Plan djelovanja civilne zaštite Općine Gola · Web viewPlan djelovanja civilne zaštite Općine Gola, 2018.god. Stranica 10 Stranica 57 Stranica 8 Stranica 56 Stranica 67 Stranica

Plan djelovanja civilne zaštite

Općine Gola

Gola, 2018.god.

Plan djelovanja civilne zaštite Općine Gola, 2018.god.

SADRŽAJ:

1. UVOD........................................................................................................................................................ 5

2. ZAKONSKE ODREDBE................................................................................................................................. 7

3. OPĆI DIO.................................................................................................................................................... 8

3.1. UPOZORAVANJE.........................................................................................................................................83.2. UZBUNJIVANJE.........................................................................................................................................113.3. PRIPRAVNOST..........................................................................................................................................133.4. MOBILIZACIJA (AKTIVIRANJE) I NARASTANJE OPERATIVNIH SNAGA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE..........14

3.4.1. Pripravnost se uvodi sa sljedećim obavezama:.................................................................................143.4.2. Aktiviranje.........................................................................................................................................163.4.3. Mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga i drugih sudionika civilne zaštite..............17

3.4.3.1. Stožer civilne zaštite...................................................................................................................................173.4.3.2. Vatrogasno zapovjedništvo i postrojbe.....................................................................................................183.4.3.3. Hrvatski Crveni križ.....................................................................................................................................183.4.3.4. HGSS – Stanica Koprivnica..........................................................................................................................193.4.3.5. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici.............................................................................................193.4.3.6. Udruge........................................................................................................................................................193.4.3.7. Koordinatori na lokaciji..............................................................................................................................193.4.3.8. Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite....................................................................................19

3.4.4. Organizacija popune operativnih snaga sustava civilne zaštite obveznicima, osobama o skupnim materijalno – tehničkim sredstvima............................................................................................................203.4.5. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije operativnih snaga.......................................................................213.4.6. Troškovi aktiviranja snaga sustava civilne zaštite.............................................................................22

3.5. OPIS PODRUČJA ODGOVORNOSTI NOSITELJA IZRADE PLANA................................................................233.5.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja.......................................................................................23

3.5.1.1. Ukupna površina područja.........................................................................................................................233.5.1.2. Rijeke i jezera.............................................................................................................................................233.5.1.3. Ostale geografsko – klimatske karakteristike...........................................................................................233.5.1.4. Karta potresnih područja za područje odgovornosti.................................................................................25

3.5.2. Stanovništvo......................................................................................................................................263.5.2.1. Broj stanovnika, zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika.......................................................................263.5.2.2. Broj i kategorije osoba s invaliditetom, posebnim potrebama (ranjive skupine)......................................263.5.2.3. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva planiranih za evakuiranje............................................273.5.2.4. Gustoća naseljenosti..................................................................................................................................27

3.5.3. Materijalna i kulturna dobra i okoliš.................................................................................................283.5.3.1. Kulturna dobra...........................................................................................................................................283.5.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine..............................................................293.5.3.3. Vodoopskrbni objekti.................................................................................................................................333.5.3.4. Poljoprivredne površine.............................................................................................................................333.5.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih objekata i područja postrojenja, tehnološke karakteristike postrojenja s opasnim tvarima...............................................................................................................................343.5.3.6. Razmještaj i posebnosti područja postrojenja u odnosu na naselja..........................................................353.5.3.7. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi................................................................................................................................................................................. 353.5.3.8. Kapaciteti i objekti za sklanjanje...............................................................................................................353.5.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni, sanitarni uvjeti i kapaciteti za pripremu hrane)..........................353.5.3.10. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)...................................................................................................36

3.5.4. Prometno – tehnološka infrastruktura..............................................................................................363.5.4.1. Cestovna i željeznička infrastruktura.........................................................................................................363.5.4.2. Dalekovodi i transformatorske stanice......................................................................................................37

Stranica 2


3.5.4.3. Energetski sustavi.......................................................................................................................................373.5.4.4. Telekomunikacijski sustavi.........................................................................................................................383.5.4.5. Hidrotehnički sustavi..................................................................................................................................383.5.4.6. Plinovi i naftovodi.......................................................................................................................................38

4. GRAFIČKI DIO........................................................................................................................................... 39

5. POSEBNI DIO............................................................................................................................................ 40

5.1. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD POPLAVA.....................................................................................................405.1.1. Ugrožena područja i slaba mjesta.....................................................................................................435.1.2. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine – Poplava.......................................................................................................................................................44

5.2. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD POTRESA......................................................................................................495.2.1. Posljedice uslijed potresa..................................................................................................................495.2.2. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine – Potres..........................................................................................................................................................50

5.3. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD EKSTREMNIH VREMENSKIH UVJETA...........................................................575.3.1. Posljedice uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta – ekstremne temperature.....................................575.3.2. Pregled zadaća nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine - Ekstremne temperature..............................................................................................................................58

5.4. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD EPIDEMIJA I PANDEMIJA.............................................................................605.4.1. Upozoravanje....................................................................................................................................615.4.2. Postupak...........................................................................................................................................615.4.3. Pregled zadaća nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine – Epidemije i pandemije.................................................................................................................................62

5.5. NAČIN ZAHTIJEVANJA I PRUŽANJA POMOĆI IZMEĐU RAZLIČITIH HIJERARHIJSKIH RAZINA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE U VELIKOJ NESREĆI I KATASTROFI.......................................................................................655.6. OSIGURAVANJE SPECIFIČNIH POTREBA OSOBA S INVALIDITETOM........................................................65

5.6.1. Pregled zadaća nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine – Osiguravanje specifičnih potreba osoba s invaliditetom.............................................................................66

Stranica 3


POPIS TABLICA:

TABLICA 1: PREGLED RIZIKA NA PODRUČJU OPĆINE...........................................................................................................9TABLICA 2: VRIJEME PRIPRAVNOSTI I MOBILIZACIJE U SLUČAJU PRIJETNJE POPLAVOM ILI POTRESOM..........................................21TABLICA 3: VRIJEME PRIPRAVNOSTI I MOBILIZACIJE U SLUČAJU PRIJETNJE EPIDEMIJE I PANDEMIJE.............................................22TABLICA 4: VRIJEME PRIPRAVNOSTI I MOBILIZACIJE U SLUČAJU PRIJETNJE EKSTREMNIH VREMENSKIH POJAVA - EKSTREMNE

TEMPERATURE.................................................................................................................................................22TABLICA 5: PRIKAZ RASPODJELE STANOVNIKA OPĆINE PREMA IZVORU SREDSTVA ZA ŽIVOT......................................................26TABLICA 6: RASPODJELA STANOVNIŠTVA S OBZIROM NA POTREBU I KORIŠTENJE POMOĆI DRUGE OSOBE PRI OBAVLJANJU

