of 23 /23
ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU 7 – 8 srpanj – kolovoz / juli – august Sarajevo 2018. PRAVNA MISAO

PM 7-8 blok...drugačijim tokom i bila primjetno brža i efikasnija, nego što je to u poratnom periodu, kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u potpunosti ili barem

  • Author
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of PM 7-8 blok...drugačijim tokom i bila primjetno brža i efikasnija, nego što je to u poratnom...

  • ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

    7 – 8srpanj – kolovoz / juli – august

    Sarajevo 2018.

    PRAVNA MISAO

  • 3

    Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

    ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

    ISSN 0555-0092

    ID 4200785450004

    UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

    ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

    GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

    120,00 KM100,00 KM

    50,00 KM200,00 KM

    www.fmp.gov.ba

    Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

    Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

    Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

    Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

    Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

    Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

    Za štampariju: Šehzija Buljina

    DTP: Federalno ministarstvo pravde

    Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

    Tiraž: 140 primjeraka

    Časopis izlazi dvomjesečno.

    Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    SUDSKA PRAKSA

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine (Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

    Sud Bosne i Hercegovine (Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

    Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)

    Upute za autore

    110

    126

    128

    139

    7

    75

    26

    59

    Samir Sabljica

    Adis Poljić

    Darko DatzerEldan MujanovićNermin Kadribašić

    Zarije SeizovićVeldin Kadić

    Đemaludin Mutapčić

    Arben MurtezićDavor Trlin

    Desetogodišnjica rada institucije Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini

    Smanjenje tužbenog zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno raspolaganje tužioca?

    Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i komparativnom pravu i prijedlozi de lege ferenda

    Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija mehanizma tranzicijske pravde kao način poboljšanja kvaliteta života građana Bosne i Hercegovine

    XVI. međunarodno savjetovanje "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse"

    Seminar „Zaštita temeljnih prava u EU i BiH“

    107

    104

    5Uvodna riječ glavnog urednika

    PRETHODNO SAOPĆENJE

    PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

    STRUČNI ČLANAK

    PRIKAZ

    IZVJEŠĆE

    SADRŽAJ

  • 3

    Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

    ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

    ISSN 0555-0092

    ID 4200785450004

    UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

    ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

    GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

    120,00 KM100,00 KM

    50,00 KM200,00 KM

    www.fmp.gov.ba

    Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

    Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

    Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

    Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

    Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

    Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

    Za štampariju: Šehzija Buljina

    DTP: Federalno ministarstvo pravde

    Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

    Tiraž: 140 primjeraka

    Časopis izlazi dvomjesečno.

    Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    SUDSKA PRAKSA

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine (Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

    Sud Bosne i Hercegovine (Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

    Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)

    Upute za autore

    110

    126

    128

    139

    7

    75

    26

    59

    Samir Sabljica

    Adis Poljić

    Darko DatzerEldan MujanovićNermin Kadribašić

    Zarije SeizovićVeldin Kadić

    Đemaludin Mutapčić

    Arben MurtezićDavor Trlin

    Desetogodišnjica rada institucije Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini

    Smanjenje tužbenog zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno raspolaganje tužioca?

    Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i komparativnom pravu i prijedlozi de lege ferenda

    Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija mehanizma tranzicijske pravde kao način poboljšanja kvaliteta života građana Bosne i Hercegovine

    XVI. međunarodno savjetovanje "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse"

    Seminar „Zaštita temeljnih prava u EU i BiH“

    107

    104

    5Uvodna riječ glavnog urednika

    PRETHODNO SAOPĆENJE

    PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

    STRUČNI ČLANAK

    PRIKAZ

    IZVJEŠĆE

    SADRŽAJ

  • Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    4 5

    CONTENTS

    CASE LAW

    Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina Miodrag N. Simović, L.L.D., Judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka with Assistant Professor Vladimir M. Simović, D.Sc. – Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

    (Prepared by Academician Professor

    Court of Bosnia and Herzegovina Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

    (Prepared by Professor Branko Morait L.L.D.,

    Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)

    Instructions for authors

    Darko DatzerEldan MujanovićNermin Kadribašić

    Samir Sabljica

    Adis Poljić

    Arben MurtezićDavor Trlin

    Đemaludin Mutapčić

    Zarije SeizovićVeldin Kadić

    Whistle-blowers protection in International Comparative Law and de lege ferenda proposals

    10th Anniversary of the institution of Ombudsman of Consumer Protection in Bosnia and Herzegovina

    Reduction of the lawsuit claim – partial withdrawal of the lawsuit or the plaintiff's free disposition?

    Transitional Justice and Social Changes: Implementation of the transitional justice mechanisms to improve the quality of lives of citizens in Bosnia and Herzegovina

    SCIENTIFIC REVIEW

    PREVIOUS ANNOUNCEMENT

    OVERVIEW

    REPORT

    PROFESSIONAL PAPER

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

    Poštovani čitaoci,

    Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najre-

    levantnije i najaktuelnije štivo za pravnu teoriju i praksu u Bosni i Hercegovini

    i regionu. U ovom broju objavljujemo nekoliko zanimljivih radova.

    U radu Desetogodišnjica rada institucije ombudsmena za zaštitu

    potrošača u Bosni i Hercegovini, autor daje pregled procesa nastanka, kao i

    glavnih aktivnosti Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u

    periodu od deset godina. Uz osvrt na neophodnost izmjene unutrašnje orga-

    nizacije i sistematizacije ombudsmena, kako bi se poboljšala efikasnost i efek-

    tivnost, autor daje i preporuke za unapređenje rada ove institucije.

    Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i komparativnom

    pravu i prijedlozi de lege ferenda je rad u kojem autori donose analizu

    najznačajnijih međunarodnih dokumenata, kao i rješenja iz uporednog zako-

    nodavstva. U radu se prezentira tendencija uređenja materije zaštite prija-

    vitelja korupcije posebnim zakonodavstvom i dva sistema zaštite: sudski i

    administrativni. Rad sadrži niz preporuka za uređenje odnosne materije u

    zakonodavstvu Federacije BiH.

    Rad Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija

    mehanizama tranzicijske pravde kao način poboljšanja kvaliteta života

    građana Bosne i Hercegovine smjera objašnjenju fenomena tranzicijske

    pravde, kao metoda i procesa suočavanja sa prošlošću, u društvima, koja su

    opterećena nasljeđem teškog, masovnog i sistematskog kršenja ljudskih

    prava i povreda Međunarodnog humanitarnog prava. Autori u radu zastupaju

    tezu da bi resocijalizacija žrtava, reintegracija i pomirenje društva išli

    drugačijim tokom i bila primjetno brža i efikasnija, nego što je to u poratnom

    periodu, kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u

    potpunosti ili barem koliko god je to moguće u svakodnevnom životu i stavili u

    funkciju.

    Foreword of the Editor-in-Chief

    Seminar "Fundamental rights protection in EUand Bosnia and Herzegovina"

    XVI International Counseling - Current Affairs of Civil and Commercial Legislation and Legal Practices

    110

    126

    128

    139

    7

    75

    26

    59

    107

    104

    5

  • Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    4 5

    CONTENTS

    CASE LAW

    Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina Miodrag N. Simović, L.L.D., Judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka with Assistant Professor Vladimir M. Simović, D.Sc. – Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

    (Prepared by Academician Professor

    Court of Bosnia and Herzegovina Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

    (Prepared by Professor Branko Morait L.L.D.,

    Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)

    Instructions for authors

    Darko DatzerEldan MujanovićNermin Kadribašić

    Samir Sabljica

    Adis Poljić

    Arben MurtezićDavor Trlin

    Đemaludin Mutapčić

    Zarije SeizovićVeldin Kadić

    Whistle-blowers protection in International Comparative Law and de lege ferenda proposals

    10th Anniversary of the institution of Ombudsman of Consumer Protection in Bosnia and Herzegovina

    Reduction of the lawsuit claim – partial withdrawal of the lawsuit or the plaintiff's free disposition?

