str. 235-286. International adoption in countries of South-eastern Europe: Croatia – national legislation, applicable law, objavljeno u: Revue Hellénique de Droit International, 64ème ANNÉE, 1/2011, str. 95-113 Poboljšana suradnja – Quo vadis Europa?, objavljeno u: Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, broj 1-2, Zagreb, 2012., str. 257.-288. Haška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djeteta – casus belli (u koautorstvu sa studenticom Tihanom Božić), objavljeno u knjizi s međunarodnom recenzijom: Pravna zaštita prava na (zajedničku) roditeljsku skrb, Osijek, 2012., str. 161.-197. Komentar Uredbe Bruxelles II bis u području roditeljske skrbi , Osijek, 2012.


Autorica je više radova iz područja međunarodnog privatnog i procesnog prava. Sudjelovala je na 12 domaćih i 18 međunarodnih skupova, 9 puta kao referent. Održala dva pozvana predavanja. Suradnica je na dva domaća projekta. Od 1999. godine do 2006. godine sudjeluje na projektu: "Granice RH na Jadranu i gospodarski odnosi vezani uz more" , voditelj: prof. dr. sc. Davorin Rudolf; a od 2007. godine do danas sudjeluje na projektu: "Morske granice RH i međunarodni ugovori kojima se uređuju odnosi na moru" , voditelj: prof. dr. sc. Vesna Barić-Punda. Od 2006. godine do danas sudjeluje na međunarodnom hrvatsko-slovenskom projektu: "Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka u nacionalnim sustavima Slovenije i Hrvatske, te u sklopu europskog sudskog prostora" , voditelj: prof. dr. sc. Jozo Čizmić.


07. srpnja 2007.

Predmet/i koje izvodi

Međunarodno privatno pravo, Pravo stranaca, Liječničko pravo, Međunarodno športsko pravo

113


Nastavnik Prof. dr. sc. NIKŠA NIKOLI Ć, redoviti profesor u trajnom zvanju

Ustanova zaposlenja Ekonomski fakultet Split, Matice hrvatske 31, 21000 Split


Osobna web-stranica

www.efst.hr


Rođen 1958. u Splitu. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Magistrirao iz područja strategije i politike kamatnih stopa u zemljama u razvoju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Doktorirao na temu “Međuzavisnosti tržišta kapitala i kamatnih stopa zemalja u razvoju” na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Objavio preko 100 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Predaje na dodiplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Splitu i na Pravnom fakultetu u Splitu. Predaje na poslijediplomskim i doktorskim studijima na Ekonomskom fakultetu i na Pravnom fakultetu u Splitu i u Mostaru. Za redovitog profesora izabran 2002. Član Društva ekonomista Hrvatske, član Znanstvenog društva ekonomista, ekspert za područje financiranja pri UNESCO-u (CEPES).


1. N. Nikolić, Z. Babić, M. Hell: High Education Quality And Multicriteria Analysis, GBE Antology, Danvers, USA, 2007.

2. N. Nikolić, M. Pečarić: Osnove monetarne ekonomije, Naklada Protuđer, Split, 2007. 3. I. Veža, N. Gjeldum, Z. Babić, N. Nikolić: Reigneenering of the Production Systems

Using Lean Production Concept, 19th International Conference on Production Research (ICPR 19), Valparaiso, Chile, 2007. (on CD 184 pdf)


- autorstvo i suautorstvo na većem broju udžbenika i skripata iz problematike javnih i monetarnih financija

- preko sto objavljenih znanstvenih i stručnih članaka, te prijevoda iz oblasti financijske tematike


17. rujna 2002.

Predmet(-i) koje izvodi

MONETARNA EKONOMIJA, JAVNE FINANCIJE, OSNOVE FINANCIJA, POREZNI SUSTAVI, FINANCIJSKO PRAVO I FINANCIJSKA ZNANOST

Nastavnik Prof. dr. sc. DRAGO PAVIĆ, umirovljeni redoviti profesor (u trajnom zvanju)

Ustanova zaposlenja Pomorski fakultet, Sveučilište u Splitu

E-mail drago.pavic @ pravst.hr

Osobna web stranica


Rođen je 1933. u Hvaru. Diplomira na Pravnom fakultetu u Splitu 1964. Poslijediplomski studij iz trgovačkog prava završava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistrira 1975. Doktorat iz područja pravnih znanosti stekao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1978. (Pravni problemi prijevoza stvari u kontejnerima). U zvanje znanstvenoga savjetnika izabran 1989. kada stječe zvanje redovitog profesora. Godine 1994. postaje titulary member Comité maritime international. Na Sveučilištu u Splitu trajno izabran za redovitog profesora 1997. Redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske od 2001.


Knjige: 1. Ugovorno pravo osiguranja, Komentar zakonskih odredaba, TECTUS Zagreb, Zagreb

2009., str. 690

114


2. Pomorsko osiguranje, Pravo i praksa, Književni krug Split, Split 2012., str. 580 Članci: 1. Hrvatski sustav ugovornog prava osiguranja, Zakonska pravna vrela, dio II, Hrvatska

pravna revija, br.1, 2007. 2. Autonomno pravo osiguranja, dio I, Hrvatska pravna revija, br.4, 2007. 3. Autonomno pravo osiguranja, dio I, Hrvatska pravna revija, br.5, 2007. 4. Pravna narav police osiguranja, Pravo i porezi, br.6, 2007. 5. Prijenos police osiguranja s naglaskom na osigurljiv interes, Svijet osiguranja, br.1,

2007. 6. Osiguranje brodica i jahti, Svijet osiguranja, br.4, 2007. 7. Hijerarhija pravnih vrela za ugovor o osiguranju, Osiguranje, br.5, 2007. 8. Ugovor o osiguranju kao trgovački ugovor – sudska nadležnost u parničnom sporu,

Pravo i porezi, br.6, 2008. 9. Ugovor o osiguranju kao obvezni i trgovačkopravni odnos, Svijet osiguranja, br.7-8,

2008. 10. Pravna narav osigurateljeve obveze na isplatu osigurnine, Osiguranje, br.9, 2008. 11. Kolizijska pravila za ugovor o osiguranju, Hrvatska pravna revija, br.12, 2008. 12. Osiguranje ratnih rizika, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.3, 2009. 13. Ratni rizici u osiguranju, Hrvatska pravna revija, br.5, 2009. 14. Ratne operacije i pobune kao isključeni rizici prema ZOO, Tokovi osiguranja, br.1-2,

2009. 15. Vrijednost osiguranog interesa, Svijet osiguranja, br.6, 2010. 16. Nove institutske klauzule za osiguranje robe, Osiguranje, br.4, 2010. 17. Posebna mjerila za djelomične (kargo) štete, Osiguranje, br. 5, 2011. 18. Pomorsko obvezno osiguranje od odgovornosti, Hrvatska pravna revija, br.6, 2011.


Knjige: 1. Pomorsko imovinsko pravo, Književni krug Split, Split 2006., str. 621 2. Ugovorno pravo osiguranja, Komentar zakonskih odredaba, TECTUS Zagreb, Zagreb

2009., str. 690 3. Pomorsko osiguranje, Pravo i praksa, Književni krug Split, Split 2012., str. 580 Ostalo: - sudjelovanje u izradi novih odredbi Pomorskog zakonika i Zakona o obveznim odnosima - mentor 4 doktorske disertacije i 20 magistarskih radova


23. studenog 1997.

Predmeti koje izvodi POMORSKO IMOVINSKO PRAVO, POMORSKO OSIGURANJE, PRAVO POMORSKIH HAVARIJA


Ustanova zaposlenja Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Domovinskog rata 8, 21 000 Split


Osobna web stranica


Rođena 1955. u Splitu. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Splitu 1977. Magistrirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1986. (Isplata kupovne cijene dokumentarnim akreditivom), doktorirala na Pravnom fakultetu u Splitu 1997. (Pravo zadržanja). Pravosudni ispit položila 1981. Od 1997. do 1980. pravna referentica u Jugobanci-Osnovnoj banci Rijeka u Rijeci. Od 1980. asistentica na Pravnom fakultetu u Splitu, od 1999. docentica, od 2004. izvanredna profesorica, a od 2009. redovita profesorica. 1996. završila je Post–graduate Course in International Trade and Business Law, International Commercial Arbitration and The Law of the European Union na Asser College Europe u Den Haagu. Predstojnica je Zavoda za Građansko pravo na Pravnom fakultetu u Splitu. Od 2004. do 2006. bila je prodekanica Pravnog fakulteta u Splitu. Predsjednica Udruge za zdravstveno pravo i etiku Hrvatske.

115



Članci: 1. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti prema novom zakonu o

obveznim odnosima, zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.28., br.1., 2007., str.107-155.

2. Ugovor o potrošačkom kreditu, u Bankovni financijski ugovori, ur. Z. Slakoper, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007., str.539-566.

3. Opći uvjeti ugovora prema novom ZOO, u Bankovni financijski ugovori, ur. Z. Slakoper, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007., str.17-63.

4. Osnove građanskopravne odgovornosti za štete u medicini, Simpozijum Medicina i pravo, zbornik radova, Mostar, 2008.

5. Problem razvojnih rizika kod odgovornosti za neispravan proizvod, zbornik “Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse”, Neum, 2008., str.208-223.

6. Osnove građanskopravne odgovornosti za štete u medicini, Materia Socio Medica, vol.20, br.1, 2008., str. 55-65. http://www.avicenapublisher.org/does/MSM/MSM2008-1.pdf

7. Uvod u nečela europskog ugovornog prava (Landova načela), zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.29, br.1, 2008., str.335-371.

8. Nacrt zajedničkog referentnog okvira za europsko privatno pravo, zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.30, br.1, 2009., str.473-513.

9. Bitna obilježja i ustavnopravna osnova opcijskog instrumenta europskog ugovornog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.3, 2009.

10. Usklađivanje europskog odštetnog prava, zbornik “Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse”, Neum, vol.7, br.1, 2009., str.121-139.

11. Sudski nalog za zašitu interesa potrošača u pravu Europske unije, u Republika Hrvatska na putu prema europskom pravosudnom području – rješavanje trgovačkih i potrošačkih sporova (ur. V. Tomljenović i dr.), Rijeka, 2009., str.287-317.

12. Odgovornost za nepoštivanje koncesijskog ugovora koji se odnosi na korištenje javnih dobara, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.1, 2009., str.97-122.

13. Odgovornost odvjetnika za savjet i mišljenje, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol 31, br.1, 2010., suppl., str.23-50.

14. Prijedlog zakona o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata federacije Bosne i Hercegovine, zbornik “Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse”, Neum, 2010., str.50-68.

15. O nekim promjenama u hrvatskom ugovornom pravu, Pravna riječ, Banja Luka, 2010., str.113-127.

16. Institut općih uvjeta poslovanja u potrošačkom pravu Bosne i Hercegovine, zbornik “Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse”, Neum, 2011., str.51-74.

17. Neimovinska šteta u zakonu o obveznim odnosima Republike Hrvatske, Pravna riječ, Banja Luka, br.28, 2011., str.169-192.


1. Jednoobrazna pravila i običaji za dokumentarne akreditive, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, XXII-XXIV, 1986-1987., str.95-108.

2. Dokumentarni akreditiv kao sredstvo zaštite korisnika i nalogodavca, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.32, br.1-2(39-40), 1995., str.157-170.

3. O nekim sredstvima osiguranja vjerovnika u angloameričkom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.34, br.1-2,(45-46), 1997., str.141-153.

4. Prigovor neispunjenja ugovora i pravo zadržanja, Vladavina prava, Zagreb, god.II, br.3-4, 1998., str.53-79.

5. O problemu koneksiteta osiguranog potraživanja i retinirane stvari u francuskom i talijanskom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.35, br.1- 2, 1998., str.209-231.

6. O nekim problemima vezanim za potraživanja vjerovnika-retinenta po odredbama zakona o obveznim odnosima, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.36(55-56), 1999., str.555-572.

7. O posjedu kao elementu prava zadržanja u okviru objektivne koncepcije posjeda, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Mostaru, XIV, 2001., str.153-181.

8. Subjektivna koncepcija posjeda i stjecanje prava zadržanja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.2-3, 2001., str.87-104.

