Koncept Tranzicijske Pravde - Final

KONCEPTTRANZICIJSKEPRAVDEISUOAVANJESPROLOUUBOSNIIHERCEGOVINIAlinaTrkuljaSeptembar2012.godine

KoncepttranzicijskepravdeisuoavanjesprolouuBosniiHercegovini

2/31

Saetak

Ovajdosije tematizira tranzicijskupravdukao teorijskikoncept ipraktiniprocesusmjerenna suoavanje sa prolou u drutvima optereenim masovnim zloinima i krenjimaljudskih prava. Cilj kreiranja dosijea o tranzicijskoj pravdi u Bosni i Hercegovini je pruitipregledan i pouzdan izvor elementarnih informacija o ovoj sloenoj temi, uz obilatoupuivanje na postojee primarne i sekundarne izvore, kako akademske studije, vladineizvjetajeiizvjetajenevladinogsektora,takoimedijskeizvore.

U uvodnom dijelu dosije se ovom temom bavi iz teorijskog ugla. Predstavljen je koncepttranzicijskepravde,osnovnedefinicije,njegovhistorijskirazvoj,teponueniizvoriilinkovizadaljeinformisanje.

Poglavlje o praksama tranzicijske pravde daje pregled osnova tranzicijske pravde umeunarodnom pravu, predstavlja glavne aktere tranzicijske pravde i tematizuje ulogumeunarodne zajednice u postkonfliktnim naporima. Potom su predstavljeni bazinimehanizmi tranzicijske pravde te ukratko iskustva nekih od zemalja u kojima su ovimehanizmiprimjenjivani.

Treepoglavljepostavljaokvirezabavljenjeovom temomukonteksturegiona,a etvrto Bosne i Hercegovine. Nadalje, ova tematika je proirena i predstavljena kroz takozvanaetiristubatranzicijskepravde.

Zasvakiodovihmehanizamapredstavljenjezakonskiokvir,institucijekojesenjimabaveiliimajudunostda senjimabavepremapreuzetimobavezamapomeunarodnompravu iaktima domaeg zakonodavstva, opisan razvoj, postignuti uspjesi i istaknuti osnovniproblemi kao i relevantni primarni i sekundarni izvori za dalje upoznavanje sa temom.Predstavljen je i spektar organizacija civilnog drutva koje se neposredno i aktivno baveproblematikomtranzicijskepravde,posebnoutvrivanjemikazivanjemistine.

Ovi dijelovi dosijea su zamiljeni kao upute za potencijalno dalje istraivanje tranzicijskepravde u Bosni i Hercegovini i medijsko praenje razvoja njenih razliitih aspekata. Uposljednjemdijeludosijeanalazisepregledkoritenihizvoraidrugerelevantneliterature.

Autoricadosijea:AlinaTrkulja


3/31

SadrajSaetak .................................................................................................................................................... 2 Sadraj ..................................................................................................................................................... 3 1.Suoavanjesprolouitranzicijskapravda....................................................................................... 4 2.Ciljeviipraksetranzicijskepravde....................................................................................................... 7 2.1.Krivinapravda ............................................................................................................................. 7 2.2.Utvrivanjeinjenicaikazivanjeistine ........................................................................................ 8 2.3.Reparacije..................................................................................................................................... 9 2.4.Institucionalnereforme.............................................................................................................. 11 2.5.Cjelovitpristuptranzicijskojpravdi ............................................................................................ 11

3.Tranzicijskapravdauregionu............................................................................................................ 13 4.TranzicijskapravdauBosniiHercegovinigdjesmodanas?........................................................... 16 4.1.SuenjapredsudovimauBosniiHercegovini ........................................................................... 16 4.2.Utvrivanjeinjenicaigovorenjeistine ..................................................................................... 18 4.2.1.Inicijativezauspostavljanjekomisijazaistinu .................................................................... 18 4.2.2.Inicijativecivilnogdrutvazautvrivanjeipromocijuinjenica ......................................... 19 4.2.3.Pitanjenestalihosoba ......................................................................................................... 20

4.3.Institucionalnereforme.............................................................................................................. 21 4.4.Materijalnereparacije ................................................................................................................ 22 4.5.Simbolikereparacije:memorijaliikomemoracije .................................................................... 23

5.Tranzicijskapravdaimediji ............................................................................................................... 25 Bibliografija............................................................................................................................................ 29 Preporueniizvori: ............................................................................................................................ 30


4/31

1.Suoavanjesprolouitranzicijskapravda

Suoavanje sprolouosnovna je ideja izaprocesakojinazivamo tranzicijskompravdom.Samaidejasuoavanjasproloujerelativnonova,tesejavilauNjemakojnakonDrugogsvjetskog rata iodnosila senaniz zajednikih ciljeva koje supostratnanjemakadrava ipobjednike saveznike snage postavile pred dravu u nadilaenju nacistike prolosti. Usvojoj je osnovi proces suoavanja s prolou bio vezan uz suenja za ratne zloine privojnim tribunalima u Nrnbergu i Tokiju ali i programe vezane za reparacije rtvamanacistikog reima te razliite druge procese vezane za posljeratnu denacifikaciju uNjemakoj.1

Ovajkonceptsveviedobijanavanosti,kakokrupnepolitikepromjeneilionotoSamuelP.Huntington (1991.) naziva treim valom demokratizacije stupaju na snagu. Veliki brojzemaljaJuneiSrednjeEvropeiBalkana,SrednjeiJuneAmerike,June,Sjeverne,ZapadneiEkvatorijalneAfrikeioblastiVelikihJezerateJugoistoneAzijetokomposljednjetridekade,utranzicijiodautoritarnihkademokratskomustrojuvlasti iliodoruanogsukobakamiru istabilizaciji,suoavajuisesamasovnimkrenjimaljudskihprava,usvajanekeodelemenatatranzicijske pravde, razvija vlastite mehanizme i specifine aktivnosti za suoavanje sprolou. Upravo zbog toga to suovepromjenenazivane tranzicijom kademokraciji,pravda za kojomuovim zemljamapostoje veliki zahtjevi imultidisciplinarnopoljeunutarkojegserazvija,dobilajenazivtranzicijskapravda(ICTJ,2009.str.3.).

PremaMeunarodnom centru za tranzicijskupravdu (nadalje ICTJ) (2008, str.2) velika jevjerovatnoadaemasovnizloiniizprolostisakojimasedrutvonesuoava,produbljivatidrutvenepodjele,generiratinepovjerenjemeugrupamaiinstitucijamadraveispreavatiiliusporavatidostizanje sigurnosti i razvijanjadrutva.Nesuoavanje sproloupostavljapitanjeposveenosti vladaviniprava imoedovestidoponovnepojavenasiljau razliitimoblicima.Danas jeosnova tranzicijskepravde,koja sekaokonceptpojavila tokom80ih inaglo razvijala tokom 90ih do danas, upravo ideja suoavanja s prolou, spoznaja dazaboraviprikrivanjemasovnihkrenjaljudskihpravadoprinosepojavinovihzloinazatojeilustrativansluajJugoslavije90tihgodinaipovezanostitihdogaanjasapolitikomguranjapodtepihzloinapoinjenihtokomIIsvjetskogratazavrijemeJugoslavije.2

Tokomposljednjihnekolikodekadaobjavljenjeznaajanbrojradovakojiizrazliitihuglova(filozofskog, pravnog, politikog, sociokulturnog itd.) rasvjetljavaju pitanja tranzicijskepravdeipokuavajudefiniratinjenteorijskiokvir.PresudnujeulogusvakakoodigralaknjigaTranzicijska pravda, koju je 2000. godine objavila Ruti G. Teitel, do danas jedna odnajznaajnijih i najpriznatiijh teoretiarki tranzicijske pravde uopte. Teitel (2004. str. 69)definira tranzicijsku pravdu kao posebno razumijevanje pravde u razdoblju politikihpromjena koju karakterizira pravosudni odgovor na zloine represivnih reima izprolosti. Kako pokazuju trendovi tranzicijske pravde u posljednjih dvadesetak godina,razumijevanjeprocesatranzicijskepravdedanasukljuujenesamopravosudnemehanizamesuoavanjasprolou itzv.retributivnupravdu,ve ivansudskemehanizmezapromociju

1ZavieizvoraosuoavanjusprolouvidjetiMalumirovnubibliotekuCentrazanenasilnuakciju.2Vidjeti:oki,D.2002,TheSecondWorldWarII:DiscoursesofreconciliationinSerbiaandCroatiainthelate1980sandearly1990s,JournalofSouthernEuropeandtheBalkansOnlineVolume4,Issue2,2002.


5/31

miraistabilnostiupostkonfliktnimdrutvima3.KoraAndrieu(2010.str.4.)razlikujenekolikonivoakojetranzicijskapravdaobuhvata:

Retributivnapravdasuenjazloincimai(ponovno)uspostavljanjevladavineprava,reformasigurnosnogsektoraipravosudnogsistema;

Restorativnapravda:prikupljanjeinjenicaoprolosti,osnaivanjertava4iponovnaizgradnjazajednicakrozpomirenjeikolektivnopamenje5;

Drutvenapravda:prevazilaenjeekonomskih,politikihidrutvenihnepravdikojesudoprinijelekonfliktuidefiniranjeosnovapravednog,stabilnogdrutvakrozreparacije,materijalneisimbolike,programeafirmativneakcije,rodnosenzitivanpristup,razvoj6itd.

Definicija tranzicijske pravde koju je ponudioMeunarodni centar za tranzicijsku pravdu(2010,str.1),vjerovatnonajvaniji izvor informacijaotranzicijskojpravdi injenimpojavnimoblicimairomsvijeta,naglasakstavljaupravonarestorativniaspekttranzicijskepravde:

Tranzicijskapravdajereakcijanasistematskailimasovnakrenjaljudskihprava.Onatraipriznanjezartveipromocijumogunostistvaranjatrajnogmira,pomirenjaidemokracije.Tranzicijskapravdanijeposebnavrstapravde,vepravdaprilagoenadrutvimakojasuuprocesu transformacije nakon perioda izraenih krenja ljudskih prava. U nekim sesluajevimaovatransformacijadeavanaglo,audrugimaonemogutrajatiidecenijama.7

IzvjetajGeneralnogsekretaraUjedinjenihnacijaiz2004.godinedefiniratranzicijskupravdukao cijeli dijapazon procesa i mehanizama povezanih sa pokuajima jednog drutva dastaneukrajnaslijeumasovnihzloinaizprolosti,dabiseutvrdilaodgovornost,uspostavilapravda ipostiglopomirenje.8Pomakkarestorativnomaspektutranzicijskepravdevidiseunovojiizuzetnovanojrijeikojasepojavljujeuovojdefinicijiisvevienalazisvojemjestouciljevimatranzicijskepravdemeurecentnimteoretiarimaiteoretiarkama:pomirenje.

3Vidjeti:AHuyse,L.(2000):Pravdaposletranzicije(odlomak).Re,57.3131142.;ICTJPeaceversusJusticeafalsedilemma/Mirnasprampravde:lanadilema4rtvesuosobekojesu"individualno ilikolektivnopretrpjeletetu,ukljuujui i fizike ilimentalnepovrede,emocionalnupatnju,ekonomskigubitakiliznatnoumanjenjenjihovihtemeljnihprava."Ovadefinicijaukljuujei"lanoveueporodiceiliosobeuzdravaneodrtveiliosobekojesupretrpjeletetupripomaganjurtvamaunevolji ili u sprijeavanju viktimizacije." Definicija na osnovu UNGA Deklaracije o osnovnim principima izloupotrebemoi.1985.A/RES/40/345Vidjeti:Christie,N.(2005)Restorativnairetributivnapravdaukonteksturatairatnihzloina.6Pod razvojem (development) se prije svegamisli na poboljanje socioekonomskih uslova u kojima ivepojedinci i grupe unutar jednog drutva, na nain na koji su definirani u Meunarodnoj konvenciji oekonomskim socijalnim i kulturnim pravima ( 1966 ) ali i drugim dokumentima meunarodnog prava.Milenijumski razvojni ciljevi (MDGs), definirani i usvojeni od strane UNa u dokumentu pod nazivomMilenijumskadeklaracijaUjedinjenihNacijaiz2000godine,suslijedei:Iskorjenjivanjeekstremnogsiromatvaigladi,postizanjeuniverzalnogosnovnogobrazovanja,promovisanjejednakostipolova,smanjenjesmrtnostikoddjece, poboljanje zdravljamajki, borbaprotivHIV/AIDS,malarije i drugih oboljenja,obezbjeenje ekolokeodrivosti i stvaranje globalnog partnerstva za razvoj. O razvoju u Bosni i Hercegovini vidjeti: Izvjetaj onapretkuBiHoostvarivanjumilenijumskihrazvojnihciljeva2010,UNDP,BiH7VieinformacijaokonceptuidefinicijamatranzicijskepravdevidjetiuKritz,N.(Ur).TransitionalJustice:HowEmergingDemocraciesReckonwithFormerRegimes,Washington,DC:US Institute forPeacePress,1995;A.McAdams,ed.Transitional Justiceand theRuleof Law inNewDemocracies (NotreDame, IN:UniversityofNotreDamePress,1997);R.Teitel,Transitional Justice (NewYork:OxfordUniversityPress,2002);Dinah L.Shelton(Ur.) ,TransitionalJustice,TheEncyclopediaofGenocideandCrimesAgainstHumanity,Woodbridge,MacmillanReferenceUSA.Vol.32004:10451047.8Vladavinapravaitranzicijskapravdaukonfliktnimipostkonfliktnimdrutvima;S/2004/616,August23,2004


6/31

Pomirenje podrazumijeva uee kako rtava tako i onih koji su odgovorni za poinjenezloine i to je, prema KoriAndrieu jedna od osnovnih pretpostavki restorativnog aspektatranzicijske pravde.Ona te pretpostavke definira na slijedei nain: Zloin nije primarnokrenjezakona,vesukobmeuindividuamakojiimnanositetu,utienazajednicuucjeliniali inapoiniteljazloina.Krivinapravdabitrebaladaseusmjerivienapomirenjemeurazliitim stranama i ispravljanje poinjenog zla nego na prosto kanjavanje poinitelja.Procespravdebitrebaodaukljuirtve,poiniteljeinjihovezajedniceucjelini(2010.str.5.).