    Transitional Justice and Social Changes: Implementation of the transitional justice mechanisms to improve the quality of lives of citizens in Bosnia and Herzegovina

    SCIENTIFIC REVIEW

    PREVIOUS ANNOUNCEMENT

    OVERVIEW

    REPORT

    PROFESSIONAL PAPER

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

    Poštovani čitaoci,

    Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najre-

    levantnije i najaktuelnije štivo za pravnu teoriju i praksu u Bosni i Hercegovini

    i regionu. U ovom broju objavljujemo nekoliko zanimljivih radova.

    U radu Desetogodišnjica rada institucije ombudsmena za zaštitu

    potrošača u Bosni i Hercegovini, autor daje pregled procesa nastanka, kao i

    glavnih aktivnosti Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u

    periodu od deset godina. Uz osvrt na neophodnost izmjene unutrašnje orga-

    nizacije i sistematizacije ombudsmena, kako bi se poboljšala efikasnost i efek-

    tivnost, autor daje i preporuke za unapređenje rada ove institucije.

    Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i komparativnom

    pravu i prijedlozi de lege ferenda je rad u kojem autori donose analizu

    najznačajnijih međunarodnih dokumenata, kao i rješenja iz uporednog zako-

    nodavstva. U radu se prezentira tendencija uređenja materije zaštite prija-

    vitelja korupcije posebnim zakonodavstvom i dva sistema zaštite: sudski i

    administrativni. Rad sadrži niz preporuka za uređenje odnosne materije u

    zakonodavstvu Federacije BiH.

    Rad Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija

    mehanizama tranzicijske pravde kao način poboljšanja kvaliteta života

    građana Bosne i Hercegovine smjera objašnjenju fenomena tranzicijske

    pravde, kao metoda i procesa suočavanja sa prošlošću, u društvima, koja su

    opterećena nasljeđem teškog, masovnog i sistematskog kršenja ljudskih

    prava i povreda Međunarodnog humanitarnog prava. Autori u radu zastupaju

    tezu da bi resocijalizacija žrtava, reintegracija i pomirenje društva išli

    drugačijim tokom i bila primjetno brža i efikasnija, nego što je to u poratnom

    periodu, kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u

    potpunosti ili barem koliko god je to moguće u svakodnevnom životu i stavili u

    funkciju.

    Foreword of the Editor-in-Chief

    Seminar "Fundamental rights protection in EUand Bosnia and Herzegovina"

    XVI International Counseling - Current Affairs of Civil and Commercial Legislation and Legal Practices

    110

    126

    128

    139

    7

    75

    26

    59

    107

    104

    5

  • 7

    DESETOGODIŠNJICA RADA INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

    prethodno saopćenje

    mr. Samir Sabljica*

    Sažetak

    UDK 366.543(497.6)

    Donošenjem Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini kreiran je

    potreban početni normativni okvir u oblasti zaštite potrošača. Sljedstveno

    odredbama tog zakona, uspostavljena je Institucija ombudsmena za zaštitu

    potrošača u BiH. Ova je institucija etablirana po uzoru na skandinavski model

    Ombudsmena za zaštitu potrošača. Institucija postoji već deset godina te je

    potrebno sagledati njena dostignuća i ukazati na aktivnosti koje bi poboljšale

    njen rad. U radu se ukratko prikazuje proces nastanka Institucije ombuds-

    mena za zaštitu potrošača u BiH. U ovom je radu dat pregled glavnih aktivnosti

    Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u periodu od deset

    godina, odnosno od 2007. do 2016. godine, te analizirani dometi i rezultati. U

    zaključku se potencira neophodnost izmjene unutrašnje organizacije i

    sistematizacije ombudsmena kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost.

    Na osnovu analize rada Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH date su

    preporuke sa ciljem unapređenja rada ove institucije.

    *Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa - šef Odsjeka za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju;[email protected]; [email protected]

    Ključne riječi

    potrošač, zaštita potrošača, Ombudsmen za zaštitu potrošača u Bosni i

    Hercegovini.

    6

    Obzirom da se u sudskoj praksi nalaze različita mišljenja u pogledu toga

    šta je smanjenje tužbenog zahtjeva, pa samim time kako postupa sud u

    situaciji kada dođe do smanjenja istog, autor u radu Smanjenje tužbenog

    zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno raspolaganje tuži-

    oca? analizira situaciju u kojoj tužilac smanji tužbeni zahtjev, na način da

    umjesto ranije potraživanog iznosa zahtijeva manji iznos ili na drugi način

    smanji tužbeni zahtjev. U zaključku provedenih analiza, autor konstatuje da

    postoji pravna praznina za smanjenje tužbenog zahtjeva, te da se smanjenje

    tužbenog zahtjeva jedino može smatrati djelimičnim povlačenjem tužbe, te u

    tom smislu predlaže izričito normiranje da se smanjenje tužbenog zahtjeva

    smatra djelimičnim povlačenjem tužbe.

    Osim navedenih radova, u ovom broju objavljujemo prikaz seminara

    "Zaštita temeljnih prava u EU i BiH", kao i izvještaj o održanom Šesnaestom

    međunarodnom savjetovanju "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakono-

    davstva i pravne prakse".

    Kada su u pitanju prilozi iz prakse, u ovom broju donosimo praksu

    Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Ustavnog suda Federacije BiH.

    Čitajte i pišite!

    Prof. dr. sci. Almir Maljević

    Glavni i odgovorni urednik

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    S. Sabljica: Desetogodišnjica rada Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i ... Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 7 - 25

  • 7

    DESETOGODIŠNJICA RADA INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

    prethodno saopćenje

    mr. Samir Sabljica*

    Sažetak

    UDK 366.543(497.6)

    Donošenjem Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini kreiran je

    potreban početni normativni okvir u oblasti zaštite potrošača. Sljedstveno

    odredbama tog zakona, uspostavljena je Institucija ombudsmena za zaštitu

    potrošača u BiH. Ova je institucija etablirana po uzoru na skandinavski model

    Ombudsmena za zaštitu potrošača. Institucija postoji već deset godina te je

    potrebno sagledati njena dostignuća i ukazati na aktivnosti koje bi poboljšale

    njen rad. U radu se ukratko prikazuje proces nastanka Institucije ombuds-

    mena za zaštitu potrošača u BiH. U ovom je radu dat pregled glavnih aktivnosti

    Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u periodu od deset

    godina, odnosno od 2007. do 2016. godine, te analizirani dometi i rezultati. U

    zaključku se potencira neophodnost izmjene unutrašnje organizacije i

    sistematizacije ombudsmena kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost.

    Na osnovu analize rada Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH date su

    preporuke sa ciljem unapređenja rada ove institucije.

    *Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa - šef Odsjeka za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju;[email protected]; [email protected]

    Ključne riječi

    potrošač, zaštita potrošača, Ombudsmen za zaštitu potrošača u Bosni i

    Hercegovini.

    6

    Obzirom da se u sudskoj praksi nalaze različita mišljenja u pogledu toga

    šta je smanjenje tužbenog zahtjeva, pa samim time kako postupa sud u

    situaciji kada dođe do smanjenja istog, autor u radu Smanjenje tužbenog

    zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno raspolaganje tuži-

    oca? analizira situaciju u kojoj tužilac smanji tužbeni zahtjev, na način da

    umjesto ranije potraživanog iznosa zahtijeva manji iznos ili na drugi način

    smanji tužbeni zahtjev. U zaključku provedenih analiza, autor konstatuje da

    postoji pravna praznina za smanjenje tužbenog zahtjeva, te da se smanjenje

    tužbenog zahtjeva jedino može smatrati djelimičnim povlačenjem tužbe, te u

    tom smislu predlaže izričito normiranje da se smanjenje tužbenog zahtjeva

    smatra djelimičnim povlačenjem tužbe.

    Osim navedenih radova, u ovom broju objavljujemo prikaz seminara

    "Zaštita temeljnih prava u EU i BiH", kao i izvještaj o održanom Šesnaestom

    međunarodnom savjetovanju "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakono-

    davstva i pravne prakse".

    Kada su u pitanju prilozi iz prakse, u ovom broju donosimo praksu

    Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Ustavnog suda Federacije BiH.

    Čitajte i pišite!