9. Pojam i temeljne pretpostavke instituta lien-a u anglo-američkom pravu, Strani pravni

116


život, Beograd, br.1-3, 2001., str.193-212. 10. O uvjetima nastanka instituta liena kao sredstva osiguranja tražbina vjerovnika u

angloameričkom pravu, Pravo i porezi, Zagreb, br.11, 1998., str.28-35. 11. Predmet retencije prema zakonu o obveznim odnosima (I dio), Vladavina prava,

Zagreb, god.IV, br.2, 2000., str.105-133. 12. Predmet retencije prema zakonu o obveznim odnosima (II dio), Vladavina prava,

Zagreb, god.IV, br.3-4, 2000., str.21-49. 13. Ugovorna kazna, godišnjak 8, Aktualnosti hrvatskog zakondavstva i pravne prakse,

2001., str.277-318. 14. Institut prava retencije u hrvatskom i usporednom pravu, Pravni fakultet Sveučilišta u

Splitu, Split, 2004., str. 572 15. Pravo zadržanja u hrvatskom pravu de lege ferenda, Zbornik radova Pravnog fakulteta

u Splitu, br.1, 2004., str.105-138. 16. Opći uvjeti ugovora, Susret pravnika, Opatija, XLIV, 2006., str.199-243.


26. srpnja 2009.

Predmeti koje izvodi GRAĐANSKO PRAVO; GRAĐANSKO PRAVO II; OSNOVE EUROPSKOG PRAVA II; TURISTIČKO PRAVO; PRAVO ZAŠTITE POTROŠAČA; PRAVO TURIZMA; EUROPSKO GRAĐANSKO PRAVO

Nastavnik Prof. dr. sc. RANKA PETRINOVI Ć, izvanredna profesorica

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet, Zrinsko-Frankopanska 38, 21000 Split


Osobna web stranica

www.pfst.hr/ranka-petrinovic


Rođena 1960. u Splitu. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirala 1983., magistrirala 2001. (Osiguranje odgovornosti brodara za štete iz sudara brodova) i doktorirala 2005. (Zaštita morskog okoliša kao element suvremenog prava spašavanja). Od 1986-1996. zaposlena u Brodogradilištu „Split” kao pravnica u Službi prodaje na poslovima ugovaranja brodova i osiguranja brodova u gradnji, od 1996-2002. zaposlena u brodarskom poduzeću Jadroplov d.d. na poslovima upisivanja i osiguranja brodova, a na Pomorskom fakultetu u Splitu zaposlena kao predavačica od 2002., docentica od 2006., izvanredna profesorica od 2009. Prodekanica za poslovodstvo od 2006-2010. Pohađala je više stručnih seminara iz područja pomorskog prava i pomorskog osiguranja. Članica Hrvatskog društva za pomorsko pravo iz Rijeke.


Knjige: 1. Pomorsko pravo za jahte i brodice, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2008., str.

333 Članci: 1. Pravilnik o mjestima zakloništa – pruža li pravilnik priželjkivanu zaštitu hrvatskog

morskog okoliša, Poredbeno pomorsko pravo, Zagreb, god.49, br.164, 2010., str.309-343.

2. Stjecanje i zaštita posjeda na pomorskom (općem) dobru – de lege lata – de lege ferenda (poseban osvrt na prijedlog novog Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama), Poredbeno pomorsko pravo, Zagreb, god.49, br.164, 2010., str.531-554.

3. Doprinos novih odredbi Pomorskog zakonika o uklanjanju podrtina u zaštiti Jadranskog mora od onečišćenja, zbornik radova, III. Savjetovanje o morskoj tehnologiji, Rijeka, 2009.

4. Revizija Lloyd's Open Form (LOF 2010) – učinkovitija zaštita morskog okoliša?, Naše more, vol.56, br. 1-2, 2009., str.49-56.

5. Uklanjanje podrtina prema novim odredbama hrvatskog pomorskog prava, zbornik radova, Međunarodna konferencija o pomorskoj znanosti – IMSC 2009, Podstrana, 2009.

6. Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina, Poredbeno pomorsko pravo, br.1,

117


2008., str.109-134. 7. Ballast water management in Croatia, 8th International Conference on Environmental

Compliance and Environment/Gerardu J. et al. (ur), Cameron May Ltd., London, UK, 2008., str.375-381.

8. Hrvatsko pravo spašavanja u uvjetima europskih integracija, Poredbeno pomorsko pravo, br.1, 2007., str.123-144.

9. Place of refuge as a new element of the protection of Croatian marine environment, 14th TIEMS Annual Conference 2007 Book of Proceedings, 2007., str.382-391.


1. Pomorsko pravo za jahte i brodice, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2008., str. 333

2. Osiguranje odgovornosti brodara za štete iz sudara brodova, magistarski rad, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2001.

3. Zaštita morskog okoliša kao element suvremenog prava spašavanja, doktorska disertacija, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, 2005.

4. Pravilnik o mjestima zakloništa – pruža li pravilnik priželjkivanu zaštitu hrvatskog morskog okoliša, Poredbeno pomorsko pravo, Zagreb, god.49, br.164, 2010., str.309–343.

5. Doprinos novih odredbi Pomorskog zakonika o uklanjanju podrtina u zaštiti Jadranskog mora od onečišćenja, zbornik radova, III. Savjetovanje o morskoj tehnologiji, Rijeka, 2009.

6. Revizija Lloyd's Open Form (LOF 2010) – učinkovitija zaštita morskog okoliša?, Naše more, br.56, 2009.

7. Uklanjanje podrtina prema novim odredbama hrvatskog pomorskog prava, zbornik radova, Međunarodna konferencija o pomorskoj znanosti – IMSC 2009, Podstrana, 2009.

8. Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina, Poredbeno pomorsko pravo, br.1, 2008., str.109-134.

9. Hrvatsko pravo spašavanja u uvjetima europskih integracija, Poredbeno pomorsko pravo, br.1, 2007., str.123-144.

Ostalo: - nositeljica svih pomorsko-pravnih kolegija na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu - izrada nastavnih programa iz pomorsko-pravnih kolegija na preddiplomskoj i diplomskoj

razini studija Pomorskog fakulteta u Splitu i poslijediplomskoj razini studija Pomorskog fakulteta u Rijeci

- mentorica 2 magistarska rada iz grane pomorsko i općeprometno pravo


22. prosinca 2009.

Predmeti koje izvodi POMORSKO PRAVO, POMORSKO PRAVO I HAVARIJE, POMORSKO IMOVINSKO PRAVO, POMORSKE AGENCIJE I OTPREMNIŠTVO, UGOVARANJE U POMORSTVU, POMORSKO JAVNO I RIBOLOVNO PRAVO, PRAVNI ASPEKTI SIGURNOSTI PLOVIDBE S POSEBNIM OSVRTOM NA POMORSKE HAVARIJE

Nastavnik dr. sc. ŽELJKA PRIMORAC , asistentica



Osobna web stranica

www.pravst.hr


Rođena 1979. u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu u Splitu diplomirala 2003., magistrirala 2008. (Osiguranje života s posebnim osvrtom na pomorce), doktorirala 2011. (Pomorska obvezna osiguranja). Pravosudni ispit položila 2006. Od 2003-2008. radi kao pravnica u banci, od 2009. asistentica na Pravnom fakultetu u Splitu.


Knjige: 1. Osiguranje života s posebnim osvrtom na pomorce, magistarski rad, Pravni fakultet u

Splitu, Split, 2008., str.189

118


2. Pomorska obvezna osiguranja, doktorska disertacija, Pravni fakultet u Splitu, Split, 2011., str. 474

Članci: 1. Sigurnost plovidbe u Zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2007.

godine, Naše more, Dubrovnik, br.3-4, 2008., str.147-152. 2. Sigurnost plovidbe u Zakonu o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2007.

godine, Pravo u gospodarstvu, Zagreb, br.5, 2008., str.1007-1017. 3. Upisnici (registri) plovila u Zakonu o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi Federacije BiH

iz 2005. god., zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.6, 2008., str.35-40.

4. Pravni pojam luka i pristaništa u bosansko hercegovačkom zakonodavstvu, zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.7, 2009., str.27-31.

5. Obalna straža Republike Hrvatske i sigurnost plovidbe, zbornik «Aktualnosti gra-đanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.8, 2010., str.316-327.

6. Pravni aspekti organizacije i djelokruga rada Obalne straže s posebnim osvrtom na Zakon o Obalnoj straži, Poredbeno pomorsko pravo, Zagreb, 2010., str.367-425.

7. Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja prema zakono-davstvu Federacije BiH i Republike Hrvatske, zbornik «Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse», Mostar, br.9, 2011., str.361-370.

8. Obvezno osiguranje od odgovornosti prijevoznika za smrt i tjelesne ozljede putnika prema odredbama Protokola Atenske konvencije iz 2002. god., Pravni vjesnik, Osijek, br.3-4, 2011., str.257-274.


Knjige: 1. Osiguranje života s posebnim osvrtom na pomorce, magistarski rad, Pravni fakultet u

Splitu, Split, 2008., str.189 2. Pomorska obvezna osiguranja, doktorska disertacija, Pravni fakultet u Splitu, Split,

2011., str. 474 Ostalo: - tajnica Katedre za pomorsko i općeprometno pravo - sudjelovanje na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima iz područja gra-đanskog, trgovačkog i pomorskog prava


10. veljače 2009.

Predmeti koje izvodi POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA, PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA, OBVEZNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Nastavnik Prof. dr. sc. NIKOLETA RADIONOV , redovita profesorica

Ustanova zaposlenja Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, 10 000 Zagreb


Osobna web stranica

www.pravo.hr/pop


Diplomirala 1994. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1995. zaposlena na Katedri za pomorsko i općeprometno pravo. Trenutačno u zvanju redovite profesorice (1995. asistentica, 2002. docentica, 2007. izvanredna profesorica, 2012 redovita profesorica). Od 1995-1997 vježbenica na Općinskom sudu u Zagrebu. 1999. položila pravosudni ispit. 1998. magistrirala (Odgovornost prijevoznika za štetu u prijevozu stvari cestom), 2002. Doktorirala (Ugovorna odgovornost prijevoznika u kopnenom prijevozu). 2003. usavršavala se na Max-Planck Institutu za komparativno i međunarodno privatno pravo u Hamburgu, Njemačka, pa na Rodosu, Firenze, Dubrovniku, Torinu, Zadru. Sudjelovala na brojnim konferencijama iz područja transportnog, europskog, međunarodnog javnog i trgovačkog prava (Dubrovnik, Rijeka, Zagreb, Brijuni, Berlin, Portorož, Castellon de la Plana itd). Voditeljica jednog znanstvenog projekta, u dva znanstvena projekta bila istraživačica, te

119


konzultantica u međunarodnom projektu. Sudjelovala u radu radnih skupina za donošenje propisa iz područja transportnog prava (Radne skupine za izradu Zakona o željeznici MMTPR-a, 2001., Radne skupine za usklađivanje zakonodavstva RH s acquis communau-taireom - radne skupine za prometnu politiku, 2001). Suautorica je novele Zakona o obveznim odnosima 2005. (odredbe o ugovoru o prijevozu). Članica uredništva Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu, te vanjska suradnica časopisa European Transport Law i Institut du Droit International des Transports (IDIT), Rouen, Francuska.


Knjige: 1. N. Radionov, J. Marin (ur.): Europsko prometno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu,

Zagreb, 2011. 2. Gavella, N. (ur.): Stvarno pravo III – posebna uređenja, Narodne novine, Zagreb, 2011. Poglavlja u knjigama: 1. N. Radionov Radenković: Ugovor o prijevozu prema ZOO 2005: pozadina izmjena, u

„Liber amicorum Nikola Gavella: Građansko pravo u razvoju“, Gliha i dr., Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007., str.659-683.

2. N. Radionov Radenković: Contract of Carriage by Road and the Reform of Croatian Road Transport Law: Mission impossible?, u M. S. Fernando i dr., (eds), Aspectos juridicos y economicos del transporte - Hacia un transporte mas seguro, sostenible y eficiente, Publications Universitat Jaume I, Castello de la Plana, 2007., str.325-337.

Članci: 1. N. Radionov: Presumption of Shipmaster’s Criminal Responsibility for Narcotic Drugs

In Ship’s Cargo – Maritime Reality Check, Poredbeno pomorsko pravo/Comparative Maritime Law, vol.49, no.164, 2010., str.269-308.

2. N. Radionov, R. Čop: Hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Pravo i društvo, Beograd, br.1, 2010., str.275-294.

3. N. Radionov: Stvarna prava na željezničkoj infrastrukturi – pogled nakon reforme željezničkog sustava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.5, 2009., str.981-1014.