Vijee za ljudska prava Ujedinjenih Nacija (2009. str. 4, pasus 3) potvruje ovaj pristupistiui da pravda nije samo pravosudna i retributivna, usmjerena na kanjavanje krozpravian sudski postupak protiv onih koji su izvrili zloine, ve prije svega restorativna ipreventivna,usmjerenakaosiguravanjupravnoglijekazartveiukidanjunekanjivosti,kaoitomeda seosigurada svi ljudiunutardrutvau tranzicijiprihvateprolost i iveumiru isigurnostiukohezivnim,pluralistikimdemokratskimdrutvima.KakoAndrieu(2010.str.4)pie, u teorijskom ali i praktinom smislu, tranzicijska pravda se zaista pomjerila odretributivne pravde ka restorativnoj. U posljednje vrijeme sve vei broj teoretiara iteoretiarki nudi argumente za proirivanje obima tranzicijske pravde kroz naglasak nadrutveni aspekt tranzicijske pravde koji treba da doprinese i ukupnom razvoju, teuspostavljanjusocijalneiekonomskepravde.9

Unarednomepoglavljubitiviegovoraospecifinimmehanizimimatranzicijskepravde na emu su zasnovani, kako su primijenjeni u razliitim zemljama koje nastoje prevladatiprolostokreuisekasjeanju,pomirenjuipriznanjurtavaumjestoprikrivanjuizaboravu.

9LouiseArbour,VisokikomesarzaljudskapravaUjedinjenihnacijaje2006.godineodralapredavanjenatemuekonomske isocijalnepravdezadrutvautranzicijiobjavljenogodinudanakasnije,vidiEconomicandsocialjusticeforsocietiesintransition,NewYorkUniversityJournalofInternationalLawandPolitics,vol.40,No.1;Meunarodni centar za tranzicijskupravdu je2009. godineobjavio izuzetno vaan zbornik radovana temupovezanosti tranzicijske pravde i razvoja: De Greiff, P. i Duthie, R. (Ur.) 2009. Transitional Justice andDevelopment:MakingConnexion,NewYork,SocialScienceResearchCouncil&ICTJ.Svjetskabankajeuaprilu2011.godineobjavilasvojIzvjetajosvjetskomrazvoju,kojipoprviputusreditesvojeanalizesukobastavljamasovnakrenjaljudskihpravaitranzicijskupravduidovodiihuvezusrazvojemisigurnou.


7/31

2.Ciljeviipraksetranzicijskepravde

Kao to vidimo i iz ranije predstavljenih definicija koncepta, ciljevi tranzicijske pravde sudosta ambiciozni, i ukljuuju razvoj demokracije, izlijeenje rtava, sveobuhvatnetransformacije, pomirenje, kao i regeneraciju cijelog drutva nakon masovnih zloinapoinjenih u prolosti. Konkretni koraci na putu ka postizanju ciljeva tranzicijske pravdeusmjerenisunaindividualnapravartavatenakolektivnedunostisamedraveonakokakosudefiniraneumeunarodnompravu.

Ovapravasu: (1)Pravonapravdu/Zadovoljenjepravde (TheRightto Justice), (2)Pravonaistinu/Pravo na poznavanje injenica (The Right to Know), (3)Pravo na reparaciju/odtetu(TheRighttoReparation),(4)Pravonaosiguranjepreduvjetadasezloinineeponoviti(TheGuarantee of Non Reccurrence).10Dakle, tranzicijska pravda se oslanja na meunarodnisistem zatite ljudskih prava. Drave unutar kojih su se u prolosti odvijala sistematskakrenjaljudskihpravaimajuobavezu,nesamodaihzaustave,veidasepobrinuzatodasetakvevrstezloinaneponove,uskladusa propisimanakojesuseobavezaleratifikacijompojedinihmeunarodnih sporazuma, a iji se relevantni dijelovi odnose i na tranzicijskupravdu.

Na ovim obavezama i pravima poivaju do danas razvijena tzv. etiri mehanizma ilistubovi tranzicijske pravde: krivina pravda, utvrivanje injenica i kazivanje istine ozloinima, institucionalne reforme, tematerijalne i simbolike reparacije.Ovimehanizmi,kako emo nadalje detaljnije vidjeti, ukljuuju niz politikih, ekonomskih, kulturalnih,sociolokih i psiholokih akcija: suenja ali i kolektivnu amnestiju, reforme pravosudnihinstitucija,osnivanjenovih institucija,donoenjezakonauskladusazahtjevimatranzicijskepravde, osnivanje komisija za istinu i pomirenje, traenje nestalih, provjeru i zabranuobnaanja javnih funkcijasvimgrupama (lustracija) ipojedincima (vetting) zakojepostojiopravdana sumnja da su krili ljudska prava tokom prolog reima ili sukoba, dostupnostpolicijskih ivladinihdokumenatairoj javnosti, javna izvinjenja,memorijale,kompenzacije ireparacije,revidiranjehistoriografijeitd. 2.1.Krivinapravda

Krivinapravdajezasnovananaobavezidravadaputempravinogpostupkaprocesuirajuikazne odgovorne za krenje prava. Podrazumijeva utvrivanje individualne krivineodgovornosti za poinjene zloine i sudsko procesuiranje ratnih zloina i drugih krivinihdjela po osnovi meunarodnog humanitarnog prava. Svoje poetke ima u Nirnberkomprocesu iprocesuuTokiju izasnivasena istimpretpostavkama:da jeneophodnostatiukrajnekanjivosti,da sumir ipravdaneraskidivi ida jeneophodnomeunarodneodnosezasnivatinaodreenimmoralnim ipravnimprincipima (Andrieu,2010.str.5). Insistiranjena suenjima zasnovano je na uvjerenju da nijedan drugimehanizam tranzicijske pravdenematakovelikiuticajnapojedince,udruenjartava idrutvoucjeliniusmisludostizanja

10Principeprotivnekanjivostikrivacazamasovnakrenjaljudskihprava(PrinciplesagainsImpunity)predloioje profesorJoinet1997.godine (E/CN.4/Sub.2/1997/20/Rev.1,Annex II) ipremanjemusenazivajuJoinetoviprincipi.NadopunioihProf.Orentlicher2004.godine(E/CN.4/2005/102/Add.1).UNovoVijeezaljudskapravaihjezabiljeilousvojojrezoluciji2005/8121.aprila2005.godine,imesupostalidiomeunarodnogprava.


8/31

osjeaja pravde i uvjerenja da sistem funkcionira, to je jedan od preduvjeta za vraanjepovjerenjagraanaigraankiuinstitucijeispreavanjeponavljanjazloina.11

Suenjapored kanjavanja imaju iru svrhu:objavljivanjedetaljnihnarativao zloinimauprolosti, dokumentiranje historije za budue generacije, davanje prostora rtvama da senjihov glas uje, jaanje vladavine prava i promocija pomirenja na samom terenu.12To jezapravo najvie primjenjivan pristup suoavanju s prolou i danas se ostvaruje nameunarodnom nivou pri Meunarodnom tribunalu za Jugoslaviju (osnovanom 1993.),MeunarodnomtribunaluzaRuandu (osnovanom1995.) iMeunarodnomkrivinomsudu(osnovanom2002.godine)inanacionalnomnivouprilokalnimsudovimakojimogubititzv.hibridni13ilidomaisudovi.

Mnogi autori su argumentirali da meunarodni sudovi teko mogu da doprinesu ranijespomenutimirimciljevima,prijesvegazboggeografske,kulturneiproceduralneudaljenostiod rtava, zbog percepcije suenja kao ispolitiziranih, visokih trokova suenja,komplikovanih,jakodugihirtvamaestonerazumljivihprocedura,aponajviezbognjihovefokusiranosti na poinitelje a ne na rtve.14Osim toga, duboko raireno uvjerenje da susudskiutvrenifaktinajrelevantnijizautvrivanjeikazivanjeistinekojaepodupiratiprocestranzicijske pravde, pokazuje se kao netano jer, kako emo kasnije vidjeti,meu onimakojima je tranzicijska pravda usmjerena, percepcija sudskih injenica kao neprikosnoveneistinenerijetkoizostaje.

Pravosudnemjeretekomogubitidovoljnezaostvarenjeukupnihciljevatranzicijskepravde,jerjepojavanepotpunepravdeinekanjivostizapravooptakarakteristikasvihdravaidrutavautranzicijisobziromnatodanerijetkopoinilaca injihovihrtava imanahiljade.Topokazujeda su, ak ida su sudoviu stanjudaosude sveonekoji zasluujukaznu idafaktografskiutvrdesveokolnostivezanezapojedinanezloine,druge idrugaijeinicijativeneophodne za ponovno uspostavljanje povjerenja i ostvarenje sveobuhvatnih ciljevatranzicijskepravde. 2.2.Utvrivanjeinjenicaikazivanjeistine

Utvrivanje injenica ikazivanje istinezasnovano jenaPravuna istinu15kojese,kakosenavodiuizvjetajuPogleduprolostkaoputpremabudunosti(2012.str.9):

odnosi na nastajue norme koje obavezuju drave da rtvama i lanovima porodicaomogue pristup relevantnim injenicama o krenjima ljudskih prava tokom sukoba. Unjegovom najuem obliku, rije je o pravu pojedinca da zna sudbinu voljene osobe. Unajiremznaenju,ono jepostavljenokaokolektivnopravonapoznavanje ipoduavanjehistorije koja nije revizionistika, kao i pravo pojedinca da otkrije istinu o svim grubimkrenjimaljudskihpravauvlastitojiliuprolostisvojihsrodnika.

11PrijedlogtekstaDravnestrategijezatranzicijskupravduuBosniiHercegovini(2012.str.15.).12Vidjeti:Kerr,R,andMobekkE.,2007,PeaceandJustice:SeekingAccountabilityAfterWar,Cambridge:PolityPressstr.43.13Hibridni sudovi suuosnovidomai sudovikoji imaju internacionalnukomponentu iosnovani suuBosni iHercegovini, Kosovu, Sierra Leoneu, Istonom Timoru, Kambodi, Iraku i Lebanonu. Meunarodna jekomponentanajeepersonalizovana,olienauprisustvustranihsudijaaliituilaca.14Vidi:Valji,N.TrialsandTRCs:SeekingAccountabilityintheAftermathofViolence,inHinze,D.(Ur.),2009,HandbookonHumanRightsActivities,Berlin:FriedrichEbertStiftung15Vidi:UNOfficeoftheHighCommissionerforHumanRights(2009):Therighttothetruth.A/HCR/12/19(pdf)


9/31

Jedan od naina da se doe do ovih ciljeva je formiranje tzv. komisija za istinu. PremaAndrieu (2010, str. 10), moment nastanka retributivne pravde zapravo je osnivanjeJunoafrike Komisije za istinu.Ova komisija poiva na participativnommodelu i njegujepomirenjekroz javnidijalog ipriznanje, to jeglavnakarakteristika jednogoddvamodelakomisijazaistinu.Ufokusuovogmehanizmatranzicijskepravdesurtveipriznanjenjihovogstradanja, i to, izmeu ostalog, putem osiguravanja platforme za javno sluanje iskustvartava. Komisije za istinu formirane prema drugom modelu, poput komisija za istinu uGuatemali, Salvadoru i Istonoj Njemakoj, djeluju kao tijela za utvrivanje injenica sajasnimciljemdapotaknureinterpretacijedogaajaizprolostiiutvrdekolektivnosjeanje.

Ciljevikomisijaza istinusu raznoliki,aliupraviluambiciozni:utvrditi injeniceokrenjimaprava,opolitikim idrutvenimokolnostima koje sudoveledonjih, kao ioposljedicamakrenjaprava;doprinijetiispunjavanjupravaipotrebartava;stvoritikulturuinstitucionalneodgovornosti i reformi, doprinijeti spreavanju ponavljanja zloina i krenja prava,unaprijediti mogunost pomirenja i umanjiti sukobe iz prolosti, informirati javnost onalazima i osigurati priznanje nanijetih nepravdi.16Kako navodi Toma, u odnosu na drugemehanizme,njihovaposebnost je to seosnivajuu zemljama gdje supoinjeni zloiniodstranedravnihvlastiitorelativnobrzo(urazdobljudotrigodine)svojradmorajuokonatizavrnim izvjeemkoje sadrinalazeoprolosti ipreporuke zabudunost. Ova su tijelausredotoena na prolost i to blisku dogaaji iz davne prolosti ne spadaju u predmetistrage komisija jer one svoje zakljuke izvode iz sasluanja rtava i svjedoka. Komisijeistraujuobrascenajteihkrenja ljudskihprava,anepojedinane incidente iuglavnomsebavezloinimaijajeposljedicavelikbrojrtava.(2009,str.1.)