    Prof. dr. sci. Almir Maljević

    Glavni i odgovorni urednik

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    S. Sabljica: Desetogodišnjica rada Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i ... Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 7 - 25

  • 24 25

    12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku,

    Službene novine FBiH, broj 98/15

    13. Izvještaj Bosne i Hercegovine za regionalnu konferenciju: Regional

    Meeting „Collective redress mechanisms for consumers in the European

    Union and South East Europe“, Macedonia, Skopje, 24 - 25 January 2018.

    14. Izvještaj o radu OZP-a u BiH za 2008., Službeni glasnik BiH, broj 35/09

    15. Izvještaj o radu OZP-a u BiH za 2009., Službeni glasnik BiH, broj 54/10

    16. Poseban izvještaj OZP-a u telekomunikacijskom sektoru, Službeni

    glasnik BiH, broj 74/11

    17. Kriteriji u procedurama za alternativno rješavanje sporova, Službeni

    glasnik BiH, broj13/09

    18. http://www.konsumentverket.se

    19. http://www.ozp.gov.ba/propisi/izvjesca

    20. http://ozp.gov.ba/propisi/interni-akti

    21. Arhiva Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

    TENTH ANNIVERSARY OF THE INSTITUTION OF OMBUDSMAN OF CONSUMER PROTECTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

    The adoption of the Consumer Protection Law in Bosnia and Herzegovina

    created the necessary initial normative framework in the field of consumer

    protection. The institution of the Consumer Ombudsman of Bosnia and Herzegovina

    was established according to the provisions of this law. This institution was

    established on the Scandinavian consumer protection model, ten years ago, and

    hence there is a need to analyse its achievements and propose measures, which will

    improve its functioning. This paper summarizes the process of establishment of the

    institution of the Consumer Ombudsman of Bosnia and Herzegovina. It also provides

    an overview of the main activities of the Ombudsperson for Consumer Protection in

    Bosnia and Herzegovina, for a period of ten years, or from 2007 to 2016, and analyses

    the scope and results. In conclusion, the necessity of changing the internal

    organization and systematization of the Ombudsman is emphasized in order to

    improve efficiency and effectiveness. Based on the analysis of the work of the

    Consumer Ombudsman of Bosnia and Herzegovina, recommendations were given in

    order to improve the work of this institution.

    Summary

    consumer, consumer protection, The Consumer Ombudsman of Bosnia and Herzegovina.

    Key words

    S. Sabljica: Desetogodišnjica rada Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i ... Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 7 - 25

    S. Sabljica: Desetogodišnjica rada Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i ... Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 7 - 25

  • 2726

    1 Datzer, D. (2016.) Kriminologija korupcije. Sarajevo: Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, str. 15. - 35. 2 McCabe i Sutcliffe na temelju analize zvaničnih spisa tvrde da je to u području općeg kriminaliteta čak 85 % (1978., citirano u Maguire, M. [2012.] Criminal statistics and the construction of crime. U M. Maguire, R. Morgan&R. Reiner. The Oxford Handbook of Criminology. Oxford: University Press, str. 216.).3 Maguire, op. cit, str. 216.

    Uvod

    Posljedice korupcije su, kako po društvo u cjelini, tako i za pojedince

    višestruke. Utječući na neadekvatnu raspodjelu resursa, vanredne troškove

    koji se pojavljuju u poslovanju, nelojalnu konkurenciju, neprimjerenu klimu

    za investitore, povjerenje građana u institucije sistema (ali i druge ljude),

    kapacitet vlasti da donosi kvalitetne odluke i sposobnost da ih sprovodi, ko-1rupcija, očito, ima brojne negativne posljedice . Pored navedenoga korupcija

    je neposredno povezana sa sivom ekonomijom, ravnomjernom i pravednom

    raspodjelom društvenih i državnih sredstava, količinom i kvalitetom resursa

    koji se izdvajaju za zdravstveni, obrazovni i socijalni sektor. Notorno je da su

    društva sa nižim stepenom korupcijskih praksi društva u kojima je osiguran

    kvalitetniji život i razvijenije društvo u cjelini.

    Korupcija spada u nekonvencionalne oblike kriminaliteta, ponajprije

    zahvaljujući činjenici da je širenjem javnoga sektora značajno porasla moguć-

    nost nastanka i razvoja situacija u kojima bi moglo doći do zloupotreba, kao i

    činjenice da često nema tipičnoga odnosa počinitelj-žrtva kao kod drugih

    oblika kriminaliteta. Budući da su žrtve, odnosno svjedoci tipični prijavitelji

    postupanja koja imaju obilježja kažnjivih ponašanja u drugim područjima de-2linkvencije , njihov izostanak kod konsenzualnih delikata, poput korupcij-

    skih, bitan je faktor koji može utjecati na otkrivenost ovog oblika delinkven-3cije. Maguire navodi da je odluka da se prijavi moguće krivično djelo pod

    utjecajem mnoštva faktora, poput stavova o policiji i očekivanim reakcijama,

    jednostavnost procesa prijave, kao i tolerancija javnosti prema pojedinim vr-

    stama delinkventnih ponašanja. Doda li se navedenima i odsustvo materijal-

    nih posljedica djela kakva postoje kod npr. krvnih ili imovinskih delikata,

    jasno je da se saznanja o korupciji ne mogu oslanjati na tradicionalne izvore

    kakvi su prijave osoba oštećenih krivičnim djelom ili svjedoka. Budući da

    korupcija podrazumijeva zloupotrebu nekog položaja u javnom ili privatnom

    sektoru, upravo je radno okruženje počinitelja bitan mogući izvor informa-

    cija. Prijavljivanje korupcije i drugih nepravilnosti predstavlja fundamentalne

    ZAŠTITA PRIJAVITELJA KORUPCIJE U MEĐUNARODNOM I KOMPARATIVNOM PRAVU I PRIJEDLOZI DE LEGE FERENDA

    pregledni znanstveni rad

    dr. sci. Darko Datzer*dr. sci. Eldan Mujanović**

    Nermin Kadribašić, MA***

    Sažetak

    UDK 343.352

    Korupcija spada u oblike delinkvencije za koje su povezane poteškoće u

    otkrivanju i dokazivanju. Budući da per definitionem podrazumijeva iskorišta-

    vanje neke službene ili odgovorne pozicije, mogući način da se sazna za istu

    jesu prijave iz radnog okružja počinitelja. Kako bi se potencijalni prijavitelji

    ohrabrili da iznesu informacije o korupciji i srodnim nepravilnostima, veliki

    broj država uređuje posebne oblike zaštite prijavitelja, krug osoba na koje se

    ista odnosi, mehanizme prijavljivanja i sl. Analiza najznačajnijih međunarod-

    nih dokumenata, kao i rješenja iz usporednoga zakonodavstva izložena u radu

    ukazuju na tendenciju uređenja materije zaštite prijavitelja korupcije i drugih

    nepravilnosti posebnim zakonodavstvom, te na dva sistema zaštite: sudski i

    administrativni. Rad pruža niz preporuka za sveobuhvatno uređenje odnosne

    materije u bosanskohercegovačkom federalnom zakonodavstvu.

    *

    **

    ***

    Vanredni profesor, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu; [email protected] profesor, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu; [email protected] Linx, Sarajevo, konsultant;[email protected]

    Ključne riječi

    korupcija, nepovoljno postupanje, zaštićeno prijavljivanje.

    D. Datzer, E. Mujanović, N. Kadribašić: Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 26 - 58

    D. Datzer, E. Mujanović, N. Kadribašić: Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 26 - 58

  • 5958

    Corruption is considered a form of delinquency associated with

    difficulties in detection and prosecution. Having in mind that corruption per

    definitionem includes abuse of functions or position, disclosure from

    perpetrator`s working environment seems important. In order to encourage

    whistle-blowers to disclose information on corruption and similar

    irregularities, large number of states have regulated whistle-blower

    protection, qualifications of whistle-blowers, procedures for disclosure, etc.

    Review of the most important international instruments and comparative law

    suggest that whistle-blower protection needs to be regulated through a

    comprehensive piece of legislation and that there are two basic types of

    protection systems: judicial and administrative. The paper lists a set of

    recommendations for regulation of whistle-blower protection in the

    Federation of Bosnia and Herzegovina law system.

