PM 03-04 blok broj 3 – 4 / 2020 UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitaoci, Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrele-vantnijeg i najaktuelnijeg

ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

3 – 4ožujak – travanj / mart – april

Sarajevo 2020.

PRAVNA MISAO

SADRŽAJ

Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 3 – 4 / 2020

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Evropski sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine u mirovini)

99

119

108

129

7

39

66

Sandra Kobajica

Edin Halapić

Maja Mirković

Politika kažnjavanja za ekološka krivična djela – Quo vadis, Federacija Bosne i Hercegovine?

Miranda upozorenje (Miranda v. Arizona)

Princip najboljeg interesa djeteta u krivičnom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine

88

92

95

97

Branko Morait

Arben MurtezićDavor Trlin

Obligaciono pravo - autor Slobodan Stanišić

Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine i elektronsko učenje

5Uvodna riječ glavnog urednika

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

PRIKAZ KNJIGE

SAŽECI RADOVA OBJAVLJENIH U MEĐUNARODNIM PUBLIKACIJAMA

IZVJEŠTAJ

Upute za autore

Mirza Buljubašić Počinitelji na suđenju: karakteristike počinitelja ratnih zločina osuđenih pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju

Programi rehabilitacije za osuđene ratne zločince u domicilnim zatvorima u Bosni i Hercegovini: Studija slučaja Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo

SADRŽAJ


3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Evropski sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine u mirovini)

99

119

108

129

7

39

66

Sandra Kobajica

Edin Halapić

Maja Mirković

Politika kažnjavanja za ekološka krivična djela – Quo vadis, Federacija Bosne i Hercegovine?

Miranda upozorenje (Miranda v. Arizona)

Princip najboljeg interesa djeteta u krivičnom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine

88

92

95

97

Branko Morait


Obligaciono pravo - autor Slobodan Stanišić

Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine i elektronsko učenje

5Uvodna riječ glavnog urednika

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

PRIKAZ KNJIGE

SAŽECI RADOVA OBJAVLJENIH U MEĐUNARODNIM PUBLIKACIJAMA

IZVJEŠTAJ

Upute za autore

Mirza Buljubašić Počinitelji na suđenju: karakteristike počinitelja ratnih zločina osuđenih pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju

Programi rehabilitacije za osuđene ratne zločince u domicilnim zatvorima u Bosni i Hercegovini: Studija slučaja Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina

European Court of Human Rights(Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

5

Sandra Kobajica Penal policy for criminal offences against the environment – Quo vadis, Federation of Bosnia and Herzegovina?

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Instructions for authors

SCIENTIFIC REVIEW

BOOK OVERVIEW

SUMMARIES OF ARTICLES PUBLISHED IN INTERNATIONAL PUBLICATIONS

REPORT

Edin Halapić

Maja Mirković

Branko Morait

Mirza Buljubašić


Miranda warning (Miranda v. Arizona)

Principle of the best interest of the child in the juvenile criminal legislation of the Federation of Bosnia and Herzegovina

Law of Obligation by Slobodan Stanišić

Perpetrators on Trial: Characteristics of War Crimes Perpetrators Tried by Courts in Bosnia and Herzegovina and ICTY

Rehabilitation programmes for convicted war criminals in domestic prisons in Bosnia and Herzegovina: Case study of Sarajevo Prison

CJPT of the Federation of Bosnia and Herzegovina and E- learning


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrele-

vantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni

i Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko interesantnih

radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

Procesuiranje krivičnih djela kojima se pruža pravna zaštita životnoj

sredini je naučno potpuno neistraženo područje u Federaciji Bosne i Herce-

govine. Upravo ovim pitanjem se autorica bavi u radu Politika kažnjavanja

za ekološka krivična djela – quo vadis, Federacija Bosne i Hercegovine? U

radu pročitajte o broju krivičnih djela, broju osuđujućih presuda, sudskoj

kaznenoj politici.

U radu Miranda upozorenje (Miranda v. Arizona) autor se bavi istra-

živanjem prakse Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država, fokusirajući

se na presudu, koja se usko povezuje sa reformom krivičnog materijalnog i

procesnog prava u Americi, ali i šire.

Maloljetničko krivično zakonodavstvo je, u posljednjih nekoliko godina,

pretrpjelo značajne izmjene. U radu Princip najboljeg interesa djeteta u

maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovi-

ne, autorica nastoji utvrditi na koji način i u kojoj mjeri je princip najboljeg

interesa djeteta primijenjen i osiguran u kontekstu položaja maloljetnih uči-

nitelja krivičnih djela u krivičnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine,

kao i u pogledu osnovnih minimalnih procesnih prava i garancija priznatih

maloljetnicima u pozitivnom maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu

Federacije Bosne i Hercegovine.

U ovom broju možete pročitati prikaz tri knjige Obligaciono pravo,

Knjiga I – III, autora Stanišić Slobodana, a u izdanju Panevropskog univer-

ziteta „Apeiron“ (Banja Luka, 2019). Nadalje, u ovom broju možete pročitati o

aktivnostima CEST-a FBIH u oblasti E-učenja. Imajući u vidu trenutnu situa-

ciju sa pandemijom, treba posebno obratiti pažnju na online module, koji su

Foreword of the Editor-in-Chief

99

119

108

129

7

39

66

88

95

97

92

(Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina

European Court of Human Rights(Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

5

Sandra Kobajica Penal policy for criminal offences against the environment – Quo vadis, Federation of Bosnia and Herzegovina?

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Instructions for authors

SCIENTIFIC REVIEW

BOOK OVERVIEW

SUMMARIES OF ARTICLES PUBLISHED IN INTERNATIONAL PUBLICATIONS

REPORT

Edin Halapić

Maja Mirković

Branko Morait

Mirza Buljubašić


Miranda warning (Miranda v. Arizona)

Principle of the best interest of the child in the juvenile criminal legislation of the Federation of Bosnia and Herzegovina

Law of Obligation by Slobodan Stanišić

Perpetrators on Trial: Characteristics of War Crimes Perpetrators Tried by Courts in Bosnia and Herzegovina and ICTY

Rehabilitation programmes for convicted war criminals in domestic prisons in Bosnia and Herzegovina: Case study of Sarajevo Prison

CJPT of the Federation of Bosnia and Herzegovina and E- learning


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrele-

vantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni

i Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko interesantnih

radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

Procesuiranje krivičnih djela kojima se pruža pravna zaštita životnoj

sredini je naučno potpuno neistraženo područje u Federaciji Bosne i Herce-

govine. Upravo ovim pitanjem se autorica bavi u radu Politika kažnjavanja

za ekološka krivična djela – quo vadis, Federacija Bosne i Hercegovine? U

radu pročitajte o broju krivičnih djela, broju osuđujućih presuda, sudskoj

kaznenoj politici.

U radu Miranda upozorenje (Miranda v. Arizona) autor se bavi istra-

živanjem prakse Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država, fokusirajući

se na presudu, koja se usko povezuje sa reformom krivičnog materijalnog i

procesnog prava u Americi, ali i šire.

Maloljetničko krivično zakonodavstvo je, u posljednjih nekoliko godina,

pretrpjelo značajne izmjene. U radu Princip najboljeg interesa djeteta u

maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovi-

ne, autorica nastoji utvrditi na koji način i u kojoj mjeri je princip najboljeg

interesa djeteta primijenjen i osiguran u kontekstu položaja maloljetnih uči-

nitelja krivičnih djela u krivičnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine,

kao i u pogledu osnovnih minimalnih procesnih prava i garancija priznatih

maloljetnicima u pozitivnom maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu

Federacije Bosne i Hercegovine.

U ovom broju možete pročitati prikaz tri knjige Obligaciono pravo,

Knjiga I – III, autora Stanišić Slobodana, a u izdanju Panevropskog univer-

ziteta „Apeiron“ (Banja Luka, 2019). Nadalje, u ovom broju možete pročitati o

aktivnostima CEST-a FBIH u oblasti E-učenja. Imajući u vidu trenutnu situa-

ciju sa pandemijom, treba posebno obratiti pažnju na online module, koji su

Foreword of the Editor-in-Chief

99

119

108

129

7

39

66

88

95

97

92

(Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

7

POLITIKA KAŽNJAVANJA ZA EKOLOŠKA KRIVIČNA DJELA – QUO VADIS, FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE?

izvorni znanstveni rad

Sandra Kobajica, MA*

Sažetak

UDK: 342.721:061.1EU

Procesuiranje krivičnih djela kojim se pruža pravna zaštita životnoj

sredini je, naučno, potpuno neistraženo područje u Federaciji Bosne i Herce-

govine [Federacija BiH]. Cilj ovog rada je sastoji u opisivanju osnovnih karak-

teristika kaznene politike sudova za navedena krivična djela. Analizirani su

podaci iz 4363 predmeta koji su u periodu 2013. – 2017. godine procesuirani

pred 31 opštinskim i 4 kantonalna suda u Federaciji BiH. Ukupno je osuđeno

92,3% optuženih osoba za ekološka krivična djela, pri čemu najveći broj za

krivično djelo šumske krađe. Sudovi su krivičnopravne sankcije pretežno od-

mjeravali u blizini ili ispod propisane donje granice, široko primjenjujući

odredbe o ublažavanju kažnjavanja. U pogledu zatvorskog kažnjavanja je

domi-niralo zatvaranje u kraćem trajanju. Novčane kazne su pretežno izrica-

ne u nižim iznosima, a mjere sigurnosti sporadično. Okosnicu sudske politike

kažnjavanja za ekološka krivična djela je činila uslovna osuda. Nije utvrđeno

značajnije odstupanje od ovakve prakse pred sudovima širom Federacije BiH.

