namje.taj sa lifeycle - poslovni.hr · The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups. 3 Predgovor Mnoge tranzicijske zemlje,

ANALIZA SEKTORA

«Proizvodnja namještaja»

CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

The Project is financed by the European Union.

The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

2

Sadržaj:

Predgovor_____________________________________________________________ 3

1. Uvod _______________________________________________________________ 5

2. Definicija, segmenti i granice sektora _____________________________ 7

2.1. Definiranje proizvoda industrije-segmentacija_________________________________7

2.2. Veličina tržišta ___________________________________________________________8

2.2. Tržište rada_____________________________________________________________15

3. Porterov model___________________________________________________ 19 3.1. Analiza industrijskog suparništva __________________________________________20

3.2. Industrijska propusnost, odnosno ulazne barijere _____________________________23

3.3. Opasnost od supstituta, odnosno zamjenskih proizvoda_______________________25

3.4. Pregovaračka moć dobavljača ____________________________________________26

3.5. Pregovaračka moć kupaca________________________________________________28

4. SWOT analiza ____________________________________________________ 30

5. Životni ciklus industrije____________________________________________ 35

6. Procjena konkurentnosti – “peer” analiza ________________________ 41

7. Zaključak _________________________________________________________ 41




3

Predgovor

Mnoge tranzicijske zemlje, primjerice poput Poljske, već su na počecima

svoga tranzicijskog puta zabilježila direktna strana ulaganja kako u

primarnu obradu drva tako i u sektor proizvodnje namještaja.

Odlučujući faktori za ulaganja u tranzicijske zemlje međunarodnim

tvrtkama, koje se bave proizvodnjom namještaja, bili su niži troškovi

rada ali i kvalitetna drvna građa, koja je u većini zemalja Zapadne

Europe zbog velikog stupnja iskorištenosti rijetkost. Navedena strana

ulaganja pozitivno su utjecala na rast drvoprerađivačke aktivnosti i

izvoza namještaja u zemljama koje su primile strane investicije, poput

primjerice Poljske. S druge strane unatoč obilju kvalitetne drvne sirovine i

tradiciji u proizvodnji namještaja, Hrvatska posljednjih godina ne

zadovoljava rastuću domaću potražnju za namještajem već čak bilježi

rastući deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u promatranom segmentu

proizvodnje. Također izostala su značajnija strana ulaganja u sektor

proizvodnje namještaja, a tek posljednjih godina bilježimo nešto

pozitivnije trendove. Istovremeno većina tvrtki u drvnoprerađivačkom

sektoru i dalje se nalazi u fazi restrukturiranja poslovanja te je uglavnom

zamjetna nespecijalizirana proizvodnja, manjak prepoznatljivih

domaćih brandova i zaostajanje za trenutnim trendovima na tržištu. Loša

tehnološka opremljenost te visoki fiksni troškovi trenutno nepovoljno

djeluju na međunarodnu konkurentnost hrvatskih proizvođača pogotovo

u uvjetima rastuće konkurencije iz drugih tranzicijskih zemalja te Kine.

Međutim u posljednje vrijeme intenzivirao se proces restrukturiranja

promatranog sektora u Hrvatskoj, čemu će zasigurno još pridonijeti i

Vladina strategija za razvoj drvnoprerađivačkog sektora te

implementacija operativnih planova za njenu provedbu. Država također

i dalje ima značajan utjecaj na trendove u sektoru proizvodnje

namještaja pogotovo uzme li se u obzir da se velika većina drvne




4

sirovine u Hrvatskoj nalazi u vlasništvu državne tvrtke. Daljnja

liberalizacija tržišta drvne građe pozitivno će djelovati na rast interesa

potencijalnih stranih ulagača u proizvodnju namještaja u Hrvatskoj

pogotovo nakon što se ukinu neke odredbe koje u trenutno prijelaznom

razdoblju ponekad djeluju destimulirajuće na investicije i specijalizaciju

proizvodnje.




5

1. Uvod

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) sektor proizvodnje

namještaja (NKD 36.1) nalazi se grupiran unutar skupine djelatnosti

proizvodnje namještaja i ostale prerađivačke industrije (NKD 36), koji

se pak nalazi unutar skupine djelatnosti pod šifrom DN. Skupina

djelatnosti DN tijekom 2004. godine sudjelovala je u bruto dodanoj

vrijednosti Hrvatske s oko 0,8%. Istovremeno, navedena skupina

djelatnosti zapošljavala je oko 5% ukupno zaposlenih osoba u

prerađivačkoj industriji ili oko 14,5 tisuća ljudi.

Prema drugom izvoru, 100 tvrtki s više od 10 zaposlenih s osnovnom

poslovnom aktivnošću proizvodnje namještaja i ostale prerađivačke

industrije tijekom 2004. godine ostvarile su prihod od prodaje u visini

od 2,3 milijarde kuna. Istovremeno, troškovi za reprodukcijski materijal

iznosili su 977 milijuna kuna, dok su troškovi za ostalu intermedijarnu

potrošnju iznosili nešto manje od 600 milijuna kuna, čime je ostvarena

bruto dodana vrijednost iznosila oko 1,15 milijarde kuna.

U robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom skupina djelatnosti

proizvodnje namještaja te ostala prerađivačka industrija (NKD 36)

tijekom 2004. godine ostvarile su izvoz dobara u visini od 346 milijuna

dolara, što čini oko 4,3% vrijednosti ukupnog izvoza RH. Tijekom iste

godine u Hrvatsku je uvezeno promatranih proizvoda u visini od 545

milijuna dolara, odnosno oko 3,3% vrijednosti ukupnog robnog uvoza.

Sektor proizvodnje namještaja nalazi se grupiran unutar skupine djelatnosti proizvodnje namještaja i ostale prerađivačke industrije…




6

Tablica 1: BDV i broj zaposlenih u skupini djelatnosti proizvodnje

namještaja te ostale prerađivačke industrije (NKD DN)

Izvor: wiiw, DZS, izračun autora

Među skupinom djelatnosti pod šifrom NKD 36 najznačajnija je

proizvodnja namještaja (NKD 36.1). Tako je, primjerice u 2004. godini,

isključivo sektor proizvodnje namještaja ostvario oko 80% ukupnih

prihoda te zapošljavao preko 90 % ukupno zaposlenih u cjelokupnoj

skupini djelatnosti pod šifrom NKD 36. Od ostalih sektora u navedenoj

djelatnosti, po visini ukupno ostvarenih prihoda, mogu se izdvojiti sektori

ostale prerađivačke industrije te proizvodnja nakita.

U Republici Hrvatskoj tijekom 2004. godine bilo je registrirano 365

tvrtki kojima je proizvodnja namještaja bila osnovna poslovna djelatnost.

Istovremeno, navedene tvrtke zapošljavale su oko 11.000 osoba. U

razdoblju od 1993. godine pa do kraja trećeg tromjesečja zabilježeno

je 27,92 milijuna dolara stranih vlasničkih ulaganja u Republiku

Hrvatsku u ukupno 15 tvrtki, čija je osnovna djelatnost proizvodnja

namještaja. Tijekom 2004. godine izvezeno je namještaja u vrijednosti

od 217,4 milijuna dolara, dok je vrijednost uvezenog bila viša te je

iznosila 287 milijuna dolara.

Među skupinom djelatnosti pod šifrom NKD 36 najznačajnija je proizvodnja namještaja…

Zabilježeno je 27,92 milijuna dolara stranih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku…




7

2. Definicija, segmenti i granice sektora

2.1. Definiranje proizvoda industrije-segmentacija Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti samu proizvodnju namještaja

(NKD 36.1) možemo podijeliti dodatno na sljedeće podsektore, ovisno o

vrsti proizvoda:

Proizvodnja stolica i sjedala (NKD 36.11)

Proizvodnja ostalog namještaja za poslovne i prodajne prostore

(NKD 36.12)

Proizvodnja ostalog kuhinjskog namještaja (NKD 36.13)

Proizvodnja ostalog namještaja (NKD 36.14)

Proizvodnja madraca (NKD 36.15).

Unutar svakog od gore navedenog podsektora proizvodnja se još

dodatno dijeli ovisno o vrsti, dimenzijama, namjeni te materijalu izrade

proizvoda. Gore navedena klasifikacija uglavnom odgovara i

međunarodnim trgovinskim te carinskim klasifikacijama.

Obzirom na samu tehnologiju proizvodnje, namještaj možemo podijeliti

na proizvodnju masivnog, pločastog te tapeciranog namještaja. Pod

proizvodnju masivnog namještaja uglavnom uključujemo proizvodnju

sjedalica, stolova te komoda od punog drva, što uglavnom predstavlja i

najcjenjeniji segment namještaja. Pločasti namještaj čini većinu ukupno

proizvedenog namještaja, a kao materijal se najčešće koristi iverica koja

se oblaže ukrasnim materijalima, uglavnom folijom.