    WHISTLE-BLOWERS PROTECTION IN INTERNATIONAL COMPARATIVE LAW AND DE LEGE FERENDA PROPOSALS

    Summary

    Corruption, Improper reprisal, Protected disclosure.

    Key words

    TRANZICIJSKA PRAVDA I SOCIJALNE PROMJENE:IMPLEMENTACIJA MEHANIZAMA TRANZICIJSKEPRAVDE KAO NAČIN POBOLJŠANJA KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA BOSNE I HERCEGOVINE

    stručni članak

    prof. dr. Zarije Seizović*Veldin Kadić, MA**

    Sažetak

    UDK 341.38:314.6 341.231.14

    *

    **

    Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu;[email protected] političkih nauka Univerziteta u Sarajevu;[email protected]

    Ključne riječi

    tranzicijska pravda, žrtve rata, istina, pomirenje, pravda, zločin, kazna.

    Z. Seizović, V. Kadić: Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 59 - 74

    Ovaj kratki tekst u osnovi objašnjava fenomen tranzicijske pravde kao metoda i procesa suočavanja sa prošlošću u društvima koja su opterećena nasljeđem teškog, masovnog i sistematskog kršenja ljudskih prava i povreda Međunarodnog humanitarnog prava. Kao takav on predočava samo neke od načina kako tranzicijska pravda pozitivno može uticati na društvo te doprinijeti njegovu napretku. Ključni cilj rada bio je predstaviti mehanizme tranzicijske pravde koji su aplikabilni u bosanskohercegovačkom društvu, i doprinijeti poboljšanju i postepenom prevazilaženju permanentno lošeg političkog, socijalnog i ekonomskog stanja u njemu. Tekst je fokusiran na žrtve rata kao specifičnu socijalnu kategoriju te zaštitu ljudskih prava ove populacije, u kojoj su oblasti upravo mehanizmi tranzicijske pravde sredstvo za poboljšanje njihovog psihosocijalnog i pravno-ekonomskog položaja. Takođe se želi prikazati važnost uključivanja žrtava rata u društvene tokove, tj. njihovu resocijalizaciju kao ravnopravnih aktivnih društvenih subjekata - ne objekata društva, odnosno kategorije koja, slikovito rečeno, „opterećuje“ društvo. Kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u potpunosti ili barem koliko god je to moguće u svakodnevnom životu stavili u funkciju, resocijalizacija žrtava, reintegracija i rekoncilijacija društva išla bi jednim novim tokom i bila primjetno brža i efikasnija nego što je to u poratnom periodu do sada – period u kojem su nabrojani procesi stagnirali.

    D. Datzer, E. Mujanović, N. Kadribašić: Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 26 - 58

  • 5958

    Corruption is considered a form of delinquency associated with

    difficulties in detection and prosecution. Having in mind that corruption per

    definitionem includes abuse of functions or position, disclosure from

    perpetrator`s working environment seems important. In order to encourage

    whistle-blowers to disclose information on corruption and similar

    irregularities, large number of states have regulated whistle-blower

    protection, qualifications of whistle-blowers, procedures for disclosure, etc.

    Review of the most important international instruments and comparative law

    suggest that whistle-blower protection needs to be regulated through a

    comprehensive piece of legislation and that there are two basic types of

    protection systems: judicial and administrative. The paper lists a set of

    recommendations for regulation of whistle-blower protection in the

    Federation of Bosnia and Herzegovina law system.

    WHISTLE-BLOWERS PROTECTION IN INTERNATIONAL COMPARATIVE LAW AND DE LEGE FERENDA PROPOSALS

    Summary

    Corruption, Improper reprisal, Protected disclosure.

    Key words

    TRANZICIJSKA PRAVDA I SOCIJALNE PROMJENE:IMPLEMENTACIJA MEHANIZAMA TRANZICIJSKEPRAVDE KAO NAČIN POBOLJŠANJA KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA BOSNE I HERCEGOVINE

    stručni članak

    prof. dr. Zarije Seizović*Veldin Kadić, MA**

    Sažetak

    UDK 341.38:314.6 341.231.14

    *

    **

    Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu;[email protected] političkih nauka Univerziteta u Sarajevu;[email protected]

    Ključne riječi

    tranzicijska pravda, žrtve rata, istina, pomirenje, pravda, zločin, kazna.

    Z. Seizović, V. Kadić: Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 59 - 74

    Ovaj kratki tekst u osnovi objašnjava fenomen tranzicijske pravde kao metoda i procesa suočavanja sa prošlošću u društvima koja su opterećena nasljeđem teškog, masovnog i sistematskog kršenja ljudskih prava i povreda Međunarodnog humanitarnog prava. Kao takav on predočava samo neke od načina kako tranzicijska pravda pozitivno može uticati na društvo te doprinijeti njegovu napretku. Ključni cilj rada bio je predstaviti mehanizme tranzicijske pravde koji su aplikabilni u bosanskohercegovačkom društvu, i doprinijeti poboljšanju i postepenom prevazilaženju permanentno lošeg političkog, socijalnog i ekonomskog stanja u njemu. Tekst je fokusiran na žrtve rata kao specifičnu socijalnu kategoriju te zaštitu ljudskih prava ove populacije, u kojoj su oblasti upravo mehanizmi tranzicijske pravde sredstvo za poboljšanje njihovog psihosocijalnog i pravno-ekonomskog položaja. Takođe se želi prikazati važnost uključivanja žrtava rata u društvene tokove, tj. njihovu resocijalizaciju kao ravnopravnih aktivnih društvenih subjekata - ne objekata društva, odnosno kategorije koja, slikovito rečeno, „opterećuje“ društvo. Kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u potpunosti ili barem koliko god je to moguće u svakodnevnom životu stavili u funkciju, resocijalizacija žrtava, reintegracija i rekoncilijacija društva išla bi jednim novim tokom i bila primjetno brža i efikasnija nego što je to u poratnom periodu do sada – period u kojem su nabrojani procesi stagnirali.

    D. Datzer, E. Mujanović, N. Kadribašić: Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 26 - 58

  • 7574

    TRANSITIONAL JUSTICE AND SOCIAL CHANGES: IMPLEMENTATION OF THE TRANSITIONAL JUSTICE MECHANISMS TO IMPROVE THE QUALITY OF LIVES OF CITIZENS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

    Summary

    This paper explains, in a nutshell a phenomenon known as

    transitional justice, which presents a method and process of facing the past in

    the societies bearing burden of heavy and systematic human rights violations

    as well as breaches of International humanitarian law. As such, it describes

    just a few ways of how transitional justice may have positive influence upon

    society and contribute to its progress. The key aim is to introduce

    mechanisms of transitional justice that may be applicable upon the society of

    Bosnia and Herzegovina aiming at amelioration and curing the permanent

    bad political, social and economic state of affairs in it. The paper is focused on

    war victims as a specific social category as well as protection of their human

    rights. The authors are of the opinion that, if mechanisms of transitional

    justice in Bosnia and Herzegovina were fully applied, re-socialisation,

    reintegration and reconciliation would take a new path and would be

    noticeable faster and more efficient in comparison with the post-Dayton

    period where these processes had hardly moved at all.

    transitional justice, truth, war victims, conciliation, justice, crime,

    punishment.

    Key words

    SMANJENJE TUŽBENOG ZAHTJEVA - DJELIMIČNO POVLAČENJE TUŽBE ILI SLOBODNO RASPOLAGANJE TUŽIOCA?

    stručni članak

    mr. iur. Adis Poljić*

    Sažetak

    UDK 347.937

    * Sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku;[email protected]

    Ključne riječi

    smanjenje tužbenog zahtjeva, djelimično povlačenje, vrsta parničnog

    postupka, troškovi.

    A. Poljić: Smanjenje tužbenog zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 75 - 103

    Predmet rada je slučaj kada tužilac smanji tužbeni zahtjev na način da

    umjesto ranije potraživanog iznosa zahtijeva manji iznos ili na drugi način

    smanji tužbeni zahtjev. U sudskoj praksi nalazimo različita mišljenja šta je

    smanjenje tužbenog zahtjeva i samim time kako da postupa sud u situaciji

    kada dođe do smanjenja istog. U pravnoj teoriji je zastupljeno mišljenje da je

    smanjenje tužbenog zahtjeva djelimično povlačenje tužbe.