Sve navedeno potkrepljuje pretpostavku o postojanju neusaglašenosti izme-

đu kaznene politike sudova i kaznene politike zakonodavca u Federaciji BiH

za ova krivična djela.

* Viša asistentica pri Katedri za kriminologiju, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne [email protected]

Ključne riječi

politika kažnjavanja, svrha kažnjavanja, ekološka krivična djela, Federacija BiH.

S. Kobajica: Politika kažnjavanja za ekološka krivična djela – quo vadis, Federacija Bosne ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 7 - 38

6

trenutno na raspolaganju za „pohađanje“, a koji se odnose na: „Pritvor i druge

mjere obezbjeđenja osumnjičenog i saradnja sa policijom“; „Radnje

dokazivanja u krivičnom postupku i zakonitost dokaza“; „Posebne istražne

radnje“; „Tehnike izrade tužilačkih akakta“; „Da pravda bude vidljiva“.

Na kraju, u ovom broju časopisa možete pročitati i dva sažetka radova

autora iz BiH, objavljenih u stranim publikacijama. Radi se o radovima

Počinitelji na suđenju: karakteristike počinitelja ratnih zločina osuđenih pred

sudovima u Bosni i Hercegovini i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu

Jugoslaviju i Programi rehabilitacije za osuđene ratne zločince u domicilnim

zatvorima u Bosni i Hercegovini: Studija slučaja Kazneno-popravnog zavoda

Sarajevo.

Od sudske prakse, skrećemo čitateljicama/čitateljima pažnju na praksu

Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i

Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Čitajte i pišite!

Doc. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


7

POLITIKA KAŽNJAVANJA ZA EKOLOŠKA KRIVIČNA DJELA – QUO VADIS, FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE?

izvorni znanstveni rad

Sandra Kobajica, MA*

Sažetak

UDK: 342.721:061.1EU

Procesuiranje krivičnih djela kojim se pruža pravna zaštita životnoj

sredini je, naučno, potpuno neistraženo područje u Federaciji Bosne i Herce-

govine [Federacija BiH]. Cilj ovog rada je sastoji u opisivanju osnovnih karak-

teristika kaznene politike sudova za navedena krivična djela. Analizirani su

podaci iz 4363 predmeta koji su u periodu 2013. – 2017. godine procesuirani

pred 31 opštinskim i 4 kantonalna suda u Federaciji BiH. Ukupno je osuđeno

92,3% optuženih osoba za ekološka krivična djela, pri čemu najveći broj za

krivično djelo šumske krađe. Sudovi su krivičnopravne sankcije pretežno od-

mjeravali u blizini ili ispod propisane donje granice, široko primjenjujući

odredbe o ublažavanju kažnjavanja. U pogledu zatvorskog kažnjavanja je

domi-niralo zatvaranje u kraćem trajanju. Novčane kazne su pretežno izrica-

ne u nižim iznosima, a mjere sigurnosti sporadično. Okosnicu sudske politike

kažnjavanja za ekološka krivična djela je činila uslovna osuda. Nije utvrđeno

značajnije odstupanje od ovakve prakse pred sudovima širom Federacije BiH.

Sve navedeno potkrepljuje pretpostavku o postojanju neusaglašenosti izme-

đu kaznene politike sudova i kaznene politike zakonodavca u Federaciji BiH

za ova krivična djela.

* Viša asistentica pri Katedri za kriminologiju, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne [email protected]

Ključne riječi

politika kažnjavanja, svrha kažnjavanja, ekološka krivična djela, Federacija BiH.


6

trenutno na raspolaganju za „pohađanje“, a koji se odnose na: „Pritvor i druge

mjere obezbjeđenja osumnjičenog i saradnja sa policijom“; „Radnje

dokazivanja u krivičnom postupku i zakonitost dokaza“; „Posebne istražne

radnje“; „Tehnike izrade tužilačkih akakta“; „Da pravda bude vidljiva“.

Na kraju, u ovom broju časopisa možete pročitati i dva sažetka radova

autora iz BiH, objavljenih u stranim publikacijama. Radi se o radovima

Počinitelji na suđenju: karakteristike počinitelja ratnih zločina osuđenih pred

sudovima u Bosni i Hercegovini i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu

Jugoslaviju i Programi rehabilitacije za osuđene ratne zločince u domicilnim

zatvorima u Bosni i Hercegovini: Studija slučaja Kazneno-popravnog zavoda

Sarajevo.

Od sudske prakse, skrećemo čitateljicama/čitateljima pažnju na praksu

Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i

Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Čitajte i pišite!

Doc. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


MIRANDA UPOZORENJE(MIRANDA V. ARIZONA)

pregledni znanstveni rad

Prof. dr. Edin Halapić*UDK 343:347.991(73)

Sažetak

Rad pod naslovom „Miranda upozorenje (Miranda v. Arizona)“ odnosi

se na istraživanje prakse Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država. U

pitanju je druga polovica XX vijeka kada je sud donio najznačajnije presude u

historiji američkog prava. U radu ova presuda se usko povezuje sa reformom

krivičnog materijalnog i procesnog prava. Objavljivanjem presude uslijedile

su značajne promjene koje su obuhvatile policijske strukture, a naročito kada

se govori o procesu ispitivanja osumnjičenih osoba. Praktični značaj presude

počiva na tome što je dovela do nastanka poznatog Miranda upozorenja. Ovo

se upozorenje saopštava osobama koje se lišavaju slobode zbog sumnje da su

počinile krivično djelo. Presuda je duboko podijelila Vrhovni sud obzirom da

je glasanje okončano pet prema četiri. Međutim, ona je bila i povod za različite

načine interpretacije, kao i različite stavove pravne nauke. Vrhovni sud je

ovom presudom uticao na pozitivnu afirmaciju koncepta „jednakost pred

zakonom“. Ova presuda uživa status precedenta i ostala je na snazi i danas.

Rad se sastoji od uvoda i četiriju dijelova. Struktura rada omogućila je

istraživanje reforme prava, presude, teksta upozorenja i budućeg statusa

presude u američkom pravnom sistemu.

* Vanredni profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu; [email protected]

Ključne riječi

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država, reforma prava, Miranda v.

Arizona, Miranda upozorenje, sudski predmeti.

E. Halapić: Miranda upozorenje (Miranda v. Arizona)Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 39 - 65

38 39

The prosecution of criminal offences against environment is,

scientifically, completely unexplored area in the Federation of Bosnia and

Herzegovina [FBiH]. This article aims at pointing to the main characteristics

of the courts' penal policy for these crimes. Analysed data originate from the

4363 cases that had been brought before 31 municipal and 4 cantonal courts

in the Federation of BiH in a five-year period (2013-2017). A total of 92.3 % of

those charged for the environmental criminal offences were convicted, with

the highest share of forest theft. Courts regularly imposed criminal sanctions

in duration equal to the lower limit of the sentence range or below it, applying

widely the provisions on mitigation of punishment. In terms of

imprisonment, short-term imprisonment dominated. Fines were mostly

imposed in lower amounts and security measures sporadically. The pillar of

the court's penal policy for environmental criminal offences was suspended

sentence. No significant distinction was found in such a practice of courts

throughout the Federation of BiH. Overall, these findings reinforce the

assumption that there is a discrepancy between the courts and legislator

penal policy in the Federation of BiH for these type of offences.

PENAL POLICY FOR CRIMINAL OFFENCES AGAINST THE ENVIRONMENT – QUO VADIS, FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA?

Summary

penal policy, purpose of punishment, criminal offences against the

environment, Federation of BiH.