U kontekstu utvrivanja injenica nisu nevani i napori koje u tom smislu ine inicijativecivilnogdrutva,posebnokadaodstranedravnih institucijasline inicijative izostaju iliserazvijaju sporo, zbog politikih ogranienja, nemogunosti iznalaenja kompromisa ilinaprostomanjkavoljevladajuihelitadaseistinautvrdi.KakoBickfordnavodi:Uovakvimkontekstima, nezvanine inicijative predstavljaju jake alternative i mogu biti viene kaolegitimnijiizboruprocesutraganjaiotkrivanjaistineoprolosti.17 2.3.Reparacije

Reparacije18sumaterijalneinematerijalnemetodekojimasenadirektaniliindirektannainvraa dostojanstvo rtvama, vri javno priznanje njihovog stradanja, njihovo osnaivanje,deviktimizacija i resocijalizacija.Ovemetode su zasnovanenaobavezidravadaosigurajuadekvatan pravni lijek i zadovoljenje zbog krenja prava u prolosti.19Kako se navodi u

16Vidi:HaynerB.P.2011(2izdanje),UnspeakableTruths,Routledge,London,str.2026.;BogdanIvanievi,Komparativnastudijaoefektimakomisijazaistinu,ICTJ,2009;DraganPopovi,VodikroztranzicijskupravduuBosniiHercegovini,UNDP,2009.17Vidi:Bickeford,L.,Nezvanineinicijativezautvrivanjeikazivanjeistine.Fondzahumanitarnopravo18Za definicije i opirnije informacije o reparacijama vidi: Brett S., Bickford L., evenko L., RiosM., 2007,MemorializationandDemocracy,StatePolicyandCivicAction, ICTJ,UNSpecialRapporteurMr.M.BassiouniCh.,FinalReport(2000):Therighttorestitution,compensationandrehabilitationforvictimsofgrossviolationsofhumanrightsandfundamentalfreedoms.(pdf)Feyter,K.,ParmentierS./BossuytM./LemmensP.(Ur.):OutoftheAshesReparationforvictimsofgrossandsystematichumanrightsviolation.Intersentia,AntwerpenOxford;Maiese,M.(2003):TheImporanceofCompensation19Vidjetivieu:Verdeja,E,2008,ACriticalTheoryofReparativeJustice,Constellations,15:2,pp.208222


10/31

Vodiukrozreparacije(Vodi):one imajuzaciljvraanjedostojanstvartvama istvaranjeuslova za njihovu reintegraciju u drutvo. Za rtve zloina i drugih krenja ljudskih prava,predstavljaju konkretan izrazpriznavanjapatnje kroz koju suprole i koja jouvijek traje.Onedoprinoseosjeajudrutvenesolidarnostiputempriznavanjartavakao ljudskihbia ikao jednakopravnihgraana(2006.str.7).Veibrojeksperatasmatradasu izperspektivertava temetode najvanijimehanizam tranzicijske pravde, jer se na direktan nain tiurtava (Andrieu, 2010. str. 15.). Dokument Ujedinjenih Nacija Pravo na pravni lijek ireparaciju za rtve tekih krenja ljudskih prava i povredameunarodnog humanitarnogprava20razlikujepetkategorija reparacija:1.obeteenja (kompenzacije),2. restituciju,3.rehabilitaciju,4.razliiteoblikezadovoljenjai5.garancijuneponavljanja.

Obeteenja podrazumijevaju ono to znamo pod nazivom materijalne reparacijekvantifikaciju materijalnih i nematerijalnih povreda i njihovu nadoknadu u novanimsredstvima.Oneseprovodeputemadministrativnihodlukakojeproizlazedirektnoizpropisa(zakoni,podzakonski idrugioptiakti)nekedrave, ilisudskihodlukanaosnovutubikojepodiurtveilinjihoveporodice.

Restitucija podrazumijeva razliite aktivnosti, poput vraanja oduzetih prava graanima,fiziki iodrivipovratak idrugeaktivnosti iji je ciljvraanjeu situacijukoja jeprethodilakrenjima prava, a rehabilitacija se odnosi namedicinsku, psiholoku, pravnu i socijalnupomo.

Razliiti oblici zadovoljenja ogledaju se kroz razliite simbolike forme. esto se nazivajusimbolikimreparacijama.Tosumjerevlastipreduzetesaciljemdasenasimboliannainprizna istina o zloinima i krenjima ljudskih prava u prolosti. U simbolike reparacijespadajumemorijali (spomen obiljeja imemorijalni centri), izvinjenja, te komemoracije ipomeni rtvama.One stoje u vrstoj vezi sa utvrivanjem injenica jer, kako se navodi uVodiukrozreparacije,priznavanjeinjenicaonedjelima izprolosti iodgovornostidravemoebitipotpuno i iskrenojedinoako imaoblikzvaninog ijavnogobraanjartvama,bilopojedinano ili kolektivno (Fond za humanitarno pravo, 2006, str.12). Tako je recimopredsjednik ilea Patrisio Ajlvin nakon objavljivanja ileanskog Izvjetaja o istini, prekonacionalnetelevizijeuputioporodicamartavadirljivumolbuzaizvinjenjeioprotajapotomposlaopo jedanprimerak izvetajaporodicama svakeod rtavanavedenihu izvjetaju,uzpismoukojemjenaznaenbrojstranenakojojsepominjenjihovsluaj.21

Garancijaneponavljanjaodnosisenapostupkeosiguranjakojimaesegarantovatidaseubudunosti nee ponoviti krenja prava: demobilizacija, rasputanje paravojnih formacija,unitavanjeoruja, civilna kontrolanad slubamabezbjednosti, kao i reforma institucijaokojojevierijeibitiunarednomdijelu.22

20UN High Commissioner for Human Rights (2003): The right to a remedy and reparation for victims ofviolationsofinternationalhumanrightsandhumanitarianlaw.21"DiscursodeS.E.elPresidentedelaRepublica,DonPatricioAylwinAzocar,aldaraConoceralaCiudadaniael Informede laComisiondeVerdad yReconcitacion",4.mart1991;objavljen jena engleskom jeziku kao"StatementbyPresidentAylwinontheReportoftheNationalCommissiononTruthandReconciliation"uKritz,TransitionalJustice,3.knjiga,str.169173.22Definicijeprema :Rezolucija Osnovnanaela i smjernice zaostvarivanjepravanapravni lijek i reparacijertava tekih krenjameunarodnog prava ljudskih prava i ozbiljnih povredameunarodnog humanitarnogprava(A/RES/60/147,21March2006)


11/31

2.4.Institucionalnereforme

Institucionalnereformepoivajunaobavezidravadapreduzmusveneophodnemjerekakobi sprijeile ponavljanje krenja prava graana/ki i predstavljaju uspostavljanje institucijakoje su vjerodostojan garant da se zloini iz prolosti nee ponoviti i u koje e graani igraankeimatipovjerenje.Podinstitucionalnimreformamaseprvenstvenomislinareformepravosua i institucija sigurnosti, kao inadonoenjenovih zakona, strategija i sl. koje eolakatiiubrzatiprocesdostizanjapravdeipomirenja.23

KakosenavodiuVodiukroztranzicijskupravduuBosniiHercegovini,(2010.str.26.)jedanodprvihkorakaupravcureformeinstitucijajeprofesionalizacijajavneadministracije.Onasesvodinaprovjeravanjekapaciteta i integritetazaposlenihu institucijama ionihkojieseunjima zapoljavati u budunosti. Profesionalizacija javne administracije provodi se krozprocese ocjenjivanja integriteta i kapaciteta slubenika koji imaju namjetenja u javniminstitucijama, tj. ocjenjivanja da li su podobni da i dalje imaju zaposlenje u javnojadministraciji, kao i procese reimenovanja kada se na sve pozicije u odreenoj institucijiprijavljuju svi zainteresovani,kao idojueranjiuposlenici.Naglasak seposebno stavljanatzv. lustraciju/vetting provjeru i zabranu obnaanja javnih funkcija svimgrupama/pojedincima za koje postoji opravdana sumnja da su krili ljudska prava tokomprologreimailisukoba.24 2.5.Cjelovitpristuptranzicijskojpravdi

Cjelovit pristup tranzicijskoj pravdi podrazumijeva kombinaciju navedenih mehanizama iprepoznajedanitijednaodovihmjerazasebnonikadaneeomoguitiosjeajdajepoglavljestravineprolostizatvorenoiadekvatnoispravitipovredeizprolosti(Andrieu,2010.str.3).Vanost cjelovitog, sveobuhvatnog pristupa tranzicijskoj pravdi prema iskustvima uposljednjedvijedecenije,ponajviezbogkompleksnostiproblema izprolostisakojimasedrutvautranzicijinakonopsenihkrenjaljudskihpravasuoavaju,istieICTJ:

Bez napora za utvrivanje injenica i kazivanje istine ili reparacija, kanjavanjemanjegbroja poinilaca zloina moe biti vieno kao politika odmazda. Kazivanje istine, beznapora da se poinioci kazne i sprovedu institucionalne reforme,moe biti vieno kaoprazne rijei.Reparacije kojenisu u vezi sa kazivanjem istine i kanjavanjem poinilaca,mogubitivienekaokrvavinovacplaanjezautnjurtavaisocijalnimir.Jednakotako,reforma institucija bez pokuaja da se zadovolje legitimni zahtjevi rtava za pravdom,istinom i reparacijama,ne samoda jeneefikasna sa stajalitaodgovornosti, ve e vrlovjerovatnoisamazasebebitineuspjena.(2009.str.2.):

Dazakljuimo,tranzicijskapravdajeusvojojosnovizapravoinstitucionaliziranosuoavanjesprolouudrutvimakojasuuprocesuprevazilaenjanaslijea razliitihoblikamasovnihkrenjaljudskihprava,bilotokomautoritarnihreimailitokomoruanihsukoba,nojednakotako ona obuhvata i niz neinstitucionaliziranih aktivnosti usmjerenih ka pomirenju isuoavanjusprolou.Onajeproceskojimsenakontraumatinihiskustavaizprolostiteiuspostavitidemokraciju,izgraditimiriostvaritipravduzasvekroznizrazliitihmehanizama

23Vidi:Vodikroztranzicijskupravdu(2010.str.16).24InicijativekojesusprovedeneuBiHbazirajusenaprincipuutvrivanjaindividualneodgovornostizakrenjaljudskihprava,kodkandidatazajavnufunkcijuilizamjestokojeukljuujevrenjejavnihovlatenja.


12/31

kojisumeuzavisni idopunjavajuse.Njihovaprimjenazavisiodkonteksta,prirodekrenjaprava u prolosti ali i same tranzicije. Da tranzicijska pravda itekako zavisi od kontekstapotvruje i ICTJ kada istieda(s)utinski,nepostoji jedinstvena formulazasuoavanjesprolouobiljeenommasovnimkrenjimaljudskihprava.Svisupristupitranzicijskojpravdizasnovanina fundamentalnomvjerovanjuuuniverzalna ljudskaprava.Ali,nakraju, svakodrutvobitrebalo,zapravomoralo,odabrativlastitiput(2009.str.4.).

Unarednomdijelubiti e tematizirana tranzicijskapravdau kontekstu regiona iposebnoBosne iHercegovine,ponajviekrozdostignuaali iprobleme ipreprekezauspostavljanjeefikasnihmehanizama tranzicijskepravde icjelovitogpristupa tranzicijskojpravdi.Svakiodmehanizama i njegova primjena i u BiH e biti pojanjeni unutar zasebnih poglavlja kojaslijede.


13/31

3.Tranzicijskapravdauregionu

Cijeli region jugoistoneEvrope,odpoetkadevedesetihgodina jeu svojevrsnoj tranziciji.Proglaenje nezavisnosti Slovenije i Hrvatske 1991. godine bilo je poetak tzv. raspadaSocijalistike federativne republike Jugoslavije, i poetak promjene politikog sistema kojipratetrivelikaoruanasukoba:uHrvatskoj (19911995),Bosni iHercegovini (19921995) inaKosovu(19981999).Uztosuvoenajotrisukobamanjihrazmjera,uSloveniji(junijuli1991) i uBivoj jugoslovenskoj republiciMakedoniji (januaravgust 2001; u daljem tekstuMakedonija). Navedeni sukobi su bili u znaku tekih krenja ljudskih prava i ozbiljnihkrenjameunarodnoghumanitarnogprava,anekiodnjihnaroitosupovezanisterminometnikoienje25.Velikibrojrtavajedodanasostaobeznaknaderatnetete,aogromanbrojpoinilacajejouvijeknaslobodi.Zahtjevizapravdomsenesmanjuju,aliistovremenotranzicijskapravdauregionunailazinamnotvoozbiljnihprepreka,ponajviezbogtogatosezapravovlastinikadanisuupotpunostiogradileodzloinapoinjenihtokomdevedesetihgodina.

Kako jenavedenou recentnom Izvjetaju komesara za ljudskapravaVijeaEvrope (2012,str.10), koji tematizira poslijeratnu pravdu i trajni mir u bivoj Jugoslaviji, zaostavtinanasilne prolosti jo uvijek lebdi nad regijom i ugroava potpuno uivanje ljudskih prava,demokraciju i vladavinu zakona. Nedostatak politike vizije, a donedavno i nedostatakrijeenostidravada sebavekrenjima ljudskihpravauprolosti,dovodido individualnogtraganja hiljada rtava za istinom i naknadom tete, kao i neuspjeha domaih sudskihpostupakaoratnimazloinima.

