uvodnik I - imamsedin.files.wordpress.com fileGLASNIK, JULI 2011. GODINE 3 uvodnik Poštovani čitaoci, predstavlja nam zadovoljstvo družiti se ponovo sa vama kroz novi, 5. broj

GLASNIK, JULI 2011. GODINE 3

uvodnik

Poštovani čitaoci, predstavlja nam zadovoljstvo družiti se ponovo sa vama kroz novi, 5. broj vašeg i našeg Glasnika. Ako želimo iskoristiti vrijeme, neophodno je planirati isto. Koliko god da je bitno djelo, to-liko je bitna i priprema za njega. Počevši od iskrenog nijeta, do hairla završetka planiranje mora biti prisutno. Prije nego se počnemo uspinjati ljestvama koje bi nas trebale voditi ka cilju, moramo dobro paziti jesu li ljestve postavljene na pravu zgradu. Trebamo znati tačno što želimo, jer jedan od najgorih načina da iskoristimo vrijeme jeste da odlično uradimo ne-što što se uopće ne mora raditi i ono što će nas odvesti u potpuno suprotnom smjeru. Često ljudi koji se bave malim i nebitnim stvarima nisu sposobni za velike i bitne. Stavljanjem svojih ciljeva, misli i ideja na papir dajemo im opipljivu formu, stvaramo nešto što možemo opipati i vidjeti, jer s druge strane svaki cilj koji nije stavljen na papir postaje samo puka želja ili fantazija i iza njega stoji jako slaba motivacija ili energija. Izbjegavanjem korištenja papira i olovke, u cilju bilježenja svojih ideja, sami sebe dovodimo do brojnih grešaka i konfuzija.Naša redakcija odlučna je ustrajati u ciljevima, pokušavat ćemo da svaki novi broj Glasni-ka bude uspješniji, kvalitetniji itd. Prošlo je tačno mjesec dana od prošlog broja, u flashu možete pronaći vijesti iz asocijacije iz proteklog perioda. Tema našeg broja je traženje zna-nja, temu je obradio prof. Dino Maksumić, opisali smo je i u našoj kolumni, te eseju koji je pripremila mr. Medina Džanbegović. Upoznat ćemo vas sa Kairskim univerzitetom, Sul-tan Hasanovom džamijom, Azharovim parkom, te čuvenom Aleksandrijskom bibliotekom. Islamski alimi su stub muslimanskih zajednica. BiH, odnosno bošnjački narod ima veliki broj islamskih alima, nažalost njihov glas nije dovoljno prisutan u našoj javnosti. Glasnik je uveo novu redovnu rubriku “Glas bošnjačke uleme”, tj. glas naših svršenika Azhara, u kojoj tre-tiramo način studentskog života u Egiptu prije i danas, najvažnije društveno – političke ak-tuelnosti iz BiH i islamskog svijeta...Proširimo svoje znanje o bosanskom, arapskom i engle-skom jeziku kroz nove rubrike, kao što su prijevodi sa engleskog, historija arapskog i rječnik bosanskog jezika. Na jednostavan i veoma upečatljiv način fotoreportaža priča svoju priču, a u ovom broju njena tema je Nil, rijeka koja piše povijest ljudske civilizacije.

Ostanite i dalje uz nas...Srdačan selam od članova redakcije...

urednikAsmir BEkRiĆ

iZdAvAČ:Asocijacija studenata Bosne i Hercegovine u Egiptu

GLAvni i odGovoRni uREdnik:Asmir Bekrić

ZAMJEnik GLAvnoG i odGovoRnoG uREdnikA:Jusuf džafić

SEkRETAR REdAkCiJE:Adis Mahalbašić

LEkToR:Jusuf džafić

FoToREPoRTER:Hamdija islamović

TEHniČko uREĐEnJE i nASLovnA STRAnA:Sedin omerbašić i Asmir Bekrić

ČLAnovi REdAkCiJE:Ajla keserović, naila duraković, Sulejman Čolaković, Muhammed kapo, Adis Mahalbašić, Muhamed Makić, Sedin omerbašić, Hamdija islamović, kenan Ćosić,

konTAkT: [email protected] List izlazi mjesečnoZa dostavu prošlih izdanja obratitese na e-mail adresu.

Glasnik

list asoci

jaci

je st

udenata iz Bosne i Hercegovine

2 GLASNIK 5 • LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

16

54

4

6

20

30

32

42

Flash iz asocijacije

inTERvJu:nezim ef. Halilović, Muderris

Traženje znanja

kairski univerzitet

Egipat na tračnicama vremena

ALuMni: kasim ef. dobrača

Fotoreportaža

Historija arapskog jezika

iZ SAdRžAJA...iMPRESSuM

حيم حمن الر بسم هللا الر

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!ImpressumUvodnik

Flash Flashjuni ,2011.godine

1.

juni,2011.godine 6.

juni, 2011.godine

juni,2011.godine 9.

juni,2011.godine 14.

U prostorijama turskog studentskog doma u Kairu pred nekoliko desetina studenata iz BiH i Turske, kao i predstavnika naše ambasade u Egiptu, održana je tribina pod naslovom: „Veza između Bosne i Hercegovine i Turske“. Razlog je bio dugogodišnja historijska povezanost ova dva naroda, kao i potreba da među mlađim generacijama obje nacije ta povezanost ne umre i padne u zaborav. Polusatno predavanjeje održano u izvedbi studenta gospodina Muhameda Makića

pripremio:Asmir BEkRiĆ

4 GLASNIK 5 • LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU GLASNIK, JULI 2011. GODINE 5

Počeli su ispiti na Univerzitetu Azhar, koji će se završiti krajem jula mjeseca, ovom prilikom želimo svaki hajr svim studentima na ispitima, s dovom Uzvišenom da harili okončaju ovu akademsku godinu na najbolji mogući način.

7 bosansko-hercegovačkih studenata su uspješno okončali stu-dije na Azharovom institutu za jezik, na kraju im preostaje, završni ispit, koji će imati ulogu prijemnog ispita za ulazak na fakultete ovog Univerziteta. Završni ispit je zakazan od 10. do 13. jula, našim studentima uz dove Uzvišenom želimo svaki hajr i što bolji uspjeh.

Redakcija Glasnika je uspostavila saradnju sa web portalima www.islam-iman.com, www.dze-mat-rahic.ba, administratori spomenutih portala izrazili su želju za objavljivanjem naših radova, u cilju afirmisanja naših stavova, ideja i odluka.

Osnovana je grupa na Facebooku Glasnik, list Asocijacije stude-nata Bosne i Hercegovine u Egiptu, brojni su razlozi zbog osniva-nja ove grupe na najvećoj virtualnoj društvenoj mreži na svijetu. U grupi članovi imaju mogućnost komentarisati radove, iznositi uti-ske na svaki broj, te diskutovati o aktuelnim temama. Grupa broji preko 770 članova, a taj broj se iz dana u dan konstantno povećava.

juni ,2011.godine 6.

10.

Na književnom konkursu “Peti novosarajevski susreti 2011”, u orga-nizaciji Udruženje za kulturu Novo Sarajevo, autori iz bivše Jugoslavije i inostranstva su slali radove. Od toga broja izabrano je 212 autora čija će jedna priča ili pjesma ući u zajedničku zbirku učesnika manifestacije „Du-hovna konekcija. Naš student, inače vrijedni član redakcije, Jusuf Džafić je učestvovao na ovom konkursu, i prošao sa tri svoje pjesme. Od te tri pjesme izabrana je upravo pjesma Kairo i Azhar, koja je nedavno objav-ljena i u četvrtom broju Glasnika. Tako da je ova pjesma o Azharu postala internacionalno poznata. Čestitamo našem vrijednom kolegi...

26. juni,2011.godine

Uspješni egipatski biznismen, Mahmud Hanefi, je donirao asocijaciji

studenata BiH u Egiptu, veliku, veoma dobru i kvalitetnu policu za knjige.

Tom prilikom priređen je sastanak na kojem su između ostalih, prisu-

stvovali i: gospodin Muhamed Čengić, gospodin Mahmud Seid Hanefi,

predsjednik asocijacije BiH studenata u Egiptu, gospodin Hasib Hadžić i

još nekoliko naših studenata.

iZMEĐu dvA BRoJAiZMEĐu dvA BRoJA


Dana 04. juna tekuće godine u prostorijama turskog studentskog doma u Kairu pred nekoliko desetina studenata iz BiH i Turske, kao i predstav-nika naše ambasade u Egiptu, održana je tribina pod naslovom: „Veza između Bosne i Hercegovine i Turske“. Razlog je bio dugogodišnja historijska po-vezanost ova dva naroda, kao i potreba da među mlađim generacijama obje nacije ta povezanost ne umre i padne u zaborav. Polusatno predavanje je održano u izvedbi studenta gdin-a Muhameda Makića, koji je tom prilikom osvrćući se na politič-ko-pravni status srednjovjekovne Bosne istakao da „u geografskom smislu Bosna predstavlja most na kojem su se spajali zapad i istok, na zapadu moć-no Sveto rimsko carstvo, a na istoku Istočno rimsko carstvo, odnosno Bizantija. Kako u političkom, tako i u ideološkom smislu Bosna je predstavljala granicu podjele kršćanstva na katoličanstvo, sa centrom u Rimu i pravoslavlje sa centrom u Konstantinopolisu.

Jedna od najvećih historijskih karekteristika Bo-sne jeste da se u svojoj srednjovjekovnoj historiji nikad nije priklonila ni istoku ni zapadu, bilo u poli-tičkom ili vjerskom smislu.

Naime, vijekovima je egzistirala samostalna bo-sanska država koja nije ulazila niti u sastav Svetog rimskog carstva, niti u sastav Bizantije, čak štoviše, pored države imala je svoju vlastitu religiju, koja se zvala “Crkva bosanska”. Ova religija se po svom uče-nju razlikovala i od katolicanstva i od pravoslavlja i bila je potpuno zasebna. Sebe su nazivali ‘pravim istinskim kristjanima’ dok su ih kršćani proglasili he-reticima.“

Nastavljajući sa bosanskim potpadanjem pod osmansku upravu, voditelj je napomenuo da je „sultan Mehmed El-Fatih osvojio Bosnu 1463. godi-ne, iako faktički nije ni bilo borbi, jer je čitava ratna ekspedicija trajala 12 dana. Razlog je u tome što je sam narod iščekivao sultana i nije u njemu vidio ne-prijatelja, jer su se Bošnjaci upoznali s Osmanlijama pomoću trgovine, ali i ratova u kojima su prvi bo-sanski gradovi, npr. srednjovjekovni grad Vrhbosna, pali pod ruke Osmanlija oko 1416. godine, a zadnji bosanski grad, Bihać, je unutar granica Osmanskog carstva ušao tek 1592. godine.

Od kad je El-Fatih zauzeo Bosnu pa sve do da-nas, Bosna predstavlja najistureniji dio islamske ci-

Bosne i Hercegovine i Turske

BOSANSKO-TURSKA TRIBINA

veza između

pripremio:Sedin oMERBAŠiĆ

vilizacije prema kršćanskoj Evropi i to je jedan od razloga za-što je Bosna u Istanbulu uživala toliki značaj. Iz tog razloga u Bo-sni je 1580. godine for-miran Bosan-ski pašaluk kao najviša upravno-po-litička jedini-ca u carstvu.

Jedna od najvećih lič-nosti koja po-vezuje Bosnu i Tursku jeste Mehmed-pa-ša Sokolović ili kako je u Turskoj po-znat, Sokolu. Bosanski dječak koji je devširmom (si-stemom regrutiranja djece) postao prvo janjičar, te kasnije uznapredovao u kamadanta careve garde, visokog admiral flote, general-guvernera Rumelije, trećeg vezi-ra, drugog vezira, na na kraju kao Veliki vezir Osmanskog carstva. Na tu poziciju ga je postavio sultan Sulej-man Veličan-stveni, a bio je veliki vezir i za vrijeme Selim II i Mu-rata III. Ubi-jen je nakon 15 godina de facto vlada-vine Osman-skom imperi-jom. Smatra se najvećim velikim vezirom uopće i kako kazu hi-storičari njegovom smrću počinje pad Osmanske

carevine.Malo

po malo, granice Osmanske carevine su se su-žavale, a 1878. go-dine Rusi i Austrijanci su bili doš-li skoro do Istanbula. Osmanska carevina kao po-ražena u tom ratu pristala je da preda Bosnu na upravu Au-stro-ugar-

skoj iako je sultan zadržao suverenitet. To je značilo da je Bosna otrgnuta od islamskog hilafeta I ponovo ostala sama u kršćanskom okruženju. Za Bošnjake to je znašilo radikalni prijelom, a za neke prestanak

života uopće, posebno u intelek-tualnim krugovi-ma. To je uzro-kovalo da se u Tursku iseli oko 200.000 Bosana-ca, pa da-nas dok u Bosni imamo oko 4 mi-liona Bo-sanaca, u Turskoj

ima oko 4-5 miliona ljudi koji su porijeklom Bosan-ci.“


iZMEĐu dvA BRoJAiZMEĐu dvA BRoJA


Donacija našoj biblioteci

Dana 29. 6. 2011. godine, uspješni egipatski

biznismen, Mahmud Hanefi, je donirao asocija-

ciji studenata BiH u Egiptu, veliku, veoma dobru

i kvalitetnu policu za knjige. Tom prilikom prire-

đen je sastanak na kojem su između ostalih, pri-

sustvovali i: gospodin Muhamed Čengić, gospo-

din Mahmud Seid Hanefi, predsjednik asocijacije

BiH studenata u Egiptu, gospodin Hasib Hadžić i

još nekoliko naših studenata. Prilikom sastanka

u razgovoru sa našim donatorom i gospodinom

Čengićom upoznali smo se na koji način je naša

asocijacija bogatija za jedan ovako veoma vri-

jedan poklon. Ovom prilikom se zahvaljujemo

obojici, naime, gospodinu Mahmud Seid Hane-

fiju a i gospodinu Muhamedu Čengiću, koji je u

razgovoru sa gospodinom Mahmud Hanefijem

predložio da ovaj poklon baš dođe u asocijaciju

bosanskih studenata. Na sastanku je naš pred-

sjednik uručio zahvalnicu gospodinu Mahmud

Hanefiju u nadi da će se naša saradnja u buduć-

nosti biti veoma bolja. Pošto sada imamo policu za knjige, ne preostaje nam ništa drugo nego da kupimo i u

prostorije asocijacije uvakufimo knjige. Ovom prilikom pozivamo sve naše studente, naše građane u Egiptu, te

vas čitaoce da uzmete svoje učešće u obogaćivanju naše biblioteke, koja će biti od koristi svim studentima koji,

ako Bog da, budu studirali na nekim od egipatskih univerziteta.

Pozivamo sve naše studente, naše građane u Egiptu, te vas čita-oce da uzmete svoje učešće u obogaćivanju naše biblioteke, koja će biti od koristi svim studentima koji, ako Bog da, budu studirali na nekim od

egipatskih univerziteta.pripremio:Asmir BEkRiĆ


inTERvJuinTERvJu

NEZIM EF. HALILOVIĆ, MUDERRISna Fakultetu su bili vrsni alimi i svaki od njih je bio na svoj način more zna-nja. u slobodno vrijeme sam išao na predavanja šejha Ša’ravija, u Huseini-ju, na hutbe šejha kiška u Mesdžid nur, na Abasiji, kao i hutbe šejha isma-ila u Azharovu džamiju i hutbe šejha Abdus-Sa-bura Šahina, u džamiju Amra ibn Asa. Svakog drugo petka prije džume u trajanju 30 minuta šejh Abdu-l-Basit Abdus-Sa-med je učio kur’an u dža-miji Hazreti Huseina.

.

.

GLaS BOŠNJaČKe uLeme

Budite najbolji u svemu, jer ummet i Bošnjaci trebaju i zaslužuju najbolje!!!

razgovarali:Sulejman ČoLAkoviĆ i Asmir BEkRiĆ

Glasnik: Uvaženi Muderis efendija, možete li se za početak prisjetiti Vaših medresanskih dana? Koji je razlog vašeg dolaska na Al-Azhar?

Nezim ef. Halilović, Muderris: U Gazi Hu-srev-begovu medresu sam se upisao školske 1979./1980.g., tako da sam prva generacija če-tvorogodišnjeg školovanja, u ovoj prestižnoj školi. To je jedan od najljepših perioda u mome životu, kada sam znanje o islamu koje sam po-nio iz svoje porodice, kao I efendija Omera Hod-

žića i Muniba Ohranovića, mojim muallimima i imamima, produbljivao i širio. Bilo je to teško vrijeme u kojem je još uvijek živio agresivni ko-munizam, vrijeme u kojem je moj rahmetli babo bio kritiziran od strane lokalnih komunista, zbog čeka “upropaštava” svoju djecu (starijeg mi bra-ta Ahmeda, mene i mlađu sestru Mejru), koje je upisao u Gazu Husrev-begovu medresu u Sara-jevu. U toku medresanskog školovanja se od na-ših uglednih profesora imalo šta naučiti i oni su

svojim posebnim odgojno-obrazovnim metodama ostavili neizbrisiv trag u našim narednim etapama života. U isto vrijeme su se sticala i produbljivala neraskidiva prijateljstva. Pripadam generaciji učeni-ka koja je u 4. razredu preživjela Sarajevski proces, u kojem je osuđeno 13 vrhunskih bošnjačkih inte-lektulaca, na čelu sa r. Alijom Izetbegovićem, među kojima je bio i moj profesor srpsko-hrvatskog jezika dr. Džemaludin Latić. Matura nam je bila upravo u danima kada je donešena presuda, kojom su po-menuti intelektualci osuđeni na ukupno 99 godina zatvora. Zbog toga nismo imali svečanu akademiju, pano sa fotografijama, ni ekskurziju.

U toku medresanskog školovanja razmišljao sam o nastavku studija na Al-Azharu, u čemu sam imao podršku svojih roditelja, a posebno brata Ahmeda, koji je u to vrijeme nakon završetka studija u Libiji bio prof. arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj me-dresi u Sarajevu. Nakon završetka Medrese, odslu-žio sam vojni rok u Prilepu, kao artiljerac, na haubici 155 mm i bio najbolji vojnik u klasi, ali zbog toga što sam bio “hodža”, nisam dobio Značku primjeran vojnik, koju sam zaslužio.

Nakon odsluženja vojnog roka, predao sam do-kumentaciju za Al-Azhar i dobio stipendiju, koja mi je omogućavala boravak u Studenstkom domu na Derrasi (Medinetu-l-buusi-l-islamijje). U početku je ta stipendija iznosila 27,00 E. funti, što je bilo do-voljno za 7-10 dana za osnovne životne potrebe, a kasnije je stipendija povećana na 40,00 E. funti. Ostatak potreba je pokrivao moj rahmetli babo, od svoje skromne radničke plaće.