Obzirom na samu tehnologiju proizvodnje, namještaj možemo podijeliti na proizvodnju masivnog, pločastog te tapeciranog namještaja…

Proizvodnju namještaja možemo podijeliti dodatno na sljedeće podsektore…




8

Obzirom da često dolazi do zabune i miješanja sekundarne obrade

drva i proizvodnje namještaja, smatramo potrebnim objasniti razliku

među njima. Sekundarna obrada drva odnosi se na proizvodnju

proizvoda od drva kojima nije potrebna daljnja obrada pri korištenju za

svoju krajnju namjenu. Također, unutar stručnih krugova i dalje se vode

rasprave treba li u sekundarnu obradu drva uključiti i parket te

unutarnju stolariju (vrata i prozore), obzirom da se koriste za finalnu

ugradnju, a ipak ne pripadaju u namještaj. Istovremeno, proizvodnja

namještaja obuhvaća i proizvodnju namještaja koji ne sadrži dijelove od

drva, već se primjerice izrađuje isključivo od metala, plastike i/ili stakla.

2.2. Veličina tržišta U Hrvatskoj je tijekom 2004. godine ukupno bilo registrirano 365 tvrtki

s osnovnom djelatnošću proizvodnje namještaja (NKD 36.1). Navedene

su tvrtke iste godine ostvarile ukupan prihod od 340 milijuna eura i

zapošljavale su 10.920 radnika. Također, svi podsektori u industriji

proizvodnje namještaja zabilježili su pozitivne trendove te je zabilježen

rast prihoda od poslovne djelatnosti.

Ukupna vrijednost izvoza namještaja u 2004. godini iznosila je preko

180,1 milijuna eura. Istovremeno je uvezeno namještaja u ukupnoj

vrijednosti do 242 milijuna eura, čime se generirao deficit robne

razmjene u iznosu od čak 62 milijuna eura unatoč značajnim

komparativnim prednostima Hrvatske.

U Hrvatskoj je tijekom 2004. godine ukupno bilo registrirano 365 tvrtki s osnovnom djelatnošću proizvodnje namještaja…




9

Tablica 2: Prihodi, broj zaposlenih i broj tvrtki, produktivnost po

podsektorima proizvodnje namještaja

Izvor: DZS, HGK, FINA, izračun autora

Proizvodnja stolica i sjedalica (NKD 36.11)

U navedenom podsektoru tijekom 2004. godine bilo je registrirano 38

tvrtki koje su ostvarile poslovni prihod u visini od oko 52,6 milijuna eura.

Također, u proizvodnji stolica i sjedalica bilo je zaposleno ukupno

2.191 osoba. Prosječna produktivnost, mjerena kao poslovni prihod po

zaposlenome, iznosi 23.264 eura tijekom promatrane godine.

U 2004. godini proizvedeno je ukupno 2.476.602 komada stolica i

sjedalica od čega najviše drvenih tapeciranih stolica (1.470.563

komada) te netapeciranih drvenih sjedala (641.065 komada). Iz

strukture proizvodnje vidljivo je da hrvatski proizvođači većinom

proizvode tapecirane i netapecirane drvene sjedalice i stolice, dok je

istovremeno broj proizvedenih fotelja, dvosjeda i trosjeda prilično nizak

Tijekom 2004., u odnosu na 2003. godinu, proizvodnja stolica i

sjedalica povećana je za 422.202 komada, odnosno fizički obujam

proizvodnje povećan je za 20,6%. Na godišnjoj razini najznačajniji

rast ostvarila je proizvodnja tapeciranih stolica s drvenim okvirom te

dvosjeda.

38 tvrtki ostvarile su poslovni prihod u visini od oko 52,6 milijuna eura…

Tijekom 2004. u odnosu na 2003. godinu fizički obujam proizvodnje povećan je za 20,6%...




10

Uz povećanje proizvodnje tijekom 2004. godine zabilježeno je i

povećanje izvoza stolica i sjedalica te specijaliziranih stolaca, koji je u

promatranoj godini iznosio 105,2 milijuna eura. U strukturi izvoza

prevladava izvoz takozvanih ostalih dijelova stolica i sjedalica (44

milijuna eura) te sjedala s drvenim okvirom (skoro 27 milijuna eura). I

tijekom 2002. i 2003. godine zabilježena su pozitivna kretanja u

robnoj razmjeni s inozemstvom, odnosno rast izvoza promatranih

proizvoda.

Istovremeno uvoz sjedalica i stolica tijekom promatrane godine

dosegnuo je vrijednost od 69,75 milijuna eura, od čega se najviše

odnosilo na uvoz tapeciranih sjedala s drvenim okvirom (26,1 milijun

eura) te višenamjenskih sjedala (10 milijuna eura). Posljednjih godina

uvoz bilježi rast, ali s manjim intenzitetom od izvoza.

Unatoč pozitivnoj vanjskotrgovinskoj bilanci vidljivo je da se većinom

izvoze dijelovi, odnosno nezavršeni proizvodi, dok se najviše uvoze

gotove skuplje stolice i sjedalice, odnosno tapecirani i višenamjenski

sjedeći elementi.

Tablica 3: Uvoz i izvoz stolica i sjedalica, EUR

2002 2003 2004Izvoz 87.426.177 90.720.347 105.165.074Uvoz 60.140.515 65.722.029 69.756.196

Izvor: DZS, izračuna autora

Vidljivo je da se većinom izvoze dijelovi, odnosno nezavršeni proizvodi…




11

Proizvodnja ostalog namještaja za poslovne i prodajne prostore

Tijekom 2004. godine u promatranoj proizvodnji bila je registrirana 71

tvrtka čija je osnova djelatnost bila proizvodnja namještaja za poslovne

prostore, isključujući stolice i sjedalice. Navedene tvrtke ostvarile su

prihod od prodaje u visini od 37,35 milijuna eura te su zapošljavale

876 osoba. Također, u proizvodnji namještaja u navedenom podsektoru

ostvarena je produktivnosti od 42.638 eura po zaposlenome.

Tijekom 2004. godine proizvedeno je 505.273 komada namještaja za

poslovne i prodajne namjene, od čega je većina proizvodnje svrstana

pod ostali uredski drveni namještaj, gdje je proizvedeno čak 240.531

komad namještaja. Velika proizvodnja ostvarena je i u izradi polica,

metalnog namještaja te drvenih ormara i regala (oko 60.000 komada

godišnjeg kapaciteta proizvodnje).

U 2004. godini vrijednost izvoza namještaja za poslovne i prodajne

svrhe, uključujući medicinsko pokućstvo, iznosila je 13,6 milijuna eura.

Većina hrvatskog izvoza odnosi se na prodaju drvenih ormara (6

milijuna eura) te metalnog pokućstva (4,5 milijuna eura) na stranim

tržištima.

Iste godine vrijednost uvoza istih proizvoda iznosila je čak 34,7 milijuna

eura te je posljednjih godina zamjetan trend rasta uvoza promatranih

proizvoda. Više od polovice uvoza odnosi se na uvoz neklasificiranog

metalnog pokućstva, dok se na uvoz radnih stolova odnosi 2,6 milijuna

eura.

71 tvrtka zajedno su ostvarile prihod od prodaje u visini od 37,35 milijuna eura te su zapošljavale 876 osoba…




12

Tablica 4: Uvoz i izvoz namještaja za poslovne i prodajne namjene,

EUR

2002 2003 2004Izvoz 15.081.710 13.374.339 13.592.069Uvoz 29.098.742 33.671.003 34.647.480


Proizvodnja ostalog kuhinjskog namještaja

Prema posljednjim raspoloživim podacima u Republici Hrvatskoj je u

2004. godini bilo registrirano 39 tvrtki za proizvodnju kuhinjskog

namještaja, isključujući stolice i sjedalice. Navedene tvrtke zapošljavale

su 511 radnika te su ostvarili prihod od prodaje u visini od 10,8

milijuna eura. Iste godine prosječna produktivnost iznosila je 21.237

eura.

U 2004. godini proizvedeno je ukupno 129.550 komada isključivo

kuhinjskog namještaja. U strukturi proizvodnje kuhinjskog namještaja

najviše zastupljena je proizvodnja drvenih ormarića (43.909 komada) i

drvenih visećih elemenata (42.784 komada). Iste je godine u Hrvatskoj

ukupno bilo proizvedeno preko 33.000 kuhinjskih stolova. Fizički

pokazatelji proizvodnje pokazuju blagu stagnaciju navedenog

podsektora tijekom 2004. godine.