Na regionalnom nivou je najveu ulogu kada je u pitanju retributivna pravda odigraoMeunarodnikrivinisudzaJugoslaviju(MKSJ),ustanovljen1993.godineRezolucijomVijeasigurnostiUjedinjenihnacijabr.827.Tribunal seprvenstvenobavi liderimakoji sunajvierangirani iosumnjienida suodgovorni za zloinekoji suunadlenostiTribunalaa to su,premaStatutuMKSJ,tekakrenjameunarodnoghumanitarnogpravakaotosugenocid,zloini protiv ovjenosti i ratni zloini. Predmete protiv srednje i nie rangiranihosumnjienih MKSJ prenosi na nadlene nacionalne pravosudne strukture u regionu, uzveliku podrku lokalnim sudovima koji do zavretka njegovog rada, predvienog do31.12.2014.godine, trebajudapostanusposobnidaucjelinipreuzumuzahtijevanzadatakprocesuiranjaratnihzloinaca.26Ipak,dalietobitidatumzatvaranjasudaovisioddinamikerjeavanjapreostalihpredmeta.

Naime,TribunaluHagupodniojeoptuniceprotiv161osobeisvesuprivedenelicupravdetojekuriozitetumeunarodnojpraksi.Sudskipostupcisuokonaniza126osoba,azanjih35onisujoutoku.Upostupcimakojisuzavreniod126optuenihlica13ihjeosloboeno,protiv64 je izreenakazna,13 jeproslijeenoudomau jurisdikcijuBosne iHercegovine,

25Vidjeti:Draen,P.EthniccleansingAnattemptatmethodology,5EuropeanJournalofInternationalLaw(1994),str.342359.26Transfere predmeta prati i Tribunalova obuka ljudi iz pravne struke u bivoj Jugoslaviji, konkretno krozprojekatPravda iratnizloini:Projektom jeobuenovieod800pravnihpraktiara,razvijen jenoviplan iprogram o meunarodnom krivinom pravu, prevedeno je vie od 60.000 transkripata na lokalne jezike,zaposleno je30mladih strunjaka koji epomoidomaim sudskim institucijamauoblasti ratnih zloina tepokrenutelearningportalkojijeokonanuoktobru2011.


14/31

Hrvatske i Srbije, a 36 optunica je ili povueno ili su optueni preminuli.27Za praenjezatvaranja Tribunala veoma je bitna i fukcija Rezidualnog mehanizma za meunarodnekrivinesudoveuRuandiibivojJugoslaviji.28

MeunajveimuspjesimaTribunalanavodiseinjenicadasudo2012.godineglavniakteripoput SlobodanaMiloevia, Biljane Plavi, Radovana Karadia, a sada i RatkaMladiaizvedenipredTribunal,madasadrugestranepostojeprigovoridajetouinjenoprekasno.29Nadalje, jedanodvelikihuspjehaTribunala je rodno zasnovanpristup suenjima za ratnezloine.Seksualnonasilje iporobljavanje jeprviputpriznatokaozloinprotivovjenosti ikaotekokrenjeenevskekonvencijeozatiticivilatokomrata.30Kaoreakcijanaprigovoreo nedovoljnoj upoznatosti javnosti i nedovoljnom prihvatanjuMKSJ u regionu, razvijen jeregionalniOutreachprogram.31

Iakojesudskadokumentacija izuzetnorelevantnazautvrivanje istine, istraivanja ipraksapokazujudasesaveimbrojemdokazaipresuda,svevieijaejavljaporicanjeinegiranjezloina.Ilustrativnisurezultatiistraivanjaobjavljeniuizvjetajuiz2010.godineSuoavanjesprolouipristuppravdiizperspektivejavnostispecijalniizvjetaj32kojipokazujudasetekneto vieodpolovine ispitanika slae sa konstatacijomdadokumentacijameunarodnihsudova, Hakog Tribunala i Meunarodnog suda pravde, predstavlja najbolji osnov zaraspravuo tome ta sedogaalo tokom ratauBosni iHercegovini.Dijametralno suprotnistavovi se itaju prema etnikom kriterijumu: dok se sa tom tvrdnjom slae 83,4 postopripadnika Bonjakog naroda, sa istom se tvrdnjom slae samo 26,5 posto pripadnikaSrpskognaroda(2010.str.23).OvakvapercepcijadodatnopotvrujeneophodnostrazvijanjacjelovitogpristupatranzicijskojpravdiinjenogrestorativnogaspektauBosniiHercegovini.33

Uskorijevremeorganizacijecivilnogdrutvapokrenualternativnenaineutvrivanjaistine,kao to su metode koje primjenjuju centri za utvrivanje injenica: Istraivakodokumentacioni centraru Sarajevu, Fond zahumanitarnopravo iz Srbije teDocumenta izHrvatske. Ove organizacije inae proces razvoja tranzicijske pravde u cijelom regionuredovnopratekroz iscrpne izvjetajeorazvojutranzicionepravdeubivim jugoslavenskim

27UNICTY,KeyFiguresofICTYCases,13.1.2012,www.icty.org/sections/TheCases/KeyFigures.28MehanizamzaRuandujeveosnovan,aosnivanjeRezidualnogmehanizmazabivuJugoslavijuseoekuje1jula2013godine.On eseumanjemobimubavitipitanjimavezanimuznaslijeeMKSJkaotosualbenapredmete, odluke o prijevremenom putanju na slobodu, upravljanje arhivom, sudska komunikacija sasudovimaubivojJugoslavijiusmisluizmjenezatitnihmjera,ustupanjadokazaitd.29ZaopsenuanalizupercepcijeradaMKSJuBosniiHercegovinividi:OrentlicherF.D.,2011.Danekokojekrivbude kanjen: Efekti meunarodnog krivinog tribunala za bivu Jugoslaviju u Bosni i Hercegovini, Fondotvorenodrutvo,Sarajevo.30Medijskiizvori:KarupDruko,D.Suoavanje:silovanjekaoratnizloin,PravdauTranzicijibr.3.Silovanjekaoratnizloinhistorijskodostignuetribunala;SeksualnonasiljeuratuuBiH31Medijski izvori: Outreach program meunarodnog suda u srednjim kolama regiona; Outreach programMeunarodnogsudapokrenuoserijuprezentacijausrednjimkolamauSrbiji32Sveobuhvatna analiza javnogmnjenja o kljunim temama tranzicione pravde uraena jepoetkom 2010.godine iobjavljenaod straneUNDPauaprilu2011godine.Utvrenisu indikatorinaosnovukojih semogudonijetizakljuciostavovimajavnostiupogledusuoavanjasprolou,omehanizmimatranzicijskepravde,onivoupovjerenjaupravosudneinstitucije,kaoiopravnojkulturigraanaBiH.Istraivanjejemetodomanketeukljuilo1600graanaBosneiHercegovinestarijihod18godina,uzproporcionalnuzastupljenostsvihregionauBiH.Ispitivanjejavnogmnijenja(anketiranje)provedenojeu58opinaizsvih10kantonaFederacijeBosneiHercegovineiu5regionaRepublikeSrpske(banjaluki,dobojski,bijeljinski,paljanskiitrebinjskiregion),kaoiuBrkoDistriktu.33Medijskiizvori:OprenistavovioraduHakogtribunala,Oprenareagovanjanaodlukuhakogtribunala;


15/31

zemljama (2009,2007 i2006).Vana je inicijativa zauspostavljanje regionalnekomisije zautvrivanje istine REKOM pokrenuta od strane veeg broja organizacija rtava i civilnogdrutva.34

Nekolikojeregionalnihinicijativacivilnogdrutvakojasebaveraznimaspektimatranzicijskepravde ipomirenjemkaotojeCentarzanenasilnuakciju(CNA)35Sarajevo/Beogradijiradna suoavanju s prolou i izgradnji mira, te promoviranju kulture nenasilja inediskriminacije, izmeuostalog,obuhvataaspektroda imirovnograda.AktivnostiCentrapokrivajupodrujebive Jugoslavije iobuhvatajuperiodod1997.godinedodanas.36To jejednaodrijetkihorganizacijaijeaktivnostiobuhvatajuaspektsuoavanjasprolouteradsratnimveteranima.SvakakotrebaspomenutiiedukativniprogramMirovneakademije,kojiukljuujerazliitesegmenteizgradnjemiraimirovnogaktivizma,kaoiprogrammagistarskogstudijaDemokracije i ljudskihpravauJugoistonojEuropi(ERMA)uSarajevukojikaojedanod glavnih ciljeva ima regionalnu saradnju i pomirenje kroz obrazovanjemladih iz cijelogregiona o ljudskim pravima, tranzicijskoj pravdi, transformaciji sukoba te mirovnomaktivizmu.Inicijativamladihza ljudskapravakrozsvojih6regionalnihureda intenzivnoradina osnaivanju mladih i suoavanju s prolou kroz niz projekata. 37 Izuzetno vanaregionalna inicijativazautvrivanjeinjenica ikazivanje istine je ipokretanjeenskogsudazabivuJugoslaviju.38

34VidiZatoREKOM,pristupljeno24.8.2012.35CNAjeizdaodvijepublikacije:Nemoemenibitdobroakojemomsusjeduloe2005.godineipublikaciju20poticajazabuenjeipromjenu2007.godinetefilmoveTragovi(2005),Svibiradobacilikamen(2006),Nemoedatrajevjeno(2007)iPticutineuje(2008).36AkademskiradovioCNA:Simi,O.2009.ActivismforPeaceinBosniaandHerzegovina:AGenderPerspective.GlobalMediaJournal,vol.8,br.15.str.119.37Medijskiizvori:MeunarodnisuddomainstudijskojposjetiseminaraInicijativemladihzaljudskaprava38Medijskiizvori:enskisud:feministikipristuppravdi:enskisudkaoalternativnipristuppravdi


16/31

4.TranzicijskapravdauBosniiHercegovinigdjesmodanas?U bosanskohercegovakom kontekstu u medijima i unutar akademske zajednice sve seintenzivnije propituje i promovira ideja tranzicijske pravde koja ukljuuje i retributivni irestorativni aspekt. Postoje inicijative za uvoenje predmeta Tranzicijska pravda nadiplomske ipostdiplomskestudije39inekoliko ljetnihkolanaovu temukojimasesveveibroj strunjaka upoznaje sa konceptom. Brojne su organizacije koje se bave razliitimaspektima tranzicijske pravde i pomirenja. Sveobuhvatan pregled cjelovitog procesatranzicijske pravde objavljen je 2009. godine, u publikaciji pod nazivom Vodi kroztranzicijskupravduuBosniiHercegovini,kojasadridefinicije,detaljnoanaliziraipredstavljarazvojtranzicijskepravdeuBiH,tedajetemeljitspisakkontakataorganizacijauBiHiregionukojesebaveovimpitanjem.

SamprocesTranzicijskepravdepotpomognut jeakcijamameunarodne zajednice,ali idomaih institucija kao to jeMinistarstvo za ljudskaprava i izbjeglice koje je koje jezajedno sa Razvojnim programomUjedinjenih nacija (UNDP) upravo ove, 2012 godineobjavilo Radni tekst Dravne strategije za tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini,jedinstvendokumentkoji e,ukolikobudeusvojenuparlamentarnojproceduribitiprvidravni dokument na svijetu koji se sistematski bavi tranzicijskom pravdom i njenimrazvojemujednomdrutvu.40 4.1.SuenjapredsudovimauBosniiHercegovini

U Bosni i Hercegovini je za procesuiranje predmeta ratnih zloina nadleno ukupno 20sudova.Premanadlenostizavoenjepostupkapostojedvijegrupepredmetaratnihzloina.Prvagrupaobuhvatapredmete ratnih zloina koji su zaprimljeniu radnakon stupanjanasnagu Zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH) iz 2003. godine inadlenostnadnjima ima iskljuivoOdjeljenje za ratne zloineSudaBosne iHercegovine,koji je, kao projekat meunarodne zajednice i svojevrsni nasljednik Hakog Tribunala,osnovan2005.godine.41Zaprocesuiranjedrugegrupepredmetaratnihzloina,uFederacijiBosne iHercegovine je nadleno ukupno 10 kantonalnih sudova iVrhovni sud FederacijeBosneiHercegovineauRepubliciSrpskojukupno5okrunihsudovaiVrhovnisudRepublikeSrpsketeuBrkodistriktuBosneiHercegovineOsnovnisudBrkodistriktaBiHiApelacionisudBrkodistriktaBiH.DrugagrupaobuhvatapredmeteratnihzloinakojisuzaprimljeniuradkodsudovaituilatavauentitetimaiBrkodistriktuBiHprijestupanjanasnaguZKPBiHiz2003.godine.