Key words


MIRANDA UPOZORENJE(MIRANDA V. ARIZONA)


Prof. dr. Edin Halapić*UDK 343:347.991(73)

Sažetak

Rad pod naslovom „Miranda upozorenje (Miranda v. Arizona)“ odnosi

se na istraživanje prakse Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država. U

pitanju je druga polovica XX vijeka kada je sud donio najznačajnije presude u

historiji američkog prava. U radu ova presuda se usko povezuje sa reformom

krivičnog materijalnog i procesnog prava. Objavljivanjem presude uslijedile

su značajne promjene koje su obuhvatile policijske strukture, a naročito kada

se govori o procesu ispitivanja osumnjičenih osoba. Praktični značaj presude

počiva na tome što je dovela do nastanka poznatog Miranda upozorenja. Ovo

se upozorenje saopštava osobama koje se lišavaju slobode zbog sumnje da su

počinile krivično djelo. Presuda je duboko podijelila Vrhovni sud obzirom da

je glasanje okončano pet prema četiri. Međutim, ona je bila i povod za različite

načine interpretacije, kao i različite stavove pravne nauke. Vrhovni sud je

ovom presudom uticao na pozitivnu afirmaciju koncepta „jednakost pred

zakonom“. Ova presuda uživa status precedenta i ostala je na snazi i danas.

Rad se sastoji od uvoda i četiriju dijelova. Struktura rada omogućila je

istraživanje reforme prava, presude, teksta upozorenja i budućeg statusa

presude u američkom pravnom sistemu.

* Vanredni profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu; [email protected]

Ključne riječi

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država, reforma prava, Miranda v.

Arizona, Miranda upozorenje, sudski predmeti.


38 39

The prosecution of criminal offences against environment is,

scientifically, completely unexplored area in the Federation of Bosnia and

Herzegovina [FBiH]. This article aims at pointing to the main characteristics

of the courts' penal policy for these crimes. Analysed data originate from the

4363 cases that had been brought before 31 municipal and 4 cantonal courts

in the Federation of BiH in a five-year period (2013-2017). A total of 92.3 % of

those charged for the environmental criminal offences were convicted, with

the highest share of forest theft. Courts regularly imposed criminal sanctions

in duration equal to the lower limit of the sentence range or below it, applying

widely the provisions on mitigation of punishment. In terms of

imprisonment, short-term imprisonment dominated. Fines were mostly

imposed in lower amounts and security measures sporadically. The pillar of

the court's penal policy for environmental criminal offences was suspended

sentence. No significant distinction was found in such a practice of courts

throughout the Federation of BiH. Overall, these findings reinforce the

assumption that there is a discrepancy between the courts and legislator

penal policy in the Federation of BiH for these type of offences.

PENAL POLICY FOR CRIMINAL OFFENCES AGAINST THE ENVIRONMENT – QUO VADIS, FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA?

Summary

penal policy, purpose of punishment, criminal offences against the

environment, Federation of BiH.

Key words


The article named „Miranda's Warning (Miranda v. Arizona)“ refers to

the research of the most important judicial verdicts of the second half of XX

century brought by the Supreme Court of the United States of America. During

mentioned period, the court finalized the issue of racial segregation, abortion

and the status of the death penalty. By its verdict from 1966 the Court started

a revolution within the criminal procedural law which, by tradition, was

regulated by the state legislative bodies. The verdict in the case Miranda v.

Arizona is considered as one of the most famous verdicts in the history of the

Supreme Court of the United States of America. It influenced to a great extent

the police structure as well, especially concerning the procedure of

interrogation of the suspects. Finally, the verdict led to the creation of the so

called Miranda's warning which has to be communicated to the person who is

to be detained. Even today, this verdict is an occasion for different ways of

interpretation, but regardless of that, it remained in force.

MIRANDA'S WARNING

Summary

The Supreme Court of the United States of America, Common Law,

imprisonment, Miranda's warning, court cases.

Key words

64 65

5. Inbau, E. F. (1999) “Over-reaction-The Mischief of Miranda v. Arizona”,

The Journal of Criminal Law&Criminology, Vol. 89.

6. Kamisar, Y. (2017) “The Miranda Case Fifty Year Later”, Boston University

Law Review, Vol. 97.

7. Kamisar, Y. (2001) „Foreword: From Miranda to § 3501 to Dickerson to...

(Symposium: Miranda After Dickerson: The Future of Conffesion Law)“,

Michigan Law Review, Vol. 99 (2001).

8. Leo, A. R. (1996) “The Impact of Miranda Revisited”, Journal of Criminal

Law&Criminology, Vol. 86., Issue. 3.

9. Malhota, A. (2013) “The Immigrant and Miranda”, SMU Law Review, Vol

66., Issue 1.

10. Malone, A. P. (1986) „You Have the Right to Remain Silent“ – Miranda after

Twenty Years“, The American Scholar, Vol. 55.

11. Powell, L. J. (2016) “Do You Understand your Rights as I have read them to

you? Understanding the Warnings fifty years post Miranda”, Northern

Kentucky Law Review, Vol. 43.

12. Reed, A. A, Lettow, B. R. (1995) „Fifth Amendment First Principles; The

Self- Incrimination Clause“, Michigan Law Review, Vol (93).

13. Ritz, J. W. (1962) „State Criminal Confession Cases: Subsequent

Developments in Case Reversed by US. Supreme Court and some Current

Problems“. Washington and Lee Law Review, Vol. XIX.

14. Rosen, J. (2000) “Don't end 'Miranda'. Ment it. Right Should Remain

Silent”, The New Republic, Vol. 222.

15. Weaver, L. R. (2007) “Miranda at Forty”, San Diego Law Review, Vol. 44.

16. Dripps, D.A. (2017) “Miranda for the next Fifty Years: Why the fifth

amendment should go fourth”, Boston University Law Review, Vol 97.



PRINCIP NAJBOLJEG INTERESA DJETETA U MALOLJETNIČKOM KRIVIČNOM ZAKONODAVSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE


Maja Mirković LL.M., LL.M. et LL.M.*UDK 343:341.231.14-053.2

Sažetak

Jedna od osnovnih tendencija UN Konvencije o pravima djeteta jest

osigurati poštivanje prava svakog djeteta, njegove osobnosti i razvoja, što se

ogleda u proklamiranju principa najboljeg interesa djeteta. S obzirom da je

pravni položaj maloljetnih učinitelja krivičnih djela pitanje koje u pravnoj

teoriji i praksi izaziva brojne rasprave, nije neobično da je pravni standard

najboljeg interesa djeteta jasno izražen, inter alia, u obavezi svake države

članice Konvencije da svakom maloljetniku u sukobu sa krivičnim zakonom

osigura minimalna procesna prava i garancije. U tom smislu, a s ciljem

postizanja pravičnijeg i humanijeg postupka, autonomno maloljetničko

krivično zakonodavstvo svake suvremene države u svojoj osnovi mora imati

upravo princip najboljeg interesa djeteta kao i nastojanje da se unaprijedi

njegova dobrobit.

Svrha ovog rada jest utvrditi na koji način i u kojoj mjeri je princip

najboljeg interesa djeteta primijenjen i osiguran u kontekstu položaja

maloljetnih učinitelja krivičnih djela u krivičnom postupku u Federaciji Bosne

i Hercegovine, kao i u pogledu osnovnih minimalnih procesnih prava i

garancija priznatih maloljetnicima u pozitivnom maloljetničkom krivičnom

zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine.

* Projektna asistentica u Misiji OSCE-a u Bosni i Hercegovini;[email protected]

Ključne riječi

princip najboljeg interesa djeteta, položaj maloljetnika u krivičnom

postupku, procesna prava i garancije.

M. Mirković: Princip najboljeg interesa djeteta u maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 66 - 87


66 67

1 Vidjeti:https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_ no =IV-11&chapter=4&clang=_en#4 [15.1.2020.]2 Vidjeti: https://www.unicef.org/crc/index_30229.html [15.1.2020.]3 Bosna i Hercegovina je Konvenciju preuzela notifikacijom o sukcesiji 23. novembra 1993. godine.4 Opći okvirni mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini (General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina) (1995), kako zvuči njegovo potpuno ime, dogovoren je 21. novembra 1995. godine u Daytonu u SAD-u, a potpisan je 14. decembra iste godine u Parizu. On se sastojao od okvirnog sporazuma koji je obuhvatao mali broj stranica i jedanaest djelomično veoma detaljnih aneksa. Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija bile su stranke ugovornog okvira. Vidjeti: Gavrić, S. et al. (ur.): Uvod u politički sistem Bosne i Hercegovine – izabrani aspekti, Sarajevski otvoreni centar Fondacija Konrad Adenauer, predstavništvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2009.

