Download pdf - PM 7-8 blok...drugačijim tokom i bila primjetno brža i efikasnija, nego što je to u poratnom periodu, kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u potpunosti ili barem

ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

7 – 8srpanj – kolovoz / juli – august

Sarajevo 2018.

PRAVNA MISAO

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 7 – 8 / 2018

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine (Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)

Upute za autore

110

126

128

139

7

75

26

59

Samir Sabljica

Adis Poljić

Darko DatzerEldan MujanovićNermin Kadribašić

Zarije SeizovićVeldin Kadić

Đemaludin Mutapčić

Arben MurtezićDavor Trlin

Desetogodišnjica rada institucije Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini

Smanjenje tužbenog zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno raspolaganje tužioca?

Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i komparativnom pravu i prijedlozi de lege ferenda

Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija mehanizma tranzicijske pravde kao način poboljšanja kvaliteta života građana Bosne i Hercegovine

XVI. međunarodno savjetovanje "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse"

Seminar „Zaštita temeljnih prava u EU i BiH“

107

104

5Uvodna riječ glavnog urednika

PRETHODNO SAOPĆENJE

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

STRUČNI ČLANAK

PRIKAZ

IZVJEŠĆE

SADRŽAJ

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory


SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine (Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)

Upute za autore

110

126

128

139

7

75

26

59

Samir Sabljica

Adis Poljić





Desetogodišnjica rada institucije Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini

Smanjenje tužbenog zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno raspolaganje tužioca?

Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i komparativnom pravu i prijedlozi de lege ferenda

Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija mehanizma tranzicijske pravde kao način poboljšanja kvaliteta života građana Bosne i Hercegovine

XVI. međunarodno savjetovanje "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse"

Seminar „Zaštita temeljnih prava u EU i BiH“

107

104

5Uvodna riječ glavnog urednika

PRETHODNO SAOPĆENJE

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

STRUČNI ČLANAK

PRIKAZ

IZVJEŠĆE

SADRŽAJ


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina Miodrag N. Simović, L.L.D., Judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka with Assistant Professor Vladimir M. Simović, D.Sc. – Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Academician Professor

Court of Bosnia and Herzegovina Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Professor Branko Morait L.L.D.,

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)

Instructions for authors


Samir Sabljica

Adis Poljić




Whistle-blowers protection in International Comparative Law and de lege ferenda proposals

10th Anniversary of the institution of Ombudsman of Consumer Protection in Bosnia and Herzegovina

Reduction of the lawsuit claim – partial withdrawal of the lawsuit or the plaintiff's free disposition?

Transitional Justice and Social Changes: Implementation of the transitional justice mechanisms to improve the quality of lives of citizens in Bosnia and Herzegovina

SCIENTIFIC REVIEW

PREVIOUS ANNOUNCEMENT

OVERVIEW

REPORT

PROFESSIONAL PAPER


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najre-

levantnije i najaktuelnije štivo za pravnu teoriju i praksu u Bosni i Hercegovini

i regionu. U ovom broju objavljujemo nekoliko zanimljivih radova.

U radu Desetogodišnjica rada institucije ombudsmena za zaštitu

potrošača u Bosni i Hercegovini, autor daje pregled procesa nastanka, kao i

glavnih aktivnosti Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u

periodu od deset godina. Uz osvrt na neophodnost izmjene unutrašnje orga-

nizacije i sistematizacije ombudsmena, kako bi se poboljšala efikasnost i efek-

tivnost, autor daje i preporuke za unapređenje rada ove institucije.

Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i komparativnom

pravu i prijedlozi de lege ferenda je rad u kojem autori donose analizu

najznačajnijih međunarodnih dokumenata, kao i rješenja iz uporednog zako-

nodavstva. U radu se prezentira tendencija uređenja materije zaštite prija-

vitelja korupcije posebnim zakonodavstvom i dva sistema zaštite: sudski i

administrativni. Rad sadrži niz preporuka za uređenje odnosne materije u

zakonodavstvu Federacije BiH.

Rad Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija

mehanizama tranzicijske pravde kao način poboljšanja kvaliteta života

građana Bosne i Hercegovine smjera objašnjenju fenomena tranzicijske

pravde, kao metoda i procesa suočavanja sa prošlošću, u društvima, koja su

opterećena nasljeđem teškog, masovnog i sistematskog kršenja ljudskih

prava i povreda Međunarodnog humanitarnog prava. Autori u radu zastupaju

tezu da bi resocijalizacija žrtava, reintegracija i pomirenje društva išli

drugačijim tokom i bila primjetno brža i efikasnija, nego što je to u poratnom

periodu, kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u

potpunosti ili barem koliko god je to moguće u svakodnevnom životu i stavili u

funkciju.

Foreword of the Editor-in-Chief

Seminar "Fundamental rights protection in EUand Bosnia and Herzegovina"

XVI International Counseling - Current Affairs of Civil and Commercial Legislation and Legal Practices

110

126

128

139

7

75

26

59

107

104

5


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina Miodrag N. Simović, L.L.D., Judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka with Assistant Professor Vladimir M. Simović, D.Sc. – Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Academician Professor

Court of Bosnia and Herzegovina Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Professor Branko Morait L.L.D.,

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)

Instructions for authors


Samir Sabljica

Adis Poljić




Whistle-blowers protection in International Comparative Law and de lege ferenda proposals

10th Anniversary of the institution of Ombudsman of Consumer Protection in Bosnia and Herzegovina

Reduction of the lawsuit claim – partial withdrawal of the lawsuit or the plaintiff's free disposition?

Transitional Justice and Social Changes: Implementation of the transitional justice mechanisms to improve the quality of lives of citizens in Bosnia and Herzegovina

SCIENTIFIC REVIEW

PREVIOUS ANNOUNCEMENT

OVERVIEW

REPORT

PROFESSIONAL PAPER


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najre-

levantnije i najaktuelnije štivo za pravnu teoriju i praksu u Bosni i Hercegovini

i regionu. U ovom broju objavljujemo nekoliko zanimljivih radova.

U radu Desetogodišnjica rada institucije ombudsmena za zaštitu

potrošača u Bosni i Hercegovini, autor daje pregled procesa nastanka, kao i

glavnih aktivnosti Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u

periodu od deset godina. Uz osvrt na neophodnost izmjene unutrašnje orga-

nizacije i sistematizacije ombudsmena, kako bi se poboljšala efikasnost i efek-

tivnost, autor daje i preporuke za unapređenje rada ove institucije.

Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i komparativnom

pravu i prijedlozi de lege ferenda je rad u kojem autori donose analizu

najznačajnijih međunarodnih dokumenata, kao i rješenja iz uporednog zako-

nodavstva. U radu se prezentira tendencija uređenja materije zaštite prija-

vitelja korupcije posebnim zakonodavstvom i dva sistema zaštite: sudski i

administrativni. Rad sadrži niz preporuka za uređenje odnosne materije u

zakonodavstvu Federacije BiH.

