PM 01-02 blok misao/2… · Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrelevantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni

ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

1 – 2siječanj – veljača / januar – februar

Sarajevo 2020.

PRAVNA MISAO

SADRŽAJ

Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 1 – 2 / 2020

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine(Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Evropski sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Pregled sadržaja časopisa „Pravna misao“ u 2019. godini

Registar autora – suradnika časopisa „Pravna misao“ u 2019. godini

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine u mirovini)

93

104

136

149

155

107

157

7

31

45

Mujo Vilašević

Ana Morait Praštalo

Mirza Buljubašić

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća 2016/679: Zaštita ličnih podataka u Europskoj uniji

Nadležnost notara u porodičnom pravu u Bosni i Hercegovini

Ostvarivanje tranzicijske „komunalne“ pravde: Gacaca sudovi

75

78

82

84

89

Nedžad Smailagić

Sead Bandžović

Đemaludin Mutapčić

Harun Išerić

Arben MurtezićDavor Trlin

G. Mettraux: Pravo i praksa međunarodnih zločina: Genocid

Specijalni izvještaj o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini

Promocija knjiga odvjetnika Josipa Muselimovića

Izvještaj s konferencije „Bosanskohercegovački federalizam – dometi i ograničenja“

Najznačajnije sa okruglih stolova CEST-a Federacije BiH u drugoj polovini 2019. godine

5Uvodna riječ glavnog urednika

STRUČNI ČLANAK

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

PRIKAZ KNJIGE

IZVJEŠTAJ

Upute za autore

SADRŽAJ


3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)





Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine u mirovini)

93

104

136

149

155

107

157

7

31

45

Mujo Vilašević


Mirza Buljubašić

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća 2016/679: Zaštita ličnih podataka u Europskoj uniji

Nadležnost notara u porodičnom pravu u Bosni i Hercegovini

Ostvarivanje tranzicijske „komunalne“ pravde: Gacaca sudovi

75

78

82

84

89

Nedžad Smailagić

Sead Bandžović


Harun Išerić


G. Mettraux: Pravo i praksa međunarodnih zločina: Genocid

Specijalni izvještaj o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini

Promocija knjiga odvjetnika Josipa Muselimovića

Izvještaj s konferencije „Bosanskohercegovački federalizam – dometi i ograničenja“

Najznačajnije sa okruglih stolova CEST-a Federacije BiH u drugoj polovini 2019. godine

5Uvodna riječ glavnog urednika

STRUČNI ČLANAK


PRIKAZ KNJIGE

IZVJEŠTAJ

Upute za autore


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina

Court of Bosnia and Herzegovina

Contents of the Legal Thought in 2019

Registry of authors – collaborators of the Legal Thought in 2019

European Court of Human Rights

(Prepared by Professor Branko Morait, Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

5

Mujo Vilašević Regulation 2016/697 of the European Parliament and Council: Protection of the Personal Data in the EU

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Instructions for authors

PROFESSIONAL ARTICLE

BOOK OVERVIEW

REPORT


Mirza Buljubašić

Nedžad Smailagić

Sead Bandžović



Harun Išerić

Jurisdiction of notaries in family law in Bosnia and Herzegovina

Delivering Transitional Communal Justice: Gacaca Courts

G. Mettraux: Law and practice of international crimes: Genocide

Special human rights report on the situation in the area of migrations in Bosnia and Herzegovina

Most important sections from the round tables of CJPT of the Federation of Bosnia and Herzegovina in second half of 2019

Report on Josip Muselimovic's book promotion

Report from the Conference “Bosnian and Herzegovinian federalism – scope and limitations”


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao",

najrelevantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse

u Bosni i Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko

interesantnih radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

Praksa Suda EU, posebno u slučajevima transfera ličnih podataka

između članica, kao i van Europske Unije zahtijevala je novi normativni okvir

za novo digitalno doba, "eru društvenih mreža" i sve intenzivnije dostupnosti

ličnih podataka pojedinaca. Rezultat je usvajanje Uredbe Europskog Parla-

menta i Vijeća broj 2016/697 (GDPR - General Data Protection Regulation),

na koju je ovaj rad i fokusiran. Cilj ovog rada ukazati je na neke od najzna-

čajnijih aspekata nove Uredbe EU o zaštiti ličnih podataka, okolnostima

njenog usvajanja, uticaju novih odredbi i ključnih izazova za implementaciju u

praksi.

Uvođenje profesije notara u Bosni i Hercegovini ukazalo se kao

opravdano zakonsko rješenje, naročito u zaštiti prava neukih i podređenih

strana. Polazeći od pretpostavke da se aktuelne tendencije, kojima se

"demonopoliše" uloga notara u sastavljanju javnih isprava, mogu negativno

odraziti na pravnu sigurnost građana, autorica u radu Nadležnost notara u

porodičnom pravu u Bosni i Hercegovini izlaže i analizira važeća zakonska

rješenja, te preispituje uticaj koji noveliranje zakonskih rješenja, u pravcu

sužavanja ovlaštenja notara kod sastavljanja isprava, donosi.

Brojni primjeri partikulariziranih uspjeha izgradnje mira, pomirenja i

postkonfliktne rekonstrukcije postoje, ipak ruandski Gacaca sudovi se ističu

kao najambiciozniji i najuspješniji nacionalni retributivni (pravosudni)

mehanizam tranzicijske pravde. U radu Ostvarivanje tranzicijske

"komunalne" pravde: Gacaca sudovi, obrađeni su tradicionalni, običajni i

neformalni sudovi. Navedeni sudovi su uspostavljeni i institucionalizirani na

nivou zajednice, kao pravosudni mehanizam s ciljem uspostave istine o

Foreword of the Editor-in-Chief

93

104

149

155

136

107

159

7

31

45

75

78

82

84

89

(Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina

Court of Bosnia and Herzegovina

Contents of the Legal Thought in 2019

Registry of authors – collaborators of the Legal Thought in 2019

European Court of Human Rights

(Prepared by Professor Branko Morait, Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

5

Mujo Vilašević Regulation 2016/697 of the European Parliament and Council: Protection of the Personal Data in the EU

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Instructions for authors

PROFESSIONAL ARTICLE

BOOK OVERVIEW

REPORT


Mirza Buljubašić

Nedžad Smailagić

Sead Bandžović



Harun Išerić

Jurisdiction of notaries in family law in Bosnia and Herzegovina

Delivering Transitional Communal Justice: Gacaca Courts

G. Mettraux: Law and practice of international crimes: Genocide

Special human rights report on the situation in the area of migrations in Bosnia and Herzegovina

Most important sections from the round tables of CJPT of the Federation of Bosnia and Herzegovina in second half of 2019

Report on Josip Muselimovic's book promotion

Report from the Conference “Bosnian and Herzegovinian federalism – scope and limitations”


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao",

najrelevantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse

u Bosni i Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko

interesantnih radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

Praksa Suda EU, posebno u slučajevima transfera ličnih podataka

između članica, kao i van Europske Unije zahtijevala je novi normativni okvir

za novo digitalno doba, "eru društvenih mreža" i sve intenzivnije dostupnosti

ličnih podataka pojedinaca. Rezultat je usvajanje Uredbe Europskog Parla-

menta i Vijeća broj 2016/697 (GDPR - General Data Protection Regulation),

na koju je ovaj rad i fokusiran. Cilj ovog rada ukazati je na neke od najzna-

čajnijih aspekata nove Uredbe EU o zaštiti ličnih podataka, okolnostima

njenog usvajanja, uticaju novih odredbi i ključnih izazova za implementaciju u

praksi.

Uvođenje profesije notara u Bosni i Hercegovini ukazalo se kao

opravdano zakonsko rješenje, naročito u zaštiti prava neukih i podređenih

strana. Polazeći od pretpostavke da se aktuelne tendencije, kojima se

"demonopoliše" uloga notara u sastavljanju javnih isprava, mogu negativno

odraziti na pravnu sigurnost građana, autorica u radu Nadležnost notara u

porodičnom pravu u Bosni i Hercegovini izlaže i analizira važeća zakonska

rješenja, te preispituje uticaj koji noveliranje zakonskih rješenja, u pravcu

sužavanja ovlaštenja notara kod sastavljanja isprava, donosi.

Brojni primjeri partikulariziranih uspjeha izgradnje mira, pomirenja i

postkonfliktne rekonstrukcije postoje, ipak ruandski Gacaca sudovi se ističu

kao najambiciozniji i najuspješniji nacionalni retributivni (pravosudni)

mehanizam tranzicijske pravde. U radu Ostvarivanje tranzicijske

"komunalne" pravde: Gacaca sudovi, obrađeni su tradicionalni, običajni i

neformalni sudovi. Navedeni sudovi su uspostavljeni i institucionalizirani na

nivou zajednice, kao pravosudni mehanizam s ciljem uspostave istine o

Foreword of the Editor-in-Chief

93

104

149

155

136

107

159

7

31

45

75

78

82

84

89

(Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

7

UREDBA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA 2016/679: ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA U EVROPSKOJ UNIJI

pregledni znanstveni rad

Mujo Vilašević*

Sažetak

UDK: 342.721:061.1EU

Nova pravila zaštite ličnih podataka u Europskoj uniji - na prvom mjestu

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća broj 2016/697 (GDPR - General Data

Protection Regulation) dobila su značajnu pažnju u pravnoj praksi, ali i teoriji. Uredba

u značajnoj mjeri donosi sasvim nova pravila i obaveze za zaštitu ličnih podataka u

Uniji kreirajući tako i novi ambijent poslovanja za tzv. jedinstveno digitalno tržište

Unije. Praksa Suda EU-a, posebno u slučajevima transfera ličnih podataka između

članica, kao i van Europske unije zahtijevala je novi normativni okvir za novo digitalno

doba, "eru društvenih mreža" i sve intenzivnije dostupnosti ličnih podataka

pojedinaca. Cilj ovog rada ukazati je na neke od najznačajnijih aspekata nove Uredbe

EU-a o zaštiti ličnih podataka, okolnostima njenog usvajanja, uticaju novih odredbi i

ključnih izazova za implementaciju u praksi.

* Sekretar Društva & Compliance Oficir, Raiffeisen Invest [email protected] autora izneseni u ovom radu ne predstavljaju stavove kompanije čiji je autor zaposlenik.

Ključne riječi

GDPR, Sud EU-a, lični podaci, transfer ličnih podataka.

M. Vilašević: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća 2016/679: Zaštita ličnih podataka u ...Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 7 - 30

6

nasilnoj prošlosti kroz svjedočenja i dijalog između bivših ratnih neprijatelja i

žrtava, da kazne sve dostupne počinitelje i rekonstruišu društvo, ali i da

poprave uništene društvene i komunalne veze, štetu nanesenu žrtvama i

ultimativno da dostignu pomirenje. Kao takvi, prema autoru, Gacaca sudovi,

predstavljaju mogući model za buduće odgovore tranzicijske pravde na

međunarodne zločine.

U ovom broju možete pročitati prikaz knjige International Crimes – Law

and Practice. Volume I: Genocide, u izdanju Oxford University Press (2019).