    Ukoliko se smanjenje tužbenog zahtjeva smatra djelimičnim

    povlačenjem tužbe, tuženi može da utiče da li će pristati na pravne posljedice

    koje dolaze uslijed djelimičnog povlačenja tužbe. Ukoliko se smanjenje

    tužbenog zahtjeva ne smatra djelimičnim povlačenjem tužbe, već ,,radnjom

    stranke koja ne proizvodi bilo kakve pravne posljedice'', tuženi nema bilo

    kakvu mogućnost da utiče na pravne posljedice koje dolaze uslijed smanjenja

    tužbenog zahtjeva.

    Na kraju se dolazi do zaključka da postoji pravna praznina za smanjenje

    tužbenog zahtjeva, te da se smanjenje tužbenog zahtjeva jedino može

    smatrati djelimičnim povlačenjem tužbe. U cilju pravne sigurnosti potrebno

    je izvršiti izričito normiranje da se smanjenje tužbenog zahtjeva smatra

    djelimičnim povlačenjem tužbe.

    Z. Seizović, V. Kadić: Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 59 - 74

  • 7574

    TRANSITIONAL JUSTICE AND SOCIAL CHANGES: IMPLEMENTATION OF THE TRANSITIONAL JUSTICE MECHANISMS TO IMPROVE THE QUALITY OF LIVES OF CITIZENS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

    Summary

    This paper explains, in a nutshell a phenomenon known as

    transitional justice, which presents a method and process of facing the past in

    the societies bearing burden of heavy and systematic human rights violations

    as well as breaches of International humanitarian law. As such, it describes

    just a few ways of how transitional justice may have positive influence upon

    society and contribute to its progress. The key aim is to introduce

    mechanisms of transitional justice that may be applicable upon the society of

    Bosnia and Herzegovina aiming at amelioration and curing the permanent

    bad political, social and economic state of affairs in it. The paper is focused on

    war victims as a specific social category as well as protection of their human

    rights. The authors are of the opinion that, if mechanisms of transitional

    justice in Bosnia and Herzegovina were fully applied, re-socialisation,

    reintegration and reconciliation would take a new path and would be

    noticeable faster and more efficient in comparison with the post-Dayton

    period where these processes had hardly moved at all.

    transitional justice, truth, war victims, conciliation, justice, crime,

    punishment.

    Key words

    SMANJENJE TUŽBENOG ZAHTJEVA - DJELIMIČNO POVLAČENJE TUŽBE ILI SLOBODNO RASPOLAGANJE TUŽIOCA?

    stručni članak

    mr. iur. Adis Poljić*

    Sažetak

    UDK 347.937

    * Sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku;[email protected]

    Ključne riječi

    smanjenje tužbenog zahtjeva, djelimično povlačenje, vrsta parničnog

    postupka, troškovi.

    A. Poljić: Smanjenje tužbenog zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 75 - 103

    Predmet rada je slučaj kada tužilac smanji tužbeni zahtjev na način da

    umjesto ranije potraživanog iznosa zahtijeva manji iznos ili na drugi način

    smanji tužbeni zahtjev. U sudskoj praksi nalazimo različita mišljenja šta je

    smanjenje tužbenog zahtjeva i samim time kako da postupa sud u situaciji

    kada dođe do smanjenja istog. U pravnoj teoriji je zastupljeno mišljenje da je

    smanjenje tužbenog zahtjeva djelimično povlačenje tužbe.

    Ukoliko se smanjenje tužbenog zahtjeva smatra djelimičnim

    povlačenjem tužbe, tuženi može da utiče da li će pristati na pravne posljedice

    koje dolaze uslijed djelimičnog povlačenja tužbe. Ukoliko se smanjenje

    tužbenog zahtjeva ne smatra djelimičnim povlačenjem tužbe, već ,,radnjom

    stranke koja ne proizvodi bilo kakve pravne posljedice'', tuženi nema bilo

    kakvu mogućnost da utiče na pravne posljedice koje dolaze uslijed smanjenja

    tužbenog zahtjeva.

    Na kraju se dolazi do zaključka da postoji pravna praznina za smanjenje

    tužbenog zahtjeva, te da se smanjenje tužbenog zahtjeva jedino može

    smatrati djelimičnim povlačenjem tužbe. U cilju pravne sigurnosti potrebno

    je izvršiti izričito normiranje da se smanjenje tužbenog zahtjeva smatra

    djelimičnim povlačenjem tužbe.

    Z. Seizović, V. Kadić: Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 59 - 74

  • 102 103

    12. Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj 33 0 P 004957 12 Gž od

    24.1.2014. godine.

    13. Odluka Ustavnog suda BiH, broj AP 2217/09 od 13.3.2013. godine.

    14. Presuda Vrhovnog suda RH, broj Rev 1442/1995-2 od 8.4.1999. godine.

    15. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 985/10-2 od

    4.12.2013. godine.

    16. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 985/10-2 od

    4.12.2013. godine.

    17. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 1837/1999-2 od

    17.6.2003. godine.

    18. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 402/04-2 od

    21.9.2005. godine.

    19. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 557/07-2 od

    19.9.2007. godine.

    20. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 985/10-2 od

    4.12.2013. godine.

    21. Presuda Kantonalnog suda u Zenici, broj 43 0 Mal 105266 16 Gž od

    14.9.2016. godine.

    22. Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 Ps 057649 14 Pž 2 od

    14.8.2014. godine.

    23. Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 32 0 Ps 057649 15 Rev od 7.4.2015.

    godine.

    REDUCTION OF THE LAWSUIT CLAIM – PARTIAL WITHDRAWAL OF THE LAWSUIT OR THE PLAINTIFF'S FREE DISPOSITION?

    Summary

    The subject of the paper is the case when the plaintiff reduces the claim

    in a way that instead of the previously claimed amount requires a smaller

    amount or in other way reduces the claim. In the case law, we find different

    opinions on what is the reduction of the claim and, hence, how to act in a

    situation when a claim reduction is made. In the legal theory, there is an

    opinion that the reduction of the claim is a partial withdrawal of the lawsuit.

    If the reduction of the claim is considered a partial withdrawal of the

    lawsuit, the respondent may influence whether he/she will accept the legal

    consequences arising from the partial withdrawal of the lawsuit. If the

    reduction in the claim does not constitute a partial withdrawal of a lawsuit,

    but is "the action of a party that does not produce any legal consequences", the

    respondent has no possibility to influence the legal consequences arising

    from the reduction of the claim.

    Finally, we conclude that there is a legal vacuum for reducing the claim,

    and that the reduction of the claim can only be considered as a partial

    withdrawal of the lawsuit. In order to ensure the legal certainty, it is necessary

    to make explicit norms that the reduction of the claim is to be considered a

    partial withdrawal of the lawsuit.

    reduction of the claim, partial withdrawal, type of litigation procedure, costs.