Rad Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija

mehanizama tranzicijske pravde kao način poboljšanja kvaliteta života

građana Bosne i Hercegovine smjera objašnjenju fenomena tranzicijske

pravde, kao metoda i procesa suočavanja sa prošlošću, u društvima, koja su

opterećena nasljeđem teškog, masovnog i sistematskog kršenja ljudskih

prava i povreda Međunarodnog humanitarnog prava. Autori u radu zastupaju

tezu da bi resocijalizacija žrtava, reintegracija i pomirenje društva išli

drugačijim tokom i bila primjetno brža i efikasnija, nego što je to u poratnom

periodu, kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u

potpunosti ili barem koliko god je to moguće u svakodnevnom životu i stavili u

funkciju.

Foreword of the Editor-in-Chief

Seminar "Fundamental rights protection in EUand Bosnia and Herzegovina"

XVI International Counseling - Current Affairs of Civil and Commercial Legislation and Legal Practices

110

126

128

139

7

75

26

59

107

104

5

7

DESETOGODIŠNJICA RADA INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

prethodno saopćenje

mr. Samir Sabljica*

Sažetak

UDK 366.543(497.6)

Donošenjem Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini kreiran je

potreban početni normativni okvir u oblasti zaštite potrošača. Sljedstveno

odredbama tog zakona, uspostavljena je Institucija ombudsmena za zaštitu

potrošača u BiH. Ova je institucija etablirana po uzoru na skandinavski model

Ombudsmena za zaštitu potrošača. Institucija postoji već deset godina te je

potrebno sagledati njena dostignuća i ukazati na aktivnosti koje bi poboljšale

njen rad. U radu se ukratko prikazuje proces nastanka Institucije ombuds-

mena za zaštitu potrošača u BiH. U ovom je radu dat pregled glavnih aktivnosti

Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u periodu od deset

godina, odnosno od 2007. do 2016. godine, te analizirani dometi i rezultati. U

zaključku se potencira neophodnost izmjene unutrašnje organizacije i

sistematizacije ombudsmena kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost.

Na osnovu analize rada Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH date su

preporuke sa ciljem unapređenja rada ove institucije.

*Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa - šef Odsjeka za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju;[email protected]; [email protected]

Ključne riječi

potrošač, zaštita potrošača, Ombudsmen za zaštitu potrošača u Bosni i

Hercegovini.

6

Obzirom da se u sudskoj praksi nalaze različita mišljenja u pogledu toga

šta je smanjenje tužbenog zahtjeva, pa samim time kako postupa sud u

situaciji kada dođe do smanjenja istog, autor u radu Smanjenje tužbenog

zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno raspolaganje tuži-

oca? analizira situaciju u kojoj tužilac smanji tužbeni zahtjev, na način da

umjesto ranije potraživanog iznosa zahtijeva manji iznos ili na drugi način

smanji tužbeni zahtjev. U zaključku provedenih analiza, autor konstatuje da

postoji pravna praznina za smanjenje tužbenog zahtjeva, te da se smanjenje

tužbenog zahtjeva jedino može smatrati djelimičnim povlačenjem tužbe, te u

tom smislu predlaže izričito normiranje da se smanjenje tužbenog zahtjeva

smatra djelimičnim povlačenjem tužbe.

Osim navedenih radova, u ovom broju objavljujemo prikaz seminara

"Zaštita temeljnih prava u EU i BiH", kao i izvještaj o održanom Šesnaestom

međunarodnom savjetovanju "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakono-

davstva i pravne prakse".

Kada su u pitanju prilozi iz prakse, u ovom broju donosimo praksu

Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Ustavnog suda Federacije BiH.

Čitajte i pišite!

Prof. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


S. Sabljica: Desetogodišnjica rada Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i ... Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 7 - 25

7

DESETOGODIŠNJICA RADA INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI

prethodno saopćenje

mr. Samir Sabljica*

Sažetak

UDK 366.543(497.6)

Donošenjem Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini kreiran je

potreban početni normativni okvir u oblasti zaštite potrošača. Sljedstveno

odredbama tog zakona, uspostavljena je Institucija ombudsmena za zaštitu

potrošača u BiH. Ova je institucija etablirana po uzoru na skandinavski model

Ombudsmena za zaštitu potrošača. Institucija postoji već deset godina te je

potrebno sagledati njena dostignuća i ukazati na aktivnosti koje bi poboljšale

njen rad. U radu se ukratko prikazuje proces nastanka Institucije ombuds-

mena za zaštitu potrošača u BiH. U ovom je radu dat pregled glavnih aktivnosti

Ombudsmena za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini u periodu od deset

godina, odnosno od 2007. do 2016. godine, te analizirani dometi i rezultati. U

zaključku se potencira neophodnost izmjene unutrašnje organizacije i

sistematizacije ombudsmena kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost.

Na osnovu analize rada Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH date su

preporuke sa ciljem unapređenja rada ove institucije.

*Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa - šef Odsjeka za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju;[email protected]; [email protected]

Ključne riječi

potrošač, zaštita potrošača, Ombudsmen za zaštitu potrošača u Bosni i

Hercegovini.

6

Obzirom da se u sudskoj praksi nalaze različita mišljenja u pogledu toga

šta je smanjenje tužbenog zahtjeva, pa samim time kako postupa sud u

situaciji kada dođe do smanjenja istog, autor u radu Smanjenje tužbenog

zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno raspolaganje tuži-

oca? analizira situaciju u kojoj tužilac smanji tužbeni zahtjev, na način da


smanji tužbeni zahtjev. U zaključku provedenih analiza, autor konstatuje da

postoji pravna praznina za smanjenje tužbenog zahtjeva, te da se smanjenje

tužbenog zahtjeva jedino može smatrati djelimičnim povlačenjem tužbe, te u

tom smislu predlaže izričito normiranje da se smanjenje tužbenog zahtjeva

smatra djelimičnim povlačenjem tužbe.

Osim navedenih radova, u ovom broju objavljujemo prikaz seminara

"Zaštita temeljnih prava u EU i BiH", kao i izvještaj o održanom Šesnaestom

međunarodnom savjetovanju "Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakono-

davstva i pravne prakse".

Kada su u pitanju prilozi iz prakse, u ovom broju donosimo praksu

Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Ustavnog suda Federacije BiH.

Čitajte i pišite!

Prof. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik



24 25

12. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku,

Službene novine FBiH, broj 98/15

13. Izvještaj Bosne i Hercegovine za regionalnu konferenciju: Regional

Meeting „Collective redress mechanisms for consumers in the European

Union and South East Europe“, Macedonia, Skopje, 24 - 25 January 2018.

