FAKULTET

KATEDRA ZA AMBALAŽU, KNJIGOVEŠTVO I PROJEKTIRANJE

Seminarski rad

PROJEKT IZRADE ČASOPISA

Student: Dario Domović

Mentor:izv. prof. dr. sc. Babić Darko

Zagreb, lipanj 2007

2

1. SADRŽAJ

1. SADRŽAJ ...................................................................................................... . 2

2. UVOD ............................................................................................................ . 4

3. Projektni zadatak ............................................................................................ 5

3.1 Karakteristike proizvoda ........................................................................... 5

3.2. Tehničko-tehnološka razrada grafičkog proizvoda .................................. 5

3.2.2. Odabir odgovarajućeg reda papira za tisak knjižnog bloka ............ 6

3.2.3. Utvrđivanje stvarne veličine neobrezanog knjižnog bloka.............. 8

3.2.4. Izračunavanje broja knjižnih araka u knjižnom bloku ..................... 8

3.2.5. Raspored knjižnih araka na tiskovnim formama ............................ 8

3.2.6 Montažni arak ............................................................................... 10

4. PRIPREMNA PROIZVODNJA...................................................................... 11

4.1. Odabir i opis najpovoljnije tehnologije ................................................... 11

4.1.1. Računalo...................................................................................... 11

4.1.2. Skener ......................................................................................... 12

4.1.3. Digitalna kamera .......................................................................... 13

4.1.4. Pisač ........................................................................................... . 14

4.1.5. Osvjetljivač.................................................................................. 15

4.1.6. Uređaj za probni otisak ................................................................ 16

4.1.7. Programski alati za unos, obradu i integraciju teksta i slike ......... 16

4.1.8. Odjel za izradu tiskovne forme..................................................... 17

4.1.8.1. Stroj za izradu tiskovne forme .......................................... 18

5. OSNOVNA PROIZVODNJA ......................................................................... 19

5.1. Odabir i tehničke karakteristike stroja ................................................... 20

5.1.1 Priprema i održavanje stroja................................................................ 20

5.2. Kontrola kvalitete................................................................................... 21

5.3. Odabir najpovoljnije tehnologije ............................................................ 22

3

6. ZAVRŠNA PROIZVODNJA .......................................................................... 23

6.1. Brzorezač ............................................................................................. . 23

6.1.2. Program rada brzorezača ............................................................ 24

6.2. Savijanje i prešanje ............................................................................... 25

6.2.1. Program savijanja knjižnih arak ................................................... 26

6.2.2. Linija za sabiranje i šivanje .......................................................... 27

7. ORGANIZACIJA PROIZVODNJE ................................................................ 29

7.1. Terminski plan ....................................................................................... 29

7.2. Određivanje potrebnog broja ljudi ......................................................... 30

7.3. Shematski prikaz strukture aktivnosti i ciljeva na osnovi radnje koje se odvijaju u pripremnom, osnovnom i završnom odjeluproizvodnje ...................................................................................................... . 31

7.4. Kontrola kvalitete................................................................................... 34

7.4.1. Kontrolne karte ............................................................................ 34

7.4.2. Kontrolni uređaji ........................................................................... 34

7.4.3. Kontrolni stripovi .......................................................................... 36

8. PRORAČUN MATERIJALA .......................................................................... 37

8.1. Proračun papira.................................................................................... . 37

8.2. Proračun boje ....................................................................................... . 37

8.3. Proračun laka ....................................................................................... . 38

8.4 Proračun tiskovnih formi......................................................................... 38

8.5. Proračun filmova ................................................................................... 39

8.6. Proračun žice ....................................................................................... . 39

9. EKOLOŠKI ASPEKTI PROJEKTA ............................................................... 39

10. ERGONOMSKI ASPEKTI PROJEKTA....................................................... 41

11. MARKETING ............................................................................................. . 42

12. ZAKLJUČAK.............................................................................................. . 43

13. LITERATURA ........................................................................................... . 44

4

2. UVOD

Zadatak ovog seminarskog rada je izrada projekta časopisa. O ovom seminarskom radu razradit ćemo put nastanka časopisa kroz sve dijelove proizvodnog procesa (pripremna, osnovna proizvodnja i završna proizvodnja). Posebnu pozornost obratit ćemo i na ekološke, ekonomske te ergonomske aspekte proizvodnog procesa izrade časopisa.

5

3. PROJEKTNI ZADATAK

3.1 Karakteristike proizvoda

Projekt: Časopis Naklada: 1000 kom Format: A4Opseg: 44 str (knjižni blok i omot iste gramature) Tisak: Ofset 4/4Papir: za revijalni tisak 80 g/m2

Dorada: obrezivanje, savijanje, uvez žicom, lakiranje omota

3.2. Tehničko-tehnološka razrada grafičkog proizvoda

3.2.1. Određivanje potrebne veličine knjižnog bloka

Zadani format časopisa je A4. Zbog toga što je časopis tiskan u margo, povećali smo njegov format (površinu stranice pod tiskom) za 5 mm u glavi, nogama i vanjskom rubu, tako da nam se pri rezanju ne bi pojavila bijela linija uz rub stranice. To znači da nam je otisnuta stranica formata215 x 307 mm.

Neobrezani knjižni blok dobivamo tako da u zadani format dodamo po 5 mm u glavu, noge i vanjski rub. To znači da je minimalni neobrezani format knjižnog bloka našeg časopisa 220 x 317 mm.

6

3.2.2. Odabir odgovarajućeg reda papira za tisak knjižnog bloka

a)

590 * 840 mm

220 * 317 mm

2 * 2 = 4 lista

(150) (206)

43,71 % otpada

b)

590 * 840 mm

317 * 220 mm

1 * 3 = 3 lista

(273) (180)

57,78 % otpada

7

c) 700 * 1000 mm220 * 317 mm

3 * 3 = 9 listova(273) (180)

10,33 % otpada

d) 700 * 1000 mm317 * 220 mm

2 * 4 = 8 listova(66) (120)

20,29% otpada

Odlučujemo se za varijantu d iako varijanta c ima manje otpada zbog savijanja.Linija veza uvijek mora biti paralelna sa smjerom toka vlakanaca u listu papira. Smjer toka vlakanaca kod neparnig formata papira uvijek je paralelan sa dužom stranicom. Zato moramo iz tvornice papira posebno naručiti arke papira kojima je smjer toka vlakanaca paralelan sa kraćom stranicom.

8

3.2.3. Utvrđivanje stvarne veličine neobrezanog knjižnog bloka

Nakon što ravnomjerno rasporedimo škart u glavu, noge i vanjski rub, dobivamo stvarnu veličinu neobrezanog knjižnog arka koja iznosi 250 * 350 mm.

3.2.4. Izračunavanje broja knjižnih araka u knjižnom bloku

Opseg časopisa je 44 stranice uključujući i korice. Korice su tiskane u koloru i dodatno su lakirane. Naš časopis se sastoji od korica (knjižnog arka od 4 stranice), dva knjižna arka od 16 stranica i jednog knjižnog arka od 8 stranica.

3.2.5. Raspored knjižnih araka na tiskovnim formama

Na sljedećim skicama crveno su označene linije reza, zeleno linije veza a žuto uložni kutevi za knjigovežnicu.

Raspored araka na tiskovnim formama za tisak korica

9

Raspored araka na tiskovnim formama za tisak knjižnog arka od 8 stranica.