    Key words

    A. Poljić: Smanjenje tužbenog zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 75 - 103

    A. Poljić: Smanjenje tužbenog zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 75 - 103

  • 104

    PRIKAZ SEMINARA "ZAŠTITA TEMELJNIH PRAVA U EU I BiH"

    prikaz

    Priredili: mr. sci. Arben Murtezić* dr. sci. Davor Trlin **

    ***

    Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiHViši stručni saradnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH; [email protected]

    A. Murtezić, D. Trlin: Prikaz seminara "Zaštita temeljnih prava u EU i BiH"Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 104 - 106

    A. Murtezić, D. Trlin: Prikaz seminara "Zaštita temeljnih prava u EU i BiH"Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 104 - 106

    105

    U zajedničkoj organizaciji JU Centar za edukaciju sudija i tužilaca

    Federacije BiH i Njemačke fondacije za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ

    fondacija), 18. 05. 2018. godine, održan je seminar "Zaštita temeljnih prava u

    EU i BiH". Riječ je bilo o naprednom seminaru, koji je služio za produbljivanje

    znanja o Evropskom pravu, koje su polaznici stekli na nekom ranijem, instruk-

    tivnom seminaru. Ovo je drugi takav, napredni seminar, a prvi je bio organizo-

    van prošle godine u novembru, na temu "Interpretacijski učinak Prava EU

    prije članstva", na kojem je edukatorica bila prof. dr. Tamara Ćapeta, sa Prav-

    nog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Seminaru "Zaštita temeljnih prava u EU i

    BiH" prisustvovali su sudije i tužioci sa svih nivoa vlasti u BiH, te predstavnici

    stručne službe Ustavnog suda BiH. Seminar su uvodnim obraćanjem otvorili

    dr. Davor Trlin, viši stručni saradnik u CEST-u i Žana Gojačić, saradnica IRZ

    fondacije. Edukator je bio prof. dr. Zlatan Meškić, profesor Pravnog fakulteta

    Univerziteta u Zenici, vodeći predavač CEST-a FBiH za Pravo EU. Na seminaru

    je učesnicima ukazano i na novu knjigu "Pravo Evropske unije II – Povelja o

    osnovnim pravima", autora Zlatana Meškića i Darka Samardžića, koja, kako je

    to napisao profesor i sudija dr. Branko Morait u prikazu ove monografije

    ("Pravna misao", broj 3-4), "ima izuzetan značaj, jer Povelja EU o osnovnim

    pravima (u daljem tekstu: Povelja) nije gotovo ni obrađivana u domaćoj literar-

    noj pravnoj produkciji, iako je postala obavezujući pravni akt u EU stupanjem

    na snagu Lisabonskog ugovora 2009. godine".

    Profesor Meškić je učesnicima objasnio fundamentalne postulate te-

    meljnih prava u EU, da bi nakon toga povezao propise EU o temeljnim pravima

    sa stanjem u Bosni i Hercegovini. Teme na koje je govorio su bile: "Povelja o

    temeljnim pravima EU i njen odnos prema Evropskoj konvenciji za zaštitu

    ljudskih prava", "Primjena propisa EU o temeljnim pravima od strane nacio-

    nalnih sudova", "Sloboda prometa robe, usluga, kapitala i ljudi u Ustavu BiH,

    SSP i pravu EU" i "Aktuelni izazovi u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije

    u svjetlu prava EU".

    Cilj seminara je ostvaren. Učesnici su upoznati sa jednim od tri primar-

    na izvora ljudskih prava u EU-Poveljom temeljnih prava, koracima za ispitiva-

    nje temeljnih prava, te odnosom prema EKLJP. Sačinjena je dublja analiza

    nekoliko primjera, te analiza problema i data moguća rješenja za dileme u

    sudskoj praksi, a koja uključuju poštivanje prakse Evropskog suda za ljudska

    prava i Suda EU. Kada je govorio o osnovnim karakteristikama Povelje, profe-

    sor je učesnike seminara podsjetio na presude Saveznog Ustavnog suda Nje-

    mačke "Solange I" i "Solange II", u kojima je navedeni sud definirao svoj odnos

    sa Evropskim sudom i odnos prava Evropske zajednice i ustavnog prava SR

    Njemačke. U presudi "Solange I" od 1974. godine, Savezni Ustavni sud je zau-

    zeo stav da garancije temeljnih prava propisane njemačkim Ustavom imaju

    prednost u odnosu na pravo Zajednice. Međutim, u "Solange II" 1986. godine

    je isti ovaj sud konstatovao da je zaštita osnovnih prava u Zajednici u među-

    vremenu dostigla standarde garantovane Temeljnim zakonom (Ustavom SR

    Njemačke) te da Savezni ustavni sud više neće kontrolirati primjenu sekun-

    darnog prava Zajednice u SR Njemačkoj. Kod izlaganja strukture Povelje, edu-

    kator je ukazao da su opšte odredbe Povelje od člana 51. pa dalje, a posebno je

    podcrtao član 52. stav 1. u kojoj je određena struktura ispitivanja. Govorio je i

    podjeli osnovnih prava na status negativus, status positivus i status activus, te

    sa učesnicima prodiskutovao ima li ova podjela teorijski ili praktični značaj.

    Kao posebnu oblast, dr. Meškić je analizirao zaštitu ličnih podataka iz člana 8.

    Povelje, te, s tim u vezi, ukazao i na Direktivu 95/46/EZ Evropskog parlamen-

    ta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osnovnih podataka i o slobod-

    nom protoku takvih podataka (a koja je implementirana i u Zakon o zaštiti

    ličnih podataka BiH), te na presude Google Spain C-131/12, Facebook C-362/

    14, Rynes C 212/13 i Digital Rights Ireland C-293/12. Profesor Meškić je uka-

    zao i na novine u Povelji o temeljnim pravima – ljudsko dostojanstvo, pravo na

    dobru upravu, zaštitu okoline, zaštitu potrošača, itd. Na kraju prvog dijela

    seminara, edukator je govorio o odnosu između EKLJP i POP, koji je regulisan

    stavovima 1. i 3. člana 51. Povelje. U tom kontekstu sadržaj njegovog predava-

    nja se odnosio na: transfernu klauzulu, načelo povoljnosti, pristupanje EU

    EKLJP, nedostatke individualne zaštite pred Sudom EU, te o odnosu između

    Suda EU i ESLJP.

  • 106

    IZVJEŠTAJ O ODRŽANOM XVI. MEĐUNARODNOM SAVJETOVANJU "AKTUALNOSTI GRAĐANSKOG I TRGOVAČKOG ZAKONODAVSTVA I PRAVNE PRAKSE"

    izvješće

    Pripremio: mr. Đemaludin Mutapčić*

    * Notar; [email protected]

    Đ. Mutapčić: Izvještaj o održanom XVI. međunarodnom savjetovanju "Aktualnosti ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 107 - 109

    107

    U drugom dijelu predavanja, edukator Meškić je objasnio kako se

    pojedina temeljna prava ostvaruju u ustavnom i pravnom sistemu BiH. Kod

    izlaganja osnovnih tržišnih sloboda u ustavnom sistemu BiH, učesnike je

    podsjetio na odredbu člana I. 4 Ustava BiH, prema kojoj postoji sloboda

    kretanja širom Bosne i Hercegovine i da Bosna i Hercegovina neće ometati

    punu slobodu kretanja lica, robe, usluga i kapitala širom BiH, a koja se pri-

    mjenjuje u skladu sa praksom Suda EU, i primjenjuje se neposredno pred

    redovnim sudstvom. Govorio je još o: trokoraku za ispitivanje unutrašnjeg

    tržišta, odluci Ustavnog suda BiH U 12/09 i novinama u Zakonu o zabrani

    diskriminacije BiH. Seminar je obuhvatio i studiju slučaja po osnovu

    predmeta Suda EU C-286/12. U organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 22. i 23. juna/

    lipnja 2018. godine, održano je XVI. međunarodno savjetovanje "Aktualnosti

    građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse". Za razliku od pret-

    hodnih petnaest savjetovanja, koja su održana u Neumu, ovogodišnje savjeto-

    vanje održano je u Mostaru.

    U poređenju sa ranijim savjetovanjima, na ovogodišnjem savjetovanju

    pojavio se manji broj predavača sa određenim temama, ali je održan veći broj

    okruglih stolova o veoma aktuelnim temama i predstavljanje jedne značajne

    knjige i elektroničke pravne baze "Paragraf Lex".

    U prvoj radnoj sesiji predavači su obradili sljedeće teme:

    • Radovan Vukadinović, Jelena Grahovac: "Pravo EU u

    bilateralnim sporazumima EU o zaštiti i postizanju

    stranih investicija",

    • Vitomir Popović, Jelena Vukadinović-Marković: "Rješavanje

    bosanskohercegovačkih sporova proisteklih iz direktnih

    stranih investicija",

    • Vesna Rijavec: "Pravni lijekovi u građanskom procesnom pravu

    – usporedno pravni aspekti",

    • Tomislav Borić: "Harmonizacija prava konkurencije

    u Bosni i Hercegovini s pravom Europske unije",

    • Mile Lasić, Marko Szusich: "Nova Bečka pravila

    u primjeni od 1. siječnja 2018.".