14. Izvještaj o radu OZP-a u BiH za 2008., Službeni glasnik BiH, broj 35/09

15. Izvještaj o radu OZP-a u BiH za 2009., Službeni glasnik BiH, broj 54/10

16. Poseban izvještaj OZP-a u telekomunikacijskom sektoru, Službeni

glasnik BiH, broj 74/11

17. Kriteriji u procedurama za alternativno rješavanje sporova, Službeni

glasnik BiH, broj13/09

18. http://www.konsumentverket.se

19. http://www.ozp.gov.ba/propisi/izvjesca

20. http://ozp.gov.ba/propisi/interni-akti

21. Arhiva Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

TENTH ANNIVERSARY OF THE INSTITUTION OF OMBUDSMAN OF CONSUMER PROTECTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

The adoption of the Consumer Protection Law in Bosnia and Herzegovina

created the necessary initial normative framework in the field of consumer

protection. The institution of the Consumer Ombudsman of Bosnia and Herzegovina

was established according to the provisions of this law. This institution was

established on the Scandinavian consumer protection model, ten years ago, and

hence there is a need to analyse its achievements and propose measures, which will

improve its functioning. This paper summarizes the process of establishment of the

institution of the Consumer Ombudsman of Bosnia and Herzegovina. It also provides

an overview of the main activities of the Ombudsperson for Consumer Protection in

Bosnia and Herzegovina, for a period of ten years, or from 2007 to 2016, and analyses

the scope and results. In conclusion, the necessity of changing the internal

organization and systematization of the Ombudsman is emphasized in order to

improve efficiency and effectiveness. Based on the analysis of the work of the

Consumer Ombudsman of Bosnia and Herzegovina, recommendations were given in

order to improve the work of this institution.

Summary

consumer, consumer protection, The Consumer Ombudsman of Bosnia and Herzegovina.

Key words



2726

1 Datzer, D. (2016.) Kriminologija korupcije. Sarajevo: Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, str. 15. - 35. 2 McCabe i Sutcliffe na temelju analize zvaničnih spisa tvrde da je to u području općeg kriminaliteta čak 85 % (1978., citirano u Maguire, M. [2012.] Criminal statistics and the construction of crime. U M. Maguire, R. Morgan&R. Reiner. The Oxford Handbook of Criminology. Oxford: University Press, str. 216.).3 Maguire, op. cit, str. 216.

Uvod

Posljedice korupcije su, kako po društvo u cjelini, tako i za pojedince

višestruke. Utječući na neadekvatnu raspodjelu resursa, vanredne troškove

koji se pojavljuju u poslovanju, nelojalnu konkurenciju, neprimjerenu klimu

za investitore, povjerenje građana u institucije sistema (ali i druge ljude),

kapacitet vlasti da donosi kvalitetne odluke i sposobnost da ih sprovodi, ko-1rupcija, očito, ima brojne negativne posljedice . Pored navedenoga korupcija

je neposredno povezana sa sivom ekonomijom, ravnomjernom i pravednom

raspodjelom društvenih i državnih sredstava, količinom i kvalitetom resursa

koji se izdvajaju za zdravstveni, obrazovni i socijalni sektor. Notorno je da su

društva sa nižim stepenom korupcijskih praksi društva u kojima je osiguran

kvalitetniji život i razvijenije društvo u cjelini.

Korupcija spada u nekonvencionalne oblike kriminaliteta, ponajprije

zahvaljujući činjenici da je širenjem javnoga sektora značajno porasla moguć-

nost nastanka i razvoja situacija u kojima bi moglo doći do zloupotreba, kao i

činjenice da često nema tipičnoga odnosa počinitelj-žrtva kao kod drugih

oblika kriminaliteta. Budući da su žrtve, odnosno svjedoci tipični prijavitelji

postupanja koja imaju obilježja kažnjivih ponašanja u drugim područjima de-2linkvencije , njihov izostanak kod konsenzualnih delikata, poput korupcij-

skih, bitan je faktor koji može utjecati na otkrivenost ovog oblika delinkven-3cije. Maguire navodi da je odluka da se prijavi moguće krivično djelo pod

utjecajem mnoštva faktora, poput stavova o policiji i očekivanim reakcijama,

jednostavnost procesa prijave, kao i tolerancija javnosti prema pojedinim vr-

stama delinkventnih ponašanja. Doda li se navedenima i odsustvo materijal-

nih posljedica djela kakva postoje kod npr. krvnih ili imovinskih delikata,

jasno je da se saznanja o korupciji ne mogu oslanjati na tradicionalne izvore

kakvi su prijave osoba oštećenih krivičnim djelom ili svjedoka. Budući da

korupcija podrazumijeva zloupotrebu nekog položaja u javnom ili privatnom

sektoru, upravo je radno okruženje počinitelja bitan mogući izvor informa-

cija. Prijavljivanje korupcije i drugih nepravilnosti predstavlja fundamentalne

ZAŠTITA PRIJAVITELJA KORUPCIJE U MEĐUNARODNOM I KOMPARATIVNOM PRAVU I PRIJEDLOZI DE LEGE FERENDA

pregledni znanstveni rad

dr. sci. Darko Datzer*dr. sci. Eldan Mujanović**

Nermin Kadribašić, MA***

Sažetak

UDK 343.352

Korupcija spada u oblike delinkvencije za koje su povezane poteškoće u

otkrivanju i dokazivanju. Budući da per definitionem podrazumijeva iskorišta-

vanje neke službene ili odgovorne pozicije, mogući način da se sazna za istu

jesu prijave iz radnog okružja počinitelja. Kako bi se potencijalni prijavitelji

ohrabrili da iznesu informacije o korupciji i srodnim nepravilnostima, veliki

broj država uređuje posebne oblike zaštite prijavitelja, krug osoba na koje se

ista odnosi, mehanizme prijavljivanja i sl. Analiza najznačajnijih međunarod-

nih dokumenata, kao i rješenja iz usporednoga zakonodavstva izložena u radu

ukazuju na tendenciju uređenja materije zaštite prijavitelja korupcije i drugih

nepravilnosti posebnim zakonodavstvom, te na dva sistema zaštite: sudski i

administrativni. Rad pruža niz preporuka za sveobuhvatno uređenje odnosne

materije u bosanskohercegovačkom federalnom zakonodavstvu.

*

**

***

Vanredni profesor, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu; [email protected] profesor, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu; [email protected] Linx, Sarajevo, konsultant;[email protected]

Ključne riječi

korupcija, nepovoljno postupanje, zaštićeno prijavljivanje.

D. Datzer, E. Mujanović, N. Kadribašić: Zaštita prijavitelja korupcije u međunarodnom i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 26 - 58


5958

Corruption is considered a form of delinquency associated with

difficulties in detection and prosecution. Having in mind that corruption per

definitionem includes abuse of functions or position, disclosure from

perpetrator`s working environment seems important. In order to encourage

whistle-blowers to disclose information on corruption and similar

irregularities, large number of states have regulated whistle-blower

protection, qualifications of whistle-blowers, procedures for disclosure, etc.

Review of the most important international instruments and comparative law

suggest that whistle-blower protection needs to be regulated through a

comprehensive piece of legislation and that there are two basic types of

protection systems: judicial and administrative. The paper lists a set of

recommendations for regulation of whistle-blower protection in the

Federation of Bosnia and Herzegovina law system.

WHISTLE-BLOWERS PROTECTION IN INTERNATIONAL COMPARATIVE LAW AND DE LEGE FERENDA PROPOSALS

Summary

Corruption, Improper reprisal, Protected disclosure.

Key words

TRANZICIJSKA PRAVDA I SOCIJALNE PROMJENE:IMPLEMENTACIJA MEHANIZAMA TRANZICIJSKEPRAVDE KAO NAČIN POBOLJŠANJA KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA BOSNE I HERCEGOVINE

stručni članak

prof. dr. Zarije Seizović*Veldin Kadić, MA**

Sažetak

UDK 341.38:314.6 341.231.14

*

**

Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu;[email protected] političkih nauka Univerziteta u Sarajevu;[email protected]

Ključne riječi

tranzicijska pravda, žrtve rata, istina, pomirenje, pravda, zločin, kazna.