Raspored araka na tiskovnim formama za tisak knjižnog arka od 16 stranica.

10

3.2.6. Montažni arak

11

4. PRIPREMNA PROIZVODNJA

U pripremnoj proizvodnji grafički se proizvod osmišljava, kreira i oblikuje. Osim izgleda, kvalitete i naklade, u projektu se određuje i tehnologija i vrijeme izrade, utrošak materijala i energije, definiraju se strojne potrebe te potreban broj radnika i njihova kvalifikaciona struktura.

Pripremna proizvodnja obavlja i sve radnje koje su obavezne da bi sve operacije u kasnijem proizvodnom ciklusu mogle ići nesmetano i bez odgađanja.

Pripremnu proizvodnju ovog časopisa čine: odabir potrebne tehnologije: računala, skenera, digitalne kamere, pisača, osvjetljivača, alata za unos, obradu i integraciju teksta i slike, uređaja za probni otisak, izradu montažnih araka i tiskovne forme.

4.1. Odabir i opis najpovoljnije tehnologije

4.1.1. Računalo

Za unos tekta i ilustracija, te njihovu korekciju koristili smo računalo PC sljedećih karkteristika:

Procesor: Intel Core 2 Extreme QX6700 4 x 2.66 Ghz

Hard disk: 2 x Western Digital 150

Memorija: 4 x 1 GB

Monitor: 19“ Samsung

Optički pogon: DVD+/-RW

Grafička kartica: GeForce 8800GTX

Mrežna kartica: Gigabit LAN

Kučište: Thermaltake Napajanje:

Thermaltake 750W Tipkovnica:

Logitech Deluxe 250

Miš: Logitech G5 Laser Mouse USB

Slika 1 Računalo

12

4.1.2. Skener

Za skeniranje smo koristili UMAX PowerLook 2100XL. To je skener visoke rezolucije, namijenjen profesionalnim korisnicima u elektroničkom izdavaštvu, grafičarima u komercijalnom tisku, dizajnu kataloga, reklami, profesionalnim fotografima i dr. Predlošci za skeniranje mogu biti: dijapozitivi, negativi, reflektni i transparentni originali. Skener koristi CDS (Correlated Double Sampling) tehnologiju za bolju i oštriju kvalitetu slike.

Tehničke karakteristike:

Metoda skeniranja: jednoprolazna

Izvor svjetla: katodna lampa

Hardverska rezolucija:1200 * 2400 dpi

Maks. interpolarna rezolucija: 9600 * 9600 dpi

Maks. veličina originala:

Refleksni 8,5" * ll,7Transparentni 8,5" * l0"

Brzina: 14,4 ms/lin

Maksimalna gustoća obojenja: Dmax 3,4

Povećanje: 1 - 1200%

Hardverska podrška: SCSI-2 (1 x 50 pin, 1 x 25 pin port)

Potrošnja struje:45 W

Slika 2: Skener PowerLook 2100XL

Podržani operacioni sustavi: Macintosh,Win 95/98/ME/NT/Vista, Unix

4.1.3. Digitalna kamera

Fotografije digitalnom kamerom se jednostavnim spajanjem mogu prebaciti u računalo gdje se dalje obrađuju. Olympus E-300 stvorena je da zadovolji posebne profesionalne zahtjeve. Velike je razlučivosti i opremljena je softverom za optimalizaciju slike. Ima zaslon koji se vrlo brzo zatvara i time nam omogućuje snimanje četiri snimke u sekundi, sedam snimaka za redom. Isporučuje sa posebnim Photoshop plug-inom, kojim je moguće dodatno obrađivati slike. Opremljena je i infracrvenim fokusom, koji sa aktivira pritiskom okidača na pola. Kameru je moguće podešavati potpuno ručno, ali ona u sebi ima i automatske programe snimanja. To nam sve daje veliku slobodu pri fotografiranju. Moguće je snimanje na memorijsku karticu kapaciteta 4 GB. Kamera je opremljena dugotrajnom litij polimernom baterijom.

Tehničke karakteristike:

Format: SLR

Rezolucija: 8 MP

Maksimalna rezolucija:3264 * 2448

Čip: CCD

Formati pohranjivanja: RAW, TIFF, JPEG

Vrsta memorije: CompactFlash

Ekran: LCD 1.8“

Vrsta baterije: Lithium-Ion

Senzor: Kodak

Slika 3 Olympus E-300

ISO: Auto, 100, 200, 400, (800 & 1600 as 'boost')

Težina: 624 g

Dimenzije: 147 x 85 x 64 mm

* 72010

dpiMB

role, pojedinačni listovi

4.1.4. Pisač

Za izradu časopisa koristili smo HP LaserJet 4100 i Epson Stvlus Pro 7500.

HP LaserJet 4100 isporučuje sa novom kazetom sa tonerom u koju je ugrađen čip koji regulira potrošnju tonera i njegovo zagrijavanje. U starijim laserskim printerima, kada toner nestaje, na ispisu se pojavljuju bijele pruge na mjestima gdje tonera nema. Ovdje toga nema. U ovoj je kazeti ugrađen mehanizam koji automatski ravnomjerno razmješta toner, tj. ispisivati se može sve dok tonera ima u kazeti.

Tehničke karakteristike:

Brzina ispisa: 25 stranica/min

Razlučivost: 1200 * 1200 dpi

Maks. memorija: 256 MB

Spremnici:papira - max. 1600 A4kuverti-max. 75

Formati papira: A4, A5, B5, koverte, folije, naljepnice, kartoni

Obostrani ispis: automatski

Jezik ispisivanja: HP PCL 6,PCL 5e, PostScript

Načini spajanja: infracrveno, serijski iUSB

Slika 4 HP LaserJet 4100

Epson Stvlus Pro 7500 je printer (ploter) velikog formata. Maksimalna debljinapodloge na kojoj se ispisuje je 1,5 mm. Namjenjen je profesionalnim korisnicima za poslove interhacije teksta i slike. Ima 6 boja i opremljen je rezačem.

Tehničke karakteristike:

Razlučivost pisača: 1440Standardna memorija: Rukovanje papirom: papir izFormati papira: rola širine: 210-610 mm; debljine: 0,08-0,5 mm pojedinačni listoviA4-A1 širine: 210-914 mm; debljine: 0,08-0,5 mm, poster podloga max. formata:610*728 mm; debljine do l,5mmBrzina ispisa: do 5.9 m2/sat

4.1.5. Osvjetljivač

Osvjetljivač Avanxis IV spada u skupinu osvjetljivača velikog formata. Ulaganje filma, njegovo osvjetljavanje iizlaganje obavljaju se automatski, kao i ripanje. Koristeći posebnu tehnologiju DFEs (digital front ends) moguća je naknadna korekcija teksta i slika, bez vremenskog kašnjenja u daljnjim fazama tehnološkog procesa. Sve što se u zadnji tren treba ispraviti, moguće je popraviti do samog čina osvjetljavanja i izrade separacija. Pri tome se samoprerađeni dio ponovo ripa.

Svaka se stranica na cjelokupnom filmu izrađuje

Slika 5 Avanxis IV

posebno, pa se može početi sa osvjetljavanjem neovisno od ostatka predloška izrađenog po montažnom arku.