Također, donosimo i prikaz Specijalnog izvještaja o stanju u oblasti migracija u

Bosni i Hercegovini (2018). Nadalje, možete pročitati i Izvještaj o promociji

knjiga odvjetnika Josipa Muselimovića, kao i izvještaj o međunarodnoj

naučnoj konferenciji pod nazivom: "Bosanskohercegovački federalizam –

dometi i ograničenja", u organizaciji Fondacije Centar za javno pravo i

Univerziteta u Sarajevu – Pravni fakultet, a povodom 70 godina od donošenja

Grundgesetza – Ustava Savezne Republike Njemačke. Na kraju, u ovom broju

možete pročitati o najvažnijim temama o kojima se diskutovalo na okruglim

stolovima CEST-a FBiH u drugoj polovini 2019. godine.

Od sudske prakse, skrećemo čitateljicama/čitateljima pažnju na praksu

Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, Suda BiH, i Ustavnog

suda Federacije BiH.

Čitajte i pišite!

Doc. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


7

UREDBA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA 2016/679: ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA U EVROPSKOJ UNIJI

pregledni znanstveni rad

Mujo Vilašević*

Sažetak

UDK: 342.721:061.1EU

Nova pravila zaštite ličnih podataka u Europskoj uniji - na prvom mjestu

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća broj 2016/697 (GDPR - General Data

Protection Regulation) dobila su značajnu pažnju u pravnoj praksi, ali i teoriji. Uredba

u značajnoj mjeri donosi sasvim nova pravila i obaveze za zaštitu ličnih podataka u

Uniji kreirajući tako i novi ambijent poslovanja za tzv. jedinstveno digitalno tržište

Unije. Praksa Suda EU-a, posebno u slučajevima transfera ličnih podataka između

članica, kao i van Europske unije zahtijevala je novi normativni okvir za novo digitalno

doba, "eru društvenih mreža" i sve intenzivnije dostupnosti ličnih podataka

pojedinaca. Cilj ovog rada ukazati je na neke od najznačajnijih aspekata nove Uredbe

EU-a o zaštiti ličnih podataka, okolnostima njenog usvajanja, uticaju novih odredbi i

ključnih izazova za implementaciju u praksi.

* Sekretar Društva & Compliance Oficir, Raiffeisen Invest [email protected] autora izneseni u ovom radu ne predstavljaju stavove kompanije čiji je autor zaposlenik.

Ključne riječi

GDPR, Sud EU-a, lični podaci, transfer ličnih podataka.


6

nasilnoj prošlosti kroz svjedočenja i dijalog između bivših ratnih neprijatelja i

žrtava, da kazne sve dostupne počinitelje i rekonstruišu društvo, ali i da

poprave uništene društvene i komunalne veze, štetu nanesenu žrtvama i

ultimativno da dostignu pomirenje. Kao takvi, prema autoru, Gacaca sudovi,

predstavljaju mogući model za buduće odgovore tranzicijske pravde na


U ovom broju možete pročitati prikaz knjige International Crimes – Law

and Practice. Volume I: Genocide, u izdanju Oxford University Press (2019).

Također, donosimo i prikaz Specijalnog izvještaja o stanju u oblasti migracija u

Bosni i Hercegovini (2018). Nadalje, možete pročitati i Izvještaj o promociji

knjiga odvjetnika Josipa Muselimovića, kao i izvještaj o međunarodnoj

naučnoj konferenciji pod nazivom: "Bosanskohercegovački federalizam –

dometi i ograničenja", u organizaciji Fondacije Centar za javno pravo i

Univerziteta u Sarajevu – Pravni fakultet, a povodom 70 godina od donošenja

Grundgesetza – Ustava Savezne Republike Njemačke. Na kraju, u ovom broju

možete pročitati o najvažnijim temama o kojima se diskutovalo na okruglim

stolovima CEST-a FBiH u drugoj polovini 2019. godine.

Od sudske prakse, skrećemo čitateljicama/čitateljima pažnju na praksu

Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, Suda BiH, i Ustavnog

suda Federacije BiH.

Čitajte i pišite!

Doc. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


30 31

New rules for the protection of personal data in the European Union -

primarily Regulation 2016/697 of the European Parliament and Council

(GDPR - General Data Protection Regulation) has received considerable

attention in both legal practice and theory. The regulation introduces

completely new rules and obligations for the protection of personal data in

the Union, thus creating a new business environment for the so-called Union's

digital single market. The practice of the Court of Justice, especially in cases of

transfers of personal data between members, as well as outside the European

Union, required a new normative framework for the new digital age, the

"social networking era" and all the more availability of personal data. The aim

of this paper is to highlight some of the most significant aspects of the new EU

legislation on the protection of personal data, the circumstances surrounding

its adoption, the impact of the new provisions and key challenges for its

implementation in practice.

REGULATION 2016/697 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND COUNCIL: PROTECTION OF THE PERSONAL DATA IN THE EUROPEAN UNION

Summary

GDPR, EU Court, personal data, personal data transfer.

Key words

NADLEŽNOST NOTARA U PORODIČNOM PRAVU U BOSNI I HERCEGOVINI

stručni članak

Ana Morait Praštalo*UDK: 347.961:347.61/.64(497.6)

Sažetak

U porodično-pravnim odnosima posebno je izražena potreba zaštite u

imovinskim poslovima neupućene ili statusno podređene strane. Uvođenje

profesije notara u Bosni i Hercegovini ukazalo se kao opravdano zakonsko

rješenje u zaštiti prava neukih i podređenih strana. Aktuelne tendencije

kojima se demonopoliše uloga notara u sastavljanju javnih isprava može se

negativno odraziti na pravnu sigurnost građana. U radu se izlažu i analiziraju

pozitivna zakonska rješenja te se preispituje uticaj koji noveliranje zakonskih

rješenja, u pravcu sužavanja ovlaštenja notara kod sastavljanja isprava,

donosi.

* [email protected]

Ključne riječi

Notar, bračni ugovor, notarski obrađena isprava, imovina.

A. Morait Praštalo: Nadležnost notara u porodičnom pravu u Bosni i HercegoviniPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 31 - 44


30 31

New rules for the protection of personal data in the European Union -

primarily Regulation 2016/697 of the European Parliament and Council

(GDPR - General Data Protection Regulation) has received considerable

attention in both legal practice and theory. The regulation introduces

completely new rules and obligations for the protection of personal data in

the Union, thus creating a new business environment for the so-called Union's

digital single market. The practice of the Court of Justice, especially in cases of

transfers of personal data between members, as well as outside the European

Union, required a new normative framework for the new digital age, the

"social networking era" and all the more availability of personal data. The aim

of this paper is to highlight some of the most significant aspects of the new EU

legislation on the protection of personal data, the circumstances surrounding

its adoption, the impact of the new provisions and key challenges for its

implementation in practice.

REGULATION 2016/697 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND COUNCIL: PROTECTION OF THE PERSONAL DATA IN THE EUROPEAN UNION

Summary

GDPR, EU Court, personal data, personal data transfer.

Key words

NADLEŽNOST NOTARA U PORODIČNOM PRAVU U BOSNI I HERCEGOVINI

stručni članak

Ana Morait Praštalo*UDK: 347.961:347.61/.64(497.6)

Sažetak

U porodično-pravnim odnosima posebno je izražena potreba zaštite u

imovinskim poslovima neupućene ili statusno podređene strane. Uvođenje

profesije notara u Bosni i Hercegovini ukazalo se kao opravdano zakonsko

rješenje u zaštiti prava neukih i podređenih strana. Aktuelne tendencije

kojima se demonopoliše uloga notara u sastavljanju javnih isprava može se

negativno odraziti na pravnu sigurnost građana. U radu se izlažu i analiziraju

pozitivna zakonska rješenja te se preispituje uticaj koji noveliranje zakonskih

rješenja, u pravcu sužavanja ovlaštenja notara kod sastavljanja isprava,

donosi.

* [email protected]

Ključne riječi

Notar, bračni ugovor, notarski obrađena isprava, imovina.



44 45

Zakoni:

1. Zakon o notarima (Službene novine Federacije BiH, br. 45/2002 i

30/2016 - odluka US-a)

2. Zakon o notarima (Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH, br. 9/2003 i 17

/2006)

3. Zakon o notarima (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 86/2004,

2/2005, 74/2005, 76/2005 - ispr., 91/2006, 37/2007, 74/2007 - odluka

US-a, 50/2010, 78/2011, 20/2014, 68/2017 i 113/2018 - odluka

Ustavnog suda)

4. Porodični zakon (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 54/02, 41/08 i

63/14)

5. Porodični zakon (Službene novine Federacije BiH, br. 35/05, 41/05,

31/14, 32/19)

6. Porodični zakon (Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH), broj 3/07

In family-legal relations there is a strong need for the protection of

uneducated party or the weaker party when it comes to the property affairs.

The introduction of a notary profession in Bosnia and Herzegovina has

proven to be a justifiable legal solution in the protection of rights of lay parties

and weaker parties. Current tendencies to demonopolize the role of notaries

in drawing up of public documents may have a negative impact on the legal

certainty of citizens. The paper presents and analyses positive legal solutions

and reassesses the impact that revised legal solutions in terms of narrowing

notary's competences may have.

JURISDICTION OF NOTARIES IN FAMILY LAW IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

Notary, matrimonial contract, notarized document, property.

Key words

OSTVARIVANJE TRANZICIJSKE "KOMUNALNE" PRAVDE: GACACA SUDOVI

stručni članak

Mirza Buljubašić, MA LLM*UDK 347.998:341.322.5(675.98)

Sažetak

Najteži zločin protiv čovječanstva, genocid, dovodi do mnogobrojnih i

kompleksnih pitanja koja se tiču zločina, žrtava, počinitelja, posmatrača i

pravosudnih odgovora na genocid. Brojni primjeri partikulariziranih uspjeha

izgradnje mira, pomirenja i postkonfliktne rekonstrukcije postoje, ipak

ruandski Gacaca sudovi se ističu kao najambiciozniji i najuspješniji

nacionalni retributivni (pravosudni) mehanizam tranzicijske pravde. Gacaca

sudovi - kao tradicionalni, običajni i neformalni sudovi - uspostavljeni i

institucionalizirani su na nivou zajednice kao pravosudni mehanizam s ciljem

uspostave istine o nasilnoj prošlosti kroz svjedočenja i dijalog između bivših

ratnih neprijatelja i žrtava, da kazne sve dostupne počinitelje i rekonstruišu

društvo, ali i da poprave uništene društvene i komunalne veze, štetu

nanesenu žrtvama i ultimativno da dostignu pomirenje. Gacaca sudovi, prema

tome, predstavljaju model za buduće odgovore tranzicijske pravde na


* Asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu;[email protected]

Ključne riječi

Gacaca, sud, tranzicijska pravda, rat, genocid.