Z. Seizović, V. Kadić: Tranzicijska pravda i socijalne promjene: Implementacija ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 59 - 74

Ovaj kratki tekst u osnovi objašnjava fenomen tranzicijske pravde kao metoda i procesa suočavanja sa prošlošću u društvima koja su opterećena nasljeđem teškog, masovnog i sistematskog kršenja ljudskih prava i povreda Međunarodnog humanitarnog prava. Kao takav on predočava samo neke od načina kako tranzicijska pravda pozitivno može uticati na društvo te doprinijeti njegovu napretku. Ključni cilj rada bio je predstaviti mehanizme tranzicijske pravde koji su aplikabilni u bosanskohercegovačkom društvu, i doprinijeti poboljšanju i postepenom prevazilaženju permanentno lošeg političkog, socijalnog i ekonomskog stanja u njemu. Tekst je fokusiran na žrtve rata kao specifičnu socijalnu kategoriju te zaštitu ljudskih prava ove populacije, u kojoj su oblasti upravo mehanizmi tranzicijske pravde sredstvo za poboljšanje njihovog psihosocijalnog i pravno-ekonomskog položaja. Takođe se želi prikazati važnost uključivanja žrtava rata u društvene tokove, tj. njihovu resocijalizaciju kao ravnopravnih aktivnih društvenih subjekata - ne objekata društva, odnosno kategorije koja, slikovito rečeno, „opterećuje“ društvo. Kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u potpunosti ili barem koliko god je to moguće u svakodnevnom životu stavili u funkciju, resocijalizacija žrtava, reintegracija i rekoncilijacija društva išla bi jednim novim tokom i bila primjetno brža i efikasnija nego što je to u poratnom periodu do sada – period u kojem su nabrojani procesi stagnirali.


5958

Corruption is considered a form of delinquency associated with

difficulties in detection and prosecution. Having in mind that corruption per

definitionem includes abuse of functions or position, disclosure from

perpetrator`s working environment seems important. In order to encourage

whistle-blowers to disclose information on corruption and similar

irregularities, large number of states have regulated whistle-blower

protection, qualifications of whistle-blowers, procedures for disclosure, etc.

Review of the most important international instruments and comparative law

suggest that whistle-blower protection needs to be regulated through a

comprehensive piece of legislation and that there are two basic types of

protection systems: judicial and administrative. The paper lists a set of

recommendations for regulation of whistle-blower protection in the

Federation of Bosnia and Herzegovina law system.

WHISTLE-BLOWERS PROTECTION IN INTERNATIONAL COMPARATIVE LAW AND DE LEGE FERENDA PROPOSALS

Summary

Corruption, Improper reprisal, Protected disclosure.

Key words

TRANZICIJSKA PRAVDA I SOCIJALNE PROMJENE:IMPLEMENTACIJA MEHANIZAMA TRANZICIJSKEPRAVDE KAO NAČIN POBOLJŠANJA KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA BOSNE I HERCEGOVINE

stručni članak

prof. dr. Zarije Seizović*Veldin Kadić, MA**

Sažetak

UDK 341.38:314.6 341.231.14

*

**

Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu;[email protected] političkih nauka Univerziteta u Sarajevu;[email protected]

Ključne riječi

tranzicijska pravda, žrtve rata, istina, pomirenje, pravda, zločin, kazna.


Ovaj kratki tekst u osnovi objašnjava fenomen tranzicijske pravde kao metoda i procesa suočavanja sa prošlošću u društvima koja su opterećena nasljeđem teškog, masovnog i sistematskog kršenja ljudskih prava i povreda Međunarodnog humanitarnog prava. Kao takav on predočava samo neke od načina kako tranzicijska pravda pozitivno može uticati na društvo te doprinijeti njegovu napretku. Ključni cilj rada bio je predstaviti mehanizme tranzicijske pravde koji su aplikabilni u bosanskohercegovačkom društvu, i doprinijeti poboljšanju i postepenom prevazilaženju permanentno lošeg političkog, socijalnog i ekonomskog stanja u njemu. Tekst je fokusiran na žrtve rata kao specifičnu socijalnu kategoriju te zaštitu ljudskih prava ove populacije, u kojoj su oblasti upravo mehanizmi tranzicijske pravde sredstvo za poboljšanje njihovog psihosocijalnog i pravno-ekonomskog položaja. Takođe se želi prikazati važnost uključivanja žrtava rata u društvene tokove, tj. njihovu resocijalizaciju kao ravnopravnih aktivnih društvenih subjekata - ne objekata društva, odnosno kategorije koja, slikovito rečeno, „opterećuje“ društvo. Kada bi se mehanizmi tranzicijske pravde implementirali u potpunosti ili barem koliko god je to moguće u svakodnevnom životu stavili u funkciju, resocijalizacija žrtava, reintegracija i rekoncilijacija društva išla bi jednim novim tokom i bila primjetno brža i efikasnija nego što je to u poratnom periodu do sada – period u kojem su nabrojani procesi stagnirali.


7574

TRANSITIONAL JUSTICE AND SOCIAL CHANGES: IMPLEMENTATION OF THE TRANSITIONAL JUSTICE MECHANISMS TO IMPROVE THE QUALITY OF LIVES OF CITIZENS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

This paper explains, in a nutshell a phenomenon known as

transitional justice, which presents a method and process of facing the past in

the societies bearing burden of heavy and systematic human rights violations

as well as breaches of International humanitarian law. As such, it describes

just a few ways of how transitional justice may have positive influence upon

society and contribute to its progress. The key aim is to introduce

mechanisms of transitional justice that may be applicable upon the society of

Bosnia and Herzegovina aiming at amelioration and curing the permanent

bad political, social and economic state of affairs in it. The paper is focused on

war victims as a specific social category as well as protection of their human

rights. The authors are of the opinion that, if mechanisms of transitional

justice in Bosnia and Herzegovina were fully applied, re-socialisation,

reintegration and reconciliation would take a new path and would be

noticeable faster and more efficient in comparison with the post-Dayton

period where these processes had hardly moved at all.

transitional justice, truth, war victims, conciliation, justice, crime,

punishment.

Key words

SMANJENJE TUŽBENOG ZAHTJEVA - DJELIMIČNO POVLAČENJE TUŽBE ILI SLOBODNO RASPOLAGANJE TUŽIOCA?

stručni članak

mr. iur. Adis Poljić*

Sažetak

UDK 347.937

* Sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku;[email protected]

Ključne riječi

smanjenje tužbenog zahtjeva, djelimično povlačenje, vrsta parničnog

postupka, troškovi.

A. Poljić: Smanjenje tužbenog zahtjeva - djelimično povlačenje tužbe ili slobodno ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 75 - 103

Predmet rada je slučaj kada tužilac smanji tužbeni zahtjev na način da


smanji tužbeni zahtjev. U sudskoj praksi nalazimo različita mišljenja šta je

smanjenje tužbenog zahtjeva i samim time kako da postupa sud u situaciji

kada dođe do smanjenja istog. U pravnoj teoriji je zastupljeno mišljenje da je

smanjenje tužbenog zahtjeva djelimično povlačenje tužbe.