SVAKODNEVNIH ZADATAKA................................................................................................................................27TABLICA 8: KATEGORIJE STANOVNIŠTVA PLANIRANIH ZA EVAKUACIJU...................................................................................27TABLICA 8: PRIKAZ GUSTOĆE NASELJENOSTI PO NASELJENIMA OPĆINE.................................................................................27TABLICA 9: KULTURNA DOBRA NA PODRUČJU OPĆINE......................................................................................................29TABLICA 10: PRIKAZ UDJELA REGIONALNOG PARKA MURA - DRAVA UNUTAR ŽUPANIJA KOJE OBUHVAĆA...................................30TABLICA 11: PRIKAZ ZDRAVSTVENIH USTANOVA NA PODRUČJU OPĆINE...............................................................................36TABLICA 12: PROMETNICE NA PODRUČJU OPĆINE...........................................................................................................37TABLICA 13: PRIKAZ PROIZVODNJE PLINA I KONDENZATA NA PODRUČJU OPĆINE 2001.GOD....................................................39TABLICA 14: PRIKAZ DIONICE A.33.5. - RIJEKA DRAVA - LIJEVA OBALA, RKM 198+700-208+000, OGORELO POLJE - MOST REPAŠ

....................................................................................................................................................................40TABLICA 15: PRIKAZ DIONICE A.33.6. - RIJEKA DRAVA - LIJEVA OBALA, RKM 208+000-226+800, MOST REPAŠ - MOST BOTOVO

....................................................................................................................................................................41TABLICA 16: PRIKAZ ELEMENATA NASIPA.......................................................................................................................43

POPIS SLIKA:

SLIKA 1: KARTA POTRESNOG PODRUČJA S POVRATNIM RAZDOBLJEM OD 95 GODINA ZA PODRUČJE OPĆINE................................25SLIKA 2: KARTA POTRESNOG PODRUČJA S POVRATNIM RAZDOBLJEM ZA 475 GODINA ZA PODRUČJE OPĆINE...............................25SLIKA 3: PRIKAZ ZAŠTIĆENIH PODRUČJA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE......................................................................31SLIKA 4: PRIKAZ ŠUMSKOG PODRUČJA NA PODRUČJU OPĆINE............................................................................................33SLIKA 5: PRIKAZ POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE..................................................................................34SLIKA 6: PRIKAZ DIONICE A.33.5. - RIJEKA DRAVA - LIJEVA OBALA, RKM 198+700-208+000, OGORELO POLJE - MOST REPAŠ. . .41SLIKA 7: PRIKAZ DIONICE A.33.6. - RIJEKA DRAVA - LIJEVA OBALA, RKM 208+000-226+800, MOST REPAŠ - MOST BOTOVO.....42

Stranica 4


1. UVOD

Osnova za izradu Plana djelovanja civilne zaštite Općine Gola (u daljnjem tekstu: Plan) je Procjena rizika od velikih nesreća Općine Gola, 2018.god.

Plan djelovanja civilne zaštite Općine Gola sastoji se od općeg i posebnih dijelova.

Opći dio sadrži sljedeće točke:

- upozoravanje- pripravnost- mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga sustava civilne zaštite- opis područja odgovornosti nositelja izrade Plana- grafički dio.

Posebni dijelovi Plana sadrže:

- razradu mjera civilne zaštite iz Državnog plana ako su relevantne za Općinu, a osobito postupanje u nesrećama u postrojenjima ili području postrojenja s opasnim tvarima

- postupanje operativnih snaga sustava civilne zaštite Općine u otklanjanju posljedica ugroza iz vlastite procjene rizika (poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodnih tijela, potres, epidemije i pandemije, industrijske nesreće i ekstremne temperature)

- način zahtijevanja i pružanja pomoći između različitih hijerarhijskih razina sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi.

Stranica 5


Pri izradi Plana korišteni su sljedeći izvori podataka:

- Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu Gola (KLASA: 810-01/17-01/09, URBROJ: 2137/06-18-18, Gola, 16.01.2018.god.)

- Odluka o izmjenama i dopunama Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Gola (KLASA: 810-01/18-01/09, URBROJ: 2137/06-18-1, Gola, 11.19.2018.god.)

- Odluka o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Gola (KLASA: 810-01/17-01/09, URBROJ: 2137/06-17-9, Gola, 27.11.2017.god.)

- Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Općine Gola za 2017. godini (KLASA: 810-01/17-01/12, URBROJ: 2137/06-17-1, Gola, 20.12.2017.god.)

- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Gola za 2018. godinu (KLASA: 810-01/17-01/13, URBROJ: 2137/06-17-1, Gola, 20.12.2017.god.

- Odluka o osnivanju Stožera civilne zaštite Općine Gola (KLASA: 810-01/17-01/06, URBROJ: 2137/06-17-1, Gola, 24.07.2017.god.

- Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite Općine Gola (KLASA: 810-01/17-01/04, URBROJ: 2137/06-17-1, Gola, 13.03.2017.god.)

- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Općine Gola za razdoblje 2016. – 2019. godine (KLASA: 810-01/16-01/02, URBROJ: 2137/06-16-1, Gola, 21.03.2016.god.)

- Plan zaštite i spašavanja Općine Gola (KLASA: 810-01/15-01/01, URBROJ: 2137/06-15-12, Gola, 28.05.2015.god.)

- Plan civilne zaštite Općine Gola (KLASA: 810-01/15-01/01, URBROJ: 2137/06-15-12, Gola, 28.05.2015.god.)

- Plan pozivanja Stožera zaštite i spašavanja Općine Gola (KLASA: 810-01/13-01/02, URBROJ: 2137/06-13-4, Gola, 11.09.2013.god.)

- Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Gola (KLASA: 810-01/18-01/06, URBROJ: 2137/06-18-3, Gola, 18.09.2018.god.)

- Suglasnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje – Područni ured Koprivnica na Odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Gola (KLASA: 810-05/18-01/01, URBROJ: 543-07-01-18-10, Koprivnica, 12.09.2018.god.)

- Odluka o prestanku važenja Odluke o osnivanju i ustroju postrojbi civilne zaštite Općine Gola (KLASA: 810-01/18-01/09, URBROJ: 2137/06-18-1, Gola, 11.09.2018.god.)

- Odluka o broju povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika koji će se imenovati za područje Općine Gola (KLASA: 810-01/18-01/07, URBROJ: 2137/06-18-1, Gola, 09.10.2018.god.)

- Odluka o imenovanju koordinatora na lokaciji Općine Gola (KLASA: 810-01/18-01/08, URBROJ: 2137/06-18-2, Gola, 31.08.2018.god.)