M. Buljubašić: Ostvarivanje tranzicijske "komunalne" pravde: Gacaca sudoviPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 45 - 74


44 45

Zakoni:

1. Zakon o notarima (Službene novine Federacije BiH, br. 45/2002 i

30/2016 - odluka US-a)

2. Zakon o notarima (Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH, br. 9/2003 i 17

/2006)

3. Zakon o notarima (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 86/2004,

2/2005, 74/2005, 76/2005 - ispr., 91/2006, 37/2007, 74/2007 - odluka

US-a, 50/2010, 78/2011, 20/2014, 68/2017 i 113/2018 - odluka

Ustavnog suda)

4. Porodični zakon (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 54/02, 41/08 i

63/14)

5. Porodični zakon (Službene novine Federacije BiH, br. 35/05, 41/05,

31/14, 32/19)

6. Porodični zakon (Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH), broj 3/07

In family-legal relations there is a strong need for the protection of

uneducated party or the weaker party when it comes to the property affairs.

The introduction of a notary profession in Bosnia and Herzegovina has

proven to be a justifiable legal solution in the protection of rights of lay parties

and weaker parties. Current tendencies to demonopolize the role of notaries

in drawing up of public documents may have a negative impact on the legal

certainty of citizens. The paper presents and analyses positive legal solutions

and reassesses the impact that revised legal solutions in terms of narrowing

notary's competences may have.

JURISDICTION OF NOTARIES IN FAMILY LAW IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

Notary, matrimonial contract, notarized document, property.

Key words

OSTVARIVANJE TRANZICIJSKE "KOMUNALNE" PRAVDE: GACACA SUDOVI

stručni članak

Mirza Buljubašić, MA LLM*UDK 347.998:341.322.5(675.98)

Sažetak

Najteži zločin protiv čovječanstva, genocid, dovodi do mnogobrojnih i

kompleksnih pitanja koja se tiču zločina, žrtava, počinitelja, posmatrača i

pravosudnih odgovora na genocid. Brojni primjeri partikulariziranih uspjeha

izgradnje mira, pomirenja i postkonfliktne rekonstrukcije postoje, ipak

ruandski Gacaca sudovi se ističu kao najambiciozniji i najuspješniji

nacionalni retributivni (pravosudni) mehanizam tranzicijske pravde. Gacaca

sudovi - kao tradicionalni, običajni i neformalni sudovi - uspostavljeni i

institucionalizirani su na nivou zajednice kao pravosudni mehanizam s ciljem

uspostave istine o nasilnoj prošlosti kroz svjedočenja i dijalog između bivših

ratnih neprijatelja i žrtava, da kazne sve dostupne počinitelje i rekonstruišu

društvo, ali i da poprave uništene društvene i komunalne veze, štetu

nanesenu žrtvama i ultimativno da dostignu pomirenje. Gacaca sudovi, prema

tome, predstavljaju model za buduće odgovore tranzicijske pravde na


* Asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu;[email protected]

Ključne riječi

Gacaca, sud, tranzicijska pravda, rat, genocid.



PRAVO I PRAKSA MEĐUNARODNIH ZLOČINA: GENOCIDG. Mettraux, International Crimes – Law and Practice. Volume I: Genocide(Oxford, Oxford University Press, 2019, tvrdi uvez, LXIII+474 str., £125)

prikaz knjige

Nedžad Smailagić, MA*

Procesuiranje međunarodnih zločina pred međunarodnim,

internacionaliziranim i nacionalnim sudovima stvorilo je bogatu praksu

posljednjih 30 godina. Ova konstatacija je posebno tačna kada je riječ o

zločinu genocida, a koji se često u neformalnoj hijerarhiji međunarodnih

zločina označava kao 'zločin nad zločinima'. Ova knjiga predstavlja prvi od

četiri planirana toma o pravu i praksi međunarodnih zločina, odnosno zločina

genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i zločina agresije. Autor, dr

Guénaël Mettraux, ima bogato praktično iskustvo najprije kao branilac pred

međunarodnim krivičnim sudovima i kao sudija Posebnih vijeća za Kosovo, te

akademsko iskustvo kao profesor pravnih fakulteta Univerziteta u

Amsterdamu i Penn State Univerziteta u SAD.

Ova knjiga se, pored iscrpnog indeksa korištenih propisa i sudskih

predmeta (str. xxvii-lxiii), bibliografije (str. 422-448) i indeksa pojmova (str.

449-474), sastoji od 12 poglavlja koji na cjelovit način izlažu bitna pitanja u

procesuiranju zločina genocida pred međunarodnim i nacionalnim

sudovima. Prvo poglavlje (str. 1-5) je uvodnog karaktera i daje opšti osvrt na

pojam i sistematiku međunarodnih zločina. Drugo poglavlje (str. 6-15) daje

historijski presjek kroz prizmu Lemkinovog učenja i djelatnosti pod okriljem

UN-a, razvoju konvencijskog prava te praksi međunarodnih sudova. Težište

trećeg poglavlja (str. 16-55) je na razmatranju pravne regulacije genocida u

savremenom međunarodnom pravu sa posebnim osvrtom na odgovornost

država i individualnu krivičnu odgovornost pojedinaca po običajnom i

N. Smailagić: Pravo i praksa međunarodnih zločina: GenocidPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 75 - 77

74 75

* Polaznik doktorskog studija, Pravni fakultet u Zagrebu; [email protected].

Most grievous crime against humankind, the genocide, leads to a

multiple and complex questions regarding atrocities, victims, perpetrators,

bystanders and judicial responses thereof. Numerous examples of

particularized successes of peace-building, reconciliation and social post-

conflict reconstruction exist, however Rwandans' Gacaca courts stand out as

most ambitious and successful national retributive (judicial) programme of

transitional justice. Gacaca courts, as a traditional, customary and informal

courts, were established and institutionalized as judicial mechanisms with

the aim of achieving the truth about the violent past via testimonies and

dialogue between former war enemies and/or victims on communal level; to

punish all accessible war crime perpetrators, and reconstruct the social

fabric, as well as to repair the destroyed social and communal relations, harm

afflicted to victims and ultimately to achieve reconciliation. Gacaca courts are

a model for future transitional justice responses to international crimes.

DELIVERING TRANSITIONAL COMMUNAL JUSTICE: GACACA COURTS

Summary

Gacaca, court, transitional justice, war, genocide.

Key words


PRAVO I PRAKSA MEĐUNARODNIH ZLOČINA: GENOCIDG. Mettraux, International Crimes – Law and Practice. Volume I: Genocide(Oxford, Oxford University Press, 2019, tvrdi uvez, LXIII+474 str., £125)

prikaz knjige

Nedžad Smailagić, MA*

Procesuiranje međunarodnih zločina pred međunarodnim,

internacionaliziranim i nacionalnim sudovima stvorilo je bogatu praksu

posljednjih 30 godina. Ova konstatacija je posebno tačna kada je riječ o

zločinu genocida, a koji se često u neformalnoj hijerarhiji međunarodnih

zločina označava kao 'zločin nad zločinima'. Ova knjiga predstavlja prvi od

četiri planirana toma o pravu i praksi međunarodnih zločina, odnosno zločina

genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i zločina agresije. Autor, dr

Guénaël Mettraux, ima bogato praktično iskustvo najprije kao branilac pred

međunarodnim krivičnim sudovima i kao sudija Posebnih vijeća za Kosovo, te

akademsko iskustvo kao profesor pravnih fakulteta Univerziteta u

Amsterdamu i Penn State Univerziteta u SAD.

Ova knjiga se, pored iscrpnog indeksa korištenih propisa i sudskih

predmeta (str. xxvii-lxiii), bibliografije (str. 422-448) i indeksa pojmova (str.

449-474), sastoji od 12 poglavlja koji na cjelovit način izlažu bitna pitanja u

procesuiranju zločina genocida pred međunarodnim i nacionalnim

sudovima. Prvo poglavlje (str. 1-5) je uvodnog karaktera i daje opšti osvrt na

pojam i sistematiku međunarodnih zločina. Drugo poglavlje (str. 6-15) daje

historijski presjek kroz prizmu Lemkinovog učenja i djelatnosti pod okriljem

UN-a, razvoju konvencijskog prava te praksi međunarodnih sudova. Težište

trećeg poglavlja (str. 16-55) je na razmatranju pravne regulacije genocida u

savremenom međunarodnom pravu sa posebnim osvrtom na odgovornost

država i individualnu krivičnu odgovornost pojedinaca po običajnom i

N. Smailagić: Pravo i praksa međunarodnih zločina: GenocidPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 75 - 77

74 75

* Polaznik doktorskog studija, Pravni fakultet u Zagrebu; [email protected].

Most grievous crime against humankind, the genocide, leads to a

multiple and complex questions regarding atrocities, victims, perpetrators,

bystanders and judicial responses thereof. Numerous examples of

particularized successes of peace-building, reconciliation and social post-

conflict reconstruction exist, however Rwandans' Gacaca courts stand out as

most ambitious and successful national retributive (judicial) programme of

transitional justice. Gacaca courts, as a traditional, customary and informal

courts, were established and institutionalized as judicial mechanisms with

the aim of achieving the truth about the violent past via testimonies and

dialogue between former war enemies and/or victims on communal level; to

punish all accessible war crime perpetrators, and reconstruct the social

fabric, as well as to repair the destroyed social and communal relations, harm

afflicted to victims and ultimately to achieve reconciliation. Gacaca courts are

a model for future transitional justice responses to international crimes.

DELIVERING TRANSITIONAL COMMUNAL JUSTICE: GACACA COURTS

Summary

Gacaca, court, transitional justice, war, genocide.

Key words


78 79

SPECIJALNI IZVJEŠAJ O STANJU U OBLASTI MIGRACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI(Institucija Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Banja Luka 2018, str. 73)

prikaz izvještaja

Sead Bandžović*, MA Iur.

S. Bandžović: Specijalni izvješaj o stanju u oblasti migracija u Bosni i HercegoviniPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 78 - 81


* Doktorant na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; [email protected]

Masovna migrantska kretanja iz arapskih zemalja tokom 2018. suočila

su i Bosnu i Hercegovinu, kao i niz drugih država, sa brojnim problemima

opšteg i specifičnog karaktera. Nedostatak finansijskih, logističkih,

kadrovskih i drugih kapaciteta onemogućio je organe vlasti u našoj zemlji da

na odgovarajući način pruže potpuniju pomoć stotinama migranata i

izbjeglica koji su, u potrazi za boljim životnim uslovima, koristili BiH kao

tranzitnu zemlju na putu do zapadne Evrope. U vezi s tim, Vijeće ministara

Bosne i Hercegovine je u aprilu 2018. uputilo poziv instituciji Ombudsmena za

ljudska prava Bosne i Hercegovine da izvrši monitoring u oblasti migracija u

zemlji i izradi specijalni izvještaj o ovoj tematici. Aktivnosti institucije na izradi

izvještaja trajale su od aprila do novembra 2018., a 10. januara 2019. on je

zvanično predstavljen javnosti.

Specijalni izvještaj je podijeljen u šest poglavlja. U prvom poglavlju,

Pravni okvir, predočeni su najvažniji međunarodni i domaći pravni propisi koji

tretiraju prava izbjeglica i migranata. To su, prije svega, Univerzalna

deklaracija o pravima čovjeka, dva međunarodna pakta (o ekonomskim i

socijalnim kao i građanskim i političkim pravima) te Konvencija UN-a o

statusu izbjeglica iz 1951. sa pratećim Protokolom iz 1967. godine. Posljednja

dva propisa predstavljaju temelj savremenog izbjegličkog prava koje

primjenjuju sve države. Kada je riječ o domaćem zakonodavstvu, važnu ulogu

u uređenju problematike azila i postupanja sa strancima imalo je Ministarstvo

sigurnosti koje je u svom Akcijskom planu za period 2012.-2015. predvidjelo

donošenje dva ključna propisa: Zakona o strancima i Zakona o azilu BiH.