Turbo screening tehnologija koristi posebno vektorsko sučelje za stvaranje rasterskih točkica.

Tehničke karakteristike:

Dimenzije: 2063 x 1060 x 1003 mm

Težina: 200 kg

Dimenzije filma: 25,4 cm, 30,5 cm, 35,6 cm, 40,6 cm, 45,7 cm, 50,8 cm, 55,9 cm,60,9 cm

Dimezije ploča: od 25,4 do 61,5 cm

Rezolucija: 100, 1200, 1500, 1800, 2400 i 3000 dpi

Izlazna jedinica: direktno na online procesor

Zahtjevi: jednofazna struja od 100V do 120V 0.4 kW ili od 200V do 240V 0.4kW

4.1.6. Uređaj za probni otisak

Osnovna namjera probnih uređaja je provjera izgleda i kvalitete teksta i slika prije negofinalni proizvod uđe u tisak. Na uređaju za probni otisak nastoji se oponašati što realnije uvjete tiska, krenuvši od tiskovne podloge do boja. Po dobivanju otiska, otisak kontroliramo denzitometrom i spektrofotometrom.

Scitex IrisPRINT predstavlja zadnju generaciju uređaja za probni otisak. Koristi ink-jet tehnologiju sa posebnom točnošću, pouzdanošću i mogućnosti kontrole boje. Moguća je prilagodba tiskarskom stroju u spektralnim vrijednostima ali i u oponašanju rastera.

Tehničke karakteristike:

Boje: 4 vodene boje

Maksimalna dimenzija ispisa: Iris2PRINT: 355,6 * 533,4 mm Iris4PPINT: 533,4 * 71,2 mm

Ulaganje: automatsko iz ladice kapaciteta 25 kom iliručno na sve tipove podloga.

Rezolucija: 1500-2400 dpi

Brzina: 7str/min

Slika 6 Iris4PRINT

4.1.7. Programski alati za unos, obradu i integraciju teksta i slike

Računarski slog (DTP-Desk Top Publishing; stolno izdavaštvo) je suvremeni način slaganja teksta i slike, pri čemu se one objedinjuju i kao takve odlaze na printer, probni tisak ili dalje u proizvodnju.

Stolno izdavaštvo čine računarska priprema i modifikacija teksta i slike, integriranje teksta i slike te stvaranje originalnog predloška.

Lektorirani pisani materijal unosimo u računalo pomoću Microsoft Worda, PageMakera i sl. Nakon unosa slijedi još jedno lektoriranje i korigiranje, određivanje veličine fonta i vrste pisma, veličina stupaca i raspored teksta na stranicama.

DTR (DeskTop Retouching) je proces stvaranja slika ili preuzimanja slike iz nekog izvora, njenu eventualnu obradu i pripremu za ispis i korištenje u daljnjim fazama tiskarskog procesa. Slike se mogu obrađivati različitim programima. Najpoznatiji je Photoshop. On nam pruža brojne mogućnosti korekcije boje, tona, svjetline i formata slika. Slike mogu spremiti u format tiff, giff ili jpeg format koji ćemo kasnije moći otvoriti sa programom za integraciju slike i teksta.

Dijagrame, grafikone i si. najbilje je crtati u programima poput Illustratora, FreeHanda i sl.

Najbolji program za integraciju teksta i slike je InDesign. On dajejasni uvid u izgled stranice,

Slika 7 Adobe paket za stolno izdavaštvo

omogućava jednostavno uklanjanje pogrešaka i realizaciju zadanog problema. Prelomljene stranice se ispisuju na printeru radi još jedne kontrole teksta, provjere slika i cjelokupnog prijeloma. Nakon toga počinjemo izrađivati tiskovnu formu.

4.1.8. Odjel za izradu tiskovne forme

Tiskovna forma za plošni tisak sastoji se od tiskovnih površina (koje su oleofilne i hidrofobnne) i slobodnih površina (koje su hidrofilne). Ploču je potrebno prvo navlažiti otopinom za vlaženje koja se prihvaća za slobodne površine, a zatim dolazi boja koja se prihvaća za tiskovne površine.

Tiskovna se forma može sastojati od dva različita materijala od kojih se jedan koristi za izradu slobodnih površina, a drugi za izradu tiskovnih površina ili može biti izrađena od jednog materijala na kojem se prethodnom obradom stvaraju tiskovne i slobodne površine.

Za klasičnu izradu tiskovne forme, koja će biti opisana u ovome radu, najviše se koristi aluminij kao element za izradu tiskovne forme. Danas se sve više koriste i CTP postupci (Computer to plate) kod kojih se koriste poliesterske ploče.

O n m d p n tr T k k p s r ti s

Slika 8 Luscher XPose

svjetljeni film treba sada montiratia montažnu foliju. To se radi na ontažnom stolu na kojem odozdo olazi svjetlo. Filmovi se precizno omoću spreja ili selotejpa lijepe a nosivu foliju. Predložak s folije eba prenijeti na tiskovnu formu.

o se obavlja fotomehaničkim opiranje u kopirnoj rami. Tu se oriste svojstva nekih materijala da

od utjecajem svjetla mijenjaju voju topivost. Baš na osnovi te

azlike, stvaraju se slobodne i skovne površine. Kopirna rama astoji se od ravnog stola na koji

položimo ofsetnu ploču. Na ploču stavljamo montažnu foliju. Sve

zatvorimo pritisnim staklom. Kopirna rama opremljena je vacuum pumpom koja nam osigurava vacuum da ne bi došlo do eventualnih grešaka u fazi osvjetljavanja. Uz pumpu ima i vrlo jaki izvor svjetla koji zrači u onom dijelu spektra na čije je elektromagnetsko zračenje osjetljiv fotoaktivni kopirni sloj na ploči.

4.1.8.1. Stroj za izradu tiskovne forme

Glunz & Jensen InterPlater 85HD/135HD je stroj za razvijanje jednostranih pozitivskih ili negativskih predoslojenih ofsetnih ploča čime se dobiva ujednačena kvaliteta buduće tiskovne forme. Nova komora za razvijanje DevoChamber vodi ploču kroz stroj bez rizika uništavanja kopirnog sloja ili savijanja ploče. U ovome se procesu minimalizira pjenjenje i oksidacija, čime se smanjuje i potrošnja kemikalija i vode, stoje ekološki povoljno.

Stroj za automatsko pranje koristi običnu 85HD vodu iz slavine. Vrlo lako čisti i održava. Filter i nove role umeću se jednostavno. Zbog malih dimenzija, moguće ga je u prostor unijeto kroz vrata. U razvijačkom dijelu postoji filter veličine 150 mikrona. Čišćenje dijela za fiksiranje je automatsko. Stroj ima i kočnicu za slučaj opasnosti.

Tehničke karakteristike:

Potrošnja vode: max. 101/min; moguće regulacija

Spremnik razvij ača: 431

Brzina rada: 300 m2 u 5-6 sati

Širina ploče: 311-850 mm

Duljina ploče: 330 mm

Debljina ploče: 0,15-0,40 mm

Kada su ploče razvijene i osušene sljedi pečenje ukoliko se tiska velika naklada.Nakon pečenja pripremna faza grafičke proizvodnje je završena.