1. Princip najboljeg interesa djeteta

u UN Konvenciji o pravima djeteta

1.1. Opće napomene

Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih nacija (u daljem tekstu: Kon-

vencija) je usvojena od strane Generalne skupštine UN-a 20. novembra 1989.

godine, a stupila je na snagu 2. septembra 1990. godine, te joj je dosad pri-1

stupilo 196 država svijeta, i ujedno predstavlja najratificiraniji dokument o 2

zaštiti ljudskih prava i sloboda u historiji.

Konvencija je procesom sukcesije postala pravno obavezujuća za Bosnu 3i Hercegovinu, s obzirom da je Zakon o ratifikaciji Konvencije UN-a o pravima

djeteta Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije donijela 13.

decembra/prosinca 1990. godine, a Konvencija je objavljena u Službenom li-

stu SFRJ, Međunarodni ugovori broj 15/90. Osim toga, Konvencija je dio 4

Aneksa I Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini – Dodatni

sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u Bosni i Hercegovini,

što za Bosnu i Hercegovinu znači da mora uskladiti svoje zakonodavstvo s

odredbama ovog instrumenta i poduzeti sve neophodne korake da osigura

efikasnu implementaciju ugovornih odredaba.

U kontekstu ovog rada naročito je bitno spomenuti odredbu čl. 3. st. 1.

Konvencije, kojom je predviđeno da se u svim postupcima koje u vezi s djecom

poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava

8786

12. Sadiković, Ć. (2001.) Evropsko pravo ljudskih prava. Sarajevo: Fond

otvoreno društvo BiH, Pravni centar FOD BiH i Magistrat Sarajevo.

13. Simović, M.N. (2009.) Krivično procesno pravo – treće izmijenjeno i

dopunjeno izdanje. Banja Luka: Fakultet za bezbjednost i zaštitu Banja

Luka.

14. Simović, M. N. et al. (2015.): Maloljetničko krivično pravo – drugo

izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Banja Luka: Međunarodno udruženje

naučnih radnika i AIS – Banja Luka.

15. Simović, M. – Simović, M. (2015.) Maloljetnici u kaznenom

zakonodavstvu Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Fineks d.o.o.

16. Šulović, Z. (2008.) „Uzrast maloljetnika kao uslov njihove krivičnopravne

odgovornosti“, Međunarodni znanstveni skup Krivičnopravna pitanja

maloljetničke delinkvencije, Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i

praksu, Zbornik radova, Beograd.

17. Tomičić, Z. (2005.) „Utjecaj optuženikova očitovanja o krivnji na tijek i

ishod glavne rasprave“, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu,

Zagreb, vol. 12, br. 17.

II. PRAVNI PROPISI

1. Zakon o krivičnom postupku FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br.

35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10,

8/13 i 59/14)

2. Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom

postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije

BiH“, br. 7/14)

III. DOKUMENTI

1. Opći komentar br. 14 (2013.) o pravu djeteta da njegovi ili njeni najbolji

interesi moraju imati prednost (čl. 3., st. 1.), dostupno na:

https://j4c.ba/wp-content/uploads/2018/02/Opci-komentar-14-

najbolji-interes-djeteta.pdf

2. Zaključna zapažanja Kombiniranog drugog, trećeg i četvrtog Periodičnog

izvještaja Bosne i Hercegovine, usvojena na 61. sjednici Komiteta (17.9. –

5.10.2012. godine), paragraf 76., dostupno na: http://www.mhrr.gov.ba/

PDF/djeca/Bosanska%20v%20FINAL%20prevod%20ISPRAVNE%20

VERZIJE1.pdf [15.1.2020.]

IV. INTERNET

1. https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY

&mtdsg_no=IV-11&chapter=4&clang=_en#4 [15.1.2020.]

2. https://www.unicef.org/crc/index_30229.html [15.1.2020.]

One of the basic tendencies of the UN Convention on the Rights of the

Child is to ensure that the rights of each child are respected, as well as his

personality and growth, which is reflected in the proclamation of the best

interest of the child. Given that the legal status of juvenile offenders is an issue

that causes controversy in legal theory and practice, it is not unusual that the

legal standard of the best interest of a child is, inter alia, clearly outlined in the

obligation of States-Parties to the Convention to ensure that any minor who is

in the conflict with the law has minimal procedural rights and guarantees. In

that sense, as well as in order to achieve as fair and humane procedure as

possible, the autonomous juvenile criminal legislation of every country must

in its core have the very principle of the best interest of the child as well as the

endeavour to promote their wellbeing.

The purpose of this paper is to analyse how the principle of the best

interest of the child is applied and ensured in the context of the position of

juvenile offenders in the criminal proceedings in the Federation of Bosnia and

Herzegovina, as well as with regard to the basic minimum procedural rights

and guarantees ensured by the positive juvenile criminal legislation of the

Federation of Bosnia and Herzegovina.

PRINCIPLE OF THE BEST INTEREST OF THE CHILD IN THE JUVENILE CRIMINAL LEGISLATION OF THE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

principle of best interests of the child; the position of juveniles in criminal

proceedings; procedural rights and guarantees.

Key words



Slobodan Stanišić: OBLIGACIONO PRAVOKnjiga I – III, Banja Luka, 2019.

prikaz knjige

B. Morait: PRIKAZ KNJIGE Slobodan Stanišić: OBLIGACIONO PRAVO, Knjiga I – IIIPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 88 - 91

B. Morait: PRIKAZ KNJIGE Slobodan Stanišić: OBLIGACIONO PRAVO, Knjiga I – IIIPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 88 - 91

88 89

zastarjelost. Autor je značajnu pažnju i prostor posvetio kauzi kao osnovu

ugovornih i vanugovornih obligacija te je iznio važnija teorijska shvatanja o

kauzi (klasična teorija, negatorska teorija, subjektivna teorija, objektivna

teorija, mješovita teorija i neoklasična teorija o kauzi).

Knjiga druga Opšteg dijela Obligacionog prava autora prof.dr Slobodana

Stanišića sadrži 610 stranica teksta i 23 stranice navođenja literature u

formatu 24, latinica. U Glavi I izlaže se pojam i podjela ugovora; Glava II -

zaključenje ugovora, modifikacije i tumačenje ugovora; Glava III - Opšta

dejstva ugovora i posebna dejstva teretnih ugovora i Glava IV - prestanak

ugovora, nepostojeći i nevažeći ugovori. Posebno se ističe izlaganje o

nedostatcima volje prilikom zaključenja ugovora, gdje autor detaljno izlaže

vrste zabluda i navodi: pravu i nepravu zabludu, zabludu koja sprječava

nastanak i koja ugovor čini rušljivim, zabludu o prirodi, zabludu o osnovu,

zabludu o predmetu, bitnu i nebitnu zabludu, zabludu o supstanci, zabludu o

ličnosti, zabludu o motivu, zabludu o pravu, zabludu o činjenicama, zabludu o

netačnom prenosu volje i zabludu o računu.

U Trećoj knjizi Opšteg dijela Obligacionog prava na 982 stranice teksta i

48 stranica navođenja literarnih izvora, autor izlaže vanugovorne obligacione

odnose. U prvom dijelu ove knjige objašnjava prouzrokovanje štete kao izvor

obligacije, osnov odgovornosti za štetu (štetu i uzročnost) i posebne

pretpostavke odgovornosti za štetu (krivica). Posebnu pažnju posvećuje

objektivnoj odgovornosti za štetu. U Drugom dijelu Treće knjige autor pažnju

čitalaca zaokuplja izlaganjem o ostalim vanugovornim izvorima obligacija:

sticanju bez osnova, poslovodstvu bez naloga, jednostranim izjavama volje

(javno obećanje nagrade, hartije od vrijednosti, legitimacioni papiri i

legitimacioni znaci i druge zakonom određene činjenice (srodstvo, brak,

vanbračna zajednica, susvojina, susjedstvo, delacija, nasljeđivanje, troškovi i

uspjeh u sporu).