U 2004. godini ukupno je izvezeno 900 tisuća eura vrijednog

kuhinjskog namještaja. Tijekom 2003. i 2004. godine vrijednost izvoza

navedenog segmenta bilježi konstantan pad.

Iste godine uvezeno je kuhinjskog namještaja u vrijednosti od čak 23,85

milijuna eura, od čega se gotovo 15 milijuna eura odnosi na uvoz

ugradbenih kuhinjskih elemenata. Suprotno izvozu vrijednost uvoza

39 tvrtki zapošljavale su 511 radnika te su ostvarili prihod od prodaje u visini od 10,8 milijuna eura…




13

kuhinjskog namještaja bilježi rast posljednjih nekoliko godina.

Tablica 5: Uvoz i izvoz kuhinjskog namještaja, EUR


Proizvodnja ostalog namještaja

Podsektor proizvodnje ostalog namještaja većinom obuhvaća

proizvodnju ormara, ležajeva, regala i zrcala. U navedenom segmentu

proizvodnje posluje najveći broj tvrtki te ih je prema posljednjim

podacima u 2004. godini bilo ukupno registrirano oko 212. Navedene

tvrtke ostvarile su prihod od poslovne djelatnosti u visini od 207,3

milijuna eura. Osim najvećeg broja tvrtki i najviših ostvarenih prihoda,

promatrani sektor također zapošljava čak 6.838 osoba te ostvaruje

produktivnost od 30.311 eura.

Podsektor proizvodnje ostalog namještaja u 2004. godini proizveo je

ukupno 1,09 milijuna komada različitog namještaja. Najveći se dio

fizičke proizvodnje odnosi na proizvodnju polica (284.793 komada),

drvenog namještaja za obuću (185.978 komada) te različitih vrsta

ormara i ležajeva.

U 2004. godini domaći proizvođači zaposleni u proizvodnji ostalog

namještaja izvezli su roba u vrijednosti od 52,3 milijuna eura, od čega

se skoro 40 milijuna odnosilo na izvoz drvenog neklasificiranog

namještaja te na izvoz drvenih dijelova. Posljednjih godina je vidljiv

212 tvrtki zajedno su ostvarile prihod od poslovne djelatnosti u visini od 207,3 milijuna eura…




14

trend povećanja izvoza navedenog segmenta proizvodnje namještaja,

obzirom da je u 2002. godini izvoz iznosio manje od 46 milijuna eura.

Iste godine uvezeno je robe u vrijednosti od 99 milijuna eura, od čega

se većina odnosi na drveno pokućstvo te na drvene dijelove za

namještaj.

Tablica 6: Uvoz i izvoz ostalog namještaja, EUR


Proizvodnja madraca

Najmanje tvrtki, svega pet, registrirano je unutar podsektora proizvodnje

madraca u kojima su bile zaposlene ukupno 504 osobe. Također, s

ostvarenim poslovnim prihodom od 32 milijuna eura tijekom 2004.

godine promatrani sektor ostvario je najveću produktivnost unutar

cjelokupne proizvodnje namještaja od 63.731 eura.

Sama proizvodnja madraca dijeli se na izradu nosača madraca,

proizvodnju madraca od pjenaste gume te proizvodnju madraca s

metalnim oprugama, a sveukupno je tijekom 2004. godine proizvedeno

skoro 897.000 komada. Najveći dio proizvodnje odnosi se na izradu

nosača madraca kojih je proizvedeno više od 644 tisuća komada. U

odnosu na 2002. i 2003., navedeni segment proizvodnje namještaja

bilježi rast proizvodnje u svim kategorijama.

Svega pet tvrtki registrirano je unutar podsektora proizvodnje madraca…




15

Izvoz madraca i nosača za madrace u 2004. godini iznosio je 14,2

milijuna eura te je u posljednjih nekoliko godina stabilan. Većina izvoza

sastoji se od prodaje na stranim tržištima nosača za madrace, madraca

na opruge te ostale opreme za krevete. Istovremeno, uvoz je iznosio

14,9 milijuna eura, od čega se većina odnosila na uvoz ostale opreme

za krevete te ostalih madraca.

Tablica 7: Uvoz i izvoz madraca, EUR


2.2. Tržište rada Pri analizi ponude radne snage u sektoru proizvodnje namještaja radnu

snagu smo podijelili na stručnjake, odnosno inženjere šumarstva i

agronomije, te radnu snagu koja je kvalificirana za rad u sektoru

proizvodnje namještaja. U analizi tržišta rada kvalificiranu radnu snagu

čine:

• prerađivači drva (uglavnom obrađivači drva, stolari za pokućstvo

te podešivači i upravljači drvoprerađivačkim strojevima)

• rukovatelji uređajima za preradu drva

• rukovatelji strojevima za izradu drvenih proizvoda

Na kraju 2005. godine na području Republike Hrvatske ukupno je bilo

nezaposleno 457 inženjera šumarstva i agronomije. Istovremeno ukupan

broj nezaposlenih osoba kvalificiranih za rad u djelatnosti proizvodnje

namještaja iznosio je 3.007 osoba, od čega se najznačajniji dio odnosi

na nezaposlene prerađivače drva.

Na kraju 2005. ukupno je bilo nezaposleno 457 inženjera šumarstva i agronomije…




16

Za određivanje budućih kretanja na tržištu rada važno je istaknuti i

službenu statistiku novoprijavljenih osoba tijekom 2005. godine. Tako je

u promatranoj godini pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ)

ukupno registrirano novih 477 diplomiranih inženjera šumarstva i

agronomije. Tijekom iste godine zabilježena je ukupno 2.427 novo

nezaposlenih osoba, kvalificirana za rad u djelatnosti proizvodnje

namještaja.

Također, s obzirom na trenutnu nefleksibilnost odnosno lošu mobilnost

radne snage u Hrvatskoj smatramo potrebnim promatrani broj

nezaposlenih osoba, ali i priljev nove radne snage analizirati, na razini

županija. Najznačajniji broj nezaposlenih diplomiranih inženjera

registriran je u Osječko-baranjskoj županiji te gradu Zagrebu. U

promatranim regijama je tijekom 2005. godine također i priljev

promatranog segmenta radne snage bio najviši, što je i očekivano s

obzirom na lokaciju šumarskih i agronomskih fakulteta. Najveći broj

nezaposlenih osoba školovanih za rad u proizvodnji namještaja te

drvnoj industriji zabilježen je u Osječko-baranjskoj te Splitsko-

dalmatinskoj županiji te gradu Zagrebu. Također značajni ljudski resursi

u promatranoj djelatnosti još su neiskorišteni i u većini drugih županija,

dok je najmanji broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u

županijama na krajnjem sjeveru Hrvatske te u županijama uz more.

Tijekom 2005. godine slični su trendovi bili zamjetni i ukoliko se

analizira broj novoprijavljenih nezaposlenih osoba kvalificiranih za

proizvodnju namještaja, kada je najveći broj novo nezaposlenih osoba

zabilježen u gradu Zagrebu te županijama u Slavoniji.

Značajni ljudski resursi u promatranoj djelatnosti još su neiskorišteni…




17

Tablica 8: Broj nezaposlenih osoba na kraju 2005.

Županija:Diplomirani

inženjeriKvalificirana radna snaga

Zagrebačka 21 130Krapinsko-zagorska 2 111Sisačko moslovačka 20 223Karlovačka 16 158Varaždinska 10 122Koprivničko-križevačka 5 210Bjelovarsko-bilogorska 10 143Primorsko-goranska 11 127Ličko-senjska 6 55Virovitičko-podravska 25 248Požeško-slavonska 8 54Brodsko-posavska 16 81Zadarska 11 81Osječko-baranjska 118 304Šibensko-kninska 7 63Splitsko-dalmatinska 28 260Istarska 5 29Dubrovačko-neretvanska 11 47Međimurska 3 52Vukovarsko-srijemska 27 252Grad Zagreb 97 257Ukupno: 457 3,007

Izvor: HZZ, izračun autora




18

Tablica 9: Priljev nezaposlenih osoba na evidenciju HZZ-a, 2005.

Županija:Diplomirani

inženjeriKvalificirana radna snaga

Zagrebačka 30 108Krapinsko-zagorska 5 82Sisačko moslovačka 18 151Karlovačka 15 99Varaždinska 7 153Koprivničko-križevačka 11 110Bjelovarsko-bilogorska 31 135Primorsko-goranska 17 120Ličko-senjska 6 29Virovitičko-podravska 20 182Požeško-slavonska 9 99Brodsko-posavska 15 155Zadarska 27 86Osječko-baranjska 107 267Šibensko-kninska 5 43Splitsko-dalmatinska 22 25Istarska 10 46Dubrovačko-neretvanska 7 42Međimurska 6 73Vukovarsko-srijemska 31 167Grad Zagreb 78 255Ukupno: 477 2,427

Izvor: HZZ, izračun autora




19

3. Porterov model




20

3.1. Analiza industrijskog suparništva Analizu industrijskog suparništva napravit ćemo na uzorku tvrtki koje se

sukladno adresaru Hrvatske gospodarske komore (HGK) primarno bave

proizvodnjom namještaja. Po navedenom izvoru tijekom 2004. godine

364 tvrtke bavile su se proizvodnjom namještaja te se zapošljavale

ukupno 10.920 osoba. Istovremeno, navedene tvrtke su ostvarile prihod

od poslovnih djelatnosti u visini od preko 340 milijuna eura. Prema

posljednjim podacima razina produktivnosti, mjerena poslovnim

prihodom po zaposlenom, iznosila je 31.140 eura.