Glasnik: Nas kao studente Azhara interesuje kako je bilo studirati u Kairu prije 20-ak godina, imajući u vidu da ste diplomirali 1991.g, te kakav je pogled na Azhar danas i u Vaše doba, s obzirom da iz godine u godinu sve manje naših studenata se odlučuje na studije na Azharu iz raznih razloga?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Al-Azhar je sto-ljećima bio najprestižniji univerzitet u islamskom svijetu, pa i šire i isti je završila mnoga ulema širom svijeta, koja je bila pokretačka snaga ummeta. Naj-veći bosanski alimi XX stoljeća su svršenici Al-Azha-ra, kao što su: r. Mehmed ef. Handžić, r. Kasim ef.

Dobrača, r. Husein ef. Đozo, Ahmed ef. Smajlović i drugi. Nažalost u drugoj polovici XX stoljeća Egi-patska vlast je pod punu kontrolu stavila Al-Azhar, a najveći udarac je zadat nacionalizacijom mnogo-brojnih Azharovih vakufa, tako da je Azhar izgubio svoj finansijski i svaki drugi suverenitet. Neovisno od toga Al-Azhar je u vrijeme kada sam ja studirao bio pun istinskih alima iz raznih oblasti, s tim što su najsposobniji i najodvažniji alimi na čija predavanja su dolazile stotine studenata, sa različitih fakulteta brzo bili premješteni u administraciju Azhara, kako bi se oslabio njihov utjecaj. Na Al-Azharu se imalo i zasigurno i sada ima šta naučiti, jer tamo ima mno-go velikih alima. Žao mi je što je iz godine u godinu sve manji broj studenata iz Bosne i Hercegovine. Nadati se da će inša-Allah nakon demokratskih pro-mjena u Egiptu Azhar ponovo dobiti mjesto koje mu pripada i koje zaslužuje, te da će se i broj bosanskih studenata povećati na ovoj prestižnoj visokoobra-zovnoj instituciji.

Na početku studija, prve dvije i po godine stano-vao sam u Buusu (Studentskom domu), u imari 17-J-7 i to mi je ostao veoma lijep period studija. Dom je bio prilično star, ali praktičan, jer je svaki student imao svoju sobu, koje smo sami posebno uređivali i održavali, a u restoranu doma smo imali obezbi-jeđene doručak i ručak. U kafiteriji doma se mogla kupiti jeftina večera i izvrstan kadaif. Na nama-ze sam redovno išao u džamiju. Poštar Muhamed samo nama Bošnjacima nije slao poštu u zgradu Doma. Istu smo lično preuzimali od njega, uz bakšiš koji je na njegovo lice donosio prefinjeni osmjeh, a oči bi mu zasijale od sreće. Prije 5 godina sam bio na druženju svršenika Al-Azhara i obišao sam Dom: džamiju, koja je ostala nepromijenjena, kafiteriju u kojoj sam pojeo isti onaj kadaif, mekvedžija (osobu koja pegla studentsku odjeću), koji i dalje drijema na istoj hasuri, a stara Pošta je zamijenjena moder-nom, u kojoj nije bilo poštara Muhammeda koji je otišao u penziju. Imara br. 17 je bila u fazi rušenja, ali sam došao do svoje sobe i vidio ostatke leuma i tapete, ormarić, sto, stolicu i stari krevet.

Na drugoj godini studija sam se oženio i stano-vali smo u iznajmljenom stanu u Medinetun-Nasr (Hajjus-sabi’, blizu Murakabe), a potom preko puta


inTERvJuinTERvJu

Hadikatid-devlijje. U Bolnici Palestina, U Masru-l-džedide mi se rodila moja prva kćerka Sadžida.

Glasnik: Koje su ličnosti najviše na Vas utjecale tokom školovanja na Azharu?

Nezim ef. Halilović, Muderris: U vrijeme moga studiranja dekan na Lugi je bio uvaženi alim Sa’d Zallam, alim svjetskoga glasa. Pored njega na Fakul-tetu su bili vrsni alimi i svaki od njih je bio na svoj način more znanja. U slobodno vrijeme sam išao na predavanja šejha Ša’ravija, u Huseiniju, na hutbe šejha Kiška u Mesždid Nur, na Abasiji, kao i hutbe šejha Ismaila u Azharovu džamiju i hutbe šejha Ab-dus-Sabura Šahina, u džamiju Amra ibn Asa. Svakog drugo petka prije džume u trajanju 30 minuta šejh Abdu-l-Basit Abdus-Samed je učio Kur’an u džamiji Hazreti Huseina. Posebno se sjećam Bajram nama-za koji je nakon svoga povratka u Egipat na Mejdanu Muhendisin predvodio šejh Muhammed El-Gazali, gdje je prisustvovalo preko million ljudi.

Glasnik: Po povratku u Bosnu i Hercegovinu, koja je Vaša bila prvobitna obaveza?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Nakon što sam na Azharu diplomirao u ljeto 1991. godine, odmah po povratku u Domovinu, javio sam se u Starješinstvo IZ-e i ponuđena su mi imamska mjesta u: Konjicu, Brčkom i Gradačcu. Opredijelio sam se za Konjic, jer mi je to sugerisao r. Besim ef. Čanić, moj kole-ga iz Medrese i sa Al-Azhara, koji je u Konjicu radio kraći vremenski period, da bi nakon smrti supruge Samire, bio prinuđen da sa novorođenom kćerkom Samirom bude bliže svojoj majci, koja je preuzela brigu o unuci. Kazao mi je da je Konjic zahvalan za rad, da ima dobru omladinu i plemenite ljude. Od-lučio sam da moj prvi posao bude u Konjicu, gdje sam 08. avgusta 1991. godine postavljen za imama Repovačke džamije, kada je glavni imam u Konjicu bio Razim ef. Čolić.

Glasnik: Od 1991-1997. godine bili ste na duž-nosti glavnog imama u Konjicu. U periodu agresije na BiH bili ste komandant 4. Muslimanske slavne brigade. Dva puta ranjavan i dobitnik ste najvišeg ratnog priznanja “Zlatni ljiljan” i priznanja “Zlatni

grb sa mačevima”. To su samo neke od Vaših

mnogobrojnih zasluga koje naše generacije ne smiju zaboraviti...Pored svih obaveza tokom agre-sije na našu državu, koje ste predano obavljali, vo-ljeli bi smo da nam opišete koji je bio Vaš motiv da ustrajete na tom časnom putu?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Do kraja 1991. godine sam bio na dužnosti imama Repovačke dža-mije, a nakon odlaska Razim ef. Čolića, postavljen sam za v.d. glavnog imama Odbora IZ-e Konjic. Na konkurs koji je ubrzo raspisan, niko se nije javio, pa ni ja, jer sam smatrao da je za posao glavnog ima-ma potrebno višegodišnje imamsko iskustvo, koje ja tada nisam imao. Tako sam ostao na dužnosti v.d. glavnog imama, a kasnije na dužnosti glavnog ima-ma, sve do kraja avgusta 1997. godine.

Nakon II Svjetskog rata je zatvorena čuvena Ko-njička Medresa, a njen direktor r. Hrustempašić je bio glavni imam, tako da su ga konjičani iz poštova-nja zvali Muderrisom, tako da su svi kasniji glavni imami dobijali počasni naziv Muderris, pa i ja.

Nakon nešto više od mjesec dana od moga dola-ska u Konjic, tačnije 13. septembra 1991. godine u Mostaru je bilo postrojavanje četnika iz Krnje Jugo-slavije i Bosne i Hercegovine i bilo je jasno da će usli-jediti oružana agresija na Republiku Bosnu i Herce-govinu. Počeli smo se tajno organizirati za pruženje otpora i odbranu Bosne i Hercegovine, tako da sam odmah na početku agresije od mladića koji su bili vezani za džamiju formirao diverzantsku jedinicu, koja je nazvana “Muderrisova jedinica”, a kasnije je ista prerasla u 4. Muslimansku slavnu brigade, jed-nu od najelitnijih brigade u Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Jedinica i Brigada su vodile najodluč-nije bitke na širem prostoru Bosne i Hercegovine i dale su značajan doprinos u odbrani i oslobađanju Zemlje. Imao sam zaista prave borce, koji su se isti-cali po: moralu, borbenosti i patriotizmu. Ono što je veoma važno napomenuti je da moja divrezantska jedinica, a kasnije i Brigada tokom cijele agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu nisu počinile niti je-dan ratni zločin. Ja nisam bio klasični komandant, koji je operacijama rukovodio sa komandnog mje-sta, već sam u borbu išao zajedno sa svojim borci-ma, koji su imali visok moral I povjerenje u svoju ko-mandu. U većinu bitaka su se javljali i dobrovoljci iz drugih jedinica I brigada, koji nisu ispunjavali uslove

da budu pripadnici 4. Muslimanske brigade. U toku otpora agresorima svjedočili smo mnoge

keramete: miris miska iz tijela šehida, kišu, maglu...

Glasnik: Po dolasku u Sarajevo bili ste na dužnosti direktora Vakufske direkcija, kao i član Rijaseta i član Parlamenta BiH.

Nezim ef. Halilović, Muderris: Od 01. sep-tembra 1997. godine, pa do kraja 2008. godine bio sam na dužnosti direktora Vakufske direkcije, a samim tim po položaju sam bio član Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini. U navedenom periodu sam radio na zaštiti preostalih vakufa, revitalizaciji uni-štenih i oštećenih vakufa, popisu vakufske imovine, animiranju vjernika na novim uvakufljenjima, insi-stiranju na donošenju Zakona o restituciji, organi-ziranju potpisivanja peticije zbog nedonošenja po-menutog Zakona, organiziranju okruglih stolova na temu vakufa, izradi informa-cionog sistema za evidentiranje vakufa, uvakuflje-nju i animiranju i afirmiranju rada Fonda Bošnjaci i drugim poslovi-ma I radnim za-dacima iz djelo-kruga vakufa.

U periodu 1997.-1999. bio sam ispred SDA član Parlamenta Bosne i Hercegovine, a dva manda-ta sam bio član IO SDA BiH.

Glasnik: U septembru 2001. godine otvoren je Kulturni centar Kralj Fahd, u Sarajevu i od tada ste hatib u Fahdovoj džamiji. Na koji način, tj. koji su uslovi bili pri odabiru hatiba u spomenutoj džami-ji?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Po dolasku u Sa-rajevo od strane Rijaseta IZ-e u BiH imenovan sam na dužnost direktora Vakufske direkcije, a od strane

Medžlisa IZ-e Sarajevo za hatiba Ali-pašine džamije u Sarajevu. Moje hutbe su mi bile izuzetno dobro posjećene, tako da je van džamije ostajalo dva puta više džemata, nego što je moglo stati u džamiju. Obzirom da je u blizini Ali-pašine džamije u zgradi Doma zdravlja Vrazovo bio smješten Visoki saudij-ski komitet za pomoć u Bosni i Hercegovini, direktor šejh Nasir i uposlenici su redovno dolazili kod mene džumu. Dok je još Centar Kralj Fahd bio u izgradnji ponuđeno mi je od strane Rijaseta IZ-e u BiH i Viso-kog saudijskog komiteta da odmah po proklanjava-nju džamije prihvatim dužnost hatiba, što sam uči-nio sa velikim zadovoljstvom. Sjećam se da sam bez obzira na dugogodišnje iskustvo u držanju hutbi, na nekoliko prvih hutbi na mimberu džamije Kralj Fahd sam imao tremu, s obzirom da se radilo o džematu koji brojii nekoliko hiljada ljudi.

Godinama pišem hutbe, na dvije stra-nice na formatu A4, a duži vremenski period su iste kopi-rane od strane Cen-tra i bile dostupne svim džematlijama, uz mogućnost da hutbu ponesu kući u pisanoj formi i oko-riste se oni i članovi domaćinstva.

Od početka hut-be šaljem na više stotina mailova, a posljednjih mjeseci je taj broj dostigao brojku od 1500 mailova. Mnogi imami u Bosni i Hercegovini koriste u cjelosti ili djelimično moje hutbe, a iste se nalaze na više web stranica.

Trudim se da hutbe budu zanimljive i da tretiraju aktuelna pitanja ummeta na makro i mikro planu. Prvi dio hutbe je sažetak na arapskom jeziku, zbog određenog broja Arapa koji ne razumiju bosanski, a drugi opširniji dio je na bosanskom jeziku.

Glasnik: Veoma ste aktivni na području poma-

ganja povratnicima u njihova mjesta, posebno u


inTERvJuinTERvJu

rodnoj Vam Žepi, možete li nam opisati kako izgle-da taj časni humanitarni rad sa našim prognanim stanovništvom?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Sve akcije koje po-kreće Rijaset IZ-e u Bosni i Hercegovini, a odnose se na sergije za pomoć u izgradnji porušenih džamija ili neke druge vidove pomoći, provode se i u džamiji Kralj Fahd i svaki put se prikupe sredstva u većim novčanim iznosima.

Pored toga od proklanjavanja džamije svakog petka se poslije džume namaza organiziraju sergi-je za pomoć u rekonstrukciji i gradnji džamija širom Bosne i Hercegovine ili sergije za pomoć ugroženim muslimanima u: Palestini, Indoneziji, Čečeniji, San-džaku I dr..

Svake druge sedmice se u trajanju od šest dana vodi akcija za liječenje teško oboljelih lica širom Bo-sne i Hercegovine.

Po potrebi se vode akcije za pomoć najugrože-nijim kategorijama stanovništva kojima je pomoć potrebna. Džemat Kralj Fahd pomaže u liječenju i socijalno ugroženima ne samo džematlijama svoga džemata, već svim muslimanima kojima je potreb-na pomoć i kada nam se obrate sa zahtjevom ili ako od nekoga dobijemo preporuku ili o određenom slučaju saznamo iz medija.

Proteklih nekoliko godina džemat džamije Kralj Fahd, je sa svojih 30 – 70 džematlija imao više od-lazaka u Istočnu Bosnu, gdje smo pomagali povrat-nicima u uređenju njihovih imanja, te u čišćenju temelja džamija i harema. Prošle godine smo imali dva organizirana odlaska u Višegrad i Žepu, u okvi-ru akcije pronalaska tijela šehida u Akumulacionom jezeru Perućac.

Oboljele džematlije i porodice umrlih džematlija se obilaze od strane imama, hatiba i članova Dže-matskog odbora, te im se pruža potrebna pomoć, u skladu sa mogućnostima džemata.

Džemat već treću godinu zaredom organizira od-lazak na “Marš mira” na relaciji Nezuci – Potočari I Žepa – Potočari.

U posljednje četiri godine, svaka tri mjeseca dže-mat sa Transfuzilogijom Sarajevo organizira dobro-voljno davanje krvi, između džume i ikindije, gdje na lice mjesta dolazi mobilna ekipa sa Transfuzilogi-

je. Svaki put krv dobrovljno da od 30 – 90 džema-

tlija. Po potrebi se za urgentne slučajeve organizira davanje određene krvne grupe, od strane nekog od prisutnih džematlija.

Glasnik: Veliki doprinos svakodnevno pružate u zbrinjavanju arapskih porodica u BiH i sa fonda-cijom vodite brigu o mnogobrojnim porodicama, kako je nastala ta fondacija? Koliko broji članova i kakav je plan rada za budućnost?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Džemat džamije Kralj Fahd je prije 25 mjeseci formirao interni Fond za pomoć socijalno ugroženim arapskim porodi-cama, koji je skraćeno nazvao Fond SUAP, sa cilje pružanja redovne mjesečne novčane pomoći po-menutim porodicama. U maju 2010. godine je to bilo 6 porodica, a potom se broj povećavao na 7, 11, 20, 22, 23, 34, 41, 49, 45 i 47 porodica. Fond je sačinio kriterije dodjele pomoći i svakog mjeseca javno oglašava Izvještaj o radu i prikupljenim i do-diljenim sredstvima za predhodni mjesec. Najveća finansijska sredstva obezbjeđuje džemat džamije Kralj Fahd, kroz sedmičnu aktivnost prikupljanja pomoći na dvije džume i na dnevnim vaktovima, u posljednjoj trećini svakog mjeseca. Pored toga svoj redovan doprinos pružaju braća iz Švedske, Austri-je, Australije i pojedinci iz Švajcarske, Njemačke, Amerike i Bosne i Hercegovine.

Pored ovog Fonda, džemat je prije 18 mjeseci ustanovio Fond dr. Aćif Skenderović, kroz koji se obe-zbjeđuje redovna novčana pomoć porodici rahmetli dr. Aćifa Skenderovića, čiji sin Šaban-Jusuf ima teže oboljenje, za koje su potrebna značajna novčana sredstva, koja za tekući mjesec bivaju uplaćena na žiro-račun korisnika, najkasnije do 05. u mjesecu.

Gla-snik: Ruko-vodi-lac ste Ureda za hadž Rijaseta islam-ske za-jednice

u Bosni i Hercegovini i iz godine u godinu primije-tan je veliki pomak u organizaciji hadždža. Može-te li nam navesti utiske sa ovogodišnjeg hadždža, kako je protekla organizacija, i koji su planovi za unapređenje iste?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Trenutno se nala-zim na dužnosti rukovodioca Ureda za hadž. U pro-tekle dvije godine, a u periodu 2001. – 2005. bio sam predsjednik i zamjenik predsjednika Komisije za hadž, tako da mogu kazati da imam višegodišnje iskustvo u organizaciji hadža. Iz godine u godinu se organizacija hadža unaprijeđuje i usavršava, tako da prošlogodišnjom organizacijom hadža mogu biti ve-oma zadovoljan u pogledu: poboljšanog smještaja, obezbjeđenja ishrane za hadžije u Medini i Meki, dobre vodičke i ljekarske ekipe, te tehničke podrške od strane Asocijacije hadžija Zulhulejfa. Nadamo se da će naša ovogodišnja organizacija hadža biti još uspješnija u pogledu, još boljeg smještaja, bolje ishrane, vodičke i ljekarske ekipe, kao i edukacije hadžija.

Glasnik: U zadnjih nekoliko mjeseci dešavaju se velike promjene u arapskom svijetu, pa tako i u dragom Vam Egiptu, šta mislite kako će se sve ove društveno-političke promjene odraziti na stanje muslimana na političkoj, svjetskoj sceni?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Posebno me radu-ju demokratski procesi u islamskom svijetu, a po-sebno u Egiptu, koji ima strateški položaj i značaj i nadati se da će promjene na bolje zahvatiti i još neke arapske zemlje. Tiranija koja je vladala i vlada u arapskom svijetu je bila nepodnošljiva i nadati se da će inša-Allah nove snage i novi ljudi i ideje po-vesti arapski svijet za dobro ummeta. Nakon ovih promjena ništa više u regionu, nadati se neće biti kao što je bilo. Na drugoj strani Republika Turska je sve snažnija, tako da dolazi vrijeme u kojem će muslimanske zemlje inša-Allah biti subjekt dešava-nja na svjetskoj sceni, a ne objekt kao što je to bilo posljednjih decenija. Ovo naravno treba da bude samo jedna u nizu faza u kojima će se iz demokrati-je, preći na uvođenje Šerijata, što treba da bude te-žnja svakom muslimana, a posebno vođa ummeta.