4. N. Radionov, I. Kocijan: Prava putnika u slučaju uskraćenog ukrcaja, otkaza leta ili dužeg kašnjenja (II dio), Hrvatska pravna revija, br.10, 2009.

5. N. Radionov, I. Kocijan: Prava putnika u slučaju uskraćenog ukrcaja, otkaza leta ili dužeg kašnjenja (I dio), Hrvatska pravna revija, br.9, 2009.

6. N. Radionov: Odgovornost cestovnog prijevoznika za robu i poslovi osiguranja, Osiguranje, br.12, 2009., str.34-44.

7. N. Radionov Radenković: Zaštita prava putnika u cestovnom prijevozu i uloga osiguranja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.58, br.1-2, 2008., str.391-414.

8. N. Radionov Radenković, S. Manžuka: Autonomne podvodne ronilice: Novi pojam hrvatskog pomorskog prava, Poredbeno pomorsko pravo/Comparative Maritime Law, vol.46, br.161, 2007., str.41-62.


Članci: 1. N. Radionov Radenković, N. Popović: Liberalizacija željezničkog prometa i državne

potpore u željeznicama, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.6, 2005., str.1461-1495.

2. N. Radionov Radenković: Road Freight Transport Services in Croatia According to the 2004 Road Transport Act:Wise harmonization with the acquis or sand in the eyes?, 9th International Conference on Traffic Science (ICTS 2005), Portorož, Slovenia, on CD, 2005.

3. N. Radionov Radenković: Gubitak prava na ograničenje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu robe s osvrtom na sudsku praksu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.2, 2005., str.419-447.

4. N. Radionov Radenković: Restrukturiranje tržišta željezničkog prometa u Europskoj uniji i nova Konvencija o željezničkom prijevozu (COTIF 1999), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.3-4, 2003., str.845-873.

5. N. Radionov: Hrvatsko željezničko pravo i mjere prilagodbe pravu Europske unije prema Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, suppl.2, 2002., str.307-324.

6. N. Radionov, T. Novačić: Aktualnosti u sustavu odgovornosti zračnog prijevoznika – stari interesi i nova rješenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.67-68, 2002., str.413-430.

7. N. Radionov: Nadležnost suda u sporu na naknadu štete zbog tjelesne povrede putnika nastale uslijed sudara brodova, Hrvatska pravna revija, br.7, 2002., str.129-132.

120


8. N. Radionov: Komparativni prikaz odgovornosti prijevoznika za prijevoz stvari cestom i željeznicom, Vladavina prava, br.1, 2000., str.129-157.

9. N. Radionov: Odgovornost prijevoznika za putnike i prtljagu u kopnenom prijevozu, Vladavina prava, br.2, 2000., str.135-148.

10. N. Radionov: Osnova i vrsta odgovornosti prijevoznika za štetu u cestovnom prijevozu putnika, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.1-2, 1998., str.199-220.

11. N. Radionov: Ograničenje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu stvari, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br.3, 1998., str.327-355.

Ostalo: - mentorica doktorandu iz područja pomorskog osiguranja, jednog specijalističkog rada

iz područja zračnog prava i stotinjak diplomskih radova iz svih grana prometa - usavršavala se kao nastavnica, a od 2006. licencirana za metodu programa „Aktivno

učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi“, prema međunarodnom programu Reading and Writting for Creative Thinking – RWCT.


17. siječnja 2012.

Predmeti koje izvodi POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA, POMORSKO PRAVO I - POMORSKI PRIJEVOZI, POMORSKO PRAVO II - ODGOVORNOST BRODOVLASNIKA, PRAVO OSIGURANJA – OPĆI DIO, POMORSKO OSIGURANJE, OPĆEPROMETNO PRAVO I OPĆEPROMETNO PRAVO – ODABRANE TEME, PROMETNO PRAVO, ZRAČNO PRAVO.

Nastavnik Prof. dr. sc. DAVORIN RUDOLF ml., izvanredni professor



Osobna web stranica

www.pravst.hr


Rođen 1959. u Splitu. Diplomirao na Pravnome fakultetu u Splitu 1983. Radio kao odvjetnički pripravnik, pa u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, na projektu Međunarodni odnosi država u Jadranskom moru s posebnim osvrtom na odnose između Jugoslavije i Italije. Bio u radnom odnosu u Ministarstvu unutarnjih poslova, od 1991. do 1994. kada je primljen na Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu. Poslijediplomski studij Prava mora Pravnog fakulteta u Splitu završio 1996., obranivši magistarski rad (Povijest državnih granica na moru od 15. stoljeća do danas). 2002. postao asistent na predmetu Međunarodno javno pravo. Doktorira 2003. (Morske granice Republike Hrvatske s posebnim osvrtom na odnose i granice u Jadranskom moru od dolaska Hrvata do danas) na Pravnom fakultetu u Splitu iz područja društvenih znanosti, polje pravo. Izabran za višeg asistenta 2003., za docenta 2006., pa izvanrednoga profesora 2009. Član je Hrvatskog društva za međunarodno pravo–nacionalnog ogranka ILA-e (International Law Associa-tion) i Hrvatskog društva za pomorsko pravo.


Knjige: 1. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Pravo mora-dokumenti, mišljenja znanstvenika,

komentari, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2007., str. 954 2. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Rješavanje sporova u međunarodnom pravu mora -


3. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Komentar javnopravnih odredbi Pomorskog zakonika, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2010., str. 204

Članci: 1. More pod vlašću Republike Hrvatske i odnosi sa susjednim državama, Zbornik Pravnog

fakulteta u Splitu, br.1, 2007., str.67-75. 2. Hrvatski tjesnaci između Bosne i Hercegovine i otvorenoga mora, Poredbeno pomorsko

pravo, Zagreb, god.46, br.161, 2007., str.113-122. 3. NATO from a future perspective, Adrias, Split-Zagreb, br.14, 2007., str.131-138.

121


4. Europska unija i očuvanje ribljih bogatstava u Jadranu, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, god.45, br.4, 2008., str.779-795.

5. Jugoslavija: unitarna država ili federacija (povijesne težnje srpskoga i hrvatskog naroda – jedan od uzroka raspada Jugoslavije), u suautorstvu sa S. Čobanovom, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.2, 2009., str.287-314.

6. Sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije (u suautorstvu s I. Kardum), Poredbeno pomorsko pravo, god.49, br.164, 2010., str.3-18.

7. Sporovi o morskim granicama između Hrvatske i Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Zbornik radova 1. Međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2009., str.21-40.


Knjige: 1. V. Barić Punda, D. Rudolf ml: Rješavanje sporova u međunarodnom pravu mora -


Monografije (kao suradnik na projektu HAZU): 1. Osnove za razgraničenje između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Zagreb,

2006., str. 318 2. Delimitation of the boundary between the Republic of Croatia and the Republic of

Slovenia – Position of the Republic of Croatia, Zagreb, 2006., str. 41 3. Osnove za razgraničenje između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, excerpt,

Zagreb, 2006., str.104 Članci: 1. More pod vlašću Republike Hrvatske i odnosi sa susjednim državama, Zbornik Pravnog

fakulteta u Splitu, br.1, 2007., str.67-75. 2. NATO from a future perspective, Adrias, Split-Zagreb, br.14, 2007., str.131-138. 3. Europska unija i očuvanje ribljih bogatstava u Jadranu, Zbornik Pravnog fakulteta u

Splitu, god.45, br.4, 2008., str.779-795. 4. Jugoslavija: unitarna država ili federacija (povijesne težnje srpskoga i hrvatskog

naroda – jedan od uzroka raspada Jugoslavije), u suautorstvu sa S. Čobanovom, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, god.46, br.2, 2009., str.287-314.

5. Sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije (u suautorstvu s I. Kardum), Poredbeno pomorsko pravo, god.49, br.164, 2010., str.3-18.

Ostalo: - zamjenik pročelnice Katedre za međunarodno javno pravo - sudjelovanje u izradi zakonskih prijedloga (Pomorskoga zakonika 2004.) - mentor više desetaka diplomskih radova iz grane međunarodnoga javnog prava


14. prosinca 2009.

Predmeti koje izvodi MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO, MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE, MEĐUNA-RODNO PRAVO MORA, OSNOVE MEĐUNARODNOG PRAVA, KONZULARNO PRAVO

Nastavnik Prof. dr. sc. ZVONIMIR SLAKOPER , redoviti professor

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet, Hahlić 6, Rijeka Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Trg J. F. Kennedya 6, Zagreb

E-mail [email protected], [email protected]

Osobna web stranica

www.pravri.hr, www.efzg.hr


Rođen 1960. u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1983. i magistrirao 1984. Doktorirao na Pravnom fakultetu u Splitu 1998. (Društvo s ograničenom odgovor-nošću – pravni odnos društva i članova). Pravosudni ispit položio 1985. Od 1983. do 1985. zaposlen u Općinskom sekretarijatu za upravno-pravne i opće poslove Klanjec, 1985–1990. radi u RO Ferimport OOUR Ferimport Trade, 1990–1991. zaposlen u RO Poljoopskrba, 1991–1992. odvjetnik. Od 1992. zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a od 2004. i na Pravnom fakultetu u Rijeci. 1998. izabran u zvanje docenta, 2003. izabran u zvanje

122


izvanrednog profesora, a 2008. u zvanje redovitog profesora. Pročelnik Katedre za gra-đansko pravo i Predstojnik Zavoda za građansko pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci i pročelnik Katedre za pravo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.


Knjige: 1. Društvo s ograničenom odgovornošću u sudskoj praksi i teoriji, 2. izd., Organizator,

Zagreb, 2009. 2. Bankovni i financijski ugovori (redaktor i suautor), Pravni fakultet u Rijeci, 2007. 3. Z. Slakoper, H. Kačer, A. Luttenberger: Osnove prava trgovačkih ugovora i

vrijednosnih papira, Mikrorad, Zagreb, 2009. 4. Z. Slakoper, V. Gorenc: Obvezno pravo – opći dio, Novi Informator, Pravni fakultet u

Rijeci, Zagreb, 2009. 5. Z. Slakoper, V. Buljan: Trgovačka društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i

domaćoj i inozemnoj sudskoj praksi, TEB, Zagreb, 2010. Članci: 1. Temeljna obilježja opcijskih ugovora i opcija, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu,

vol.57, br.1, 2007. 2. Odgovornost za pravne nedostatke u Zakonu o obveznim odnosima i izabranim

pravnim poretcima, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol.28, br.1, 2007. 3. Ugovori o valutnom i kamatnom swapu, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol.30,

br.1, 2009. 4. Uprava i nadzorni odbor ili upravni odbor – prednosti i nedostaci, Pravo u

gospodarstvu br.1, 2009. 5. Nova pravila MTK za garancije na poziv, zbornik Aktualnosti građanskog i trgovačkog

zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2010. 6. Ugovor o nalogu u DCFR i izabranim propisima kontinentalne tradicije, zbornik

Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2011.


Knjige: 1. Društvo s ograničenom odgovornošću u sudskoj praksi i teoriji, II izd., Organizator,

Zagreb, 2009. 2. Z. Slakoper, V. Buljan: Trgovačka društva prema Zakonu o trgovačkim društvima i

domaćoj i inozemnoj sudskoj praksi, TEB, Zagreb, 2010. 3. V. Gorenc, Z. Slakoper, V. Filipović, V. Brkanić: Komentar Zakona o trgovačkim

društvima, 3. izd., 2004. Članci: 1. Uprava i nadzorni odbor ili upravni odbor – prednosti i nedostaci, Pravo u

gospodarstvu br.1, 2009. 2. Osobna odgovornost članova društva kapitala za obveze tih društva prema njihovim

vjerovnicima, Zbornik Pravnog Fakulteta Rijeka, br. 2, 1999. Ostalo: - pročelnik Katedre za pravo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu - mentor više magistarskih radova i dvije doktorske disertacije


1. travnja 2008.