Dravna strategija za radnapremetima ratnih zloina (2008.) jedokument kojipredviasistemskipristupproblematicirjeavanjavelikogbrojapredmetaratnihzloinausudovimai

39Medijskiizvor:InicijativazauvoenjetranzicijskepravdenaBHfakultete40Medijski izvori: Strategija za oporavak drutva; Didi, D.: Unaprijed problematina strategija tranzicijskepravde41OosnivanjuSudaBiHvidjetivie:Balkanskeistraivakemree(BIRN)2006.Upotrazizapravdom,PrirunikOdjela za ratne zloinepri SuduBiH,Sarajevo; Sveubuhvatnuanalizu suenja za ratne zloineprije iposlijeuspostavljanja Odjela za ratne zloine Suda BiH objavio je OSCE. (OSCE: 2005. Suenje ratnih zloina nasudovimauBosni iHercegovini:napredak iprepreke;PostizanjepravdeuBosni iHercegovini:procesuiranjepredmetaratnihzloinaod2005.do2010.godine)


17/31

tuilatvima Bosne i Hercegovine.42Uprkos izvjesnom napretku, provoenje strategije jeizuzetnosporoivelikijebrojpreprekazaefikasnosprovoenjestrategije.Jedanodnajveihproblema koji do danas nije rijeen je neujednaena sudska praksa u primjeni krivinihzakona, koja dovodi u pitanje ustavni princip jednakosti graana pred zakonom.Dravnastrategija za rad na predmetima ratnih zloina predvia da se suenja za ratne zloineodvijajuna svimnivoima, teda seprimjenjuje jedan te isti zakonKrivini zakonBosne iHercegovine.Dodanas,SudBosne iHercegovineprimjenjujenavedenizakonkojipropisujemaksimalnu kaznu do 45 godina zatvora, a entitetski sudovi najee primjenjuju zakonSocijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), prema kojem je najvea moguakazna15 godina. Toupraksi znaida za istu teinupoinjenog zloinaosuenimogudadobijuznatnomanjuiliveukaznuovisnootomegdjeimsesudi.43

Problematian je i proces prenoenja manje sloenih predmeta ratnih zloina izmeupravosudnihinstitucijaBiH,entitetskogpravosuaiBrkodistriktaBiHodkojeguvelikoovisibrzina rjeavanja predmeta ratnih zloina pri domaim sudovima. Prenoenje se, premazakljucima Visokog sudskog i tuilakog vijea iz 2011. godine, ne vri na efikasan,ekspeditivanitransparentannain.44SlinajeiocjenaOSCEa.45

Potrebno je takoerukazatinamanjak kapacitetaentitetskih sudovadaprue adekvatnuzatitu svjedocima i svjedokinjama.46Odjel za zatitu svjedoka unutarDravne agencije zaistrage i zatitu (SIPA), koji ima iskljuivu nadlenost u sprovoenju Zakona o programuzatite svjedoka u BiH, prua odgovarajui vid podrke i specijalistike zatite zatienimsvjedocimaiskljuivopredSudomBiH.Uentitetimanepostojiadekvatanzakonskiokvir,nitisuuspostavljenespecijalizovanepolicijske ilidrugestrukturezaprovoenjemjerazatite ipodrkesvjedocimakojeodredisud,kaotojetouraenonadravnomnivou.47Iakozakonipredviajupodrkusvjedocimartvamaprisvimsudovimaituilatvima,jedinosuSudBiHiTuilatvoBiHdonedavno imalirazvijenekapacitetezanjenosprovoenjeuviduzasebnogodjela: Odjeljenja za podrku svjedocima Suda Bosne i Hercegovine. U posljednje dvijegodine postignut je stanovit napredak, naime osnovana su jo tri odjeljenja za podrkusvjedocima:OPSKantonalnogsudauSarajevuiKantonalnogtuilatvaKantonaSarajevo,teuOkrunomsuduituilatvuuBanjaluci.

42Dokument definie vremenske rokove, kapacitete, kriterije i mehanizme upravljanja predmetima ratnihzloina,ujednaavanje sudskeprakse,pitanja regionalne saradnje, zatite ipodrke rtvama i svjedocima, tefinansijske aspekte i nadzor nad provoenjem Strategije. Na nivou Suda i Tuilatva BiH predvieno jeuspostavljanjecentralneevidencijepodatakaosvimpredmetimavezanimzaratnezloineuBiH.Istodobnojepredvieno da e se e se osigurati funkcionalni mehanizmi upravljanja predmetima, odnosno njihovograsporeivanja izmeu dravnog pravosua i pravosua entiteta. Odreeno je da e se najodgovornijipoinitelji ratnih zloinaprioritetnoprocesuiratipred SudomBiHuzpomousaglaenihkriterija za selekcijupredmeta(Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice,2010god,str42.).43Medijskiizvori:Kamber,A..Jedanratnizloindvazakona;Grbei,A.Neujednaenozakonodavstvougroavaprocesuiranjeratnihzloina.44MinistarstvopravdeBiH:http://www.mpr.gov.ba/bs/str.asp?id=487(Pristupljeno21.08.2012)45PostizanjepravdeuBosniiHercegovini:procesuiranjepredmetaratnihzloinaod2005.do2010.godine(str.35.)46Vidi:OSCEBiH.2010,ZatitaipodrkasvjedokaupredmetimaratnihzloinauBosniiHercegovini:PreprekeipreporukegodinudananakonusvajanjaDravnestrategijezaradnapredmetimaratnihzloina;iehi.A.,Zatitartava/svjedokagenocida,zloinaprotivovjenostiiratnihzloinapredsudovimauBiHuPristuppravdiuBosniiHercegovini:Zbirkaanalizajavnihpolitikaizoblastipravosua,2011,MreapravdeuBiH.47Dravnastrategijazaradnaistraivanjuratnihzloina2008.Str.29.


18/31

4.2.Utvrivanjeinjenicaigovorenjeistine

UBosni iHercegovinipostojenajmanje tri verzije istineo sukobupoetkomdevedesetih.Prema ranije spomenutom izvjetajuSuoavanje sprolou ipristuppravdi izperspektivejavnosti(2010.)veinastanovnitvaBiHsmatradaratkojijetrajaood1992.do1995.godineidaljeutienanjihoveivote.Sudeipremaovomizvjetaju,takavteretprolostinajeejerezultatnepreciznog inepotpunogpoznavanja teprolosti, jerveina ispitanika smatradainjeniceoratnimdogaanjimanisudokrajautvrene.Tako jenapitanje:Mislite lidasuutvrenesverelevantneinjeniceoratnimdogaanjimauBIH?,42,1postoBonjakai35,3postoHrvatai22,3postoOstalihodgovorilopozitivno,dokjepotvrdnoodgovorilosvega15,6postoSrba.48Takoer,tekoko15postoispitanikaizzajedniceraseljenihsmatrajudajeistina utvrena.49Na pitanje da li znaju ta su komisije za istinu, 61 posto ispitanikaodgovorio je da ne zna. Takoer,meu ispitanicima koji su znali ta je ovajmehanizamtranzicijskepravde89postonjihizjasnilisusedabitakvukomisijutrebalooformiti.Odtoga67postosmatradabi to trebalobitiuinjenonadravnomnivou (2011,str.1523)Ovimpitanjem, problemima, potencijalnim rjeenjima i inovativnim praksama se u Bosni iHercegovini detaljno bavi izvjetaj Pogled u prolost kao put prema budunosti:PromoviranjedijalogauBosni iHercegovinikroz traenje istine(2012).50Unarednomdijeluebitipredstavljenedravne inicijative zauspostavljanjekomisija za istinukao i inicijativecivilnogdrutva.

4.2.1.Inicijativezauspostavljanjekomisijazaistinu

UBosni iHercegovini je postojalo nekoliko inicijativa za uspostavljanje komisije za istinu.Prva je bila inicijativa za uspostavljanje komisije za pomirenje, iji je cilj informiranje ipokretanje javne debate o potrebi formiranja jednog vansudskog mehanizma, odnosnouspostaviinstitucijekojabisebavilautvrivanjeminjenicaozloinimaiz90tihuBiH,akojajepokrenutaodstraneUdruenjaGraanaza istinu ipomirenje jo2000.godine.Kljunirezultat je bio izradaNacrta zakona o komisiji za istinu i pomirenje koji je 2003. upuenParlamentarnoj skuptini BiH na raspravu.Meutim, ovaj niti bilo koji slini prijedlozi dodanasnijeuaouparlamentarnuproceduru.51

Kasnije su formirana tri istrana tijela,Komisija za istraguoopsadiSarajeva,ustanovljena2006. te Komisija za Bijeljinu, obe rasformirane bez rezultata. Komisija za istragu odogaajimauSrebreniciiokonjeizmeu10.i19.jula1995jedinajekomisijakojajeprivelasvoj rad kraju. Komisija je formirana na osnovuOdlukeDoma za ljudska prava u sluajuSelimovi idrugiprotivRS,a formirala ju jeVladaRS.Odluka jeobavezalaRSdasprovedebrzu i nepristrasnu istragu o dogaajima koji su doveli do krenja ljudskih prava, i da naraunFondacijeSrebrenicaPotoariuplati4milionaKM.Formiranjeiradkomisijepratilesu

48Autori pomenutog istraivakog izvjetaja smatraju da je razlog ovakvog stava rasprostranjenomiljenjemeupripadnicimaove zajedniceda informacijeonjihovim stradanjima,uodnosuna stradanjeBonjaka iHrvata,nisuobznanjeneudovoljnojmjeriniulokalnimsudovima,niuHakomtribunalu.49Prematumaenjuautoradominantnaveinaonihkojisujouvijekraseljeni,smatradainjeniceotometasenjimadogodilo,kojisu razlozidovelido togadaoninapustesvojaprijeratnaprebivalita,zatoseoni jouvijeknisuvratilinisuutvrene.50Medijskisadraj:Kamber,A.iAjnadiM.:Suoavanjesprolou,teakzadatakzaBiH51Vidi:DrugiperiodiniizvjetajBosneiHercegovineoprimjeniMeunarodnogpaktaograanskimipolitikimpravima,2010.Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice,str.5i6.


19/31

brojnekontroverze.BideleuxiJeffriesnavodedajenakonbrojnihprekidauraduipromjenausastavu,KomisijazaSrebrenicuipakkonanouspjelazaustavitinegiranjeiminimaliziranjegenocida u Srebrenici meu zvaninicima Republike Srpske. Mada zvaninici u RepubliciSrpskoj jo uvijek nisu voljni koristiti termin genocid, priznali su injenicu kako se uSrebrenici jesudesilamasovna zvjerstva. Jedanod znaajnih ishodabilo je javno izvinjenjezvaninikaRepublikeSrpske2004.godine,nakontojeKomisijazavrilaizvjetaj(2007.str.392.).

Dajenjihovaocjenabilapreoptimistina,govoriinjenicadasurezultatidokojihjeKomisijadola,kaoikoritenametodologijajakoosporavaniodstranejavnosti,ukljuujuipolitiareali i predstavnikea udruenja rtava iz RS. Ve se 2010. pojavilo izvjetaj u kojem vladaRepublikeSrpskedovodiupitanjenepristrasnostKomisijeivalidnostizvjetaja.52Indikativno,internetstranicaKomisijezaIstinu,sapodacimakojejeustanovila,bilajedostupnajavnosti2011.godine,alidanasvienepostoji. Ipak,sadraj Izvjetaja injegovogdodatkasemogunaionline.

Kako se, navodi u radnom tekstu Strategije tranzicijske pravde, uzrok neprihvatanjazakljuaka u sluaju zavretka rada ovih istranih tijela su nedovoljno poznavanje takvihvansudskihmehanizama,negativnoiskustvoBiHsaformiranjemovakvihtijela,teinsistiranjena krivinomprocesuiranju (2012. str. 15 ).Naosnovu iskustava sapomenutim istranimtijelima, u Strategiji tranzicijske pravde se istie potreba za integriranijim pristupom uutvrivanju injenica i kazivanju istine (2012, str.16), a takoer se ukazuje na potrebu zadetaljnim analizama i sveobuhvatnim konsultativnim procesima (o formi, mandatu,ovlatenjima,zadacima iciljevima istranih tijela)kakobiseosiguralodabuduivansudskimehanizmi odgovaraju potrebama rtava i drutva u cjelosti. Uz to, budui vansudskimehanizam trebalo bi da bude komplementaran sa ve postojeim atkivnostima, a udonoenju konane odluke o najboljem pristupu u utvrivanju injenica pomoglo birazvijanjemanjih, pilotprojekata i njihova implementacija u reprezentativnim sredinama(ibid,str.42).4.2.2.Inicijativecivilnogdrutvazautvrivanjeipromocijuinjenica

Istraivakodokumentacioni centar (IDC) iz Sarajeva je krajem 2009. godine predstaviorezultatesvogviegodinjegradanaprikupljanjuidokumentovanjuljudskihgubitakatokomrata19921995.godine.DabioveinjenicebiledostupneveembrojuzainteresiranihosobaIDCjeintenzivnoradioinadigitalizacijidokaznihmaterijala.Jedandiotihmaterijalaprikazanje iroj javnostikrajem2009.godinekada IDC jena svomportaluwww.idc.org.baobjavioBosanskiatlasratnihzloina,geografski informacionisistem (GIS),kojina inovativannain,koristei Google Earth tehnologiju, prezentira injenice o ratu na teritoriji Bosne iHercegovine. Atlas istovremeno ima edukativnu svrhu, jer nudi pristup injenicama omasovnim ubistvima, silovanjima, rtvama rata, sudskim presudama, kao i podacima ounitavanjuvjerskog,kulturnogihistorijskognaslijeaBosneiHercegovine.Atlaspredstavljaidigitalnimemorijal svim rtvamaproteklog ratabezobzirananjihovuetniku, religijsku,politikuilisocijalnupripadnost.NadigitalnojmapiBosneiHercegovine,istraivai,studenti,porodicertavaidrugizainteresovanimogudoidoinformacijaizIDCovebazepodatakao

52Medijski izvori: Dodik o broju ubijenihu Srebrenici, Komisija za Srebrenicu iz 2004. injen vrlo sporanizvjetaj; Institutzanestala licaBiH tek formiracentralnuevidencijukoja eutvrditiegzaktnepodatke; NisuverifikovanipodaciKomisijezaSrebrenicu


20/31

ratnimdogaajimausvimregijamaBosne iHercegovine.Ovdjetreba istai iinjenicuda,sobziromdawebstranicaIDCadanasnijeaktivna,niAtlasuvienijemoguepristupitionline,imejejavnostiuvelikooteanpristupovojbazipodatakaodogromnogdrutvenogznaaja.Izmeuostalog,sudbinapomenutebazeipitanjeostavtineIDCainisepitanjemvrijednimdaljegnovinarskogistraivanja.53

Pored navedenog, IDC je 2010 godine objavio i knjigu pod nazivom Signali srca koja jefinalnirezultatprojektaUsmenahistorijaPozitivneprie.Tokomterenskogradaianalizedokumentacije koja je bila na raspolaganju detektirana su 204 primjera u kojima subosanskohercegovakigraanipomagalijednidrugimatokomrata.54

OvdjetrebaspomenutiiMapugenocida,edukativniprojekatkojijeu2010.implementiralaInicijativamladihza ljudskapravaBiH (YIHR).Prikupljena jesvadostupnadokumentacijaogenocidu u Srebrenici i dizajnirana interaktivna online mapa u formi dokumentarneanimacije.Namjenaprojekta jeuiniti informacijeo genocidu lakodostupnim, teplasiratiovajpristupkaouniverzalniedukacijskimodel tumaenja i shvatanjamehanizmagenocida(uzroci i faze po kojim se odvija), uz iskljuivo korienje injenica, bez komentara izakljuakaautoraprojekta.