Stranica 6


Sastavni dio Plana su Prilozi u kojima se nalaze podaci o odgovornim osobama i tvrtkama koje su od interesa za sustav civilne zaštite Općine Gola (u daljnjem tekstu: Općina) te njihovi kontakt podaci koje je potrebno redovito ažurirati.

2. ZAKONSKE ODREDBE

Nastavno u Planu navedeni su zakonski i podzakonski akti temeljem kojih je izrađen Plan djelovanja civilne zaštite Općine.

1. Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15);2. Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u

civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN 49/17);

3. Pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 69/16);

4. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 69/16);5. Pravilnik o standardnim operativnim postupcima za pružanje pomoći nižoj

hijerarhijskoj razini od strane više razine sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi (NN 37/16).

6. Pravilnik o postupku primanja i prenošenja obavijesti ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju uputa stanovništvu (NN 67/17)

7. Uredba o načinu i uvjetima za ostvarivanju materijalnih prava mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima civilne zaštite (NN 33/17)

8. Uredba o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite (NN 27/17)

Stranica 7


3. OPĆI DIO

3.1. UPOZORAVANJE

Sve organizacije, kao što su Državni hidrometeorološki zavod, inspekcije, operateri, središnja tijela državne uprave nadležna za obranu i unutarnje poslove, sigurnosno - obavještajna zajednica, druge organizacije kojima su prikupljanje i obrada informacija od značaja za civilnu zaštitu dio redovne djelatnosti kao i ostali sudionici sustava zaštite i spašavanja, dužni su informacije o prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem međunarodnog sustava razmjene, a koje mogu izazvati katastrofu i veliku nesreću, odmah po saznanju dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, a koja ih dalje koristi za poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti te provođenje operativnih postupaka. Iste podatke Državna uprava za zaštitu i spašavanje dostavlja Općinskom načelniku koji nalaže pripravnost operativnih snaga i poduzima druge odgovarajuće mjere iz Plana djelovanja civilne zaštite Općine.

U slučaju bilo koje vrste ugroza Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Vatrogasna zajednica, Zavod za javno zdravstvo, Veterinarska stanica te operateri koji prevoze opasne tvari dužni su o tome dostaviti podatke Županijskom centru 112.

Općinski načelnik (Prilog 5.1.) informacije o mogućim ugrozama dobiva od:

Županijskog centra 112 Koprivnica

Područni ured za zaštitu i spašavanje Koprivnica, (Prilog 5.2.),

od pravnih subjekta, središnjih tijela državne uprave, zavoda, institucija, inspekcija, od građana,

neposrednim stjecanjem uvida u stanje i događaje na svom području koji bi mogli pogoditi područje Općine.

Informacije kojima je cilj upozoravanje stanovništva, operativnih snaga i drugih pravnih osoba s obzirom na moguće prijetnje, Općinski načelnik će dostaviti snagama iz Odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine (Prilog 1.10.):

- operativnim snagama civilne zaštite koje djeluju na području Općine (Prilog 1.);

Stranica 8


Tablica 1: Pregled rizika na području Općine

IZVANREDNI DOGAĐAJ IZVOR UPOZORAVANJA SADRŽAJ KORISNICI

UPOZORAVANJA MJERE, SNAGE I SREDSTVA

Poplava

- DUZS, Područni ured Koprivnica, centar 112

- DHMZ- od građana- neposrednim uvidom

na terenu

- stanje protoka na vodotocima koji prolaze kroz Općinu

- prognoza vodostaja- prognoza za padaline koje

mogu dovesti do povećanja vodostaja

- Stožer civilne zaštite Općine- operativne snage sustava civilne

zaštite- stanovništvo ugroženog područja- javnost

- mjere i snage utvrđene Planom djelovanja civilne zaštite Općine

- ljudski i materijalni resursi utvrđeni Planom djelovanja civilne zaštite Općine

- spašavanje, evakuacija, zbrinjavanje, prva medicinska pomoć i druga potrebna skrb.Upozoravanje je moguće provesti pravovremeno osim kada se radi o bujičnim poplavama.

Potres


- Seizmološka služba RH

- sve institucije i građani na pogođenom i susjednim područjima

- osnovni parametri potresa- prve pouzdane podatke o

potresu na pogođenom području moguće je napraviti u vremenu od minimalno 30 min do maksimalno 3 sata

- Stožer civilne zaštite Općine- operativne snage sustava civilne

zaštite- stanovništvo ugroženog područja- javnost



- spašavanje, evakuacija, zbrinjavanje, prva medicinska pomoć i druga potrebna skrb, asanacija i drugoZa potres nije moguće provesti pravovremeno upozoravanje.

Ekstremne vremenske

pojave (Ekstremne

temperature)


- DHMZ

- vrsta opasnosti- vremenske prognoze- mjere zaštite

- Stožer civilne zaštite Općine- operativne snage civilne zaštite

stanovništvo ugroženog područja- javnost


- Upozoravanje je moguće provesti na vrijeme.

Stranica 9


Epidemije i pandemije


- od građana- neposrednim uvidom

na terenu- Zavod za javno

zdravstvo Koprivničko - križevačke županije

- Vrste virusa u opticaju- Medicinske prognoze,

obavijesti i priopćenja

- Stožer civilne zaštite Općine- operativne snage civilne zaštite

stanovništvo ugroženog područja- javnost



Stranica 10


3.2. UZBUNJIVANJE

Uzbunjivanje stanovništva provodit će se sukladno Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 69/16). Odluku o uzbunjivanju stanovništva putem sirena, oglašavanjem znaka neposredne opasnosti ili upozorenja na nadolazeću opasnost, s priopćenjem za stanovništvo donosi Općinski načelnik, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti načelnik stožera civilne zaštite Općine. Odluku o uzbunjivanju stanovništva, u slučaju žurnosti može donijeti ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje i pročelnik područnog ureda za zaštitu i spašavanje ili osobe koje oni ovlaste u slučaju svoje odsutnosti ili spriječenosti.

Sustav za uzbunjivanje stanovništva putem sirena koristi se kod ugroze od poplava, požara, nesreća koje uključuju opasne tvari, ratnih opasnosti i terorističkog djelovanja.

Odluka o uzbunjivanju stanovništva donosi se na temelju informacija ranog upozoravanja institucija iz javnog sektora u sklopu propisanog djelokruga u području meteorologije, hidrologije i obrane od poplava, ionizirajućeg zračenja, inspekcijske službe i institucija koje provode znanstvena istraživanja, informacija o neposrednoj opasnosti od nastanka nesreće koje prikupljaju operateri postrojenja s opasnim tvarima, hidroakumulacija i vatrogastvo i informacija koje prikupljaju Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Kod ugroza od poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih vodenih tijela informacije potrebne za donošenje odluke za uzbunjivanje stanovništva osiguravaju Hrvatske vode u skladu s Državnim planom obrane od poplava.