Predmeti koje izvodi GRAĐANSKO PRAVO I (OPĆI DIO GRAĐANSKOG PRAVA I OBVEZNO PRAVO), TRGOVAČKO PRAVO (UGOVORNO I STATUSNO), PRAVO BANKOVNIH POSLOVA

Nastavnik Prof. dr. sc. GORDAN STANKOVI Ć, izvanredni profesor

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet, Studentska 2, 51000 Rijeka


Osobna web stranica

Kratki životopis (opis kretanja u

Rođen 1963. u Rijeci. Na Pravnom fakultetu u Rijeci diplomirao 1986., a na Pravnom fakultetu u Splitu magistrirao 1990. (Opće ograničenje odgovornosti pomorskog brodara i

123


struci) trendovi razvitka na međunarodnom planu). Na Pravnom fakultetu u Southamptonu (Velika Britanija) magistrirao 1992. Kao nositelj Fulbrightove stipendije boravio na Pravnom fakultetu Sveučilišta Tulane u New Orleansu (SAD) od 1994–1995. Na Pravnom fakultetu u Splitu doktorirao 1996. (Pomorski privilegiji i hipoteke, te pravci razvitka na

međunarodnom polju). Pravosudni ispit položio 1993. Od 1987-1997. asistent na Pravnom fakultetu u Rijeci. Od 1997. god. odvjetnik u Odvjetničkom društvu “Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka” u Rijeci. Na Pomorskom fakultetu u Rijeci drži nastavu kao docent (od 2002.) i kao izvanredni profesor (od 2011.).


Knjige: 1. Croatia, Maritime Law Handbook, Part III - Judicial Sales of Vessels and

Priority of Claims, Kluwer, Deventer, 2010. str.32 (pogl., suautorstvo sa M. Dotlić) 2. Croatia, International Encyclopaedia of Laws - Transport Law, Kluwer Law

International, Haag, 2008., str.174 (pogl. suautorstvo sa P. Stanković) 3. Croatia, International Encyclopaedia of Laws - Transport Law, Kluwer Law

International, Haag, 2011., str.182 Članak: - Odlučivanje o ugovoru o arbitraži pred državnim sudom povodom tužbe o biti spora –

izazovi za hrvatsku judikaturu, 17. hrvatski dani arbitraže i mirenja, Zagreb, 2009.


Knjige: 1. Pomorski privilegiji i hipoteke, te pravci razvitka na međunarodnom polju (doktorska

disertacija), Pravni fakultet, Split, 1996. 2. Croatia, Maritime Law Handbook, Part III - Judicial Sales of Vessels and Priority of

Claims, Kluwer, Deventer, 1996. str. 32 (pogl., suautor P. Stanković) 3. Croatia, International Encyclopaedia of Laws - Transport Law, Kluwer Law Interna-

tional, Haag, 2000., str. 174 (suautor P. Stanković) 4. Croatia, International Encyclopaedia of Laws - Transport Law, Kluwer Law

International, Haag, 2008., str. 182 5. Osiguranje tražbina prema novom pomorskom zakonodavstvu Republike Hrvatske,

Zaštita vjerovnika - zbornik radova, 1994., str.61-72. 6. Aktualna pitanja u vezi s ovršnom prodajom broda, Zbornik Pravnog fakulteta

Sveučilišta u Rijeci, suppl., br. 2, 2002., str.43-62. 7. Izvansudska prodaja broda i prodaja broda neposrednom pogodbom – novi mehanizmi

namirenja vjerovnika po Pomorskom zakoniku, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.42, 2005., str.467-479.

8. Ovrha i osiguranje na brodu i teretu – novosti u svjetlu novog Pomorskog zakonika, zbornik sa savjetovanja “Pomorski zakonik Republike Hrvatske i druge novine iz područja pomorskog i prometnog prava”, Rijeka, 2005., str.145-162.

9. Odlučivanje o ugovoru o arbitraži pred državnim sudom povodom tužbe o biti spora – izazovi za hrvatsku judikaturu, 17. hrvatski dani arbitraže i mirenja, Zagreb, 2009.

Ostalo: - kao odvjetnik bavi se isključivo pomorskim sporovima - kao nastavnik predaje pomorsko pravo - sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga - mentor 3 magistarska rada iz grane pomorsko i općeprometno pravo


11. prosinca 2010.

Predmeti koje izvodi POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO OSIGURANJA, PRAVO ZAŠTITE MORSKOG OKOLIŠA

Nastavnik Prof. dr. sc. SLAVKO ŠIMUNDI Ć, redoviti profesor (u trajnom zvanju)



Osobna web stranica

http://www.pravst.hr/ljudi.php?p=14&s=1012

Kratki životopis (opis kretanja u

Rođen je 1946. god. u Lovreću. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu i Fakultetu organizacijskih nauka Univerziteta u Beogradu 1979. god. Magistrirao 1985. i doktorirao

124


struci) 1990. god. Od 1979. do 1985. god. radio na razvoju software-a u računskom centru Beobanke. Od 1985. do 1999. god. radio u Znanstvenom institutu Brodosplita kao suradnik-istraživač na području: „Modeliranje prireme proizvodnje u brodogradnji sa stanovišta informacijskih tokova.” Od 1996. do 1999.god. radio u MUP-u RH Policijska akademija Visoka policijska škola u Zagrebu, na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, te na Sveučilišnom studiju mora i pomorstva u Splitu. Od 1999. god. do danas, zaposlen je na Pravnom fakultetu u Splitu, pročelnik Zavoda za ekonomsko-financijske i informacijske znanosti i statistiku; pročelnik Katedre za informacijske znanosti i statistiku. Za docenta izaban 1991. god., za izvanrednog profesora 1997. god., za redovitog profesora 2002. god., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2007. god. Obnašao je funkciju Dekana Pravnog fakulteta u Splitu od 2002. do 2004. god. Voditelj je projekta: „Razvoj i implementacija informatizacije regionalne i lokalne samouprave.” Na Veleučilištu u Šibeniku voditelj je kolegija Upravna informatika sa statistikom i kolegija Baze podataka u upravi. Na visokoj školi za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić Zaprešić, dislocirani studij Biograd na moru, voditelj je sljedećih kolegija: Osnove informatike, Informacijski sustavi, Statistika, Primjenjena poslovna informatika, Ekonomska politika i Osnove menadžmenta. Član je nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih društava. Uz 250 znanstvenih i stručnih radova iz područja informacijskih, organizacijskih i kriminalističkih znanosti, autor je i mnogih monografija: Policija i informatika (Zagreb, 1998.), Uvod u informatiku (Split, 2000.), Funkcijska informatika u društvenim sustavima (Split, 2000.), Osnove metodologije i izrada znanstvenog i stručnog rada (Split, 2002.), Informatika – Uvod u laboratorijske vježbe (Split, 2003.), Zbirka zadataka iz statistike (Split, 2003.), Podaci i baze podataka (Split, 2005.), Pravna informatika (Split, 2007.), Uvod u laboratorijske vježbe – 3. dopunjeno izdanje (Split, 2008.), Računalni kriminalitet (Split, 2009.), Upravna informatika (Split, 2010.), Statistika za pravni i upravni studij (Split, 2012. – u tisku), Pravna regulativa u elektrotehnici i računalstvu (Osijek, 2012. – u tisku).


Knjige: 1. Statistika za pravni i upravni studij , Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Split,

2012. god. (u tisku) 2. Pravna regulativa u elektrotehnici i računalstvu, Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera Osijek, Elektrotehnički fakultet Osijek, Osijek, 2012. god. (u tisku) 3. Upravna informatika , Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Split, 2010. god. 4. Računalni kriminalitet , Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet, Split, 2009. god.

Članci:

1. Suvremene informacijske tehnologije u području prava // International Federation of Communication Association, Book of Manuscripts, Society and Tehnlogy, Lovran, 2011. str. 394–403.

2. Projekt: Razvoj i implementacija informatizacije regionalne i lokalne samouprave // Znanstveno-stručni skup Projekti i projektni menadžment: Zbornik radova, Zaprešić/Zagreb, 2011. str. 667–674

3. Birokratsko vrednovanje istraživačkih projekata nasuprot informatizaciji projekata kao temelju razvitka // Znanstveno-stručni skup Projekti i projektni menadžment: zbornik radova. Zaprešić/Zagreb, 2011. str. 183–188.

4. Informacijski pristup razvoju modernizacije lokalne i regionalne samouprave // Proceedings of the 34th International Convention of information and communication technology, electonics and microeletronics – MIPRO, 2011, str. 307.- 311.

5. Computer manipulation methods, theirs detecting, reporting and sanctioning // Proceedings of the 11th International Symposium on OPERATIONAL RESEARCH, SOR '11, Dolenjske Toplice, Slovenia, 2011 god.; str. 261.-267.

6. Informatizacija kao temelj razvoja javne uprave // Zbornik radova, Znanstveni skup, Ustavne promjene Republike Hrvatske i Europska unija, Split, 2010.god. str. 266.-274.

7. Teritorijalni ustroj i regionalizacija Republike Hr vatske informacijski pristup // Zbornik radova, Znanstveno-stručni skup, Teritorijalni ustoj i regionalizacija Republike Hrvatske u kontekstu Europskih integracija, Split, 2010. god. str. 107.-

125


117. 8. Modernizacija uprave s posebnim osvrtom na informatizaciju u kontekstu

europskih integracija // Zbornik radova, Znanstveno-stručni skup, Teritorijalni ustoj i regionalizacija Republike Hrvatske u kontekstu Europskih integracija, Split, 2010. god. str. 139.-148.

9. Computer crime and business information. // Zbornik radova InterSymp 2006. 18th International Conference on Systems Research, Informatics and Cybernetics, 07.- 12. 08. 2006., Baden-Baden, Germany. 1 (2006) ; 60-68

10. Methods and Technology of Operational Analytics in Combating Computer Crime. // Zbornik radova InterSymp 2006. 18th International Conference on Systems Research, Informatics and Cybernetics, 07.- 12. 08. 2006., Baden-Baden, Germany. 1 (2006) ; 69-73

11. The regulatory and legal framework of information security and right to access information in Government, Local Government and Public Services // Proceedings of the 33th International Convention of information and communication technology, electonics and microeletronics – MIPRO, 2010, str. 1328 - 1332

12. Development And Infomatization Of Regional And Local Governments // Proceeding of the 32th International Convention of information and communication technology, electonics and microeletronics - MIPRO, 2009, str. 263-267

13. Business Continuity Management Systems // Proceeding of the 31th International Convention of information and communication technology, electonics and microeletronics - MIPRO, 2008, str. 53-56

14. Impact of New Information Technologies and Globalisation Processes on Citizen's Privacy And Protection of Individuality - the Case of Croatia // Conference proceedings of the 2nd Special Focus Symposiums on ICESKS: Information, Communication and Economic Sciences in the Knowledge Society / Šimović, Vladimir (ur.).Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008. str. 90-92

15. Knowledge base model in the expert system structure for data processing in an information center during ship construction process // PRE-CONFERENCE PROCEEDINGS of the Special Focus Symposium on 5th CATALLACTICS: Quantitative –Behavioural Modelling Of Human Actions and Interactions on Markets / Loistl, Otto ; Šimović, Vladimir ; Hüelt, Michael (ur.). (ur.). Zagreb : Europski centar za napredna i sustavna istraživanja, 2007. str. 41-46


Knjige: 1. Statistika za pravni i upravni studij , Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, 2012.

(u tisku) 2. Pravna regulativa u elektrotehnici i računalstvu, Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku, Elektrotehnički fakultet Osijek, Osijek, 2012. god. (u tisku) 3. Upravna informatika , Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, 2010. 4. Računalni kriminalitet , Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, 2009. 5. Pravna informatika ; Pravni fakultet, Split; 2006. 6. Podatci i baze podataka; Pravni fakultet, Split; 2005. 7. Osnove metodologije i izrada znanstvenog i stručnog rada, Sveučilište u Splitu,

Pravni fakultet Split, 2002. 8. Funkcijska informatika u društvenim sustavima, Sveučilište u Splitu, Pravni

fakultet, 2000. 9. Uvod u informatiku, Sveučilište u Splitu, Pravni fakultet Split, 2000.

Ostalo: - pročelnik Zavoda za ekonomsko-financijske i informacijske znanosti i statistiku - pročelnik Katedre za informacijske znanosti i statistiku - mentor 15 magistarskih radova i 8 doktorskih disertacija iz područja informacijskih sustava, zaštita podataka i informacija i baza podataka

126



5. ožujka 2007. god.