    A. Murtezić, D. Trlin: Prikaz seminara "Zaštita temeljnih prava u EU i BiH"Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 104 - 106

  • 110

    sudska praksa

    SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

    Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

    Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci; Tužilac Tužilaštva BiH

    *

    **

    M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 110 - 125

    : M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 110 - 125

    :

    111

    PRAVO NA LIČNU SLOBODU I SIGURNOST

    Postoji kršenje prava iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i

    člana 5. stav 1. tačka a) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i

    osnovnih sloboda kada su redovni sudovi propustili da navedu

    konkretne okolnosti koje opravdavaju zaključak da bi puštanje

    apelanata na slobodu rezultiralo vanrednim okolnostima uslijed

    stvarne (ne apstraktne) prijetnje narušavanju javnog reda u smislu

    odredaba člana 197. stav 1. tačka g) Zakona o krivičnom postupku

    Republike Srpske.

    I z o b r a z l o ž e n j a:

    Ustavni sud podsjeća da je Odlukom Ustavnog suda broj AP 1484/18 od

    7. marta 2017. godine utvrđena povreda prava istih apelanata na ličnu

    slobodu i sigurnost. U navedenoj odluci Ustavni sud je u vezi s razlozima i

    obrazloženjima redovnih sudova o postojanju posebnog razloga propisanog

    članom 197. stav 1. tačka v) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske

    („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 53/12) dao iscrpne razloge i

    obrazloženja, pozivajući se na relevantnu prasku Evropskog suda (vidi tačku

    29.), na kojima je zasnovao zaključak (vidi tačku 41): „(…)da redovni sudovi

    nisu niti jednim argumentom ukazali da postoji stvarna prijetnja narušavanju

    javnog reda u smislu navedenih stavova Evropskog suda za ljudska prava, već

    su, upravo potvrđujući konstataciju iz navedenog izvještaja OSCE-a i stava

    Ustavnog suda iz Odluke broj AP 3210/15, osporena rješenja o produžavanju

    pritvora donijeli usredsređujući se na objašnjenje visine zaprijećene kazne i

    načina na koji je krivično djelo počinjeno, umjesto na njegove eventualne

    buduće posljedice ako apelantima ne bude produžena mjera pritvora. U vezi s

    navedenim, Ustavni sud smatra da je pozivanje Vrhovnog suda na činjenicu da

    navedene okolnosti predstavljaju vanredne okolnosti koje bi, ukoliko bi

    apelanti bili pušteni na slobodu, izazvale reakciju građana koja bi mogla

    dovesti do narušavanja javnog reda, proizvoljno u pogledu postojanja

    vanrednih okolnosti kao osnova za određivanje pritvora shodno odredbama

    člana 197. stav 1. tačka g) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske.

    Naime, Ustavni sud zapaža da je Vrhovni sud iznio samo pretpostavku da bi

    puštanje apelanata na slobodu predstavljalo stvarnu opasnost za narušavanje

    javnog reda pri čemu je propustio da utvrdi postojanje navedenih okolnosti u

    vremenu relevantnom za produžavanje pritvora i pri čemu nije naveo kojim

    radnjama i dešavanjima će se ostvariti narušavanje javnog reda i mira. Samim

    tim, prema stavu Ustavnog suda, u potpunosti je izostala analiza okolnosti

    relevantnih za konkretnu situaciju u pogledu postojanja stvarne prijetnje za

    narušavanje javnog reda, budući da pretpostavka da će, zbog položaja

    optuženih, doći do narušavanja javnog reda - sama po sebi, nije dovoljna za

    određivanje pritvora iz ovog pritvorskog razloga“.

    Imajući u vidu navedenu odluku Ustavnog suda AP 1484/18, te da je

    nakon rješenja koje je osporeno apelacijom u navedenom predmetu AP

    1484/18, u kojoj je utvrđena povreda prava apelanata na ličnu slobodu i

    sigurnost, redovni sud ponovo produžio pritvor apelantu, pozivajući se na isti

    osnov (član 197. stav 1. tačka g) Zakona o krivičnom postupku Republike

    Srpske), dajući identične razloge, Ustavni sud nalazi da je osporenim

    rješenjima u konkretnom slučaju povrijeđeno pravo apelanata garantovano

    članom II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 5. Evropske konvencije,

    odnosno da ona ne sadrže valjane i jasne razloge, odnosno analizu okolnosti

    relevantnu za konkretnu situaciju u pogledu postojanja stvarne prijetnje za

    narušavanje javnog reda kao neophodnog uslova za određivanje pritvora iz

    pritvorskog razloga propisanog članom 197. stav 1 tačka g) Zakona o

    krivičnom postupku Republike Srpske.

    (Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

    broj AP 3076/18 od 5. jula 2018. godine)

  • NEMA PRAVO NA TUŽBU U UPRAVNOM SPORU PORESKI OBVEZNIK KOJI JE PRIMIO ODLUKU PO ZAHTJEVU ZA REVIZIJU RJEŠENJA.

    (Član 68. Zakona o porezu na dodatu vrijednost – „Službeni glasnik BiH“ br. 9/05 do 100/08)

    I z o b r a z l o ž e n j a:

    Cijeneći pravilnost i zakonitost pobijane presude vijeća za upravne sporove Suda BiH, apelaciono upravno vijeće je zaključilo da je pobijana presuda u skladu sa procesnim i materijalnim zakonom, a da prigovori iz zahtjeva, kao i konačni prijedlog zahtjeva, nisu osnovani. Odredbom člana 68. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost – u daljem tekstu Zakon o PDV-u („Službeni glasnik BiH“ broj: 9/05 do 100/08) su propisana mogućnost u kojima poreski obveznik od Uprave za indirektno oporezivanje mogu zahtijevati reviziju rješenja označenih od tačke 1. do 5. istog člana koje primi. Tako je stavom 4. člana 68. Zakon o PDV-u jasno propisano da Uprava za indirektno oporezivanje u roku od 60 dana od prijema zahtjeva u pisanoj formi obavještava obveznika koji je zahtijevao reviziju prema stavu 1. istog člana o svojoj odluci u vezi sa revizijom rješenja, dok je stavom 5. određeno ukoliko Uprava za indirektno oporezivanje ne obavijesti obveznika kako se to od nje traži, smatra se da je potvrdila rješenje. Nadalje u smislu stava 6. iste zakonske odredbe je propisano da u roku od 60 dana od dana kada je UIO ili poslala obavještenje o svojoj odluci po zahtjevu za reviziju ili od kada se smatra da je potvrdila svoje rješenje, obveznik koji je zahtijevao reviziju se može žaliti Osnovnom sudu za prekršaje.

    Iz obrazloženja osporene presude i podataka u spisu proizilazi da je tužitelj putem punomoćnika u skladu sa članom 68. stav 2. Zakona o PDV-u tuženoj podnio zahtjev za reviziju rješenja broj: 04/5-2/II-17-UP-2032-3/15

    od 08.01.2016. godine, da o predmetnoj reviziji nije riješeno, te da je dana 17.06.2016. godine izjavio žalbu zbog nedonošenja prvostepenog rješenja povodom izjavljene revizije, kao i da je tužena dana 07.07.2016. godine donijela akt broj: 01/4-2-UP/II-258/16 a kojim je obavijestila tužitelja o razlozima nedonošenja odluke po njegovoj žalbi tužitelja kao i da je taj akt dostavljen Regionalnom centru Sarajevo, Odsjek za poreze i punomoćniku tužitelja.

    Vijeće za upravne sporove je pravilno zaključilo da je, u konkretnom slučaju, tužitelj imao mogućnost izjaviti žalbu Osnovnom sudu za prekršaje u smislu prethodno citiranog člana 68. stav 6. Zakona o PDV-u.

    Obzirom da je tužena potvrdila rješenje na koje je izjavljena revizija, a kako je i navela u aktu od 07.07.2016. godine, te da je tužitelj imao mogućnost izjaviti žalbu Osnovnom sudu za prekršaje u smislu odredbe člana 68. stav 6. Zakona o PDV-u, to je i po zaključku ovog apelacionog vijeća, vijeće za upravne sporove, pravilno zaključilo da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi za pokretanje tužbe u smislu člana 21. Zakona o upravnim sporovima, odnosno pokretanje tužbe radi šutnje uprave.