Zanimljivojeosvrnutiseinakonzorcijsastavljenodetiriorganizacije,FAMAInternational,MESS,ObrazovanjegradiBiH i Inicijativamladihza ljudskapravauBiH,pokrenuo je ivodiprojekatVirtualnimuzejopsadeSarajevakaonezavisnuineprofitnuinicijativukojanaglasakstavlja na sposobnost i kreativnu stranu preivljavanja u ekstremnim uslovima opsade.PromoviranjeuSarajevuuaprilu2012.godine. 4.2.3.Pitanjenestalihosoba

Sukob u Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine prema odreenimprocjenama prouzrokovao je nestanak blizu 30 000 osoba.Nestalima se danas jo uvijeksmatra oko 13 000 osoba.55Rjeavanje sudbine nestalih osoba je problem od kljunogpolitikogznaajakoji je integralanza razvojefektivnih,odgovornih ipravednih institucija.Kako navodi ICMP, u drutvima koja se suoavaju sa politikom tranzicijom ili postkonfliktnimpomirenjemiizgradnjom,neizvjesnostsudbinenestalihosobaestopredstavljaprepreku mirovnim procesima i potpunoj implementaciji vladavine zakona, te slabipovjerenjeudemokratskeipolitikeinstitucije.

ZakononestalimosobamaBiH (SlGlBiHbr.50od09.11.2004.godine)bavi se iskljuivopitanjimakojaseodnosenatraganjezaosobama izBiH iuBiHkojesunestale izmeu30.aprila1991.i14.februara1996.god.56Institutzanestaleosobe/lica(INO/INL),osnovanjeodstraneVijeaministaraBosne iHercegovine iMeunarodnekomisijezanestale(ICMP), iuskladusaodredbamalana7.ZakonaonestalimosobamaBiH jedina je institucijananivouBHnadlenazatraenjenestalihosobau/izBiH.

53RukovodstvoIDCajebilopovezanosnelegalnimtroenjemprojektnihnovacauprivatnesvrhe,tejepodrkadonatora kasnije izostala: Vidjeti: TokaaSporni revizorski izvjetaj nisam vidio; Sumnjivo raspolaganjedoniranimnovcem;Tokaapokraopareoddonacija54Medijskiizvor:Signalisrcaprieohrabrimiplemenitimljudima55PodatakpreuzetsazvaninestraniceInstitutazanestaleosobe,pristupljeno28.8.2012.56Vidi:PrimjenazakonaonestalimosobamaBiH:Vodizaobiteljinestalihosoba,MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiH,Sarajevo,2006.


21/31

VelikuuloguuidentifikacijinestalihimaupravoICMP,natoukazujurezultatinjegovograda:odnovembra2001.godineICMPjeprikupioinformacijeod89401lanovaporodica29131nestalih osoba i analizirao 36 364 kotana uzorka. PoreenjemDNK iz krvnog i kotanoguzorka,ICMPjepomogaouidentifikaciji16475osobanestalihtokomsukobauBiH.57

Uskladusal.15.Zakonaonestalimosobama,ausvrhuosiguranjasredstava irealizacijeprava lanova porodica nestalih osoba predvieno je osnivanje Fonda za potporuporodicamanestalihosobaBosne iHercegovine, koji zbogpolitikihnesuglasicadodanasnijeuspostavljen. lanom21.Zakona, takoer sepropisujeosnivanjeCentralneevidencijenestalihosobauBosni iHercegovini(CEN),koja jetrenutnoufaziuspostavljanjaodstranestrunjakaizInstitutazanestaleosobe.

Kada je u pitanju rad i percepcija rada Instituta, pored nesumnjivih prednosi Instituta, ujavnostisuprisutneoptubeoetnikizasnovanompristupukazivanju istineuBiH.Kakosenavodi u izvjetaju Pogled u prolost kao pogled prema budunosti: Unato tome to jenastaosporazumomkojiukljuujeidravnevlasti,itojerelativnodobroopremljen,visokoprofesionalan i to raspolae adekvatnim osobljem, Institut se suoava sa optubama zapristrasnost inedovoljnureprezentativnost.Oito jedaetnikipristupkazivanju istineneejednostavno nestati formiranjem zajednike institucije. Potrebne su nove kreativnestrategije(2012,str.91).58

4.3.Institucionalnereforme

UBosni iHercegovinisutokomproteklihdesetgodina izvrenebrojnereformepostojeih iosnivanenoveinstitucije.FormiranisuSudiTuilatvoBiH,Visokosudskoituilakovijee,InstitutzanestaleosobeiAgencijazaistraivanjeizatitu.Uzto,usvojenjeveibrojzakonarelevantnihzaostvarivanjeciljevatranzicijskepravde,a2008.godineusvojenesuStrategijazareformusektorapravosuauBiHzaperiodod2008.do2012.godineiDravnastrategijazaradnapredmetimaratnihzloina.59

Provjera (vettinga)profesionalnog kapaciteta imoralnog integritetado sada jeobavljenasamo upolicijskim ipravosudnimstrukturama.Upoliciji je izmeu1999. i2002.provedenproces certifikacije, kada je misija Ujedinjenih nacija ispitivala kako je 24 000 aktivnihpolicajaca djelovalo u periodu sukoba.Oko etiri posto policajaca je kao rezultatprocesauklonjenoizslube.IzvrenojeireimenovanjeupravosuukadajeVisokosudskoituilakovijeeodluilodaoko200sudijaituilacaodukupno1000netrebadabudereimenovano.60

DanasuBiHpostojinekolikomehanizmakojimasenastojionemoguitiobavljanjefunkcijaudravnimtijelimaiagencijamalicimakojasubilaumjeanauizvrenjeratnihzloinailidrugakrenja ljudskihprava.PremaZakonuoVijeuministaraBiH,Dravnaagencija za istragu izatituBiH (SIPA) jeovlatenadaprovjeri ratnodjelovanje kandidata zapredsjedavajuegVijeaministaraBiH,odnosnozaministreizamjenikeministarauVijeuministara.61Ukoliko 57ICMP,Pronaenodvijetreinenestalih,pristupljeno15.08.2012.58Medijskiizvori:BiH:Politikakoiotkrivanjeistineonestalima;Zaporodicertavanemanovca;59Vidilistuzakonauprilogudosijea.60International Center for Transitional Justice, 2004, Bosnia and Herzegovina: Selected Developments inTransitionalJustice,str.12.61ZakonoVijeuministaraBosne iHercegovine,SlubeniglasnikBIH,br.30/03,posljednje izmjene idopune24/08


22/31

SIPA doe do podataka koji ukazuju na odgovornost za krenje meunarodnoghumanitarnogpravatokomratado imenovanjanedolazi.IParlamentBiHmoeodbitidapotvrdi imenovanje kandidata, uzimajui u obzir, izmeu ostalog, i podatke onjegovim/njenimaktivnostimauratnomperiodu.

Ipak,kakosenavodiuradnomtekstuStrategijezatranzicijskupravdu,veliki jenedostataknedovoljna informiranost javnosti o znaenju i ciljevima procesa provjere, kao i orezultatima certifikacije u policiji i reimenovanja u pravosuu, u sklopu provjere (vetting)profesionalnogkapaciteta imoralnog integritetanosilacapolicijskih ipravosudnih funkcija.Opteuvjerenje javnosti jestedau institucijama idaljeradeonizakojepostojiopravdanasumnja da su poinili krenja ljudskih prava i zloine pomeunarodnom humanitarnompravu(2012.str.81). 4.4.Materijalnereparacije

Kako se navodi u radnom tekstu Dravne strategije za tranzicijsku pravdu u Bosni iHercegovini u BiH se realiziraju svi ranije navedeni oblici reparacija. Najpoznatiji oblikreparacija u BiH su obeteenja koja se isplauju na osnovu administrativnih odluka a uskladusentitetskimzakonimaopravimacivilnihrtavaratairatnihvojnihinvalida(RVI),aumanjoj mjeri i putem sudskih postupaka za naknadu materijalne i nematerijalne tete.Restitucija, kao oblik reparacija, ogleda se kroz implementaciju Aneksa VII Dejtonskogmirovnogsporazuma(2012,str.46.).

SistemreparacijaputemadministrativnihodlukauBiHobiljeenjevelikimrazlikamauvisinimjesenihnaknadanaosnovu tjelesnogoteenja62,kojeprimajuvojne icivilne rtve rataodnosno porodice poginulih ili nestalih civilnih rtava rata i veterana, te rtve torture,seksualnogzlostavljanjaisilovanja,priemubivipripadnicivojnihsnagaArmijeBiH,HVOaiVojskeRSaprimajuznatnovieodcivilnihrtava.63

Jedini zakon koji regulira ova obeteenja za specifinu kategoriju rtava rata, koji seprimjenjujenadravnomnivoujeZakononestalimosobamaBiH("SlubeniglasnikBiH"broj50/04). Reparacije za druge kategorije rtava u Bosni i Hercegovini nisu regulisane nadravnomvenaentitetskomnivouZakonomoosnovama socijalnezatite,zatitecivilnihrtava rata i zatiteporodice sadjecom (SlubenenovineFederacijeBosne i Hercegovine36/99; 54/04; 39/ 06; 14/ 09)u FederacijiBiH te Zakonomo zatiti civilnih rtava rata iZakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambenootadbinskog rata u RSu, to uveliko utie na razlike u primanjima pojedinih kategorijacivilnihrtavauodnosunatoukojementitetu imajuprebivalite.64Zbogtogasveveibrojudruenja rtava,pored Saveza logoraaBiH koji godinama lobira zadonoenje Zakonaocivilnimrtvamaratanadravnomnivou,traiusvajanjetakvogzakona,alizbognedostatkapolitikevoljeonnikadanijeusvojen.

62UobaentitetaosobastiestatusRVIukolikoseutvrdidaimaminimalno20postoinvaliditeta,astatuscivilnertverataukolikoseutvrdidaimaminimalno60postoinvaliditeta.63Pokuaj reformacije ovih primanja u 2009. detaljno je istraen u Popic, Linda i Belma Panjeta, 2010.Kompenzacija,tranzicijskapravda iuvjetovanimeunarodnikredituBosni iHercegovini:Pokuajireformacijeprimanjavezanihzaratpremartvamaiveteranimarata19921995.64Vidi:FHPRegionalniizvjetajotranzicijskojpravdiza2009.godinu.str.58.


23/31

U skladu saodredbama Zakonaoosnovama socijalne zatite, zatitecivilnih rtava rata izatite porodice s djecom FBiH, samo one osobe koje su preivjele torturu i neovjeantretmanu logorima tokom rata,pri emu jenaruenostnjihovog zdravlja60posto,moguostvariti pravo namjesenu naknadu iz kantonalnih, opinskih ili entitetskih budeta,kaodruge kategorije civilnih rtava rata. Ostali svoja prava u Federaciji Bosne i Hercegovinemogu traiti iskljuivo sudskimputem stoga zahtjeve za sudske reparacijeputem svojihudruenjanajviepodiuosobekojesupreivjeleneovjean tretman i torturuu logorimairomBosneiHercegovine.SavezlogoraaBosneiHercegovinejedosadapodniovieod15000tubilokalnimsudovima,aveinanjih,priblino12000,upuenesuRepubliciSrpskoj.65Do kraja2011godineuBiH jedonesenoukupnooko20presudauovimpredmetima,alinovacnikadanije isplaen.66tosesamihpresudatie,onesuodrazkrajnjeneujednaeneprakse sudova.Predstavnici sudovaali iudruenja rtava istiuda suunekim sluajevimaodreenenaknadeod20aunekimaod200pa ak i500konvertibilnihmarakapodanuprovedenomulogoru.