Parlamentarna skupština BiH je navedene zakone donijela 2015. i 2016.

godine. Drugo poglavlje, Institucionalni mehanizmi, posvećeno je analizi

djelovanja državnih i međunarodnih subjekata koji su, na različite načine,

involvirani u rješavanje migrantske krize. U prvom redu je to Ministarstvo

sigurnosti BiH sa sektorima za azil i imigraciju, Granična policija BiH, Služba za

poslove sa strancima, kao i određene međunarodne organizacije poput

Međunarodne organizacije za migrante (IOM), Visokog komesarijata

Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), te pojedine domaće nevladine

organizacije (udruženje „Vaša prava BiH“, Fondacija bosanskohercegovačkih

žena). U ovom poglavlju su prezentirani i podaci o smještajnim kapacitetima

namijenjenim zbrinjavanju migranata. To su prvenstveno tri prihvatna centra:

azilantski centar u Delijašu u kojem isključivo borave tražioci azila u BiH i

nosioci međunarodne zaštite, imigracioni centar u Istočnom Sarajevu za

strance kojima je u skladu sa Zakonom o strancima BiH određena mjera

stavljanja pod nadzor, te izbjegličko-prihvatni centar u Salakovcu. Ovaj centar

je prvobitno bio namijenjen interno raseljenim licima u BiH da bi tokom 2018.

Ministarstvo sigurnosti preuredilo postojeće kapacitete za smještaj većeg

broja migranata. Pored postojećih uspostavljene su i nove smještajne jedinice

na privremenoj osnovi, tačnije prihvatni centar Ušivak čije je funkcionisanje

bilo uređeno posebnim sporazumom potpisanim 15. avgusta 2018. između

Sektora za azil pri Ministarstvu sigurnosti BiH, Službe za poslove sa strancima

i IOM-a.

U trećem poglavlju, Analiza zatečenog stanja, predstavljene su

aktivnosti koje je institucija Ombudsmena poduzimala tokom izrade ovog

izvještaja, kao i prikupljeni statistički podaci uz analizu uočenih problema.

Kao glavni uzrok za pojavu ilegalnih migranata u BiH navedeno je zatvaranje

tzv. balkanske rute od makedonske Đevđelije, preko Srbije, Mađarske i

Hrvatske kojom su se migranti kretali do 2016. godine, čime je došlo do

pomjeranja migracionih tokova na druge zemlje, u prvom redu Bosnu i

Hercegovinu. Ovi procesi su po svojoj prirodi mješovitog karaktera gdje

postoje ekonomski migranti (državljani Pakistana, Irana, Maroka, Tunisa,

Alžira, Libije) i osobe koje traže međunarodnu zaštitu od sukoba u njihovim

matičnim zemljama (državljani Sirije). Najveći problem u takvoj situaciji

odnosi se na prvi kontakt domaćih organa vlasti sa strancima kada im se

trebaju saopćiti informacije u vezi sa njihovim pravom na azil u BiH. Tu su

izražene poteškoće zbog nepoznavanja stranih jezika. Migranti često imaju

dileme kod tumačenja potvrde koja im se izdaje nakon iskazane namjere za

80 81

azil. Njihov dolazak u azilantski centar u Delijašu bio je otežan zbog

nedostatka adekvatnog prevoza do njega, čime se stvarao pogodni teren za

krijumčarenje ljudi i druge nelegalne aktivnosti. Procjenjuje se da je na

području BiH registrovano oko 22000 migranata. Oni nelegalno ulaze na bh.

teritorij, često bez bilo kakvih identifikacionih dokumenata, a zadržavaju se

onoliko dugo koliko je potrebno da dođu do susjedne Hrvatske kao sljedećeg

usputnog odredišta na daljem putu do zapadne Evrope. Ovim kretanjima je

posebno pogođen Unsko-sanski kanton u sjeverozapadnoj Bosni (gradovi

Bihać, Velika Kladuša) koji graniči sa Hrvatskom, pa zbog toga na tom području

boravi najveći broj migranata. Predstavnici institucije Ombudsmena su od 8.

do 10.oktobra 2018. posjetili privremene smještajne centre u Bihaću i Velikoj

Kladuši i održali niz sastanaka sa predstavnicima općinskih, gradskih i drugih

organa vlasti uključenih u migracionu problematiku u Unsko-sanskom

kantonu. Na području Bihaća migranti su smješteni u dva objekta: đačkom

domu u Borićima i privremenom prihvatnom centru Sedra. U đački dom su

smješteni samci, odrasli muškarci i stariji maloljetnici. Tu borave u izuzetno

nehumanim uslovima, bez struje i vode, dom nije posjedovao nikakvu izolaciju

od spoljnih atmosferskih neprilika iako je uprava grada Bihaća poduzela

određene aktivnosti na sanaciji ovog objekta. U centru Sedra smještene su

ugrožene kategorije: samohrani roditelji, majke sa djecom, djeca bez pratnje i

žrtve nasilja. Lokalni domovi zdravlja u Cazinu i Bihaću pružaju im primarnu

zdravstvenu zaštitu. Hrana se dobavlja u saradnji sa lokalnim Crvenim krstom.

Migranti dolaze iz različitih vjerskih i kulturoloških sredina. Često dolazi do

njihovih međusobnih fizičkih i verbalnih obračuna čime se u velikoj mjeri

narušava javni red i sigurnost. Kada je riječ o Velikoj Kladuši situacija je znatno

lošija budući da su migranti smješteni u šatorskom naselju Trnovi. Pored

pristupa pitkoj vodi, hrani i primarnoj zdravstvenoj zaštiti druge usluge nisu

dostupne. Zabilježen je velik broj slučajeva nelegalnih prelazaka migranata u

Hrvatsku. Oni su od strane tamošnje granične policije bili zaustavljani, fizički

napadani i potom vraćeni u Bosnu i Hercegovinu. Predstavnici institucije

Ombudsmena su upoznati sa podatkom da niko od osoba koje borave u naselju

Trnovi nije upoznat sa postupkom apliciranja za azil u BiH, niti su predstavnici

Sektora za azil dolazili na ovo područje. Osim monitoringa na terenu,

ombudsmeni su se sa migracionim fenomenom bavili i kroz postupanje po

individualnim žalbama koje se odnose na zadržavanje maloljetnih stranih

državljana u imigracionim centrima, te dodjeljivanju staratelja djeci bez

roditeljske pratnje.

U četvrtom poglavlju, Pravo na azil, istaknute su osnovne karakteristike

procedure sticanja prava na azil u BiH koju, u skladu sa odredbama Zakona o

azilu BiH, sprovode Služba za rad sa strancima i Sektor za azil pri Ministarstvu

sigurnosti BiH. Razmatrana su i neka prateća pitanja koja se dovode u vezu sa

azilom, poput prava azilanata u našoj zemlji i njihove primjene. U posljednja

dva poglavlja, Zaključna razmatranja i Generalne preporuke. ombudsmeni su

nosiocima vlasti na svim nivoima u BiH uputili niz preporuka u cilju jačanja

međusobne saradnje u rješavanju višedimenzionalnih problema u oblasti

migracija i stvaranja humanijeg okruženja za boravak migranata.

Značaj ovog specijalnog izvještaja je višestruk. Sistematski je

predstavljeno stanje u kompleksnoj oblasti migracija u Bosni i Hercegovini.

Značaju ovog dokumenta su dodatno doprinijeli raznovrsni metodi korišteni

tokom njegove izrade: od klasične normativne analize zakonodavstva

relevantnog za migracijsku tematiku, praktičnih istraživanja, posjeta

smještajnim centrima, do razgovora sa predstavnicima vlasti, domaćih i

međunarodnih nevladinih organizacija. Izvještaj je dostupan i široj javnosti

koja se tim putem o navedenoj problematici može bliže informisati. Kako je

riječ o aktuelnoj tematici, govore nova iskustva, osnovano je očekivati dalji

nastavak objavljivanja sličnih publikacija.



82 83

IZVJEŠTAJ O PROMOCIJI KNJIGA ODVJETNIKA JOSIPA MUSELIMOVIĆA

prikaz izvještaja

Pripremio: mr. sc. Đemaludin Mutapčić*

Đ. Mutapčić: Izvještaj o promociji knjiga odvjetnika Josipa MuselimovićaPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 82 - 83


* Notar; [email protected]

Za pravničku struku od izuzetne važnosti su tri knjige odvjetnika Josipa

Muselimovića, čija promocija je obavljena 25.09.2019. godine u Sarajevu.

Naime, mostarski odvjetnik, književnik i akademik Josip Muselimović

predstavio je u sarajevskom Kamernom teatru 55 svoje tri knjige „I to je to“,

„Mostarski dragulji“ i „Kud plovi ovaj brod“. U promociji tih knjiga sudjelovali

su Abdulah Sidran, Bogić Bogićević, Ivica Ćurković, Mladen Bevanada, Ivica

Šarić i autor Josip Muselimović. Moderator promocije je bio Nj. E. Martin Kačo,

veleposlanik Republike Slovačke u Bosni i Hercegovini. Pred mnogobrojnom

publikom sačinjenom od Muselimovićevih kolegica i kolega iz pravničke

struke, kulturnih djelatnica i djelatnika i članica i članova akademske

zajednice na promociji se razgovaralo o navedenim djelima, ali i o

jedinstvenom doprinosu ovog mostarskog i bosanskohercegovačkog

intelektualca i publiciste historiji njegovog grada i Bosne i Hercegovine.

Prema mišljenju jednog od govornika na promociji Bogića Bogićevića:

„Josip Muselimović, gospodin u najdubljoj punini tog određenja , ali prije svega

humani čovjek, ispisao je knjige po kojima će biti upamćen kao aktivni svjedok

i saučesnik jednog posebno osjetljivog perioda u izgradnji bosanskohercego-

vačkog društva i države. Ono što je zapisano ostaje kao dokument jednom

vremenu. Ove knjige su udžbenik o međuljudskim odnosima i liderima,

inspirisane potrebom da se dublje prodre u našu stvarnost“.

Akademik Abdulah Sidran je na promociji naveo i riječi: „Historija se ne

piše iz onoga što su historičari o svom vremenu pisali, nego iz brda ovakvih

knjiga u kojim je posvjedočen detalj i situacija, koji pomažu da sebe

podignemo u razumijevanju savremenosti i povijesti, te pokazuju da, uz njih,

postajemo bolji ljudi“.

Legendarni sportista Ivica Ćurković, kojeg autor naziva „nogometnim

akademikom“, istakao je da knjige autora Josipa Muselimovića imaju

vrijednost i unutar struke, ali da mogu zainteresirati i vrlo široku čitalačku

publiku.