Glasnik: Kako mi kao studenti možemo pomoći

našoj domovini, našem narodu i našem ummetu?Nezim ef. Halilović, Muderris: Vaše je da stu-

dentske dane iskoristite u sticanju korisnog znanja, da upoznate što veći broj studenata iz drugih zema-lja i da sa njima razmjenjujete iskustva i ostanete u kontaktu, jer su to budući: predsjednici, premijeri, ministri, profesori i biznismeni, u svojim zemljama. Trudite se da budete što bolji studenti, koji će svojim ahlakom i znanjem predstavljati Bosnu i Hercegovi-nu i Bošnjake, jer mi to ovdje zaslužujemo. Budite u kontakatu sa svojom Islamskom zajednicom, svojim medžlisima i džematima, napišite ili prevedite koji članak za glasila IZ-e, vaš Glasnik i razne islamske časopise i što prije nam se vratite sa međunarodno priznatim diplomama i željom i snagom da radite za dobrobit vjere i ovog časnog i nadasve ponosnog naroda!

Glasnik: Asocijacija studenata BiH u Egiptu je osnovala svoj list, kroz koji ćemo afirmirati naša mišljenja, ideje, istraživanja itd. Koji su Vaši utisci na prve brojeve našeg lista? Koji su Vaši savjeti za unaprjeđenje istog?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Veoma sam sretan što ste pokrenuli svoj Glasnik i nadam se i želim da isti preraste u respektabilan list, koji će vam poslu-žiti da izoštrite svoja pera i date svoj doprinos na putu osvješćavanja Bošnjaka. To će vam lično mno-go pomoći da afirmirate sebe i nove ideje, sa kojima je Azhar stoljećima prednjačio i ulijevao sigurnost i nadu ummetu.

Glasnik: Voljeli bi smo da, na svojstven način, posavjetujete sve studente iz BiH koji studiraju na Egipatskim Univerzitetima?

Nezim ef. Halilović, Muderris: Budite najbolji u svemu, jer ummet i Bošnjaci trebaju i zaslužuju naj-bolje!!!


uzvišeni Allah u ovome ajetu hvali učene ljude

time što je svoje svjedočenje usporedio sa svjedo-

čenjem Meleka i učenih ljudi. To je sigurno velika

časta, ali i obaveza i odgovornost. Pošto smo mi

studenti i studentice, kojima je data prilika da po-

stanemo učeni, a sada je vrijeme kada se sigurno

najviše uči i ponavlja gradivo, jer su ispiti u toku,

kazat ćemo par riječi o vrijednosti sticanju znanja,

nijjetu kojim se student i studentica trebaju okiti-

ti, a sve to kroz kur` anske i hadiske tekstove.

أبي عند جالسا كنت قال قيس بن كثير عن

أبا يا فقال رجل فأتاه دمشق مسجد في رداء الدصلى الله رسول مدينة المدينة من أتيتك رداء الدعن به تحدث أنك بلغني لحديث وسلم عليه الله تجارة بك فما جاء قال وسلم عليه صلى الله النبي فإني سمعت ل قال قال غيره بك ول جاء ل قال قال

سلك من يقول وسلم عليه الله صلى الله رسول

إلى طريقا له الله ل سه علما فيه يلتمس طريقا

العلم لطالب رضا أجنحتها لتضع الملئكة وإن الجنة

والرض ماء في الس من له يستغفر العلم طالب وإن

على العابد العالم فضل وإن في الماء حتى الحيتان

ورثة هم العلماء إن الكواكب على سائر القمر كفضل

يورثوا دينارا ول درهما إنما ورثوا لم النبياء إن النبياء سنن ابن ماجة 223 وافر. بحظ أخذ أخذه فمن العلم

Prenosi kesir sin kajsov da je jedne prilike sje-

dio sa Ebu derdaom, r.a., u mesdžidu u damasku,

pa mu je došao čovjek i rekao: - dolazim iz Medi-

ne, grada Poslanika, s.a.v.s., radi hadisa za kojeg

sam čuo da ga ti prenosiš?

- da ti nisi došao radi trgovine?

- nisam!

- nisi došao ni radi čega drugog?

- nisam!

- Ja sam čuo Poslanika, s.a.v.s., da kaže: “ko se

zaputi putem traženja znanja, Allah će mu olak-

šati put ka džennetu, a meleci mu krila spuštaju

iz zadovoljstva prema njemu. Za studenta oprost

traži sve što je na nebesima i na zemlji, pa čak i

ribe u vodi. vrijednost učenog nad pobožnim je

kao vrijednosti mjeseca nad ostalim zvijezdama.

učenjaci su nasljednici poslanika, a poslanici nisu

ostavili u nasljeđje ni zlatnike ni srebrenjake, nego

su ostavili nauku, pa ko je uzme, uzeo je ogromno

bogatstvo.” (Sunen ibn Madže, br. 223, vjerodo-

stojan hadis)

u ovom hadisu imamo mnoge pouke i rado-

sne vijesti za nas:

nAŠA TEMAnAŠA TEMA


Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem

traženje znanja

“Allah sjedoči da nema drugog boga osim Njega, a i Meleci i učeni, i da On postupa pravedno. Nema drugog boga osim njega Silnog i Mudrog. “

(Alu Imran, 18)

piše:dino MAkSuMiĆ, prof.

- kad Allah olakša nekome put, onda treba da

bude bezbrižan, jer je njegov oslonac kod onoga

koji svoje obećanje ne krši, kod onoga koji ne izda-

je niti ostavlja na cijedilu.

- Meleci su mu pomagači i pratioci, a oprost tra-

že sva živa bića koja postoje. To je velika stvar da

za čovjeka oprost traže ne samo ljudi, nego čak i

životinje i druga bića, što izlazi iz okvira onoga što

razum može pojmiti, ali je puka istina.

- najveća počast u ovome jeste da su učenjaci

nasljednici poslanika, jer nastavljaju širiti i propovi-

jedati ono što su i sami poslanici radili. Zato nas sve

kada se vratimo u svoja mjesta čeka ova obaveza.

Prvo da budemo primjer svojim djelima, a zatim da

prenesemo naučeno drugima.

Allah je znanjem uzdigao i insana i hajvana. Pr-

vom insanu na zemlji meleci su upravo učinili sed-

ždu radi znanja o imenima stvari koje meleci nisu

znali.

Allah je dozvolio meso

koje za lov podučena živo-

tinja donese, upravo radi

znanja koje ima.

“Pitaju te (Muhamme-

de) šta im se dozvoljava,

reci dozvoljavaju vam se

lijepe stvari i ono što vam

donesu životinje koje ste

lovu podučili, onako kako

je Allah vas podučio. Jedite ono što vam one uhva-

te i spomenite Allahvo ime pri tome, i bojte se Alla-

ha, jer Allah zaista brzo sviđa račune.”(El-Maide, 4)

Studenti kad uče i spremaju ispite imaju razli-

čite nijjete.

većina nas sigurno uči sa iskrenim nijjetom da

budu obrazovani muslimani koji će učenje i vrijed-

nosti ove vjere dalje širiti i promovisati, žudeći time

Allahovom zadovoljstvi i nagradi kog njega. Me-

đutim, neki uče samo da polože ispite, da dobiju

diplomu, zvanje i posao. neki uče zato što su, npr.

natjerani od roditelja.

neki uče čisto radi dunjačkih koristi. Prije par

godina u ljeto kažem jednom prijatelju koji je ta-

man završio sufaru: “Hajde da učimo kur`an zajed-

no da to utvrdiš.” Jedan od ukućana koji je razgovor

čuo veli: “Hajde sine nauči to, da zaradiš štagot,

hatme su 50 kM.”

da bismo bili što uspješniji na oba svijeta, pri

učenju se trebamo koncentrisati na sljedeće tačke:

kao i u svim djelima i u traženju nauke musli-

man mora imati nijjet da nešto radi u ime Allaha,

radi njegovog zadovoljstva. kaže Allah uzvišeni:

“i klanjaj se Allahu iskreno mu prakticirajući vje-

ru. “ (Ez-Zumer, 2)

Bez iskrenosti u djelima ona neće biti makbul

kod Allaha.

da radimo po onome što smo naučili.

Rebia r.a. je kazao:

يضيع أن العلم من شيء عنده لحد ينبغي ل

نفسه

“ne tre-

ba onaj koji ima nešto znanja da se sam u propast

baca.”(Buharija, 1/27)

kako se student u propast baca? upravo radeći

suprotno po onome što je naučio. onako kako je

Allah za židove kazao:

“oni kojima je naređeno da prema Tevratu po-

stupaju, pa ne postupaju, slični su magarcu koji to-

var nosi. “ (El-džumua, 5)

Allahov poslanik, s.a.v.s, u snu je vidio čovjeka

iznad kojeg drugi stoji i sa velikim kamenom mu

glavu smrska. kad to uradi, kamen se odkotrlja i

ovaj ode za njim, i dok se vrati i glava se vrati u pr-

vobitno stanje, pa mu je opet smrska. Poslanik je

obavješten da je to čovjek koga je Allah podučio


kur’anu, pa niti ga je po noći učio, niti po danu radio po njegovoim propisima. (Buharija, 2/100/1386)

otklanjanje nezanja, podučavanje drugih i prenošenje svega što smo naučili svome narodu. Zato je važ-

no da se svi preko ljeta na raspustu angažiramo u medžlisima iZ-e, kroz predavanja, hutbe, islamska sijela,

kurseve i druge korisne aktivnosti.

ko studira arapski može organizovati kurs sufare sa nijjetom da ljudi nauče učiti kur`an. Tako će, kad se

ti ljudi god budu družili sa Allahovom knjigom i vi koji ste ih podučili imati sevap.

ko studira islamske nauke može pokrenuti predavanja iz hadisa, tefsira ili sire. knjiga na bosanskom u

svim tim oblastima ima, hvala Allahu. najpreče nam je početi sa svojim bližnjim, sa ukućanima, jer su nam

oni najpreči. Znači, ko god hoće da radi za ovu vjeru ima priliku i prostor, jer su nam vrata u medžlisima

iZ-e uvijek otvorena.

na kraju želim poručiti da nam vodilja u studiranju bude sljedeći ajet, svima dobro poznat:

„on daruje znanje onome kome on hoće, a onaj kome je znanje darovano - darovan je blagom neiz-

mjernim. A shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.” (El-Bekare, 269)

Molim Allaha uzvišenog da nam podari iskrene nijjete, korisno znanje, neizmjerno blago, mudrost i

uspjeh na dunjaluku i ahiretu. Amin.


nAŠA TEMAnAŠA TEMA

PREdSTAvLJAMoPREdSTAvLJAMo


- Princ Ahmed Fuad (1908-1913)

- Husejn Rušdi-paša (1913-1916, 1917-1925)

- Princ Jusuf kemal (1916-1917)

- Ahmed Lutfi es-Seid (1925-1928, 1930-1932,

1935-1937, 1938-1941)

- dr. ‘Ali ibrahim (1941-1947)

- dr. ibrahim Ševki (1947-1949)

- dr. Muhammed kamil Mursi (1949-1951, 1954-

1957)

- dr. Muhammed Abd el-vehhab Muri (1951-

1953)

- dr. Ahmed Zaki (1953-1954)

- dr. Seid Mustafa es-Seid (1958-1961)

- dr. Ahmed Bedvi (1961-1964)

- dr. Muhammed nedžid Hašad (1964-1966)

- dr. Muhammed Mursi Ahmed (1967-1969)

- dr. džabir džad Abdurrahman (1969-1971)

- dr. Hasan Muhammed ismail (1971-1975)

- dr. Sufi Hasan Ebu Talib (1975-1978)

- dr. ibrahim džemil Bedran (1978-1980)

- dr. Hasan Hamdi ibrahim (1980-1985)

- dr. Hilmi Muhamed nimr (1985-1987)

- dr. Muhammed nedžib Husni (1987-1989)

- dr. Me’mun Muhammed Selama (1989-1993)

- dr. Mufid Mahmud Šihab (1993-1997)

- dr. Faruk ismail Ahmed (1997-1999)

- dr. nedžib el - Hilal Ferid dževher (1999-2004)

- dr. ‘Ali Abdurrahman Jusuf (2004-2008)

- dr. Husam kamil (2008- )

kako je kairski univerzitet jedan od najuticajnijih

univerziteta na Bliskom istoku, njegovi studenti su

svjetski poznati političari, advokati, šejhovi, bisku-

pi, naučnici, pjesnici i znanstvenici. Među poznatim

imenima su: Taha Husejn, nominiran za nobelovu

nagradu, ministar za obrazovanje i dekan na Fakulte-

tu za arapski jezik i književnost; Hasan Fethi, famozni

arhitekta; Abdurrahman Bedevi; nedžib Mahfuz, pi-

sac; Samira Mussa, nuklearni znanstvenik; Muhamed

Hasanejn Hejkal, žurnalist; Jasir Arefat, dobitnik no-

kairski univerzitet je prvi od ukupno dvana-

est na spisku najboljih univerziteta u Egiptu, a

deveti na spisku univerziteta u arapskom svijetu.

osnovan je 1908. godine i smatra se majkom uni-

verziteta među ostalim mlađim univerzitetima u

Egiptu. obuhvaća 100 znanstvenih istraživačkih

centara i privatnih jedinica, uključujući i bolnice

za studente, zatim štampu, centralnu biblioteku,

kao i biblioteke vezane za pojedinačne fakultete.

Trenutno, kairski univerzitet obuhvaća 23 fakulte-

ta i instituta i služi oko 155 000 studenata sa 3 158

članova fakulteta, 2 361 asistenta i demonstrana-

ta i 12 233 zaposlenika.

kao glavni ogranak egipatskog nacionalistič-

kog pokreta koji je započeo u XiX stoljeću, broj

nacionalnih lidera, prosvijetljenih pionira i društv-

nih znanstvenika pozvao je na uspostavu Egipat-

skog univerziteta koji će podučavati predmete

izvan religije, odnosno suprotno od onoga što je

nudio Azhar univerzitet u to vrijeme. Početkom

XX stoljeća, društveni mislioci poput Muhammed

Abduhua, Mustafe kamila, Muhammeda Ferida,

kasim Emina i Sa’da Zaglula, pozvali su na uspo-

stavu Egipatskog univerziteta koji će biti svjetio-

nik liberalne misli, i temelj sveobuhvatnog aka-

demskog preporoda u svim poljima znanja kako

bi se mogli nositi sa međunarodnim znanstvenim

i akademskim napredovanjima.Tako je 1908. go-

dine sa prosvetiteljskim idejama uspostavljen

univerzitet.

Cilj univerziteta se ogleda u govoru, koji je

održao Husejn kamil, ministar pravosuđa i rektor

univerziteta, 31. marta 1914. godine, za univer-

zitetsku ceremoniju na tlu za novu zgradu: na

istočnoj strani kaira, Azhar je stajao gotovo 1000

godina. To je uzvišeni svjetionik koji šalje svjetlo

u svim smjerovima i neumiruće znanosti Arapa i

civilizacije islama. Sada ćemo imati novi univerzi-

tet u ova doba koji će biti izgrađen na zapadnoj

strani grada za širenje arapske znanosti zajedno

sa zapadnim učenjima. Ti blizanci će od sada su-

rađivati u rasvjetljavanju obje obale nila, sa desne

i sa lijeve strane, u stvarima koje će vratiti ljude

doline do potpune ugode i potpunog sjaja.

od 1908. g. se redaju dekani univerziteta po

sljedećem redoslijedu:

Kairski univerzitetpiše:Amra BiLAJAC


22 GLASNIK 5• LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU GLASNIK, JULI 2011. GODINE 23

belove nagrade za mir; Jusuf idris; Muhamed el-Baradei; Saddam Husejn, bivši irački predsjednik i dr.

kairski univerzitet obuhvaća 23 fakulteta i to:

Agronomski fakultet,

Arheološki fakultet,

Filozofski fakultet,

Trgovački fakultet,

Fakultet računara i informatičke znanosti,

Fakultet dar el-ulum,

Stomatološki fakultet,

Fakultet ekonomije i političkih znanosti,

Tehnički fakultet,

Pravni fakultet,

Fakultet masovnih komunikacija,

Medicinski fakultet,

Farmaceutski fakultet,

Fizioterapeuški fakultet,

Fakultet regionalnog i prostornog uređenja,

Prirodoslovno-matematički fakultet,

veterinarski fakultet,

institut za afričke studije i istraživanja,

Fakultet sestrinstva,

Fakultet za dječiji vrtić,

institut za obrazovne studije i istraživanja,

institut za statističke studije i istraživanja,

nacionalni institut za bolest raka,

nacionalni laserski institut,

Fakultet specijalnog obrazovanja,

otvoreni centar kairskog univerzitete za učenje.

Bosanski studenti na kairskom univerzitetu:

kairski univerzitet godinama uspješno obavlja svoju svetu dužnost u prenošenju znanja i kulture na nove

generacije, nudeći svoje obrazovanje, kako Arapima tako i stranim studentima i naučnicima, te je postao poznat

širom svijeta. na kairskom univerzitetu su trenutno tri studenta iz Bosne i Hercegovine na Trgovačkom fakultetu i

nekoliko studenata na postdiplomskim studijama.

od mogućnosti koje univerzitet nudi sa dodiplomskim, postdiplomskim i doktorskim studijama je studij na

arapskom i engleskom jeziku. Za one koje žele da se priključe na studije na ovom univerzitetu potrebno je samo

malo hrabrosti i diplome koje će priložiti kada budu aplicirali na ovu vodeću instituciju višeg obrazovanja u kairu.

ALEkSAndRiJSkA BiBLioTEkA - Čudo AnTikE

Poznata Aleksandrijska bibliote-ka podignuta je u iii stoljeću prije nove ere. na ideju o izgradnji do-

šao je Ptolomej i koji je izgradio Muzej, u čijem je sastavu kasnije funkcionisala i Aleksandrijska biblioteka. Muzej je bio mjesto rada učenjaka najrazličitijih stru-ka koji su imali jedinstvenu priliku da se, zahvaljujući Ptolomejevim finansijama, sasvim oslobođeni ovozemaljskih briga, posvete svojim proučavanjima. ideju svog oca o biblioteci, realizovao je Pto-lomej ii. Smatra se da je Aristotelova pri-vatna biblioteka bila uzor organizacije i klasifikacije i za aleksandrijsku.

Bila je to najveća antička biblioteka koja je predstavljala glavni obrazovni centar tog vremena. Biblioteka se nalazila u okviru kraljevske palate, a sadržavala je nekoliko desetina hiljada djela napisanih

na oko 500.000 do 700.000 papirusnih svitaka. Brojni svici rukopisa bili su pisani na gotovo svim tada poznatim jezicima: grčki, latinski, hebrejski, jezici naroda Mezopotamije, perzijski, arapski, pa i in-dijski. nije bila otvorena za javnost nego samo za studente i znanstvenike. Svici su kupovani uglavnom na Rodosu koji je u to vrijeme bio najveće tržište knjiga ili su na pismenu molbu Ptolomeja slati prepisi djela iz svih dijelova Grčke i iz svih oblasti nauka i umjetnosti. Prema Galenu, Ptolo-mej iii je tražio od Atinjana originalne spi-se Sofokla, Euripida i Eshila na pozajmicu, ali su Atinjani tražili ogromnu količinu od 60 kilograma zlata kao garanciju. Ptolo-mej je rado platio traženu svotu i Atinjani su rado prihvatili ponudu, ali je Ptolomej iii zadržao originalne spise za biblioteku. Prepisivanje djela antičkih pisaca bilo je

nova Aleksan-drijska bibli-oteka, remek djelo i fasci-nantan pro-jekat, koji je investitore ko-štao oko 200 miliona dola-ra, obnovlje-na je i svečano otvorena 16. oktobra 2002.

godine.