5. OSNOVNA PROIZVODNJA

Osnovni zadatak tiska je reprodukcija određenog originala u neograničenom broju primjeraka. Da bi to postigli služimo se raznim tehnikama tiska. Tisak je faza grafičke proizvodnje u kojoj se tiskovna forma opskrbljuje bojom i dovodi u dodir s podlogom na kojoj se želi napraviti otisak. Taj dodir tiskovne forme i tiskovne podloge može biti direktan, pa govorimo o direktnom tisku ili indirektan, pa govorimo o indirektnom tisku. Pritom se djelovanjem sile boja s tiskovne forme prenosi na tiskovnu podlogu. Tiskovna forma je na određeni način kopija originala i na njoj postoje tiskovne površine koje služe kao nosioci boje, odnosno u propusnom tisku propuštaju boju, te slobodne površine koje nisu obojene, odnosno ne propuštaju boju. Raspored tih površina odgovara obojenim i neobojenim dijelovima originala.

U praksi je poznato mnoštvo tiskovnih procesa i tipova tiska. Svakom takvom procesu nužno je posebno prilagoditi tiskovnu formu, podlogu i boju jer svaki postupak ima određene specifičnosti koje valja poštovati da bi određena vrsta tiska uopće bila usprovediva.

Četiri osnovne tehnike tiska su: visoki, duboki, plošni i propusni tisak. U visokom tisku tj. knjigotisku tiskovne površine su uzdignute, a slobodne udubljene. Valjak s bojom prelazi preko tiskovne forme ostavljajući boju na izbočinama, zatim se na tako obojenu formu dovodi papir, pa se boje pritiskom prenosi na njega. Tiskovna forma je napravljena od slitine metala pa su knjigotiskarski strojevi masivni i spori. Tiskovna podloga mora biti gladak, kvalitetan papir. Kvaliteta tiska u knjigotisku zaostaje za kvalitetom tiska u ofsetnom tisku te se zato za tisak knjiga koristi ofset.

U plošnom tisku je riječ o postupku otiskivanja tiskovnom formom koja je u ravnini, bez izbočina i udubina, što znači da su tiskovne i slobodne površine također u istoj ravnini.

Kod propusnog tiska slobodne i tiskovne površine nalaze se na površini metalne ili tekstilne mrežice. Slobodne površine zatvaraju otvore na mrežici, boja se nanosi na površinu forme, prolazi kroz otvore, te tiskovne površine prenosi na podlogu koja i ne mora biti papir. Koristi se za otiskivanje korica knjiga (tisak na tekstil, kožu) ili folije kojom je knjiga obložena.

5.1. Odabir i tehničke karakteristike stroja

Heidelberg Speedmaster CD102

Brzina: (ovis o vrsti posla, boji, podlozi za tisak i dr faktorima)Max. 15000 otisaka/h

Slika 9 Heidelberg Speedmaster CD 102

Papiri za tisak:debljina 0,03 – 1,00 mmmax. veličina 720 x 1020 mm min. veličina 280 x 420 mm max. format tiska 700 x 1020 mmmargine za hvataljke 10 - 12mm

Ploče: max. 770 x 1030 mmdebljina 0,2 - 0,5 mm

Dimenzije stroja: duljina 15,61 m, širina 3,31 m, visina 2,12 m

5.1. 1. Priprema i održavanje stroja

Priprema stroja za tisak je vrlo složena, a predstavlja temelj za kasnije nesmetano otiskivanje. Stroj prvo moramo prilagoditi formatu tiskarskog arka. Moramo podesiti i uređaj za ulaganje, te uređaj koji sprečava ulaganje dva ili više araka odijednom. Priprema se nastavlja podešavanjem transportnih kotačića na ulagačem mostu. Nakon toga potrebno je podešavanje tiskovne jedinice (valjka za vlaženje, valjka za bojanje te gumene navlake na ofsetnom cilindru). Podešavanju ofsetnog stroja pristupa se određenim redom. Prvo se mora ustanoviti s kakvim se

navlakama i podlogama raspolaže. Na temeljni cilindar pričvršćuje se ploča ispod koje se stavljaju kalibrirane podloge kako bi se dobio potreban polumjer cilindra. U bojanik se umeće boja te se vrši regulacija istog prema tiskovnim elementima na ploči. Otisnuti se prvi arci mogu korigirati smanjenjem debljine podloge ispod ploče. Ofsetni tisak nema više mogućnosti podešavanja osim još prednjim rubom i bočnim pomicanjem.

Dobivanjem ispravnog otiska pripremni radovi su završeni i može se pristupiti tisku naklade. U toku tiska stalno se prati kvaliteta otiska te vrše eventualne korekcije. Uz nanos boje, vrlo je važno i točno pozicioniranje araka papira prije prihvaćanja tiskovnog cilindra (paseri). Ukoliko papir kod svakog prolaza ne bi bio točno pozicioniran, ni boje se ne bi otisnule na određena mjesta i dobili bi nekvalitetan otisak kolora.

5.2. Kontrola kvalitete

Vrhunski strojevi danas imajuračunalom vođene proizvodne postupke. Kod Heidelberga se to zove CPC ili Computer Print Control. To je uređaj kojim se kontrolira otisak i rad stroja, kao i nanos boja i registri. Mjere se karakteristike tiskovne forme i u skladu s njima se prilagođava stroj za tisak. Na osnovi optičkih

Slika 11 Spektrofotometar

Slika 10 Denzitometar

mjerenja otisaka denzitometrima ili spektrofotometrima, računalo daje korekcije nanosa boje i registra na stroju. Ako je boje premalo (slika je na mjernom mjestu presvjetla), računalo daje znak da se na tom mjestu doda još boje, nakon čega automatski počinje dodavanje boje na tom mjestu. U stroju se papir vodi pomoću fotostanica, čime se izbjegava "plesanje" otiska na papiru. Pri tom se kontroliraju registri i paseri, pri čemu boje pokrivaju strogo predviđena mjesta. Ako se paseri ne podudaraju, slika ima nejasne obrise i sjene, uz razdvajanje boje.

5.3. Odabir najpovoljnije tehnologije

Tisak je osnova grafičke proizvodnje. U praksi je poznato dosta tehnika tiskovnih procesa, ali najčešće su četiri osnovne tehnike tiska: visoki, duboki, plošni i propusni tisak.

Od postojećih tehnika tiska za izradu knjiga i sl. publikacija nama su zanimljive samo dvije: visoki tisak (knjigotisak) i plošni tisak (ofset). Na knjigotisku se nećemo posebno zadržavati, jer je prošlost. Recimo samo najosnovnije: tiskovne površine su izbočene, a slobodne udubljene. Valjak s bojom može preći samo preko izbočenih površina, te samo njih obojiti. Zatim se na tako obojenu formu dovodi papir, pa se boja pritiskom prenosi na njega. Tiskovna forma je napravljena od olova i cinka, te su zbog težine takve forme knjigotiskarski strojevi masivni i spori. Kvaliteta reproduciranih višetonskih originala je lošija od tehnike ofseta, a sama priprema zahtijeva puno truda i vremena.