Tablica 10: Poslovni prihodi i broj zaposlenih 20 najistaknutijih

proizvođača namještaja u RH

1 2 3 4=2/3

Redni broj Poslovni prihod, EUR Broj zaposlenihProduktivnost,

EUR1 40,232,938 1,316 30,5722 34,720,377 703 49,3893 20,916,175 227 92,1424 17,939,294 262 68,4715 14,794,275 436 33,9326 13,836,775 568 24,3617 11,745,365 210 55,9308 8,944,421 542 16,5039 8,559,390 391 21,89110 8,343,173 75 111,24211 7,832,227 108 72,52112 7,055,312 496 14,22413 6,535,473 347 18,83414 6,318,821 331 19,09015 5,795,158 95 61,00216 5,777,832 277 20,85917 4,771,600 145 32,90818 4,342,893 157 27,66219 4,320,204 283 15,26620 4,105,495 310 13,244

Total 340,049,286 10,920 31,140

Izvor: FINA, HGK, izračun autora




21

Za detaljniju analizu industrijskog suparništva odabrali smo metodu

izračuna stupnja koncentracije (CR) te Herfindahl - Hirschman indeks

(HHI) na uzorku od 20 najistaknutijih tvrtki po ostvarenom poslovnom

prihodu tijekom promatrane godine, čija je primarna poslovna djelatnost

proizvodnja namještaja, a registrirane su na području RH. Ukoliko HHI

iznosi između 0 i 1.000, smatra se da tržište nije koncentrirano; a

ukoliko iznosi više od 1.800, smatra se da je tržište jako koncentrirano.

Što se više približava razini od 10.000, sve više se ukazuje na

postojanje monopola u promatranom segmentu tržišta.

Prema poslovnom prihodu promatranih 20 najvećih tvrtki ostvaruje skoro

70% ukupnog poslovnog prihoda svih proizvođača namještaja, dok je

također i velik njihov utjecaj na kretanje zaposlenosti u sektoru

proizvodnje namještaja. Tako 20 najvećih tvrtki zapošljava 7.279

osoba ili 67% ukupno zaposlenih osoba u ovom sektoru.

Prve tri tvrtke po jačini (CR5), u smisli ostvarenih prihoda u 2004. godini,

ostvaruju 33,5% ukupnih prihoda cijelog sektora, dok koncentracija

prvih pet najvažnijih tvrtki iznosi 41,9%. Istovremeno, CR10, odnosno

udio prihoda deset najistaknutijih tvrtki, iznosi 55,2%. Herfindahl -

Hirschman indeks (HHI) za 20 najznačajnijih tvrtki po ostvarenom

poslovnom prihodu u 2004. godini iznosi 486 što ukazuje da u

promatranom sektoru vlada niski stupanj koncentracije, odnosno da su

konkurentski pritisci izraženi.

Navedeni rezultati stupnja koncentracije te HHI identificira konkurentske

pritiske na razini cjelokupnog sektora proizvodnje namještaja (NKD

36.1). Međutim, prema iskustvima domaćih proizvođača možemo

zaključiti kako razina konkurentnosti među različitim segmentima

proizvodnje namještaja varira. Tako u segmentu proizvodnje madraca

20 najvećih tvrtki ostvaruje skoro 70% ukupnog poslovnog prihoda svih proizvođača namještaja…

Razina konkurentnosti među različitim segmentima proizvodnje namještaja varira…




22

na području Hrvatske posluje tek nekolicina proizvođača. Također se

dodatno ističu dvije tvrtke po visini ostvarenog poslovnog prihoda pa je

u konkretnom segmentu proizvodnje namještaja stupanj koncentracije

veći, a s time se smanjuju i konkurentski pritisci na tvrtke. Slična razina

stupnja koncentracije prisutna je i kod proizvodnje kuhinjskog

namještaja u kojoj se po poslovnim rezultatima ističu tri tvrtke. Niži

stupanj tržišne koncentracije te snažnija konkurencija izraženiji su u

segmentima proizvodnje uredskog namještaja te stolica i sjedalica.

Obzirom da je najveći broj proizvođača evidentiran upravo u segmentu

proizvodnje ostalog namještaja te se niti jedna tvrtka uvelike ne ističe po

visini poslovnog prihoda, možemo zaključiti kako je stupanj

koncentracije najmanji upravo u ovom segmentu proizvodnje.

Međutim, gore navedene razine tržišne koncentracije i konkurentskih

pritisaka po segmentima proizvodnje namještaja treba uzeti s

određenom rezervom uslijed nespecijaliziranosti većine domaćih

proizvođača namještaja u gotovo svim segmentima proizvodnje

namještaja. Domaće tvrtke uglavnom nisu specijalizirane na samo jedan

segment ili samu proizvodnju namještaja, već se uglavnom bave i svim

fazama obrade drva, što uključuje i primarnu obradu. Ovakav način

nespecijalizirane proizvodnje većine domaćih tvrtki djeluje na

intenziviranje konkurentskih pritisaka među njima, ponajviše uslijed viška

potražnje za tvrdom drvnom građom nad ponudom. I bavljenje svim

fazama obrade drva te proizvodnje namještaja zahtijeva i veću razinu

potrebnih ulaganja, što povećava fiksne troškove i otežava izlazak s

tržišta, ali pozitivno utječe na rast industrijskog suparništva unutar

sektora. Također, još uvijek niski stupanj diferencijacije domaćeg

namještaja i visoki troškovi skladištenja utječu dodatno na rast

konkurentskih pritisaka među samim tvrtkama.




23

Uslijed svega gore navedenog možemo zaključiti da je u gotovo svim

segmentima proizvodnje namještaja, bez obzira na nešto manji broj

domaćih proizvođača u određenim podsektorima, stupanj industrijskog

suparništva visok, dok je jedino kod proizvodnje madraca intenzitet

konkurentskih sila nešto manje izražen.

3.2. Industrijska propusnost, odnosno

ulazne barijere

Najznačajnija barijera za ulazak na tržište proizvodnje namještaja u

Republici Hrvatskoj jest izuzetno snažna pregovaračka moć dobavljača,

odnosno postojanje monopola pri nabavi drvne sirovine. Sadašnji sustav

nabave drvne sirovine, koji omogućuje garantiranu opskrbu drvnom

sirovinom na srednji rok samo uz zadovoljavanje strogih uvjeta,

obeshrabrujuće djeluje na ulazak novih proizvođača namještaja na

područje Hrvatske. Također, i sadašnji način određivanja cijene drvne

sirovine nije u potpunosti utemeljen na tržišnom principu.

Nepostojanje tržišta drvne sirovine te primarno obrađene drvne građe u

Hrvatskoj primorava tvrtke da se bave gotovo svim fazama obrade drva,

što uključuje i povećano ulaganje i visoke fiksne troškove, koji djeluju

obeshrabrujuće na ulazak novih tvrtki u proizvodnju namještaja.

Također, i intenziviranjem procesa približavanja Republike Hrvatske

Europskoj uniji, najvjerojatnije će se povećat troškovi početnih ulaganja

uslijed prilagođavanja europskim standardima proizvodnje. Očekuje se

da će najviše sredstava biti potrebno za ulaganje u sustave zaštite

okoliša, pri sušenju i skladištenju drvne građe te zbrinjavanju opasnih

U gotovo svim segmentima proizvodnje namještaja stupanj industrijskog suparništva je visok…

Najznačajnija barijera za ulazak jest izuzetno snažna pregovaračka moć dobavljača…

Intenziviranjem procesa približavanja RH EU najvjerojatnije će se povećat troškovi početnih ulaganja…




24

tvari, odnosno boja i lakova. Navedeni viši početni troškovi mogli bi

obeshrabriti moguće strane ulagače te usmjeriti njihova ulaganja u

zemlje u okruženju, koje još nisu postale kandidati za članstvo u

Europskoj uniji te nisu obvezne prilagođavati svoje zakone normama

Europske unije.