Predmeti koje izvodi Pravna informatika, Statistika, Metodologija društvenih istraživanja, Upravna informatika, Baze podataka u pravu, Baze podataka u upravi, Računalni kriminalitet, Ekonomska politika, Poduzetništvo i upravljanje (menadžment), Komunikacije i komunikacijske vještine, Informacijski sustavi u športu

Nastavnik Prof.dr. sc. DANICA ŠKARA , redovita prof. u trajnom zvanju

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Radovanova 13, Split


Osobna web stranica

www.ffst.hr, http://www.ffst.hr/nastavnici/Danica_Skara/zivotopis_ds.pdf


Rođena 1952. - Ružić, Drniš. Osnovnu školu završila u Zadru, Gimnazija ‘Juraj Baraković’-Zadar. U zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju izabrana 2009. god.Doktorat društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije stekla 1994. na Sveučlištu u Splitu (Filozofski fakultet-Zadar) (mentor: Wolfgang Mieder, USA; Peter Grzybek, Austrija). Stupanj magistra znanosti iz humanističkih znanosti (jezikoslovlje) stekla 1985. god. na Sveučilištu u Zagrebu (mentor Prof.dr. Rudolf Filipović, akademik). 0d 2010. članica predsjedništva međunarodne asocijacije Consortium in the Humanities (CinH) koja objedinjava znanstvenu suradnju (združeni PDS studiji i konferencije) 9 EU Sveučilišta.Od 2003-2007 prorektorica za međunarodnu suradnju i primjenu Bolonjske reforme. 2004. god.- utemeljitelj i voditelj PDS : Europski studiji: jezici i kulture u kontaktu.1999-2002. - utemeljitelj i voditelj Poslijediplomskog studija iz jezikoslovlja. 1999- 2002.- pročelnik Odjela za engleski jezik i književnost. Znanstveno usavršavanje, stipendije: 2008: American studies, Univeristy of Graz, Austria, 2005: School of Modern Languages, University of St Andrews (UK), 2002-2003: Fulbright Fellowship at Cornell University, Ithaca (USA), 1999: Oxford Colleges Hospitality scheme (St. Hugh's College), Oxford, UK, 1975-76: University of Cambridge, Cambridge, Newnham College. Pozvana javna predavanja: University of Pécs, Mađarska (2008), University of Graz, Austrija (2008), Cornell University, USA (2003), Delgado College, New Orleans, USA (2003), University of San Francisco, San Francisco, USA (2003): Klagenfurt , Austrija (2002), Oxford University (UK) (1999). Ukupan broj objavljenih izvornih znanstvenih članaka iz područja jezikoslovlja: 40. Sudjelovala na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.


Knjiga: D. Škara/ M. Mixon, English and Croatian Dictionary and a Guide to Anglo-American Culture, Školska naklada, 2012. (u tisku) Članci: 1. D. Škara , 'Body Metaphors: Reading the Body in Contemporary Culture’, in: 15th

ICAES, Symposium on Language dynamics and Linguistic Diversity in Anthropological Perspective, Florence, Italy, 2008, str. 183-189.

2. D. Škara 'Body Depictions and Metaphors', in The Encyclopedia of Sex and Gender: Culture, Society, History (4 Vol.), Macmillan Reference USA, 2009, str. 76-84.

3. D. Škara ‘Jezična/mentalna rekonstrukcija EU prostora: nove konceptualne metafore’, Hrvatski nap utu u EU (Terminološki ogledi) europske pojmove, Terminološki i prevoditeljski aspekti pristupanja Hrvatske EU, Sveučilišna naklada I Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010.

127



Knjiga: D. Škara, Vocabulary, Culture and Cognition, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2005.

Članci: 1. D. Škara ‘Jezična/mentalna rekonstrukcija EU prostora: nove konceptualne

metafore’, Hrvatski na putu u EU (Terminološki ogledi) europske pojmove, Terminološki i prevoditeljski aspekti pristupanja Hrvatske EU, Sveučilišna naklada I Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb. 2011.

2. D. Škara, 'Colours and Metaphors: Cognitive Perspectives', Radovi FF. Vol. 37(27), Zadar, 2000, p. 65-72.

3. D. Škara 'Interkulturalna analiza asocijativno vezanih riječi', Zbornik: Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zagreb-Rijeka, 1999, p. 741-748.

4. D. Škara, 'Kompjutorska metafora-model kognitivne ekonomije jezika', Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici: zbornik, (urednici: D. Stolac, N. Ivanetić, B. Pritchard), Zagreb-Rijeka, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, 2003, str. 715-722.

Voditeljica projekata: 1. Conceptual Differences Between Croatian, English And Italian Language: Selected

Topics (Colors, Body, Plants, Animals), MZOS, Zagreb (http://zprojekti.mzos.hr) 2. European Studies: Languages And Cultures In Contact (Tempus project

Coordinator)


2009.

Predmeti koje izvodi PSIHOLINGVISTIKA I KOGNITIVNI ASPEKTI JEZIKA, JEZIK, KULTURA, KOGNICIJA

Nastavnik Prof. dr. sc. VESNA TOMLJENOVI Ć, redovita profesorica

Ustanova zaposlenja Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hahlić 6, 51 000 Rijeka


Osobna web stranica

www.pravri.hr


Rođena u Rijeci 1956., gdje je završila osnovnu i srednju školu. Na Pravnom fakultetu u Rijeci diplomirala 1979., magistrira na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Priznanje stranih sudskih statusnih odluka) 1985., te doktorira 1996. (Izvanugovorna odgovornost za štetu u pomorsko-plovidbenim odnosima i sukob zakona, grana Međunarodno privatno pravo). Od 1981. do 1983. godine volontirala na Općinskom i Županijskom sudu u Rijeci, pravosudni ispit položila 1983. Na Katedri za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci zaposlena kao asistentica od 1980. do 1998., kao docentica od 1998. do 2003., kao izvanredna profesorica od 2003. do 2009. Od 2009. redovita je profesorica i predstojnica Katedre za međunarodno i europsko privatno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Od 1999. do 2001. prodekanica za nastavu, od 2003. do 2008. prodekanica za znanost i me-đunarodne odnose, a od 2008. do 2011. prodekanica za međunarodne odnose. Na Eko-nomskom fakultetu u Rijeci, od 1999. do 2007. te od 1985. do 1999., nositeljica predmeta Pravo međunarodne trgovine. Suvoditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Pravo europskih integracija na Pravnom fakultetu u Rijeci. Sudjelovala u nastavi na poslijediplomskim studijima u Zagrebu i u Splitu. Od 2008. do 2010. predavala u okviru ljetnog studijskog programa američkog Tulane Law School-a. Kao dio usavršavanja, 1988. boravila na Saveznom Institutu za usporedno pravu u Lausanneu, od 1989. do 1990. te 1997. na Asser Institutu u Hagu, 1996. na Pravnom fakultetu Fribourg, 2002. i 2004. na Fridjtof Nansen Institutu i Pravnom fakultetu u Oslu, 2003. na Sveučilistu u Tulaneu u New Orleansu. Koordinatorica dvaju Tempus projekata od 2000. do 2006. iz područja europskog prava. Vodila nekoliko projekata MZOŠa u RH. Odlukom Vlade RH 2005. imenovana voditeljicom Radne skupine Pregovaračkog tima RH za pristupanje EU za pogl. 28. (Zaštita

128


potrošača i javno zdravlje) u sklopu kojega je koordinirala rad radne skupine za multi-laternalni i bilateralni screening organiziran od strane EU komisije, sudjelovala u pripremi pregovaračkih stajališta RH za odnosno područje, te obavljala ostale aktivnosti vezane uz usklađivanje hrvatskog prava s pravom EU. Predsjednica Hrvatske udruge za usporedno pravo, te članica posebnog povjerenstva ILA-e.


Uredničke knjige: - Republika Hrvatska na putu prema Europskom pravosudnom području, Rješavanje

trgovačkih i potrošačkih sporova, V. Tomljenović, E. Čulinović Herc, V. Butorac Malnar, ur., Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2009.

Poglavlje u knjizi: - P. Šarčević, V. Tomljenović, E. Čikara: Chapitre IV, Croatie, Régimes matrimoniaux,

successions et libéralités dans les relations internationales et interne, Verwilghen, Michel (ur.), Bruxelles, Bruylant, 2007., str.65-127.

Članak: - V. Tomljenović, I. Kunda: Conflict of Laws Conventions and their Reception in

National Legal Systems: The Croatian National Report, The Impact of Uniform Law on National Law. Limits and Possibilities/L'incidence du droit uniforme sur le droit national. Limites et possibilities, J. Sánchez Córdero (ur.), Mexico City, Instituto de investigationes Juridicas, 2010., str.1024.-1069.


Radovi: 1. Pomorsko međunarodno privatno pravo – izvanugovorna odgovoronost za štetu i

problem izbora mjerodavnog prava, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1998., XXIII + 479 str.

2. Kolizijska pravila izvanugovorne odgovornosti za štetu u talijanskom ravu s posebnim osvrtom na odgovornost za zagađivanje mora naftom, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1990., str.330-361.

3. Priznanje stranih odluka o naknadi štete uzrokovane zagađivanjem mora naftom i Konvencija o građanskoj odgovornosti iz 1969. godine, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1991., str.243-257.

4. Stranci kao stjecatelji prava vlasništva na nekretninama prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1998.

5. Posebna međunarodna nadležnost u sporovima izvanugovorne odgovornosti za štetu – neka otvorena pitanja tumačenja i kvalifikacije, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 1999.

6. Izravna tužba u pomorskim sporovima – izbor mjerodavnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, suppl., br.2, 2002., str.81-110.

7. Primjedbe na Teze za Zakon o međunarodnom privatnom pravu, autora prof. dr. Krešimira Sajka, prof. dr. Hrvoja Sikirića i doc. dr. Vilima Boučeka (suautorstvo s P. Šarčevićem), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučišta u Rijeci, vol.22, br.2, 2002., str. 655-675.

8. Maritime Torts - New Conflicts Approach: Is It Necessary? Yearbook on Private International Law, vol.I, 1999., str.249-297.

9. The Canonic Marriage – Revision of the Croatian Family Law and its Conflict of Law Implications, u International Survey of family Law 2003 Ed., Bainham A. (ur.), Bristol, Jordan Publishing limited 2003, str. 469

10. Pozajedničenje međunarodnog privatnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, suppl. br.3, 2003., str.26-69.

11. Državna pripadnost broda kao vezna okolnost u međunarodnom privatnom pravu pomorskih odnosa – tema za raspravu, Pomorski zbornik, br.31/323, 1994., str.91-125.

12. Strani pomorci pred američkim sudovima - naknada štete za tjelesne ozljede – međunarodna nadležnost i mjerodavno pravo, Pomorski zbornik, vol.32, 1994., str. 259-284.

13. Izvanugovorna odgovornost za štetu koju brod prouzroči okolišu i njena međunarodno privatnopravna regulativa, Usporedno pomorsko pravo, vol.37, str.135-167.

14. Prijedlog Novele Pomorskog zakonika – međunarodno privatnopravni aspekti – izabrana pitanja, Pomorski zbornik, knj.I, 1998., str.101-135.

15. Zastave pogodnosti i njihov utjecaj u modernom pomorstvu, Paneuropski pomorski simpozij, Split, 2000., str.203-220.

16. The Legal Systems of the Republic of Croatia, Chapter 1.6.(B) “Civil Procedure”, u Modern Legal Systems – Cyclopedia, Volumes 8 & 8a – Eastern Europe Revides

129


Edition/Redden, Kenneth R. (gl. ured.); Šarčević P., (vol. ured.), Buffalo, NY, 2005., toč. 8.140.35-8.140.44.

17. Direct Actions and Conflict of Laws in Maritime Disputes, u Liber Memorialis Petar Šarčević – Universalism, Tradition and the Individual, Minhen, European Law Publishers GmbH, Sellier, 2006., str.135-139.

18. Kolizijske odredbe i odredbe međunarodnoj nadležnosti Pomorskog zakonika od 2005. godine, u Zbornik radova o hrvatskom Pomorskom zakonu te ostalim važnim pitanjima u području pomorskog i prijevoznog prava, Rijeka, 2005., str.163-189.

19. Procesnopravni aspekti zaštite potrošača u odnosima s međunarodnim obilježjem, u V. Tomljenović, E. Čulinović-Herc (ured.), Zaštita potrošača i ulagatelja u europskom i hrvatskom pravu – izazovi međunarodnog tržišta, roba i kapitala, Pravni fakultet Rijeka, 2005., str.439-486.