Ofsetni tisak (plošni tisak) se razvio od kamenog ili litografskog tiska. Označava indirektnu tiskovnu tehniku. Kod njega tiskovna forma je ravna, a slobodne i tiskovne površine razlikuju se po kemijskim svojstvima. Danas je to sigurno jedna od najrasprostranjenijih tehnika tiska već i stoga što se njome postižu vrlo kvalitetne reprodukcije višebojnih originala, a i suvremena je elektronska oprema primijenjena u pripremnim fazama grafičke proizvodnje omogućila relativno jednostavnu i brzu, a time i jeftinu izradu tiskovnih formi. Prednost tog tipa tiska jest i to što se mogu postići velike brzine otiskivanja (u tisku na arke do 15 000 araka/sat, a u rotacijama i preko 45 000 otisaka/sat). Zbog gumenog međucilindra ofsetni je tisak vrlo pogodan i za tisak na hrapavijim materijalima. Bitno je napomenuti da se pri tisku na ofsetnu tiskovnu formu najprije nanosi otopina za vlaženje, a onda boja. Upravo to korištenje otopine za vlaženje je glavni nedostatak ofsetnom tisku jer njezino korištenje ima nepoželjne učinke od kojih je najvažniji povećanje izmjera tiskovne podloge, što stvara poteškoće, osobito u višebojnom tisku. Zato se nastoji koristiti što manje otopine za vlaženje i kao podloga se uzimaju keljeni papiri, koji u prisutnosti vlage manje bubre.Za ofsetni tisak je karakteristično i to da je tiskovna forma izrađena u pozitivu (pošto je indirektna tehnika), za razliku od tiskovnih formi za direktni tisak, koje su izrađene u negativu.Kvaliteta otisaka dobivenih ofsetnom tehnikom bolja je no ona koju daje knjigotisak (linijatura rastera može biti veća od 90 linija/cm).

Kod propusnog tiska slobodne i tiskovne površine nalaze se na površini metalne ili tekstilne mrežice. Slobodne površine zatvaraju otvore na mrežici, boja se nanosi na površinu forme, prolazi kroz otvore, te tiskovne površine prenosi na podlogu koja i ne mora biti papir. Koristi se za otiskivanje korica knjiga (tisak na tekstil, kožu) ili folije kojom je knjiga obložena.

6. ZAVRŠNA PROIZVODNJA

Završna proizvodnja ili tzv. grafička dorada je proizvodna faza na samom kraju tehnološkog postupka. Zadaća je grafičke dorade da se svaki grafički proizvod doradi i konačno oblikuje tako da bude prikladan za uporabu. Grafička dorada, odnosno, završni procesi u grafičkoj industriji dijele se u skupine poslova koji se međusobno znatno razlikuju po sadržaju i vrsti rada te tehnologiji obrade grafičkih proizvoda. Ti se procesi dijele na: knjigovešku grafičku doradu, izradu papirne ambalaže i doradnu preradu papira.

Knjigoveška se dorada bavi dovršenjem proizvoda kojima je osnovna namjena da služe za prijenos informacija u najrazličitijim grafičkim (vizualnim) oblicima (knjige, časopisi, novine, blokovi, albumi, kalendari) ili kao vrijednosnice (novčanice, marke). Ti se grafički proizvodi trebaju oblikovati do uporabnog oblika, kako estetskog, tako i funkcionalnog.

6.1. Brzorezač

Rezanje je postupak kojimse osnovni materijal od kojeg je izgrađen grafičko proizvod reže na točno definirani format, unaprijed određen projektom. Rezati se mora na točno određenim mjestima i na određeni način. Najpoznatiji strojevi za rezanje su brzorezači i krugorezači.

POLAR 115 je brzorezač na kojem se mogu rezati različiti materijali (papir, karton, ljepenka, ploče, guma, koža...) do duljine dijagonale 115 cm.

Stroj je PC kompatibilan. U memoriju se može spremiti do 1500 programa rezanja. Ovaj brzorezač može sam izraditi plan rezanja ako mu se daju podaci o formatu papira, veličini obreza i broju rezova napravljenih na jednome arku. Brzorezač ima i tipkovnicu, uređaj za pohranu podataka na diskete i veliki LCD ekran koji ne zrači. Stol brzorezača napravljen je od nehrđajučeg čelika i ima zračni jastuk. Uvedene su i nove sigurnosne mjere.

Tehničke karakteristike:

Duljina rezanja: 115 cm

Visina stola: 16,5 cm

Dubina: 115 cm

Memorija: 119 programa

Pritisak grede: 150-4500 daN/330 - 9920 lbs Slika 12 Brzorezač POLAR 115

6.1.2. Program rada brzorezača

Knjižne arke za korice razrezujemo u 2 reza prema slici. Prvi je rez na 500 mm, a drugi na 350 mm. U brzorezač ulažemo kraću stranicu paralelno sa sedlom. Nakon prvog reza kup okrećemo za 90° u smjeru kazaljke na satu.

Knjižne arke od 8 stranica razrezujemo jednim rezom na 500 mm. U stroj arke ulažemo tako daje kraća stranica paralelna sa sedlom.

6.2. Savijanje i prešanje

Savijanje je tehnološka operacija kojom se prethodno obrezani i po potrebi razrezani knjižni arci savijaju u željene i strogo definirane formate. Postoje tri načela savijanja: savijanje na principu noža, principu džepova i kombinacija prethodna dva. Da bi se savijeni arci mogli dalje obrađivati, potrebno ih je isprešati.Bez te operacije savijeni slogovi nisu pogodni za daljnje operacije jer se javljaju povratno-opružne sile koje netom savinuti arak žele vratiti u prvobitno stanje.

Stahlfolder TD Topline ima kombinirano savijanje, jedno je pomoću džepova, a ostala su po načelu noža. Stahlfolder TD Topline je suvremena kombinacija mehaničkog sustava za savijanje i suvremene kompjuterske tehnologije. Zbog toga se na ovom stroju mogu postići optimalni uvjeti planiranja i izvršenja narudžbe. Savijalicu kontrolira DTC 2000 control sustav koji sadrži elektronička podešavanja, praćenje kretanja araka kroz stroj i kontrolu kvalitete. Sustavom se upravlja preko velikog displeja na samome stroju. Na stroj se mogu kao dodatne opcije nadograditi uređaji za ljepljenje, perforiranje, rezanje. Ulagači i izlagači aparat su kontrolirani senzorima.

Na izlazu iz stroja nalaze se valjci koji prešaju savijeni knjižne slogove. Iza valjaka nalazi se aparat za sakupljanjeknjižnih slogova u kupove koji se kasnije prenose na liniju za sabiranje i šivanje.

Tehničke karakteristike:

Maksimalni format:66 x 104 – 142 x 165 cm

Minimalni format:14 x 18 – 50 x 50 cm

Brzina rada: 230 m/min (50000 savijanja/h)

6.2.1. Program savijanja knjižnih arak

Korice: knjižni arci sa otisnutim koricama prvo se razrezuju na brzorezaču na format 350x500 mm. Savijaju se jednom, a pregib je na 250 mm.

Knjižni arak od 8 stranica: arci se razrezuju na brzorezaču na format 700 x 500mm. Arci imaju 2 savijanja. Prvi je pregib na 350 mm, a drugi na 250 mm.

Knjižni arci od 16 stranica: savijaju se 3 puta. Prvi pregib je na 500 mm, drugi na350 mm, a treći na 250 mm.

6.2.2. Linija za sabiranje i šivanje

Stitchmaster ST 270 je profesionalni sustav za poslove sabiranja i savijanja različitih tiskovina. Uz to, u stroju se nalazi i trorezač, tako da iz stroja izlazi gotoviproizvod.