    Kako je tužena kao i vijeće za upravne sporove, odlučilo pravilnom primjenom relevantnih zakonskih odredbi, te kako tužitelj nije pružio dokaz da su isti stavljeni van pravne snage, to se prigovori zahtjeva odbijaju kao neosnovani.

    (Iz obrazloženja presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 022913 18 Uvp od 6.6.2018. godine)

    126 127

    sudska praksa

    Priredio: prof. dr Branko Morait*

    SUDSKA PRAKSA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE

    * sudija Suda Bosne i Hercegovine

    B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 126 - 127

    : B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 126 - 127

    :

  • Zahtjev Načelnika Općine Olovo za zaštitu prava na lokalnu samou-

    pravu u svezi sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu.

    Utvrđuje se da je čl. 5. i 6., člankom 10. stavak 7., člankom 17. i

    člankom 18. stavak 6. Zakona o slatkovodnom ribarstvu ("Službene

    novine Federacije BiH", br.: 64/04 i 27/10) povrijeđeno pravo na

    lokalnu samoupravu Općine Olovo.

    Sukladno s člankom IV.C.12.b) Ustava Federacije Bosne i Herce-

    govine, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine određuje prijelaznu

    mjeru, kojom daje mogućnost Parlamentu Federacije Bosne i Herce-

    govine, da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove presude u

    "Službenim novinama Federacije BiH", uskladi Zakon iz točke 1. izreke

    ove presude sa Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji

    Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 49/06 i

    51/09), do kada se navedene odredbe mogu primjenjivati.

    I z o b r a z l o ž e n j a:

    Načelnik Općine Olovo podnio je zahtjev za zaštitu prava na lokalnu sa-

    moupravu Općine Olovo. Podnositelj zahtjeva tvrdi da je pravo na lokalnu

    samoupravu Općine Olovo povrijeđeno Zakonom o slatkovodnom ribarstvu

    (u daljnjem tekstu: osporeni Zakon), koji je donio Parlament Federacije Bosne

    i Hercegovine.

    U zahtjevu se polazi od činjenice da Općina Olovo leži na trima rijekama,

    a to su rijeke Krivaja, Bioštica i Stupčanica, te da vode i njihovi ekosustavi, čiji

    je sastavni dio i riblji fond, predstavljaju prirodno bogatstvo, ali i gospodarski

    resurs. Na tom temelju se u zahtjevu ističe da ribarstvo predstavlja značajan

    gospodarski potencijal za ovu Općinu, te da očuvanje vodnog prirodnog

    bogatstva, razvoj ribarstva i na tom temelju ostvareni prihodi, predstavljaju

    razvojnu šansu za male i ekonomski nerazvijene općine.

    Podnositelj zahtjeva navodi da osporeni Zakon nije donesen sukladno

    nadležnostima iz članka 8. Zakona o načelima lokalne samouprave u Fede-

    raciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o načelima lokalne

    samouprave) kojim je, između ostalog, propisano da u vlastite nadležnosti

    jedinica lokalne samouprave ulaze: "utvrđivanje politike upravljanja prirod-

    nim resursima jedinica lokalne samouprave i raspodjela sredstava ostvarenih

    temeljem njihovoga korištenja" (alineja 10).

    Nadalje se ističe da prema odredbama osporenog Zakona ribolovna

    područja, odnosno dijelove ribolovnih područja, korisnicima (fizičkim i

    pravnim osobama) ustupa kantonalno ministarstvo za poslove poljoprivrede,

    uz naknadu koju utvrđuje vlada kantona na čijoj teritoriji se ribolovno

    područje nalazi, a sredstva uplaćena po tom temelju su prihod kantonalnog

    proračuna.

    Zaključak je da je osporenim Zakonom oduzeto pravo jedinici lokalne

    samouprave da utječe na stvaranje politike upravljanja ribljim fondom, jer

    kanton ustupa ribolovna područja i određuje visinu naknada, Federacija daje

    suglasnost na ribolovne osnove po pribavljenom mišljenju kantona, a kanton

    ubire naknade čija namjena nije utvrđena osporenim Zakonom.

    Navodi se kako je došlo do grube povrede Zakona o načelima lokalne

    samouprave time što u postupku donošenja osporenog Zakona nije izvršeno

    konzultiranja sa jedinicama lokalne samouprave u smislu članka 56. stavak 2.

    Zakona o načelima lokalne samouprave, što po mišljenju podnositelja

    zahtjeva predstavlja povredu odredbe članka 4. stavak 6. Europske povelje o

    lokalnoj samoupravi.

    Podnositelj zahtjeva citira odredbe čl. 5. i 6., članka 10. stavak 7., članka

    17. i članka 18. stavak 6. osporenog Zakona, i tvrdi:

    "Citiranim odredbama osporenog Zakona na direktan način je oduzeto

    pravo jedinici lokalne samo-uprave da stvaraju, pa čak i da utječu na stvaranje

    politike upravljanja ribljim fondom – kanton određuje i ustupa ribolovna

    područja, određuje visinu naknade, Federacija daje suglasnost za ribolovne

    osnove po pribavljenom mišljenju kantona, kanton ubire naknade (čija

    namjena Zakonom nije utvrđena).

    128 129

    sudska praksa

    Pripremio: Sead Bahtijarević*

    SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

    * sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini

    S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 128 - 138

    : S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 128 - 138

    :

  • UPUTE ZA AUTORE

    Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

    Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

    Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

    Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

    Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

    Objavljeni radovi se ne honorarišu.

    Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

    Radovi koje časopis objavljuje su:

    • Uvodna riječ glavnog urednika

    • Izvorni znanstveni rad

    • Prethodno saopćenje

    • Pregledni znanstveni rad

    • Stručni članak

    • Sudska praksa

    • Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

    • Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

    • Domaći autori u međunarodnim publikacijama

    • Pismo uredniku

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    139

    resursima i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja),

    nisu sukladna sa stepenom afirmacije lokalne samouprave koji je dostignut i

    utvrđen Zakonom o načelima lokalne samouprave sukladno sa Europskom

    poveljom, te da su utemeljeni argumenti podnositelja zahtjeva koji se odnose

    na gore pomenute odredbe osporenog Zakona.

    (Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-24/16 od

    29.11.2017. godine objavljena je u „Službenim novinama FBiH“ broj 8/18)

    138

    S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 128 - 138

    :

  • 140

    Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

    Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

    U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

    Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

    Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

    • kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

    • razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

    • kratku biografiju autora (25-30 riječi),

    • osobne podatke:

    - jedinstveni matični broj

    - adresa stanovanja i općina

    - kontakt telefon

    Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

    Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

    • Naslov

    • Datum

    • Broj riječi u članku

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    141

    • Ime autora i profesija

    • Nazivi ustanova u kojima rade

    • E-mail adrese

    • Kategorizaciju

    • Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

    • Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

    Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

    Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

    Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

    Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

    U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

    U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

    U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

    Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

    Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

    Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

    Ukoliko je riječ o navođenom članku:

    Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

  • 140

    Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

    Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

    U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

    Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

    Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

    • kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

    • razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

    • kratku biografiju autora (25-30 riječi),

    • osobne podatke:

    - jedinstveni matični broj

    - adresa stanovanja i općina

    - kontakt telefon

    Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

    Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

    • Naslov

    • Datum

    • Broj riječi u članku

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

    141

    • Ime autora i profesija

    • Nazivi ustanova u kojima rade

    • E-mail adrese

    • Kategorizaciju

    • Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

    • Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

    Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

    Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

    Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

    Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

    U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

    U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

    U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

    Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

    Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

    Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

    Ukoliko je riječ o navođenom članku:

    Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

  • 142

    Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

    Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

    Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

    Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

    Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

    World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

    Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

    • dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

    • stranica standardne veličine (A4);

    • obični prored za cijeli rukopis

    • font Arial, 12 pt;

    • sve margine 2,5 cm;

    • ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

    • obavezno brojčano označiti stranice;

    • slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

    Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

    Radujemo se Vašim prilozima!

    Redakcija

    Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018