U svom obraćanju odvjetnik Josip Muselimović je rekao da je posebno

sretan što se ovaj događaj odigrao u sarajevskom Kamernom teatru 55,

„hramu kulture“, dijelu grada koji je pola stoljeća smatrao i sada smatra svojim.

Naveo je da je kao student prava četiri godine silazio sa Mejtaša niz

Dalmatinsku i kroz ulicu Kulovića dolazio u učionice Pravnog fakulteta

Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirao. „Od tog vremena je ljubav mene i

Sarajeva na istoj valnoj dužini“, kazao je, te dodao da je ponosan što su njegove

knjige predstavili upravo navedeni eminentni intelektualci.

U ovom kratkom izvještaju treba istaći da brojne generacije diplomi-

ranih pravnika duguju posebnu zahvalnost odvjetniku Josipu Muselimoviću za

ogroman doprinos u jačanju pravne misli i pravničke struke u Bosni i

Hercegovini i šire.

Na kraju promocije Ivica Šarić je zapjevao poznatu pjesmu Fala („Za

vsaku dobru reč“). Zajedno s njim je pjevao i mnogobrojni auditorijum u

Kamernom teatru u Sarajevu, koji se jednoglasno zahvalio Josipu

Muselimoviću za njegova djela simbolično i stihovima iz te pjesme: „Od vsega

srca Fala!“

82 83

IZVJEŠTAJ O PROMOCIJI KNJIGA ODVJETNIKA JOSIPA MUSELIMOVIĆA

prikaz izvještaja

Pripremio: mr. sc. Đemaludin Mutapčić*



* Notar; [email protected]

Za pravničku struku od izuzetne važnosti su tri knjige odvjetnika Josipa

Muselimovića, čija promocija je obavljena 25.09.2019. godine u Sarajevu.

Naime, mostarski odvjetnik, književnik i akademik Josip Muselimović

predstavio je u sarajevskom Kamernom teatru 55 svoje tri knjige „I to je to“,

„Mostarski dragulji“ i „Kud plovi ovaj brod“. U promociji tih knjiga sudjelovali

su Abdulah Sidran, Bogić Bogićević, Ivica Ćurković, Mladen Bevanada, Ivica

Šarić i autor Josip Muselimović. Moderator promocije je bio Nj. E. Martin Kačo,

veleposlanik Republike Slovačke u Bosni i Hercegovini. Pred mnogobrojnom

publikom sačinjenom od Muselimovićevih kolegica i kolega iz pravničke

struke, kulturnih djelatnica i djelatnika i članica i članova akademske

zajednice na promociji se razgovaralo o navedenim djelima, ali i o

jedinstvenom doprinosu ovog mostarskog i bosanskohercegovačkog

intelektualca i publiciste historiji njegovog grada i Bosne i Hercegovine.

Prema mišljenju jednog od govornika na promociji Bogića Bogićevića:

„Josip Muselimović, gospodin u najdubljoj punini tog određenja , ali prije svega

humani čovjek, ispisao je knjige po kojima će biti upamćen kao aktivni svjedok

i saučesnik jednog posebno osjetljivog perioda u izgradnji bosanskohercego-

vačkog društva i države. Ono što je zapisano ostaje kao dokument jednom

vremenu. Ove knjige su udžbenik o međuljudskim odnosima i liderima,

inspirisane potrebom da se dublje prodre u našu stvarnost“.

Akademik Abdulah Sidran je na promociji naveo i riječi: „Historija se ne

piše iz onoga što su historičari o svom vremenu pisali, nego iz brda ovakvih

knjiga u kojim je posvjedočen detalj i situacija, koji pomažu da sebe

podignemo u razumijevanju savremenosti i povijesti, te pokazuju da, uz njih,

postajemo bolji ljudi“.

Legendarni sportista Ivica Ćurković, kojeg autor naziva „nogometnim

akademikom“, istakao je da knjige autora Josipa Muselimovića imaju

vrijednost i unutar struke, ali da mogu zainteresirati i vrlo široku čitalačku

publiku.

U svom obraćanju odvjetnik Josip Muselimović je rekao da je posebno

sretan što se ovaj događaj odigrao u sarajevskom Kamernom teatru 55,

„hramu kulture“, dijelu grada koji je pola stoljeća smatrao i sada smatra svojim.

Naveo je da je kao student prava četiri godine silazio sa Mejtaša niz

Dalmatinsku i kroz ulicu Kulovića dolazio u učionice Pravnog fakulteta

Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirao. „Od tog vremena je ljubav mene i

Sarajeva na istoj valnoj dužini“, kazao je, te dodao da je ponosan što su njegove

knjige predstavili upravo navedeni eminentni intelektualci.

U ovom kratkom izvještaju treba istaći da brojne generacije diplomi-

ranih pravnika duguju posebnu zahvalnost odvjetniku Josipu Muselimoviću za

ogroman doprinos u jačanju pravne misli i pravničke struke u Bosni i

Hercegovini i šire.

Na kraju promocije Ivica Šarić je zapjevao poznatu pjesmu Fala („Za

vsaku dobru reč“). Zajedno s njim je pjevao i mnogobrojni auditorijum u

Kamernom teatru u Sarajevu, koji se jednoglasno zahvalio Josipu

Muselimoviću za njegova djela simbolično i stihovima iz te pjesme: „Od vsega

srca Fala!“

84 85

BOSANSKOHERCEGOVAČKI FEDERALIZAM– DOMETI I OGRANIČENJA

izvješće

Harun Išerić, MA iur.*

H. Išerić: Bosanskohercegovački federalizam – dometi i ograničenjaPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 84 - 88


* Stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerzitata u Sarajevu; [email protected]

(I)

U Sarajevu je 29.10.2019. godine održana međunarodna naučna konfe-

rencija pod nazivom: „Bosanskohercegovački federalizam – dometi i ograniče-

nja“. Konferenciju su organizovali Fondacija Centar za javno pravo i Univerzitet

u Sarajevu – Pravni fakultet, a povodom 70 godina od donošenja Grundgesetza

– Ustava Savezne Republike Njemačke. Podršku organizaciji i realizaciji

Konferencije pružio je Program za vladavinu prava u Jugoistočnoj Evropi

Fondacije Konrad Adenauer.

Na Konferenciji je, u okviru tri panela i to: federalne specifičnosti

savezne države, bosanskohercegovački federalizam i federalističke asimetrije,

prezentovano 11 referata koji su prethodno objavljeni na web stranici Fonda-

cije Centar za javno pravo (www.fcjp.ba). Uz učešće domaćih i stranih refere-

nata (iz Srbije, Belgije, Austrije i Italije) raspravljalo se o državnopravnim,

politološkim i ekonomskim aspektima bosanskohercegovačkog federalizma, s

posebnim osvrtom na federalističke standarde Savezne Republike Njemačke.

U centru debate su bila pitanja pravnopolitičkih osnova bosanskohercego-

vačkog federalizma i to: da li je on deriviran iz državnosti entiteta ili iz

državnosti BiH, da li predstavlja smetnju ili podsticaj za socijalni, privredni ili

kulturni napredak, odnosno kočnicu ili podstrek u optimiranju državnih

funkcija, i konačno, postoje li razlozi za njegovo preoblikovanje i da li su oni

prihvatljivi.

Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili prof. dr Edin Šarčević

(profesor na Pravnom fakultetu u Leipzigu i direktor Fondacije Centar za javno

pravo), prof. dr Hajrija Sijerčić-Čolić (dekanesa Pravnog fakulteta u Sarajevu) i

Hartmut Rank (direktor Programa za vladavinu prava u Jugoistočnoj Evropi

Fondacije Konrad Adenauer).

(II)

Moderator prvog panela je bio prof. dr Edin Šarčević. Savjetnik EU pri

VSTV-u i profesor na Univerzitetu Tirol (Italija), prof. dr Jens Woelk, se u svom

izlaganju osvrnuo na nepisana ustavna pravila koja karakterišu federalizam u

Saveznoj Republici Njemačkoj i to: „saveznog prijateljskog ponašanja“

(bundesfreundliches Verhalten) i „savezne lojalnosti“ (Bundestreue), te na

obaveze i prava koja su izvedena iz ovih principa. S tim u vezi, predstavljena su

rješenja njemačkog kooperativnog federalizma. Ovi strukturni elementi

njemačkog federalnog iskustva su potom korišteni za refleksiju na rješenja bh.

federalizma. Drugi referent je bio bivši međunarodni sudija Ustavnog suda BiH

i profesor na Univerzitetu u Gracu, prof. dr Josef Marko. Profesor Marko je

ukazao na odluke Ustavnog suda BiH (prvenstveno one koje se tiču

jedinstvenog tržišta i zaštite ljudskih prava) koje su bile usmjerene ka

integraciji BiH kroz pravo i razvoju kooperativnog federalizma u BiH. S druge

strane, on se osvrnuo na razloge neuspjeha takve integracije i istakao tri

alternative trenutnom uređenju BiH (konstitutivne narode učiniti nosiocima

suvereniteta i prava na samoopredjeljenje, regionalizacija BiH ili nacionalni

model koji podrazumijeva etničku neutralizaciju ustava, uklanjanje prava veta

i kolektivnih prava). Prelazak iz stanja defektne demokratije, kako je opisao

situaciju u BiH, u kooperativni federalizam, je prema njegovom mišljenju,

goruća potreba BiH. Posljednji referent u okviru prvog panela je bila doc. dr

Lejla Balić sa Pravnog fakultet u Sarajevu. Doc. Balić se u svom izlaganju

osvrnula na različita mišljenja o nastanku federalizacije BiH (devolucija ili

agregracija), istakavši da analiza Ustava BiH neprikosnoveno govori u prilog o

devoluciji kao načinu federalizacije, te da je bh. federalizam, federalizam iz

nužde. U nastavku, doc. Balić je ukazala na netipičnu dinamiku bh. federalizma,

zbog korištenja ustavne odredbe o „dodatnim nadležnostima“ države,

djelovanjem Ureda Visokog predstavnika, zakonima Parlamentarne skupštine

BiH i odlukama Ustavnog suda BiH.

Drugi panel je imao u fokusu konkretna rješenja bosanskohercego-

vačkog federalizma. Njegov moderator je bio doc. dr Damir Banović, sa

88 89

(III)

Konferenciju su obilježile dinamične i produktivne rasprave među

učesnicima iz akademske zajednice, pravosuđa, tijela zakonodavne i izvršne

vlasti, političkih stranaka, međunarodne zajednice i ambasada, nevladinih

organizacija i studenata postdiplomskih studija.

U zaključku skupa, ukazano je na pravne standarde koji se u federalno

uređenoj državi moraju poštivati i ostvarivati, neovisno od postojanja

političke volje. Baš kao i svaki drugi, bh. federalizam je specifičan, kako s

obzirom na ustavnopravna rješenja, tako i društveni kontekst u kojem je

nastao i razvijao se. Međutim, to nije prepreka za Ustavni sud BiH i druge

državne organe da u svom djelovanju oslanjaju se i rješenja za bh. probleme

traže u zemljama sa dugom tradicijom federalizma kao što je to Savezna

Republika Njemačka i njen Ustavni sud.