Kada je u pitanju restitucija u Bosni i Hercegovini ona je definirana pravom na povratimovinesvim izbjeglicama iraseljenim licimakojasu izgubila imovinutokomrataod1991.godine iz lana 1. aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema posljednjimstatistikamakoje suobjavilePLIPagencije67uBiH jeukupnopodnesen211791 zahtjev zapovratimovineistanarskihprava.Donesenoje197815pozitivnihodlukai12642negativneodluke.Broj zakljuenih sluajeva je197688.Ukupnogledano vieod99posto sluajevavodesekaozakljueni.Ipak,uBiHjouvijekimaoko160izbjeglikihcentara,ukojimaivi2865porodica,odnosno7490osoba.68Parlamentarna skuptinaBiH je, s timuvezi,2010.godineusvojilaRevidiranustrategijuzaprovedbuAneksa7.Dejtonskogmirovnogsporazuma,kojom je zatvaranje kolektivnih centara usklaeno sa stvarnim potrebama trenutnihkorisnikaovogvidasmjetajadefiniranokaoprioritet.694.5.Simbolikereparacije:memorijaliikomemoracije

UBosniiHercegovininikadanisuobavljenasistematinaisveobuhvatnaistraivanjanapoljumemorijala za rtve rata. Prema postojeem zakonu, komemoracija jemogua samo zanestale osobe. lan 20 Zakona o nestalim osobama odnosi se na obiljeavanjemasovnihgrobnica uz prethodno odobrenje Instituta za nestale osobe i pristanak lokalnih vlasti.Obiljeavanjemasovnihiindividualnihgrobnica,jenadravnomnivouureenoPravilnikomo obiljeavanju mjesta iskopavanja i ukopa nestalih osoba (U daljem tekstu Pravilnik;SlubeniGlasnikBiH83/06).ProceduralniproblemsaprimjenomsamogpravilnikajeutometoseodnosinaspomenikekojisepremaZakonuonestalimaiz2004.finansirajuizFondazapomoporodicamanestalihosoba (udaljem tekstu Fond), kojinikadanijeuspostavljen.

65IzjavaMurataTahirovia,predsjednikaSavezaLogoraaBiH,Pristupljeno22.8.2012.66Medijskiizvori:Logoraipodnijelioko15000tubizanaknadumaterijalnetete;rtveratauBiHidaljetraekompenzaciju;RSmora isplatitiodtetu rtvama; Sastanaku svrhu reparacija za rtve ratnih zloina;Novaclogoraauzarobljenitvubesparice.67U2000.godinimeunarodnazajednicauBiHosnovala j tzv.PLIP elijuzapraenje iprimjenu relevantnihpropisa(Planprovedbeimovinskihzakona)kojasesastojalaod4vodeeorganizacijemeunarodnezajedniceuBiH:OHRa,OSCEa,UNHCRaiCRPCa.68Ministarstvozaizbjegliceiljudskaprava:Povrataku2011.godini.Decembar,2011.str.469Drugi periodini izvjetaj Bosne iHercegovine o primjeniMeunarodnog pakta o graanskim i politikimpravima,Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice,2010.


24/31

Zbognesprovoenjauspostavljenogmehanizmazaodravanja iobiljeavanjaovihmjesta, imehanizma zbog kojeg bi poinioci bili kanjeni nerijetko se deava vandaliziranjemjestamasovnihzloina.70

U Izvjetajusakonferencije:promovisanjecjelovitogpristupapitanjumemorijala isjeanjunavodiseda...memorijalimabaremdvijefunkcije;jednajeonakojaseosvrenaprolost,odajepoastrtvamaiprizivasjeanja;drugagledaubudunost,nastojiobrazovatibuduegeneracije tako da jaaju kulturu ljudskih prava koja e biti tit od takvih zloina ubudunosti (2010. str.2.). Ta edukativna dimenzija memorijala u Bosni i Hercegovini upravilu izostaje.71Politike favorizuju svoje grupe, te se komemoracije rtvama najeeodnosenapripadnike jednogod konstitutivnihnarodaBiH, takodadominira jednostranopredstavljanje dogaaja iz prolosti usko vezano sa etnikom pripadnou uz slubenopostojanje tri razliite istine o ratnim deavanjima. Iz tog razloga memorijali nerijetkosadravaju poruke koje meu razliitim grupama graana izazivaju tenzije.72Strunjaciposebnoistiudamnogespomenike,kaonjihovineodvojividijelovi,pratevjerskisimboli,teporuke koje doprinose raspirivanju mrnje. 73 Prema Pravilniku, Fond bi, ako budeuspostavljen, imaopravodanaloiuklanjanje i zamjenupostojeih spomenikauvredljivogsadraja.

Osnovni nedostatak zakonskog okvira u Bosni i Hercegovini je nepostojanje zakona kojiregulirapitanjepodizanjememorijalanamjestimanakojimasusenalazili logori,mjestimasilovanjaiizvrenjazloina.Dravnizakon,kojimbiovopitanjebiloureeno,nepostojinitijeikadapredloenuparlamentarnojproceduri.Bezzakonskeregulative,odlukaotomekojamjestaikojekategorijertavaimajupravonakomemoracijupreputenajelokalnimvlastimakoje ih estodonosenaosnovu subjektivnepreferencije. Inicijatorimemorijalizacije estonailazenaotporusredinamaukojimanisupripadnicietnikeveine,zbog egavelikibrojmjestanakojimasupoinjenitekizloininemaobiljeje,ali jesvakakovanospomenuti inekeuspjeneinicijativekaotojepodizanjespomenploenaKazanima.74

70Medijskiizvor:Zatititimjestamasovnihzloina;Pristupljeno23.8.2012.71Vidi:NacrtStrategijatranzicijskepravdeuBiH,2012.str.1772ICMP,Izvjetajsakonferencije:Promovisanjecjelovitogpristupapitanjumemorijalaisjeanju,Sarajevo,810.decembar2010.godine73Medijskiizvor:Manipulacijamjestimasjeanja,Pristupljeno8.7.2012.74Medijskiizvori:Memorijaliznaajnizasuoavanjesprolou;Spomenikrtvamagenocidamorabitisruen;SpomenikrtvamaOmarskemorabitiizgraen;rtveubijeneukazanimanesmijusezaboraviti


25/31

5.TranzicijskapravdaimedijiUBosniiHercegovinitemevezanezasuenjazaratnezloinekaoiinstitucionalnepromjene,teproblemisakojimasesusreurtve,poputnepostojanjaadekvatnogsistemareparacijateteme vezne za utvrivanje istine, u znaajnojmjeri su prisutni umedijima. Sve vei brojizvjetavaa imedijapokrivaoveteme.Nekimediji,poputBIRNa iSensetribunal,baveseprvenstvenopitanjimavezanim zaprocesuiranje ratnih zloina.Takoer,naprostoruBiH iregionavelikibrojmedijaprenosiinformacijeoprocesimaistragaitokupojedinihsuenjazaratne zloine. Nesumnjivo je da je izvjetavanje esto i pristrasno s obzirom na etnikoideolokepozicijemedija inovinara,anekimod informacijasepristupa isenzacionalistiki.Prema rezultatima regionalnog istraivanja o odnosu medija i nacionalnih ideologijaizvjetavanjejeuvelikoovisnoostavovimaetnonacionalnihelita,kojisuusluajevimaratnihzloina uveliko homogenizirani unutar jedne grupe, ali znaajno razliiti izmeu etnikihgrupa, kad je rije o interpretaciji dogaaja vezanih za ratne zloine. Tako kad je rije osluajevima Dobrovoljaka i Karadi: autori pokazuju da su obrasci izvjetavanjanajhomogeniziranijinaetnonacionalnojosnovi,tedasupovezanisdominantnimpolitikimdiskursimauovimetnikimgrupama[BonjaciiSrbi](VoliiDihana,2011,str.14).75

Medijskiprojektivezanizadokumentovanjeinjenica,utvrivanjeigovorenjeistineiuoptemedijsko praenje procesa tranzicijske pravde vrijedni panje su: Balkan InvestigativeReporting Network (BIRN) Justice report, specijalizovana informativna agencija zaizvjetavanje o procesuiranju ratnih zloina pred domaim pravosuem, razvoju pravnogsistemaisuoavanjusprolouiBalkanInsightkojipokrivaveinunajrelevantnijihtemaizoblastitranzicijskepravdeuregionu(Rodnapravda;Reparacije;Nestaleosobe;Povratniciiinterno raseljena lica ; Krivino pravo; Prava rtava; Suenja za ratne zloine ; uvanjeseanja;SaradnjasaHagom;Regionalnasaradnja;Medijiiprolost;Pravdaipolitika).

Sense tribunal je informativna agencija specijalizovana za izvjetavanje o raduMeunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ), Meunarodnog suda pravde(MSP)istalnogMeunarodnogkrivinogsuda(MKS)aliiodrugimpitanjimameunarodnogkrivinog pravosua te zatite i unapreenja ljudskih prava. Posjeduje i ini dostupnomonline izuzetno veliku bazu podataka vezanu za ratne zloine i njihovo procesuiranje,ukljuujuiisnimkesasuenjaHakogtrubunala.

Osimtoga,vanojespomenutiprojekatPrieiztranzicijeukojemuestvujeEFMstudentskiradio76,emisijuPred licempravde,RadijaslobodnaEvropa;kao izajednikiprojekatRadijaPanizBijeljineiRadijaOsvitizZvornikawebstranicapodnazivomStranicazaistinu.

75Voli,Z iDihana,A (Ur)2011,Mediji inacionalne ideologije:Analiza izvjetavanjao suenjima za ratnezloine,Sarajevo,Mediacentar.76Vidjetiviena:http://efm.ba/category/bih/priceiztranzicije/


26/31

Kljuneinstitucijezapitanjasuoavanjasprolou

Institucija KontaktinformacijeMinistarstvoPravdeBosneiHercegovineTrgBiH1,Sarajevo71000,BosnaiHercegovinawww.mpr.gov.ba

MarinaBaki,odnosisjavnouTel.:+38733281525Fax:+38733201989email:[email protected]

SudBosneiHercegovineKraljiceJelene88;Sarajevo71000,BosnaiHercegovinawww.sudbih.gov.ba

UredzaodnosesjavnouSudaBiHTel:+387(33)707178Fax:+387(33)707224(PIOS)email:[email protected]

TuilatvoBiHKraljiceJelene88;Sarajevo71000,BosnaiHercegovina

Tel:+387(0)33707100Fax:+387(0)33707463email:[email protected]

VisokosudskoituilakovijeeBiHKraljiceJelene88,71000SarajevoBiH

GlasnogovornicaVSTVa:DijanaAndriTel:+387(0)33707570Faks:+387(0)33707550email:[email protected]@pravosudje.ba

InstitutzanestaleosobeBiHHamdijeemerlia2/XV,Sarajevo71000,BosnaiHercegovinawww.ino.ba

GlasnogovornicaINOa:LejlaengiTel:703286Fax:703285email:[email protected]

MinistarstvozaljudskapravaiizbjegliceBiHTRGBiH1,71000Sarajevo,BosnaiHercegovinahttp://www.mhrr.gov.ba

tel.:+38733202600fax:[email protected]

DravnaagencijazaistrageizatituNikoleTeslebb,71123IstonoSarajevowww.sipa.gov.ba

Glasnogovornica:eljkaKujundiTELEFON:057/326100FAX:057/326105Email:[email protected]

MinistarstvoradaisocijalnepolitikeFederacijeBosneiHercegovineVilsonovoetalite10,71OOOSarajevowww.fmrsp.gov.ba

Telefon:+38733661782Fax:+38733661783Email:[email protected]


27/31

RelevantnizakoniuBiH:ZakononestalimosobamaBiH;SlGlBiHbr.50od09.11.2004.godine.

Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka; Slubeni glasnik Bosne iHercegovinebroj03/03,21/03,61/04,55/05.

Zakonoosnovamasocijalnezatite,zatitecivilnihrtavarata izatiteporodicesadjecomSlubenenovineFederacijeBosneiHercegovine36/99;54/04;39/06;14/09

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti civilnih rtava rata RS; Slubeni glasnikRepublikeSrpskebr.60/07

ZakonoDravnojagencijizaistrageizatitu;SlubeniglasnikBosneiHercegovinebr.27/04

ZakonoizbjeglicamaizBiHiraseljenimosobamauBiH;SlubeniglasnikBosneiHercegovinebr.23/99,21/03i33/02

Zakon o pravima demobiliziranih branilaca i lanova njihovih porodica; Slubene novineFederacijeBiHbr.61/06i27/08

ZakonokrivinompostupkuBosne iHercegovine SlubeniglasnikBosne iHercegovinebr.3/03,32/03,36/03,26/04,63/04,13/05,48/05,46/06,76/06,29/07,32/07,53/07,76/07,15/08,58/08,12/09,16/09

Zakonopravimabranilaca i lanovanjihovihporodica;SlubenenovineFederacijeBosne iHercegovinebr.33/04i56/05

ZakonoVisokomsudskomituilakomvijeuBosneiHercegovine;SlubeniglasnikBosneiHercegovinebr.25/04

ZakonozatiticivilnihrtavaratauRepubliciSrpskoj;SlubeniglasnikRepublikeSrpske,br.25/93,1/94Posebnoizdanje,32/94,37/07i60/07


28/31

DRUGIRELEVANTNIIZVORIOTRANZICIJSKOJPRAVDIBIRNBiHJusticereport http://www.bim.ba

BalkanInsight http://www.balkaninsight.com/rs/page/balkanskatranzicionapravdanaslovna

Institutzaratnoimirnodopskoizvjetavanje

www.iwpr.net

RadioSlobodnaEvropaProgramPredlicempravde

www.slobodnaevropa.org

PanRadio,BijeljinaiRadioOsvit,Zvornik

http://www.stranicazaistinu.com/

Onlinebazainformacija

SenseagencyTVtribunal http://www.senseagency.com

Mreapravde http://www.mrezapravde.ba/mpbh/latinica/vijest.php?id=99

Centarzanenasilnuakciju http://nenasilje.orgKoalicijaZAREKOM http://www.zarekom.org/

Inicijativecivilnogdrutva

Inicijativamladihzaljudskaprava

www.yihr.com

Istraivakodokumentacionicentar,Sarajevo,BiH

http://www.idc.org.ba/

Fondzahumanitarnopravo www.hlcrdc.orgDocumentacentarzasuoavanjesprolou,Zagreb,Hrvatska

http://www.documenta.hr

Centarzaistraivanje,dokumentovanjeipublikaciju,Pritina,Kosovo

http://crdpks.org

Meunarodnakomisijazanestaleosobe(ICMP),Sarajevo,BiH

http://www.icmp.org/

Centrizatranzicijskupravduiutvrivanjeinjenica

Meunarodnicentarzatranzicijskupravdu,NewYork

www.ictj.org


29/31

BibliografijaAndrieu,K.2010.TransitionalJustice:ANewDisciplineinHumanRights,OnlineEncyclopediaofMassViolence,[online],pristupljeno8.08.2012.