U posljednje vrijeme konkurencija zemalja s nižim troškovima rada,

posebice Kine, stvara pritisak na globalnoj razini na snižavanje cijena

namještaja, pogotovo pločastog namještaja. Stoga je danas izuzetno

važno da se namještaj proizvodi serijski u velikim količinama kako bi se

smanjili granični fiksni troškovi i povećala međunarodna konkurentnost.

Obzirom na ograničenost domaćeg tržišta uslijed njegove veličine,

odnosno broja potencijalnih kupaca, može se reći da međunarodni

trend orijentacije prema serijskoj proizvodnji namještaja predstavlja

jednu od ulaznih barijera, mada znatno slabije izraženu od gore

navedenih uzmu li se u obzir relativno dobri gospodarski i trgovinski

odnosi Hrvatske sa članicama EU i zemljama u okruženju.

Sličnost i već postojeća usklađenost domaćih standarda kvalitete

namještaja s onima u zapadnoeuropskim zemljama, pogotovo s

njemačkim, pozitivno utječe na ulazak novih tvrtki na domaće tržište.

Inače, za izdavanje potrebnih certifikata u Hrvatskoj su trenutno

ovlaštene dvije tvrtke. Poduzeća koja već posluju na tržištima zemalja

Europske unije i navedena harmonizacija domaćih propisa sa

standardima EU trebali bi biti dodatan poticaj za realizaciju ulaganja u

sektor proizvodnje namještaja u Hrvatskoj.

Unatoč tome što su ulazne barijere trenutno izražene, ponajviše uslijed

postojanja monopola državnog poduzeća pri prodaji drvne sirovine, za

očekivati je da će uskoro doći do liberalizacije navedene djelatnosti, što

Intenziviranjem procesa približavanja RH EU najvjerojatnije će se povećat troškovi početnih ulaganja…




25

će pozitivno utjecati na smanjenje barijera za ulazak tvrtki u proizvodnju

namještaja u Hrvatskoj. U usporedbi s ostalim zemljama možemo

zaključiti da je intenzitet ulaznih barijera u Hrvatskoj u sektoru

proizvodnje namještaja umjeren.

3.3. Opasnost od supstituta, odnosno

zamjenskih proizvoda

U sektoru proizvodnje namještaja vjerojatnost od zamjena, odnosno

uporabe zamjenskih proizvoda, gotovo je nemoguća. Trenutni globalni

trendovi štoviše povoljno djeluju na rast potražnje za namještajem,

odnosno sve brže zastarijevanje te kraći životni vijek namještaja uslijed

češćih promjena dizajna i tehnologije proizvodnje, što povoljno djeluje

na rast potražnje za namještajem.

Eventualna opasnost postoji od promjene trendova, odnosno sve veće

orijentacije na sve veću proizvodnju namještaja od drugih materijala

osim drva: metala, plastike i stakla, čime jedna od hrvatskih glavnih

prednosti, kvalitetna drvna građa, ne dolazi toliko do izražaja.

Međutim, uslijed smanjenja uporabe drva u proizvodnji namještaja

posljednjih godina, očekuje se da će drvo i dalje ostati jedna od

najvažnijih sirovina za proizvodnju namještaja radi svojih prednosti u

odnosu na ostale materijale.

U sektoru proizvodnje namještaja vjerojatnost od zamjena gotovo je nemoguća…




26

3.4. Pregovaračka moć dobavljača Trenutno na domaću proizvodnju namještaja najznačajnije utječe

snažno izražena pregovaračka moć dobavljača. To se prije svega

odnosi na dobavljače drvne sirovine te električne energije, odnosno

najvažnijih dobara koji se koriste u intermedijarnoj potrošnji prilikom

proizvodnje namještaja. Obzirom da još uvijek u navedenim

djelatnostima nije u potpunosti liberalizirano poslovanje te da još

postoje državni monopoli, trenutni utjecaj na domaću proizvodnju

namještaja je, nažalost, negativan.

Prema posljednjim podacima na području Republike Hrvatske se nalazi

2,485 milijuna hektara šumskih površina namijenjenih gospodarskom

iskorištavanju, od čega se čak 81% nalazi u državnom vlasništvu

uglavnom pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.d. (HŠ). Stoga je

očekivano da većinu drvne sirovine u Hrvatskoj prodaju HŠ putem javnih

nadmetanja, dok se cijena određuje formulom utvrđenom pravilnikom.

Upravo administrativno određena cijena drvne sirovine, koja ne

predstavlja odnos ponude i potražnje na tržištu, ima najznačajniji

negativan utjecaj na sektor proizvodnje namještaja, ali i na cjelokupnu

drvnu industrije. Također, sustav je raspodijele drvne sirovine, ukoliko je

potražnja veća od ponude, nedovoljno transparentan te tvrtkama

onemogućuje dugotrajnije planiranje proizvodnje.

Trenutno je cijena hrasta ispod svjetske razine što dovodi do značajne

potražnje, kako domaće tako i međunarodne, koja se unatoč

razmjernom šumskom bogatstvu ne može zadovoljiti. Istovremeno,

cijene se jele i smreke, unatoč maloj potražnji i slaboj prodaji, ne

mijenjaju te se nalaze iznad međunarodne razine cijena što dovodi do

toga da Hrvatska uvozi navedene vrste drvne građe iz drugih zemalja. I

nagle promjene razine cijena, koje su određene administrativnim putem,

Trenutno na domaću proizvodnju namještaja najznačajnije utječe snažno izražena pregovaračka moć dobavljača…

Administrativno određena cijena drvne sirovine ne predstavlja odnos ponude i potražnje na tržištu…




27

nepovoljno djeluju na domaće proizvođače i njihovo poslovanje

pogotovo u kratkom roku jer se ne uspijevaju u tako kratkom vremenu

prilagoditi novim uvjetima na tržištu i/ili prebaciti dio troškova na svoga

kupca.

Za jednu od najsnažnijih prepreka za realizaciju stranih ulaganja u

sektor proizvodnje namještaja u Hrvatskoj smatramo nemogućnost

sklapanja ugovora o suradnji s HŠ na rok duži od pet godina, što je

izuzetno važno uzme li se u obzir rok povrata investicije. Također,

struktura trenutnog ugovora sadrži neke stavke koje imaju nepovoljan

utjecaj na rast ulaganja i razvoj samoga sektora proizvodnje namještaja

u Hrvatskoj. Primjerice, ugovor s HŠ o nabavi drvne sirovine uključuje

stavku u kojoj stoji da se promjenom vlasničke strukture tvrtke ugovor

terminira. Navedena stavka ima direktan negativan efekt na realizaciju

eventualnih «brownfield» stranih ulaganja u promatrani sektor. Također,

i kriterij o broju zaposlenih osoba u tvrtkama pri odobravanju ugovora

nepovoljno djeluje na razvoj proizvodnje, jer destimulira ulaganja u

modernizaciju proizvodnje te na taj način onemogućuje rast

produktivnosti i dostizanje međunarodne konkurentnosti.

Iskustva domaćih proizvođača također pokazuju nagle promjene cijene

električne energije, najvažnijeg energenta koji se koristi u procesu

proizvodnje namještaja. Do promjena cijena uglavnom dolazi uslijed

izmjena tarifnih modela, što ima negativan utjecaj na same proizvođače

onemogućujući im dugoročnije planiranje proizvodnje te kalkulacije

troškova.

Možemo zaključiti da izuzetno snažna pregovaračka moć dobavljača u

sektoru proizvodnje namještaja ima najistaknutiji utjecaj na

determiniranje perspektive razvoja promatrane industrijske grane.

Za jednu od najsnažnijih prepreka za realizaciju stranih ulaganja smatramo nemogućnost sklapanja ugovora o suradnji s HŠ na rok duži od pet godina…

Iskustva domaćih proizvođača također pokazuju nagle promjene cijene električne energije…




28

Unatoč trenutno nepovoljnim utjecajima snažne pregovaračke moći

dobavljača na kretanja u proizvodnji namještaja, Strategija Vlade RH za

razvoj drvne industrije trebala bi dovesti do reformi koje bi uklonile

trenutne nepovoljne utjecaje monopola na domaće proizvođače. To se

prije svega odnosi na prijedlog uspostave tržišta drvne sirovine, što bi

smanjilo troškove proizvođača namještaja te omogućilo bržu prilagodbu

trenutnoj potražnji na tržištu. Također, i najavljena liberalizacija

elektroenergetske opskrbe povoljno bi trebala djelovati na daljnji razvoj

sektora proizvodnje namještaja u Hrvatskoj.