Ono što je karakteristično za prikazivani sadržaj autorovog rukopisa je

pedantnost u navođenju svih pojedinosti koja se tiču nekog pojma, instituta ili

izvora nastanka obligacija. Tako, na primjer, kada piše o razlikovanju zastarnih

od prekluzivnih rokova detaljno bilježi prekluzivne materijalne rokove koje

propisuje Zakon o obligacionim odnosima. Detaljno razmatra početak toka

zastarjelosti od dospjelosti potraživanja ali i od onih momenata u vremenu

koji su drugačije postavljeni. Posebno se posvećuje objašnjavanju kada

započinje teči zastarjelosti potraživanja naknade štete, početku objektivnog

roka zastarjelosti potraživanja naknade vanugovorne štete, kao i povredom

Priredio: prof. dr Branko Morait*

* sudija Suda Bosne i Hercegovine

U izdanju panevropskog univerziteta „Aperion“ iz Banja Luke iz štampe

su izašle prve tri knjige četveroknjižja autora prof. dr Slobodana Stanišića pod

zajedničkim naslovom „Obligaciono pravo“. Tiraž svakog toma je 300

primjeraka. Knjiga prva sadrži 890 stranica teksta formata 24 cm i 33 stranice

popisa korištene literature. U Predgovoru autor iznosi svoje poglede na

obligacione odnose i nauku Obligacionog prava koja se izučava od najstarijih

vremena nastanka robno-novčanih odnosa do naših dana jer zakon

vrijednosti određuje obligacionopravnu nadgradnju. Uprkos vremešnosti

nauke Obligacionog prava ona i dalje spada među najznačajnije i

najzahtjevnije predmete koji se izučavaju tokom pravnih studija. Autor zapaža

da se obligaciono pravo kao grana prava i Obligaciono pravo kao pravna nauka

stalno razvija, što se vidi po brojnim novim opštim pravnim principima i

pojedinim novim shvatanjima o osnovama odgovornosti za štetu i vidovima

njene naknade, osobito o objektivnoj odgovornosti i odgovornosti za mješoviti

slučaj kao i razvoju shvatanja o krivici, kao objektivnoj kategoriji.

Modernizaciju obligacionog prava autor uočava i na planu zaštite prava

ličnosti, širenju priznavanja novih vidova naknade materijalne i nematerijalne

štete i novim ugovorima privrednog obligacionog prava. Autor naglašava da

norme obligacionog prava, kodifikovane Zakonom o obligacionim odnosima

bivše SFR Jugoslavije, nastavljaju da žive u zemljama nastalim od bivših

jugoslovenskih republika, uprkos nestanku države u kojoj su ozakonjene.

Opšti dio Obligacionog prava autor je izložio u tri knjige. U prvoj knjizi

izlaže: Pojam, istorijski razvoj, diobu, izvore i načela Obligacionog prava (Glava

I). U Glavi II -Obligacije izlaže se pojam, osobine i sadržaj obligacija, podjela

obligacije, nastanak obligacija, identitet obligacija, radnje povjerioca radi

namirenja potraživanja, obezbjeđenje obligacija, prestanak obligacija i

92 93

CENTAR ZA EDUKACIJU SUDIJA I TUŽILACA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I ELEKTRONSKO UČENJE

izvještaj

Priredili: mr. sci. Arben Murtezić* dr. sci. Davor Trlin **

A. Murtezić, D. Trlin: Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Bosne i Hercegovine ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 92 - 94


* Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH.** Viši stručni saradnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH; [email protected]

Elektronsko učenje (eng. e-learning) je upotreba elektronskih medija,

sredstava i informatičke tehnologije u svrhe prenošenja znanja. E-učenje, po

definiciji ETF-a (E-learning Strategy Task Force-A) je "...korištenje multimedije

i Interneta u svrhu poboljšanja kvalitete učenja - omogućavanjem pristupa

udaljenim izvorima i uslugama i omogućavanjem suradnje i komunikacije i na

daljinu.". Ovaj format obuke ima određene nedostatke (korisnik mora imati

znanje i informatičke vještine; oprema nije potpuno pouzdana; veća je

odgovornost učenika; ne zna se uvijek ko tačno pohađa kurs...), ali daleko više

prednosti. Tako, ukoliko je nemoguće prisustvo nastavi radi udaljenosti,

rasporeda, vanrednih situacija, e-učenje je pogodan oblik za povećavanje

kvantuma znanja studenata i profesionalaca. Takođe se lakše pristupa

edukativnim materijalima, jer su svi „na jednom mjestu“. Iako

„klasična“/“učionička“/„face to face“ obuka dominira, CEST Federacije BiH je u

Programu početne obuke i stručnog usavršavanja za 2020. godinu predvidio

neke vidove e-učenja, a posebno je povećao broj određenih e-obuka, zbog

situacije sa coronavirusom, budući da smo određene obuke u slijedećih

nekoliko sedmica bili prinuđeni odgoditi.

U Programu smo prvobitno predvidjeli dvije obuke za sudije i tužioce na

temu „Odnos evropskog prava i domaćeg prava BiH“, jednu u Bihaću , drugu u

Sarajevu. Ove obuke bi trebali voditi sudije koje su uspješno okončale

edukaciju edukatora iz domena Prava EU koju su u septembru, oktobru i

decembru 2019. godine u Sarajevu proveli eksperti nizozemskog Centra za

obuku pravosuđa. Posljednja obuka je bila ona o elektronskom učenju. Centri

su u 2020. godini predvidjeli održavanje ove dvije godine kao tzv. hibridnu ili

mješovitu nastavu („blended learning“), tj. kao kombinaciju nastave u učionici i

nastave uz pomoć tehnologija. Takođe su sa Vijećem Evrope planirana dva

modula e-učenja (uz pripremne sastanke), jedan za trgovinu ljudima za

nosioce pravosudnih funkcija, a drugi za Evropsku konvenciju za zaštitu

ljudskih prava i osnovnih sloboda, za sudijske i tužilačke pripravnike.

Uzimajući u obzir trenutnu epidemiološku situaciju u Bosni i

Hercegovini, te poštujući Odluke nadležnih institucija, Centar za edukaciju

sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine je otkazao niz „učioničkih“

edukativnih aktivnosti planiranih u mjesecu martu i aprilu 2020. godine.

Umjesto njih, odlučili smo „aktivirati“ neke postojeće oblike e-učenja, uz

adekvatno priznavanje obuke u obavezni godišnji minimum koji

sudije/tužioci moraju pohađati.

U okviru saradnje sa Projektom “Jačanje tužilačkih kapaciteta u sistemu

krivičnog pravosuđa”, kojeg provodi Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i

Hercegovine, Centri za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i

Hercegovine, Republici Srpskoj i Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH su

razvili online module e-učenja za novoimenovane tužioce. Međutim, zbog

kvalitete materijala i jako dobro pripremljenih stručnih sadržaja modula, iste

smo ponudili svim tužiocima u Bosni i Hercegovini, kao i stručnim

saradnicima/savjetnicima u tužilaštvima.

Riječ je o slijedećih pet modula on-line učenja za tužioce i stručne

saradnike:

- „Pritvor i druge mjere obezbjeđenja osumnjičenog i saradnja sa

policijom“;

- „Radnje dokazivanja u krivičnom postupku i zakonitost dokaza“;

- „Posebne istražne radnje“;

- „Tehnike izrade tužilačkih akakta“;

- „Da pravda bude vidljiva“.

Također, U saradnji sa našim partnerima iz Vijeća Evrope Ureda u

Sarajevu, kao i kolegama iz Ureda HELP projekta u Strazburu, u narednom

periodu organizovat ćemo online kurseve na jezicima našeg govornog

područja.

PERPETRATORS ON TRIAL: CHARACTERISTICS OF WAR CRIMES PERPETRATORS TRIED BY COURTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND ICTY

Mirza Buljubašić, MA LLM*Barbora Holá, LLM PhD**

Summary

Existing research on atrocity crimes perpetrators is predominantly theoretical and generic. Exploration of characteristics of individuals tried for their involvement in war crimes, crimes against humanity, and genocide might provide an empirical basis for a better understanding of the nature of international crimes and of criminal trials after atrocities. This chapter analy-ses defendant-related and crime-related characteristics of perpetrators tried by all courts in Bosnia and Herzegovina and by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) following the armed conflict in the 1990s at the territory of former Yugoslavia. Based on original data, collected as of January 2016, it briefly examines perpetrators convicted of international crimes by domestic and international courts, and their socio-demographic and crime-related characteristics. In addition to enriching debates on perpe-trators of international crimes, the results can serve as a basis for further discussions on transitional justice after atrocities in Bosnia, its scope, and merits.

Asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.Viša istraživačica na Nizozemskom institutu za istraživanja kriminala i podrške krivičnom pravosuđu i vanredna profesorica na odsjeku za krivično pravo i kriminologiju VU Univerziteta u Amsterdamu.

*

**

Ključne riječi

perpetrators, socio-demographic characteristics, crime-related characte-ristics, ICTY, domestic courts, Bosnia, criminal trials

M. Buljubašić, B. Holá: Perpetrators on Trial: Characteristics of War Crimes Perpetrators ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 95 - 96

94 95

U ovom trenutku smo sudijama/tužiocima u mogućnosti ponuditi Vam

učešće u slijedećim online obukama:

- “Property rights”/”Pravo vlasništva”

- “Child-friendly justice”/ “Pravosuđe naklonjeno djeci”

- “Fight against racism, xenophobia, homophobia and transphobia”/

Borba protiv rasizma, ksenofobije, homofobije i transfobije”

- “Preventing and combating trafficking in human beings in Bosnia and

Herzegovina”/ “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u BiH”.