Ukoliko se smanjenje tužbenog zahtjeva smatra djelimičnim

povlačenjem tužbe, tuženi može da utiče da li će pristati na pravne posljedice

koje dolaze uslijed djelimičnog povlačenja tužbe. Ukoliko se smanjenje

tužbenog zahtjeva ne smatra djelimičnim povlačenjem tužbe, već ,,radnjom

stranke koja ne proizvodi bilo kakve pravne posljedice'', tuženi nema bilo

kakvu mogućnost da utiče na pravne posljedice koje dolaze uslijed smanjenja

tužbenog zahtjeva.

Na kraju se dolazi do zaključka da postoji pravna praznina za smanjenje

tužbenog zahtjeva, te da se smanjenje tužbenog zahtjeva jedino može

smatrati djelimičnim povlačenjem tužbe. U cilju pravne sigurnosti potrebno

je izvršiti izričito normiranje da se smanjenje tužbenog zahtjeva smatra

djelimičnim povlačenjem tužbe.


7574

TRANSITIONAL JUSTICE AND SOCIAL CHANGES: IMPLEMENTATION OF THE TRANSITIONAL JUSTICE MECHANISMS TO IMPROVE THE QUALITY OF LIVES OF CITIZENS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

This paper explains, in a nutshell a phenomenon known as

transitional justice, which presents a method and process of facing the past in

the societies bearing burden of heavy and systematic human rights violations

as well as breaches of International humanitarian law. As such, it describes

just a few ways of how transitional justice may have positive influence upon

society and contribute to its progress. The key aim is to introduce

mechanisms of transitional justice that may be applicable upon the society of

Bosnia and Herzegovina aiming at amelioration and curing the permanent

bad political, social and economic state of affairs in it. The paper is focused on

war victims as a specific social category as well as protection of their human

rights. The authors are of the opinion that, if mechanisms of transitional

justice in Bosnia and Herzegovina were fully applied, re-socialisation,

reintegration and reconciliation would take a new path and would be

noticeable faster and more efficient in comparison with the post-Dayton

period where these processes had hardly moved at all.

transitional justice, truth, war victims, conciliation, justice, crime,

punishment.

Key words

SMANJENJE TUŽBENOG ZAHTJEVA - DJELIMIČNO POVLAČENJE TUŽBE ILI SLOBODNO RASPOLAGANJE TUŽIOCA?

stručni članak

mr. iur. Adis Poljić*

Sažetak

UDK 347.937

* Sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku;[email protected]

Ključne riječi

smanjenje tužbenog zahtjeva, djelimično povlačenje, vrsta parničnog

postupka, troškovi.


Predmet rada je slučaj kada tužilac smanji tužbeni zahtjev na način da


smanji tužbeni zahtjev. U sudskoj praksi nalazimo različita mišljenja šta je

smanjenje tužbenog zahtjeva i samim time kako da postupa sud u situaciji

kada dođe do smanjenja istog. U pravnoj teoriji je zastupljeno mišljenje da je

smanjenje tužbenog zahtjeva djelimično povlačenje tužbe.

Ukoliko se smanjenje tužbenog zahtjeva smatra djelimičnim

povlačenjem tužbe, tuženi može da utiče da li će pristati na pravne posljedice

koje dolaze uslijed djelimičnog povlačenja tužbe. Ukoliko se smanjenje

tužbenog zahtjeva ne smatra djelimičnim povlačenjem tužbe, već ,,radnjom

stranke koja ne proizvodi bilo kakve pravne posljedice'', tuženi nema bilo

kakvu mogućnost da utiče na pravne posljedice koje dolaze uslijed smanjenja

tužbenog zahtjeva.

Na kraju se dolazi do zaključka da postoji pravna praznina za smanjenje

tužbenog zahtjeva, te da se smanjenje tužbenog zahtjeva jedino može

smatrati djelimičnim povlačenjem tužbe. U cilju pravne sigurnosti potrebno

je izvršiti izričito normiranje da se smanjenje tužbenog zahtjeva smatra

djelimičnim povlačenjem tužbe.


102 103

12. Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj 33 0 P 004957 12 Gž od

24.1.2014. godine.

13. Odluka Ustavnog suda BiH, broj AP 2217/09 od 13.3.2013. godine.

14. Presuda Vrhovnog suda RH, broj Rev 1442/1995-2 od 8.4.1999. godine.

15. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 985/10-2 od

4.12.2013. godine.


4.12.2013. godine.


17.6.2003. godine.


21.9.2005. godine.


19.9.2007. godine.


4.12.2013. godine.

21. Presuda Kantonalnog suda u Zenici, broj 43 0 Mal 105266 16 Gž od

14.9.2016. godine.

22. Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 Ps 057649 14 Pž 2 od

14.8.2014. godine.

23. Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj 32 0 Ps 057649 15 Rev od 7.4.2015.

godine.

REDUCTION OF THE LAWSUIT CLAIM – PARTIAL WITHDRAWAL OF THE LAWSUIT OR THE PLAINTIFF'S FREE DISPOSITION?

Summary

The subject of the paper is the case when the plaintiff reduces the claim

in a way that instead of the previously claimed amount requires a smaller

amount or in other way reduces the claim. In the case law, we find different

opinions on what is the reduction of the claim and, hence, how to act in a

situation when a claim reduction is made. In the legal theory, there is an

opinion that the reduction of the claim is a partial withdrawal of the lawsuit.

If the reduction of the claim is considered a partial withdrawal of the

lawsuit, the respondent may influence whether he/she will accept the legal

consequences arising from the partial withdrawal of the lawsuit. If the

reduction in the claim does not constitute a partial withdrawal of a lawsuit,

but is "the action of a party that does not produce any legal consequences", the

respondent has no possibility to influence the legal consequences arising

from the reduction of the claim.

Finally, we conclude that there is a legal vacuum for reducing the claim,

and that the reduction of the claim can only be considered as a partial

withdrawal of the lawsuit. In order to ensure the legal certainty, it is necessary

to make explicit norms that the reduction of the claim is to be considered a

partial withdrawal of the lawsuit.

reduction of the claim, partial withdrawal, type of litigation procedure, costs.