Slika 13 Heidelberg - Stitchmaster

Čvrsta konstrukcija stroja i male vibracije omogućavaju pouzdan rad na stalno visokim brzinama. Cjelokupno upravljanje i podešavanje stroja može se obaviti preko kontrolne ploče.

U ovom se stroju savijeni knjižni slogovi sabiranju slog u slog tvoreći tako knjižni blok. Moguće greške prilikom sabiranja mogu biti: da jedan ili više slogova

nedostaje, da su naopako okrenuti ili da su međusobno pomiješani. U stroju se nalazi i opticontrol sustav za čitanje hrptenih oznaka tako da se te greške ne bi smjele događati.

Šivalicu žicom kontrolira SPS kontrolni sustav koji odmah javlja eventualnu grešku i ispisuje tu grešku na malom ekranu. Da bi se šivanje obavilo na točnoj poziciji, časopis se za vrijeme šivanja zaustavlja. Pri šivanju automatski se mjeri bebljina knjižnog bloka i ovisno o toj debljini se podešava veličina klamera.

Trorezač je čvrste i robusne konstrukcije. Rezanje se obavlja tako da se prvi rez sastoji od reza vanjskog tuba, a u drugom rezu istodobno se režu glava i noge knjižnog bloka. Odvoz otpada iz stroja obavlja se preko beskonačne trake na čijem se kraju nalazi kontejner za smeće. Kontejner ima vlastiti pogon i isporučuje se u dvije visine: 110 ili 145 cm.

Radi lakše distribucije i svih daljnjih operacija koje slijede nakon izlaza tiskovine iz stroja, sašiveni se časopisi broje, precizno poravnavaju slažu "cik-cak". Broj kupova časopisa se registrira automatski u stroju, tako da u svakom trenutku znamo stanje naklade.

Tehničke karakteristike:

Brzina: 11000 tiskovina/h

Maksimalna debljina tiskovine: 12 mm

Maksimalni neobrezani format: 320 x 480 mm

Minimalni neobrezani format: 92 x 128 mm

Slika 14 Gotovi časopisi

7. ORGANIZACIJA PROIZVODNJE

7.1. Terminski plan

Odjel Radna operacijaBrojsati

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Komercijal

Prim anje narudžbe 1

Izrada troš kovnika 2a Izdavanje radnog

naloga1

Nabava m aterijala 2

Priprema

Unos teks ta i s lika 8

Obrada teks ta i s l. 10

Lektura 2

Korektura 2

Prijelom s tranica 6

Probni otis ak 0,5

Izrada ploče 2,5

Kontrola 0,5

Tisak

Priprem a s troja 1

Tis ak 3

Održavanje s troja 1

Kontrola 0,5

Dorada

Rezanje 0,5

Savijanje i preš anje 1

Sabiranje, š ivanje,trorezač

3,5

7.2. Određivanje potrebnog broja ljudi

OdjelBr.

zaposlenikastručna sprema

zvanje opis poslova

Uprava 1 VSS dipl. graf. ing direktor tvrtke

Komercijala; Nabava

2VSS dipl. graf. ing

prihvat narudžbi

VSS dipl. oecc.nabava

materijala

Priprema 3

VSS dipl. graf. ingunos i obrada teksta i slika

VSSdipl. graf. dizajner

unos i obrada teksta i slika

SSS graf. tehničarizrada

tiskovneforme

Tisak 3

VSS dipl. graf. ingtehnički direktor

SSS graf. tehničar posluživanje stroja i tisakSSS graf. tehničar

Dorada 4

VSS dipl. graf. ing poslovi rada i održavanja

svih doradnih strojeva

SSS graf. tehničar

SSS graf. tehničar

NKVulaganje u sabiralicu

Skladište; Ekspedit

2VKV vozač

NKVradnik u skladištu

Poslovi održavanja

2VSS čistačica

domar

7.3. Shematski prikaz strukture aktivnosti i ciljeva na osnovi radnje koje se odvijaju u pripremnom, ostovnom i završnom odjelu proizvodnje

¾ Pripremna proizvodnja

RADNI NALOG

PRIPREMNAPROIZVODNJA

OBRADA TEKSTA

GRAFIČKOOBLIKOVANJE

MONTAŽA(RAČUNALSKA)

PROBNI OTISAK

IZRADA TISKOVNIHFORMI

GOTOVATIS.

FORMA

¾ Osnovna proizvodnja

TISKOVNA FORMA

PRIPREMASTROJA

POSTAVLJANJETISKOVNIH FORMI

PODEŠAVANJEULAGAČA

PODEŠAVANJETIS. AGREGATA

PROBNI OTISAK

KONTROLA IKOREKCIJA

OTISKIVANJE

KONTROLAKVALITETE

OTISAK

¾ Završna proizvodnja

OTISAK

REZANJE IRAZREZIVANJE

SAVIJANJE IPREŠANJE

KNJIŽNISLOG ŠIVANJE

SABIRANJEKNJIŽNI BLOK

SPAJANJE KORICAI KNJIŽNOG BLOKA

GOTOVPROI- ZVOD

7.4. Kontrola kvalitete

Kvaliteta označava svojstvo, osobinu ili kakvoću, obilježava neki predmet ili pojavu razlikujući ih pri tome od drugih predmeta ili pojava.

Kontrola kvalitete danas se već uzima u obzir prilikom izrade strojeva i proizvodne opreme, pa se neke greške u proizvodnji više ne mogu pojaviti jer ih stroj sam ispravlja. Za ostale pogreške izrađuju se planovi kontrole, određuju kontrolna mjesta i usporedne mjerne karakteristike. Kontrola kvalitete mora biti vrlo strogo provedena. Pri velikim brzinama pri kojima rade današnji tiskarski strojevi ne smije biti odstupanja u kvaliteti,dimenzijama ili materijalu jer se u tada u izradi ne bi mogle postizati tako velike brzine. Uz sam proizvodni proces, kontroliraju se i gotovi proizvodii sirovina za njihovu izradu.

U grafičkoj proizvodnji cilj jedobiti otisak što vjerniji originalu. Dakle, uspoređujući otisak s originalom, možemo govoriti o kvaliteti proizvoda. Kontrola

kvalitete u grafičkoj tehnologiji provodi se sa ciljem smanjenjamakulateure i maksimalnog zadovoljenja kupca.

7.4.1. Kontrolne karte

Slika 15 Kontrola kvalitete

Kvaliteta proizvoda ili kvaliteta proizvodnje se kontrolira i ocjenjuje mjerljivim ilinemjerljivim (atributivnim) karakteristikama.

Danas se kontrolne karte isporučuju kao softverski paketi pod nazivom SPC iliSQC.

7.4.2. Kontrolni uređaji

Denzitometar je uređaj koji mjeri intenzitet reflektiranog ili propuštenog svjetla, te izmjerenu vrijednost prikazuje pomoću brojeva. U tiskarama se najčešće susreće refleksni denzitometar. Za mjerenje svake osnovne boje moramo upotrijebiti filter, i to po boji komplementaran boji koju mjerimo. Svaki filter ima točno definirane spektralne karakteristike.

Denzitometrima mjerimo gustoću obojenja izraženu u logaritamskim jedinicama, u području 0,01-3,5. Iz izmjerenih gustoća dobivamo koordinate točaka koje se ucrtavaju u dijagram boja.