20. Međunarodni projekti otvaraju vrata hrvatskoj znanosti, Euroforum, br.13, 2006., str. 21-25.

Ostalo - Predstojnica Zavoda za europsko i usporedno pravo, predsjednica Hrvatske udruge za

poredbeno pravo, predstojnica Katedre za međunarodno i europsko privatno pravo - Suvoditeljica poslijediplomskog magistarskog, specijalističkog studija - Predavačica na poslijediplomskim znanstvenim studijima, mentorica diplomskih,

magistarskih radova i doktorskih disertacija - Organizatorica i sudionica međunarodnih i domaćih konferencija, koordinatorica

međunarodnih i domaćih znanstveno-istraživačkih projekata


15. rujna 2009.

Predmeti koje izvodi MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO, EUROPSKO PRAVO II, PRAVO ZAŠTITE POTROŠAČA, PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA, MOOT COURT, EUROPSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO, POMORSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO, MEĐUNARODNA TRGOVAČKA ARBITRAŽA

Nastavnik Prof. dr. sc. MARINKO Đ. UČUR, umirovljeni redoviti profesor (u trajnom zvanju)

Ustanova zaposlenja Pravni fakultet, Sveučilište u Rijeci


Osobna web stranica

http://www.pravri.hr/hr/nastavnici/mucur.html


Rođen 18.05.1941. Na Pravnom fakultetu u Beogradu diplomirao 1963., magistrirao 1979. godine, a doktorat znanosti stekao 1983. godine. Položio pravosudni ispit 1969. godine.Od 1970. do 1981. godine direktor pravnih poslova u Stambenom poduzeću i UPORI Rijeka. Zaposlen na Pravnom fakultetu u Rijeci kao znanstveni asistent (1981.), docent (1985.), izvanredni profesor (1988.), redoviti profesor (2003.), redoviti profesor u trajnom zvanju (2006.). Član Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, Hrvatske udruge za radno pravo i socijalnu sigurnost, Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Hrvatske udruge za poredbeno pravo i Međunarodne udruge za radno i socijalno pravo.


Knjige i članci: 1. Osnove prava i zakonodavstvo sigurnosti, Rijeka, Veleučilište u Rijeci, 2005. 2. Radni odnosi u privatnoj zaštiti, Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2006. 3. Nomotehnika, Rijeka, Veleučilište u Rijeci, 2007. 4. Zaštita na radu (koautor Milan Pavlović), Zagreb, TIM press, 2009. 5. Pravna narav prijelaznih odredbi i produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom

ugovoru, Radno pravo, br. 12, 2007. 6. Radnopravne odredbe u Zakonu o strancima, Radno pravo, br. 10, 2007. 7. Agencije za privremeno zapošljavanje i drugi posrednici u zapošljavanju, Radno pravo, br. 3,

2007., str. 3-18. 8. Pravna narav prijelaznih odredbi i produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom

ugovoru, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, br. 25, 2004. 9. Europska socijalna povelja: pravo na pravične uvjete rada, Zbornik Pravnog fakulteta

Sveučilišta u Rijeci, br. 24, 2003.

130


10. Zaštita osobe i zaštita prava u radnom odnosu - od načela do realizacije i zaštite, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, vol. 29 br. 1, 2008.

11. Zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu - u projektu reforme zdravstva i istoimenom zakonu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 28. br. 1, 2007.

12. Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, Hrvatska pravna revija, vol. 7, br. 3, 2007., str. 49-56.

13. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 30. br. 1, 2009.

14. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 30. br. 1, 2009.

15. Zakon o radu i druga vrela radnog prava, (koautor Vanja Smokvina), Gospić, Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću, 2010.

16. Vrela radnog prava – provedbeni propisi uz Zakon o radu (koautor Vanja Smokvina), Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci i Libertin naklada, 2011.


Knjige: 1. Pomorsko radno pravo, Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1997. 2. Radnopravni status pomoraca, Rijeka, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2003. 3. Konvencije Međunarodne organizacije rada s komentarima (koautor Sandra Laleta), Zagreb,

TIM press, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2007. 4. Provedbeni propisi o pomorcima, Rijeka, Sindikat pomoraca Hrvatska, 2008. 5. Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, Naše

more, br. 3-4, 2011. 6. Pitanja o radu i radnim odnosima u Zakonu o morskom ribarstvu, Naše more, br. 5-6, 2011.

Ostalo: - sudjelovanje u izradi odgovarajućih zakonskih prijedloga - mentor 8 magistarskih radova i 4 doktorske disertacije iz grane radno i socijalno pravo i pomorsko radno pravo


10. srpnja 2002.

Predmeti koje izvodi RADNO I SOCIJALNO PRAVO, POMORSKO RADNO PRAVO, NOMOTEHNIKA

Nastavnik Prof. dr. sc. ALEKSANDRA VASILJ , izvanredna profesorica

Ustanova zaposlenja Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet, Stjepana radića 13, Osijek


Osobna web stranica


Rođena 1964. u Osijeku. Diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1986., a 2002. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku obranila magistarski rad (Gradsko prometno tržište, s posebnim osvrtom na gospodarska i pravna rješenja za njegovo unaprjeđenje). Doktorsku disertaciju (Problematika javnih ovlasti u uređenju prijevoza u velikim gradovima) obranila 2004. na Pravnom fakultetu u Osijeku. Od 1986. zaposlena na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Birana za asistenticu 1997. na predmetu Pomorsko i općeprometno pravo na Pravnom fakultetu u Osijeku, a od 2006. docentica i šefica Katedre Pomorskog i općeprometnog prava na istom fakultetu. U zvanje izvanredne profesorice izabrana 2011.


1. A. Vasilj, M. Bošnjak: Sustavi općeg ograničenja odgovornosti u pomorskom pravu - potreba unifikacije pomorskog prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br.3, 2011., str.549-576.

131


2. A. Vasilj, B. Činčurak: Potreba harmonizacije pravnog sustava radi učinkovitije plovidbe i zaštite rijeke Dunav, Suvremeni promet, br.5-6, 2011., str.367-372.

3. A. Vasilj, S. Bešlić: Spašavanje i zaštita morskog okoliša – potreba uspostave učinkovitijeg pravnog sustava, Pravni vjesnik, vol.27, br.2, 2011., str.159-177.

4. A. Vasilj, L. Vomš: The Problem of Sunken Items and Authorised Persons, Contemporary Legal and Economic Issues III, J. J. Strossmayer University of Osijek, Faculty of Law Osijek, Croatia, 2011., str.98-134.

5. A. Vasilj: Potreba unifikacije međunarodnog reguliranja mjesta zakloništa kao čimbenika zaštite morskog okoliša, zbornik Internacionalni univerzitet Travnik, II. Savjetovanje s međunarodnim učešćem, Travnik–Vlašić, Bosna i Hercegovina, 2011., str.57-66.

6. A. Vasilj: Jačanje pravnog položaja putnika – potreba usklađivanja nacionalnih propisa s međunarodnim konvencijama i propisima Europske unije, Pravni vjesnik, vol.27, br.1, 2011., str.25-55.

7. A. Vasilj, B. Činčurak: Modern Requirements of Legal Regulations for Transport in the Cities and Necessity for Making Sector Strategy in Order to Harmonize with Other Modes of Transport, Transport Problems, Gliwice, Poljska, vol.5, no.3, 2010., str.11-20.

8. B. Činčurak, A. Vasilj: The role of the state on the safety of maritime navigation and protection of maritime environment, 13th Marine Traffic Engineering Conference, Malmö, Sweden, 2009., pg.39-48.

9. A. Vasilj, B. Činčurak: Need for a Radical Change of Current Comprehension of the Urban Transport Character and Engagement of a Long-Term, Carefully Planned, and Rational Policy, International Conference on Transport Science – ICTS, Portorož, Slovenija, 2009.

10. A. Vasilj, B. Činčurak, A. Đanić: Zakon o sigurnosti prometa na cestama, previše ili nedovoljno represivan? (Road Traffic Safety Act, too much or insufficiently repressive?), XVI International Scientific Symposium Transport Systems Opatija, Suvremeni promet, br.1-2, 2009., str.85-90.

11. A. Vasilj, B. Činčurak: Interakcija razvitka prometa i razvoja grada (Interaction between Transport Development and Growth of the City), XVI International Scientific Symposium Transport Systems, Opatija, Suvremeni promet, br.1-2, 2009., str.91-95.

12. A. Vasilj, S. Zagrajski, B. Činčurak: Luke unutarnjih voda i pravni status zemljišta unutar lučkog područja – nedorečenost Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (Ports on Inland Waterways and Legal Status of the Land within the Port Area – Deficiency of the Act on Navigation and Inland Ports), Pravni vjesnik, vol.24, br.2, 2008., str.21-47.

13. A. Vasilj, B. Činčurak: New approach to the port construction planning - Harmonization with EU Legislation and Principles of Sustainable Development, 3rd International Scientific Conference POWA, Dubrovnik, Hrvatska, 2008.

14. A. Vasilj, B. Činčurak: Impact of sustainable transport on economic growth, E-Book on ‘Global Sustainable Development: A Challenge for Consumer Citizens’, http://www.educationforsustainabledevelopment.org/papers/paper_53.doc

15. A. Vasilj, B. Činčurak: Gospodarski pojas Republike Hrvatske u svjetlu domaćih i međunarodnih propisa i međunarodnog političkog pritiska (Exclusive Economic Zone of the Republic of Croatia in the Light of National and International Regulations and International Political Pressure), Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, br.XX, 2007., str.159-183.

16. A. Vasilj, B. Činčurak: Zaštita kakvoće zraka od štetnog utjecaja cestovnog prometa – nužnost donošenja novih provedbenih mjera (Protection of Air Quality from Harmful Effects of Road Traffic–A Necessity for New Regulation Measures), XV International Scientific Symposium Transport Systems, Opatija, Suvremeni promet, br.3-4, 2008., str.239-242.

17. A. Vasilj, B. Činčurak: Izgradnja luka na unutarnjim vodama – novo zadiranje u okoliš? (Building Inland Ports - A New Impact on the Environment?), XV International Scientific Symposium Transport Systems, Opatija, Suvremeni promet, br.3-4, 2008., str.236-238.

18. A. Vasilj, S. Zagrajsk, B. Činčurak: Izvlaštenje kao instrument razvoja cestovnog prometa (Expropriation as an Instrument of Road Traffic Development), Pravni vjesnik, vol.23, br.3-4, 2007., str.77-104.

132


19. A. Vasilj, S. Hmura, J. Škorić: Zaštite od buke cestovnog prometa s posebnim osvrtom na grad Osijek (Protection against Road Traffic Noise with Particular Emphasis on the Area of the City of Osijek), Suvremeni promet, br.5, 2007., str.425-428.

20. A. Vasilj, S. Hmura, J. Škorić: Utjecaj koridora Vc na estetske vrijednosti prostora i zaštitu okoliša istočne Hrvatske (Impact of Corridor Vc on Aesthetic Values of the Space and Environment of Eastern Croatia), Suvremeni promet, br.5, 2007., str.421-424.

21. J. Škorić, A. Vasilj, S. Hmura: Utvrđivanje i saniranje opasnih mjesta na cestama istočne Hrvatske (Identification and Reconstruction of Dangerous Spots on the Motor Roads of Eastern Croatia), Suvremeni promet, br.5, 2007., str.415-419.


1. I. Romštajn, A. Vasilj: O nekim sustavnim problemima zaštite čovjekova okoliša od buke u cestovnom prometu (On Some Noise Protection Problems in Road Traffic), Suvremeni promet, br.5, 2005., str.404-406.

2. A. Vasilj, I. Romštajn: Javni prijevoz putnika i potreba njegove bolje reguliranosti na primjeru grada Osijeka (Public Transportation of Passengers and the Need to Improve its Regulation on the Example of the City of Osijek), XII Internacional Scientific Symposium, Transport systems, Managment, Opatija, Suvremeni promet, 2005., str. 102-105.

3. I. Romštajn, A. Vasilj: Obnova zračne luke Osijek-Klisa kao čimbenik razvitka prometa i turizma u regiji Slavonije i Baranje (Reconstruction of the Osijek-Klisa Airport as Significant Factor in the Development of Transport and Tourism in the Slavonija – Baranja Region), Deveto međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje Promet i turizam, Opatija, Suvremeni promet, br.3-4, 2001., str.173-177.

4. A. Vasilj: Pravni pojam broda i elementi njegove individualizacije (The Legal Meaning of the Term "Ship" and Elements of its Individualization), Pravni vjesnik, Osijek, br.1-2, 1999., str.155-160.


10. studenog 2011.