Key words



104

PRIKAZ SEMINARA "ZAŠTITA TEMELJNIH PRAVA U EU I BiH"

prikaz

Priredili: mr. sci. Arben Murtezić* dr. sci. Davor Trlin **

***

Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiHViši stručni saradnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH; [email protected]

A. Murtezić, D. Trlin: Prikaz seminara "Zaštita temeljnih prava u EU i BiH"Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 104 - 106


105

U zajedničkoj organizaciji JU Centar za edukaciju sudija i tužilaca

Federacije BiH i Njemačke fondacije za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ

fondacija), 18. 05. 2018. godine, održan je seminar "Zaštita temeljnih prava u

EU i BiH". Riječ je bilo o naprednom seminaru, koji je služio za produbljivanje

znanja o Evropskom pravu, koje su polaznici stekli na nekom ranijem, instruk-

tivnom seminaru. Ovo je drugi takav, napredni seminar, a prvi je bio organizo-

van prošle godine u novembru, na temu "Interpretacijski učinak Prava EU

prije članstva", na kojem je edukatorica bila prof. dr. Tamara Ćapeta, sa Prav-

nog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Seminaru "Zaštita temeljnih prava u EU i

BiH" prisustvovali su sudije i tužioci sa svih nivoa vlasti u BiH, te predstavnici

stručne službe Ustavnog suda BiH. Seminar su uvodnim obraćanjem otvorili

dr. Davor Trlin, viši stručni saradnik u CEST-u i Žana Gojačić, saradnica IRZ

fondacije. Edukator je bio prof. dr. Zlatan Meškić, profesor Pravnog fakulteta

Univerziteta u Zenici, vodeći predavač CEST-a FBiH za Pravo EU. Na seminaru

je učesnicima ukazano i na novu knjigu "Pravo Evropske unije II – Povelja o

osnovnim pravima", autora Zlatana Meškića i Darka Samardžića, koja, kako je

to napisao profesor i sudija dr. Branko Morait u prikazu ove monografije

("Pravna misao", broj 3-4), "ima izuzetan značaj, jer Povelja EU o osnovnim

pravima (u daljem tekstu: Povelja) nije gotovo ni obrađivana u domaćoj literar-

noj pravnoj produkciji, iako je postala obavezujući pravni akt u EU stupanjem

na snagu Lisabonskog ugovora 2009. godine".

Profesor Meškić je učesnicima objasnio fundamentalne postulate te-

meljnih prava u EU, da bi nakon toga povezao propise EU o temeljnim pravima

sa stanjem u Bosni i Hercegovini. Teme na koje je govorio su bile: "Povelja o

temeljnim pravima EU i njen odnos prema Evropskoj konvenciji za zaštitu

ljudskih prava", "Primjena propisa EU o temeljnim pravima od strane nacio-

nalnih sudova", "Sloboda prometa robe, usluga, kapitala i ljudi u Ustavu BiH,

SSP i pravu EU" i "Aktuelni izazovi u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije

u svjetlu prava EU".

Cilj seminara je ostvaren. Učesnici su upoznati sa jednim od tri primar-

na izvora ljudskih prava u EU-Poveljom temeljnih prava, koracima za ispitiva-

nje temeljnih prava, te odnosom prema EKLJP. Sačinjena je dublja analiza

nekoliko primjera, te analiza problema i data moguća rješenja za dileme u

sudskoj praksi, a koja uključuju poštivanje prakse Evropskog suda za ljudska

prava i Suda EU. Kada je govorio o osnovnim karakteristikama Povelje, profe-

sor je učesnike seminara podsjetio na presude Saveznog Ustavnog suda Nje-

mačke "Solange I" i "Solange II", u kojima je navedeni sud definirao svoj odnos

sa Evropskim sudom i odnos prava Evropske zajednice i ustavnog prava SR

Njemačke. U presudi "Solange I" od 1974. godine, Savezni Ustavni sud je zau-

zeo stav da garancije temeljnih prava propisane njemačkim Ustavom imaju

prednost u odnosu na pravo Zajednice. Međutim, u "Solange II" 1986. godine

je isti ovaj sud konstatovao da je zaštita osnovnih prava u Zajednici u među-

vremenu dostigla standarde garantovane Temeljnim zakonom (Ustavom SR

Njemačke) te da Savezni ustavni sud više neće kontrolirati primjenu sekun-

darnog prava Zajednice u SR Njemačkoj. Kod izlaganja strukture Povelje, edu-

kator je ukazao da su opšte odredbe Povelje od člana 51. pa dalje, a posebno je

podcrtao član 52. stav 1. u kojoj je određena struktura ispitivanja. Govorio je i

podjeli osnovnih prava na status negativus, status positivus i status activus, te

sa učesnicima prodiskutovao ima li ova podjela teorijski ili praktični značaj.

Kao posebnu oblast, dr. Meškić je analizirao zaštitu ličnih podataka iz člana 8.

Povelje, te, s tim u vezi, ukazao i na Direktivu 95/46/EZ Evropskog parlamen-

ta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osnovnih podataka i o slobod-

nom protoku takvih podataka (a koja je implementirana i u Zakon o zaštiti

ličnih podataka BiH), te na presude Google Spain C-131/12, Facebook C-362/

14, Rynes C 212/13 i Digital Rights Ireland C-293/12. Profesor Meškić je uka-

zao i na novine u Povelji o temeljnim pravima – ljudsko dostojanstvo, pravo na

dobru upravu, zaštitu okoline, zaštitu potrošača, itd. Na kraju prvog dijela

seminara, edukator je govorio o odnosu između EKLJP i POP, koji je regulisan

stavovima 1. i 3. člana 51. Povelje. U tom kontekstu sadržaj njegovog predava-

nja se odnosio na: transfernu klauzulu, načelo povoljnosti, pristupanje EU

EKLJP, nedostatke individualne zaštite pred Sudom EU, te o odnosu između

Suda EU i ESLJP.

106

IZVJEŠTAJ O ODRŽANOM XVI. MEĐUNARODNOM SAVJETOVANJU "AKTUALNOSTI GRAĐANSKOG I TRGOVAČKOG ZAKONODAVSTVA I PRAVNE PRAKSE"

izvješće

Pripremio: mr. Đemaludin Mutapčić*

* Notar; [email protected]

Đ. Mutapčić: Izvještaj o održanom XVI. međunarodnom savjetovanju "Aktualnosti ...Pravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 107 - 109

107

U drugom dijelu predavanja, edukator Meškić je objasnio kako se

pojedina temeljna prava ostvaruju u ustavnom i pravnom sistemu BiH. Kod

izlaganja osnovnih tržišnih sloboda u ustavnom sistemu BiH, učesnike je

podsjetio na odredbu člana I. 4 Ustava BiH, prema kojoj postoji sloboda

kretanja širom Bosne i Hercegovine i da Bosna i Hercegovina neće ometati

punu slobodu kretanja lica, robe, usluga i kapitala širom BiH, a koja se pri-

mjenjuje u skladu sa praksom Suda EU, i primjenjuje se neposredno pred

redovnim sudstvom. Govorio je još o: trokoraku za ispitivanje unutrašnjeg

tržišta, odluci Ustavnog suda BiH U 12/09 i novinama u Zakonu o zabrani

diskriminacije BiH. Seminar je obuhvatio i studiju slučaja po osnovu

predmeta Suda EU C-286/12. U organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 22. i 23. juna/

lipnja 2018. godine, održano je XVI. međunarodno savjetovanje "Aktualnosti

građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse". Za razliku od pret-

hodnih petnaest savjetovanja, koja su održana u Neumu, ovogodišnje savjeto-

vanje održano je u Mostaru.

U poređenju sa ranijim savjetovanjima, na ovogodišnjem savjetovanju

pojavio se manji broj predavača sa određenim temama, ali je održan veći broj

okruglih stolova o veoma aktuelnim temama i predstavljanje jedne značajne

knjige i elektroničke pravne baze "Paragraf Lex".