Online učenje je novija forma obuke, a CEST-ovi svake godine

povećavaju broj aktivnosti iz ove oblasti, te prate savremene trendove

elektronskog učenja.

sažetak rada objavljenog u međunarodnim publikacijama

Oxford University Press, 2019ISBN-13: 9780198829997

DOI:10.1093/oso/9780198829997.003.0016


REHABILITATION PROGRAMMES FOR CONVICTED WAR CRIMINALS IN DOMESTIC PRISONS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA: CASE STUDY OF SARAJEVO PRISON

Mirza Buljubašić, MA LLM*

Summary

International as well as domestic criminal law and jurisprudence consider offender rehabilitation as one of the punishment goals. Rehabilitation, in that sense, strives to change attitudes, beliefs and behaviours of convicted criminals through programmes, which should result in adequate social (re-)integration. Still, rehabilitation, in relation to international crimes, is a disputed concept and very much understudied in practice: how and which rehabilitation programmes are being implemented to convicted war criminals? Based on an analysis of relevant laws, prison rules, and six interviews, this article empirically explores rehabilitation programmes for convicted war criminals in the Sarajevo prison. Further, it aims to critically analyse, review and discuss rehabilitation programmes for war criminals, or a lack thereof. Results indicate that rehabilitation programmes in Sarajevo prison are not tailored to war criminals. In conclusion, this case study suggests that specific programmes should be developed to rehabilitate and reintegrate war criminals in Bosnia and Herzegovina.

Asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

*

Ključne riječi

penology; rehabilitation; war crime; transitional justice; Bosnia and Herzegovina (BiH); prison; domestic; reform

M. Buljubašić: Rehabilitation Programmes for Convicted War Criminals in Domestic ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 97 - 98


International Criminal Law Review,Vol. 19 - br. 1/2019, str. 69-94,

doi.org/10.1163/15718123-01901004.

Sažetak

Postojeća istraživanja o počiniteljima međunarodnih zločina uglavnom

su teorijska i generička. Istraživanje karakteristika pojedinaca kojima se

sudilo za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid bi moglo pružiti

empirijsku osnovu za bolje razumijevanje prirode međunarodnih zločina i

krivičnih suđenja. U ovome radu analizirane su karakteristike optuženog i

karakteristike vezane za zločine izvršene od počinitelja u predmetima ratnih

zločina, a koji su procesuirani pred svim sudovima u Bosni i Hercegovini i

Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju nakon oružanog

sukoba devedesetih na području bivše Jugoslavije. Na temelju izvornih

podataka, ispituju se počinitelji koje su domaći i međunarodni sudovi osudili

za međunarodne zločine. Osim obogaćivanja intelektualnih rasprava o

počiniteljima međunarodnih zločina, rezultati mogu poslužiti kao osnova za

daljnje rasprave o tranzicijskoj pravdi nakon zločina u Bosni, njenom obimu i

zaslugama.

Ključne riječi

počinitelji, socio-demografske karakteristike, karakteristike vezane za zločin,

ICTY, domicilni sudovi, Bosna, krivična suđenja.

96 97

POČINITELJI NA SUĐENJU: KARAKTERISTIKE POČINITELJA RATNIH ZLOČINA OSUĐENIH PRED SUDOVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I MEĐUNARODNIM KRIVIČNIM SUDOM ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU


REHABILITATION PROGRAMMES FOR CONVICTED WAR CRIMINALS IN DOMESTIC PRISONS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA: CASE STUDY OF SARAJEVO PRISON

Mirza Buljubašić, MA LLM*

Summary

International as well as domestic criminal law and jurisprudence consider offender rehabilitation as one of the punishment goals. Rehabilitation, in that sense, strives to change attitudes, beliefs and behaviours of convicted criminals through programmes, which should result in adequate social (re-)integration. Still, rehabilitation, in relation to international crimes, is a disputed concept and very much understudied in practice: how and which rehabilitation programmes are being implemented to convicted war criminals? Based on an analysis of relevant laws, prison rules, and six interviews, this article empirically explores rehabilitation programmes for convicted war criminals in the Sarajevo prison. Further, it aims to critically analyse, review and discuss rehabilitation programmes for war criminals, or a lack thereof. Results indicate that rehabilitation programmes in Sarajevo prison are not tailored to war criminals. In conclusion, this case study suggests that specific programmes should be developed to rehabilitate and reintegrate war criminals in Bosnia and Herzegovina.

Asistent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

*

Ključne riječi

penology; rehabilitation; war crime; transitional justice; Bosnia and Herzegovina (BiH); prison; domestic; reform



International Criminal Law Review,Vol. 19 - br. 1/2019, str. 69-94,

doi.org/10.1163/15718123-01901004.

Sažetak

Postojeća istraživanja o počiniteljima međunarodnih zločina uglavnom

su teorijska i generička. Istraživanje karakteristika pojedinaca kojima se

sudilo za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid bi moglo pružiti

empirijsku osnovu za bolje razumijevanje prirode međunarodnih zločina i

krivičnih suđenja. U ovome radu analizirane su karakteristike optuženog i

karakteristike vezane za zločine izvršene od počinitelja u predmetima ratnih

zločina, a koji su procesuirani pred svim sudovima u Bosni i Hercegovini i

Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju nakon oružanog

sukoba devedesetih na području bivše Jugoslavije. Na temelju izvornih

podataka, ispituju se počinitelji koje su domaći i međunarodni sudovi osudili

za međunarodne zločine. Osim obogaćivanja intelektualnih rasprava o

počiniteljima međunarodnih zločina, rezultati mogu poslužiti kao osnova za

daljnje rasprave o tranzicijskoj pravdi nakon zločina u Bosni, njenom obimu i

zaslugama.

Ključne riječi

počinitelji, socio-demografske karakteristike, karakteristike vezane za zločin,

ICTY, domicilni sudovi, Bosna, krivična suđenja.

96 97

POČINITELJI NA SUĐENJU: KARAKTERISTIKE POČINITELJA RATNIH ZLOČINA OSUĐENIH PRED SUDOVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I MEĐUNARODNIM KRIVIČNIM SUDOM ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU


sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 99 - 107

:

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; Tužilac Tužilaštva BiH

***

98 99

Sažetak

Međunarodno, kao i domicilno krivično pravo i jurisprudencija

razmatra rehabilitaciju počinitelja kao cilj kažnjavanja. Rehabilitacija, u tom

smislu, nastoji da promjeni stavove, uvjerenja i ponašanja osuđenih

počinitelja krivičnih djela kroz programe, koji bi trebali rezultirati

adekvatnom socijalnom (re)integracijom. Ipak, rehabilitacija, u kontekstu

međunarodnih zločina, je osporavan koncept i veoma neistražen u praksi:

kakvi i koji rehabilitacijski programi se implementiraju za osuđene ratne

zločince? Na temelju analize relevantnih zakona, zatvorskih pravila i šest

intervjua, ovaj članak empirijski istražuje rehabilitacijske programe za

osuđene ratne zločince u Kazneno-popravnom zavodu Sarajevo. Dalje, cilj

članka je da analizira, pregleda i diskutuje o rehabilitacijskim programima za

ratne zločince, ili nedostatak istih. Rezultati indiciraju da rehabilitacijski

programi u zatvoru nisu skrojeni za ratne zločince. U zaključku predlažemo

razvoj specifičnih programa za rehabilitaciju i reintegraciju ratnih zločinaca u

Bosni i Hercegovini.

Ključne riječi

penologija; rehabilitacija; ratni zločin; tranzicijska pravda; Bosna i

Hercegovina (BiH); zatvor; domicilni; reforma

PROGRAMI REHABILITACIJE ZA OSUĐENE RATNE ZLOČINCE U DOMICILNIM ZATVORIMA U BOSNI I HERCEGOVINI: STUDIJA SLUČAJA KAZNENO-POPRAVNOG ZAVODA SARAJEVO

KAŽNJAVANJE SAMO NA OSNOVU ZAKONA

Prekršeno je apelantovo ustavno pravo iz člana II/2. Ustava Bosne i

Hercegovine i člana 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih

prava i osnovnih sloboda jer je u konkretnom slučaju primjena

Krivičnog zakonika bila na apelantovu štetu u pogledu izricanja sankcije

s obzirom na to da je ranije važeći Krivični zakon propisivao mogućnost

da za predmetno krivično djelo bude izrečena novčana kazna ili kazna

zatvora, te što je sadržavao odredbe prema kojim se pravosnažno

izrečena kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci može zamijeniti

novčanom kaznom.