Kao format obuke, okrugli stolovi su mjesto razmjene mišljenja, ideja,

stavova, pitanja, odgovora i argumenata. Vode ih (edukatori su) sudije,

redovno, u skladu sa nadležnostima Vrhovnih odnosno kantonalnih sudova,

uz izuzetak nekih okruglih stolova, kao što su oni iz Građanskog izvršnog

procesnog prava, ili Prekršajnog prava, gdje su voditelji najčešće sudije

općinskih sudova. Koncipirani su više za iskusnije sudije i tužioce, a CEST F

BiH, tradicionalno, inkorporira u godišnje Programe stručnog usavršavanja

ove vidove obuka, i to iz svih pravnih oblasti. Tako je bilo i sa Programom za

2019. godinu, a u redovima koji slijede iznijećemo najzanimljivije detalje sa

ovih obuka održanih od septembra pa do kraja 2019. godine. Ističemo tri

obuke.

Specifičan je okrugli stol na temu “Aktuelna pitanja iz izvršnog

postupka”, za sudije koje rješavaju predmete u izvršnom postupku. Jedan

okrugli stol na ovu temu je već održan u maju mjesecu 2019, u Bihaću.

Voditeljica okruglog stola prvi dan je bila gosp. mr. sci. iur. Amela Durić, sudija

Općinskog suda Tuzla, a učesnici su sa ovom edukatoricom diskutovali na

teme načela izvršnog postupka; predmeta i sredstava izvršenja; prijedloga i

rješenja o izvršenju i razloga za prigovor. Na okruglom stolu održanom dana

13.09.2019. godine gosp. Dr. sci. iur. Smajo Šabić, sudija Općinskog suda u

Zenici i član i potpredsjednik Upravnog odbora JU CEST F BiH, upoznao je

NAJZNAČAJNIJE SA OKRUGLIH STOLOVA CEST-A FEDERACIJE BiH U DRUGOJ POLOVINI 2019. GODINE

izvješće

Priredili: mr. sci. Arben Murtezić* dr. sci. Davor Trlin **

A. Murtezić, D. Trlin: Najznačajnije sa okruglih stolova CEST-a Federacije BiH u drugoj ...Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 89 - 92

* Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH.** Viši stručni saradnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH; [email protected]


92 93

sačinjenom paralelom sa Vrhovnim sudom RS. Do sada je VS F BiH u 18

slučajeva donio odluku o spornom pravnom pitanju. Najveći broj usvojenih

pravnih shvatanja u postupku rješavanja spornog pravnog pitanja je donesen

u postupcima iz radnih odnosa, pa u postupcima izvršenja, a najveći broj

usvojenih spornih pravnih pitanja je riješen po zahtjevu pokrenutom od

Općinskog suda Sarajevo.

PRAVO NA PRIVATNI I PORODIČNI ŽIVOT, DOM I PREPISKU

Došlo je do kršenja apelantovog prava iz člana II/3f) Ustava Bosne i

Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda i člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav

1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u

situaciji kada su redovni sudovi propustili da izražavanja tuženih

razmotre u svjetlu kriterijuma koje je bilo neophodno razmotriti s ciljem

postizanja balansa između zaštite apelantovog prava na ugled. Postoji

kršenje navedenih prava kada su redovni sudovi prilikom odlučenja

zanemarili količinu i sadržaj tekstova koji su objavljeni u periodu od 1.

do 9. jula 2008. godine na naslovnim stranama prvotuženog, u kojima su

iznesene ozbiljne optužbe na račun apelantovih zaposlenika, ali i samog

apelanta, koji je stavljen u kontekst događaja o kojima je pisano, bez

ikakvih ograda tuženih, bez poštovanja instituta presumpcije nevinosti,

bez pružene mogućnosti da se apelant u spornim tekstovima izjasni i

iznese svoj stav, kao i namjeru tuženih da sporne tekstove predstave kao

„svjedočenje zaštićenog svjedoka“ pred nadležnim organima iako u tom

trenutku zvanična istraga još nije bila počela, što sve ukazuje da tuženi

prilikom izvještavanja nisu postupali bona fide kako to nalaže

odgovorno, istraživačko novinarstvo na koje se pozivaju.

I z o b r a z l o ž e n j a:

Prema mišljenju Ustavnog suda, ono što iz teksta tuženih jasno proizlazi

jeste jasan stav tuženih da je sve što je izneseno u prethodnom periodu o

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 93 - 103

:

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; Tužilac Tužilaštva BiH

***

A. Murtezić, D. Trlin: Najznačajnije sa okruglih stolova CEST-a Federacije BiH u drugoj ...Pravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 89 - 92

104 105

SUDSKO PREISPITIVANJE ODLUKE PREDSJEDNIŠTVA

BOSNE I HERCEGOVINE

Nije dozvoljeno voditi upravni spor u stvarima o kojima

neposredno, na osnovu ustavnih ovlaštenja, odlučuje Predsjedništvo

Bosne i Hercegovine, pa čak ni posredno, kroz primjenu instituta

diskriminacije.

I z o b r a z l o ž e n j a:

Revizioni prigovor pogrešne primjene materijalnog prava nije osnovan,

jer je dato iscrpno obrazloženje u pobijanoj drugostepenoj presudi pravilnim

tumačenjem relevantnih odredbi Pravilnika o odbrambeno-diplomatskom,

vojno-diplomatskom i vojnom predstavljanju Bosne i Hercegovine u

inostranstvu u vezi sa odredbama člana 4. Odluke o posebnim kriterijima i

načinu rangiranja kandidata za imenovanje za vojno-diplomatske i vojne

predstavnike u inostranstvu i administrativno osoblje u vojno-diplomatskim

predstavništvima broj: 10-34-3-9-21/14 od 16.12.2014. godine, kao i

odredbom njene Dopune od 25.01.2017. godine, pravilno drugostepeno

građansko vijeće zaključuje da nema zakonskih niti podzakonskih smetnji da

tužena, a u cilju uspješnog odabira odgovarajućeg kanidata, izvrši izmjenu

akta kojim su utvrđeni uslovi za konkurisanje. Ovakav stav vijeće je zauzelo

imajući u vidu i činjenicu da je propisivanje kriterija za bilo koju poziciju,

nesporno u domenu dispozicije poslodavca, usljed čega je i izmjena i/ili

nadogradnja istih takođe u njegovoj dispoziciji, na što se žalbom tužene

osnovano ukazuje. Dopuna Odluke od 16.12.2014. godine u okviru zakonskih

ovlaštenja tužene, kao i da je ista izvršena u toku konkursne procedure koja je

okončana upravo primjenom sporne izmjene, nesporno se zaključuje da je

imenovanje vojno-diplomatskih predstavnika iz reda hrvatskog naroda

(vojnih atašea u Berlinu i Washingtonu) u skladu sa predviđenim rješenjima

primjenjenog podzakonskog akta i njegove dopune od 25.01.2017. godine.

Ovdje se ne radi o zabrani retroaktivnosti, jer se sporna izmjena

normativnog akta desila u toku postupka konkursa i podjednako se odnosila

na sve učesnike konkursa, a ne samo izolovano i eventualno diskriminirajuće

za tužioca.

Nadalje, i po shvatanju ovog vijeća, koje pravilnim smatra i prihvata

ocijene drugostepenog vijeća u pobijanoj presudi, prema kojem, čak i da je

tužbeni zahtjev, u dijelu kojim je traženo nejednako postupanje, eventualno

osnovan, uporedna grupa ne bi bilo pravilno označena. Naime, u ovakvom

slučaju, uporedna grupa u odnosu na koju bi eventualno bilo moguće

utvrđivati nejednako postupanje u odnosu na tužitelja bili bi predstavnici koji

su imenovani iz naroda kojem tužitelj pripada, a ne imenovani predstavnici

drugih naroda. Predstavnici drugih naroda bi eventualno mogli biti referentna

grupa tužitelju da su im priznata veća prava ili da su za njih bili propisani

drugačiji uslovi nego predstavnicima naroda kojem pripada tužitelj, odnosno

izabrani kandidati. Međutim, kako u pravima, tako i u uslovima, kanidati iz sva

tri naroda su u konkursnoj proceduri bili izjednačeni. Sama činjenica da

tužitelj nije imenovan, te da su imenovani drugi kandidati, prema uslovima

koji su važili u toku postupka imenovanja, ne može da predstavlja nejednako

postupanje u pravnom i zakonskom smislu.

U prilog ovakvom stavu drugostepenog vijeća govori i nesporna

činjenica da bi se utvrđenjem nejednakog postupanja, in concreto, neizbježno

postavilo pitanje zakonitosti Odluke o imenovanju od 13.09.2017. godine, a

koja se na takav način ne može preispitivati u sudskom postupku, shodno

odredbi člana 16. stav 6., člana 18. stav 1. Pravilnika o odbrambeno-

diplomatskom, vojno-diplomatskom i vojnom predstavljanju Bosne i

Hercegovine u inostranstvu u vezi sa odredbom člana 10. stav 1. tačka 3.

Zakona o upravnim sporovima BiH.

Zaključno, prema stanju u spisu predmeta, ovo vijeće potvrđuje ocijene

koje je iznijelo drugostepeno vijeće u pobijanoj presudi, da je navedenim

odredbama Pravilnika propisano da ministar odbrane BiH, na osnovu liste

uspješnih kandidata, vrši konačan izbor i prijedlog za imenovanje koje

sudska praksa

Priredio: prof. dr Branko Morait*

SUDSKA PRAKSA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE

* sudija Suda Bosne i Hercegovine

B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 104 - 106

: B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 104 - 106

:

106 107

dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, najmanje sedam mjeseci prije

isteka mandata osoblja koje trenutno obavlja te dužnosti, te da konačan izbor,

odnosno imenovanje ovih lica vrši Predsjedništvo BiH, na osnovu Zakona o

odbrani BiH („Službeni glasnik BiH“ broj: 88/05). Kada se navedene odredbe

dovedu u vezu sa odredbom člana 10. stav 1 tačka 3 Zakona o upravnim

sporovima BiH kojim je propisano da se ne može voditi upravni spor u

stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlaštenja odlučuje

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kakvo je bilo ovlaštenje tužene kod

donošenja odluka koje se osporavaju u konkretnom sporu, jasno je da se

odluka Predsjedništva, čak ni posredno kroz primjenu instituta diskrimancije,

ne može preispitivati u sudskom postupku.

( Iz obrazloženja presude Suda Bosne i Hercegovine

broj :S1 3 P 027437 19 Rev od 17.10.2019. godine)

Zahtjev Dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi čl. 29., 34., 35. i 36. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine; čl. 53., 82., 147., 190., 278. i 305. Zakona o stvarnim pravima; čl. 41. i 58. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine; čl. 70., 128., 130., 131., 136., 147., 163., 167., 176. i 237. Zakona o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine; čl. 238. i 258. Obiteljskog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i članka 23. Zakona o ovršnom postupku.