3.5. Pregovaračka moć kupaca

Do osamostaljenja Republike Hrvatske većina domaćih proizvođača

uglavnom je bila orijentirana na prodaju svojih proizvoda na tržištima

nekadašnje države. Prilikom izlaska na strana tržišta proizvođači nisu

ostvarivali direktan kontakt sa stranim veletrgovcima i maloprodajom,

već su izvozili svoje proizvode preko distributera «Exportdrva». Nakon

osamostaljenja i gubitka nekadašnjih tržišta intenzivirala su se

nastojanja za izlazak na nova tržišta. Međutim, nakon što je

«Exportdrvo» značajno smanjilo obujam izvoza namještaja domaćih

proizvođača, proizvođači su započeli samostalno, uz pomoć Hrvatske

gospodarske komore, odlaziti na sajmove i uspostavljati kontakte sa

stranim kupcima. No, niska razina menadžerskih znanja, neiskustvo te

loše poznavanje stranih jezika nepovoljno su se odrazili na

intenziviranje poslovne suradnje te rast izvoza namještaja.




29

Uslijed povećane konkurencije u proizvodnji namještaja na globalnoj

razini, pogotovo kineskih proizvođača, u posljednje vrijeme je zamjetan

trend sve češće izravne suradnje samih proizvođača s maloprodajnim

lancima kako bi se izbjegli posrednici i smanjili troškovi. Također,

uslijed povećane konkurencije te hiperprodukcije namještaja u nekim

zemljama raste i pregovaračka moć maloprodajnih lanaca, koji

ustrajavaju na konstantnom smanjenju cijene proizvoda. I pad potražnje

za namještajem na našim najvažnijim izvoznim tržištima, pogotovo u

Njemačkoj, dodatno je utjecao na povećanje pritisaka na domaće

proizvođače da smanjuju cijene svojih proizvoda.

Također, nekolicina domaćih proizvođača proizvodi dijelove ili cijeli

komad namještaja direktno za poznate strane proizvođače, poput IKEA-

e. Domaći proizvođači proizvode po već gotovim nacrtima i dizajnima

kupca te minimalno sudjeluju u samoj fazi razvoja proizvoda.

Pregovaračka moć kupaca u ovom slučaju još je naglašenija jer pri

ovako definiranom poslovnom odnosu kupci zahtijevaju konstantno

smanjenje cijene jedinice proizvoda tijekom trajanja ugovora.

Prema nekim nedavnim istraživanjima tržišta glavni odlučujući faktori pri

odluci o kupnji namještaja su dizajn i cijena što dodano potvrđuje naš

zaključak da je u promatranom sektoru pregovaračka moć kupaca

znatno izražena.

U posljednje vrijeme je zamjetan trend sve češće izravne suradnje samih proizvođača s maloprodajnim lancima

Glavni odlučujući faktori pri odluci o kupnji namještaja su dizajn i cijena…




30

4. SWOT analiza U proizvodnji namještaja odredili smo sljedeće najistaknutije prednosti

karakteristične za Hrvatsku:

dostupnost kvalitetne drvne građe - uslijed manjeg intenziteta

iskorištavanja u prošlosti te sustavne brige o šumskim površinama

Hrvatska obiluje kvalitetnom drvnom sirovinom. Dok su u Europi

većinom prisutne takozvane plantažne šume, odnosno sadnja

stabala lošije kvalitete umjetnim putem, Hrvatska istovremeno

obiluje autohtonim šumama. Upravo zbog kvalitetne drvne građe

Hrvatska ima najveću komparativnu prednost u proizvodnji

namještaja od punog drva te proizvodnji furnira u odnosu na

svoje glavne konkurente.

tradicija u proizvodnji namještaja - dugotrajno iskustvo u

proizvodnji kvalitetnog namještaja i u velikim tvrtkama i u malim

obrtima. Snažni temelji za daljnji razvoj ove industrijske grane

nalaze se u iskusnoj i stručnoj radnoj snazi, kako radnika koji

direktno sudjeluju u proizvodnji tako i inženjera.

niže cijene rada nego u zemljama EU - predstavljaju veliku

prednost Hrvatske, ali isključivo u proizvodnji namještaja s

većom dodanom vrijednošću uslijed kvalitete i/ili dizajna

proizvoda. Međutim, u ostalim segmentima proizvodnje,

pogotovo u serijskoj proizvodnji namještaja uz upotrebu sirovine

lošije kvalitete, vlada veća konkurencija zemalja sa znatno nižim

troškovima rada od Hrvatske, poput dalekoistočnih zemalja te

ostalih tranzicijskih zemalja.




31

rast potrošnje na domaćem tržištu – posljednjih nekoliko godina

domaća potražnja bilježi snažan rast od oko 8% godišnje.

Međutim, većina domaće potražnje se i dalje pokriva rastom

uvoza uslijed trenutne orijentiranosti domaćih proizvođača na

izvoz.

Najvažniji nedostaci hrvatske proizvodnje namještaja u usporedbi s

ostalim zemljama su:

trenutna orijentiranost na proizvodnju u velikim serijama -

posljedica je nekadašnje orijentiranost isključivo na područje

zemalja bivše Jugoslavije. Navedeni tip proizvodnje

onemogućuje u potpunosti iskorištavanje komparativnih prednosti

koje Hrvatska posjeduje. Istovremeno, serijsku proizvodnju

odlikuju proizvodi manje dodane vrijednosti, koji teško

pronalaze tržište uslijed veće međunarodne konkurencije u

promatranom segmentu tržišta gdje je najznačajniji faktor cijena

proizvoda. Hrvatska proizvodnja namještaja bi se, upravo

suprotno, trebala orijentirati na proizvodnju kvalitetnog

namještaja u malim serijama, odnosno takozvanu proizvodnju u

malim serijama.

tehnološka zastarjelost proizvodnih pogona – upravo uslijed

zatvorenosti bivšeg tržišta domaći proizvođači nisu bili primorani

ulagati u poboljšanje kvalitete svojih proizvoda te unapređenje

proizvodnje. Uslijed dugog razdoblja podinvestiranosti razina

tehnološke opremljenosti domaćih proizvođača značajno je

ispod prosjeka proizvođača u europskim zemljama. Istovremeno,

složeni uvjeti i visoka cijena kapitala onemogućuju domaćim

proizvođačima modernizaciju postrojenja u kraćem roku.




32

nespecijaliziranost domaćih tvrtki – većina domaćih proizvođača

namještaja sudjeluje u svima fazama obrade drva: od sirovine

pa do gotovog proizvoda, odnosno namještaja. Većina

proizvođača nije fokusirana na samo jedan segment proizvodnje

namještaja, što im onemogućuje specijalizaciju na pojedinu fazu

proizvodnje te nisu u mogućnosti unaprijediti svoju proizvodnju i

smanjiti troškove. Istovremeno, ovakva organizacija proizvodnje

negativno utječe na fleksibilnost tvrtki i mogućnosti

prilagođavanja promjenama na tržištu. Također, ne postoji

potreba za povezivanje među tvrtkama i njihovom međusobnom

suradnjom, primjerice kroz clustere koji su u nekim razvijenim

zemljama nositelji proizvodnje namještaja.

nepostojanje tržišta drvne sirovine – većina drvne sirovine (oko

80%) u Hrvatskoj nalazi se u vlasništvu Hrvatskih šuma te ih

navedena tvrtka i prodaje na aukcijama, a cijena se određuje

putem pravilnika. Obzirom da količina proizvodnje namještaja

značajno varira kod većine domaćih tvrtki, a drvna građa nije

uvijek dostupna preko Hrvatskih šuma, mnoge tvrtke kupuju

značajne količine sirovine koje potom skladište na duži rok.

Osim samog financijskog gubitka skladištenjem na duži rok,

drvna građa također gubi svoju kvalitetu što se odražava i na

kvaliteti finalnog proizvoda. Nedostaju i veletrgovci drvne građe,

koji bi na sebe preuzeli trošak skladištenja, te terminski ugovori

na kupnju drvne sirovine.

nepostojanje razvoja proizvoda – po nekim pokazateljima čak

65% tvrtki u Hrvatskoj koje se bave proizvodnjom namještaja ne

posjeduje odjel za razvoj proizvoda, a čak 55% njih ne koristi

usluge dizajnera uopće. Također, česta je pojava da i, ukoliko




33

dođe do suradnje dizajnera i proizvođača, čest je slučaj da se

idejna rješenja ne mogu realizirati u praksi. Obzirom da na

potražnju za namještajem danas većinom određuje dizajn,

neulaganje u razvoj proizvoda onemogućava zadržavanje

postojećih i ulazak na nova tržišta. Također, i upravljanje

kvalitetom proizvoda u domaćoj proizvodnji prilično je

zanemareno te svega mali broj tvrtki posjeduje međunarodne

certifikate (oko 3% tvrtki u drvnom sektoru posjeduje ISO

certifikat).