Kod ugroza od požara otvorenog tipa većih razmjera, donošenje odluke za uzbunjivanje stanovništva predlaže glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske ili njegov pomoćnik ili županijski vatrogasni zapovjednik.

Odluka o uzbunjivanju stanovništva (Prilog 5.9.) s priopćenjem za stanovništvo upućuje se centru 112 telefonskim pozivom na broj 112.

Centar 112 u provedbi uzbunjivanja sirenama sustavom javnog uzbunjivanja emitira odgovarajući znak za uzbunjivanje, emitira priopćenje za stanovništvo putem elektroničkih sirena, nalaže oglašavanje odgovarajućeg znaka za uzbunjivanje pravnim osobama koje imaju sirene ili sustave za uzbunjivanje, a nisu uvezane u sustav za daljinsko upravljanje sirenama iz centra 112.

Centar 112 u skladu s utvrđenim načinima komunikacije šalje priopćenje za stanovništvo Državnom centru ZiS, operativno-komunikacijskim centrima hitnih službi, stožeru civilne zaštite Općine, izvršnom tijelu Općine, pravnim osobama koje posjeduju vlastiti sustav uzbunjivanja, vlasnicima ili korisnicima objekata koji su obvezni uspostaviti interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje i elektroničkim medijima.

Stranica 11


Po prestanku opasnosti za stanovništvo donositelj odluke je dužan centru 112/Državnom centru ZiS dostaviti odluku o prestanku opasnosti s priopćenjem za stanovništvo

Upozoravanje stanovništva u slučaju nadolazeće i neposredne opasnosti obavlja se propisanim jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje prema Uredbi o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje (NN 13/06).

Priopćenja od značaja za državu, županije i gradove emitiraju se odmah nakon signala na 1. programu Hrvatskog radija i Hrvatske televizije te za razinu županije i Općine na lokalnim postajama:

- Radio Koprivnica d.o.o.- Radio Drava d.o.o.- Glas Podravine d.o.o.

Priopćenja se objavljuju i na internet stranicama DUZS-a - http://www.duzs.hr/ .

Stranica 12

http://www.google.hr/url?sa=i&source=images&cd=&docid=Y0GEGOOfTHFJtM&tbnid=0_OHVJ9baeOjHM:&ved=0CAgQjRwwAA&url=http://www.halo-majstore.hr/forum/index.php?topic=42.0&ei=MSwwUoXBGMSshQf0rYCgBA&psig=AFQjCNExzBBnHzU2ArfZMVNczah4xEDAJw&ust=1378975153493016


3.3. PRIPRAVNOST

Operativne snage sustava civilne zaštite Općine:

- Stožer civilne zaštite Općine - operative snage vatrogastva Općine- operative snage Crvenog križa- operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja- udruge- povjerenici civilne zaštite - koordinatori na lokaciji- pravna osoba u sustavu civilne zaštite

Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Gola (Prilog 1.10.). određeno je 3 pravnih osoba s ciljem priprema i sudjelovanja u otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća:

FUGAPLAST d.o.o., EKO PAPIR d.o.o., OSNOVNA ŠKOLA GOLA.

Pravna osoba određena ovom Odlukom obavlja poslove civilne zaštite kao redovnu djelatnost i djeluje sukladno svojem operativnim planu i sukladno ovom Planu.

Stanje pripravnosti utvrđuje se:

- temeljem dojave – obavijesti ŽC 112 o mogućim prijetnjama i velikim nesrećama;

- temeljem dojave – obavijesti nadležnih službi iz redovnih djelatnosti;

- temeljem dojave – obavijesti pravnih osoba.

Općinski načelnik uvodi pripravnost operativnih snaga i pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite. U odsutnosti Općinskog načelnika pripravnost uvodi načelnik Stožera civilne zaštite Općine.

Pripravnost podrazumijeva postupno dovođenje postojećih operativnih snaga i sredstava za civilnu zaštitu u stanje spremnosti za izvršavanje namjenskih zadaća, spašavanja ljudskih života i imovine u slučaju katastrofa i većih nesreća u katastrofi.

Mjere pripravnosti za snage i sredstva koja se uključuju u civilnu zaštitu:

- obavještavanje (upozorenje) pripadnicima operativnih snaga o mogućoj ugrozi;

- ograničenje udaljavanja iz mjesta stanovanja ili s radnog mjesta;

- uvođenje pasivnog dežurstva u pravnim osobama, udrugama od interesa za civilnu

Stranica 13


zaštitu, obrtnicima i fizičkim osobama s ciljem ocjene stanja i spremnosti ljudi te popunjenosti materijalno – tehničkim sredstvima;

- stalna dostupnost na telefon/mobitel;

- kontrola potrebnih materijalno – tehničkih sredstava i opreme;

- provedba pripravnosti putem telefona/mobitela, a u slučaju nemogućnosti korištenja telekomunikacija mjere pripravnosti naložiti putem teklića.

Pripravnost se uvodi operativnim snagama civilne zaštite (Prilog 1.).

3.4. MOBILIZACIJA (AKTIVIRANJE) I NARASTANJE OPERATIVNIH SNAGA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

U slučaju neposredne prijetnje od nastanka katastrofe ili veće nesreće na području Općine, Općinski načelnik ima pravo i obvezu mobilizirati sveukupne ljudske i materijalno-tehničke potencijale s područja Općine, sukladno Planu djelovanja civilne zaštite Općine.

Kako je u Procjeni rizika navedeno, ugroze mogu biti predvidive (poplave, ekstremne temperature) i nepredvidive (potres, epidemije i pandemije i industrijske nesreće). Za slučaj predvidivih ugroza Općinski načelnik uvodi pripravnost operativnih snaga sustava civilne zaštite dok kod nepredvidivih ugroza, nakon što se dogode, Općinski načelnik aktivira sve potrebne snage civilne zaštite.

Priprema sve potrebne dokumentacije za aktiviranje i mobilizaciju operativnih snaga u nadležnosti je službi Općine.

3.4.1. Pripravnost se uvodi sa sljedećim obavezama:

uvesti dežurstvo (aktivno) svih potrebnih operativnih snaga i provesti ocjenu spremnosti zaposlenika i stanja materijalno tehničkih sredstava za djelovanje u slučaju određene ugroze (Stožer civilne zaštite, vatrogastvo, Crveni križ, HGSS, povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, udruge, koordinatori na lokaciji, pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite) kako slijedi:

Stožer civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Stožer)(adrese i telefoni u Prilogu 1.1. Plana ).

Općinski načelnik poziva telefonom direktno načelnika Stožera ili njegova zamjenika. Uručuje im se Poziv za članove Stožera (Prilog 1.1.c).