Utvrđuje se da članak 29. točka 2) u dijelu koji glasi: „notarski obrađen“ i točka 3) u dijelu koji glasi: „notarski utvrđen“ i članak 36. stavak (1) u dijelu koji glasi: „notarski obrađene“ Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br.: 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14) nisu sukladni s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine;

Utvrđuje se da su čl. 34. i 35. istog Zakona sukladni s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine;

Utvrđuje se da članak 53. stavak (2) u cjelini i stavak (3) u dijelu koji glasi: „u kojem slučaju ta isprava mora biti notarski obrađena“, članak 82. stavak (2), članak 147. stavak (5), članak 190. stavak (1) u dijelu koji glasi: „u formi notarski obrađene isprave“, članak 278. stavak (2) u dijelu koji glasi: „mora biti u obliku notarski obrađene isprave i“ i članak 305. stavak (2) Zakona o stvarnim pravima („Službene novine Federacije BiH“, br.: 66/13 i 100/13) nisu sukladni s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine;

Utvrđuje se da članak 41. stavak (2) Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br.: 58/02, 19/03 i 54/04) nije sukladan s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine;

Utvrđuje se da je članak 58. istog Zakona sukladan s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine;

sudska praksa

Pripremio: Sead Bahtijarević*

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

* sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 107 - 135

: B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 104 - 106

:

136 137

Novi pregled novosti iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava

(Sud) obuhvatit će presude i odluke Suda donesene od 01. novembra do 18.

decembra 2019. godine, a povodom navoda o kršenju Evropske konvencije za

zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Konvencija). Ovaj pregled sadrži

osnovne informacije o stavovima Suda iz presuda koje su zadobile pažnju

stručne javnosti, te se čitaoci upućuju na web stranicu Suda gdje si presude

dostupne u cjelini.

Sud je u prethodno spomenutom periodu donio dvije presude i jednu

odluku u predmetima protiv BiH. U predmetu Bećirović i drugi (aplikacija br.

44304/16 i 19 drugih) Sud je aplikaciju proglasio nedopustivom zbog

zloupotrebe prava na aplikaciju. Naime, aplikant je tvrdio da je došlo do

povrede prava iz člana 6 stava 1 i člana 1 Protokola broj 1 zbog neizvršavanja ili

kašnjenja u izvršavanju presuda domaćih sudova. U međuvremenu, te presude

su u cjelosti izvršene. Sud je zaključio da je aplikant uskratio informacije (o

izvršenju presuda) koje se odnose na samu suštinu aplikacije, i da je zbog toga

zloupotrijebio pravo na podnošenje aplikacije.

U predmetima Bradarić (aplikacija br. 84721/17) i Jugo i drugi

(aplikacija br. 46977/15 i 14 drugih) Sud je utvrdio povredu člana 6 stava 1 i

člana 1 Protokola broj 1 zbog neizvršavanja/kašnjenja u izvršavanju sudske

nagodbe odnosno presuda domaćih sudova.

PRAVO NA ŽIVOT

Deportacija i ubistvo aplikantovog oca u Iraku

U predmetu N.A. protiv Finske (aplikacija br. 25244/18) Sud je utvrdio

povredu prava na život i zabrane mučenja aplikantovog oca, onakon što je on

deportovan u Irak, gdje je potom ubijen. Sud je utvrdio da finske vlasti nisu

provele dovoljno temeljitu procjenu pojedinačnih rizika s kojima se u Iraku

suočavao aplikantov otac, iako su prihvatili njegovu tvrdnju da se suočio s dva

gotovo smrtonosna napada u kontekstu napetosti između šiita i sunita. Odluka

finskih vlasti da proteraju njegovog oca, koji je imao sukob sa šiitskim kolegom

na radnom mjestu, na kraju ga je primorala da pristane na dobrovoljni

povratak u Irak, gdje je ubrzo po dolasku ubijen. Sud je utvrdio da se

aplikantov otac ne bi vratio u Irak da nije bila donesena izvršna odluka o

protjerivanju protiv njega, tako da njegova odluka nije bila dobrovoljna u

smislu slobode izbora. Sud je primijetio da su finske vlasti utvrdile da su očeve

tvrdnje navedene u njegovoj molbi za azil bile vjerodostojne i koherentne.

Domaće vlasti također su se u velikoj mjeri pozvale na relevantne informacije o

Iraku, koje su između ostalog pokazale da postoje tenzije između šiitskih

milicijskih grupa i sunita; da su se dešavali incidenti kada su ubijeni Iračani

koji su radili za američke kompanije; da je sigurnosna situacija u Bagdadu

tražila od donositelja odluke o azilu da procjeni rizike s kojima se suočavaju

pojedine osobe kojima prijeti deportacija. Kad se kumulativno shvate i

razmotre u svjetlu opće sigurnosne situacije i nasilja, moguće je da takvi

faktori mogu dovesti do stvarnog rizika. Međutim, domaće vlasti nisu dale tako

kumulativnu procjenu. Što je još važnije, nacionalni sudovi nisu dovoljno

razmotrili nasilne napade na život aplikantovog oca prije nego što je napustio

Irak, iako su finske vlasti priznale pucnjavu i auto bombu, koji su bili usmjereni

ka njemu, kao činjenicu. Umjesto toga, te incidente su vidjeli kao dio opće

sigurnosne situacije, umjesto da se usredotoče na aplikantovog oca. Sud nije

mogao pronaći vjerodostojno objašnjenje zašto finske vlasti nisu razmotrile

dva incidenta ozbiljnije ili zašto nisu ih sagledali u smislu rizika po

aplikantovog oca. Spor između oca i njegovog kolege odbačen je kao lični

sukob, bez da je ispitana moguća povezanost njihovim vjerskim opredjeljem i

napetostima između šiitskih i sunitskih grupa ili sa pokušajima ubistva

aplikantovog oca. Na kraju, Sud nije bio uvjeren da procjena finskih vlasti o

rizicima s kojima bi se aplikantov otac suočio ako bi bio vraćen u Irak,

ispunjava zahtjeve iz člana 2 ili člana 3 Konvencije.

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 136 - 148

: H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 136 - 148

:

Pripremio: Harun Išerić*

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

* Stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

1 Odluke i presude Suda su dostupne na web stranici: https://hudoc.echr.coe.int/ eng#{%22documentcollectionid2%22:[%22JUDGMENTS%22,%22DECISIONS%22]}.

PRAVO NA SLOBODNE IZBORE

Odbacivanje izbornih lista zbog nezadovoljavanja spolnih kvota

U predmetu Zevnik i drugi protiv Slovenije (aplikacija br. 54893/18)

aplikanti su tvrdili da je došlo do povrede prava na slobodne izbore jer je su

njihove izborne liste bile odbačene zbog nedostajanja žena kandidatkinja na

listama. Sud je aplikaciju proglasio za nedopustivu. Naime, pravila o spolnoj

zastupljenosti na izbornim listama, na osnovu kojih je odbačena izborna lista, i

kazne zbog nepoštivanja tih pravila, bila su jasna i predvidljiva, te da je

koalicija stranka trebala biti njih svjesna. Legitiman cilj kojem se težilo bilo je

osiguranje demokratskog legitimiteta i boljeg balansa žena i muškaraca u

procesu donošenja odluka. Sud se u konačnici bavio pitanjem da li je

odbacivanje izbornih lista bilo proporcionalno legitimnom cilju kojem se

težilo. Dokumenti Vijeća Evrope, ne samo da dopuštaju, već i potiču usvajanje

spolnih kvota u izbornim sistemima, uz postojanje kazni zbog nedostataka u

slučaju poštivanja zakona. Sud je posebnu pažnju posvetio i stavu slovenačkog

Ustavnog suda da postoji snažan podsticaj da političke stranke poštuju pravila

za zastupljenost spolova ako su prethodno znale da mogu biti isključene sa

izbora zbog njihovog nepoštovanja. Domaći sudovi su također uzeli u obzir

razloge nepostupanja aplikanta sukladno zahtjevima nacionalnog prava, što je

rezultiralo balansiranjem prava na kandidiranje na izborima naspram potrebe

da se osigura poštivanje pravila o spolnoj kvoti ovisno o tome da li je lista

sastavljena na marljiv način i da li je stranka koja je napravila izbornu listu

svjesno prekršila pravilo o zastupljenosti spolova. U slučaju aplikanata, sudovi

su utvrdili da je koalicija djelovala bez dužne revnosti i da su jedini krivi za

činjenicu da pravila nisu poštovana. Nacionalni sudovi nisu mogli samovoljno

isključiti muške kandidate sa lista ili dati aplikantima više vremena da isprave

nedostatke. Vrhovni sud i Ustavni sud Slovenije utvrdili su da bi za ispravku

izbornih lista bilo potrebno provođenje novih izbornih zadataka iznova.

Međutim, izborne liste su predate samo jedan dan prije isteka roka, što znači

da bi potrebne izmjene mogle biti učinjene tek nakon tog datuma. Sud je stoga

prihvatio da je odluka da se ne dozvole ispravke temeljila na legitimnoj

zabrinutosti zakonodavca da se osigura pravovremen završetak izbornog

postupka i poštivanju načela jednakog biračkog prava. S obzirom na svoja

razmatranja u ovom slučaju i široku diskrecionu ocjenu koja je data državama

prilikom organiziranja i vođenja izbornog sistema, Sud je utvrdio da se

odbacivanje lista kandidata ne može smatrati neproporcionalnim.


PREGLED SADRŽAJA ČASOPISA"PRAVNA MISAO" U 2019. GODINI

BROJ 1-2/19

Uvodna riječ glavnog urednikaPREGLEDNI ZNANSTVENI RAD Muhamed BudimlićHaris Halilović s posebnim osvrtom na Kanton SarajevoAmina Šurković

Zarije Seizović Posljedice presude Međunarodnog suda pravde Adna Subašić po tužbi Bosne i Hercegovine protiv SR Jugoslavije

Mirza Čaušević Brexit - Relevant Political and Legal AspectsSTRUČNI ČLANAK Kenad Osmanović Pravo kupca na raskid ugovora zbog djelimičnog neizvršenja

prema konvenciji o međunarodnoj prodaji robePRIKAZ Arben Murtezić Program stručnog usavršavanja JU CESTDavor Trlin Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu

IZVJEŠĆEAlina Trkulja Izazovi i perspektive u obrazovanju studenataMirza Hebib o ljudskim pravimaSUDSKA PRAKSAUstavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremio akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)Sud Bosne i Hercegovine(Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)Evropskog sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Oproštajni govor na komemoraciji prof. dr Zdravku Grebi



Upute za autore

Teška krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja

148 149

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 1 – 2 / 2020, str. 136 - 148

:

BROJ 3-4/19

Uvodna riječ glavnog urednika

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

Fuad Purišević Pravno relevantna obilježja akta uprave


Tin Matić Elektronički izvornik isprave i njezin prijenos elektroničkom poštom

Amila Svraka-Imamović Krivična djela u jevrejskom, islamskom i engleskom pravu

PRIKAZ

Emina Hasanagić Komentar Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, autorica prof. dr. Jasminka Gradaščević – Sijerčić

Nedžad Smailagić Oppenheimov udžbenik o pravu Organizacije ujedinjenih nacija

Arben Murtezić

Davor Trlin Vodič o obrazloženoj sudskoj odluci

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremio akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)


Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini)