Kolorimetar je uređaj za mjerenje boja onako kako ih vidi ljudsko oko. Kolorimetar mjeri boju u tristimulusnoj vrijednosti raspoznavanja (ton, svjetlina, zasićenje). On daje vrijednost u nekoj od CIE tristimulusnih vrijednostikao što su LaV ili LuV. Kolorimetri registriraju cijeli vidljivi spektar, ali ne postižu preciznost kao denzitometar. Koriste se prilikom miješanja boja, mjerenja odstupanja boja od originalne boje.

Spektrofotometar je uređaj koji mjeri spektralnu refleksiju određenog dijela spektra. Mjerenu vrijednost prikazuje brojčano ili krivuljom, a spektralna refleksija se prikazuje tristimulusnom vrijednošću intenziteta. Spektrofotometri se koriste prvenstveno kod problema metamerizma. Instrument mjeri boju denzitometrijski i kolorimetrijski.

Spectro-Densitometar SD620 može se koristiti u tisku, pripremi ili probnim otiscima. Njime se mogu mjeriti vrijednosti obojenja i na tiskovnoj ploči. Koristi se za mjerenje 4 boja. Sadrži sve denzitometrijske funkcije. Temelj točnog mjerenja ovog uređaja je u visoko rezolucijskom i vrlo preciznom spektralnom mjernom elementu. Boje se spektralno analiziraju standardnim mjernim elementom i točno sepreračunavaju u denzitometrijske vrijednosti preko matematičkih krivulja.

Katalog boja kao referntnu vrijednost moguće je pohraniti u memoriju uređaja. Uz spektralni denzitometar isporučuku se i kontrolni stripovi istog proizvođača.

Tehničke karakteristike:

Spektralni raspon: 400-780 nmu koracima po 10 nm

Mjerno mjesto: promjera 3,2 mm

Izvor svjetla: tungsten (punjen plinom)

Ekran: LDC

Baterija: NiMH 8,4 V, 1200mAh

Sa jednim punjenjem uređaja moguće je ostvariti više od 10000 mjerenja.

7.4.3. Kontrolni stripovi

Kod današnjih tiskarskih strojeva proizvodni proces je vođen računalom. U tiskarskom stroju KBA Rapida 105 sustav KBA OPERA obavlja cjelokupnu kontrolu tiskarskog procesa, kontrolu tiska i samog rada stroja. KBA DENSITRONIC-S sustav je sustav za denzitometrijsku kontrolu otiska. Da bi se takva kontrola mogla provoditi, mora se na otisku u dužini cijelog arka otisnuti mjerni strip. Taj mjerni strip se denzitometrijski čita te se izmjerene vrijednosti uspoređuju sa očekivanim rezultatima spremljenim u memoriji stroja. Također, sustav proračunava potrebne korekcije koje se unose preko upravljačkog pulta.

Za kontrolu tiska koriste se i metode za mjerenje deformacije rasterskih elemenata. Tu se zapravo govori o geometrijskoj deformaciji rasterske točkice.

Oko rasterske točkice pojavljuje se kružni vijenac, koji je razlika između površine rasterske točkice u određenoj fazi reprodukcije i površine teoretski definirane točkice. Geometrijske deformacije mogu biti pozitivne i negativne. Tijekom tiska može doći i do neželjenih pojava kao što su smicanje, dubliranje, negativna i pozitivna deformacija i td. Za njihovo se određivanje koriste posebni kontrolni stripovi, među kojima su najpoznatiji FelixBrunner, Fogra, Ugra, Hartmann.

Trake sa stripovima se kupuju i u točno određenim uvjetima montiraju. Prilikom tiska za mjerenje se koriste mjerna polja. Danas se kontrolni stripovi kupuju i u softverskim paketima, npr. za digitalne tiskarske strojeve.

Slika 16 Kontrolni stripovi FOGRA

8. PRORAČUN MATERIJALA

8.1. Proračun papira

Naklada: 1000 komada za 1 knjižni arak za sve knjižn arkeza knjižni arak od 16 str. 1000 2000za korice 250 250za knjižni arak od 8 str. 500 500ukupno za knjižne arke 2750dodatak: 4% u 2 prolaza 110UKUPNO BRUTTO 2860

Površina

B1 =700 x 1000 mm = 700000 mm2 = 0,7 m2

Zadana Gramatura = 80 g/m2

Količina papira = 0,7 m2 x 80 g/m2 x 2860 = 160,16 kg

Za tisak časopisa potrebno nam je 2860 araka ili 160,16 kg BI formata papira.

8.2. Proračun boje

Površina pod tiskom:215 x 307 mm = 66005 mm2 x 44 str. = 29042,2 cm2

Pretpostavimo da od ukupne tiskane površine 50% pripada tekstu, a 50% slikama.29042,2 x 50% = 14521,1 cm2 = 1,45 m2

Površina koja troši boju:

Postotak pokrivenosti površine za tekst: 20%

1,45 x 20% = 0,29 m2

Postotak pokrivenosti površine za slike: 70%

1,45 x 70% = 1,015 m2

Ukupna površina pod tiskom: 0,29 + 1,015 = 1,305 m2

U cijeloj nakladi: 1,305 x 2860= 3732,3 m2

Normativ utroška boje u ofsetnom tisku na papiru za revijalni tisak je 4.5 g/m2.

Potrošnja crne boje za tekst:

0,29 m2 x 2860 araka = 829,4m2 x 4,5g/ m2 = 3,73 kg + 10% = 4,103 kg

Potrošnja žute boje za slike:

1,015 m2 x 60% = 0,609 m2 x 2860 x 4,5 g/m2 = 7,83 kg + 10% = 8,16 kg

Potrošnja cijana za slike:

1,015 x 45% = 0,45 m2 x 2860 x 4,5 g/ m2 = 5,87 kg + 10% = 6,45 kg

Potrošnja magente za slike:

1,015 x 25% = 0,24 m2 x 2860 x 4,5 g/m2 = 3,2 kg + 10% = 3,52 kg

Potrošnja crne boje za slike:

0,29 x 70% = 0,203 m2 x 2860 x 4,5 g/m2 = 2,6 kg + 10% = 2,86 kg

8.3. Proračun laka

Dimenzija jednih korica časopisa je 307 x 430 mm2 = 1320,1 cm2.

Na jedan B1 arak papira stanu četiri korice. Sa sve četiri strane povećat ćemo za 5 mm površinu koju ćemo lakirati tako da se ne bi vidio rub nanosa laka na rubu časopisa.

Ako gore navedeno uzmemo u obzir, tada nam površina pod lakom iznosi650x977 mm, što je 6350,5 cm2.

Broj araka za tisak korica: 250 B1Normativ dodataka papira: 4%250 x 4% = 260 B1

6350,5 x 260 =165,12 m2

165,12 m2 x 4,5 g/m2 = 0,74 kg +10% = 0,82 kg laka.

8.4 Proračun tiskovnih formi

Za tisak knjihnih araka od 16 stranica treba nam 2 forme, za tisak knjižnog arka od8 stranica treba nam 1 forma tiskovna, za korice nam treba 1tiskovna forma. Sveukupno 4 tiskovne forme.

8.5. Proračun filmova

Osvjetljivač Dolev osvjetljava filmove za pojedinu ploču u jednom komadu.