Općinski načelnik zahtjeva sazivanje Stožera. Općinski načelnik obavještava članove Stožera o ugrozi.

Preko članova Stožera zahtijeva uvođenje dežurstva za sve ili dio pravnih osoba

Stranica 14


koje sudjeluju u civilnoj zaštiti ovisno o ugrozi.

Vatrogastvo(popis u Prilogu 1.3. Plana)

Zapovjednik vatrogasne postrojbe nakon dobivanja zahtjeva na Stožeru uvodi dežurstvo uz podizanje gotovosti i pripremu materijalno-tehničkih sredstava. Ovisno o ugrozi traži sastanak s predstavnicima Vatrogasne zajednice kako bi se planirali udruženi resursi.

Općinski načelnikOpćinski načelnik obavještava Župana i sve čelnike susjednih općina o nadolazećoj ugrozi.

Hrvatski Crveni križ(popis u Prilogu 1.4.)

Djeluje u skladu sa zahtjevima Stožera Općine i koordinatora na lokaciji temeljem ovog Plana i sukladno vlastitom operativnom planu civilne zaštite.

Općinski načelnik putem načelnika Stožera poziva ravnatelja Gradskog društva Crvenog križa Grada Koprivnice ili njegovog zamjenika putem telefona, službe 112 te ga obavještava o nastaloj ugrozi.

Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Koprivnica(popis u Prilogu 1.5.)

Djeluje u skladu sa zahtjevima Stožera civilne zaštite Općine i koordinatora na lokaciji temeljem ovog Plana i sukladno vlastitom operativnom planu civilne zaštite.

Općinski načelnik putem načelnika Stožera - Centra 112 poziva HGSS - Stanicu Koprivnica i obavještava je o nastaloj ugrozi.

Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici (Prilog 1.7.)Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici pozivaju se telefonom, sms porukom, sredstvima javnog priopćavanja odnosno uručenjem poziva od strane teklića.

Udruge (Prilog 1.6.)Članovi udruga mobiliziraju se temeljem naloga, zahtjeva i uputa Stožera civilne zaštite Općine i koordinatora na lokaciji sukladno shemama mobilizacije članova kao dijelova vlastitih operativnih planova civilne zaštite.

Koordinatori na lokaciji (Prilog 1.8.)Koordinatore na lokaciji određuje i upućuje na lokaciju načelnik Stožera, sa

Stranica 15


zadaćom koordiniranja djelovanja različitih operativnih snaga sustava civilne zaštite i komuniciranja sa Stožerom.

Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite (Prilog 1.10.a):Pravna osoba na području Općine koje sudjeluju u civilnoj zaštiti, (Fugaplast d.o.o., Eko papir d.o.o., OŠ Gola), aktivira se na poslovima civilne zaštite sa zaposlenicima i materijalno-tehničkim sredstvima tako da Općinski načelnik dostavlja zahtjev za angažiranje nadležnom središnjem tijelu državne uprave ili u sjedište tvrtke koje će s nadležnim ministarstvom uskladiti djelovanje u civilnoj zaštiti na razini Općine (Prilog 1.10.b).

Stožer obavještava gore navedene pravne osobe o nastaloj ugrozi,

Odgovorne osobe:

čelnici navedenih snaga ili njihovi zamjenici.

Način priopćavanja:

telefonom, faks-om, e-mailom, putem ŽC 112, osobno.

Zadaće:

- uvesti pasivno dežurstvo u pravnim osobama od interesa za sustav civilne zaštite (određenih odlukom Općinskog načelnika) s ciljem ocjene stanja i spremnosti ljudi i popunjenosti materijalnim sredstvima (građevinske i komunalne tvrtke, tvrtke za prijevoz osoba i tereta, za osiguranje prehrane i smještaja, za distribuciju energenata i vode te udruge građana: (sukladno Odluci o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine (Prilog 1.10.).

3.4.2. Aktiviranje

Nakon što su se stvorili uvjeti Općinski načelnik aktivira operativne snage sustava civilne zaštite.

Aktiviranje operativnih snaga civilne zaštite

Općinski načelnik aktivira operativne snage civilne zaštite: telefonom, e-mailom ili teklićem. U slučaju nemogućnosti aktiviranja na navedeni način, Općinski načelnik telefonskim pozivom na broj 112 zahtjeva aktiviranje operativnih snaga civilne zaštite.

Stranica 16


Zahtjev za aktiviranjem će nakon toga u pisanom obliku dostaviti na Fax. PUZS Koprivnica. Nakon što su primile Zahtjev za aktiviranje, operativne snage pokreću aktiviranje sukladno svojim Planovima.

Operativne snage dužne su izvijestiti Općinskog načelnika o mogućnostima stavljanja na raspolaganje postrojbi i stručnih timova ili članova stručnih timova za civilnu zaštitu i materijalno-tehničkih sredstava, procijenjeno vrijeme dolaska (aktiviranja) na mjesto zadaća te podatke o zapovjedniku ili voditelju. Za sudjelovanje u aktivnostima civilne zaštite pravne osobe (koje su pod ingerencijom Općine) imaju pravo na naknadu stvarnih troškova iz proračuna Općine (Prilog 3.1.).

3.4.3. Mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga i drugih sudionika civilne zaštite

1. Informacija o ugrozi Općinskom načelniku dolazi od Centra 112.

2. Općinski načelnik donosi Odluku o potrebi pozivanja Stožera (Prilog 1.1.a).

3. Sukladno procjeni trenutne situacije Općinski načelnik donosi Odluku o potrebi pozivanja službenika Općine (Prilog 5.1.).

4. Aktiviranje vatrogasne zajednice i dobrovoljnih vatrogasnih društva provodi se sukladno odredbama o vatrogastvu i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Općine. Pregled vatrogasnih snaga dan je u (Prilogu 1.3.).

5. Stožer, sukladno nastaloj situaciji, savjetuje Općinskog načelnika da podnose zahtjev o aktiviranju prema operativnim snagama civilne zaštite.

6. Općinski načelnik donosi Odluku o potrebi pozivanja Povjerenika civilne zaštite (Prilog 1.7.)

7. U slučaju kada su prethodno upotrijebljene sve sposobnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite Općine i iskorišteni svi raspoloživi kapaciteti ili ako su oni nedostatni za učinkovitost spašavanja na području Općine, Općina upućuje zahtjev Koprivničko - križevačkoj županiji (Prilog 3.3.) kojim traži pomoć operativnih snaga civilne zaštite županije sukladno Pravilniku o standardnim operativnim postupcima za pružanje pomoći nižoj hijerarhijskoj razini od strane više razine sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi (NN 37/16).

3.4.3.1. Stožer civilne zaštite

(popis članova u Prilogu 1.1.)