I z o b r a z l o ž e n j a:

Ustavni sud zapaža da je nesporno da je predmetno krivično djelo u smislu prve rečenice člana 7. stav 1. Evropske konvencije „predstavljalo krivično djelo u vrijeme izvršenja“. Međutim razlika između jedne i druge zakonske odredbe tiče se propisane sankcije pa se u okolnostima konkretnog slučaja postavlja pitanje eventualnog kršenja te odredbe (člana 7. stav 1. Evropske konvencije - druga rečenica) u dijelu u kojem je propisano „izrečena kazna neće biti teža od one koja je bila primjenjiva u vrijeme izvršenja krivičnog djela“. U odgovoru na to pitanje Ustavni sud prvenstveno zapaža da je odredbom ranije važećeg Krivičnog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13) za navedeno krivično djelo (koje je tada bilo pozicionirano u odredbi člana 197. stav 2. kojim je regulisano krivično djelo „Zadovoljenje polnih strasti pred drugim“) bila propisana novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je odredbom važećeg Krivičnog zakonika Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 64/17 i 104/18 - za navedeno krivično djelo (koje je propisano u odredbi


sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 99 - 107

:

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; Tužilac Tužilaštva BiH

***

98 99

Sažetak

Međunarodno, kao i domicilno krivično pravo i jurisprudencija

razmatra rehabilitaciju počinitelja kao cilj kažnjavanja. Rehabilitacija, u tom

smislu, nastoji da promjeni stavove, uvjerenja i ponašanja osuđenih

počinitelja krivičnih djela kroz programe, koji bi trebali rezultirati

adekvatnom socijalnom (re)integracijom. Ipak, rehabilitacija, u kontekstu

međunarodnih zločina, je osporavan koncept i veoma neistražen u praksi:

kakvi i koji rehabilitacijski programi se implementiraju za osuđene ratne

zločince? Na temelju analize relevantnih zakona, zatvorskih pravila i šest

intervjua, ovaj članak empirijski istražuje rehabilitacijske programe za

osuđene ratne zločince u Kazneno-popravnom zavodu Sarajevo. Dalje, cilj

članka je da analizira, pregleda i diskutuje o rehabilitacijskim programima za

ratne zločince, ili nedostatak istih. Rezultati indiciraju da rehabilitacijski

programi u zatvoru nisu skrojeni za ratne zločince. U zaključku predlažemo

razvoj specifičnih programa za rehabilitaciju i reintegraciju ratnih zločinaca u

Bosni i Hercegovini.

Ključne riječi

penologija; rehabilitacija; ratni zločin; tranzicijska pravda; Bosna i

Hercegovina (BiH); zatvor; domicilni; reforma

PROGRAMI REHABILITACIJE ZA OSUĐENE RATNE ZLOČINCE U DOMICILNIM ZATVORIMA U BOSNI I HERCEGOVINI: STUDIJA SLUČAJA KAZNENO-POPRAVNOG ZAVODA SARAJEVO

KAŽNJAVANJE SAMO NA OSNOVU ZAKONA

Prekršeno je apelantovo ustavno pravo iz člana II/2. Ustava Bosne i

Hercegovine i člana 7. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih

prava i osnovnih sloboda jer je u konkretnom slučaju primjena

Krivičnog zakonika bila na apelantovu štetu u pogledu izricanja sankcije

s obzirom na to da je ranije važeći Krivični zakon propisivao mogućnost

da za predmetno krivično djelo bude izrečena novčana kazna ili kazna

zatvora, te što je sadržavao odredbe prema kojim se pravosnažno

izrečena kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci može zamijeniti

novčanom kaznom.

I z o b r a z l o ž e n j a:

Ustavni sud zapaža da je nesporno da je predmetno krivično djelo u smislu prve rečenice člana 7. stav 1. Evropske konvencije „predstavljalo krivično djelo u vrijeme izvršenja“. Međutim razlika između jedne i druge zakonske odredbe tiče se propisane sankcije pa se u okolnostima konkretnog slučaja postavlja pitanje eventualnog kršenja te odredbe (člana 7. stav 1. Evropske konvencije - druga rečenica) u dijelu u kojem je propisano „izrečena kazna neće biti teža od one koja je bila primjenjiva u vrijeme izvršenja krivičnog djela“. U odgovoru na to pitanje Ustavni sud prvenstveno zapaža da je odredbom ranije važećeg Krivičnog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13) za navedeno krivično djelo (koje je tada bilo pozicionirano u odredbi člana 197. stav 2. kojim je regulisano krivično djelo „Zadovoljenje polnih strasti pred drugim“) bila propisana novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dok je odredbom važećeg Krivičnog zakonika Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 64/17 i 104/18 - za navedeno krivično djelo (koje je propisano u odredbi


sudska praksa

Pripremio: Sead Bahtijarević*

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

* sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 108 - 118

: S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 108 - 118

:

108 109

Zahtjev Dopremijera Federacije Bosne i Hercegovine, Veska Drljače, za

davanje mišljenja na Autentično tumačenje članka 138. stavak 7. Zakona o

visokom obrazovanju, („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 33/17).

M I Š L J E N J E

Dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine Vesko Drljača podnio je

Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine zahtjev za davanje mišljenja.

Zahtjevom se traži mišljenje Ustavnog suda Federacije za Autentično

tumačenje članka 138. stavak 7. Zakona o visokom obrazovanju („Službene

novine Kantona Sarajevo“, broj 33/17).

Predmetnim zahtjevom od Ustavnog suda Federacije, podnositelj

zahtjeva traži mišljenje o tome, da li je procedura donošenja Autentičnog

tumačenja sukladna sa: člankom 23. stavak 2., člankom 130. st. 1. i 2., čl. 148. i

171., člankom 173. stavak 2., člankom 174. stavak 1., čl. 176., 207. i 209.

Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo – Drugi novi Prečišćeni tekst

(„Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 41/12, 15/13, 47/13, 47/15 i 48/16,

u daljnjem tekstu: Poslovnik Skupštine Kantona Sarajevo); člankom 19. stavak

1. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo Novi prečišćeni tekst („Službene novine

Kantona Sarajevo“, br. 36/14 i 37/14 - u daljnjem tekstu: Zakon o Vladi

Kantona Sarajevo); člankom 43. stavak 1. Poslovnika o radu Vlade Kantona

Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 4/16 i 36/16).

Navodi se da je radom Skupštine Kantona Sarajevo u postupku

razmatranja Inicijative za Autentičnim tumačenjem Zakona o visokom

obrazovanju i usvajanju Prijedloga autentičnog tumačenja, narušena

procedura za razmatranje i usvajanje općih akata utvrđena Poslovnikom

Skupštine Kantona Sarajevo. Obveza poštivanja poslovnika o radu

zakonodavnog organa u postupku usvajanja zakona i drugih akata, u praksi i

presudama Ustavnog suda Federacije pravno je kvalificirana kao ustavna

obveza, što implicira da kršenje odredbi Poslovnika Skupštine Kantona

Sarajevo u postupku usvajanja zakona i općih akata te akte čini neustavnim. U

smislu prednjeg poziva se na Presudu Ustavnog suda Federacije broj: U-29/15

od 17.02.2016. godine („Službene novine Federacije BiH“, br. 20/16 i 24/16).

U daljnjem obrazloženju zahtjeva se ističe, da je člankom 176.

Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo propisano: „U postupku za davanje

autentičnog tumačenja zakona shodno se primjenjuju odredbe ovog poslovnika

o postupku za donošenje zakona“, dok je člankom 171. Poslovnika propisano da

autentično tumačenje predstavlja „opći akt“.

Nadalje se interpretiraju odredbe akata za koje podnositelj zahtjeva

smatra da su povrijeđene u proceduri donošenja Autentičnog tumačenja, uz

obrazlaganje nastale povrede.

Podnositelj zahtjeva u odnosu na povrede odredbi Poslovnika Skupštine

Kantona Sarajevo navodi da, Predsjedatelj Skupštine Kantona Sarajevo,

Inicijativu za autentičnim tumačenjem Zakona o visokom obrazovanju nije

dostavio Vladi Kantona Sarajevo, niti je pribavljeno mišljenje Vlade Kantona

Sarajevo o predloženoj inicijativi što je suprotno članku 130. st. 1. i 2.

Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo. Prijedlog autentičnog tumačenja nije

dostavljen na razmatranje ovlaštenim radnim tijelima Skupštine Kantona

Sarajevo, klubovima naroda i klubovima zastupnika što je suprotno članku

148. Poslovnika, a Inicijativa za autentičnim tumačenjem Zakona o visokom

obrazovanju i utvrđeni prijedlog autentičnog tumačenja nisu dostavljeni na

razmatranje Povjerenstvu za obrazovanje i nauku koje je stalno radno tijelo

Skupštine Kantona Sarajevo, što je suprotno članku 23. stavak 2. Poslovnika.