Predmeti koje izvodi OSNOVE PROMETNOG PRAVA, POMORSKO I OPĆEPROMETNO PRAVO, PRAVO TRANSPORTNOG OSIGURANJA, PRAVO UNUTARNJE PLOVIDBE, KOMUNALNI MANAGEMENT, UPRAVLJANJE JAVNIM PROMETOM

4.7. Procjena troškova studija po studentu

Procjena troškova izvedbe doktorskog programa je 12.000 kuna po studentu po semestru studija, odnosno 72.000 za cjelokupni studij. Taj iznos temelji se na procjeni 1 ECTS bod = 400 KN.

Br.

studenata Semestralna

školarina Br.

sem. Ukupno prihodi i primici

1. Prihodi poslovanja

a) Školarine 30 12.000 kn 6 2.160.000 kn

b) Sponzorstvo

2. Rashod poslovanja

Troškovi nastave, mentorskog rada, seminara i ispita a) Planirani sati I,II,III,IV 192X3norma sata=576 norma

133


nastave (predavanja) tijekom cijelog studija

semestar sati14 Ukupno: 576 x 566,00kn15 =326.016,00kn

b)

Pomoć pri izradi znanstvenog seminara16 (2 sata x 30 studenata)

60 X2=120 norma sati Ukupno kn: 33.960,00 kn

Planirani sati mentorskog rada sa studentima tijekom cijelog studija

48 sati (II, III i IV semestra)+80h+80h (V i VI)=368hx2 norma sati. Ukupno norma sati: 736 h Ukupno kn: 736 x 283,00 kn = 208.288,00 kn

c)

Planirani sati ocjene seminarskih radova, ispita17

Seminarski rad =4 x2 sata x30 studenata=240 sati 240x283,00kn=67.920,00 kn

Ispit=1hx16 predmeta x 30= 480 sati. 480x2 norma sata =960 norma sati 960x283,00kn=271.680,00kn

Ukupno brutto A+B+C=907.864,00 kn Gostujući nastavnici (10)

b) Honorari iskazani pod nastava

c)

Putovanja (prosječan broj dolazaka tijekom studija 4) Ukupan broj dolazaka 40x1500,00kn

60.000,00 kn

Troškovi smještaja: Hotel 3danax660 kn=1998 kn 1998 x40=79.920kn Dnevnice (40x170,00 kn x4)

79.920,00 kn

27.200,00 kn

Ukupno troškovi suradnika izvan Splita 167.120,00 kn

14 1 sat predavanja=3 norma sata; 1 sat seminara/mentorskog rada=2 norma sata 15 Brutto naknada za 1 sat predavanja (a) iznosi 566,00kn 16 Brutto naknada za 1 sat b) i c) iznosi 283,00 kn 17 Ocjenjivanje jednog ispita=1 sat; evaluiranje seminarskog rada=2 sata

134


3 Administrativni i režijski troškovi

a) administrativni troškovi (3 god) 90.000,00 kn

Voditelj studija/suvoditelj (3 godine) 216.000,00 kn

b)

tiskanje programa/brošure, letaka 10.000,00 kn

c) izrada programa 20.000,00 kn d) kupovina knjiga 100.000,00 kn

e)

kupovina tehničke opreme, baze podataka i sl. 100.000,00kn

f)

izrada i održavanje web stranica (3 god.) 30.000,00 kn

g)

troškovi održavanja radionica (4) 100.000,00 kn

Ostali rashodi 50.000,00 kn Ukupno administrativni i režijski troškovi 716.000,00kn 4 Ukupni prihodi i primici 2.160.000 kn

5. Ukupni rashodi i izdaci 1.790.984,00 kn

6. Tekuća sredstva za namjensko trošenje u trogodišnjem razdoblju za poboljšanje kvalitete studija (gostovanje stranih predavača, organizacija kongresa za doktorande, stručnih putovanja studenata i nastavnika i sl.) 369.016,00 kn

5. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE

5.1. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

U procesu usklađivanja svojih studijskih programa s načelima Bolonjske deklaracije,

Pravni fakultet u Splitu pokretanjem ovog doktorskog studija namjerava omogućiti novi

oblik poslijediplomskog obrazovanja koji predstavlja završetak vertikale u obrazovanju

studenata prava.

U okviru nacionalnih prioriteta, ovim prijedlogom nastojimo podastrijeti viziju i

organizacijsko uporište za obrazovanje stručnjaka koji će doprinositi:

- kvaliteti znanstveno-istraživačkog rada u okviru pravnih znanosti;

135


- kvaliteti obrazovnih procesa na akademskoj razini i povećanju godišnje stope

obrazovanih stručnjaka iz pomorskog prava i prava mora.

Doktorski studij ustrojava se i izvodi u skladu sa Statutom Sveučilišta u Splitu, te

Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Splitu kojim su propisani minimalni

uvjeti za ustroj i izvođenje doktorskih studija. Pravilnikom o stjecanju akademskog

stupnja magistra i doktora znanosti Pravnog fakulteta u Splitu

(http://www.pravst.hr/dokumenti.php?p=24&s=5 propisuju se posebni uvjeti za PDS (doktorski studij)

na Pravnom fakultetu.

Ovaj studijski program u potpunosti se uklapa i u strateški dokument Mreže visokih

učilišta i studijskih programa, (dne. 4. sjednici 28. listopada 2011.) koji je prihvatio

Hrvatski sabor i koji je u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i

visokom obrazovanju. Prema navedenom dokumentu (2011:13) '...osnivanje novih visokih

učilišta i studijskih programa treba regulirati kvalitativnim kriterijima, koji će uzimati u

obzir u prvome redu sposobnost visokog učilišta za izvođenje nastave, zanimanje

kandidata za studij, potrebe tržišta rada te usklađenost s gospodarskim, društveno-

socijalnim i kulturnim prioritetima Republike Hrvatske.'

Institucijski mehanizmi za unaprjeđenje kvalitete doktorskog programa obuhvatit će i

kontinuiranu analizu te utvrđivanje mjera za unaprjeđenje organizacijske i

administrativne podrške doktorskom studiju, utvrđivanje indikatora kvalitete studijskog

programa i njihov izračun uz javnu dostupnost na Internet stranicama.

Radi povećanja istraživačkih i nastavnih kapaciteta, ujednačavanja kriterija, poticanja

interdisciplinarnosti i veće ekonomičnosti ustroja i izvođenja poslijediplomskih studija na

Sveučilištu u Splitu očekuje se i osnivanje Centra za doktorske studije koji će služiti kao

logistička potpora za realizaciju doktorskih studija. Na ovaj se način objedinjuje

administracija PDS, vodi evidencija o svakom pojedinom studentu (online baza

doktoranada i doktorandski portofolio), održava informacijski paket, objedinjuju

zakonski propisi dostupni na jednom mjestu, vrši se upis i prati napredak studenata.

Sveučilište u Splitu usvojilo je Znanstvenu strategiju Sveučilišta (2008.-2014. koja je

dostupna na sljedećoj web stranici: http://www.unist.hr/Portals/0/docs/znanost/Strategija-hrv.pdf).

U okviru navedene strategije iskazuje se potreba 'promicanja edukacije poslijediplomskog

naraštaja visoko kvalificiranih studenata potrebnih industriji, gospodarstvu, akademiji i

javnom sektoru.' (str.11). Budući da ovaj PDS obrazuje stručnjake potrebne javnom i

gospodarskom sektoru u potpunosti se uklapa u strategiju Sveučilišta u Splitu.•

136


U Strategiji sveučilišta se izrijekom navodi briga za doktorande, ističe se potreba

godišnjega nagrađivanja najboljeg doktoranda i mentora temeljem uspjeha publikacija

koje su proizašle iz doktorata.

Vrlo jasnu potporu razvoju poslijediplomskih studija iz pomorstva daje i Strategija

razvitka Pravnog fakulteta u Splitu (2010. – 2015), Split, 2009. Prema navedenoj

strategiji 'Pravni fakultet u Splitu gradi svoju prepoznatljivost na pola stoljeća dugoj

pomorskoj i mediteranskoj pravnoj orijentaciji što će mu i dalje biti glavna okosnica

razvoja.' (2009:3).

5.2. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

(Opišite na koji je način visoko učilište definiralo i objavilo svoje standarde i

propise za provjeru stečenih ishoda učenja (ispitne postupke) u sklopu

studijskih programa koje izvodi, uklju čujući i metode provjere osiguranja

kvalitete, nepristranosti, transparentnosti postupaka u slučajevima žalbi i

drugim relevantnim područjima?)

Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Splitu daju se osnovni okviri za

provjeru stečenih ishoda učenja (ispitni postupci). Ishodi učenja za svaki predmet jasno

su definirani izvedbenim programom studija i biti će dostupni na Internetu. Provjera

ishoda učenja vrši se ispitnim postupkom, transparentnim vrednovanjem ispita,

ocjenjivanjem seminara, diskusija, izvannastavnih aktivnosti kojima se dodjeljuju ECTS

bodovi. No, najobjektivnija i najtransparentnija provjera ishoda učenja vrši se analizom

objavljenih znanstvenih radova, te analizom sudjelovanja na domaćim i međunarodnim

konferencijama i radionicama . Na ovaj način student svoje znanje provjerava u široj

akademskoj zajednici.

Učešćem u znanstveno-istraživačkim seminarima, projektima i njihovim redovitim

praćenjem studenti i nastavno osoblje izmjenjuju probleme, znanja i iskustva, čime se

objektivnije valorizira vlastiti rad i dobiva osjećaj za potrebu održanja visoko

postavljenih standarda kvalitete studija.

Voditelj PDS zadužen je za pripremu Godišnjeg izvješća o doktorskom studiju, koji će na

jednom mjestu skupiti sve aktivnosti studenata i nastavnog osoblja vezane uz provođenje

programa doktorskog studija u toku jedne akademske godine. Izvješće se dostavlja Vijeću

137


Centra za PDS koje kritički promišlja i daje preporuke za poboljšanje kvalitete, a time i

ishoda učenja koji su usko uz kvalitetu studija. Svoje mišljenje o kvaliteti suradnje s

mentorom student daje u semestralnom/godišnjem izvješću.

5.2.1. Na koji je način osigurano sudjelovanje studenata u svim procesima vezanim

za osiguranje kvalitete visokog učilišta.

Sustav za kvalitetu Sveučilišta u Splitu predstavlja sveukupnost nastojanja uspostave i

ugradnje kulture kvalitete s krajnjim ciljem integracije Sveučilišta u Splitu u europski

prostor visokog obrazovanja.

Pravilnik o ustroju i ulozi sustava upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Splitu usvojen je

na 71. sjednici Senata Sveučilišta u Splitu održanoj dana 21. svibnja 2012. god.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se ciljevi Centra i Odbora: ' stvaranje sustava za upravljanje kvalitetom na Sveučilištu putem pokretanja i koordiniranja

inicijativa i provedbe programa stalnog unaprenivanja kvalitete, utvrđivanja pokazatelja, standarda i kriterija za unapređivanje kvalitete, osiguranja interne prosudbe kao pretpostavke upravljanja kvalitetom, poticanja i organiziranja stručnog usavršavanja unutarnjih korisnika sustava te osiguravanja povratne informacije od korisnika i usmjeravanje njihovih sugestija prijedloga i kritika.'

S ciljem osiguranja kvalitete na Pravnom fakultetu dodatno je prihvaćen i Pravilnik o

sustavu za kvalitetu Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Studenti PDS sudjeluju u svim relevantnim tijelima Sveučilišta koja su odgovorna za

kvalitetu, npr. Senat, Fakultetsko vijeće, Vijeće PDS i sl.

Praćenje kvalitete ovog poslijediplomskog (doktorskog) studija od ključnog je značenja i

provodit će se različitim oblicima evaluacije u koju će biti uključeni svi studenti PDS

(evaluacija pojedinih kolegija, mentora i administrativnog osoblja). Kvalitetan odnos

studenata i mentora biti će u fokusu Vijeća PDS.

Kvaliteta mentorskog rada prati se unutar aktivnosti kojima se prati provedba

cjelokupnoga studijskog programa, a pored toga još i analizom, te prihvaćanjem ili

odbijanjem redovitih polugodišnjih mentorskih izvještaja o radu studenta kao i

očitovanjem studenta o eventualno negativnom mentorskom izvještaju.

138


5.3. Na koji je način osigurano sudjelovanje predstavnika tržišta rada u razvoju

visokog učilišta

Pravni fakultet u Splitu kontinuirano ostvaruje suradnju s poslovnim sektorom, a ona je

posljednjih nekoliko godina intenzivirana potpisivanjem sporazuma i povezivanja s

bivšim studentima (alumni).