Aktiviranje Stožera provodi se na temelju Odluke o potrebi pozivanja Stožera civilne zaštite Općine (Prilog 1.1.a).

Stranica 17


Općinski načelnik putem svog ureda poziva telefonom direktno načelnika Stožera ili njegova zamjenika (adrese i telefoni u Prilogu 1.1.) Uručuje im se Poziv za članove Stožera (Prilog 1.1.c). Općinski načelnik zahtjeva sazivanje Stožera. Putem Ureda Općinskog načelnika ili iznimno za mobiliziranje stožera civilne zaštite područne (regionalne) razine može koristiti županijski centar 112 i to kao pričuvni kapacitet.

U slučaju prekida telefonskih veza pozivanje Stožera izvršiti će se putem teklićkog sustava Pozivom (Prilog 1.1.c) Općinski načelnik obavještava članove Stožera o nastaloj ugrozi. Preko članova Stožera zahtijeva aktiviranje za sve ili dio pravnih osobe koje sudjeluju u civilnoj zaštiti ovisno o ugrozi. Stožer prikuplja podatke o stanju na terenu, o mogućnostima aktiviranja operativnih snaga civilne zaštite te na bazi tih podataka donosi daljnje odluke.

Način pozivanja: Pozivanje i aktiviranje Stožera sukladno Shemi mobilizacije (Prilog 1.1.b) u pravilu putem nadležnog ŽC 112 ili putem ureda Općinskog načelnika. Ako se ne uspije uspostaviti veza s pojedinim članovima potrebno je kombinirano pozivanje uz uključivanje ŽC 112, i PP Koprivnica.

Mjesto pozivanja: Zgrada Općine, a pričuvna lokacija koja će se koristiti u nemogućnosti glavne lokacije je prostor DVD-a Gola.

3.4.3.2. Vatrogasno zapovjedništvo i postrojbe

(popis u Prilogu 1.3.)

Pozivanje i aktiviranje DVD-a s područja Općine provodi se sukladno odredbama Zakona o vatrogastvu, Procjene i Plana zaštite od požara i tehničko-tehnoloških nesreća Općine Gola te Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku za tekuću godinu.

Ako zapovjednik DVD-a procjeni da nisu u mogućnosti sami provesti intervenciju zahtijevaju dodatne vatrogasne snage Javne vatrogasne postrojbe Grada Koprivnice tako da o nastaloj situaciji izvijesti vatrogasnog zapovjednika JVP-a Koprivnica.

Način aktiviranja: dostavom Zahtjeva Općinskog načelnika faks-om, e-mailom, mob. vezom, SMS-om, osobnim uručenjem ili putem nadležnog ŽC 112.

3.4.3.3. Hrvatski Crveni križ

Aktiviranje sukladno svom operativnom planu. Gradsko društvo Crvenog križa Grada Koprivnice aktivirat će timove za prvu pomoć, psihološku pomoć i službu traženja.

Pregled u Prilogu 1.4. Plana.

Način aktiviranja: obavještavanjem od strane Općinskog načelnika putem nadležnog ŽC 112, faks-om, e-mailom, mob. vezom, SMS-om, osobnim uručenjem.

Stranica 18


3.4.3.4. HGSS – Stanica Koprivnica

Aktiviranje sukladno svom operativnom planu.

Način aktiviranja: dostavom obavijesti Općinskog načelnika nadležnom ŽC 112.


3.4.3.5. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici

Zborno mjesto: ispred zgrade Općine te kod sjedišta mjesnih odbora.

Način mobilizacije: pozivanje i aktiviranje povjerenika civilne zaštite (ili njihovih zamjenika) nalaže Općinski načelnik telefonom, mobitelom, putem nadležnog Područnog ureda za zaštitu i spašavanje, putem sredstava javnog priopćavanja ili zadužene službe Općine.


3.4.3.6. Udruge

Način mobilizacije:

Članovi udruga mobiliziraju se na temelju naloga, zahtjeva i uputa stožera civilne zaštite određene razine i koordinatora na lokaciji koji su usklađeni s planovima djelovanja civilne zaštite svih razina sustava, sukladno shemama mobilizacije članova kao dijelova vlastitih operativnih planova civilne zaštite.


3.4.3.7. Koordinatori na lokaciji

Način mobilizacije: pozivanje i aktiviranje nalaže Stožer civilne zaštite (Prilog 1.8.).

3.4.3.8. Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite

Općinski načelnik putem telefonskog poziva obavještava pravnu osobu od interesa za sustav civilne zaštite o nastaloj ugrozi.

Način aktiviranja: aktivira se od strane Općinskog načelnika nalogom (Prilog 1.10.b)

faks-om, e-mailom, mob. vezom, SMS-om ili u uručenjem putem teklićke službe u sjedište tvrtke, popis u Prilogu 1.10.a Plana.

Stranica 19


3.4.4. Organizacija popune operativnih snaga sustava civilne zaštite obveznicima, osobama o skupnim materijalno – tehničkim sredstvima

Popuna operativnih snaga obveznicima vrši se:

- imenovanjem na dužnosti u Stožer;- na principu radne obveze za pravne osobe koje se poslovima civilne zaštite bave u

redovitoj djelatnosti;- raspoređivanjem povjerenika putem obveze služenja u civilnoj zaštiti;- određivanjem stručnih timova ili potrebitog broja zaposlenika ili članova udruge za

izvršavanje dobivene zadaće u civilnoj zaštiti.

Organizacija popune osobnim i skupnim materijalno-tehničkim sredstvima

Članovi Stožera popunjavaju se:

- opremom i sredstvima za rad od stručnih službi Općine (sredstva veze, računalnu opremu, i ostala sredstva za rad).

Ostale Operativne snage (vatrogastvo, Crveni križ, HGSS)

- popunjavaju se materijalnim sredstvima, koje koriste i tijekom redovnih poslova iz svojih vlastitih izvora.

Povjerenike civilne zaštite imenuje Općinski načelnik, koriste opremu i sredstva osiguranu od strane Općine.

Pravna osobe i udruge građana od interesa za sustav civilne zaštite

- koriste opremu i sredstva vlastitih tvrtki te udruga, sukladno dobivenoj zadaći u zaštiti i spašavanju.

Potrebna materijalno-tehnička sredstva osigurat će se i privremenim oduzimanjem pokretnine od pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite.

3.4.5. Vrijeme pripravnosti i mobilizacije operativnih snaga

Stranica 20


Procjenom rizika od velikih nesreća za Općinu izdvojene su sljedeće ugroze:

1. poplave 2. potres3. ekstremne vremenske pojave (ekstremne temperature)4. epidemije i pandemije

Vrijeme pripravnosti i mobilizacije prema pojedinim ugrozama navedeni su u tablicama 2., 3. i 4.