Predsjedatelj Skupštine Kantona Sarajevo, Inicijativu za autentičnim

tumačenjem Zakona o visokom obrazovanju nije dostavio Vladi Kantona

Sarajevo, niti je pribavljeno mišljenje Vlade Kantona Sarajevo (suprotno

članku 173. stavak 2. Poslovnika) dok Zakonodavno – pravno povjerenstvo

nije tražilo i pribavilo mišljenje i dokumentaciju od radnih tijela Skupštine

Kantona Sarajevo, Vlade Kantona Sarajevo i nadležnih kantonalnih organa

(suprotno članku 174. stavak 1. Poslovnika).

Vlada Kantona Sarajevo nije dala mišljenje na prijedlog autentičnog

tumačenja Zakona o visokom obrazovanju, s obzirom da nije predlagatelj istog

(suprotno članku 207. Poslovnika), kao i da nije zatraženo mišljenje Vlade

Kantona Sarajevo o Prijedlogu autentičnog tumačenja Zakona o visokom

118 119

Kršenja naprijed obrazloženih poslovničkih odredbi, u uskoj svezi su s

pravima i dužnostima izaslanika u Skupštini Kantona Sarajevo jer razrađuju

nužne procedure koje omogućavaju da izaslanici u punom kapacitetu,

zakonito i odgovorno vrše svoju ustavnu funkciju članova Skupštine Kantona.

Kršenje poslovničke procedure proizvodi posljedicu u vidu povrede Ustava

Federacije Bosne i Hercegovine i Ustava Kantona Sarajevo, jer su zbog

specifičnog odnosa Poslovnika i Ustava u direktnoj svezi s ustavnim pravima i

dužnostima izaslanika u Skupštini Kantona Sarajevo.

Osim što kao i svaki pravni akt Poslovnik Skupštine Kantona Sarajevo

ima obvezujući karakter, evidentna je uska i nedvojbena sveza s ustavnim

odredbama koje definiraju strukturu zakonodavne vlasti, pa iz tih razloga

eventualno postupanje organa vlasti suprotno propisanim i usvojenim

procedurama, nedvojbeno posljedično dovodi i do kršenja Ustava Federacije

Bosne i Hercegovine.

Iz svega navedenog može se zaključiti da navedena procedura nije

ispoštovana jer se iz dokumentacije s kojom raspolaže Sud, odnosno iz

odgovora koji je dostavljen od strane Zakonodavno-pravnog povjerenstva

Skupštine vidi, da je Skupština Kantona Sarajevo, na devetoj sjednici održanoj

dana 19.06.2019. godine usvojila/donijela Autentično tumačenje odredbe

članka 138. stavak 7. Zakona o visokom obrazovanju, mimo propisane

procedure utvrđene u Poslovniku Skupštine Kantona Sarajevo.

Imajući u vidu da procedura propisana Poslovnikom Skupštine Kantona

Sarajevo kod donošenja Autentičnog tumačenja nije ispoštovana, Ustavni sud

Federacije nije razmatrao navode zahtjeva koji se odnose na sadržinu

donesenog tumačenja.

(Mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u predmetu broj

U-30/19 od 24.09.2019. godine objavljeno je u „Službenim novinama Federacije

BiH“ broj 73/19 )

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 119 - 128

:

Pripremio: Harun Išerić*

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

* Stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

1 Odluke i presude Suda su dostupne na web stranici: https://hudoc.echr.coe.int/ eng#{%22documentcollectionid2%22:[%22JUDGMENTS%22,%22DECISIONS%22]}.

Novi pregled novosti iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava

(Sud) obuhvatit će presude i odluke Suda donesene od decmbra 2019. do

februara 2020. godine. godine, a povodom navoda o kršenju Evropske konven-

cije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Konvencija). Ovaj pregled

sadrži osnovne informacije o stavovima Suda iz presuda koje su zadobile

pažnju stručne javnosti, te se čitaoci upućuju na web stranicu Suda gdje su

presude dostupne u cjelini.

Na početku ćemo istaći nekoliko interesantnih podataka iz statistike

Suda za 2019. godine. Ukupan broj predmeta koji su se nalazili pred Sudom

krajem 2019. godine je bio 59,800 od čega je ¼ bila protiv Ruske Federacije.

Sud je u svom godišnjem izvještaju istakao tedenciju rasta predmeta protiv

Bosne i Hercegovine, Ruske Federacije, Turske i Ukrajine. U protekloj godini,

Sud je donio 884 presude, a 38,480 aplikacija je proglasio za nedopustive ili je

izbrisao sa liste predmeta.

Sud je u prethodno spomenutom periodu donio šest presuda i dvije

odluke u predmetima protiv BiH. U dva predmeta (Emina Hukić i Enes Hukić

[aplikacija br. 677/18] i Fazlagić [aplikacija br. 77431/17] Sud je aplikacije

brisao sa liste predmeta s obzirom da je iz pasivnog ponašanja aplikanata

proisteklo da ne žele da nastave sa postupkom pred Sudom. U predmetu Gavrić

(aplikacija br. 30174/18), koji se ticao dužine parničnog postupka, Sud je

prihvatio postignuto prijateljsko poravnanje između BiH i aplikanta. U pred-

metu Ašćerić (aplikacija br. 52871/13) Sud je aplikaciju proglasio neosno-

vanom. Naime, suprotno aplikantovim tvrdnjama, Sud je utvrdio da nalazi

domaćih sudova da aplikant nije bio državni službenik, nisu bili arbitrarni ili

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 108 - 118

:

128

aplikanti nisu bili zaštićeni, što je bilo njihovo pravo po krivičnom zakonu, od

prikrivenih poziva na napad na njihov fizički i psihički integritet. Sud je tako

utvrdio da su komentari ispunjeni mržnje bili inspirisani netrpeljivim stavom

prema homoseksualnoj zajednici općenito i da je isto diskriminatorsko stanje

svijesti bilo u suštini neuspjeha vlasti da se pridržavaju svoje dužnosti da na

učinkovit način istraže da li ti komentari predstavljaju poticaj na mržnju i

nasilje. Umanjivši opasnost od takvih komentara, vlasti su ih u najmanju ruku

tolerirale. Sud je stoga utvrdio da su aplikanti pretrpjeli diskriminaciju na

osnovu svoje seksualne orijentacije.

U pogledu člana 13, Sud je utvrdio da sudska praksa Vrhovnog suda

Litvanije koju je primjenjivao tužilac odlučujući da ne pokrene predistražne

radnje, čiju su odluku potom podržali domaći sudovi, nije osigurala efikasan

pravni lijek za žalbe zbog homofobne diskriminacije. Konkretno, Sud je sa

zabrinutošću napomenuo da je sudska praksa Vrhovnog suda naglasila

"ekscentrično ponašanje" osoba koje pripadaju seksualnim manjinama i

njihovu dužnost "da poštuju stavove i tradiciju drugih" prilikom ostvarivanja

sopstvenih prava. Nadalje, iako je taj sud i ranije ispitivao homofobni govor, on

nikada nije bio tako ozbiljan kao u slučaju aplikanta, pa stoga nije imao priliku

razjasniti standarde koji bi se trebali primijeniti. Taj nalaz je potkrijepljen

statistikama koje su pokazale da su sve od 30 predistražnih radnji zbog

homofobnog govora mržnje, otvorenih u Litvaniji između 2012. i 2015.,

obustavljene. Zapravo, domaći sud koji je donio konačnu odluku u slučaju

aplikanata čak je naglasio da bi otvaranje krivičnog postupka bilo „gubljenje

vremena i resursa“. Štaviše, izvještaji međunarodnih tijela, uključujući

Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, potvrdili su da u Litvaniji

raste netolerancija prema seksualnim manjinama i da vlastima nedostaje

sveobuhvatan strateški pristup u rješavanju rasističkog i homofobičnog

govora mržnje. Sud je stoga utvrdio da je došlo do kršenja člana 13 Konvencije

jer je aplikantima uskraćen djelotvoran domaći pravni lijek za njihove žalbe

zbog kršenja njihovog privatnog života, zbog diskriminacije na osnovu njihove

seksualne orijentacije.

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku


129

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2020, str. 119 - 128

:

130 131

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.



130 131

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.



132

Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

• dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

• stranica standardne veličine (A4);

• obični prored za cijeli rukopis

• font Arial, 12 pt;

• sve margine 2,5 cm;

• ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

• obavezno brojčano označiti stranice;

• slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

Radujemo se Vašim prilozima!

Redakcija


Documents

PM 03-04 blok broj 3 – 4 / 2020 UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitaoci, Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrele-vantnijeg i najaktuelnijeg