Mogućnosti za daljnji razvoj proizvodnje namještaja su:

strana ulaganja već renomiranih stranih ulagača - omogućila bi

tehnološku modernizaciju proizvodnje te donijela pristup novim

tržištima. Sektor primarne obrade drva i proizvodnje namještaja

u većini tranzicijskih zemalja već je privukao značajan iznos

stranih ulaganja, dok su u Hrvatsku barem zasada u većem broju

izostala.

prihvaćanje austrijskog modela proizvodnje namještaja, odnosno

klasterizacija – omogućilo bi domaćim tvrtkama specijalizaciju

na pojedinu fazu izrade namještaja i veću fleksibilnost

proizvodnje, a navedeni tip organizacije poslovanja već se

dokazao kao vrlo uspješan. Također, obzirom da se danas

namještaj ne proizvodi isključivo od drva već se sve češće

upotrebljavaju i razni metali, staklo te plastika, nužna je

specijalizacija tvrtki na pojedini segment proizvodnje uslijed

povećanja kvalitete te smanjenja troškova. Istovremeno, članovi

drvnog clustera mogli bi profitirati i od povoljnije cijene drvne

sirovine kroz sustav zajedničke nabave te jeftinije cijene

energenata, a posebice se to odnosi na električnu energiju.




34

blizina najvažnijih tržišta te pristupanje EU – predstavlja veliku

prednost Hrvatske prvenstveno u usporedbi s prekomorskim

konkurentima. Omogućuje se izrada i isporuka kupcima u znatno

kraćem vremenu te stalno praćenje trendova na tržištu.

rast prodaje na domaćem tržištu – obzirom na snažan rast

turističkog sektora u posljednjih nekoliko godina realno je

očekivati i rast investicija hotelijerskog sektora u obnovu i

modernizaciju unutrašnjosti. Uključivanjem domaćih proizvođača

namještaja u dobavljački lanac hotela omogućio bi se rast

njihove prodaje, neizravna promidžba hrvatskog namještaja te

bi se smanjio vanjskotrgovinski deficit.

U srednjoročnom razdoblju potencijalne opasnosti za razvoj

proizvodnje namještaja su:

konkurencija zemalja s nižim troškovima rada – obzirom na

trenutnu strukturu hrvatske proizvodnje konkurencija navedenih

zemalja predstavlja veliki problem domaćim proizvođačima.

Međutim, orijentacijom proizvodnje prema proizvodima s većom

dodanom vrijednošću pritisci promatrane konkurencije trebali bi

oslabjeti.

povećanje troškova uslijed potrebe usklađivanja s EU normama –

postoji realna mogućnost da će pristupanje Hrvatske EU donijeti

zakonsku obvezu domaćim tvrtkama da prilagode svoju

proizvodnju EU standardima, što će zahtijevati i dodatne

investicije. Smatra se da će najviše ulaganja biti potrebno u

sustave zaštite okoliša te zbrinjavanja štetnih tvari, poput boja i

lakova.




35

5. Životni ciklus industrije Model na koji ćemo se pozivati kada govorimo o životnom ciklusu

industrije jest model koji su razvili Hill i Jones. Ovaj model je vrlo

pogodan pri analiziranju efekta razvoja pojedine industrije na

konkurentsku snagu poduzeća. Model identificira 5 različitih okruženja,

svaki povezan s određenom fazom razvoja industrije:

1. Embrionalno industrijsko okruženje

2. Okruženje u rastućoj industriji

3. „Podrhtavajuće“ industrijsko okruženje

4. Okruženje u zreloj industriji

5. Okruženje u padajućoj industriji

1. Embrionalno industrijsko okruženje

Industrijsko okruženje u fazi uvođenja karakterizira rast tržišta, mala

konkurencija, nova tehnologija, velika potreba za kapitalnim

ulaganjima i visoke cijene. Tržišni rast započinje od vrlo niske baze i

rapidno raste. Proizvodi su strani potencijalnim korisnicima, no




36

početna potražnja za proizvodima počinje rasti. Konkurencija je u

ranoj, neprofitabilnoj fazi.

Tehnološki razvitak unutar novostvorene industrije zahtijeva

proizvodne inovacije i mnogo tehnoloških promjena. Dominantni

tehnološki dizajn i standard nisu još formirani. Kreatori novog

proizvoda nisu u potpunosti upoznati s proizvodnom tehnologijom.

Samo nekoliko pionira istražuje tržište, a proizvođači su

koncentrirani prema sebi i novom proizvodu, a ne konkurenciji.

Potreba za kapitalnim investiranjem je značajna. Ulaganja su

potrebna da bi se podržali troškove organiziranja novog poslovnog

pothvata i razvitka novih proizvoda i/ili usluga. K tome, cijene su

visoke i prilično promjenjive. Usprkos visokim i promjenjivim

cijenama, kupci su spremni platiti tako visoku cijenu za nove

proizvode i/ili usluge i spremni su tolerirati eksplozije u razinama

cijena. Prodaja je spora i u malim količinama. Ipak, kako se

industrija razvija, volumen prodaje raste. Pothvati stvaraju vrlo malo

prihoda, profiti su uglavnom negativni i poduzeće je izloženo

visokim razinama troškova.

2. Okruženje u rastućoj industriji

Kako prvi kupci iskušavaju novi proizvod, prodaja raste, a slijedi ih i

rast prihoda. Ovo je idealna faza za poduzeće da uvede novi

proizvod na tržište jer još uvijek može uživati u monopolu, upravo

karakterističnim za ovu fazu rasta. Poduzeće ubire sav profit

ostvaren prodajom novog proizvoda, no prodaja je još uvijek u

osjetljivoj fazi.

Konkurencija također promatra kako teče prodaja novog proizvoda.

Na nesreću poduzeća – pionira, konkurencija uočava uspjeh novog




37

proizvoda. Iako druga poduzeća ne mogu biti prva na tržištu, žure

tržištu ponuditi svoje proizvode kako bi uhvatili svoj dio profita koji

se ostvaruje u novostvorenoj industriji. Iako ukupna prodaja i profiti

nastavljaju s rastom kroz cijelu fazu rasta, oni postaju raspršeni

između mnogo proizvođača.

3. „Podrhtavajuće“ industrijsko okruženje

U ovoj fazi dolazi do prvih „ispadanja“ neuspješnih tržišnih igrača.

Proizvoda na tržištu je mnogo i u raznim varijacijama. Konkurencija

je jaka i poduzeća se bore za što veći tržišni udio. Industrija je u

fazi rasta, poduzeća je mnogo, a ukupan profit industrije je velik

zbog visoke prodaje i velikog broja prodanih jedinica proizvoda.

Profiti po jedinici prodanog proizvoda počinju padati i dolazi do

raslojavanja poduzeća u industriji.

Nakon inicijalnog masovnog ulaska na tržište u fazi rasta,

proizvođači se dijele na uspješna i neuspješna. Tada dolazi do

spajanja, akvizicija i bankrota tzv. „lakomislenih“ poduzeća koja su

ušla na tržište da ostvare što veće profite koje generira nova

brzorastuća i profitna industrija.

Dakle, poduzeća koja su se pokazala kao slabi natjecatelji

napuštaju tržište, a uspješni konkurenti zauzimaju njihovo mjesto i

prihvaćaju izazove koje donosi slijedeća faza životnog ciklusa.

Samo da naglasimo, usprkos spajanjima i izlascima neuspješnih

poduzeća s tržišta, konkurencija na tržištu je još uvijek jaka i

natjecatelja je mnogo.

4. Zrelo industrijsko okruženje

Ovo je faza u kojoj se rast ciklusa privodi kraju, tržište postaje vrlo




38

konkurentno i ovaj trend se nastavlja i u ranom razdoblju faze

zrelosti industrije. Osim mnogo proizvođača koji nude svoje

proizvode, proizvođači nastavljaju s diferencijacijom proizvoda

započetom u fazi rasta.

S tako velikim brojem poduzeća na tržištu, konkurencija postaje još

žešća. Ukupna prodaja raste samo u prvom razdoblju faze zrelosti.

Nakon toga profiti počinju padati i industrija prestaje biti atraktivna.

U fazi rasta, čak su i lošija poduzeća zarađivala novac. U fazi

zrelosti samo najbolja poduzeća i njihovi proizvodi preživljavaju.

Proizvođači počinju ispadati iz igre u onim trenucima kada se

njihovi profiti pretvore u gubitak.

5. Padajuće industrijsko okruženje

Broj poduzeća koja napuštaju tržište nastavlja se i ubrzava u fazi

opadanja. Borba za tržišni udjel između poduzeća postaje

preskupa, tako da su poduzeća prisiljena na konsolidaciju ili na

bankrot. U ovoj fazi efikasnost poduzeća igra najvažniju ulogu.

Tržište počinje doživljavati proizvod kao „stari“ i potražnja za

proizvodom se smanjuje.