ČudO aNtiKe

jedna od najznačajnijih djelatnosti biblioteke. Prepi-sivačka djelatnost je doprinijela širenju uticaja grčke kulture i nauke među drugim narodima. Zahvaljujući tim prepisima, mnoga značajna djela antike sačuvana su i poslije uništenja biblioteke i originalnih rukopisa. Muslimani nisu spalili biblioteku

Sudbina ove biblioteke bila je tragična i tokom histo-rije ona je u više navrata uništavana. u vezi s tim po-stojale su i postoje različite hipoteze. neki smatraju da je biblioteka nestala u velikom požaru koji je za-hvatio cijelu Aleksandriju, dok drugi misle da je njeno spaljivanje naredio Julije Cezar 48. godine prije nove ere. Međutim, mnogi orijentalisti i oni koji su željeli da ocrne islam, nisu prezali ni od čega u namjeri da predstave muslimane kao fanatike i vandale koji ruše

sve pred sobom. nijedna laž nije toliko puta neumor-no ponavljana stoljećima, na svim jezicima nego li je to bio slučaj sa “muslimanskim spaljivanjem” Aleksan-drijske biblioteke. Tako ćemo naći kako optužuju halifu omera, r.a., da je, pošto ga je namjesnik Egipta, Amr ibn As, obavijestio o postojanju ogromne biblioteke, rekao sljedeće riječi: Ako knjige iz biblioteke nisu u skladu s kur’anom, onda su opasne, a ako su u skladu s kur’anom, onda su suvišne. Stoga, knjige i spisi su izne-seni iz biblioteke i korišteni su kao gorivo za mnoga

kupatila u gradu. Prema njihovim navodima, bilo je po-trebno šest mjeseci da se ogromna količina literature u biblioteci pretvori u pepeo.

nema sumnje da je ovo jedna u nizu potvora na islam i muslimane. Legenda o muslimanima, kao krivcima za spaljivanje i nestanak tako značajne biblioteke, je vrlo lahko mogla nastati iz potrebe da se objasni ne-stanak biblioteke o čijem se postojanju saznalo kasnije u islamskom svijetu, kada su se počela prevoditi grčka filozofska i znanstvena djela. Poznato je da su musli-manski historičari pokazivali veliko poštovanje pre-ma knjizi. Muslimani su uvijek bili ponosniji na svoje biblioteke nego na svoje oružje. u desetom stoljeću, u ranom srednjem vijeku, najčuveniji samostani u Europi kao što su Cluny i Canterbury imali u svojim biblioteka-ma po nekoliko desetaka knjiga, a istovremeno biblio-teka u kordobi raspolagala je sa 400 000 knjiga.

Greške u izvorima koji su korišteni u mizernim po-kušajima da se iznesu neistinite činjenice o musli-manima su očigledne i sama priča je gotovo ne-vjerovatna. Priča da je bilo potrebno šest mjeseci kako bi se spalila biblioteka je neosnovana i odgo-vara pretjerivanjima kakve se mogu pronaći u arap-skim legendama poput Hiljadu i jedne noći. Arap-sko uništenje biblioteke nije spomenuto u ranijim

GLASNIK, JULI 2011. GODINE 25 24 GLASNIK 5 • LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

Aleksandrijska biblioteka

piše:Ajla kESERoviĆ

ALEkSAndRiJSkA BiBLioTEkA - Čudo AnTikE

izvorima, pa čak ni u hronikama Jovana iz nikeje (umro poslije 640. godine), hrišćanskog biskupa koji je detaljno opisao muslimansko osvajanje Egipta. konačno, priča potiče iz pera hrišćanskog učenjaka koji je bio više nego sretan da prika-že religiju njegovih vladara u lošem svjetlu. Stoga, priča po kojoj su veliku kraljevsku biblioteku u Aleksandriji spalili musli-mani po naređenju halife omera, r.a., je samo legenda i većina stručnjaka je odbacuje, jer za nju nema nikakvih dokaza. obnovljena moderna biblioteka

nova Aleksandrijska biblioteka, remek djelo i fascinantan projekat, koji je investitore koštao oko 200 milio-na dolara, obnovljena je i svečano otvorena 16. oktobra 2002. godine. na ceremoniji je prisustvovalo više od 3 000 javnih ličnosti, od političara i kraljevske loze, do slavnih umjetnika i dobitnika nobelove nagrade. kome-morativnu ploču otkrili su bivši egipatski predsjednik Husni Mubarak i tadašnji prvi čovjek Francuske žak Širak. Zgrada je u obliku diska, obima 160 m koji simbolizuje izlazeće Sunce. ovaj simbol je preuzet iz mitologije starog Egipta, a označava rađanje, izranjanje i znanje. na granitnom zidu visine 12 m sa južne strane zgrade uklesana su slova većine svjetskih pisama, kao simbol nacionalne, kulturne i jezičke šarolikosti koja se čuva u ovoj građevini. ukupna površina zgrade je oko 40 000 kvadratnih metara. unutra se nalazi najveća javna čitaonica na svijetu i specijalizovana odjeljenja dječije knjige, rijetkih knji-ga, rukopisa, mikrofilmova, kao i Muzej (dio biblioteke uređen po antičkom uzoru ). Jedna od posebnih poslastica je nobelova soba, smještena na trećem spratu, u kojoj posjetioci mogu uživati u biserima svjetske književnosti, djelima nastalim od 1901. do 2001. godine. Zanimljivo je napomenuti da se trećina biblioteke nalazi ispod nivoa mora.

na kraju, toplo preporučujemo svim studentima kao i turistima da obavezno posjete prelijepu Aleksandriju i njeno neprocjenji-vo blago - Biblioteku.


ALEkSAndRiJSkA BiBLioTEkA - Čudo AnTikE PoEZiJA

Kairo i Azhar

Život zapisani konac svoj kusati moraU grobu istruhnu to tijelo smrti nosnoDuša, bezvremenske smrti nikad nije hora Bitak dulji u bliskom alemu, drugovrsno.

A da li je život jedna planinska rijekaNa izvoru brza, bistra, pitka, halovitaKako ušću bliži sve sporijeg je tijekaGorča i gorča, velikovodna, muljevitaUšćem uljeva se u more dugog vijeka?

Da li je život u gustoj šumi mlado drvoKorjen mu sve dublji, stablo sve šire i jačeKrošnje željne da dotakne makar nebo prvoKadli ko hipimice kobni suh ga se načeVaj, juče mladica, a danas se za njim plače!?

Ili je pak život klupko prediva, vunenoVeliko, teško, ne boje jedne, no šarenoPrelje, stare i mlade, đuture pletu njimeDžempere i zepe angrorske za ciče zimeKlube nesta, te posta dio pletiva time?

Život je pače nepoznat zahod starodobniTa vavijek zagonetna, zagonetka vječna Tajna, ljudskom mišlju spješivom nedokučnaPrispodoba napletena, i voda netečnaOd Višnjeg slabašnom čovjeku zakon podobni.

Hipnoza vremena

Jutarnju tišinu remeti kazaljka i srce bučnoCrvkut ptica, golubova i uzdisaj duše mučno.Oko mene nered, lepeza, granitna ploča, flašeCni sto, bič, a sve ove misli mnogo me plaše.

Sunce, polako se budi, moje lice žarom da polijeTijelo hladno, čeka da snagu u njega dolije.Bereket Božiji u jutru friškom nadu mi prodajuU klisuri rane, adrenalin, nemir krvi dodaje.

Na sliku kineske lepeze misli mi se kačeDa mi bar na trenutak duša ne plače.Pokušavam misli baciti na Šaolin hramBar jedan dah vakta da ne osjećam tuđi sram.

Odlazim u hram hipnozom moga umaU hramu vidjeh tajni ulaz i betonska vrata svuda.Napadoše me Šaolin čuvari, sa štapovima i sabljamaIstinu ja znam, a svi misle da pričam o bajkama

Na devedeset šesta vrata duša se vratiAl osjecaj je jos tu i zauvjek će da me pratiSada se borim sa samim sobomDa ostanem vjecno sa tobom.

Iskrena rijec, topli savjet, uvjek su na trpezi biliSada su na njoj stradanja i jauci sivi.Blijedilo tijela naslućuje strah dušeA sve je već prošlost gdje vjetar hladni puše

Nesigurnost buja u svakome koraku vremenaKo će umjesto mene da nosi krvava bremena.List i olovka kao oplođeno sjemeIsprazniše moje misli i osta samo tjeme

O Bože, hoće li moj um ikada doći sebiDa misli budu upućene kao nekad samo TebiSad misli kucaju po dnu moje mile toploteDa bar pronađu zrno sopstvene dobrote.

Život

piše:Amir uZunoviĆpiše:

Jusuf džAFiĆ


koLuMnA koLuMnA

BOSneSnagom znanja za očuvanje

piše:Adis MAHALBAŠiĆ

Nisu li Bošnjaci narod koji u svojoj historiji ima ljude s kojima bi se sigurno ponosile i mnogo veće nacije, ispisivali zlatnim slovima njihova imena, dodjeljivali im veliki udio u udžbenicima, pravili emisije o njima… ve-ziri, valije, mufesiri, muhadisi… Ali naša djeca u osnov-noj školi, pogotovo u manjem bosanskohercegovač-kom entitetu, o tom zlatnom dobu našeg naroda i o tim zlatnim ljudima ne uči nista drugo do da su Turci bili zalimi, suhoparno, prazno spominjući da su vladali ovim krajevima 600 god … A zašto sve to?

Kao što kaže Ibn Haldun u svojoj Mukaddimi da poraženi narod slijedi pobjednika, takva sudbina, na-žalost, zadesila je i bosanski narod u posljednjih, ne malo, stotinu godina… Poznat nam je hadis Allahovog Poslanika: Znanje će nestati smrću učenjaka sve dok na Zemlji ne bude nijednog, pa će ljudi za svoje vođe uzeti neznalice, tražit će od njih rješenja, a oni će svojim ne-

znanjem odgovarati, pa će i njih i sebe u zabludu odvo-diti! Nažalost, dio ovoga se dogodio našem narodu, i to je bila glavna tačka gdje su neprijatelji muslimanskog naroda napadali Bošnjake…

Zadržaćemo se nakratko na nekim historisjkim do-gađajima, da bi nam bila pouka, i da bi vidjeli način na koji su, historijski gledno, jako brzo Bošnjaci doživjeli ovaj duhovni poraz.

Prvi veliki događaj je bio nakon gušenja bosanske bune protiv sultanovih reformi 1850. godine, kada se provelo masovno ubijanje, zatvaranje i progoni bosan-skih velikana. Neki izvori navode da je tada zatvoreno 1000 najuglednijih Bošnjaka, a da je 400 odvedeno u Carigrad. Historičari kažu da se Bosna u intelektualnom smislu nije nikada oporavila poslije slamanja bosanske bune.

Drugi veliki događaj je bio pad Bosne i Hercegovi-ne pod vlast Austro-Ugarske, kada su najugledniji Boš-njaci, većina onih koji su mogli, otišli za Tursku.

Treće mračno doba za muslimanske alime u Bosni jeste doba vlasti komunista, za čije zločine, kada bi se brojali trebala bi da se napiše čitava knjiga, ali spome-nućemo neke, najizraženije:

Godine 1945. nakon ulaska komunista, u Novom Pazaru pobijeno je 2000 uglednih Bošnjaka!!! Bliže nama, u Bosni su u to vrijeme progonjeni age, bego-vi, alimi… Spomenućemo i velikane, poput Mehmeda Handžića i Mustafe Busuladžića, koga su komunisti svi-repo ubili nakon ulaska u Sarajevo. Poznati su i događaji oko pokreta Mladi Muslimani: mno-ge su pobili, zatvarali, ali su ti mladi momci uspjeli zadržati dosto-janstvo, poput Omera Stupca, kada mu je ka-petan OZNA-e ušao u ćeliju i rekao: Omere, divan si ti momak al ti ne valja ideja, na šta mu je ovaj odgovorio: Ma šta ti znaš šta je ideja?!

Četvrti veliki do-gadjaj većina nas pamti, a to je posljednja agresija i genocid, o kome dosta znamo, ali ovdje ćemo spome-nuti samo momenat, kao što je to priznao i Šešelj u jednom intervjuu, kada bi Srbi ulazili u neki grad, imali su spisak uglednih i školovanih Bošnjaka koje su od-mah zatvarali ili ubijali!

Danas u pola Bosne, genocidnoj tvorevini, koju neki nazivaju Republikom Srpskom, kada se u škol-skim udžbenicima spominje islam i muslimani, govori se kako se oni klanjaju crnom kamenu u pustinji, a da se islamska ideja širila silom, raspirujući mržnju i netr-peljivost… U drugo pola Bosne trenutno se vodi medij-ski rat: od nazivanja muslimana raznim imenima, pro-glašavanja teroristima, fundamentalistima, zaostalim i opasnim, a velika borba se vodi za očuvanje vjeronau-ke u školama, da bi novi naraštaji u tim školama naučili pravu sliku o ovoj lijepoj vjeri…

Historija je učiteljica života, ali jesmo li šta naučili? Ono što vidimo kako dodatni problem u intelektu-

alnom razvoju i odgoju mladih Bošnjaka jeste i opšte misljenje koje možemo čuti, ne samo u narodu, nego čak i na minberima gdje imami govore:

Ne možete svi biti fakultetlije! Neko mora biti i pe-kar i obućar i automehaničar, itd.

Pedagoški ispravno, kao što kaže Edin Tule, bi bilo da kaže:

Vi svi imate u sebi kapacitet da postanete magistri i doktori nauka bez obzira na stepen obrazovanja koji imate sada, jer magistrat i doktorat nisu ništa drugo nego određeni broj pročitanih knjiga i određeni broj

položenih ispita. A vi svi to može-te!

Jer Bošnjaci su narod kome su jako potreb-ni novi mladi, obrazovani, spo-sobni i iskreni ljudi.

Ovo je samo jedan mali dio naše historije i naše stvarnosti, jer sve ne može-mo obuhvatiti, ali je dovoljno da nam bude

poziv svima da svoje znanje ne stičemo suhoparno kako bi se dočepali samo dobrog posla i živjeli bez ko-risti za ummet i Bosnu. Ovo je poziv da se, kao stu-denti na raznim fakultetima, posvetimo podučavanju ostalih da nam se ubuduće ne ponavlja teška histori-ja, te da ne nasijedamo na besmislene laži ljudi kao Turabi, i desetine manjih probisvjeta, koji obmanjuju narod iz dana u dan, i na njihovoj muci zarađuju ogro-mna bogatstva…

Koliko te košta jedan napisani tekst iz oblasti koju dobro poznaješ? Koliko te košta da citiras hadis ili neku mudrost koja će postaći nekoga na razmišljanje? Koliko truda treba da dostaviš nekome već priprem-njen letak, ili da objaviš predavanje koje je tebe dir-nulo? Gotovo ništa, ali će takva, probuđena i obrazo-vana omladina, korak po korak vući našu lijepu Bosnu iz blata u kojem se, nažalost, nalazi. Zato, OPOMINJI, OPOMENA ĆE IM SIGURNO OD KORISTI BITI…

Vi svi imate u sebi kapacitet da postanete magistri i doktori nauka ...

Koliko te košta jedan napisani tekst iz oblasti koju dobro poznaješ? Koliko te košta da citiras hadis ili neku mudrost koja će postaći nekoga na razmišljanje?

30 GLASNIK 5• LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

ESEJ

EGiPAT nA TRAČniCAMAvREMEnA

piše:mr. Medina džAnBEGoviĆ

”Mi smo sanjari i naši snovi se polahko ostvaruju.” Wael Ghoneim


ESEJ

Sve do početka ove godine Egipat je bio poznat kao raskršće svjetova, zemlja mistične ljepote, enigma sla-ganih simbola prošlosti, slika višeslojne arhitekture

socijalnoga i duhovnoga života muslimanske, hrišćanske i hebrejske civilizacije, uronjena u bespuća nataloženih sto-ljeća iz kojih još izranjaju boje drevne kulture, piramida, le-gendi i tragova otjelotvorenih tajni. danas je to sasvim dru-ga zemlja i stranci je zaobilaze, a ona se obračunava sa vlastitom prošlošću, prije svega u smislu političkih promje-na. Egipat je sada srce ispunjeno nostalgičnim sjećanjima, koja na momente u mojim očima mame suze, dok šetam uskim uličicama drevnoga khan al-khalilija i odlazim u pusti café „El Fishawi”, star preko hiljadu godina, u koji svi vole sje-sti, naručiti tradicionalni crni čaj sa listićem mente i neizo-stavnu shishu. isti slučaj je sa slijedećim kafićem, “naguib Mahfouz”, u kome je prije bilo teško doći do slobodne stoli-ce, a branili su i svako slikanje. Sada komotno možete sjediti i to za stolom koji je nekada bio rezerviran za nobelovca, u tišini meditirati, a konobari će se potruditi da vam pomognu pri fotografiranju. osnovno obrazovanje nije obavezno, pa ipak i tek prohoda-lo dijete pita: “Where you come from?” Slijedi: “Welcome to new Egypt!” ko ne poznaje arapski svijet, ovo konstantno pitanje na engleskome jeziku ne samo što prelazi u dosadu, već iščuđava, a Egipćani zapravo žele znati odakle im dolaze rijetki turisti, koji su senzacija u vremenu odsustva sigurno-sti i zaštite. Egipat nikada nije imao više žena u hidžabu ili

nikabu, ali nikada se nije nosilo ni više križeva na vratu, kao sada. Muslimani i kršćani su živjeli složno. Ekstremizam nije bio vidljiv, niti je bilo vjerskih sukoba, a sada se javlja netrpe-ljivost i dolazi do incidenata. new Egypt ne doživljavam poput egipatske mase, mada ih već odavno nastojim razumjeti. konačno sam zaključila da živjeti u jednoj zemlji, a stalno se baviti komparacijom tradi-cija, zapravo se svodi na kvarenje ličnoga boravka u toj zem-lji. Egipat, koji je predao luču učenosti srednjovjekovnoj Eu-ropi, živio je dugo u uspavanome periodu, u kome je mnogo toga bilo skoro neprimijetno, zbog toga što je režim bio dovoljno čvrst i jak, uspijevajući sve probleme društva ugu-šiti, odnosno spriječiti. Sloboda je stigla zatrovana novim elementima, do te mjere da se u pojedinim situacijama izjednačava sa negacijom same riječi, jer se shvaća kao ne-što apsolutno, što može bezobzirno rješavati sve. da bi se ovdje krenulo tračnicama budućnosti, neophodan je mukotrpan trud, odbacivanje ideološkoga dogmatizma, kultura dijaloga, duh tolerancije, kvalitet života i naravno godine za savladavanje promjena. u ovome momentu naj-bitnije je uspostaviti sigurnost, usaglasiti najnužnije ustav-ne promjene, oživjeti demokratsko, političko bivstvovanje, pripremiti parlamentarne i predsjedničke izbore, redefinira-ti spoljnu politiku, povratiti kapital i kazniti sve visoke zva-ničnike, koji su ukrali desetine milijardi dolara. Zbog korup-cije se privode nekadašnji premijeri, ministri, utjecajni političari, biznismeni, direktori, profesori i mnogi drugi ljudi