Evropskog sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Upute za autore

BROJ 5-6/19



Irina ŠolajaMarina M. Simović za rješavanje potrošačkih sporova

Boris Barun Kontrola i zaštita ustavnosti i zakonitosti u Federaciji Bosne i Hercegovine

Anisa Ruhotina Dostavljanje u izvršnom postupku sa posebnim osvrtom na najnovije izmjene Zakona u Republici Srpskoj

PRIKAZ

Hajrija Veliki naučni komentar Posebnog dijela Sijerčić-Čolić Kaznenog zakonika Republike Slovenije

Branko Morait Prometno pravo Republike Hrvatske

Đemaludin Prikaz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika oMutapčić elektronskom načinu vođenja zemljišnih knjiga

Arben MurtezićDavor Trlin Prikazi publikacija

SUDSKA PRAKSA





Sud Evropske unije(Pripremio Nasir Muftić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Upute za autore

Zaštita prava potrošača u alternativnim mehanizmima

150 151



BROJ 3-4/19



Fuad Purišević Pravno relevantna obilježja akta uprave


Tin Matić Elektronički izvornik isprave i njezin prijenos elektroničkom poštom

Amila Svraka-Imamović Krivična djela u jevrejskom, islamskom i engleskom pravu

PRIKAZ

Emina Hasanagić Komentar Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, autorica prof. dr. Jasminka Gradaščević – Sijerčić

Nedžad Smailagić Oppenheimov udžbenik o pravu Organizacije ujedinjenih nacija

Arben Murtezić

Davor Trlin Vodič o obrazloženoj sudskoj odluci

SUDSKA PRAKSA




Evropskog sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Upute za autore

BROJ 5-6/19



Irina ŠolajaMarina M. Simović za rješavanje potrošačkih sporova

Boris Barun Kontrola i zaštita ustavnosti i zakonitosti u Federaciji Bosne i Hercegovine

Anisa Ruhotina Dostavljanje u izvršnom postupku sa posebnim osvrtom na najnovije izmjene Zakona u Republici Srpskoj

PRIKAZ

Hajrija Veliki naučni komentar Posebnog dijela Sijerčić-Čolić Kaznenog zakonika Republike Slovenije

Branko Morait Prometno pravo Republike Hrvatske

Đemaludin Prikaz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika oMutapčić elektronskom načinu vođenja zemljišnih knjiga

Arben MurtezićDavor Trlin Prikazi publikacija

SUDSKA PRAKSA






Upute za autore

Zaštita prava potrošača u alternativnim mehanizmima

150 151



BROJ 7-8/19



Edin Halapić Uloga sudova u procesu ukidanja rasne diskriminacije u SAD-u

Adis Poljić Sporazum o izboru nadležnog suda u građanskim i trgovačkim predmetima u pravu Evropske unije

Jasmina Ćosić Dedović Evolucija prava komandne odgovornostiSedin Idrizović

PRIKAZ

Sead Bandžović Pravno-historijske studije - autor Fikret Karčić

IZVJEŠTAJ

Đemaludin Sedamnaesto međunarodno savjetovanje AktualnostiMutapčić građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse

Mirza Hebib Prednosti alternativnog rješavanja sporovaKanita PruščanovićAnisa Ruhotina

SUDSKA PRAKSA






Upute za autore

BROJ 9-10/19



Fuad Purišević Pogrešnost upravnog akta (s osvrtom na doktrinu i pozitivno pravo Bosne i Hercegovine)

STRUČNI ČLANAK

Jasmin Hasić Utvrđivanje granica na moru u međunarodnom pravu: Maja Mirković osvrt na slučajeve i praksu Međunarodnog suda pravde

Admir Čoko Postupak sticanja i zaštite prava industrijskog vlasništva u Bosni i Hercegovini

PRIKAZ KNJIGE

Arben Murtezić Prikaz komentara autorice Ljiljane Filipović Davor Trlin - Krivična djela iz mržnje i krivična djela izazivanja mržnje

Lejla Ramić Kalanges Kristine: Religious liberty in Western and Islamic law: toward a world legal tradition

Harun Išerić Inter-American Human Rights System: Impact Beyond Compliance

SUDSKA PRAKSA






In memoriam

Upute za autore

152 153



BROJ 7-8/19



Edin Halapić Uloga sudova u procesu ukidanja rasne diskriminacije u SAD-u

Adis Poljić Sporazum o izboru nadležnog suda u građanskim i trgovačkim predmetima u pravu Evropske unije

Jasmina Ćosić Dedović Evolucija prava komandne odgovornostiSedin Idrizović

PRIKAZ

Sead Bandžović Pravno-historijske studije - autor Fikret Karčić

IZVJEŠTAJ

Đemaludin Sedamnaesto međunarodno savjetovanje AktualnostiMutapčić građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse

Mirza Hebib Prednosti alternativnog rješavanja sporovaKanita PruščanovićAnisa Ruhotina

SUDSKA PRAKSA






Upute za autore

BROJ 9-10/19



Fuad Purišević Pogrešnost upravnog akta (s osvrtom na doktrinu i pozitivno pravo Bosne i Hercegovine)

STRUČNI ČLANAK

Jasmin Hasić Utvrđivanje granica na moru u međunarodnom pravu: Maja Mirković osvrt na slučajeve i praksu Međunarodnog suda pravde

Admir Čoko Postupak sticanja i zaštite prava industrijskog vlasništva u Bosni i Hercegovini

PRIKAZ KNJIGE

Arben Murtezić Prikaz komentara autorice Ljiljane Filipović Davor Trlin - Krivična djela iz mržnje i krivična djela izazivanja mržnje

Lejla Ramić Kalanges Kristine: Religious liberty in Western and Islamic law: toward a world legal tradition

Harun Išerić Inter-American Human Rights System: Impact Beyond Compliance

SUDSKA PRAKSA






In memoriam

Upute za autore

152 153



BROJ 11-12/19



Muhamed BudimlićGordana Vasić Zatvor, nasilje i osuđeničke grupe: između teorije i prakse


Izet Laličić Zaštita prava vlasništva vlasničkom tužbom za povrat stvari prema Zakonu o stvarnim pravima

Nikola Sladoje Razlozi neujednačene sudske prakse u postupcima priznanja i izvršenja stranih sudskih presuda u krivičnim stvarima u Bosni i Hercegovini

PRIKAZ

Arben MurtezićDavor Trlin Prikaz modula „Nosioci pravosudnih funkcija i društvo“

IZVJEŠTAJ

Đemaludin 4. Kongres o katastru u Bosni i Hercegovini Mutapčić s međunarodnim sudjelovanjem

SUDSKA PRAKSA






Upute za autore

BBahtijarević, Sead 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Bandžović, Sead 7-8Barun, Boris 5-6Budimlić, Muhamed 1-2, 11-12

ČČaušević, Mirza 1-2Čoko, Admir 9-10

ĆĆosić-Dedović, Jasmina 7-8

GGradaščević-Sijerčić, Jasminka 1-2

HHalapić, Edin 7-8Halilović, Haris 1-2Hasanagić, Emina 3-4Hasić, Jasmin 9-10Hebib, Mirza 1-2, 7-8

IIdrizović, Sedin 7-8Išerić, Harun 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12

MMatić, Tin 3-4Mirković, Maja 9-10Morait, Branko 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Muftić, Nasir 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Murzetić, Arben 1-2, 3-4, 5-6, 9-10, 11-12Mutapčić, Đemaludin 5-6, 7-8, 11-12

REGISTAR AUTORA - SURADNIKA ČASOPISA "PRAVNA MISAO" U 2019. GODINI

154 155



BROJ 11-12/19



Muhamed BudimlićGordana Vasić Zatvor, nasilje i osuđeničke grupe: između teorije i prakse


Izet Laličić Zaštita prava vlasništva vlasničkom tužbom za povrat stvari prema Zakonu o stvarnim pravima

Nikola Sladoje Razlozi neujednačene sudske prakse u postupcima priznanja i izvršenja stranih sudskih presuda u krivičnim stvarima u Bosni i Hercegovini

PRIKAZ

Arben MurtezićDavor Trlin Prikaz modula „Nosioci pravosudnih funkcija i društvo“

IZVJEŠTAJ

Đemaludin 4. Kongres o katastru u Bosni i Hercegovini Mutapčić s međunarodnim sudjelovanjem

SUDSKA PRAKSA






Upute za autore

BBahtijarević, Sead 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Bandžović, Sead 7-8Barun, Boris 5-6Budimlić, Muhamed 1-2, 11-12

ČČaušević, Mirza 1-2Čoko, Admir 9-10

ĆĆosić-Dedović, Jasmina 7-8

GGradaščević-Sijerčić, Jasminka 1-2

HHalapić, Edin 7-8Halilović, Haris 1-2Hasanagić, Emina 3-4Hasić, Jasmin 9-10Hebib, Mirza 1-2, 7-8

IIdrizović, Sedin 7-8Išerić, Harun 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12

MMatić, Tin 3-4Mirković, Maja 9-10Morait, Branko 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Muftić, Nasir 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Murzetić, Arben 1-2, 3-4, 5-6, 9-10, 11-12Mutapčić, Đemaludin 5-6, 7-8, 11-12

REGISTAR AUTORA - SURADNIKA ČASOPISA "PRAVNA MISAO" U 2019. GODINI

154 155



UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku



OOsmanović, Kenad 1-2

PPoljić, Adis 7-8Pruščanović, Kanita 7-8Purišević, Fuad 3-4, 9-10

RRamić, Lejla 9-10Ruhotina, Anisa 5-6, 7-8

SSeizović, Zarije 1-2Sijerčić-Čolić, Hajrija 5-6Simović, M. Marina 5-6Simović, N. Miodrag 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Simović, M. Vladimir 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Smailagić, Nedžad 3-4Subašić, Adna 1-2Svraka-Imamović, Amila 3-4

ŠŠolaja, Irina 5-6Šurković, Amina 1-2

TTrlin, Davor 1-2, 3-4, 5-6, 9-10, 11-12Trkulja, Alina 1-2

VVasić, Gordana 11-12

156 157

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku



OOsmanović, Kenad 1-2

PPoljić, Adis 7-8Pruščanović, Kanita 7-8Purišević, Fuad 3-4, 9-10

RRamić, Lejla 9-10Ruhotina, Anisa 5-6, 7-8

SSeizović, Zarije 1-2Sijerčić-Čolić, Hajrija 5-6Simović, M. Marina 5-6Simović, N. Miodrag 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Simović, M. Vladimir 1-2, 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12Smailagić, Nedžad 3-4Subašić, Adna 1-2Svraka-Imamović, Amila 3-4

ŠŠolaja, Irina 5-6Šurković, Amina 1-2

TTrlin, Davor 1-2, 3-4, 5-6, 9-10, 11-12Trkulja, Alina 1-2

VVasić, Gordana 11-12

156 157

158 159

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.



158 159

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.



160

Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

• dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

• stranica standardne veličine (A4);

• obični prored za cijeli rukopis

• font Arial, 12 pt;

• sve margine 2,5 cm;

• ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

• obavezno brojčano označiti stranice;

• slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

Radujemo se Vašim prilozima!

Redakcija


Documents

PM 01-02 blok misao/2… · Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrelevantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni