of 44 /44
ANALIZA SEKTORA «Proizvodnja namještaja»

namje.taj sa lifeycle - poslovni.hr · The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups. 3 Predgovor Mnoge tranzicijske zemlje,

  • Author
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of namje.taj sa lifeycle - poslovni.hr · The project is implemented by: Deloitte Central Europe,...

  • ANALIZA SEKTORA

    «Proizvodnja namještaja»

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    2

    Sadržaj:

    Predgovor_____________________________________________________________ 3

    1. Uvod _______________________________________________________________ 5

    2. Definicija, segmenti i granice sektora _____________________________ 7 2.1. Definiranje proizvoda industrije-segmentacija_________________________________7

    2.2. Veličina tržišta ___________________________________________________________8

    2.2. Tržište rada_____________________________________________________________15

    3. Porterov model___________________________________________________ 19 3.1. Analiza industrijskog suparništva __________________________________________20

    3.2. Industrijska propusnost, odnosno ulazne barijere _____________________________23

    3.3. Opasnost od supstituta, odnosno zamjenskih proizvoda_______________________25

    3.4. Pregovaračka moć dobavljača ____________________________________________26

    3.5. Pregovaračka moć kupaca________________________________________________28

    4. SWOT analiza ____________________________________________________ 30

    5. Životni ciklus industrije____________________________________________ 35

    6. Procjena konkurentnosti – “peer” analiza ________________________ 41

    7. Zaključak _________________________________________________________ 41

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    3

    Predgovor

    Mnoge tranzicijske zemlje, primjerice poput Poljske, već su na počecima

    svoga tranzicijskog puta zabilježila direktna strana ulaganja kako u

    primarnu obradu drva tako i u sektor proizvodnje namještaja.

    Odlučujući faktori za ulaganja u tranzicijske zemlje međunarodnim

    tvrtkama, koje se bave proizvodnjom namještaja, bili su niži troškovi

    rada ali i kvalitetna drvna građa, koja je u većini zemalja Zapadne

    Europe zbog velikog stupnja iskorištenosti rijetkost. Navedena strana

    ulaganja pozitivno su utjecala na rast drvoprerađivačke aktivnosti i

    izvoza namještaja u zemljama koje su primile strane investicije, poput

    primjerice Poljske. S druge strane unatoč obilju kvalitetne drvne sirovine i

    tradiciji u proizvodnji namještaja, Hrvatska posljednjih godina ne

    zadovoljava rastuću domaću potražnju za namještajem već čak bilježi

    rastući deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u promatranom segmentu

    proizvodnje. Također izostala su značajnija strana ulaganja u sektor

    proizvodnje namještaja, a tek posljednjih godina bilježimo nešto

    pozitivnije trendove. Istovremeno većina tvrtki u drvnoprerađivačkom

    sektoru i dalje se nalazi u fazi restrukturiranja poslovanja te je uglavnom

    zamjetna nespecijalizirana proizvodnja, manjak prepoznatljivih

    domaćih brandova i zaostajanje za trenutnim trendovima na tržištu. Loša

    tehnološka opremljenost te visoki fiksni troškovi trenutno nepovoljno

    djeluju na međunarodnu konkurentnost hrvatskih proizvođača pogotovo

    u uvjetima rastuće konkurencije iz drugih tranzicijskih zemalja te Kine.

    Međutim u posljednje vrijeme intenzivirao se proces restrukturiranja

    promatranog sektora u Hrvatskoj, čemu će zasigurno još pridonijeti i

    Vladina strategija za razvoj drvnoprerađivačkog sektora te

    implementacija operativnih planova za njenu provedbu. Država također

    i dalje ima značajan utjecaj na trendove u sektoru proizvodnje

    namještaja pogotovo uzme li se u obzir da se velika većina drvne

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    4

    sirovine u Hrvatskoj nalazi u vlasništvu državne tvrtke. Daljnja

    liberalizacija tržišta drvne građe pozitivno će djelovati na rast interesa

    potencijalnih stranih ulagača u proizvodnju namještaja u Hrvatskoj

    pogotovo nakon što se ukinu neke odredbe koje u trenutno prijelaznom

    razdoblju ponekad djeluju destimulirajuće na investicije i specijalizaciju

    proizvodnje.

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    5

    1. Uvod

    Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) sektor proizvodnje

    namještaja (NKD 36.1) nalazi se grupiran unutar skupine djelatnosti

    proizvodnje namještaja i ostale prerađivačke industrije (NKD 36), koji

    se pak nalazi unutar skupine djelatnosti pod šifrom DN. Skupina

    djelatnosti DN tijekom 2004. godine sudjelovala je u bruto dodanoj

    vrijednosti Hrvatske s oko 0,8%. Istovremeno, navedena skupina

    djelatnosti zapošljavala je oko 5% ukupno zaposlenih osoba u

    prerađivačkoj industriji ili oko 14,5 tisuća ljudi.

    Prema drugom izvoru, 100 tvrtki s više od 10 zaposlenih s osnovnom

    poslovnom aktivnošću proizvodnje namještaja i ostale prerađivačke

    industrije tijekom 2004. godine ostvarile su prihod od prodaje u visini

    od 2,3 milijarde kuna. Istovremeno, troškovi za reprodukcijski materijal

    iznosili su 977 milijuna kuna, dok su troškovi za ostalu intermedijarnu

    potrošnju iznosili nešto manje od 600 milijuna kuna, čime je ostvarena

    bruto dodana vrijednost iznosila oko 1,15 milijarde kuna.

    U robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom skupina djelatnosti

    proizvodnje namještaja te ostala prerađivačka industrija (NKD 36)

    tijekom 2004. godine ostvarile su izvoz dobara u visini od 346 milijuna

    dolara, što čini oko 4,3% vrijednosti ukupnog izvoza RH. Tijekom iste

    godine u Hrvatsku je uvezeno promatranih proizvoda u visini od 545

    milijuna dolara, odnosno oko 3,3% vrijednosti ukupnog robnog uvoza.

    Sektor proizvodnje namještaja nalazi se grupiran unutar skupine djelatnosti proizvodnje namještaja i ostale prerađivačke industrije…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    6

    Tablica 1: BDV i broj zaposlenih u skupini djelatnosti proizvodnje

    namještaja te ostale prerađivačke industrije (NKD DN)

    Izvor: wiiw, DZS, izračun autora

    Među skupinom djelatnosti pod šifrom NKD 36 najznačajnija je

    proizvodnja namještaja (NKD 36.1). Tako je, primjerice u 2004. godini,

    isključivo sektor proizvodnje namještaja ostvario oko 80% ukupnih

    prihoda te zapošljavao preko 90 % ukupno zaposlenih u cjelokupnoj

    skupini djelatnosti pod šifrom NKD 36. Od ostalih sektora u navedenoj

    djelatnosti, po visini ukupno ostvarenih prihoda, mogu se izdvojiti sektori

    ostale prerađivačke industrije te proizvodnja nakita.

    U Republici Hrvatskoj tijekom 2004. godine bilo je registrirano 365

    tvrtki kojima je proizvodnja namještaja bila osnovna poslovna djelatnost.

    Istovremeno, navedene tvrtke zapošljavale su oko 11.000 osoba. U

    razdoblju od 1993. godine pa do kraja trećeg tromjesečja zabilježeno

    je 27,92 milijuna dolara stranih vlasničkih ulaganja u Republiku

    Hrvatsku u ukupno 15 tvrtki, čija je osnovna djelatnost proizvodnja

    namještaja. Tijekom 2004. godine izvezeno je namještaja u vrijednosti

    od 217,4 milijuna dolara, dok je vrijednost uvezenog bila viša te je

    iznosila 287 milijuna dolara.

    Među skupinom djelatnosti pod šifrom NKD 36 najznačajnija je proizvodnja namještaja…

    Zabilježeno je 27,92 milijuna dolara stranih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    7

    2. Definicija, segmenti i granice sektora

    2.1. Definiranje proizvoda industrije-segmentacija Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti samu proizvodnju namještaja

    (NKD 36.1) možemo podijeliti dodatno na sljedeće podsektore, ovisno o

    vrsti proizvoda:

    Proizvodnja stolica i sjedala (NKD 36.11)

    Proizvodnja ostalog namještaja za poslovne i prodajne prostore

    (NKD 36.12)

    Proizvodnja ostalog kuhinjskog namještaja (NKD 36.13)

    Proizvodnja ostalog namještaja (NKD 36.14)

    Proizvodnja madraca (NKD 36.15).

    Unutar svakog od gore navedenog podsektora proizvodnja se još

    dodatno dijeli ovisno o vrsti, dimenzijama, namjeni te materijalu izrade

    proizvoda. Gore navedena klasifikacija uglavnom odgovara i

    međunarodnim trgovinskim te carinskim klasifikacijama.

    Obzirom na samu tehnologiju proizvodnje, namještaj možemo podijeliti

    na proizvodnju masivnog, pločastog te tapeciranog namještaja. Pod

    proizvodnju masivnog namještaja uglavnom uključujemo proizvodnju

    sjedalica, stolova te komoda od punog drva, što uglavnom predstavlja i

    najcjenjeniji segment namještaja. Pločasti namještaj čini većinu ukupno

    proizvedenog namještaja, a kao materijal se najčešće koristi iverica koja

    se oblaže ukrasnim materijalima, uglavnom folijom.

    Obzirom na samu tehnologiju proizvodnje, namještaj možemo podijeliti na proizvodnju masivnog, pločastog te tapeciranog namještaja…

    Proizvodnju namještaja možemo podijeliti dodatno na sljedeće podsektore…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    8

    Obzirom da često dolazi do zabune i miješanja sekundarne obrade

    drva i proizvodnje namještaja, smatramo potrebnim objasniti razliku

    među njima. Sekundarna obrada drva odnosi se na proizvodnju

    proizvoda od drva kojima nije potrebna daljnja obrada pri korištenju za

    svoju krajnju namjenu. Također, unutar stručnih krugova i dalje se vode

    rasprave treba li u sekundarnu obradu drva uključiti i parket te

    unutarnju stolariju (vrata i prozore), obzirom da se koriste za finalnu

    ugradnju, a ipak ne pripadaju u namještaj. Istovremeno, proizvodnja

    namještaja obuhvaća i proizvodnju namještaja koji ne sadrži dijelove od

    drva, već se primjerice izrađuje isključivo od metala, plastike i/ili stakla.

    2.2. Veličina tržišta U Hrvatskoj je tijekom 2004. godine ukupno bilo registrirano 365 tvrtki

    s osnovnom djelatnošću proizvodnje namještaja (NKD 36.1). Navedene

    su tvrtke iste godine ostvarile ukupan prihod od 340 milijuna eura i

    zapošljavale su 10.920 radnika. Također, svi podsektori u industriji

    proizvodnje namještaja zabilježili su pozitivne trendove te je zabilježen

    rast prihoda od poslovne djelatnosti.

    Ukupna vrijednost izvoza namještaja u 2004. godini iznosila je preko

    180,1 milijuna eura. Istovremeno je uvezeno namještaja u ukupnoj

    vrijednosti do 242 milijuna eura, čime se generirao deficit robne

    razmjene u iznosu od čak 62 milijuna eura unatoč značajnim

    komparativnim prednostima Hrvatske.

    U Hrvatskoj je tijekom 2004. godine ukupno bilo registrirano 365 tvrtki s osnovnom djelatnošću proizvodnje namještaja…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    9

    Tablica 2: Prihodi, broj zaposlenih i broj tvrtki, produktivnost po

    podsektorima proizvodnje namještaja

    Izvor: DZS, HGK, FINA, izračun autora

    Proizvodnja stolica i sjedalica (NKD 36.11)

    U navedenom podsektoru tijekom 2004. godine bilo je registrirano 38

    tvrtki koje su ostvarile poslovni prihod u visini od oko 52,6 milijuna eura.

    Također, u proizvodnji stolica i sjedalica bilo je zaposleno ukupno

    2.191 osoba. Prosječna produktivnost, mjerena kao poslovni prihod po

    zaposlenome, iznosi 23.264 eura tijekom promatrane godine.

    U 2004. godini proizvedeno je ukupno 2.476.602 komada stolica i

    sjedalica od čega najviše drvenih tapeciranih stolica (1.470.563

    komada) te netapeciranih drvenih sjedala (641.065 komada). Iz

    strukture proizvodnje vidljivo je da hrvatski proizvođači većinom

    proizvode tapecirane i netapecirane drvene sjedalice i stolice, dok je

    istovremeno broj proizvedenih fotelja, dvosjeda i trosjeda prilično nizak

    Tijekom 2004., u odnosu na 2003. godinu, proizvodnja stolica i

    sjedalica povećana je za 422.202 komada, odnosno fizički obujam

    proizvodnje povećan je za 20,6%. Na godišnjoj razini najznačajniji

    rast ostvarila je proizvodnja tapeciranih stolica s drvenim okvirom te

    dvosjeda.

    38 tvrtki ostvarile su poslovni prihod u visini od oko 52,6 milijuna eura…

    Tijekom 2004. u odnosu na 2003. godinu fizički obujam proizvodnje povećan je za 20,6%...

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    10

    Uz povećanje proizvodnje tijekom 2004. godine zabilježeno je i

    povećanje izvoza stolica i sjedalica te specijaliziranih stolaca, koji je u

    promatranoj godini iznosio 105,2 milijuna eura. U strukturi izvoza

    prevladava izvoz takozvanih ostalih dijelova stolica i sjedalica (44

    milijuna eura) te sjedala s drvenim okvirom (skoro 27 milijuna eura). I

    tijekom 2002. i 2003. godine zabilježena su pozitivna kretanja u

    robnoj razmjeni s inozemstvom, odnosno rast izvoza promatranih

    proizvoda.

    Istovremeno uvoz sjedalica i stolica tijekom promatrane godine

    dosegnuo je vrijednost od 69,75 milijuna eura, od čega se najviše

    odnosilo na uvoz tapeciranih sjedala s drvenim okvirom (26,1 milijun

    eura) te višenamjenskih sjedala (10 milijuna eura). Posljednjih godina

    uvoz bilježi rast, ali s manjim intenzitetom od izvoza.

    Unatoč pozitivnoj vanjskotrgovinskoj bilanci vidljivo je da se većinom

    izvoze dijelovi, odnosno nezavršeni proizvodi, dok se najviše uvoze

    gotove skuplje stolice i sjedalice, odnosno tapecirani i višenamjenski

    sjedeći elementi.

    Tablica 3: Uvoz i izvoz stolica i sjedalica, EUR

    2002 2003 2004Izvoz 87.426.177 90.720.347 105.165.074Uvoz 60.140.515 65.722.029 69.756.196

    Izvor: DZS, izračuna autora

    Vidljivo je da se većinom izvoze dijelovi, odnosno nezavršeni proizvodi…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    11

    Proizvodnja ostalog namještaja za poslovne i prodajne prostore

    Tijekom 2004. godine u promatranoj proizvodnji bila je registrirana 71

    tvrtka čija je osnova djelatnost bila proizvodnja namještaja za poslovne

    prostore, isključujući stolice i sjedalice. Navedene tvrtke ostvarile su

    prihod od prodaje u visini od 37,35 milijuna eura te su zapošljavale

    876 osoba. Također, u proizvodnji namještaja u navedenom podsektoru

    ostvarena je produktivnosti od 42.638 eura po zaposlenome.

    Tijekom 2004. godine proizvedeno je 505.273 komada namještaja za

    poslovne i prodajne namjene, od čega je većina proizvodnje svrstana

    pod ostali uredski drveni namještaj, gdje je proizvedeno čak 240.531

    komad namještaja. Velika proizvodnja ostvarena je i u izradi polica,

    metalnog namještaja te drvenih ormara i regala (oko 60.000 komada

    godišnjeg kapaciteta proizvodnje).

    U 2004. godini vrijednost izvoza namještaja za poslovne i prodajne

    svrhe, uključujući medicinsko pokućstvo, iznosila je 13,6 milijuna eura.

    Većina hrvatskog izvoza odnosi se na prodaju drvenih ormara (6

    milijuna eura) te metalnog pokućstva (4,5 milijuna eura) na stranim

    tržištima.

    Iste godine vrijednost uvoza istih proizvoda iznosila je čak 34,7 milijuna

    eura te je posljednjih godina zamjetan trend rasta uvoza promatranih

    proizvoda. Više od polovice uvoza odnosi se na uvoz neklasificiranog

    metalnog pokućstva, dok se na uvoz radnih stolova odnosi 2,6 milijuna

    eura.

    71 tvrtka zajedno su ostvarile prihod od prodaje u visini od 37,35 milijuna eura te su zapošljavale 876 osoba…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    12

    Tablica 4: Uvoz i izvoz namještaja za poslovne i prodajne namjene,

    EUR

    2002 2003 2004Izvoz 15.081.710 13.374.339 13.592.069Uvoz 29.098.742 33.671.003 34.647.480

    Izvor: DZS, izračuna autora

    Proizvodnja ostalog kuhinjskog namještaja

    Prema posljednjim raspoloživim podacima u Republici Hrvatskoj je u

    2004. godini bilo registrirano 39 tvrtki za proizvodnju kuhinjskog

    namještaja, isključujući stolice i sjedalice. Navedene tvrtke zapošljavale

    su 511 radnika te su ostvarili prihod od prodaje u visini od 10,8

    milijuna eura. Iste godine prosječna produktivnost iznosila je 21.237

    eura.

    U 2004. godini proizvedeno je ukupno 129.550 komada isključivo

    kuhinjskog namještaja. U strukturi proizvodnje kuhinjskog namještaja

    najviše zastupljena je proizvodnja drvenih ormarića (43.909 komada) i

    drvenih visećih elemenata (42.784 komada). Iste je godine u Hrvatskoj

    ukupno bilo proizvedeno preko 33.000 kuhinjskih stolova. Fizički

    pokazatelji proizvodnje pokazuju blagu stagnaciju navedenog

    podsektora tijekom 2004. godine.

    U 2004. godini ukupno je izvezeno 900 tisuća eura vrijednog

    kuhinjskog namještaja. Tijekom 2003. i 2004. godine vrijednost izvoza

    navedenog segmenta bilježi konstantan pad.

    Iste godine uvezeno je kuhinjskog namještaja u vrijednosti od čak 23,85

    milijuna eura, od čega se gotovo 15 milijuna eura odnosi na uvoz

    ugradbenih kuhinjskih elemenata. Suprotno izvozu vrijednost uvoza

    39 tvrtki zapošljavale su 511 radnika te su ostvarili prihod od prodaje u visini od 10,8 milijuna eura…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    13

    kuhinjskog namještaja bilježi rast posljednjih nekoliko godina.

    Tablica 5: Uvoz i izvoz kuhinjskog namještaja, EUR

    Izvor: DZS, izračuna autora

    Proizvodnja ostalog namještaja

    Podsektor proizvodnje ostalog namještaja većinom obuhvaća

    proizvodnju ormara, ležajeva, regala i zrcala. U navedenom segmentu

    proizvodnje posluje najveći broj tvrtki te ih je prema posljednjim

    podacima u 2004. godini bilo ukupno registrirano oko 212. Navedene

    tvrtke ostvarile su prihod od poslovne djelatnosti u visini od 207,3

    milijuna eura. Osim najvećeg broja tvrtki i najviših ostvarenih prihoda,

    promatrani sektor također zapošljava čak 6.838 osoba te ostvaruje

    produktivnost od 30.311 eura.

    Podsektor proizvodnje ostalog namještaja u 2004. godini proizveo je

    ukupno 1,09 milijuna komada različitog namještaja. Najveći se dio

    fizičke proizvodnje odnosi na proizvodnju polica (284.793 komada),

    drvenog namještaja za obuću (185.978 komada) te različitih vrsta

    ormara i ležajeva.

    U 2004. godini domaći proizvođači zaposleni u proizvodnji ostalog

    namještaja izvezli su roba u vrijednosti od 52,3 milijuna eura, od čega

    se skoro 40 milijuna odnosilo na izvoz drvenog neklasificiranog

    namještaja te na izvoz drvenih dijelova. Posljednjih godina je vidljiv

    212 tvrtki zajedno su ostvarile prihod od poslovne djelatnosti u visini od 207,3 milijuna eura…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    14

    trend povećanja izvoza navedenog segmenta proizvodnje namještaja,

    obzirom da je u 2002. godini izvoz iznosio manje od 46 milijuna eura.

    Iste godine uvezeno je robe u vrijednosti od 99 milijuna eura, od čega

    se većina odnosi na drveno pokućstvo te na drvene dijelove za

    namještaj.

    Tablica 6: Uvoz i izvoz ostalog namještaja, EUR

    Izvor: DZS, izračuna autora

    Proizvodnja madraca

    Najmanje tvrtki, svega pet, registrirano je unutar podsektora proizvodnje

    madraca u kojima su bile zaposlene ukupno 504 osobe. Također, s

    ostvarenim poslovnim prihodom od 32 milijuna eura tijekom 2004.

    godine promatrani sektor ostvario je najveću produktivnost unutar

    cjelokupne proizvodnje namještaja od 63.731 eura.

    Sama proizvodnja madraca dijeli se na izradu nosača madraca,

    proizvodnju madraca od pjenaste gume te proizvodnju madraca s

    metalnim oprugama, a sveukupno je tijekom 2004. godine proizvedeno

    skoro 897.000 komada. Najveći dio proizvodnje odnosi se na izradu

    nosača madraca kojih je proizvedeno više od 644 tisuća komada. U

    odnosu na 2002. i 2003., navedeni segment proizvodnje namještaja

    bilježi rast proizvodnje u svim kategorijama.

    Svega pet tvrtki registrirano je unutar podsektora proizvodnje madraca…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    15

    Izvoz madraca i nosača za madrace u 2004. godini iznosio je 14,2

    milijuna eura te je u posljednjih nekoliko godina stabilan. Većina izvoza

    sastoji se od prodaje na stranim tržištima nosača za madrace, madraca

    na opruge te ostale opreme za krevete. Istovremeno, uvoz je iznosio

    14,9 milijuna eura, od čega se većina odnosila na uvoz ostale opreme

    za krevete te ostalih madraca.

    Tablica 7: Uvoz i izvoz madraca, EUR

    Izvor: DZS, izračuna autora

    2.2. Tržište rada Pri analizi ponude radne snage u sektoru proizvodnje namještaja radnu

    snagu smo podijelili na stručnjake, odnosno inženjere šumarstva i

    agronomije, te radnu snagu koja je kvalificirana za rad u sektoru

    proizvodnje namještaja. U analizi tržišta rada kvalificiranu radnu snagu

    čine:

    • prerađivači drva (uglavnom obrađivači drva, stolari za pokućstvo

    te podešivači i upravljači drvoprerađivačkim strojevima)

    • rukovatelji uređajima za preradu drva

    • rukovatelji strojevima za izradu drvenih proizvoda

    Na kraju 2005. godine na području Republike Hrvatske ukupno je bilo

    nezaposleno 457 inženjera šumarstva i agronomije. Istovremeno ukupan

    broj nezaposlenih osoba kvalificiranih za rad u djelatnosti proizvodnje

    namještaja iznosio je 3.007 osoba, od čega se najznačajniji dio odnosi

    na nezaposlene prerađivače drva.

    Na kraju 2005. ukupno je bilo nezaposleno 457 inženjera šumarstva i agronomije…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    16

    Za određivanje budućih kretanja na tržištu rada važno je istaknuti i

    službenu statistiku novoprijavljenih osoba tijekom 2005. godine. Tako je

    u promatranoj godini pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ)

    ukupno registrirano novih 477 diplomiranih inženjera šumarstva i

    agronomije. Tijekom iste godine zabilježena je ukupno 2.427 novo

    nezaposlenih osoba, kvalificirana za rad u djelatnosti proizvodnje

    namještaja.

    Također, s obzirom na trenutnu nefleksibilnost odnosno lošu mobilnost

    radne snage u Hrvatskoj smatramo potrebnim promatrani broj

    nezaposlenih osoba, ali i priljev nove radne snage analizirati, na razini

    županija. Najznačajniji broj nezaposlenih diplomiranih inženjera

    registriran je u Osječko-baranjskoj županiji te gradu Zagrebu. U

    promatranim regijama je tijekom 2005. godine također i priljev

    promatranog segmenta radne snage bio najviši, što je i očekivano s

    obzirom na lokaciju šumarskih i agronomskih fakulteta. Najveći broj

    nezaposlenih osoba školovanih za rad u proizvodnji namještaja te

    drvnoj industriji zabilježen je u Osječko-baranjskoj te Splitsko-

    dalmatinskoj županiji te gradu Zagrebu. Također značajni ljudski resursi

    u promatranoj djelatnosti još su neiskorišteni i u većini drugih županija,

    dok je najmanji broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u

    županijama na krajnjem sjeveru Hrvatske te u županijama uz more.

    Tijekom 2005. godine slični su trendovi bili zamjetni i ukoliko se

    analizira broj novoprijavljenih nezaposlenih osoba kvalificiranih za

    proizvodnju namještaja, kada je najveći broj novo nezaposlenih osoba

    zabilježen u gradu Zagrebu te županijama u Slavoniji.

    Značajni ljudski resursi u promatranoj djelatnosti još su neiskorišteni…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    17

    Tablica 8: Broj nezaposlenih osoba na kraju 2005.

    Županija:Diplomirani

    inženjeriKvalificirana radna snaga

    Zagrebačka 21 130Krapinsko-zagorska 2 111Sisačko moslovačka 20 223Karlovačka 16 158Varaždinska 10 122Koprivničko-križevačka 5 210Bjelovarsko-bilogorska 10 143Primorsko-goranska 11 127Ličko-senjska 6 55Virovitičko-podravska 25 248Požeško-slavonska 8 54Brodsko-posavska 16 81Zadarska 11 81Osječko-baranjska 118 304Šibensko-kninska 7 63Splitsko-dalmatinska 28 260Istarska 5 29Dubrovačko-neretvanska 11 47Međimurska 3 52Vukovarsko-srijemska 27 252Grad Zagreb 97 257Ukupno: 457 3,007

    Izvor: HZZ, izračun autora

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    18

    Tablica 9: Priljev nezaposlenih osoba na evidenciju HZZ-a, 2005.

    Županija:Diplomirani

    inženjeriKvalificirana radna snaga

    Zagrebačka 30 108Krapinsko-zagorska 5 82Sisačko moslovačka 18 151Karlovačka 15 99Varaždinska 7 153Koprivničko-križevačka 11 110Bjelovarsko-bilogorska 31 135Primorsko-goranska 17 120Ličko-senjska 6 29Virovitičko-podravska 20 182Požeško-slavonska 9 99Brodsko-posavska 15 155Zadarska 27 86Osječko-baranjska 107 267Šibensko-kninska 5 43Splitsko-dalmatinska 22 25Istarska 10 46Dubrovačko-neretvanska 7 42Međimurska 6 73Vukovarsko-srijemska 31 167Grad Zagreb 78 255Ukupno: 477 2,427

    Izvor: HZZ, izračun autora

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    19

    3. Porterov model

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    20

    3.1. Analiza industrijskog suparništva Analizu industrijskog suparništva napravit ćemo na uzorku tvrtki koje se

    sukladno adresaru Hrvatske gospodarske komore (HGK) primarno bave

    proizvodnjom namještaja. Po navedenom izvoru tijekom 2004. godine

    364 tvrtke bavile su se proizvodnjom namještaja te se zapošljavale

    ukupno 10.920 osoba. Istovremeno, navedene tvrtke su ostvarile prihod

    od poslovnih djelatnosti u visini od preko 340 milijuna eura. Prema

    posljednjim podacima razina produktivnosti, mjerena poslovnim

    prihodom po zaposlenom, iznosila je 31.140 eura.

    Tablica 10: Poslovni prihodi i broj zaposlenih 20 najistaknutijih

    proizvođača namještaja u RH

    1 2 3 4=2/3

    Redni broj Poslovni prihod, EUR Broj zaposlenihProduktivnost,

    EUR1 40,232,938 1,316 30,5722 34,720,377 703 49,3893 20,916,175 227 92,1424 17,939,294 262 68,4715 14,794,275 436 33,9326 13,836,775 568 24,3617 11,745,365 210 55,9308 8,944,421 542 16,5039 8,559,390 391 21,89110 8,343,173 75 111,24211 7,832,227 108 72,52112 7,055,312 496 14,22413 6,535,473 347 18,83414 6,318,821 331 19,09015 5,795,158 95 61,00216 5,777,832 277 20,85917 4,771,600 145 32,90818 4,342,893 157 27,66219 4,320,204 283 15,26620 4,105,495 310 13,244

    Total 340,049,286 10,920 31,140 Izvor: FINA, HGK, izračun autora

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    21

    Za detaljniju analizu industrijskog suparništva odabrali smo metodu

    izračuna stupnja koncentracije (CR) te Herfindahl - Hirschman indeks

    (HHI) na uzorku od 20 najistaknutijih tvrtki po ostvarenom poslovnom

    prihodu tijekom promatrane godine, čija je primarna poslovna djelatnost

    proizvodnja namještaja, a registrirane su na području RH. Ukoliko HHI

    iznosi između 0 i 1.000, smatra se da tržište nije koncentrirano; a

    ukoliko iznosi više od 1.800, smatra se da je tržište jako koncentrirano.

    Što se više približava razini od 10.000, sve više se ukazuje na

    postojanje monopola u promatranom segmentu tržišta.

    Prema poslovnom prihodu promatranih 20 najvećih tvrtki ostvaruje skoro

    70% ukupnog poslovnog prihoda svih proizvođača namještaja, dok je

    također i velik njihov utjecaj na kretanje zaposlenosti u sektoru

    proizvodnje namještaja. Tako 20 najvećih tvrtki zapošljava 7.279

    osoba ili 67% ukupno zaposlenih osoba u ovom sektoru.

    Prve tri tvrtke po jačini (CR5), u smisli ostvarenih prihoda u 2004. godini,

    ostvaruju 33,5% ukupnih prihoda cijelog sektora, dok koncentracija

    prvih pet najvažnijih tvrtki iznosi 41,9%. Istovremeno, CR10, odnosno

    udio prihoda deset najistaknutijih tvrtki, iznosi 55,2%. Herfindahl -

    Hirschman indeks (HHI) za 20 najznačajnijih tvrtki po ostvarenom

    poslovnom prihodu u 2004. godini iznosi 486 što ukazuje da u

    promatranom sektoru vlada niski stupanj koncentracije, odnosno da su

    konkurentski pritisci izraženi.

    Navedeni rezultati stupnja koncentracije te HHI identificira konkurentske

    pritiske na razini cjelokupnog sektora proizvodnje namještaja (NKD

    36.1). Međutim, prema iskustvima domaćih proizvođača možemo

    zaključiti kako razina konkurentnosti među različitim segmentima

    proizvodnje namještaja varira. Tako u segmentu proizvodnje madraca

    20 najvećih tvrtki ostvaruje skoro 70% ukupnog poslovnog prihoda svih proizvođača namještaja…

    Razina konkurentnosti među različitim segmentima proizvodnje namještaja varira…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    22

    na području Hrvatske posluje tek nekolicina proizvođača. Također se

    dodatno ističu dvije tvrtke po visini ostvarenog poslovnog prihoda pa je

    u konkretnom segmentu proizvodnje namještaja stupanj koncentracije

    veći, a s time se smanjuju i konkurentski pritisci na tvrtke. Slična razina

    stupnja koncentracije prisutna je i kod proizvodnje kuhinjskog

    namještaja u kojoj se po poslovnim rezultatima ističu tri tvrtke. Niži

    stupanj tržišne koncentracije te snažnija konkurencija izraženiji su u

    segmentima proizvodnje uredskog namještaja te stolica i sjedalica.

    Obzirom da je najveći broj proizvođača evidentiran upravo u segmentu

    proizvodnje ostalog namještaja te se niti jedna tvrtka uvelike ne ističe po

    visini poslovnog prihoda, možemo zaključiti kako je stupanj

    koncentracije najmanji upravo u ovom segmentu proizvodnje.

    Međutim, gore navedene razine tržišne koncentracije i konkurentskih

    pritisaka po segmentima proizvodnje namještaja treba uzeti s

    određenom rezervom uslijed nespecijaliziranosti većine domaćih

    proizvođača namještaja u gotovo svim segmentima proizvodnje

    namještaja. Domaće tvrtke uglavnom nisu specijalizirane na samo jedan

    segment ili samu proizvodnju namještaja, već se uglavnom bave i svim

    fazama obrade drva, što uključuje i primarnu obradu. Ovakav način

    nespecijalizirane proizvodnje većine domaćih tvrtki djeluje na

    intenziviranje konkurentskih pritisaka među njima, ponajviše uslijed viška

    potražnje za tvrdom drvnom građom nad ponudom. I bavljenje svim

    fazama obrade drva te proizvodnje namještaja zahtijeva i veću razinu

    potrebnih ulaganja, što povećava fiksne troškove i otežava izlazak s

    tržišta, ali pozitivno utječe na rast industrijskog suparništva unutar

    sektora. Također, još uvijek niski stupanj diferencijacije domaćeg

    namještaja i visoki troškovi skladištenja utječu dodatno na rast

    konkurentskih pritisaka među samim tvrtkama.

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    23

    Uslijed svega gore navedenog možemo zaključiti da je u gotovo svim

    segmentima proizvodnje namještaja, bez obzira na nešto manji broj

    domaćih proizvođača u određenim podsektorima, stupanj industrijskog

    suparništva visok, dok je jedino kod proizvodnje madraca intenzitet

    konkurentskih sila nešto manje izražen.

    3.2. Industrijska propusnost, odnosno

    ulazne barijere

    Najznačajnija barijera za ulazak na tržište proizvodnje namještaja u

    Republici Hrvatskoj jest izuzetno snažna pregovaračka moć dobavljača,

    odnosno postojanje monopola pri nabavi drvne sirovine. Sadašnji sustav

    nabave drvne sirovine, koji omogućuje garantiranu opskrbu drvnom

    sirovinom na srednji rok samo uz zadovoljavanje strogih uvjeta,

    obeshrabrujuće djeluje na ulazak novih proizvođača namještaja na

    područje Hrvatske. Također, i sadašnji način određivanja cijene drvne

    sirovine nije u potpunosti utemeljen na tržišnom principu.

    Nepostojanje tržišta drvne sirovine te primarno obrađene drvne građe u

    Hrvatskoj primorava tvrtke da se bave gotovo svim fazama obrade drva,

    što uključuje i povećano ulaganje i visoke fiksne troškove, koji djeluju

    obeshrabrujuće na ulazak novih tvrtki u proizvodnju namještaja.

    Također, i intenziviranjem procesa približavanja Republike Hrvatske

    Europskoj uniji, najvjerojatnije će se povećat troškovi početnih ulaganja

    uslijed prilagođavanja europskim standardima proizvodnje. Očekuje se

    da će najviše sredstava biti potrebno za ulaganje u sustave zaštite

    okoliša, pri sušenju i skladištenju drvne građe te zbrinjavanju opasnih

    U gotovo svim segmentima proizvodnje namještaja stupanj industrijskog suparništva je visok…

    Najznačajnija barijera za ulazak jest izuzetno snažna pregovaračka moć dobavljača…

    Intenziviranjem procesa približavanja RH EU najvjerojatnije će se povećat troškovi početnih ulaganja…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    24

    tvari, odnosno boja i lakova. Navedeni viši početni troškovi mogli bi

    obeshrabriti moguće strane ulagače te usmjeriti njihova ulaganja u

    zemlje u okruženju, koje još nisu postale kandidati za članstvo u

    Europskoj uniji te nisu obvezne prilagođavati svoje zakone normama

    Europske unije.

    U posljednje vrijeme konkurencija zemalja s nižim troškovima rada,

    posebice Kine, stvara pritisak na globalnoj razini na snižavanje cijena

    namještaja, pogotovo pločastog namještaja. Stoga je danas izuzetno

    važno da se namještaj proizvodi serijski u velikim količinama kako bi se

    smanjili granični fiksni troškovi i povećala međunarodna konkurentnost.

    Obzirom na ograničenost domaćeg tržišta uslijed njegove veličine,

    odnosno broja potencijalnih kupaca, može se reći da međunarodni

    trend orijentacije prema serijskoj proizvodnji namještaja predstavlja

    jednu od ulaznih barijera, mada znatno slabije izraženu od gore

    navedenih uzmu li se u obzir relativno dobri gospodarski i trgovinski

    odnosi Hrvatske sa članicama EU i zemljama u okruženju.

    Sličnost i već postojeća usklađenost domaćih standarda kvalitete

    namještaja s onima u zapadnoeuropskim zemljama, pogotovo s

    njemačkim, pozitivno utječe na ulazak novih tvrtki na domaće tržište.

    Inače, za izdavanje potrebnih certifikata u Hrvatskoj su trenutno

    ovlaštene dvije tvrtke. Poduzeća koja već posluju na tržištima zemalja

    Europske unije i navedena harmonizacija domaćih propisa sa

    standardima EU trebali bi biti dodatan poticaj za realizaciju ulaganja u

    sektor proizvodnje namještaja u Hrvatskoj.

    Unatoč tome što su ulazne barijere trenutno izražene, ponajviše uslijed

    postojanja monopola državnog poduzeća pri prodaji drvne sirovine, za

    očekivati je da će uskoro doći do liberalizacije navedene djelatnosti, što

    Intenziviranjem procesa približavanja RH EU najvjerojatnije će se povećat troškovi početnih ulaganja…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    25

    će pozitivno utjecati na smanjenje barijera za ulazak tvrtki u proizvodnju

    namještaja u Hrvatskoj. U usporedbi s ostalim zemljama možemo

    zaključiti da je intenzitet ulaznih barijera u Hrvatskoj u sektoru

    proizvodnje namještaja umjeren.

    3.3. Opasnost od supstituta, odnosno

    zamjenskih proizvoda

    U sektoru proizvodnje namještaja vjerojatnost od zamjena, odnosno

    uporabe zamjenskih proizvoda, gotovo je nemoguća. Trenutni globalni

    trendovi štoviše povoljno djeluju na rast potražnje za namještajem,

    odnosno sve brže zastarijevanje te kraći životni vijek namještaja uslijed

    češćih promjena dizajna i tehnologije proizvodnje, što povoljno djeluje

    na rast potražnje za namještajem.

    Eventualna opasnost postoji od promjene trendova, odnosno sve veće

    orijentacije na sve veću proizvodnju namještaja od drugih materijala

    osim drva: metala, plastike i stakla, čime jedna od hrvatskih glavnih

    prednosti, kvalitetna drvna građa, ne dolazi toliko do izražaja.

    Međutim, uslijed smanjenja uporabe drva u proizvodnji namještaja

    posljednjih godina, očekuje se da će drvo i dalje ostati jedna od

    najvažnijih sirovina za proizvodnju namještaja radi svojih prednosti u

    odnosu na ostale materijale.

    U sektoru proizvodnje namještaja vjerojatnost od zamjena gotovo je nemoguća…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    26

    3.4. Pregovaračka moć dobavljača Trenutno na domaću proizvodnju namještaja najznačajnije utječe

    snažno izražena pregovaračka moć dobavljača. To se prije svega

    odnosi na dobavljače drvne sirovine te električne energije, odnosno

    najvažnijih dobara koji se koriste u intermedijarnoj potrošnji prilikom

    proizvodnje namještaja. Obzirom da još uvijek u navedenim

    djelatnostima nije u potpunosti liberalizirano poslovanje te da još

    postoje državni monopoli, trenutni utjecaj na domaću proizvodnju

    namještaja je, nažalost, negativan.

    Prema posljednjim podacima na području Republike Hrvatske se nalazi

    2,485 milijuna hektara šumskih površina namijenjenih gospodarskom

    iskorištavanju, od čega se čak 81% nalazi u državnom vlasništvu

    uglavnom pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.d. (HŠ). Stoga je

    očekivano da većinu drvne sirovine u Hrvatskoj prodaju HŠ putem javnih

    nadmetanja, dok se cijena određuje formulom utvrđenom pravilnikom.

    Upravo administrativno određena cijena drvne sirovine, koja ne

    predstavlja odnos ponude i potražnje na tržištu, ima najznačajniji

    negativan utjecaj na sektor proizvodnje namještaja, ali i na cjelokupnu

    drvnu industrije. Također, sustav je raspodijele drvne sirovine, ukoliko je

    potražnja veća od ponude, nedovoljno transparentan te tvrtkama

    onemogućuje dugotrajnije planiranje proizvodnje.

    Trenutno je cijena hrasta ispod svjetske razine što dovodi do značajne

    potražnje, kako domaće tako i međunarodne, koja se unatoč

    razmjernom šumskom bogatstvu ne može zadovoljiti. Istovremeno,

    cijene se jele i smreke, unatoč maloj potražnji i slaboj prodaji, ne

    mijenjaju te se nalaze iznad međunarodne razine cijena što dovodi do

    toga da Hrvatska uvozi navedene vrste drvne građe iz drugih zemalja. I

    nagle promjene razine cijena, koje su određene administrativnim putem,

    Trenutno na domaću proizvodnju namještaja najznačajnije utječe snažno izražena pregovaračka moć dobavljača…

    Administrativno određena cijena drvne sirovine ne predstavlja odnos ponude i potražnje na tržištu…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    27

    nepovoljno djeluju na domaće proizvođače i njihovo poslovanje

    pogotovo u kratkom roku jer se ne uspijevaju u tako kratkom vremenu

    prilagoditi novim uvjetima na tržištu i/ili prebaciti dio troškova na svoga

    kupca.

    Za jednu od najsnažnijih prepreka za realizaciju stranih ulaganja u

    sektor proizvodnje namještaja u Hrvatskoj smatramo nemogućnost

    sklapanja ugovora o suradnji s HŠ na rok duži od pet godina, što je

    izuzetno važno uzme li se u obzir rok povrata investicije. Također,

    struktura trenutnog ugovora sadrži neke stavke koje imaju nepovoljan

    utjecaj na rast ulaganja i razvoj samoga sektora proizvodnje namještaja

    u Hrvatskoj. Primjerice, ugovor s HŠ o nabavi drvne sirovine uključuje

    stavku u kojoj stoji da se promjenom vlasničke strukture tvrtke ugovor

    terminira. Navedena stavka ima direktan negativan efekt na realizaciju

    eventualnih «brownfield» stranih ulaganja u promatrani sektor. Također,

    i kriterij o broju zaposlenih osoba u tvrtkama pri odobravanju ugovora

    nepovoljno djeluje na razvoj proizvodnje, jer destimulira ulaganja u

    modernizaciju proizvodnje te na taj način onemogućuje rast

    produktivnosti i dostizanje međunarodne konkurentnosti.

    Iskustva domaćih proizvođača također pokazuju nagle promjene cijene

    električne energije, najvažnijeg energenta koji se koristi u procesu

    proizvodnje namještaja. Do promjena cijena uglavnom dolazi uslijed

    izmjena tarifnih modela, što ima negativan utjecaj na same proizvođače

    onemogućujući im dugoročnije planiranje proizvodnje te kalkulacije

    troškova.

    Možemo zaključiti da izuzetno snažna pregovaračka moć dobavljača u

    sektoru proizvodnje namještaja ima najistaknutiji utjecaj na

    determiniranje perspektive razvoja promatrane industrijske grane.

    Za jednu od najsnažnijih prepreka za realizaciju stranih ulaganja smatramo nemogućnost sklapanja ugovora o suradnji s HŠ na rok duži od pet godina…

    Iskustva domaćih proizvođača također pokazuju nagle promjene cijene električne energije…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    28

    Unatoč trenutno nepovoljnim utjecajima snažne pregovaračke moći

    dobavljača na kretanja u proizvodnji namještaja, Strategija Vlade RH za

    razvoj drvne industrije trebala bi dovesti do reformi koje bi uklonile

    trenutne nepovoljne utjecaje monopola na domaće proizvođače. To se

    prije svega odnosi na prijedlog uspostave tržišta drvne sirovine, što bi

    smanjilo troškove proizvođača namještaja te omogućilo bržu prilagodbu

    trenutnoj potražnji na tržištu. Također, i najavljena liberalizacija

    elektroenergetske opskrbe povoljno bi trebala djelovati na daljnji razvoj

    sektora proizvodnje namještaja u Hrvatskoj.

    3.5. Pregovaračka moć kupaca

    Do osamostaljenja Republike Hrvatske većina domaćih proizvođača

    uglavnom je bila orijentirana na prodaju svojih proizvoda na tržištima

    nekadašnje države. Prilikom izlaska na strana tržišta proizvođači nisu

    ostvarivali direktan kontakt sa stranim veletrgovcima i maloprodajom,

    već su izvozili svoje proizvode preko distributera «Exportdrva». Nakon

    osamostaljenja i gubitka nekadašnjih tržišta intenzivirala su se

    nastojanja za izlazak na nova tržišta. Međutim, nakon što je

    «Exportdrvo» značajno smanjilo obujam izvoza namještaja domaćih

    proizvođača, proizvođači su započeli samostalno, uz pomoć Hrvatske

    gospodarske komore, odlaziti na sajmove i uspostavljati kontakte sa

    stranim kupcima. No, niska razina menadžerskih znanja, neiskustvo te

    loše poznavanje stranih jezika nepovoljno su se odrazili na

    intenziviranje poslovne suradnje te rast izvoza namještaja.

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    29

    Uslijed povećane konkurencije u proizvodnji namještaja na globalnoj

    razini, pogotovo kineskih proizvođača, u posljednje vrijeme je zamjetan

    trend sve češće izravne suradnje samih proizvođača s maloprodajnim

    lancima kako bi se izbjegli posrednici i smanjili troškovi. Također,

    uslijed povećane konkurencije te hiperprodukcije namještaja u nekim

    zemljama raste i pregovaračka moć maloprodajnih lanaca, koji

    ustrajavaju na konstantnom smanjenju cijene proizvoda. I pad potražnje

    za namještajem na našim najvažnijim izvoznim tržištima, pogotovo u

    Njemačkoj, dodatno je utjecao na povećanje pritisaka na domaće

    proizvođače da smanjuju cijene svojih proizvoda.

    Također, nekolicina domaćih proizvođača proizvodi dijelove ili cijeli

    komad namještaja direktno za poznate strane proizvođače, poput IKEA-

    e. Domaći proizvođači proizvode po već gotovim nacrtima i dizajnima

    kupca te minimalno sudjeluju u samoj fazi razvoja proizvoda.

    Pregovaračka moć kupaca u ovom slučaju još je naglašenija jer pri

    ovako definiranom poslovnom odnosu kupci zahtijevaju konstantno

    smanjenje cijene jedinice proizvoda tijekom trajanja ugovora.

    Prema nekim nedavnim istraživanjima tržišta glavni odlučujući faktori pri

    odluci o kupnji namještaja su dizajn i cijena što dodano potvrđuje naš

    zaključak da je u promatranom sektoru pregovaračka moć kupaca

    znatno izražena.

    U posljednje vrijeme je zamjetan trend sve češće izravne suradnje samih proizvođača s maloprodajnim lancima

    Glavni odlučujući faktori pri odluci o kupnji namještaja su dizajn i cijena…

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    30

    4. SWOT analiza U proizvodnji namještaja odredili smo sljedeće najistaknutije prednosti

    karakteristične za Hrvatsku:

    dostupnost kvalitetne drvne građe - uslijed manjeg intenziteta

    iskorištavanja u prošlosti te sustavne brige o šumskim površinama

    Hrvatska obiluje kvalitetnom drvnom sirovinom. Dok su u Europi

    većinom prisutne takozvane plantažne šume, odnosno sadnja

    stabala lošije kvalitete umjetnim putem, Hrvatska istovremeno

    obiluje autohtonim šumama. Upravo zbog kvalitetne drvne građe

    Hrvatska ima najveću komparativnu prednost u proizvodnji

    namještaja od punog drva te proizvodnji furnira u odnosu na

    svoje glavne konkurente.

    tradicija u proizvodnji namještaja - dugotrajno iskustvo u

    proizvodnji kvalitetnog namještaja i u velikim tvrtkama i u malim

    obrtima. Snažni temelji za daljnji razvoj ove industrijske grane

    nalaze se u iskusnoj i stručnoj radnoj snazi, kako radnika koji

    direktno sudjeluju u proizvodnji tako i inženjera.

    niže cijene rada nego u zemljama EU - predstavljaju veliku

    prednost Hrvatske, ali isključivo u proizvodnji namještaja s

    većom dodanom vrijednošću uslijed kvalitete i/ili dizajna

    proizvoda. Međutim, u ostalim segmentima proizvodnje,

    pogotovo u serijskoj proizvodnji namještaja uz upotrebu sirovine

    lošije kvalitete, vlada veća konkurencija zemalja sa znatno nižim

    troškovima rada od Hrvatske, poput dalekoistočnih zemalja te

    ostalih tranzicijskih zemalja.

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    31

    rast potrošnje na domaćem tržištu – posljednjih nekoliko godina

    domaća potražnja bilježi snažan rast od oko 8% godišnje.

    Međutim, većina domaće potražnje se i dalje pokriva rastom

    uvoza uslijed trenutne orijentiranosti domaćih proizvođača na

    izvoz.

    Najvažniji nedostaci hrvatske proizvodnje namještaja u usporedbi s

    ostalim zemljama su:

    trenutna orijentiranost na proizvodnju u velikim serijama -

    posljedica je nekadašnje orijentiranost isključivo na područje

    zemalja bivše Jugoslavije. Navedeni tip proizvodnje

    onemogućuje u potpunosti iskorištavanje komparativnih prednosti

    koje Hrvatska posjeduje. Istovremeno, serijsku proizvodnju

    odlikuju proizvodi manje dodane vrijednosti, koji teško

    pronalaze tržište uslijed veće međunarodne konkurencije u

    promatranom segmentu tržišta gdje je najznačajniji faktor cijena

    proizvoda. Hrvatska proizvodnja namještaja bi se, upravo

    suprotno, trebala orijentirati na proizvodnju kvalitetnog

    namještaja u malim serijama, odnosno takozvanu proizvodnju u

    malim serijama.

    tehnološka zastarjelost proizvodnih pogona – upravo uslijed

    zatvorenosti bivšeg tržišta domaći proizvođači nisu bili primorani

    ulagati u poboljšanje kvalitete svojih proizvoda te unapređenje

    proizvodnje. Uslijed dugog razdoblja podinvestiranosti razina

    tehnološke opremljenosti domaćih proizvođača značajno je

    ispod prosjeka proizvođača u europskim zemljama. Istovremeno,

    složeni uvjeti i visoka cijena kapitala onemogućuju domaćim

    proizvođačima modernizaciju postrojenja u kraćem roku.

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    32

    nespecijaliziranost domaćih tvrtki – većina domaćih proizvođača

    namještaja sudjeluje u svima fazama obrade drva: od sirovine

    pa do gotovog proizvoda, odnosno namještaja. Većina

    proizvođača nije fokusirana na samo jedan segment proizvodnje

    namještaja, što im onemogućuje specijalizaciju na pojedinu fazu

    proizvodnje te nisu u mogućnosti unaprijediti svoju proizvodnju i

    smanjiti troškove. Istovremeno, ovakva organizacija proizvodnje

    negativno utječe na fleksibilnost tvrtki i mogućnosti

    prilagođavanja promjenama na tržištu. Također, ne postoji

    potreba za povezivanje među tvrtkama i njihovom međusobnom

    suradnjom, primjerice kroz clustere koji su u nekim razvijenim

    zemljama nositelji proizvodnje namještaja.

    nepostojanje tržišta drvne sirovine – većina drvne sirovine (oko

    80%) u Hrvatskoj nalazi se u vlasništvu Hrvatskih šuma te ih

    navedena tvrtka i prodaje na aukcijama, a cijena se određuje

    putem pravilnika. Obzirom da količina proizvodnje namještaja

    značajno varira kod većine domaćih tvrtki, a drvna građa nije

    uvijek dostupna preko Hrvatskih šuma, mnoge tvrtke kupuju

    značajne količine sirovine koje potom skladište na duži rok.

    Osim samog financijskog gubitka skladištenjem na duži rok,

    drvna građa također gubi svoju kvalitetu što se odražava i na

    kvaliteti finalnog proizvoda. Nedostaju i veletrgovci drvne građe,

    koji bi na sebe preuzeli trošak skladištenja, te terminski ugovori

    na kupnju drvne sirovine.

    nepostojanje razvoja proizvoda – po nekim pokazateljima čak

    65% tvrtki u Hrvatskoj koje se bave proizvodnjom namještaja ne

    posjeduje odjel za razvoj proizvoda, a čak 55% njih ne koristi

    usluge dizajnera uopće. Također, česta je pojava da i, ukoliko

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    33

    dođe do suradnje dizajnera i proizvođača, čest je slučaj da se

    idejna rješenja ne mogu realizirati u praksi. Obzirom da na

    potražnju za namještajem danas većinom određuje dizajn,

    neulaganje u razvoj proizvoda onemogućava zadržavanje

    postojećih i ulazak na nova tržišta. Također, i upravljanje

    kvalitetom proizvoda u domaćoj proizvodnji prilično je

    zanemareno te svega mali broj tvrtki posjeduje međunarodne

    certifikate (oko 3% tvrtki u drvnom sektoru posjeduje ISO

    certifikat).