sa visoke hijerarhijske ljestvice egipatskoga društva. Centralna banka je do sada blokirala više od 200 računa zvaničnika i bi-znismena. Samo u posljednja dva mjeseca devizne rezerve su smanjene za 15 milijardi dolara, stopa rasta se prepolovila i iznosi oko 2, 5 %. Tek od nedavno je ukinut policijski sat. Mubarak je bolnici, ali pod policijskim prismotrom, supruga Suzanne je u kućnome pritvoru, a obojica sinova, Gamal i Ali su u zatvoru. Različiti mediji različito gledaju na podizanje op-tužnica, dok narod protestima, u kojima je život izgubilo više od 850 ljudi, ispoljava bijes prema bivšem režimu. vojska za-branjuje dalja okupljanja na Trgu Tahrir, mada se to redovito krši. u posljednja tri dana tamo su izbili novi sukobi. demon-stranti optužuju vojni savjet da koristi taktike Mubarakovoga režima, kako bi ugušio protivnike, te su pozvali na masovno okupljanje 8. jula, da bi se održao pritisak na vlast u cilju spro-vođenja demokratskih reformi. okupljeni uzvikuju “narod za-htijeva odlazak feldmaršala”, što se odnosi na Husseina Tan-tawija, šefa vrhovnoga savjeta oružanih snaga, koji je preuzeo vlast u zemlji nakon odlaska Mubaraka. Trenutno ni intelektualci ne igraju isključivo one socijalne ulo-ge, koje im po prirodi njihovoga bića pripadaju. Egipatska kri-za je imala svoj početak u organizaciji vlasti, načinu života lju-di, karakteru političkoga režima i mnogim okolnostima stvaranja i razvoja društva. Sloboda, pristigla iz unutarnjega previranja, inficirana je virusom nesigurnosti. dok SAd i Za-padna Europa Mubarakovo svrgnuće i pad režima nazivaju egipatskim slučajem, ovdje svi, od običnih građana do visokih zvaničnika govore o revoluciji. iako se sve odigralo nevjerovat-nom brzinom, “arapsko proljeće“, prije svega egipatska revolu-cija, ima svoju dužu pozadinu. Mladi ljudi koji su organizirali demonstracije 25. januara sami sebe su prozvali Pokretom 6. aprila i za to postoji razlog. Toga datuma 2008. godine trebala je biti velika radnička akcija u Egiptu, u Mahalla tekstilnom kompleksu, velikom industrijskom centru. Bili su zakazani štrajkovi, prosvjedi podrške u cijeloj zemlji, ali sve je to diktatu-ra slomila. u Egiptu se toga sjećaju, mada je to bila samo jedna u dugoj seriji militantnih protestnih akcija. kompjuteraš Wael Ghoneim, nekadašnji Googleov stručnjak, koga smatraju or-ganizatorom januarske revolucije, u duhu romantičarske istoč-ne tradicije, govori o Arapima kao sanjarima, koji ostvaruju svoje snove, ali pri tome zaboravlja njihovu neslogu, jednu od najvećih barijera u orijentalnom svijetu. vrhovno vojno vijeće i vlada, kao dva ključna tijela za tranzici-ju, prvobitno su ulijevali povjerenje građana, ali je i taj odnos poljuljan. Čak se dovodi u pitanje održavanje parlamentarnih izbora u septembru. Mediji već oglašavaju kako Armija ne želi referendum, jer smatra da situacija nije podobna i rado bi pro-longirali izbore za slijedeće dvije godine. iako to vojska nije zvanično izrazila, konfuzije se povećavaju u ionako haotičnoj zemlji. izazovi pred novim Egiptom su veliki - borba protiv ko-rupcije, ekonomski oporavak, demokratizacija zemlje, među-religijska kohezija, reforma obrazovnoga sistema, te izgradnja svijesti individualne odgovornosti prema državi. Zapostavlje-

nost masa dovela je do nekoga oblika kontrolirane anarhije u kojoj nije bio izgrađen osjećaj za državne interese. Prijelazni period trebao bi pokazati koliko je ova država sposobna izbo-riti se za bolju budućnost. Egipat, najmnogoljudnija afrička država, tradicionalni predvodnik u arapskoj umjetnosti i nauci, teško će sačuvati ulogu regionalne velike sile. danas je vidljiva meta za manipulaciju raznih vrsta. Traganje za izlazima iz društvene katastrofe i napori da se tra-gedija okonča ne mogu se zamisliti bez serioznoga socijalnog angažmana. Egipat u momentu velikih digresija, bez jake poli-cije, sa narodom u kome je godinama sijan strah od svega što se ne može odrediti kao kolektivni, nacionalni identitet, ima oko pedeset različitih partija, frakcija, nezavisnih kandidata, tvoraca nove budućnosti... Među najpoznatije ubrajaju se: Mo-hamed ElBaradei, nobelovac, koga jedna strana podržava, dok druga smatra krivcem za američki napad na irak, Amr Moussa, generalni sekretar Arapske lige, Ayman nour, doktor prava i bivši zatvorenik iz Mubarakovoga doba, Hamdeen Sabahi, na-sserovac i doktor islamskih nauka, Mohammad Salim Al-Awa, istaknuti mislilac, Ahmed Shefik, nekadašnji general i premijer po Mubarakovom nalogu, Abdel Moneim Aboul Fotouh, bivši generalni sekretar Arapske unije ljekara i visoko pozicionirani član Muslimanskoga bratstva, Hisham Bastawisi, potpredsjed-nik kasacionoga suda, te salafisti od kojih se naročito izdvajaju azharovski šejhovi Muhammad Hassan i Muhammad Hussain Yaqoub. Egipat je zemlja rijetke prošlosti, veličine, kulture i dostojan-stva. Mnogi smatraju da nije zaslužio ono što mu se događalo posljednjih decenija. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su ovu državu. njenu sudbinu dijele i zemlje u regi-onu; kao da je neko godinama iščekivao signal kada će početi obračun sa vladajućim režimom. SAd-e sve što rade, rade za svoju korist. Sigurno je da one imaju svoje ciljeve na Srednjem istoku, ali niko ne može sa sigurnošću tvrditi da su one umije-šane u ono što se događa u regionu, jer one imaju svoju priču. Ali, s obzirom na to da svaka arapska država ima svoj sistem i svoje uvjete, ne može se reći koliko se američka priča poduda-ra sa tim, mada je definitivno da SAd imaju svoje ambicije. uo-stalom, SAd su imale veliki interes i utjecaj na Mubaraka i nje-gov režim. iznad Tahrir trga nadlijetali su avioni tipa F-16 američke proizvodnje, a i tenkove modela M1 Abrams isto su tako napravili Amerikanci. To su tenkovi istoga tipa koji su juri-šali na režim Sadama Husseina u Prvome zaljevskom ratu. Razmišljam o pojmu “civiliziranoga svijeta”, koji je Zapad sam sebi odavno pripisao. Može se zapaziti da on neizravno sebe određuje suprotno od svake ilustracije: s obzirom na “zaosta-lost” istoka stoji “napredak” Zapada; s ozbirom na “nasilje” nad istokom, stoji “uljuđenost” Zapada; s obzirom na “sanjarsku maštu” orijenta, stoji “racionalnost Zapada”. istok se shvata kao nešto homogeno: pojedinci se gube u anonimnosti mase, a njihovo ponašanje se objašnjava djelovanjem nagona karak-terističnih za cijelu rasu: požuda, strah, bijes, a ne nečim što bi bilo zasnovano na individualnome izboru i odluci.

osnovno obrazovanje nije obavezno, pa ipak i tek prohodalo dijete pita: “Where you come from?” Slijedi: “Welcome to new Egypt!”

NASTAVLJA SE… u slijedećem broju

ALuMniALuMni


Bosna i Hercegovina je oduvijek imala brojne alime

i velikane, nadaleko poznate i spominjane, koji su je

dostojanstveno predstavljali i uvijek se borili za do-

brobit, ne samo muslimana, već svih ljudi. Jedan od

njih je i uvaženi alim kasim ef. dobrača. Porijeklom je

Rogatičanin, tačnije, rodio se

u selu vragolovi 1910. godi-

ne. nakon završetka Gazi Hu-

srev- begove medrese, odlazi

u kairo, gdje studira teologiju

uporedo sa arapskim jezikom

na Al-Azharu. diplomirao je

1935. godine i odmah nakon

toga se vraća u BiH, gdje stu-

pa u službu kao vjeroučitelj u

građanskim školama u Sara-

jevu. kasnije radi kao nastav-

nik-muderris, prvo u islamskoj

ženskoj vjerskoj školi (ženska

medresa), a onda u Gazi Husrev-begovoj medresi. Jed-

no vrijeme radio je kao vjeroučitelj u Realnoj gimna-

ziji u Mostaru i vjerski odgajatelj u srednjoškolskom

internatu društva Gajret. do svog odlaska u mirovinu

radio je u Gazi Husrev- begovoj biblioteci u Sarajevu

na obradi orijentalnih rukopisa.

dobrača je predavao niz predmeta, kao što su ha-

dis, fikh, ahlak, akaid, historija islama, te arapski jezik.

objašnjavao je učenicima gradivo na lahak i razumljiv

način, a pritom je uživao, jer je volio to što radi. Posje-

dovao je ogromno znanje, ali ga je uprkos tome kra-

sila skromnost. Bio je nenametljiv, miran i tih, ali kada

se radilo o odbrani svog uvjerenja, naročito vjerskog,

bio je odlučan i odvažan. Zbog

toga su ga poštovali i neistomi-

šljenici. Također je bio izuzetan

vaiz, jedno vrijeme je bio redo-

van predavač u Begovoj dža-

miji, ali je bio tražen i u drugim

mjestima.

kasim ef. dobrača je bio

poliglota. Pošto je studirao u

Egiptu, iskoristio je priliku i pre-

dano se posvetio učenju arap-

skog jezika, u čemu je i uspio.

izvrsno je poznavao arapski, ali

i turski i njemački jezik. Prvi svoj

rad objavio je u Glasniku viS-a, a od tada pa do smrti

objavio je oko stotinu članaka, rasprava, osvrta ili cije-

lih monografija. napisao je desetak radova iz kulturne

historije Bošnjaka. osim u Glasniku, sarađivao je u El-

Hidaji i novom beharu. neke svoje radove objavio je

bez potpisa. Treba spomenuti njegovo djelo kadijanije

i Ahmedij, koje je izašlo davne 1938. g. u izdanju El-Hi-

daje, a zatim djelo kloni se zla, koje je objavljeno 1974.

godine.

Međutim, ono po čemu je dobrača ostao najvi-

še upamćen je Sarajevska rezolucija čiji je bio idejni

tvorac zajedno sa Mehmedom ef. Handžićem. Svjesni

opasnosti kojoj se izlažu i posljedica koje bi ih mogle

snaći, mnogi naši alimi su, u različitim gradovima Bo-

sne i Hercegovine tokom drugog svjetskog rata javno,

potpisujući i objavljujući svoje rezolucije, oštro osudili

progon stanovništva i ubijanje Jevreja, Srba, Roma i

svih drugih antifašista koji je vršio Hitlerov nacistički

režim i nezavisna država Hrvatska, kao i sistemat-

sko ubijanje i progon Bošnjaka

koji su činile četničke jedinice i

sljedbenici velikosrpske ideolo-

gije. Bosanska ulema i intelek-

tualci su potpisali i objavili više

rezolucija, međutim rezolucija

El-Hidaje (udruženja ilmijje,

islamskih vjerskih službenika)

donesena u Sarajevu 18. okto-

bra 1941. godine, bila je zače-

tak svim rezolucijama koje su

uslijedile. Sastoji se od sedam

tačaka sa 108 potpisa najugled-

nijih muslimana tog vremena.

naravno, ova rezolucija je

ocijenjena kao „nož u leđa“,

„neprijateljski antidržavni akt“,

i izazvala je toliko negodovanje

i toliku uzrujanost da se tražila,

po fašističkom običaju, smrt-

na kazna za potpisnike. dobrača je uhapšen u maju

1947. godine. Zajedno sa ostalim potpisnicima rezo-

lucije, proglašen je narodnim izdajnikom. optuženi su

da su su iskorištavali vakufske ustanove i vjerske obre-

de za zločinački rad protiv naroda i države, te da su bili

povezani sa agentima strane špijunaže. Među optu-

ženima bio je derviš korkut, kasim Turković, Mahmud

Traljić i mnoga druga imena. dobrača je dobio najvišu

kaznu. Pred krivičnim vijećem okružnog suda u Sara-

jevu kojim je predsjedavao Ahmet Salčić, a optužbu

zastupao Mustafa vilović, dobrača je 26. septembra

1947. godine osuđen na 15 godina strogog zatvora i

prislinog rada.

List oslobođenje je u svom izvještaju objavio fo-

tografiju na kojoj se vidi kasim ef. dobrača kako sjedi

na optuženičkoj klupi sa ahmedijom na glavi. To je

jedinstvena fotografija na kojoj je optuženik u komu-

nističkoj Jugoslaviji imao kapu na glavi, jer je važio

nepisani zakon da se u prostoriji, posebno u sudnici,

u kojoj visi na zidu portret Josipa Broza, mora sjediti

gologlav. dobračina ahmedija je izraz ponosa, dosto-

janstva i herojskog držanja jednog imama.

dobrača je pušten iz zatvora nakon deset godina

odležane kazne. naime, prvi reis u Jugoslaviji izabran

je 1947. godine. Bio je to ibrahim ef. Fejić. Reis Fejić

je 1951. godine posjetio kairo i susreo se sa šejhom

Al-Azhara. Pošto je dobrača stu-

dirao na Al-Azharu, šejh je upitao

Reisa za dobraču. Smatra se da je

ovaj razgovor prenesen samom džemalu Abdu en-nasiru, te da je zbog poboljšanja odnosa Jugosla-vije i Egipta nekolicina musliman-skih vjerskih uglednika koji su bili u zatvoru puštena na uvjetnu slo-bodu. Među njima bio je i kasim-efendija.

nakon izlaska iz zatvora, do-brača je postavljen za bibliotekara Gazi Husrev- begove biblioteke. Tu je radio sve do avgusta 1979. kada je penzionisan.

Preselio je na na ahiret 3. no-vembra 1979., treći dan kurban-bajrama. Smrt je došla samo dva mjeseca nakon objavljivanja fe-ljtona Parergon, autora derviša

Sušića, u oslobođenju, a u kojem je dobrača zajedno sa Huseinom Đozom napadan kao pripadnik islamske zajednice koja je ovim feljtonom predstavljena kao profašistička organizacija koja je sarađivala sa Hitle-rom.

Molimo Allaha da efendiji kasimu podari sve džennetske ljepote, a na nama je da se okoristimo znanjem naših alima i da nam uvijek bude na umu da nema života narodu koji zaboravlja svoje ugled-ne ljude!

Kasim ef. DobračaMeđutim, ono po čemu je dobrača ostao najviše upamćen je Sarajevska rezo-

lucija čiji je bio idejni tvorac zajedno sa Mehmedom ef. Handžićem. Svjesni opasno-sti kojoj se izlažu i posljedica koje bi ih mogle snaći, mnogi naši alimi su, u različi-

tim gradovima Bosne i Hercegovine tokom drugog svjetskog rata javno, potpisujući i objavljujući svoje rezolucije, oštro osudili progon stanovništva i ubijanje...

piše:Ajla kESERoviĆ


PRiJEvodPRiJEvod

NAUČNI PRISTUPRiznice u sunnetu Treasures in the sunnah

A SCIENTIFICAPPROACH_PART 1

piše:ZAGHLUL EL-NAGGAR (ZEGUL EL-NEDŽDŽAR)

prijevod s engleskog: Jusuf DŽAFIĆ

Hvala Allahu, Stvoritelju i Gospodaru svih svjetova.

neka je Allahov mir i blagoslov na njegove poslanike

i vjerovjesnike, koje je on poslao da izvedu čovječan-

stvo iz ponora neznanja i kandži nevjerovanja. Među

svim vjerovjesnicima, posebno spominjemo Mu-

hammeda, Allahovog slugu i vjernog poslanika, koji je

bio poslat kao milost svim stvorenjima. neka ga Allah

blagoslovi, njegovu porodicu, njegove drugove i sve

one koji ga slijede sve do Sudnjeg dana.

Među temeljima na kojima velika religija islam

počiva je i uvezeno vjerovanje, neiskvareno bogošto-

vanje, lijepo ponašanje i ljubazno ophođenje. uveza-

no vjerovanje je zasnovano na vjerovanju u Allaha,

njegove meleke, njegove knjige, njegove poslanike i

Sudnji dan. da bi čovjek imao opstojano vjerovanje u

nevidljive stvari nepohodno je da ima božansku obja-

vu, koja prevazilazi granice ljudskog uma. uvezano

vjerovanje, bogoštovanje, etika, i fikh međuljudskih

odnosa su sve temelji naše vjere koji iziskuju cjelovito i

opsežno ubjeđenje u jedinstvo Allah i monoteizam; da

Allah nema sudruga. Svemogući Allah kaže:

Allah svjedoči La ilahe illa huve (niko nema pravo

biti štovan osim njega), i meleki, i oni koji imaju znanje

(takođe svjedoče); (on uvijek) održava Svoja stvorenja

u pravdi. La ilahe illa huve (niko nema pravo biti štovan

osim njega), Svemoćni, Mudri. (Alu imran, 18)

vjerovanje u Allaha, njegove meleke, njegove

knjige, njegove poslanike zahtjeva potpuno prihva-

tanje jedinstva ove religije; činjenica koju je odredio

Allah, Svemogući:

doista, vjera kod Allaha je islam. oni kojima je

bila data Biblija (jevreji i hrišćani) nisu se razilazili osim

zbog uzajamne ljubomore nakon što im je došlo zna-

nje. i ko god uznevjeruje u Allahove ajete (dokaze, zna-

kove), onda je, zaista, Allah brz u zvanju na obračun.

(Alu imran, 19)

isto, Allah kaže:

A ko god traži drugu vjeru pored islama, ta mu

neće nikada biti prihvaćena, i u Budućem svijetu on će

biti među gubitnicima. (Alu imran, 85)

Svemogući Allah je podučio Adema porukom isla-

ma prilikom njegovog stvaranja. onda, Adem, neka

je mir na njega, zauzvrat dostavio ovu divnu poruku

svojoj djeci. Stoga, zato što je oprskrbljen sa ovom bo-

žanskom uputom, čovjek ima snage da vodi sretan ži-

vot na Zemlji. Pridržavajući se ove upute, on ostvaruje

svrhu zbog koje je stvoren: da bude rob svoga Gospo-

dara, Jednog Jedinog, štovajući ga. Štaviše, on ulaže

kranji napor kako bi osvjedočio svoju sposobnost da

izvrši svoje zaduženja kao Allahov namjesnik na Zem-

lji. Čovjek se napreže da bi naselio Zemlju i postignuo

pravdu na njoj kako bi zadobio Allahovo zadovoljstvo

na Sudnjem danu.

Međutim čovjek je potčinjen trima stanjima: za-

boravu, svojoj unutrašnjoj borbi između istina i laži,

te đavoljskoj težnji da se suprostavi Allahovom zako-

nu. Takva stanja čine ljudska društva lišenim svjetla

Allahove upute, zastupljenim preko religije islama.

Svakako, kad god ljudska društva izgube, promjene

ili iskrive vjeru, ona gube sreću i spokojstvo um, te

zbog toga padaju u provaliju neznanja i nasilja koje

služi samo da im donese bijedu, te otuda rezultira bi-

jedom čitave Zemlje. Čovječanstvo ostaje zbunjeno

i nevjerno sve dok mu Allah ne podari Svoje blago-

slove i pošalje mu vjerovjesnika s istom poslanicom

koja dolazi iz istog izvora da ih pozovo još jednom u

islam. ovakvo stanje se nastavlja sve dok Svemogući

Allah nije poslao Svog posljednjeg vjerovjesnika Mu-

hammeda, s.a.v.s, s njegovom posljednjom poslani-

com; islamom u svom potpunom i sveobuhvatnom

obliku. To je Poslanica koju je Allah obećao nadzirati.

dakle, ona je bila sigurno čuvana u svom izvornom

jeziku – arapskom bez ikakvih promjena, dodavanja

ili iskrivljivanja tokom više od hiljadu i četristo godi-

na. Štaviše, to će nastaviti da bude tako sve do Sud-

njeg dana prema božanskom obećanju:

Zaista Mi, Mi smo ti koji smo spustili Zikr (tj.

kur’an) i zasigurno, Mi ćemo ga čuvati (od narušava-

nja). (El-Hidžr, 9)

istovremeno, sve ostale Božije objave su bile

izložene potpunom zagubljenju ili nekom obliku

iskrivljenja koji ih je učinio ispraznim od božanskog

dodira, te time nemoćnim da vode čovječanstvo.

vjerovjesnik, s.a.v.s., nam je rekao da je broj vje-

rovjesnika poslanih od Svemogućeg Allaha stotinu

i dvadeset hiljada od kojih je Allah izabrao tri stoti-

ne i petnaest poslanika. nažalost, od svih poslanica

koje su ovi poslanici donijeli, mi samo imamo ostat-

ke Mojsijeve i isusove poslanice, neka je mir na njih.

Mojsijeva poslanica je bila predmet velikih izvrtanja

u rukama rabina. dovoljno je reći da ono što je da-

nas poznato kao Stari zavjet zapisano je osam ili više

stoljeća nakon Mojsijeve smrti. Štaviše, mnogo pod-

metnutih poglavlja i krivotvorenih priča je dodato

Starom zavjetu kako bi se njime stekla beznačajna

vrijednost. Svemogući Allah kaže:

Potom teško onima ko pišu knjigu svojim ruka-

ma i govore: „ovo je od Allaha“, kako bi stekli njime

malu vrijednost. Teško njima za ono što su njihove

ruke napisale i teško im za ono što su usljed toga za-

radili. (El-Bekare, 79)

i kaže:

Zaista, oni koji prikriju jasne i opipljive dokaze, te

uputu, koju smo im poslali, nakon što smo je pojasni-

li ljudima u knjizi, oni su prokleti od Allaha i prokleti

od onih koji proklinju. (El-Bekare, 159)

ono što je ostalo iza Allahova vjerovjesnika isusa

(isaa) je takođe zapisano više od stoljeće nakon što

je on uzdignut u nebesa. nekolicina nepoznatih oso-

ba, u različitim mjestima širom Zemlje, i u različitim


PRiJEvodPRiJEvod

vremenima, napisala je njegovo izvješće. ovi isusovi

ostaci, neka je mir na njega, su i sad podvrgnuti iz-

mjenama i dopunama bilo brisanjem, dodavanjem

ili promjenom.

Zasigurno, to je božanska pravda koja stoji iza

Allahovog obećanja da će čuvati Svoju konačnu po-

slanicu, pošto Svemogući Allah neće kazniti nikoga

bez da mu ne da dostatno upozorenje.

Allah kaže:

Mi nikada ne kažnjavamo, dok ne pošaljemo po-

slanika (da da upozorenje). (El-isra, 15)

kako je Muhammed, s.a.v.s., posljednji poslanik

i vjerovjesnik, a u njegovoj poslanici su sve prijaš-

nje bo-

žanske

poslani-

ce usa-

vršene,

postaje

nepo-

hodno

čuvanje

ove po-

slanice,

inače

Allahovo

obeća-

nje da

neće ka-

zniti bez

upozo-

renja ne

bi bilo

održano.

Stoga, živuća poruka vjerovjesnika, s.a.v.s, čini da

osjećamo njegovu trajnu uputu među nama.

nema sumnje da je božanska poslanica došla da

vodi čovjeka u stvarima koje se ne mogu dosegnuti,

i tako ne mogu biti uređene ljudskim umom. To je

zbog dva razloga: Prvo, ove stvari su potpuno nevid-

ljive i stoga nedokučive za čovjeka. drugo, ove stvari

su vezane za pravila uljudnog ponašanja koja čovjek

nije u stanju da ispravno uredi. na primjer, stvari

vjerovanja (nevidljivog), bogoštovanje (neprikosno-

vene božanske naredbe), etika i međuljudski odnosi

(pravila uljudnog ponašanja). očigledno je da takve

stvari mogu naveseti čovjeka na stranputicu, ako ne

bude upotpunosti vođen svojim Gospodarem. ko

god misaono promotri kako se ovim stvarima barata

u Slavnom kur’anu i Poslanikovom, s.a.v.s, sunnetu,

bit će u potpunosti uvjeren da je Slavni kur’an Alla-

hova riječ i da je Muhammed, pečat vjerovjesnika i

posljednji poslanik, bio podučavan od Stvoritelja ne-

besa i Zemlje preko božanske objave.

Čovjek je počeo grabiti besprimjerne korake ka

sticanju znanja, te su mu postala poznata velika pro-

stranstva svemira, njegovi sastavni dijelovi, pojave i

zakoni. Takvo znanje zasljepljuje čovjeka, zadubljuje

ga potpuno u ovozemaljska poslove i odvaja ga od vje-

re, kao

što je

prisut-

no u

mno-

gim

nemu-

sliman-

skim

zapad-

nim za-

jedni-

cama.

oni su

odu-

šev-

ljeni

svojim

tehnič-

kim i

nauč-

nim dostignućima. Znajući da će čovjek dostići ta-

kvo naučno znanje, Allah je snabdio Svoju knjigu i

sunnet Svoga posljednjeg vjerovjesnika Muhamme-

da sa naučnim činjenicama koje sačivaju jezik sposo-

ban da se obrati savremenom čovjeku. ove naučne

činjenice su znakovi koji dokazuju da je božanska

priroda Slavnog kur’ana koji je bio dostavljen po-

sljednjem vjeovjesniku, s.a.v.s. Tako je utrt put za sve

ljude, poglavito one koji su uključeni u neokaljanu

i primjenjenu nauku, da se predaju Allahu. oni pri-

hvataju sve nevidljive činjenice koje je u početku ni-

jekala savremena nauka, a koje su kasnije dokazane

kao istinite tim istim naučnim istraživanjima, te tako

prihvaćene.

naučne činjenice se nalaze u više od hiljadu

kur’anskih ajeta, te u brojnim izrekama vjerovjesni-

ka, s.a.v.s., koji ne govore prijekim naučnim putem,

ali daju mjesta čovjekom umu da djeluje sve dok ne

dođe do tih zaključaka. Štaviše, ovi naučni znakovi

su došli kao dokazi Allahove neprikosnovena moći i

krajnje uprave. on, Svemogući, u stanju je da uništi

svemir i da ga ponovo napravi. nesumnjivo, pitanje

stvaranja i oživljenja je uvijek bilo dilema prostou-

mnih ljudi i dokaz njihovog nijekanja Stvoritelja.

Mi vjerujemo da su ovi naučni znakovi u Slav-

nom kur’anu i sunnetu vjerovjesnika, s.a.v.s., tako-

đe došli da podstaknu muslimane da razmišljaju o

Allahovom stvaranju, da istražuju Allahove zakone u

svemiru, da pokušaju da ih iskoriste u naseljavanju

Zemlje, te da upotpune sve dužnosti najmjesništva.

Sigurno, naučni znakovi u Slavnom kur’anu i

sunnetu vjerovjesnika, s.a.v.s., ostaju kao božanska

objava krajnje istine. Tako, muslimanski naučnici bi

trebali da iskoriste naučne činjenice i da ih predstave

čovječanstvu u ovom dobu znanosti i tehnologije.

nesumnjivo, ovo će biti uspješan način da’ve ili pozi-

vanja Allahovoj vjeri.

vjera islam se oslanja na dva izvora; Slavni kur’an

i vjerovjesnikov sunnet koji pruža tumačenje i prak-

tičnu primjenu Allahove knjige među ljudima. Stoga,

prijanjanje uz Sunnet je ujedno nužnost i potreba u

islamu, a uzimanje njega kao vodiča u mnogim stva-

rima koje se uopćeno razmatraju u Slavnom kur’anu

je važan činilac u pomaganju razumijevanja Allaho-

ve knjige. Zbog činjenice da je Sunnet osnovni izvor

znanja i upute u islamu, muslimanski učenjaci su bili

veoma revnosni da skupe vjerovjesnkovu tradiciju,

pročiste je, podjele u poglavlja, objasne i očuvaju.

Stubovi islama, vjerovanje. bogoštovanje, eti-

ka i međuljudski odnosi izviru iz Slavnog kur’ana i

Sunneta i čine jezgro naše vjere. Štaviše, nepristra-

san pogled na ove osnove će nam pokazati da oni

stoje kao svjedoci čudesne prirode kur’ana i Sunneta

u svojoj rječitosti, sklopu, zakonu, i svojoj mogućno-

sti da se obrate cijelom čovječanstvu. Povrh toga,

mi nalazimo njihov podroban izvještaj o vjerovanju,

bogoštovanju, etici i međuljudskim odnosima. da ne

spomenom da su oba; Slavni kur’an i Sunnet, čudesni

u pričanju priča iz drevnih vremena i predviđanju ra-

znih stvari od kojih su se neke već ostvarile. Tako, Ča-

sni kur’an dokazuje svoju božansku prirodu a Sunnet

pravi

oče-

vidnim

istino-

ljubi-

vost

vjero-

vjesni-

ka koji

ne pri-

ča po

svom

hiru.

u

našem

poku-

šaju da u cjelovitosti razumijemo naučne znakove

u Časnom kur’anu, takođe i u Sunnetu, trebamo da

potpuno opsegnemo njihova značenja u arapskom,

i da iskopamo njihova značenja i razloge iza njihove

objave. Takođe, treba da vidimo u njima luč općih

pravila i sveobuhvatnih ciljeva islama. Tako, mi smo u

stanju da odmotamo neupitne naučne činjenice sa-

držane u Slavnom kur’anu i vjerovjesničkim sunnetu.

nema mjesta sumnji u pogledu prvenstva Slav-

nog kur’ana i Sunneta u odnosu prema jednom bro-

ju naučnih činjenica i tajni. ovo ticanje je došlo u

jasnom, jezgrovitom, naučnom jeziku koji ga čini po-

desnim za sredstva da’ve, poglavito u ovom današ-

njem vremenu tehničkog i naučnog napretka. islam

je predmet nasilnih napada podržanih materijalnim

sredstivma, ali kojima nedostaju ljudske vrijednosti

i etika.

kAiRSkE džAMiJEkAiRSkE džAMiJE


Sultan HasanovaDŽAMIJA

iako napravljena skoro prije 650 godina, sultan Ha-

sanova džamija i dalje izgleda predivno i prkosi vreme-

nu. Sa njenom izgradnjom počeli su dav-

ne 1356. godine, gradnja je neprekidno

trajala do 1363. godine. ova džamija se

smatra remek djelom memlučke arhitek-

ture. Poznati egipatski historičari kažu da

je ova džamija „čudo gradnje“. Zato nije ni

čudno da se slika ove dzamije nalazi na

novčanici od stotinu egipatskih funti.

naručitelj gradnje ove džamije bio je

mladi sultan Hasan. Prije nego što je do-

šao na vlast crna kuga je pokosila mnogo

stanovnika Egipta među kojima su bili

ugledni emiri i paše. njihovu posjedi su

dospjeli u državnu blagajnu iz koje se fi-

nansirao ovaj ambiciozni građevinski projekat. Gra-

đevinski materijali kuća čiji su vlasnici preminuli od

kuge također se je iskorištavao u svrhu gradnje ove

džamije. Sultan Hasanova džamija se nalazi odmah

ispod Salahudinove tvrđave

nažalost, nema mnogo informacija o gradnji ove

džamije, jer prvi najznačajniji spisi o njoj su nastali tek

šest decenija kasnije. u ovim spisima se između osta-

log spominje podatak da je dnev-

na potrošnja za gradnju džamije

iznosila 30 000 dirhema, što je čini

najskupljom džamijom srednjovje-

kovnog kaira. u jedom trenu i sam

sultan se zabrinuo oko finansiranja

ove džamije, ali ipak je nastavio sa

gradnjom. kazao je da ako se pre-

kine gradnja egipatski kralj će se

među narodom proglasiti nestpo-

sobnim, tako da je zbog straha od

ismijavanja svog naroda nastavio

sa izgradnjom ove dzamije.

Što se tiče izgleda džamije

nijedan posjetilac neće ostati

ravnodušan. Zidovi visoki 36

metara a široki 76 metara na

kojima su ispisani ajeti kurana

Časnog na elegantnom kufijskom stilu čine ovu džami-

ju predivnim mjestom kao iz bajke. unutrašnjost ovog

velepnog kompleksa je ukrašena mramornim podom

i zidnim rezbarijama koje su pozlaćene. kupola ove

džamije je jajastog oblika, te zapisano je kako u to

vrijeme nije joj bilo slične u Egiptu, Maroku, Siriji ili

Jemenu. Zbog svoje veličine i debljine zidova koji je

nose, materijal koji je korišten za gradnju kupole je

bilo drvo.

Minareti Hasanove džamije visine su 81 metar

i ubrajaju se među najvisočije minarete u kairu. iz-

gradnja minareta su posebno interesantne i postoje

brojne narodne pripovjetke o njima. naime, u planu

je bilo da se izgrade četiri minareta, međutim to ni-

kad nije urađeno. konstruisana su samo tri, te jedan

od minareta se srušio i usmrtio 300 osoba. Mnogi su

kazivali kako pad minareta simbolizira pad carstva,

jer tačno prije na 33 dana od pada minareta izvršen

je atentat na sultana Hasana. interesantno je to da

je izgradnja nastavljenja poslije smrti sultana, ali do

danas džamija nije zavrsena. Portali dvaju minareta

su također bili neobični za svoje vrijeme. između njih

se nalazi turbe za sultana koji nikada nije pokopan

na tome mjestu, jer njegovo tjelo nije nikad prona-

đeno nakon njegovog ubistva. u tom turbetu koji se

nalazi iza glavnog zida na kome je smjesten mihrab,

a ispred molitvenog prostora su ukopana tijela nje-

gova dva sina.

na kraju bih da poručim svima onima koji posje-

ćuju kairo ili u njemu žive da pored sultan Hassanove

džamije obiđu neke značajne džamije kao što su: Az-

harova džamija, džamija Amr ibn As-a, Tulunova dža-

mija, Muhammed Alijeva džamija i mnoge druge...

Što se tiče izgleda džamije nijedan posjetilac neće ostati ravnodušan. Zidovi visoki 36 metara a široki 76 metara na kojima su ispisani ajeti Kurana Časnog na elegantnom kufijskom

stilu čine ovu džamiju predivnim mjestom kao iz bajke.

piše:Hamdija iSLAMoviĆ

RiJEkA niLRiJEkA niL


Rijeka koja piše povijest ljudSke civilizacije

pripremio:Asmir BEkRiĆ

Rijeka Nil je jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu, nai-me, brojeći u prosjeku 3 820 stanovnika po kilometru kvadratnom.

Prve civilizacije, države svijeta, nastale su u dolina-

ma velikih rijeka. na tako jednoj, veoma specifičnoj,

rijeci nastala je država koja svake godine ugošćuje

bosanske studente u svoju kolijevku. o njoj se čita u

osnovnoj, srednjoj školi, u svim knjigama koje su po-

svećene upoznavanju najvećih civilizacija. Pogledavši

historijske činjenice, koje nam jasno i nedvojbeno uka-

zuju važnost rijeke nila za stanovnike Egipta, Afrike, u

biti za sve stanovnike ove naše planete, možemo za-

ključiti da je ova rijeka jedna od najvažnijih rijeka naše

planete. kao što za svoju državu imaju običaj kazati da

je to „ummu – Ed-dunja“, tako za nil Egipćani vele da je

„Šejhu-El-Enhari“. Postoji li osnova za ove tvrdnje, teš-

ko je objektivno utvrditi, ali, doista, prelijepi su osjećaji

ljubavi i dviljena egipatskog naroda za njihovom rije-

kom, a njihov patriotizam prema domovini se izdvaja

na poseban način od patriotizma drugih naroda.

desetinama hiljada godina centar života i razvoja u

Egiptu bila je rijeka nil. Cijeli Egipat zavisio je od ove ri-

jeke-sva voda, hrana i transport. Potreba da se stvaraju

i održavaju irigacioni kanali (za navodnjavanje polja) i

održava stalni transport rijekom bili su neki od osnov-

nih razloga što je Egipat formirao svoju nacionalnu

vladu i time postao prva uređena država u historiji.

Mogućnost neograničenog snadbjevanja vodom re-

zultirala je razvojem države i društva koje je izgradilo

velika čuda drevnog Egipta.

Riječ “nil” (‘nil) dolazi od riječi neilos (Νειλος), grč-

kog naziva za nil. drugi grčki naziv za nil bio je Aigyp-

tos (Αιγυπτος), on je izvor imena “Egipat.”

nil je najduža rijeka u Africi a kada se Misuri i Misi-

sipi ne posmatraju zajedno također, je i najduža rije-

ka svijeta. on protiče kroz više od pola Afrike , s juga

prema sjeveru, i uliva se u Sredozemno more. Tok ove

ogromne rijeke dug je oko 6 700 kilometara, a nilom

protiče prosječno 2 000 kvadratnih metara vode u se-

kundi dok u vrijeme visokog vodostaja ( od juna do

septembra) dostiže i svih 10 000 kvadratnih metara.

Pri svom ušću nil se razliva u ogromnu deltu, dugu

160, a široku 250 kilometara.

dva su velika rukavca nila: Bijeli nil, od ekvatori-

jalne Afrike, i Plavi (Modri) nil, od Etiopije. oba rukav-

ca nastaju na zapadnom rubu istočnoafričkog rascje-

pa, koji je južni dio velikog tektonskog jarka.

viktorijino jezero, koje se nalazi između ugande,

kenije i Tanzanije, smatra se izvorom nila makar i u

samo jezero utječu rijeke znatnih veličina iz ostalih

velikih jezera Afrike. ističe se najdalji odvojak rijeke

Ruvyronza u Burundiju koja je gornji Pritok rijeke ka-

gera. kagera teče 690 km prije nego dosegne vikto-

rijino jezero.

Po izlasku iz viktorijinog jezera rijeka se naziva

viktorijin nil. Teče dalje oko 500 km, kroz jezero kio-

ga, dok ne dosegne Albertovo jezero. nakon izlaska

iz Albertovog jezera rijeka je poznata pod imenom

Albertov nil. Tada otječe u Sudan, gdje postaje po-

znata pod imenom Bahr el džebel. na stjecištu Bahr

el džebela s Bahr el Gazalom, rijekom koja je i sama

duga 720 km, rijeka postaje poznata kao Bahr al

Abjad, ili Bijeli nil, po boji gline u njenim vodama. od

ove točke rijeka teče prema kartumu.

Plavi nil (Bahr al Azrak u Sudanu, Abaj u Etiopiji)

izvire iz jezera Tana u Etiopskom gorju. Plavi nil teče

oko 1.400 km do kartuma, gdje se Plavi i Bijeli nil

spajaju i stvaraju “nil.” većina vode koju nil nosi (oko

80-85%) dolazi iz Etiopije, no veći dio vode prolazi

koritom nila samo ljeti kada na Etiopsku visoravan

padaju jake kiše. ostatak godine velike rijeke u Etio-

piji koje utječu u nil nose vrlo malo vode ili su sasvim

suhe.

Prema podacima national Geographic, do kojeg

sam došao tokom ovog istraživačkog rada, navodi se

da više od 95% egipatskog stanovništva živi na oba-

lama nila, važno je spomenuti činjenicu da je samo

5% egipatske kopnene mase naseljeno. Rijeka nil je

jedno od najgušće naseljenih područja na svijetu,

naime, brojeći u prosjeku 3 820 stanovnika po kilo-

metru kvadratnom.

interesantne su polave nila, naime, godišnji ci-

klus nila bio je izuzetno važan u životima drevnih

Egipćana. nil se ‘tajanstveno’ ali predvidljivo podizao

svakog ljeta i obogaćivao zemlju, bez kiše i u naj-

toplije doba godine. dobra poplava i Egiptu je bilo

osigurano obilje, slabija poplava ili prejaka poplava

značile su da će Egipat patiti.

Tajna godišnjeg ciklusa uzrokovala je strahopo-

štovanje i poticala je, u najmanu ruku, brigu Egipća-

na , te bilježenje povijesti nilskih poplava, predviđa-

nja kada bi nil trebao poplaviti te položaj ratarskih

parcela nakon povlačenja vode. Sve to je potaklo

stvaranje prvog znanstvenog instrumenta nilome-

tra, astronomije, i zemljomjerstva. Zabrinutost starih

Egipćana zbog dobro poplave bila je sasvim oprav-

dana.

1900. godine poplava ove rijeke, dovela je njen

tok do Gize i jedinog preostalog svjetskog čuda, pi-

ramida.

nil je uvijek bio privlačan brojnim avanturistima,

zaljubljenicima u vodene sportove, ribolov itd. Mno-

gi su ga pokušavali oploviti, ali je to prvim za rukom

pošlo Ekspediciji Bijeli nil koju je vodio Južnoafrika-

nac Hendri Coetzee, uspjeli su oploviti cijelu duži-

nu nila. krenula je s izvora nila u ugandi 1.januara,

2004. i sigurna stigla na Sredozemlje četiri mjeseca i

dvije sedmice kasnije.

i dan danas, nil ostaje rijeka koja sama piše povi-

jest ljudskog roda, o kojoj se pišu knjige, eseji, istra-

živanja, a mi u našem Glasniku smo vam predstavili

rezime o ovoj tajanstvenoj rijeci, a u fotopriči ćemo

se i detaljnije upoznati sa ovom rijekom, njeni ljepo-

tama, životu na njoj. Mi smo je posjetili, danju i noću,

svima toplo preporučujemo da svrate na obale nila,

osjete te ljepote, dožive inspiraciju sa kojom je ned-

žib Mahfuz napisao svoja najbolja djela.

F O t O r e P O r t a ž a

42 GLASNIK 5 GLASNIK, JULI 2011. GODINE 43

RijekaNil



piše:Sulejman ČoLAkoviĆ

Smješten u samom srcu starog povijesnog kaira

sa zapanjujućim panoramskim pogledom na jedan od

najintrigantnijih gradova na svijetu. El-Azharov park

nudi svakom posjetitelju uvid u zanimljivu i bujnu

prošlost. Zeleni uređeni vrtovi predstavljaju ugodna

boravišta daleko od glavne gradske turističke atrakcije.

obuhvatajući

vrijedne po-

vijesne teko-

vine, park je

dom novoot-

krivenog Ej-

jubovog zida,

izgrađenog

od strane Sa-

lahu-d-dina

prije više od

800 godina.

Među ne-

koliko prizna-

nja, ovaj park

je naveden

kao jedan od

šezdeset svjetski velikih i javnih prostora, što se tiče

projekata za javne prostore. Park, čija konstrukcija je

koštala više od 30 miliona američkih dolara, je poklon

kairu od Aga Hana iv, potomka fatimijskog halife koji

je osnovao grad kairo u godini 969.

Projekt parka uključuje i:

- razvoj parka

- arheologiju koja uključuje Ejjubov zid iz Xii

stoljeća

- historijske građevine (Sultan Šabanova dža-

mija iz Xiv stoljeća, Hajr-begov kompleks i darb Šou-

glan škola iz Xiii stoljeća)

- nekoliko poboljšanja kvalitete života pomoću

inicijativa koje zahtijevaju vještine poput: treninga,

područje rehabi-

litacije, minifinan-

siranje i podrš-

ku na području

zdravstva i obra-

zovanja, između

ostalog.

El-Azharova

bašta:

otvorena

je za javnost u

2005. godini, te

vrtovima, Al-Az-

har podsjeća na

povijesne islam-

ske bašte uz spoj

modernog i tradi-

cionalnog elementa. Središnja terasa vrta, nedvosmi-

sleno korištenje fontane, Mamluk raznobojni kamen,

potopljeni vrtovi koji presijecaju vodne puteve, te

restorani koji su smješteni na ulazu, zatim igrališta i sli-

kovit pogled su raspoređeni duž staze. Sve u svemu,

slika vrijedi hiljadu riječi, pa se stoga nešto ne može

potpuno doživjeti dok se ne osjeti, u ovom slučaju ne

pogleda.


RJEČnik RJEČnik

Fleksibilnost (prilagodljivost jezika) Jedna od osobina koja omogućava je-

zicima da opstanu, da odole vremenu i izazovima koje ono nosi je fleksibilnost – moguć-nost jezika da se prilagodi no-vonastaloj situaciji, pogotovo ako se radi o kulturnom pritisku nekog moćnog jezika na mali jezik (npr. pritisak francuskog jezika na regionalne jezike u Francuskoj ili pritisak engleskog na jezike Nove Gvineje). Ovu osobinu nema većina današ-njih jezika. Stoga lingvisti oče-kuju da će do 2100. godine od sadašnjih nešto preko 7 000 jezika, ostati svega oko 700 njih, ili 10%. Na svu sreću, naš jezik se nalazi među tih 700 jezika. Naš, bosanski jezik, već je kroz hi-storiju pokazao da je izuzetno fleksibilan, te time sposoban da odoli većim, moćnijim je-zicima. O fleksibilnosti našeg jezika svjedoče i strane riječi i izrazi, naročito turcizmi, koji se odomaćiše do te mjere da ih danas sma-tramo neodovojivim dijelom našeg jezika.

Turcizmi:alčak m (tur.) nevaljalac, mangup, pre-

firganac, vragolan; varalica. < tur. alçak – nizak, niska stasa; fig. propalica, nitkov, prostak, strašivica i sl. Od ovoga izv. adj. alča-kast. Prim. upotrebe: U bekrije nigdje ništa

nema./ Al’ me alčak muški milovaše (Ašiklije, 46); Samo me je jednom pogledala mrko, /

Niti haje, alčak, što za njom crko’!...(Aleksa Šantić, pje-sma Emina, 1903).

alčakluk m (tur.) nevaljal-stvo, mangupluk, vragolija; varanje. < tur. alçaklık – istog značenja kao kod nas. Prim. upotrebe: Hasanagin alča-kluk (ime pripovijetke, autor Sule, Novi behar, 12/1927, str. 186).

Behram m (pers.) mu-slimansko lično ime. < tur. Behram – lično ime. < pers. planeta – (čit. behram) بهرامMars. Prim. upotrebe: Be-hram-beg (tuzlanski vakif,

utemeljitelj Behram-begove medrese u Tu-zli i restaurator istoimene džamije, djelovao u prvoj polovici XVII stoljeća), Behram-pa-ša (djelovao u drugoj polovici XVI stoljeća, sin Kara Mustafe-paše Sokolovića, obnašao funkciju namjesnika u Jemenu i Gazi, vakif u Jemenu, pokorio više jemenskih gradova i plemena u ime Osmanlija, ), Behram-aga (sagradio džamiju u selu Radule kod Visokog 1718. godine (h. 1131), spom. Muvekit, Tari-hi Bosna, tom I, str. 478).

kimet m (ar.) vrijednost, cijena, značaj. < tur. kıymet, ar. قيمة (čit. kimet) – istog zna-čenja kao kod nas. Prim. upotrebe: I zato što

Mali rječnik bosanskog jezika

piše:Jusuf džAFiĆ

je dobio od Allaha, dž.š., specijalne kimete. (bs.wikipedia.org/wiki/Imanski_šarti, 22:22, 8.6.2011).

Arhaizmi:slih m - ušna mast, ušna smola, mast koju

luči uho, tačnije lojne žlijezde smještene u

uhu. < prasl. слиxъ - sluh (rus. слиx, polj. słych). Prim. upotrebe: To je slih ili slušna mast, proizvod lojnih žlijezda, pomiješan s ljuskama kože i dlačicama. (magazin Aura).

dakati nesvrš. – iron. stalno govoriti da, dadakti, potvrđivati, suprotno od nijekati.

ohoditi – napustiti, ostaviti. Prim. upo-trebe: Jur da svaka uspomena / rodnoga me mjesta ohodi. (Ivan Gundulić, drama Arijad-na).

Naučni izrazi:glaukom (grč. glaukos - plavkast, plavoze-

len) – med. zelena mrena, opasna očna bo-lest. Karakteriše je u povišeni pritisak u unu-trašnjosti očne jabučice. Nazvana po tome što zjenica

pritom često izgleda zelenkasta.mizautija (grč. miseo - mrzim, autos - sam)

- mržnja prema samom sebi, preziranjesamoga sebe.podalgija (grč. podos - noga, stopalo, algos

- bol) - med. bol u tabanima.replecija (lat. repletio) - punokrvnost; pre-

tjerana debljina; prenatrpanost želuca; za-trudnjivanje žene.

ESEJ ESEJ


EGIPATSKA TRADICIJA I NJENA TRANSPOZICIJA U KNJIŽEVNOSTI

Briefeld , u svojoj knjizi „Nastojanje čovje-čanstva“, kaže: „Nauka je bila najvažniji dopri-nos arapske civiliacije modernom svijetu, ali ti plodovi sporo su sazrijevali. Genije kojeg je proizvela arapska civilizacija u Španiji počeo je cvjetati mnogo stoljeća nakon što je ta civiliza-cija nestala iza tamnih oblaka. Nije to bila samo nauka koja je oživjela Evropu. Mnogi drugi efekti islamske civilizaciije prosuli su svoje zrake svjetla na Evropu.“

Iako nema nijednoga vida europskoga buđe-nja koje ne vuče porijeklo iz islamske kulture, ovi utjecaji mogu se neosporno najjasnije naći u onoj sposobnosti koja je pružila modernome svijetu njegovu trajnu i osobitu snagu – to su prirodne nauke i duh naučnoga istraživanja.

Ovdje treba primijetiti da zapadni pisci islam-

sku civilizaciju rado nazivaju arapskom. Ovo se čini namjerno, jer se nastoji ograničiti islam na Arape. Borba će se nastaviti u arapskoj kao što se nastavlja i u drugim književnostima, kao što je trajala i u samoj arapskoj književnosti. Ona će imati iste posljedice kao što je imala uvijek i svugdje: novo će pobijediti staro, i to novo, postajući staro, ući će u raspravu sa novim koje će u svoje vrijeme trijumfirati. Ne postoji nijed-na Mahfouzova knjiga u kojoj pisac ne daje po-ređenje ili neku stilsku figuru kojom aludira na doba arapskoga osvajanja i islamske tradicije. Stvaralaštvo Naguiba Mahfouza izuzetno je obi-lježeno istraživanjem arapskoislamske prošlo-sti. Etičke vrijednosti su za Mahfouza primarne i on romane prožima čestim citatima iz Kur’ana. Pjesnička ostvarenja kao kulturno-estetski fe-

nomen predislamskoga perioda svjedoče da je poezija i uloga pjesnika bila sasvim izuzet-na. Rezultat je bio stvaranje pjesničke profesi-je, ali profesionalizam je vodio stereotipnosti i artizmu. Renomirani predislamski pjesnik imao je uz sebe više recitatora-kazivača koji su učili njegove pjesme i prenosili ih drugima. Osvajanje Egipta počinje 639. godine padom Aleksandrije , koju je zauzeo arapski vojskovo-đa Amr el As . On piše halifu Omeru: „Egipat je pre svega more peska, zatim more tekuće vode i naposletku veliko more rastinja; ovde nikad ne pada kiša, a potkraj jula počinje po-plava Nila, i Egipat liči na more puno otoka. “ Konačna redakcija Kur’ana objavljena je za vrijeme trećega halife Osmana (644-656). Kur’anski tekst je, osobenošću svoga proznog stila, bogatom asonancom, rimom, metafora-ma, ponavljanjem, književni spomenik jedin-stven u arapskoj književnosti. Mahfouz često navodi citate iz Kur’ana. „Sve što je na zemlji prolazno je. Ostaje samo Gospodar tvoj, Veli-čanstveni i Plemeniti. “

„O družine džinova i ljudi, možete li da preko granica nebesa i Zemlje prodrete? Možda ćete prodrijeti jedino uz veliku moć! “

Arapsko osvajanje Egipta prekinulo je tra-dicionalnu vezu te zemlje sa ostalim državama na Sredozemnom moru, posebno sa onima koje su ležale na njegovim sjevernim obalama . Nekoliko godina poslije osvajanja Egipta, Amr se ponovo sudario sa armijom i flotom cara Konstantina, koji je za kratko vrijeme bio povratio Aleksandriju, ali se nije u njoj održao. Vojskovođu Amr Asa, pod čijim su zapovjed-ništvom Arapi osvojili Egipat, redovito spomi-nje Mahfouz .

Umajadsko carstvo (660 – 750) bilo je isuvi-še glomazno i heterogeno da bi se održalo kao trajna državna tvorevina. Iz kaside, tačnije iz njenoga ljubavnog prologa, nasiba, razvija se samostalna ljubavna lirika, gazel. Najznačajni-ji predstavnici gradske ljubavne lirike su Omar ibn Ebi Rebi’a (ovoga rodonačelnika arapske ljubavne poezije Mahfouz spominje u “Novom

Kairu” ), Al Ahvas, Al Yemeni i dr.). Sve do XVI-II stoljeća, društva u mnogim muslimanskim zemljama uređivana su po narodnom, običaj-nom pravu. Tako se osmanski vladari nikada nisu odrekli turskoga običajnog prava i uveli isključivu vladavinu Šerijata. Slično je bilo u drugim muslimanskim zemljama, od srednje Azije do Indije, čiji se vladari nisu odrekli obi-čajnoga prava. Uz to, modernitet donosi novi-ne, koje su prihvaćene jer se ne smatraju pro-tivnima islamu.

Arapski svijet je nesumnjivo najviše zadu-žio čovječanstvo time što su za vrijeme Abasi-da prevedena na arapski jezik sva važnija djela grčkih autora, Aristotela i Platona, kao i djela perzijskih pisaca, i na taj način sačuvana do danas.

Pad Bagdada pred Mongolima (1258) iza-zvao je pojavu dekadencije. Pjesništvo je glav-ni književni posao. Rimovana proza mogla se pisati, ali prozni stil se nije više koristio samo u spisima iz teologije, historije, filozofije i nauke uopće, već se u stoljećima abasidske vladavi-ne javlja i prozna književnost u pravome smi-slu riječi. Primjer umjetničke proze je zbornik prevedenih indijskih basni “Kalila i Dimna”. Već prije desetoga stoljeća, danas izgubljena perzijska zbirka indijskoga porijekla (”Hiljadu priča”) bila je prevedena na arapski jezik. To je bio podstrek arapskim sakupljačima da iz usta pripovjedača sakupljaju nizove priča. Tako je nastala prva verzija čuvene zbirke “Hiljadu i jedna noć”. Današnja “Hiljadu i jedna noć” potječe sa konca XV, odnosno početakom XVI stoljeća. Bila je bazna građa i Mahfouzu za nje-govo kazivanje istoimenoga romana. Premda radnja djela aludira na razdoblje prije islama, na vladajuće prilike je primijenjena izvorna islamska etika. Protagonisti čvrstoga morala, borci su za istinu i pravdu, nepokolebljivi vjer-nici, strpljivi mistici spremni na odricanja.

Većina zapadnjaka ne zna, ili neće priznati išta o dugu koji njihova civilizacija ima prema Arapima i islamu, čak i prema modernoj indu-strijskoj transformaciji, naučnome napretku i filozofskim dostignućima. Pokretačka dina-mika koju je islam ispoljio na nivou razvoja ljudske zajednice produkt je njegove moći i kreativne snage, koje su u vrlo kratkome vre-menskom razdoblju najprimitivniji narod on-dašnjega vremena i prostora promovirale u najprogresivniji narod.

Arapi i islam„Tradicija je prošlost, a iz prošlosti sve što je u bilo kojem slučaju

moguće da bude, prepričavanje potvrdi da je već bilo, da je to već događaj stari po kojem se ravnamo kako s nama stoje stvari.“

(Nagib Mahfuz: „Kao u hiljadu i jednoj noći“ )

NASTAVLJA SE… u slijedećem broju

piše:mr. Medina džAnBEGoviĆ


TEHnoLoGiJAvAŠA PiSMA

Često ćete čuti na ulicama Egipta, ovu pomalo i smiješnu rečenicu. Za-što bi to baš Egipat bio “majka svije-ta”? vjerovatno ni sami Egipćani ne-maju odgovor na to pitanje, ali svi, bez izuzetka misle tako. Pored prirodnih i histo-rijskih ljepota, Egipat se po meni izdvaja i po spe-cifičnom narodu. Slat-korječivi, gostoljubivi i prije svega dobri trgov-ci. Mnogobrojni i različi-ti, ali sve njih veze samo jedna riječ:domoljubci. doista fascinira način na koji oni pričaju o Egiptu, a dok ih slušate poželite biti Egipćanin. i toliko su uvjerljivi da jednistavno počnete vjerovati u te činjenice. njihovo jedinstvo najbolje se vidi u nedavnoj revoluciji, iz koje su izašli kao pobjednici. Htjeli mi to ili ne, ali nakon izvjesnog vremena provedenog u njemu, Egipat se uvu-če pod našu kožu i postane dio nas.

i onda dotična rečenica, počinje do-bivati smisao. Zašto da ne?! Zašto svakome čovjeku njegova domovina ne bi bila “majka svijeta”?! kada bi lju-di tako razmišljali stvari bi izgledale

puno druk-čije, puno bolje. Zaista, je pozavi-djeti Egip-ćanima na njihovoj lju-bavi prema domovini. i ako mi je ne-kad to bila “nemoguća misija”, sada

sa pravom kažem:

“ET-TEHiJETu LidZuMHuRiJETi MiSR AREBiJJETi”

(svako poštovanje arapskoj repu-blici Egipat)

piše:Esma SPAHiĆ

”Egipat je majka svijeta“ono što vidite na slici je prototip automobi-

la Bloodhound koji je u fazi razvijanja i unapre-đivanja kako bi postao prvi automobil čija će brzina prelaziti preko hiljadu milja na sat (1600 km / h), čineci ga bržim od zvuka, pa čak i od metka! Auto će imati, ako se uopšte može na-zvati autom, mlazni motor tipa nvatha Eurojet EJ200 koji se koristi u vojnim avionima, a budući da pomenuti motor nije dovoljan, iznad njega će biti postavljena hibridna raketa (inače takve rakete šalju satelite u svemir!) kako bi zajedno sačinavali 135 000 konjskih snaga.

dužina automobila je 12 metara, a visina 2,7 m, dok težina iznosi 6,4 tone. Pretpostavlja se da će automobil dostizati brzinu od 1600 km na sat. Blodhaond je dobio ime po policijskim psi-ma koji označavaju snagu i brzinu.

naravno, s ovom super brzinom će biti su-očen veliki problem ogledan u tome kako da gume izdrže ogromnoe trenje, i zato će gume biti napravljene od titanijuma poznatom po ja-

koj tvrdoći koji može izdržati temperaturu višu od 1500 stepeni Celzusa.

dizajn i sofisticiranje ovog super automobila je uzelo tri godine, a finalni test će se obaviti na suhom jezeru u Južnoj Africi krajem 2012.

Što se tiče vrijednosti, automobil se procje-njuje na 13 miliona dolara.

ono što je vrijedno spomenuti da je svjetski rekord za najbrži automobil registovan 1997 godine. u pitanju je automobil ThrustSSC koji je dostigao brzinu od 1200 km na sat.

više informacija o Bloodhound automobilu možete pronaći na :

http://www.bloodhoundssc.com/

Počela proizvodnja najbržih automobila na svijetu: brži od

metka, čak i od glasa

pripremio:Muhammed kAPo

SPoRTSPoRT


UpoznajmoKung - fupiše:

Amir uZunoviĆveliki broj sistema-stilova ili škola

kung Fu-a već više od 1000 godina ra-zvijaju se u dva pararelna smjera: posto-je ‘’tvrde’’ i ‘’mehke’’ škole. Tradicionalno ‘’tvrde’’ stilove karakterišu: snaga, brzina, spektakularne akcije ruku i nogu, skoko-vi te ritam. ‘’Mehke’’ stilove karaterišu pokreti slični baletu i treninzima unu-trašnje energije.

Zadnjih godina se ta granica među tim granicama ipak gubi. Tvrdi stilovi preuzimaju neke od tehnika mehkih sti-lova, kao što su vježbe disanja Tan Tien te neke od vježbi unutrašnje energije poznate kao Chi.

Mehki stilovi su opet od tvrdih stilova preuzeli načine kretanja, brojne udarce rukama i nogama, te vježbe oružjem.

neki od tvrdih stilova koji izviru iz Siu Lum-a, a koji su i danas popularni su: Tai Chi Chuan, noi Chun, Pa kua i jako rijet-ki stil An Ch’i /skriveno oružje/. Mehke stilove, posebno Tai Chi kao borilačku varijantu, vježba vrlo mali broj ljudi. u samom principu se mehki stilovi jako teško uče. S obzirom na ove podjele,

postoje podjele na sjeverne, južne, živo-tinjske stilove, koji sa sobom nose oštri-cu kung fua kao što su, tigar, orao, zmaj, zmija, leopard, mantis itd.

Principi u kung fua

kung fu je vještina koja se temelji na određenim principima.Ti se principi mogu podijeliti na tri skupine:

1 . fizički principi (stav-pozicioniranje-tajming-distanca-snaga-agresivnost)

2. psihički ili umni principi (put-odlu-ka-reakcija-kontrola-rezerve-petlja)

3. glavni princip (prilagođavanje u svim situacijama)

vrste oružja u kung fu-u:

S obzirom na različita oružja u kung fu-u ona su također, prilagođena i odre-đenim stilovima, obzirom na veličinu ti-jela, pokretljivost i otpornost da se neko oružje koristi. danas, postoji mnogo oružja koja se koriste u kung fu-u od sa-vremenih do starih, već u ranim ratovima

ili samoodbrani korištena kad kung fu nije bio razvijen kao vještina. Zanimlji-vo je da gotovo sva ona vode početak iz prvobitnih zajednica koje su se bavile određenim poslovima i koristili određe-na oružja u određenim poslovima. Tako

da ćemo lahko naći korjen svakome od njih, pojedina korištena u zemljoradnji, šumarstvu, u svakodnevnom životu itd. Evo neka od najpoznatih koja se i danas koriste kao stilovi u kung fu.

Double DaggersDouble Sai Double Broadsword Large Sweeper Nine Ring Long-Handle SwordDouble Axe Double Halberd Double Head Spear Nine Ring Broadsword Double Double-edge Sword Butterfly Knife Flute Walking Cane Fire Wheel Fan Hammer Bow and Arrow Seven Sectional Chain Golden Coin Shovel Tiger Fork Long Handle Axe General Kwan Long Sword Chay Yang Long-handle SwordMoonteeth Shovel Army Sword Halberd Spear Snake Spear Staff Hook Sectional Stick Shield

1234 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 3132 3334

HiSToRiJA

54 GLASNIK 5• LISt ASOCIJACIJE StUDENAtA IZ BOSNE I HERCEGOVINE U EGIPtU

Historija arapskog jezikapiše:Jusuf džAFiĆ

Arapski jezik je jedan od centralnih semit-skih jezika. Spada u semitsku skupinu jezika koji čine ogranak šire porodice afroazijskih jezika, inače na našim prostorima poznatija kao semitsko-hamitska porodica.

Ono što arapski jezik čini jedinstvenim, posebnim, različitim od drugih je činjenica da je njegova osnova nepromijenjena 1500-2000 godina. Uprošćeno to znači da ako bi sada ustao neki Arap koji je umro prije 1500-2000 godina mogao bi bez problema da se sporazumije s onima koji pričaju arapski je-zik danas. Suprotno, ako bi npr. ustao Grk, Kinez, Indijac, Jevrej, Sirijac (odnosi se na (a)sirijske hrišćane) ili neki drugi predak nekog još uvijek postojećeg naroda koji je živio pri-je 1500-2000 godina ne bi bio u stanju da se sporazumije sa onima koji danas pričaju nje-gov jezik. Štaviše, arapski jezik je jedini jezik koji nije promijenjen najmanje 2000 godina. Arapski jezik to uglavnom duguje Kur’anu i religiji islamu, čiji je obredni jezik već 1400 godina. Pače, mi ćemo se ovdje osvrnuti na predislamsku historiju arapskog jezika.

Kolijevka afroazijskih jezika je Etiopija. Odatle su se Afroazijati proširili na zapad do Maroka i Mauritanije, na jugozapad do Nige-rije i Čada, na jug do Somalije, na sjever do Egipta, te na sjeveroistok do Mezopotamije. Danas, većina lingvista dijeli afroazijske je-zike u sljedeće skupine: berbesku, čadsku,

egipatsku, kušitsku, omotsku (oko omotske skupine postoji razilaženje da li je dio afroa-zijske porodice ili je zasebna porodica jezika) i semitsku. Samo je semitska skupina zastu-pljena i u Aziji, dok su sve ostale zastupljene samo u Africi. Stoga, tradiconalno sve sku-pine osim semitske se nazivaju jednim ime-nom hamitske, pošto su prema tradiciji abra-hamskih religija Berberi, Kopti i crnci Hamiti, odnosno potomci Nuhovog sina Hama.

Semitska skupina jezika dobila je ime po Nuhovom sinu Semu, od koga po islamskoj tradiciji vode porijeklo Semit. Arapski jezik, kao dio semitske skupine jezika, nalazi se između sjevernih i južnih semitskih jezika, kako po geografskom mjestu porijekla tako i po jezičkim karakteristikama. Centralna, me-dijatorska pozicija arapskog unutar semitske skupine jezika nije samo puka slučajnost. Naime, iako postoje razne teorije o kolijev-ci Semita i njihovog proto-semitskog jezika, nastalog iz proto-afroazijskog, prema kojima je su Semiti došli da li iz Egipta, Mezopotami-je, Etiopije, Šama (Levanta), teorija koja ima daleko više podloge od bilo koje druge, i koju prihvata izrazita većina lingvista, je teorija koja kolijevku semtiskih jezika stavlja na Ara-bijski poluotok, tačnije južnu Arabiju. Prema ovoj teoriji preci Semita, odnosno proto-Se-miti su iz Etiopije, kolijevke Afroazijata, došli u Arabiju tokom IV milenijuma p.n.e (prema

HiSToRiJA


drugim u VII milenijumu). Iz Arabije Semiti su se dalje širili na sjever, sjeveroistok i sjeverozapad. Tako su početkom III milenijuma preci Eblićana došli iz Arabije u Siriji, tačnije Eblu. Preci Aka-đana iz Arabije dolaze u Mezopotamiju u prvoj polovini III stoljeća p.n.e., dok su u drugoj polo-vini III stoljeća Kanaanaci došli u Palestinu. Za-dnji val doseljavanja iz Arabija desio se oko 800. godine p.n.e. kad se dio Semita doselio, tačnije vratio natrag u Etiopiju. Da je teorija o arabij-skom porijeklu Semita tačna, upućuju, pored već spomenute uloge arapskog kao lingvistički i geografski centralnog semitskog jezika, i slje-deće činjenice: da Feničani tvrde kako su došli sa arapskih obala Perzijsko-arapskog zaliva, što većina savremenih znanstvenika nije negirala; da su Haldejci, osnivači Novobabilonskog car-stva, došli iz Arabije u Babilon oko 1000 godi-ne; te neosporiva činjenica da je arapski jezik, kako vokabularom tako i gramatikom, najbiliži proto-semitskom jeziku od bilo kojeg poznatog semitskog jezika.

Prvi semitski jezik koji je pismeno osvje-dočen je akadski jezik, čiji najstariji zapis pada negdje oko 2800-2500 godine p.n.e napisan su-merskim klinastim pismom. Zatim sljede ebla-itski oko 2500 godine p.n.e., kanaanski u XVII stoljeću p.n.e., ugaritski u XIV stoljeću p.n.e., feničanski oko 1200 p.n.e., jevrejski i aramejski u X stoljeću p.n.e., moabitski, edomitski, amo-nitski i stari južnoarapski (ustvari dijalekat arap-skog jezika kojim su govorili Arapi Kahtanije ili Arapi ‘Aribe) u IX stoljeću p.n.e, arapski u VIII stoljeću p.n.e., stari geez u V stoljeću p.n.e itd.

Arapski jezik kakvima mi znamo danas ima duboke, drevne korjene. Današnji arapski pred-stavlja ustvari jedini živi dijalekat starog sjever-noarapskog jezika (ustvari dijalekat arapskog jezika kojim su govorili Arapi Adnanije ili Arapi Musta’aribe), kojim su govorila beduinska ple-mena u središnjim i sjevernim dijelovima Ara-bije. Prvi historijski izvor koji spominju Arape je asirski tekst iz 853. godine p.n.e. koji spominje kralja Gindibu iz arapskih zemalja (mâtu arbâi) među jedanaest kraljeva koje je asirski kralj Šal-manasar III pobijedio u bici kod Karkare iste te

godine. Prvi sačuvani zapisi na arapskom jeziku, na

hasaitskom dijalektu, potječu iz VIII stoljeća p.n.e. iz oblasti El-Hasa, dio oblasti Bahrejn u istočnoj Arabiji. Napisani su starim južnoarap-skim pismom kao i većina tekstova arapskog jezika napisana prije IV stoljeća n.e. Nakon njih slijede lihjanski zapisi, tekstovi na lihjanskom dijalektu koji su ostali iza arapske kraljevine Lihjan, koja je bitisala na sjeverozapadu Arabi-je od VI do IV stoljeća p.n.e, a pod čiju je vlast ulazila i Mekka. Zatim sljede: semudski tekstovi (pogrešno povezani sa arapskim narodom Se-mud spomenutim u Kur’anu, a ustvari pred-stavljaju pisane tragove jednog dijalekta starog sjevernoarapskog jezika) u periodu između IV stoljeća p.n.e. i III stoljeća n.e; pismena zao-stavština Nabatejaca, arapskog plemena koje je živjelo u južnom Jordanu, Palestini, te sjeverno-zapadnoj Arabiji, u periodu od II stoljeća p.n.e. do IV stoljeća n.e, u početku na arapskom dija-lektu aramejskog pod osjetnim uticajem arap-skog, a kasnije na samom arapskom jeziku; sa-faitski tekstovi, tekstovi napisani na dijalektu istoimenom dijalektu sjevernoarapskog jezika, vremenski između I stoljeća p.n.e. i IV stoljeća n.e.

Prvi sačuvani tekst na današnjem dijalek-tu starog sjevernoarapskog jezika, odnosno savremenom arapskom jeziku potječe iz II sto-ljeća p.n.e. Naime, riječ je o nekoliko zapisa iz Karjet el-Fav, u kraju Nedžd, koji u potpunosti odgovaraju jeziku predislamskih pjesnika i jezi-ku Kur’ana. U početku savremeni arapski jezik nije bio zapisivan arapskim pismom, nego ili starim južnoarapskim ili nabatejskim pismom, verzijom aramejskog. Međutim, to se mijenja u III stoljeću n.e. kada se iz nabatejskog razvi-ja arapsko pismo i od tada se pojavljuju natpisi i tekstovi na arapskom jeziku pisani domaćim arapskim alfabetom. Među prvim takvim spisi-ma posebno mjesto zauzimaju spisi sa dvorova arapskih kraljevina: Lahmida u južnom Iraku, Gasanida u južnoj Siriji i Kindijaca u središnjoj Arabiji, koji pojavili se u IV stoljeću i trajali sve do dolaska islamske vlasti na te prostore. Na tim


HiSToRiJA

dvorovima su nastale i prve predislamske pje-sme nama do sada poznate. Inače, predislam-ska poezija je bila ta koja je tokom od VI sto-ljeća do početka VII stoljeća obilježile pismenu zaostavštinu arapskog jezika. Čak je posljednji kindijski kralj Imru’ el-Kajs bio vrstan pjesnik.

Upravo tada kada se i pojavljuje predislam-ska poezija arapski jezik ulazi u zlatno doba.

Predislamski pjesnici su bili rječiti, u moguć-nosti da netom sastave čitave kaside od po ne-koliko stotina stihova. Oni su takođe prenosili pjesme starijih pjesnika, a i njihove pjesme su drugili prenosili, tako da su nastali čitavi lanci prenosilaca. Pjesnik je u predislamskom arap-skom društvu imao istu ulogu koju danas ima novinar i medijska sredstva. On je hvalio svoje pleme i saveznička plemena, kudio i izrugivao se na račun protivničkih plemena, uzdizao neke od ljudskih osobina, opjevavao ratove, dvoboje

i druge važnije vijesti. Prilikom godišnjih saj-mova, kakav je bio i Ukaz nedaleko od Mekke, između ostalog, održavala su se i natjecanja iz pjesništva. Nagrada je bila to da će pobjednič-ka pjesma biti okačena na Ka’bu. Takva pjesma bi se zvala El-Mua’lleka (Okačena, Obješena). To je bila najveća nagrada koju je predislamski pjesnik mogao očekivati, s obzirom da je kod

predislamskih Arapa slava i prestiž bile među najvećim nagradama. Do nas je doprlo sedam mua’lleka, zapisanih u VIII stoljeću. Najpoznatiji predislamski pjesnici su, pored Imru’ el-Kajsa: El-Nabiga ez-Zubjani, Tarefe ibn el-Abd , Zuhejr ibn Ebi Sulma i Antar ibn Šeddad.

Većina predislamskih pjesnika i njihovih pjesmi je pala u zaborav (osim najslavnijih) do-laskom Kur’ana, koji je zasjenio predislamsko pjesništvo svojim jezičkim savršenstvom.


AFoRiZMiIzreke, citati, aforizmiBlagoslovljen je onaj koji nema šta da kaže, a ipak šuti.

Pametniji nikada ne može toliko da popusti koliko glup može da zategne.

Moj ljubavni sastanak sa njom je djelimično uspio: ja sam došao, a ona nije.

Groblja su puna nezamjenjivih ljudi.

Ko hoće nešto da učini, nađe način, ko neće ništa da učini, nađe opravdanje. Pablo Picasso

Ispred krivog tornja u Pizi: „Ne naslanjajte se na zgrade dok čekate djevojku!“

Prijatelje stvara sreća, a provjerava nesreća. Seneka

Ko tebe kamenom, ti njega jos većim.

Ko mnogo govori – ili mnogo zna ili mnogo laže.

Život bez principa je brod bez kormilara. Mahatma Gandhi

Ako pametni i dalje budu popuštali, budale će preuzeti vlast.

Tko ne zna, a ne zna da ne zna – opasan je - izbjegavajte ga!

Ko ne zna, a zna da ne zna - dijete je – poducite ga!

Tko zna, a ne zna da zna – spava – probudite ga!

Ko zna i zna da zna – mudar je – slijedite ga! Konfučije

Nije nesretan onaj koji malo ima, već onaj koji mnogo želi. Seneka

Ništa nije žalosnije od starca opterećenog godinama, koji sem svoje starosti nema drugog

dokaza da je živio. Seneka

Ako ti niko ne zavidi, zapitaj se da li pravilno živiš! Seneka

Odijelo ne čini čovjeka, ali mnogo govori o njemu.

Kada sam bio mlad, mislio sam da je novac najvažnija stvar na svijetu, sad kad sam ostario

znam da jest.

Ako kažeš neku tajnu svom prijatelju, vodi računa da i on ima svog prijatelja.

Ako vašom glavom često prolaze pametne misli, to znači da se tamo i ne zadržavaju.

Dobro otvori oči kad se ženiš, a poslije ih zatvori! William Shakespeare

pripremio:Sedin oMERBAŠiĆ

Documents

uvodnik I - imamsedin.files.wordpress.com fileGLASNIK, JULI 2011. GODINE 3 uvodnik Poštovani čitaoci, predstavlja nam zadovoljstvo družiti se ponovo sa vama kroz novi, 5. broj