Tablica 2: Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju prijetnje poplavom ili potresom

R.BR. Nositelj Vrijeme mobilizacije i

aktiviranja

Vrijeme pripravnosti

1. Stožer civilne zaštite 1 h ODMAH pri prijetnji ugroze2. Vatrogasna zajednica Općine Gola (DVD

Gola, DVD Gotalovo, DVD Novačka, DVD Otočka i DVD Ždala)

odmah do 1 h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije

3. Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite 3 h ODMAH nakon poplava

4. HEP Elektra Koprivnica, HT i drugi operateri, distributeri vode i energenata 3 h ODMAH nakon poplava

5. Dom zdravlja Koprivnica 1 h ODMAH pri prijetnji ugroze6. Gradsko društvo Crvenog križa Grada

Koprivnice 3 h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije

7. Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o. 3 h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije

8. HGSS - Stanica Koprivnica odmah do 3 h ODMAH i sukcesivno prema razvoju situacije

9. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 12 h ODMAH pri prijetnji ugroze10.

Udruge građana od interesa za sustav civile zaštite odmah do 3 h

odmah po primitku zahtjeva od Općinskog načelnika ili Područnog ureda za zaštitu i spašavanje

11. Koordinator na lokaciji 1 h ODMAH pri prijetnji ugroze

Tablica 3: Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju prijetnje epidemije i pandemije

R.BR. Nositelj Vrijeme mobilizacije i


Stranica 21


aktiviranja1. Stožer civilne zaštite 1 h ODMAH pri prijetnji ugroze2. Vatrogasna zajednica Općine Gola (DVD




4. HEP Elektra Koprivnica, HT i drugi operateri, distributeri vode i energenata 3 h ODMAH nakon poplava




8. Koordinator na lokaciji 1 h ODMAH pri prijetnji ugroze9. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 12 h ODMAH pri prijetnji ugroze

Tablica 4: Vrijeme pripravnosti i mobilizacije u slučaju prijetnje ekstremnih vremenskih pojava - Ekstremne

temperature

R.BR. Nositelji Vrijeme mobilizacije i

aktiviranja


1. Stožer civilne zaštite 1 h ODMAH pri prijetnji ugroze2. Vatrogasna zajednica Općine Gola (DVD




4. HEP Elektra Koprivnica HT i drugi operateri, distributeri vode i energenata 3 h ODMAH nakon poplava




8. Koordinator na lokaciji 1 h ODMAH pri prijetnji ugroze9. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 12 h ODMAH pri prijetnji ugroze

3.4.6. Troškovi aktiviranja snaga sustava civilne zaštite

Troškove aktiviranja snaga civilne zaštite koje su u ingerenciji Općine snosi Općina. Troškovi angažiranja pravnih osoba i redovnih službi podmirit će Općina sukladno mjesno tržišnim cijenama u vrijeme angažiranja kao i svih drugih mjera civilne zaštite (Prilog 3.1.).

Stranica 22


3.5. OPIS PODRUČJA ODGOVORNOSTI NOSITELJA IZRADE PLANA

3.5.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja

3.5.1.1. Ukupna površina područja

Općina se smjestila na istočnom dijelu Koprivničko – križevačke županije, između lijeve obale rijeke Drave i granice sa susjednom Republikom Mađarskom. Uz naselje Gola koje je centar i središte, Općinu čine još četiri naselja, a to su: Gotalovo, Novačka, Otočka i Ždala. Prostire se na površini od 76,33 km2 te broji 2.431 stanovnika.

3.5.1.2. Rijeke i jezera

Područjem Općine protječe rijeka Drava. Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim koji karakterizira mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i ljeti. Najmanji protoci Drave javljaju se u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijega i leda u Alpama i pojave godišnjih maksimuma oborina. Na rijeci Dravi je pojava leda i obrana od leda vrlo značajan čimbenik u sustavu obrane od poplava. Led na Dravi se u pravilu pojavljuje 7 do 8 dana poslije naglog zahlađenja, pri srednjoj dnevnoj temperaturi od -5,2oC u samom slivu, dok je zaustavljanje ledenih santi i barijera moguće ako su temperature zraka u daljnjem opadanju. Ostali vodotoci su većim dijelom bujičnog karaktera, pa u vrijeme kiša donose s brdskog dijela sliva mnogo vode i nanosa koji se talože u nizinskom dijelu sliva. Svi vodotoci na području Općine pripadaju slivnom području „BISTRA“.

3.5.1.3. Ostale geografsko – klimatske karakteristike

Obilježja reljefa, geološka i pedološka obilježja

Na prostoru Općine reljef čine samo nizine koje čine i najveću površinu Županije. Na reljef i geomorfološke osobine pograničnog područja presudan utjecaj imala je rijeka Drava. Riječni tokovi i nanosi okarakterizirali su sastav i nastanak tla. Čitavo područje Općine prostire se u riječnom aluvijalnom pojasu kojeg čine terasne nizine i naplavne ravni.Aluvijalna ravan najmlađa je jer se Drava počela urezivati u svoje sadašnje korito tek u halocenu iako se mijenjanje toka nastavilo sve do danas. Što se tiče riječnih terasa valja naglasiti samo dvije dobro razvijene, mlađa i starija wirmska.Starija wirmska terasa izgrađena je od šljunka i pijeska, dok je mlađa wirmska terasa građena od lesoidno glinovito - pjeskovitog silta i odvojena je oštrim rasjedom nekoliko metara od starije. Pedološke osobine prostora Općine dio su pedoloških osobina šireg prostora. Različite pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa te specifičnih vodnih prilika u određenim

Stranica 23


klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala. Ujednačeni nizinski prostor Općine vrijedan je prirodni okvir u kojem je izbalansiran odnos poljoprivrednih i šumskih površina. Zapadnim dijelom područja protežu se kultivirane površine, a istočnim šume. Južnu granicu područja čine slikoviti meandri rijeke Drave, dok se u sjevernom dijelu područja ističu raznoliki antropogeni elementi uz put koji čini okosnicu ovog područja, a povezuje i mostove koji se nalaze na istočnom i zapadnom dijelu Općine.