Dugogodišnja suradnja s Udrugom pravnika u gospodarstvu posebno je važan segment

cjeloživotnog obrazovanja pravnika – prvenstveno osmišljen za potrebe lokalne

zajednice, ali isto tako značajan izvor obrazovanja za pravnike iz drugih sredina.

Sporazumima se posebice utvrđuju zajedničke aktivnosti koje će doprinijeti još većoj

suradnji u području znanstvenoistraživačkog rada, a u prilogu se dostavalja konkretna

potpora pojedinih tvrtki otvaranju ovog doktorskog studija.

Na Pravnom fakultetu osnovan je i Zavod za suradnju s gospodarstvom i ustanovama koji

može biti od koristi u predstavljanju PDS predstavnicima gospodarstva.

Ostvareno partnerstvo s poslovnim sektorom od višestruke je važnosti za ovaj studij jer

pruža dobru osnovu za ciljana istraživanja koja bi bila od uzajamne koristi.

Znanstvenici, nastavnici i suradnici Pravnoga fakulteta od osnivanja do danas svojim su

istraživanjima značajno utjecali na lokalni i regionalni razvoj gospodarstva, pravosudnih

institucija, javne uprave, građanskih prava i sloboda, zaštite okoliša i drugih sadržaja koji

su od vitalnog značaja za građane Splitsko-dalmatinske županije, pa i šire.

Pri Pravnom fakultetu djeluje udruga Alumni PFS, u koju se dragovoljno učlanjuju svi

oni koji su završili neki od studijskih programa na ovom Fakultetu s ciljem ostvarivanja

trajne i uzajamne suradnje. Mnogi bivši studenti rade u gospodarstvu, te mogu poslužiti

kao poveznica Fakulteta s gospodarskim subjektima.

5.4. Kako je ustrojen informatički sustav za prikupljanje, vođenje, obradu i izvještavanje o statističkim podacima vezanim uz organizaciju i provedbu studijskih programa i onima koji su potrebni za osiguranje kvalitete?

Na Sveučilištu u Splitu postoji računski centar koji objedinjava logističku potporu za sve

sastavnice. PDS iz pomorskog prava i prava mora imat će svoju računalnu potporu,

website i informacijski paket. Studenti prilikom upisa na studij dobivaju pristup Internetu

i mail-adresu.

139


Referada za poslijediplomske studije, tajništvo PDS Pomorsko pravo i pravo mora vodit

će evidenciju o sljedećem: studentski portfolio, mentorska baza, statistički podatci o

prolaznosti studenata, prosjek ocjena, rezultati evaluacije. Tajništvo PDS vršit će analizu

uspješnosti studiranja i pripremno je pružiti dodatne usluge studentima s posebnim

potrebama i stranim studentima..

U okviru studija predviđeno je organiziranje radionica za mentore i radionice za

doktorande. Svi podatci/informacije će bit dostupne i transparentne.

5.5. Na koji su način definirani i objavljeni standardi i propisi viso kog učilišta o

periodičnoj reviziji studijskih programa koja uklju čuje vanjske stručnjake?

Objavljeni standardi i propisi Sveučilišta u Splitu o periodičnoj reviziji studijskih

programa koja uključuje i vanjske stručnjake napravljena je u suglasju s nezavisnom

Agencijom za znanost (AZVO) koja je donijela odluku o započinjanju postupka vanjske

neovisne periodične prosudbe unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete visokih učilišta u

Republici Hrvatskoj. Prosudba PDS vršit će se u dogovoru s Agencijom i Centrom za

kvalitetu Sveučilišta.

Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, članak 23. stavak 1.,

regulirano je da se vanjska prosudba provodi u ciklusima od pet (5) godina.

No, Vijeće ovog PDS namjerava samostalno zatražiti reviziju studijskog programa od

strane akreditiranih međunarodnih agencija kako bi postigli bolji status, poboljšali

mobilnost u europskom obrazovnom prostoru.

5.6. Na koji su način definirani i objavljeni standardi i propisi zašt ite studentskih

prava, posebice u području obavještavanja studenata, zaprimanja i rješavanja

studentskih prigovora i postupaka za zaštitu prava? Na koji su način određene

osobe za pitanja o studentskim pravima (poput prodekana za nastavu,

studentskih pravobranitelja, ureda za studente i sl.)?

Osim institucijskih standarda i propisa kojima se štite studentska prava Voditelj PDS će

organizirati logističku potporu koja će omogućiti studentima transparentnost svih

podataka i mogućnost prigovora. Studentski predstavnici su članovi Vijeća PDS. U

140


Pravilniku o PDS koji je objavljen na web stranici Sveučilišta jasno se definiraju prava i

obveze studenata PDS.

Pravilnik o stjecanju akademskog stupnja magistra i doktora znanosti Pravnog fakulteta

u Splitu daje dodatna objašnjenja formalnih okvira relevantnih za ovaj PDS.

Sveučilište u Splitu ima jasne propise zaštite studentskih prava, a primjena prava

ostvaruje se na način da student ima mogućnost pismenog i usmenog prigovora

prodekanu za nastavu, prorektoru za nastavu i Voditelju PDS: Osim čelnika ustanove

student PDS može se obratit i svojim predstavnicima u Senatu, Vijeću PDS, i sl. Pitanjem

studentskih prava bavi se i studentski pravobranitelj. Studentski pravobranitelj je

student koji, po dužnosti, brine o razvoju i provedbi studentskih prava i studentskog

standarda te ukazuje na trenutne i moguće probleme, savjetuje studente o načinu

ostvarivanja njihovih prava, itd.

Za potrebe i pitanja studenata s invaliditetom na Sveučilištu u Splitu na pojedinim

sastavnicama imenovani su posebni povjerenici kao kontakt osobe. Zadatak je ovoga

studija osigurati efikasnu primjenu svih navedenih prava.

5.7. Kako su definirani i objavljeni standardi i propisi trajnog usavršavanja svih zaposlenika visokog učilišta u području njihove djelatnosti i nakoji način podnose izvvještaj o njihovoj provedbi?

Pri Centru za unaprjeđenje kvalitete istaknut je Prijedlog uputa (hodogram) za

postupanje u svezi programa stručnog usavršavanja pri Sveučilištu u Splitu. Dakle,

Sveučilište i Fakulteti organiziraju stručne tečajeve, radionice, konferencije i sl. koje

mogu pohađati djelatnici svih sastavnica, ali još uvijek trajno usavršavanje svih

zaposlenika učilišta u područjima njihove djelatnosti nije napravljeno na zadovoljavajući

način.

Administrativna služba Fakulteta vodi dokumentaciju o nastavnicima – nastavnički

portfolio (mišljenja studenata, rad na unapređenju znanstveno-istraživačkog i nastavnog

rada, sabbatical i slično).

S obzirom na ključnu uloga mentora na doktorskom studiju, Voditelj ovoga programa

predviđa organizaciju seminara/radionica za obrazovanje mentora. Za dodatno

usavršavanje administrativnog osoblja koristiti će se mogućnosti koje pružaju EU

projekti.

141


5.8. Na koji se način osigurava kvaliteta rada svih stručnih službi visokog učilišta i podnose izvješća o tome?

U programu ovoga studija jasno se navodi da će PDS imati svoju

logističku/administrativnu potporu te da će administrativno osoblje biti izloženo

evaluaciji studenata i nastavnika, a informacije o tome davat će se u semestralnom

izvješću Voditelja PDS zajedno s rezultatima analize uspješnosti PDS. Dodatno

obrazovanje administrativnog osoblja biti će trajna obveza koja će se kontinuirano

provoditi, posebice stoga što se očekuju i strani studenti koji traže poseban tretman.

5.9. Opišite način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog

programa, a posebno način sudjelovanja u ocjenjivanju studijskog

programa.

Kvaliteta i uspješnost izvedbe doktorskog programa pratit će se putem anketa o

redovitosti i organiziranosti izvođenja nastave; literaturi i resursima za učenje;

unapređenju i uvođenju novih pristupa i oblika provođenja nastave; ispitima; općim i

specifičnim kompetencijama; radnoj komunikaciji s nastavnicima; informiranosti

studenata o kolegiju; mogućnosti utjecaja studenata na sadržaje i metodologiju izvođenja

nastave; radnom opterećenju studenata. Ankete će biti provođene među studentima i

među nastavnicima nakon završenog kolegija. Sva sakupljena mišljenja dokumentirat će

se i analizirati.

Institucijski mehanizmi za unaprjeđenje kvalitete doktorskog programa uz već

navedene mjere obuhvatit će i kontinuiranu analizu te utvrđivanje mjera za unaprjeđenje

organizacijske i administrativne podrške doktorskom studiju, utvrđivanje indikatora

kvalitete studijskog programa i njihov izračun uz javnu dostupnost na WEB stranicama.

Najmanje jednom godišnje vijeće PDS utvrdit će ocjenu kvalitete studijskog programa i

uspješnosti njegovog izvođenja te ih također učiniti javno dostupnima

Pored institucijskih mehanizama praćenja kvalitete i supješnosti studijskog programa,

novost koju želimo uvesti su i semestralna izvješća Voditelja PDS, koja će sadržavati

važne elemente samoanalize npr. broj upisanih, nauspješniji studenti/mentori, prosjek

142


ocjena na pojedinim kolegijima, ocjene pojedinih predavanja od strane studenata

(aktuelnost, koncipiranost, opterećenje i uloženi rad, adekvatnost ispitivanja, itd).

Ocjene nastavnika, mentora, kvalitete podučavanja i ispita biti će dokumentirane i

predočene svakom nastavniku, predstavnicima studenata PDS, te voditelju studija.

Vršit će se anketiranje studenata i nastavnika o svim aspektima nastave, analiza

uspješnosti mentorskog vođenja, analiza uspješnosti studiranja na studiju općenito

(prolaznost po godinama studija i slično), evaluacija stručnih i pratećih službi na

Fakultetu.

5.10. Na koji način vaše visoko učilište pruža podršku studentima

(akademsko, profesionalno, psihološko savjetovanje i slično)?

Na Sveučilištu/Pravnom fakultetu u Splitu student PDS može očekivati akademsku i

profesionalnu podršku, no psihološko savjetovanje još nije ostvareno. Akademsku i

profesionalnu podršku pruža nastavno i administrativno osoblje, ali i predstavnici

studenata poput studentskog pravobranitelja, te studenti koji obnašaju funkcije u tijelima

Sveučilišta/Fakulteta.

Pri upisu na studij, vijeće doktorskog studija može doktorandu dodijeliti studijskog

savjetnika, koji mu pomaže tijekom studija, prati doktorandov rad i postignuća te zajedno

s njime izrađuje plan obveza (doktorandski portfolio). No, ključnu ulogu u radu svakog

studenta PDS ima mentor.

PRIJAVA

na natječaj za upis u I. godinu PDS

Ovime se prijavljujem na natječaj za upis u I. godinu poslijediplomskog (doktorskog/specijalističkog) studija u području ……………………na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, u ak. godini 2012/13. Dajem sljedeće podatke:

MOLIMO ISPUNITI VELIKIM SLOVIMA Ime Prezime JMBG Spol Ž ili M E-mail

143


Državljanstvo Boravište Mjesto, poštanski broj Ulica i broj Telefon/mobitel Zaposlen - Organizacijska jedinica Ustanova Ulica i broj Grad, poštanski broj telefon / telefax OBAVIJESTI želim primati na (zaokružiti): adresu boravišta ili adresu zaposlenja ŠKOLARINU OD 12.000 KN uplatit ću u cijelosti prije upisa u akademsku godinu 2012/2013. Školarinu plaćam (zaokružiti): sam ili plaća__________________________________ (naziv institucije, tvrtke)

Dana ____________ 2012. godine _____________________________

(popunio obrazac - potpis) POPUNJAVAJU SLUŽBE FAKULTETA - ZAHTJEVU PRILOŽENO:

preslik diplome završenog fakulteta ovjeren kod bilježnika potvrdnica ili rješenje da je pristupnik zaposlen kao znanstveni novak financiran od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske

potvrdnica ili rješenje da je pristupnik zaposlen u ustanovi na sveučilištu potvrdnica odgovarajućeg fakulteta o prosjeku ocjena u dodiplomskom studiju ili preslik ovjeren kod bilježnika;

Documents

pomorsko pravo i pravo mora