Ako je površina ploče 795 x 1050 mm, a nama je za tiska potrebno 4 tiskovne forme, možemo pretpostaviti da nam za cjelokupnu nakladu treba 27,55 m2 filmova.

795 x 1050 mm = 0,84 m2 x 4 ploče = 3,36 m2

8.6. Proračun žice

Svaki je časopis uvezen sa dvije kopče. Promjer žice je 1 mm.

Duljina žice kopče:

L = 21-f+2Ho+d-l,7r

Duljina kopče je 22 mm.

Za jedan časopis treba nam 44 mm žice

Za 1080 časopisa koliko tiskamo zajedno s dodacima potrebno je 47,52 m žice.

9. EKOLOŠKI ASPEKTI PROJEKTA

Ekologija je znanost koja proučava odnose između organizama i okoline. Onečišćenje tla, vode i zraka veliki je problem u cijelom svijetu, pa se zato danas pridaje posebna pozornost materijalima, uređajima i postupcima koji se koriste u proizvodnji neokg proizvoda.

Treba planirati zbrinjavanje otpada, te mogućnosti njegova sortiranja i recikliranja. Posebno treba misliti da gdje god je to moguće koristimo neke zamjenske tvari koje su za okoliš povoljnije i manje štetne. Uvođenjem računala u grafičku tehnologiju, potpuno su izbačeni olovni slog, a djelomično i opasne kemikalije i odjelima reprofotografije i kemigrafije.

U ovome projektu koristi se uređaj InterPlater koji koristi manje kemikalija i vode za razvijanje ploča nego što bi se to potrošilo ručnim postupkom razvijanja. Osim toga, u uređaju su ugrađeni i sustavi za regeneraciju potrošenih kemikalija, tako da se npr. isti razvijač može koristiti u razvijanju više ploča.

Treba što više koristiti bojila na bazi vode jer ona pri sušenju ne oslobađaju pare opasnih organska otapala. Također, sav papirni škart dobiven u cjelokupnom procesu potrebno je spremiti, isprešati iodvesti u tvornicu papira na reciklaciju.

Najveći ekološki problem ofsetnog tiska jeotopina za vlaženje. Ona sadrži ekološki opasan alkoho 2-propanol. Njegove pare nepovoljno utječu na zdravlje radnika, a u reakcijamam s ostalim polutantima može stvoriti i opasne spojeve fotooksidanse. Da bi se smanjio nanos otopine za vlaženje, koriste se keramički valjci sa izrazito hidrofolnim karakterom. Također, koristese i sustavi za reciklaciju i regeneraciju otopine za vlaženje. Recikliranoj otopini se dodaje samo mali postotak svježe otopine za vlaženje, čime se puno smanjuje ukupna potrošnja otopine za vlaženje, a time i je i manja količina štetnih tvari oslobođena u samom procesu tiska. No nažalost, danas se unatoč brojnim istraživanjima još nije uspio pronaći zamjenski spoj 2.propanolu koji bi imao jednako dobra svojstva za grafičku tehnologiju kao sam 2-propanol.

Ekološki nepovoljna su i sredstva za prane strojeva. U tu svrhu se u modernim strojevima nalazi sustav za automatsko pranje stroja. Time se troši manje sredstava za pranje (detergenata) i manje vode.

10. ERGONOMSKI ASPEKTI PROJEKTA

Ergonomija je znanost koja pokušava djelovati na neki sustav kako rad u tom sustavu učinio lakšim, boljim, bržim i djelotvornijim, uz očuvanje zdravstvenog stanja čovjeka i njigove radne sposobnosti na što višoj razini, koristeći se pri tome postignućima znanosti i tehnike.

Rad u grafičkoj tehnologiji je težak, koji put loš, neekonomičan i spor, i po čovjekovo zdravlje katkad izuzetno opasan. Zato je danas ergonomija postala toliko važna da se ne mogu zamisliti novi uređaji, prostori ili radna mjesta, a da za njih nije dobiveno mišljenje i potvrda stručnjaka nakon provedenih ergonomskih analiza. Ako se tim istraživanjima ustanovi da neki neki radni položaj, sredina ili postupak ne odgovara ergonomskim standardima i načelima, odustaje se od realizacije zamišljenog projekta.

Svi u ovom radu opisani strojevi su ergonomski organizirani, počevši od monitora računala koji danas vrlo malo zrače, pa preko KBA Rapide 105, čiji je sustav OPERA ergonomski napravljen i prilagođen svakom korisniku, sve do brzorezača sa zračnim jastukom za lakše micanje papira po površini stroja, različitih softverskih rješenja u savijalici i liniji za sabiranje i šivanje.

11. MARKETING

Marketing označava poslovnu aktivnost koja povezuje proizvodnju sa potrošnjom, sa ciljem maksimalnog zadovoljenja kupca ili potrošača. Marketing strategija u središte pozornosti stavlja potrošača i njegove potrebe, a prema tome određuje proizvode i usluge, cijenu, prodaju, distribuciju ipromociju.

Da bi firma danas bila u mogućnosti biti konkurentna i profitabilna, ona mora biti informirana o događanjima na tržištu, stanju, strukturi i donamici toga tržišta.. Do tih informacija dolazi se marketing istraživanjem, koje se bavi sakupljanje, evidentiranjem i analiziranjem činjenica vezanih uz promet i prodaju roba i usluga, na relaciji proizvođač- potrošač.

Cilj marketinga je ostvariti određeni proizvod i njegovu verifikaciju na tržištu, a sve to uz ostvarenjedobiti. Da bi danas uopće konkuriralo, poduzeće se mora stalno prolagođavati i razvijati prema tržišnim pravilima, te željama i potrebama kupca, koje se stalno mijenjaju.

12. ZAKLJUČAK

Ovim projektom se trebala pokazati razina stečenog znanja u grafičkoj proizvodnji usvojenog tokom godina studiranja.

Naučili smo da bi se neki projekt mogao organizirati u cjelosti moramo prije svega poznavati sve podatke potrebne za tu realizaciju. Osim toga, moramo raspolagati znanjem kako bismo analizom tih informacija mogli doći do potrebnih zaključaka te tek nakon toga možemo započeti izradu projekta.

Izrada časopisa je kompleksna linijska proizvodnja gdje nam je potrebno poznavati sva ograničenja i zakonitosti stvarne tehnike i proizvodnje. Da bi se taj projekt mogao izraditi moramo znati odgovore na pitanja kao što su:

¾ Najpovoljnija tehnika proizvodnje?

¾ Izbor i analiza opreme?

¾ Potrebna količina materijala?

¾ Zaštita čovjekove okoline?

A upravo na ta pitanja sam pokušao dati odgovore u ovom seminarskom radu.

13. LITERATURA

Babić, D.: Uvod u grafičku tehnologiju, grafički centar za ispitivanje i projektiranje d.o.o., Zagreb 1998.

Juri, B.: Osnove planiranja i organizacije grafičke proizvodnje, Acta graphica, Zagreb 2001.

Bolanča S.: Glavne tehnike tiska, Acta graphica, Zagreb 1997.

Veselinović, D.: Tisak – priručnik za vježbe, Viša grafička škola, Zagreb 1977

www.h e id el berg.de

www.kba- p rint.de

www.polar-mohr.com

www.ep so n.com

www.fogra.org

www.logit e ch.com

www.ve-mil.hr

www.um a x.com

www.recro.hr

www.hp.c o m