U prvoj radnoj sesiji predavači su obradili sljedeće teme:

• Radovan Vukadinović, Jelena Grahovac: "Pravo EU u

bilateralnim sporazumima EU o zaštiti i postizanju

stranih investicija",

• Vitomir Popović, Jelena Vukadinović-Marković: "Rješavanje

bosanskohercegovačkih sporova proisteklih iz direktnih

stranih investicija",

• Vesna Rijavec: "Pravni lijekovi u građanskom procesnom pravu

– usporedno pravni aspekti",

• Tomislav Borić: "Harmonizacija prava konkurencije

u Bosni i Hercegovini s pravom Europske unije",

• Mile Lasić, Marko Szusich: "Nova Bečka pravila

u primjeni od 1. siječnja 2018.".


110

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci; Tužilac Tužilaštva BiH

*

**

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 110 - 125

: M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 110 - 125

:

111

PRAVO NA LIČNU SLOBODU I SIGURNOST

Postoji kršenje prava iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i

člana 5. stav 1. tačka a) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda kada su redovni sudovi propustili da navedu

konkretne okolnosti koje opravdavaju zaključak da bi puštanje

apelanata na slobodu rezultiralo vanrednim okolnostima uslijed

stvarne (ne apstraktne) prijetnje narušavanju javnog reda u smislu

odredaba člana 197. stav 1. tačka g) Zakona o krivičnom postupku

Republike Srpske.

I z o b r a z l o ž e n j a:

Ustavni sud podsjeća da je Odlukom Ustavnog suda broj AP 1484/18 od

7. marta 2017. godine utvrđena povreda prava istih apelanata na ličnu

slobodu i sigurnost. U navedenoj odluci Ustavni sud je u vezi s razlozima i

obrazloženjima redovnih sudova o postojanju posebnog razloga propisanog

članom 197. stav 1. tačka v) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske

(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 53/12) dao iscrpne razloge i

obrazloženja, pozivajući se na relevantnu prasku Evropskog suda (vidi tačku

29.), na kojima je zasnovao zaključak (vidi tačku 41): „(…)da redovni sudovi

nisu niti jednim argumentom ukazali da postoji stvarna prijetnja narušavanju

javnog reda u smislu navedenih stavova Evropskog suda za ljudska prava, već

su, upravo potvrđujući konstataciju iz navedenog izvještaja OSCE-a i stava

Ustavnog suda iz Odluke broj AP 3210/15, osporena rješenja o produžavanju

pritvora donijeli usredsređujući se na objašnjenje visine zaprijećene kazne i

načina na koji je krivično djelo počinjeno, umjesto na njegove eventualne

buduće posljedice ako apelantima ne bude produžena mjera pritvora. U vezi s

navedenim, Ustavni sud smatra da je pozivanje Vrhovnog suda na činjenicu da

navedene okolnosti predstavljaju vanredne okolnosti koje bi, ukoliko bi

apelanti bili pušteni na slobodu, izazvale reakciju građana koja bi mogla

dovesti do narušavanja javnog reda, proizvoljno u pogledu postojanja

vanrednih okolnosti kao osnova za određivanje pritvora shodno odredbama

člana 197. stav 1. tačka g) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske.

Naime, Ustavni sud zapaža da je Vrhovni sud iznio samo pretpostavku da bi

puštanje apelanata na slobodu predstavljalo stvarnu opasnost za narušavanje

javnog reda pri čemu je propustio da utvrdi postojanje navedenih okolnosti u

vremenu relevantnom za produžavanje pritvora i pri čemu nije naveo kojim

radnjama i dešavanjima će se ostvariti narušavanje javnog reda i mira. Samim

tim, prema stavu Ustavnog suda, u potpunosti je izostala analiza okolnosti

relevantnih za konkretnu situaciju u pogledu postojanja stvarne prijetnje za

narušavanje javnog reda, budući da pretpostavka da će, zbog položaja

optuženih, doći do narušavanja javnog reda - sama po sebi, nije dovoljna za

određivanje pritvora iz ovog pritvorskog razloga“.

Imajući u vidu navedenu odluku Ustavnog suda AP 1484/18, te da je

nakon rješenja koje je osporeno apelacijom u navedenom predmetu AP

1484/18, u kojoj je utvrđena povreda prava apelanata na ličnu slobodu i

sigurnost, redovni sud ponovo produžio pritvor apelantu, pozivajući se na isti

osnov (član 197. stav 1. tačka g) Zakona o krivičnom postupku Republike

Srpske), dajući identične razloge, Ustavni sud nalazi da je osporenim

rješenjima u konkretnom slučaju povrijeđeno pravo apelanata garantovano

članom II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 5. Evropske konvencije,

odnosno da ona ne sadrže valjane i jasne razloge, odnosno analizu okolnosti

relevantnu za konkretnu situaciju u pogledu postojanja stvarne prijetnje za

narušavanje javnog reda kao neophodnog uslova za određivanje pritvora iz

pritvorskog razloga propisanog članom 197. stav 1 tačka g) Zakona o

krivičnom postupku Republike Srpske.

(Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

broj AP 3076/18 od 5. jula 2018. godine)

NEMA PRAVO NA TUŽBU U UPRAVNOM SPORU PORESKI OBVEZNIK KOJI JE PRIMIO ODLUKU PO ZAHTJEVU ZA REVIZIJU RJEŠENJA.

(Član 68. Zakona o porezu na dodatu vrijednost – „Službeni glasnik BiH“ br. 9/05 do 100/08)


Cijeneći pravilnost i zakonitost pobijane presude vijeća za upravne sporove Suda BiH, apelaciono upravno vijeće je zaključilo da je pobijana presuda u skladu sa procesnim i materijalnim zakonom, a da prigovori iz zahtjeva, kao i konačni prijedlog zahtjeva, nisu osnovani. Odredbom člana 68. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost – u daljem tekstu Zakon o PDV-u („Službeni glasnik BiH“ broj: 9/05 do 100/08) su propisana mogućnost u kojima poreski obveznik od Uprave za indirektno oporezivanje mogu zahtijevati reviziju rješenja označenih od tačke 1. do 5. istog člana koje primi. Tako je stavom 4. člana 68. Zakon o PDV-u jasno propisano da Uprava za indirektno oporezivanje u roku od 60 dana od prijema zahtjeva u pisanoj formi obavještava obveznika koji je zahtijevao reviziju prema stavu 1. istog člana o svojoj odluci u vezi sa revizijom rješenja, dok je stavom 5. određeno ukoliko Uprava za indirektno oporezivanje ne obavijesti obveznika kako se to od nje traži, smatra se da je potvrdila rješenje. Nadalje u smislu stava 6. iste zakonske odredbe je propisano da u roku od 60 dana od dana kada je UIO ili poslala obavještenje o svojoj odluci po zahtjevu za reviziju ili od kada se smatra da je potvrdila svoje rješenje, obveznik koji je zahtijevao reviziju se može žaliti Osnovnom sudu za prekršaje.

Iz obrazloženja osporene presude i podataka u spisu proizilazi da je tužitelj putem punomoćnika u skladu sa članom 68. stav 2. Zakona o PDV-u tuženoj podnio zahtjev za reviziju rješenja broj: 04/5-2/II-17-UP-2032-3/15

od 08.01.2016. godine, da o predmetnoj reviziji nije riješeno, te da je dana 17.06.2016. godine izjavio žalbu zbog nedonošenja prvostepenog rješenja povodom izjavljene revizije, kao i da je tužena dana 07.07.2016. godine donijela akt broj: 01/4-2-UP/II-258/16 a kojim je obavijestila tužitelja o razlozima nedonošenja odluke po njegovoj žalbi tužitelja kao i da je taj akt dostavljen Regionalnom centru Sarajevo, Odsjek za poreze i punomoćniku tužitelja.