    Mogućnosti za daljnji razvoj proizvodnje namještaja su:

    strana ulaganja već renomiranih stranih ulagača - omogućila bi

    tehnološku modernizaciju proizvodnje te donijela pristup novim

    tržištima. Sektor primarne obrade drva i proizvodnje namještaja

    u većini tranzicijskih zemalja već je privukao značajan iznos

    stranih ulaganja, dok su u Hrvatsku barem zasada u većem broju

    izostala.

    prihvaćanje austrijskog modela proizvodnje namještaja, odnosno

    klasterizacija – omogućilo bi domaćim tvrtkama specijalizaciju

    na pojedinu fazu izrade namještaja i veću fleksibilnost

    proizvodnje, a navedeni tip organizacije poslovanja već se

    dokazao kao vrlo uspješan. Također, obzirom da se danas

    namještaj ne proizvodi isključivo od drva već se sve češće

    upotrebljavaju i razni metali, staklo te plastika, nužna je

    specijalizacija tvrtki na pojedini segment proizvodnje uslijed

    povećanja kvalitete te smanjenja troškova. Istovremeno, članovi

    drvnog clustera mogli bi profitirati i od povoljnije cijene drvne

    sirovine kroz sustav zajedničke nabave te jeftinije cijene

    energenata, a posebice se to odnosi na električnu energiju.

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    34

    blizina najvažnijih tržišta te pristupanje EU – predstavlja veliku

    prednost Hrvatske prvenstveno u usporedbi s prekomorskim

    konkurentima. Omogućuje se izrada i isporuka kupcima u znatno

    kraćem vremenu te stalno praćenje trendova na tržištu.

    rast prodaje na domaćem tržištu – obzirom na snažan rast

    turističkog sektora u posljednjih nekoliko godina realno je

    očekivati i rast investicija hotelijerskog sektora u obnovu i

    modernizaciju unutrašnjosti. Uključivanjem domaćih proizvođača

    namještaja u dobavljački lanac hotela omogućio bi se rast

    njihove prodaje, neizravna promidžba hrvatskog namještaja te

    bi se smanjio vanjskotrgovinski deficit.

    U srednjoročnom razdoblju potencijalne opasnosti za razvoj

    proizvodnje namještaja su:

    konkurencija zemalja s nižim troškovima rada – obzirom na

    trenutnu strukturu hrvatske proizvodnje konkurencija navedenih

    zemalja predstavlja veliki problem domaćim proizvođačima.

    Međutim, orijentacijom proizvodnje prema proizvodima s većom

    dodanom vrijednošću pritisci promatrane konkurencije trebali bi

    oslabjeti.

    povećanje troškova uslijed potrebe usklađivanja s EU normama –

    postoji realna mogućnost da će pristupanje Hrvatske EU donijeti

    zakonsku obvezu domaćim tvrtkama da prilagode svoju

    proizvodnju EU standardima, što će zahtijevati i dodatne

    investicije. Smatra se da će najviše ulaganja biti potrebno u

    sustave zaštite okoliša te zbrinjavanja štetnih tvari, poput boja i

    lakova.

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    35

    5. Životni ciklus industrije Model na koji ćemo se pozivati kada govorimo o životnom ciklusu

    industrije jest model koji su razvili Hill i Jones. Ovaj model je vrlo

    pogodan pri analiziranju efekta razvoja pojedine industrije na

    konkurentsku snagu poduzeća. Model identificira 5 različitih okruženja,

    svaki povezan s određenom fazom razvoja industrije:

    1. Embrionalno industrijsko okruženje

    2. Okruženje u rastućoj industriji

    3. „Podrhtavajuće“ industrijsko okruženje

    4. Okruženje u zreloj industriji

    5. Okruženje u padajućoj industriji

    1. Embrionalno industrijsko okruženje

    Industrijsko okruženje u fazi uvođenja karakterizira rast tržišta, mala

    konkurencija, nova tehnologija, velika potreba za kapitalnim

    ulaganjima i visoke cijene. Tržišni rast započinje od vrlo niske baze i

    rapidno raste. Proizvodi su strani potencijalnim korisnicima, no

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    36

    početna potražnja za proizvodima počinje rasti. Konkurencija je u

    ranoj, neprofitabilnoj fazi.

    Tehnološki razvitak unutar novostvorene industrije zahtijeva

    proizvodne inovacije i mnogo tehnoloških promjena. Dominantni

    tehnološki dizajn i standard nisu još formirani. Kreatori novog

    proizvoda nisu u potpunosti upoznati s proizvodnom tehnologijom.

    Samo nekoliko pionira istražuje tržište, a proizvođači su

    koncentrirani prema sebi i novom proizvodu, a ne konkurenciji.

    Potreba za kapitalnim investiranjem je značajna. Ulaganja su

    potrebna da bi se podržali troškove organiziranja novog poslovnog

    pothvata i razvitka novih proizvoda i/ili usluga. K tome, cijene su

    visoke i prilično promjenjive. Usprkos visokim i promjenjivim

    cijenama, kupci su spremni platiti tako visoku cijenu za nove

    proizvode i/ili usluge i spremni su tolerirati eksplozije u razinama

    cijena. Prodaja je spora i u malim količinama. Ipak, kako se

    industrija razvija, volumen prodaje raste. Pothvati stvaraju vrlo malo

    prihoda, profiti su uglavnom negativni i poduzeće je izloženo

    visokim razinama troškova.

    2. Okruženje u rastućoj industriji

    Kako prvi kupci iskušavaju novi proizvod, prodaja raste, a slijedi ih i

    rast prihoda. Ovo je idealna faza za poduzeće da uvede novi

    proizvod na tržište jer još uvijek može uživati u monopolu, upravo

    karakterističnim za ovu fazu rasta. Poduzeće ubire sav profit

    ostvaren prodajom novog proizvoda, no prodaja je još uvijek u

    osjetljivoj fazi.

    Konkurencija također promatra kako teče prodaja novog proizvoda.

    Na nesreću poduzeća – pionira, konkurencija uočava uspjeh novog

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    37

    proizvoda. Iako druga poduzeća ne mogu biti prva na tržištu, žure

    tržištu ponuditi svoje proizvode kako bi uhvatili svoj dio profita koji

    se ostvaruje u novostvorenoj industriji. Iako ukupna prodaja i profiti

    nastavljaju s rastom kroz cijelu fazu rasta, oni postaju raspršeni

    između mnogo proizvođača.

    3. „Podrhtavajuće“ industrijsko okruženje

    U ovoj fazi dolazi do prvih „ispadanja“ neuspješnih tržišnih igrača.

    Proizvoda na tržištu je mnogo i u raznim varijacijama. Konkurencija

    je jaka i poduzeća se bore za što veći tržišni udio. Industrija je u

    fazi rasta, poduzeća je mnogo, a ukupan profit industrije je velik

    zbog visoke prodaje i velikog broja prodanih jedinica proizvoda.

    Profiti po jedinici prodanog proizvoda počinju padati i dolazi do

    raslojavanja poduzeća u industriji.

    Nakon inicijalnog masovnog ulaska na tržište u fazi rasta,

    proizvođači se dijele na uspješna i neuspješna. Tada dolazi do

    spajanja, akvizicija i bankrota tzv. „lakomislenih“ poduzeća koja su

    ušla na tržište da ostvare što veće profite koje generira nova

    brzorastuća i profitna industrija.

    Dakle, poduzeća koja su se pokazala kao slabi natjecatelji

    napuštaju tržište, a uspješni konkurenti zauzimaju njihovo mjesto i

    prihvaćaju izazove koje donosi slijedeća faza životnog ciklusa.

    Samo da naglasimo, usprkos spajanjima i izlascima neuspješnih

    poduzeća s tržišta, konkurencija na tržištu je još uvijek jaka i

    natjecatelja je mnogo.

    4. Zrelo industrijsko okruženje

    Ovo je faza u kojoj se rast ciklusa privodi kraju, tržište postaje vrlo

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    38

    konkurentno i ovaj trend se nastavlja i u ranom razdoblju faze

    zrelosti industrije. Osim mnogo proizvođača koji nude svoje

    proizvode, proizvođači nastavljaju s diferencijacijom proizvoda

    započetom u fazi rasta.

    S tako velikim brojem poduzeća na tržištu, konkurencija postaje još

    žešća. Ukupna prodaja raste samo u prvom razdoblju faze zrelosti.

    Nakon toga profiti počinju padati i industrija prestaje biti atraktivna.

    U fazi rasta, čak su i lošija poduzeća zarađivala novac. U fazi

    zrelosti samo najbolja poduzeća i njihovi proizvodi preživljavaju.

    Proizvođači počinju ispadati iz igre u onim trenucima kada se

    njihovi profiti pretvore u gubitak.

    5. Padajuće industrijsko okruženje

    Broj poduzeća koja napuštaju tržište nastavlja se i ubrzava u fazi

    opadanja. Borba za tržišni udjel između poduzeća postaje

    preskupa, tako da su poduzeća prisiljena na konsolidaciju ili na

    bankrot. U ovoj fazi efikasnost poduzeća igra najvažniju ulogu.