Proizvod će egzistirati onoliko dugo koliko će proizvođačima

donositi profite. Poduzeća će se odupirati prelasku na alternativu jer

dokle god se tržišna niša može dobro opsluživati biti će i

proizvodnje. Na kraju će se poduzeća prebaciti na proizvodnju

nekog drugog proizvoda pa će i preostala poduzeća biti prisiljena

prestati proizvoditi proizvod. S time završava životni ciklus

proizvoda jer on prestankom proizvodnje nestaje s tržišta.

Industrija koja je proizvodila proizvod nastavit će s postojanjem, no




39

u izmjenom obliku, jer proizvod koji je stvorio industriju više ne

postoji. Primjerice, vinilska ploča je stvorila muzičku industriju, no

novi proizvodi poput kazete i CD-a zamijenile su vinilsku ploču.

Muzička industrija nastavila je svoj životni ciklus, ali sada

proizvodeći nove proizvode.

Zaključak:

Analiza se temelji na 20 najznačajnijih Tvrtka u sektoru. Rast

prihoda u sektoru je oko tri puta veći od rasta bruto domaćeg

proizvoda u RH u 2004. godini. Marža zarade prije amortizacije

kamata i poreza je stabilna i viša ne kod usporednih Tvrtka u

Sloveniji (u prilogu). Prosječni prihod po kompaniji iznosi oko 12

milijuna Eura, a što je 35% nego kod usporedivih Tvrtka u slučaju

Slovenije. Slovenski uzorak pokazuje znakove ulaska u zrelu fazu

(smanjenje prodaje, niže margine) Pregovaračka snaga kupaca

raste usljed međunarodne konkurencije na domaćem tržištu, tako da

očekujemo daljnji pritisak na marže. Hrvatsku industriju namještaja

smo pozicionirali „Podrhtavajuće“ industrijsko okruženje. Kao

rezultat očekujemo snažniji trend spajanja i pripajanja u slijedećih 3-

5 godina, kao i daljnji pritiskom na sadašnje marže.

Industrija je smještena u “podrhtavajuće” industrijsko okruženje




40

Popis 20 najznačajnijih Tvrtka po kriteriju poslovnih prihoda: TvrtkeA-G DINAS D.O.O.BOR D. D.BRESTOVAC TVORNICA NAMJEŠTAJA D.O.O.CALLIGARIS D.O.O.CIPRIJANOVIĆ D.O.O.D.I. SEKULIĆ D.O.O.DRVNA INDUSTRIJA GELI D.O.O.DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC D.O.O.FINVEST CORP D. D.GAJ-SLATINA D.O.O.HESPO D.O.O.KOSTEL PROMET D.O.O.KRAGIĆ D.O.O.L&P TEHNOLOGIJE D.O.O.MUNDUS V.T.S. PROIZVODNJA I OPREMANJE D.O.O.ORIOLIK D.D.PRIMA COMMERCE D.O.O.PROMMING D.O.O. ČAKOVECSPIN VALIS D. D. POŽEGATVIN D.O.O.

Industrija je smještena u “podrhtavajuće” industrijsko okruženje




41

6. Procjena konkurentnosti – “peer” analiza

Dodatak

7. Zaključak Unatoč kvalitetnoj drvnoj građi Hrvatska je dosada zabilježila

relativno nisku razinu stranih ulaganja u sektor proizvodnje

namještaja. Potencijal za realizaciju izravnih stranih ulaganja postoji

pogotovo za otvaranje ili kupnju već postojećih tvrtki koje bi se

orijentirale većinom na proizvodnju masivnog namještaja, odnosno

stolica i sjedalica te stolova i komoda. Uzmu li se u obzir

komparativne prednosti glavnih konkurenata najveći potencijal za

realizaciju stranih ulaganja vidimo u proizvodnji u malim serijama

visokokvalitetnog pločastog namještaja. Odnosno za ulaganja u

proizvodnju «custom-made» visoko kvalitetnog namještaja, čime bi

do izražaja došla kvaliteta domaće drvne sirovine. Također postoje

mogućnosti i za ulaganje u pogone za primarnu obradu drva

odnosno u pilane i sušione velikih kapaciteta. U narednim godinama

očekujemo razvoj sektora proizvodnje namještaja te nastavak rasta

međunarodne potražnje, ali i konkurencije, što bi moglo dovesti do

rasta interesa stranih tvrtki za ulaganje u Hrvatsku.

Mogućnosti za ulaganja u Hrvatsku nisu ograničene samo na tvrtke

koje su direktni proizvođači namještaja, već postoji i perspektiva

ulaganja u tvrtke koje sudjeluju u dobavljačkom lancu. To se prije

svega odnosi na otvaranje pilana velikih kapaciteta, koje bi osim

domaćih proizvođača namještaja mogle opskrbljivati i proizvođače

u susjednim zemljama, pogotovo u Italiji. Trenutno se većina

primarne obrade drva u Hrvatskoj odnosi na male pilane koje

Mogućnosti za ulaganja u Hrvatsku nisu ograničene samo na tvrtke koje su direktni proizvođači namještaja, već postoji i perspektiva ulaganja u tvrtke koje sudjeluju u dobavljačkom lancu…

Unatoč komparativnim prednostima Hrvatska je dosada zabilježila relativno nisku razinu stranih ulaganja …




42

kvalitetom te cijenom obrade teško mogu biti međunarodno

konkurentni. Također postoji i određeni potencijal za ulaganja u

tvrtke koje proizvode okove, kvake te ostale metalne dijelove koji se

koriste prilikom proizvodnje namještaja, obzirom da je trenutno broj

navedenih proizvođača u Hrvatskoj zanemariv.




1

HRVATSKA Prihodi u 2004 u € EBITDA* 2003 EBITDA* 2004 Rast prihoda 03/04 Tvrtka 1 40.260.704 10,78% 6,61% -3,74% Tvrtka 2 34.744.338 6,95% 11,20% 7,63% Tvrtka 3 20.930.610 10,45% 15,11% 25,08% Tvrtka 4 17.951.675 20,28% 22,88% 28,72% Tvrtka 5 14.804.485 8,83% 9,29% -10,51% Tvrtka 6 13.846.324 9,92% 7,43% -11,95% Tvrtka 7 11.753.471 9,70% 18,89% 24,26% Tvrtka 8 8.950.594 6,89% 0,86% 6,35% Tvrtka 9 8.565.297 6,13% 4,05% 20,97% Tvrtka 10 8.348.931 24,50% 26,80% 51,13% Tvrtka 11 7.837.632 10,49% 11,78% 23,48% Tvrtka 12 7.060.181 2,82% 4,06% 3,97% Tvrtka 13 6.539.983 3,75% -0,93% 0,50% Tvrtka 14 6.323.182 -1,44% -4,22% -4,49% Tvrtka 15 5.799.158 19,87% 12,60% 23,69% Tvrtka 16 5.781.819 14,63% 14,69% 4,67% Tvrtka 17 4.774.893 22,68% 11,71% 308,75% Tvrtka 18 4.345.890 -4,00% 1,84% 43,31% Tvrtka 19 4.323.185 5,01% 5,32% -7,23% Tvrtka 20 4.108.328 2,63% -2,12% -11,72% Jednostavni prosjek 11.852.534 9,54% 8,89% 26,14% Bez Tvrtke 17 – netipičan primjer 11,27%

Dodatak:




2

SLOVENIJA Prihod u 2004 u € EBITDA marža Bruto marža Rast prihoda u zadnjih 5

godina ALPLES, D.D., ŽELEZNIKI 24.159.000 15,32% 39,60% -1,76% BREST-POHIŠTVO D.O.O. CERKNICA 17.128.000 2,60% 27,03% -9,76% GORENJE NO, D.O.O. VELENJE-GORENJE 39.118.000 7,63% 61,90% 3,28% KLI LOGATEC, D.D. 19.260.000 4,26% 39,51% -4,32% LIK KOČEVJE D.D. LIKO VRHNIKA, D.D. 21.718.000 7,08% 34,74% -0,95% LIPA AJDOVŠČINA D.D. 10.879.000 -6,40% 22,48% 6,63% NOVA OPREMA D.D. SLOVENJ GRADEC NOVOLES D.D. STRAŽA 26.695.000 4,51% 34,86% -6,92% POHIŠTVO BREŽICE d.d. 6.267.000 4,69% 20,10% -1,07% ROGAŠKA LES d.o.o. PODPLAT 3.500.000 -5,65% 40,94% 1,90% SVEA, D.D., ZAGORJE OB SAVI 16.984.000 6,57% 27,06% 0,67% Jednostavni prosjek 18.570.800 4,06% 34,82% -1,23%

Documents

namje.taj sa lifeycle - poslovni.hr · The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups. 3 Predgovor Mnoge tranzicijske zemlje,