Vijeće za upravne sporove je pravilno zaključilo da je, u konkretnom slučaju, tužitelj imao mogućnost izjaviti žalbu Osnovnom sudu za prekršaje u smislu prethodno citiranog člana 68. stav 6. Zakona o PDV-u.

Obzirom da je tužena potvrdila rješenje na koje je izjavljena revizija, a kako je i navela u aktu od 07.07.2016. godine, te da je tužitelj imao mogućnost izjaviti žalbu Osnovnom sudu za prekršaje u smislu odredbe člana 68. stav 6. Zakona o PDV-u, to je i po zaključku ovog apelacionog vijeća, vijeće za upravne sporove, pravilno zaključilo da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi za pokretanje tužbe u smislu člana 21. Zakona o upravnim sporovima, odnosno pokretanje tužbe radi šutnje uprave.

Kako je tužena kao i vijeće za upravne sporove, odlučilo pravilnom primjenom relevantnih zakonskih odredbi, te kako tužitelj nije pružio dokaz da su isti stavljeni van pravne snage, to se prigovori zahtjeva odbijaju kao neosnovani.

(Iz obrazloženja presude Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 022913 18 Uvp od 6.6.2018. godine)

126 127

sudska praksa

Priredio: prof. dr Branko Morait*

SUDSKA PRAKSA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE

* sudija Suda Bosne i Hercegovine

B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 126 - 127

: B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 126 - 127

:

Zahtjev Načelnika Općine Olovo za zaštitu prava na lokalnu samou-

pravu u svezi sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu.

Utvrđuje se da je čl. 5. i 6., člankom 10. stavak 7., člankom 17. i

člankom 18. stavak 6. Zakona o slatkovodnom ribarstvu ("Službene

novine Federacije BiH", br.: 64/04 i 27/10) povrijeđeno pravo na

lokalnu samoupravu Općine Olovo.

Sukladno s člankom IV.C.12.b) Ustava Federacije Bosne i Herce-

govine, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine određuje prijelaznu

mjeru, kojom daje mogućnost Parlamentu Federacije Bosne i Herce-

govine, da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove presude u

"Službenim novinama Federacije BiH", uskladi Zakon iz točke 1. izreke

ove presude sa Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji

Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br.: 49/06 i

51/09), do kada se navedene odredbe mogu primjenjivati.


Načelnik Općine Olovo podnio je zahtjev za zaštitu prava na lokalnu sa-

moupravu Općine Olovo. Podnositelj zahtjeva tvrdi da je pravo na lokalnu

samoupravu Općine Olovo povrijeđeno Zakonom o slatkovodnom ribarstvu

(u daljnjem tekstu: osporeni Zakon), koji je donio Parlament Federacije Bosne

i Hercegovine.

U zahtjevu se polazi od činjenice da Općina Olovo leži na trima rijekama,

a to su rijeke Krivaja, Bioštica i Stupčanica, te da vode i njihovi ekosustavi, čiji

je sastavni dio i riblji fond, predstavljaju prirodno bogatstvo, ali i gospodarski

resurs. Na tom temelju se u zahtjevu ističe da ribarstvo predstavlja značajan

gospodarski potencijal za ovu Općinu, te da očuvanje vodnog prirodnog

bogatstva, razvoj ribarstva i na tom temelju ostvareni prihodi, predstavljaju

razvojnu šansu za male i ekonomski nerazvijene općine.

Podnositelj zahtjeva navodi da osporeni Zakon nije donesen sukladno

nadležnostima iz članka 8. Zakona o načelima lokalne samouprave u Fede-

raciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o načelima lokalne

samouprave) kojim je, između ostalog, propisano da u vlastite nadležnosti

jedinica lokalne samouprave ulaze: "utvrđivanje politike upravljanja prirod-

nim resursima jedinica lokalne samouprave i raspodjela sredstava ostvarenih

temeljem njihovoga korištenja" (alineja 10).

Nadalje se ističe da prema odredbama osporenog Zakona ribolovna

područja, odnosno dijelove ribolovnih područja, korisnicima (fizičkim i

pravnim osobama) ustupa kantonalno ministarstvo za poslove poljoprivrede,

uz naknadu koju utvrđuje vlada kantona na čijoj teritoriji se ribolovno

područje nalazi, a sredstva uplaćena po tom temelju su prihod kantonalnog

proračuna.

Zaključak je da je osporenim Zakonom oduzeto pravo jedinici lokalne

samouprave da utječe na stvaranje politike upravljanja ribljim fondom, jer

kanton ustupa ribolovna područja i određuje visinu naknada, Federacija daje

suglasnost na ribolovne osnove po pribavljenom mišljenju kantona, a kanton

ubire naknade čija namjena nije utvrđena osporenim Zakonom.

Navodi se kako je došlo do grube povrede Zakona o načelima lokalne

samouprave time što u postupku donošenja osporenog Zakona nije izvršeno

konzultiranja sa jedinicama lokalne samouprave u smislu članka 56. stavak 2.

Zakona o načelima lokalne samouprave, što po mišljenju podnositelja

zahtjeva predstavlja povredu odredbe članka 4. stavak 6. Europske povelje o

lokalnoj samoupravi.

Podnositelj zahtjeva citira odredbe čl. 5. i 6., članka 10. stavak 7., članka

17. i članka 18. stavak 6. osporenog Zakona, i tvrdi:

"Citiranim odredbama osporenog Zakona na direktan način je oduzeto

pravo jedinici lokalne samo-uprave da stvaraju, pa čak i da utječu na stvaranje

politike upravljanja ribljim fondom – kanton određuje i ustupa ribolovna

područja, određuje visinu naknade, Federacija daje suglasnost za ribolovne

osnove po pribavljenom mišljenju kantona, kanton ubire naknade (čija

namjena Zakonom nije utvrđena).

128 129

sudska praksa

Pripremio: Sead Bahtijarević*

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

* sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 128 - 138

: S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 128 - 138

:

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Objavljeni radovi se ne honorarišu.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku


139

resursima i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja),

nisu sukladna sa stepenom afirmacije lokalne samouprave koji je dostignut i

utvrđen Zakonom o načelima lokalne samouprave sukladno sa Europskom

poveljom, te da su utemeljeni argumenti podnositelja zahtjeva koji se odnose

na gore pomenute odredbe osporenog Zakona.

(Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-24/16 od

29.11.2017. godine objavljena je u „Službenim novinama FBiH“ broj 8/18)

138

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 7 – 8 / 2018, str. 128 - 138

:

140

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku


141

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.


140

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku


141

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.


142

Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

• dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

• stranica standardne veličine (A4);

• obični prored za cijeli rukopis

• font Arial, 12 pt;

• sve margine 2,5 cm;

• ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

• obavezno brojčano označiti stranice;

• slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

Radujemo se Vašim prilozima!

Redakcija