Bickeford, L.,Nezvanine inicijative zautvrivanje i kazivanje istine. Fond zahumanitarnopravo

Bideleux,R.iJeffriesI,2007.TheBalkans,ApostcommunistHistory,NewYork,Routledge.

Bleeker,M(Ur.),2006.DealingwiththePastandTransitionalJustice:CreatingConditionsforPeace,HumanRightsand theRuleofLaw.ConferencePaper1/2006,Dealingwith thePastSeries,PoliticalAffairsDivisionIV,FederalDepartementofForeignAffairsFDFA.

Eisikovits,N.,2009.TransitionalJustice,StanfordUniversityEnyclopediaofPhilosophy.

HaynerB.P.2001.UnspeakableTruths,Routledge,London,

InternationalCenterforTransitionalJustice,2008.WhatisTransitionalJustice.

Ministarstvozaljudskapravaiizbjeglice,2010.DrugiperiodiniizvjetajBosneiHercegovineoprimjeniMeunarodnogpaktazagraanskaipolitikaprava;pristupljeno18.09.2012.

ICMP,2010. Izvjetajsakonferencije:promovisanjecjelovitogpristupapitanjumemorijala isjeanju

Kerr,R.,iMobekkE.,2007.PeaceandJustice:SeekingAccountabilityAfterWar,Cambridge:PolityPress.

Kritz, E (Ur.), 1995. Transitional Justice:How EmergingDemocracies Reckonwith FormerRegimes,Washington,DC:USInstituteforPeacePress.

Voli iDihana,2011.Mediji inacionalne ideologije:Analiza izvjetavanjaosuenjimazaratnezloine,MediacentarSarajevo.

OHCHR,2006.RuleoflawToolsforPostconflictstates:Truthcommissions,UnitedNations,NewYorkandGeneva.

OSCE BiH, 2011. Postizanje pravde u Bosni i Hercegovini: procesuiranje predmeta ratnihzloinaod2005.do2010.godine.

OSCE BiH Zatita i podrka svjedoka u predmetima ratnih zloina u Bosni i Hercegovini:PreprekeipreporukegodinudananakonusvajanjaDravnestrategijezaradnapredmetimaratnihzloina,2010.

Orentlicher F.D., 2011.Da neko ko je kriv bude kanjen: Efektimeunarodnog krivinogtribunalazabivuJugoslavijuuBosniiHercegovini,Fondotvorenodrutvo,Sarajevo.

Popovi,D.,2009.VodikroztranzicijskupravduuBosniiHercegovini,UNDP,Sarajevo.

Paji,Z. iPopovi,D.,2010.Suoavanjesprolou ipristuppravdi izperspektive javnostispecijalniizvjetaj,UNDP,Sarajevo.

FondotvorenodrutvoiUNDP,2005.Pravdaiistinaizperspektivejavnosti,Sarajevo.

Fondzahumanitarnopravo,2006.Vodikrozreparacije,Beograd.

UNDPiRadnagrupazaizraduprijedlogastrategijetranzicijskepravdeuBiH,2012.PrijedlogtekstaDravnestrategijezatranzicijskupravduuBosniiHercegovini.


30/31

Popi, L. iPanjeta,B.,2010. Kompenzacija, tranzicijskapravda iuvjetovanimeunarodnikredituBosni iHercegovini:Pokuaji reformacijeprimanjavezanihza ratpremartvama iveteranimarata19921995.

Komesar za ljudska prava vijea Evrope, 2012. Poslijeratna pravda i trajni mir u bivojJugoslaviji:Tematskiizvjetaj.

RichardH. (ur.). 2011.NaslijeaMKSJ: Zbornik radova sa konferencije Procjena naslijeaMKSJ,Sarajevo,Procjena.

Simpson,G.,Hodi, E. iBickford, L., 2012.Pogleduprolost kaoput premabudunosti:PromoviranjedijalogauBosniiHercegovinikroztraenjeistinestanjeiperspektive.

Teitel, R.G., 2004. Transitional JusticeGenealogy,HarvardHuman Rights Journal Vol.16,Str.69;

Toma,M.,2009.Komisijezautvrivanjeikazivanjeistine:Iskustvadrugih.ImpunityWatch.

UNHumanRightsCouncil,2009.Analyticalstudyonhuman rightsand transitional justice,A/HRC/12/18, dostupno na: http://www.unhcr.org/refworld/docid/4a9d1be40.html.Pristupljeno:8.08.2012.

Preporueniizvori:

Arbour, L., 2007. Economic and social justice for societies in transition, New YorkUniversityJournalofInternationalLawandPolitics,vol.40,No.1.

BalkanskeIstraivakemree(BIRN),2006.Upotrazizapravdom,PrirunikOdjelazaratnezloinepriSuduBiH,Sarajevo

Boievi,G.,2007.Idelisuoavanjesprolousporoitekounaimkrajevima?UHelenaR., midling T. i BitoljanuA. (ur.).20 poticaja za buenje i promenu.O izgradnjimira naprostorubiveJugoslavije,Beograd,Sarajevo:CNA.

Davis,L.,2009.TransitionalJusticeandSecuritySystemReform.

Christie,N.,2005.Restorativnairetributivnapravdaukonteksturatairatnihzloina

DeGreiff, P., 2009.Articulating the Links Between Transitional Justice andDevelopment:Justice and Social Integration, u De Greiff, P i Duthie, R. (Ur.), Transitional Justice andDevelopment:MakingConnexions,NewYork:SocialScienceResearchCouncil,str.2876

oki,D.2002.ThesecondTheSecondWorldWarII:DiscoursesofreconciliationinSerbiaandCroatiainthelate1980sandearly1990s,JournalofSouthernEuropeandtheBalkansOnlineVolume4,Issue2.

HaynerB.P.,2001.UnspeakableTruths,Routledge,London.

Huntington,Sa.P.,1991.Democratization in theLate20thcentury.Norman:UniversityofOklahomaPress,

Huyse,L.2000.Pravdaposletranzicije(odlomak).Re,57.3,str.131142.

Ivanievi,B.2009.Komparativnastudijaoefektimakomisijazaistinu,ICTJ.

Izvjetaj specijalnog izvjestitelja Gardeto, 2011. Zatita svjedoka, kao kamen temeljac zapravduipomirenjenaBalkanu"VijeeEvrope.


31/31

KarupDrko,D.,2006.Suoavanje:silovanjekaoratnizloin,PravdauTranzicijibr.3.

McAdams,A. (ur. ),1997. Transitional Justice and theRuleof Law inNewDemocracies,NotreDame,UniversityofNotreDamePress.

PuljekShank,A.2007.Trauma ipomirenje.U:HelenaRill,Tamaramidling iAnaBitoljanu(ur.).20 poticaja za buenje i promenu. O izgradnji mira na prostoru bive Jugoslavije,Beograd,Sarajevo:CNA,str.152174.

Pravda u tranziciji asopis Tuilatva za ratne zloine Republike Srbije u saradnji saCentromzatranzicioneprocese,Beograd

Simi,O.2009.ActivismforPeaceinBosniaandHerzegovina:AGenderPerspective.GlobalMediaJournal,vol.8,br.15,str.119.

Steinberg,R. (ur.),2011.ProcjenanaslijeaMKSJ:Zbornik radova sakonferencijeProcjenanaslijeaMKSJ,Sarajevo.

ehi,A.2011.Zatitartava/svjedokagenocida,zloinaprotivovjenosti iratnihzloinapredsudovimauBiHuPristuppravdiuBosniiHercegovini:Zbirkaanalizajavnihpolitikaizoblastipravosua,MreapravdeuBiH.

Teitel,R.G.,2002.TransitionalJustice,NewYork:OxfordUniversityPress.

Teitel, R. G., 2002.Transitional Justice in a New Era; Fordham International Law JournalVolume26,Issue4Article2.

UNDP,2010.Procjenapotrebanapoljupodrkesvjedoka/rtavauBiH.

VanderMerwe,H,Baxter,V iChapman,2009.AssessingtheImpactofTransitionalJustice:ChallengesforEmpiricalResearch,Washington,D.C.:UnitedStatesInstituteofPeacePress.

SaetakSadraj1. Suoavanje s prolou i tranzicijska pravda2. Ciljevi i prakse tranzicijske pravde2.1. Krivina pravda2.2. Utvrivanje injenica i kazivanje istine2.3. Reparacije2.4. Institucionalne reforme2.5. Cjelovit pristup tranzicijskoj pravdi

3. Tranzicijska pravda u regionu4. Tranzicijska pravda u Bosni i Hercegovini gdje smo danas?4.1. Suenja pred sudovima u Bosni i Hercegovini4.2. Utvrivanje injenica i govorenje istine4.2.1. Inicijative za uspostavljanje komisija za istinu4.2.2. Inicijative civilnog drutva za utvrivanje i promociju injenica4.2.3. Pitanje nestalih osoba

4.3. Institucionalne reforme4.4. Materijalne reparacije4.5. Simbolike reparacije: memorijali i komemoracije

5. Tranzicijska pravda i medijiRelevantni zakoni u BiH:BibliografijaPreporueni izvori:

Koncept Tranzicijske Pravde - Final

Text of Koncept Tranzicijske Pravde - Final

Financijski plan: Strategija za reformu sektora pravde...Financijski plan: Strategija za reformu sektora pravde Verzija 1 7 2. Postojeća sredstva u sektoru pravde 2.1 Pregled budžeta

koncept naselja

TRADICIONALNI KONCEPT SUVREMENI KONCEPT … · UR - Skripta za prvi kolokvij (teorija) UPLOADANO NA: TRADICIONALNI KONCEPT RAČUNOVODSTVA Računovodstveno planiranje Knjigovodstvo

MINISTARSTVO PRAVDE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE

Koncept office

KONCEPT HCS MODELU 3E VS. KONCEPT CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY –

Grmljavina Pravde

O FINANSIJSKOJ REVIZIJI MINISTARSTVA PRAVDE BOSNE I ...imovinapoliticara.cin.ba/dokumenti/Barisa_Colak_RI_MPBiH_2010.pdf · Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:

ANTUN MILOVAN ŽRTVA KOMUNISTIČKE PRAVDE

Koncept mape

ENTREVISTAS - Koncept

John Rawls-Teorija Pravde

Evropski Sud Pravde i Prvostepeni Sud Skraceno

Teorija pravde - John Rawls - mudrac.ffzg.hrmudrac.ffzg.hr/~dpolsek/Teorija pravde - John Rawls.pdf · Teorija pravde - John Rawls.djvu Author: Darko Created Date: 3/26/2013 6:55:38

002. Dan Carske Pravde

Koncept dobrobiti

BOSNA I HERCEGOVINA Ministarstvo pravde

Enid Blyton Pet Prijatelja Na Strani Pravde

Koncept SPPBI

Shpirti - koncept

KONCEPT HCS MODELU 3E VS. KONCEPT CORPORATE SOCIAL …scss.sk/dvd_kega_037_stu_4_2012/2014/VÝSTUPY Z VLASTNEJ VEDECKO... · SÚHRN PILCH, Peter: Koncept HCS modelu 3E vs. koncept

OGLEDALO PRAVDE

Fachadas | Puertas | Ventanas · Puerta plegable Koncept Serie 55 Serie 50 Ventana corrediza Koncept Serie 50 Serie 40 Ventana oscilobatiente Koncept Serie 40 Puerta batiente Koncept

Koncept Bedroom

Koncept WordPress Themekrownthemes.com/help/koncept/koncept-manual.pdf · Koncept WordPress Theme ... Duplicate Post - clones any post, page or custom post type Note that these are

MINISTARSTVA PRAVDE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2017. …

Presentation2 - Koncept

PM 7-8 blok...drugačijim tokom i bila primjetno brža i efikasnija, nego što je to u poratnom periodu, kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u potpunosti ili barem

LEAN koncept

PROGRAM RADA MINISTARSTVA PRAVDE BOSNE I …

Documents

Koncept Tranzicijske Pravde - Final

Text of Koncept Tranzicijske Pravde - Final