    Tržište počinje doživljavati proizvod kao „stari“ i potražnja za

    proizvodom se smanjuje.

    Proizvod će egzistirati onoliko dugo koliko će proizvođačima

    donositi profite. Poduzeća će se odupirati prelasku na alternativu jer

    dokle god se tržišna niša može dobro opsluživati biti će i

    proizvodnje. Na kraju će se poduzeća prebaciti na proizvodnju

    nekog drugog proizvoda pa će i preostala poduzeća biti prisiljena

    prestati proizvoditi proizvod. S time završava životni ciklus

    proizvoda jer on prestankom proizvodnje nestaje s tržišta.

    Industrija koja je proizvodila proizvod nastavit će s postojanjem, no

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    39

    u izmjenom obliku, jer proizvod koji je stvorio industriju više ne

    postoji. Primjerice, vinilska ploča je stvorila muzičku industriju, no

    novi proizvodi poput kazete i CD-a zamijenile su vinilsku ploču.

    Muzička industrija nastavila je svoj životni ciklus, ali sada

    proizvodeći nove proizvode.

    Zaključak:

    Analiza se temelji na 20 najznačajnijih Tvrtka u sektoru. Rast

    prihoda u sektoru je oko tri puta veći od rasta bruto domaćeg

    proizvoda u RH u 2004. godini. Marža zarade prije amortizacije

    kamata i poreza je stabilna i viša ne kod usporednih Tvrtka u

    Sloveniji (u prilogu). Prosječni prihod po kompaniji iznosi oko 12

    milijuna Eura, a što je 35% nego kod usporedivih Tvrtka u slučaju

    Slovenije. Slovenski uzorak pokazuje znakove ulaska u zrelu fazu

    (smanjenje prodaje, niže margine) Pregovaračka snaga kupaca

    raste usljed međunarodne konkurencije na domaćem tržištu, tako da

    očekujemo daljnji pritisak na marže. Hrvatsku industriju namještaja

    smo pozicionirali „Podrhtavajuće“ industrijsko okruženje. Kao

    rezultat očekujemo snažniji trend spajanja i pripajanja u slijedećih 3-

    5 godina, kao i daljnji pritiskom na sadašnje marže.

    Industrija je smještena u “podrhtavajuće” industrijsko okruženje

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    40

    Popis 20 najznačajnijih Tvrtka po kriteriju poslovnih prihoda: TvrtkeA-G DINAS D.O.O.BOR D. D.BRESTOVAC TVORNICA NAMJEŠTAJA D.O.O.CALLIGARIS D.O.O.CIPRIJANOVIĆ D.O.O.D.I. SEKULIĆ D.O.O.DRVNA INDUSTRIJA GELI D.O.O.DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC D.O.O.FINVEST CORP D. D.GAJ-SLATINA D.O.O.HESPO D.O.O.KOSTEL PROMET D.O.O.KRAGIĆ D.O.O.L&P TEHNOLOGIJE D.O.O.MUNDUS V.T.S. PROIZVODNJA I OPREMANJE D.O.O.ORIOLIK D.D.PRIMA COMMERCE D.O.O.PROMMING D.O.O. ČAKOVECSPIN VALIS D. D. POŽEGATVIN D.O.O.

    Industrija je smještena u “podrhtavajuće” industrijsko okruženje

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    41

    6. Procjena konkurentnosti – “peer” analiza

    Dodatak

    7. Zaključak Unatoč kvalitetnoj drvnoj građi Hrvatska je dosada zabilježila

    relativno nisku razinu stranih ulaganja u sektor proizvodnje

    namještaja. Potencijal za realizaciju izravnih stranih ulaganja postoji

    pogotovo za otvaranje ili kupnju već postojećih tvrtki koje bi se

    orijentirale većinom na proizvodnju masivnog namještaja, odnosno

    stolica i sjedalica te stolova i komoda. Uzmu li se u obzir

    komparativne prednosti glavnih konkurenata najveći potencijal za

    realizaciju stranih ulaganja vidimo u proizvodnji u malim serijama

    visokokvalitetnog pločastog namještaja. Odnosno za ulaganja u

    proizvodnju «custom-made» visoko kvalitetnog namještaja, čime bi

    do izražaja došla kvaliteta domaće drvne sirovine. Također postoje

    mogućnosti i za ulaganje u pogone za primarnu obradu drva

    odnosno u pilane i sušione velikih kapaciteta. U narednim godinama

    očekujemo razvoj sektora proizvodnje namještaja te nastavak rasta

    međunarodne potražnje, ali i konkurencije, što bi moglo dovesti do

    rasta interesa stranih tvrtki za ulaganje u Hrvatsku.

    Mogućnosti za ulaganja u Hrvatsku nisu ograničene samo na tvrtke

    koje su direktni proizvođači namještaja, već postoji i perspektiva

    ulaganja u tvrtke koje sudjeluju u dobavljačkom lancu. To se prije

    svega odnosi na otvaranje pilana velikih kapaciteta, koje bi osim

    domaćih proizvođača namještaja mogle opskrbljivati i proizvođače

    u susjednim zemljama, pogotovo u Italiji. Trenutno se većina

    primarne obrade drva u Hrvatskoj odnosi na male pilane koje

    Mogućnosti za ulaganja u Hrvatsku nisu ograničene samo na tvrtke koje su direktni proizvođači namještaja, već postoji i perspektiva ulaganja u tvrtke koje sudjeluju u dobavljačkom lancu…

    Unatoč komparativnim prednostima Hrvatska je dosada zabilježila relativno nisku razinu stranih ulaganja …

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    42

    kvalitetom te cijenom obrade teško mogu biti međunarodno

    konkurentni. Također postoji i određeni potencijal za ulaganja u

    tvrtke koje proizvode okove, kvake te ostale metalne dijelove koji se

    koriste prilikom proizvodnje namještaja, obzirom da je trenutno broj

    navedenih proizvođača u Hrvatskoj zanemariv.

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    1

    HRVATSKA Prihodi u 2004 u € EBITDA* 2003 EBITDA* 2004 Rast prihoda 03/04 Tvrtka 1 40.260.704 10,78% 6,61% -3,74% Tvrtka 2 34.744.338 6,95% 11,20% 7,63% Tvrtka 3 20.930.610 10,45% 15,11% 25,08% Tvrtka 4 17.951.675 20,28% 22,88% 28,72% Tvrtka 5 14.804.485 8,83% 9,29% -10,51% Tvrtka 6 13.846.324 9,92% 7,43% -11,95% Tvrtka 7 11.753.471 9,70% 18,89% 24,26% Tvrtka 8 8.950.594 6,89% 0,86% 6,35% Tvrtka 9 8.565.297 6,13% 4,05% 20,97% Tvrtka 10 8.348.931 24,50% 26,80% 51,13% Tvrtka 11 7.837.632 10,49% 11,78% 23,48% Tvrtka 12 7.060.181 2,82% 4,06% 3,97% Tvrtka 13 6.539.983 3,75% -0,93% 0,50% Tvrtka 14 6.323.182 -1,44% -4,22% -4,49% Tvrtka 15 5.799.158 19,87% 12,60% 23,69% Tvrtka 16 5.781.819 14,63% 14,69% 4,67% Tvrtka 17 4.774.893 22,68% 11,71% 308,75% Tvrtka 18 4.345.890 -4,00% 1,84% 43,31% Tvrtka 19 4.323.185 5,01% 5,32% -7,23% Tvrtka 20 4.108.328 2,63% -2,12% -11,72% Jednostavni prosjek 11.852.534 9,54% 8,89% 26,14% Bez Tvrtke 17 – netipičan primjer 11,27%

    Dodatak:

  • CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia

    The Project is financed by the European Union.

    The project is implemented by: Deloitte Central Europe, Raiffeisenbank Croatia and Emerging Markets Groups.

    2

    SLOVENIJA Prihod u 2004 u € EBITDA marža Bruto marža Rast prihoda u zadnjih 5

    godina ALPLES, D.D., ŽELEZNIKI 24.159.000 15,32% 39,60% -1,76% BREST-POHIŠTVO D.O.O. CERKNICA 17.128.000 2,60% 27,03% -9,76% GORENJE NO, D.O.O. VELENJE-GORENJE 39.118.000 7,63% 61,90% 3,28% KLI LOGATEC, D.D. 19.260.000 4,26% 39,51% -4,32% LIK KOČEVJE D.D. LIKO VRHNIKA, D.D. 21.718.000 7,08% 34,74% -0,95% LIPA AJDOVŠČINA D.D. 10.879.000 -6,40% 22,48% 6,63% NOVA OPREMA D.D. SLOVENJ GRADEC NOVOLES D.D. STRAŽA 26.695.000 4,51% 34,86% -6,92% POHIŠTVO BREŽICE d.d. 6.267.000 4,69% 20,10% -1,07% ROGAŠKA LES d.o.o. PODPLAT 3.500.000 -5,65% 40,94% 1,90% SVEA, D.D., ZAGORJE OB SAVI 16.984.000 6,57% 27,06% 0,67% Jednostavni prosjek 18.570.800 4,06% 34,82% -1,23%