Meteorološka obilježja

Klimatske prilike karakteristične su za kontinentalni dio sjeverne Hrvatske s izraženim vjetrovima smjera SI-JZ. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 10 °C. Apsolutna minimalna temperatura zraka 6 mjeseci u godini se nalazi ispod 0 °C. Zbog toga su moguća duga razdoblja s mrazom. Prosječna temperatura u najhladnijem siječnju je oko -1 °C, a u najtoplijem srpnju 20°C. Lipanj, srpanj i kolovoz imaju najveću temperaturu. U rujnu ona počinje opadati sve do siječnja, kada su temperature najniže. U veljači se opet temperatura počinje povećavati.Oborine se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu. Često se javljaju godine s malim brojem dana sa snježnim pokrivačem i s malim količinama snijega. Prosječno godišnje padne 850-900 mm oborina. Javljaju se dva maksimuma oborina: primarni u srpnju (100,0 mm) i sekundarni u studenome (93,0 mm). To su razdoblja najčešćih prolazaka ciklona s polazne fronte preko naših krajeva. Mjesec s najmanje oborina je veljača. Povoljna okolnost je to što najviše ljetne temperature prati i najveća količina oborina. Broj kišnih dana iznosi 127 kroz godinu. Izrazito sušnih razdoblja u godini nema. Za vegetaciju je povoljno što u najtoplijem dijelu godine ima najviše oborina. Vjetrovi pušu tijekom cijele godine i ovo područje je blago vjetrovito. Najčešće puše sjeverozapadnjak, jugozapadnjak i sjevernjak. Zimi prevladava sjevernjak, a istočnjak je jači u proljetnim mjesecima. Vrlo je hladan poput sjevernjaka, a nekad puše i nekoliko dana neprekidno, a u svibnju jako oštećuje voćke. Ljeti prevladava jugozapadni vjetar, koji je topao i povećava vlagu i najčešće prethodi kiši. Tijekom čitave godine a osobito u jesen, puše zapadnjak. U listopadu je štetan jer suši brazde. Relativna vlaga zraka je u skladu s toplinskim osobinama kraja. Maksimalna vlažnost je u studenom i prosincu, a minimalna u travnju i svibnju. Prosječna godišnja relativna vlaga iznosi 82%. Magle se pojavljuju najčešće u jesenskim i zimskim mjesecima. Pojava tuče vezana je za vegetacijsko razdoblje.

Stranica 24


3.5.1.4. Karta potresnih područja za područje odgovornosti

Slika 1: Karta potresnog područja s povratnim razdobljem od 95 godina za područje OpćineIzvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god.

Slika 2: Karta potresnog područja s povratnim razdobljem za 475 godina za područje OpćineIzvor: PMF Zagreb – geofizički odsjek, 2012.god.

Stranica 25


3.5.2. Stanovništvo

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina je imala 2.431 stanovnika, raspoređena u pet naselja, što predstavlja 2,103% od ukupnog broja stanovnika Koprivničko-križevačke županije (115.584 st.).

3.5.2.1. Broj stanovnika, zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika

S obzirom na podatke dostupne Popisom stanovništva 2011. godine, na području Općine u stalnom radnom odnosu bilo je 390 stanovnika, točnije 16,04% ukupnog broja stanovnika Općine. Prihode od mirovina ostvarilo je ukupno 644 stanovnika, odnosno 26,5% ukupnog broja stanovnika, dok je 773 stanovnika, točnije 31,8% ukupnog broja stanovnika bilo bez prihoda.

Tablica 5: Prikaz raspodjele stanovnika Općine prema izvoru sredstva za život

UKUPNO: 2.431Stalni radni odnos 390Povremeni rad 35Prihodi od poljoprivrede 508Starosna mirovina 304Ostale mirovine 340Prihodi od imovine 29Socijalne naknade 108Ostali prihodi 57Povremena potpora drugih 15Bez prihoda 773Nepoznato 1

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine

3.5.2.2. Broj i kategorije osoba s invaliditetom, posebnim potrebama (ranjive skupine)

Na području Općine živi ukupno 694 (333 muškaraca i 361 žena), stanovnika kojima je potreban neki oblik pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka, od toga 209 osoba (od toga 85 muškarca i 124 žena), treba pomoć druge osobe pri obavljanju istih, dok njih 192 (od toga 78 muškaraca te 114 žene), koristi pomoć druge osobe pri obavljanju svakodnevnih zadataka.

Stranica 26


Tablica 6: Raspodjela stanovništva s obzirom na potrebu i korištenje pomoći druge osobe pri obavljanju

svakodnevnih zadataka

Spol UkupnoStarosne skupine

Do 30 30 - 65 65 i više

Ukupnosv. 694 38 303 353m 333 25 176 132ž 361 13 127 221

Osoba treba pomoć druge osobe

sv. 209 10 43 156m 85 7 32 46ž 124 3 11 110

Osoba koristi pomoć druge osobe

sv. 192 9 40 143m 78 6 30 42ž 114 3 10 101


3.5.2.3. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva planiranih za evakuiranje

Pregled broja stanovnika na području Općine prema kategorijama stanovništva planiranog za evakuaciju prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 7: Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju

Kategorija Broj stanovnikaDjeca od 0-10 g. starosti 258Majke u pratnji djece od 0-10 g. starosti 258Djeca od 10-14 g. starosti koja se evakuiraju bez roditelja 150Osobe starije od 70 godina 380Bolesni, invalidi i nemoćni 694UKUPNO 1.740


3.5.2.4. Gustoća naseljenosti

Gustoća naseljenosti Općine iznosi 31,85 st./km2. Gustoća naseljenosti Općine ispod je prosjeka županijske gustoće naseljenosti koja iznosi 66,12 st./km2.

Tablica 8: Prikaz gustoće naseljenosti po naseljenima Općine

Naselje Broj stanovnika Površina naselje (km2) Gustoća naseljenostiGola 885 8,43 104,98

Gotalovo 344 9,14 37,64Novačka 381 17,56 21,70Otočka 238 8,36 28,47Ždala 583 32,63 17,87

Stranica 27


3.5.3. Materijalna i kulturna dobra i okoliš

3.5.3.1. Kulturna dobra

Gola je do 1823. godine bila u sastavu Vesprimske biskupije i spadala pod župu Gyékényes. Tad se uz mnoge pregovore Vesprimskog i Zagrebačkog biskupa, a ponajviše mnogobrojne zahtjeve nekolicine mještana koji su živjeli na tom prostoru uspjela odvojiti od župe Gyékényes te je pripojena župi Drnje kao filijala. Još uvijek siromašni stanovnici toga područja uspjeli su pod vodstvom drnjanskog župnika Ivana Sabolovića sagraditi skromnu drvenu kapelu pod nazivom “Sv. Tri Kralja”, potrebnu za održavanje službe Božje. Isto tako selo Ždala nije imalo svoju župu već je pripadalo u sastav župe Brežnica (Berzence) u Vesprimskog biskupiji. U Ždali je tada postojao samo drveni zvonik s blagoslovljenim zvoncem. Godine 1827. filijala Gola je odvojena od župe Drnje, te je osnovana župa u Goli pod zaštitom “Sv. Triju Kraljeva”. U novostvorenu župu pripala je i filijala Ždala iz župe Gyékényes. Za upravitelja je postavljen Stjepan Ambreuš, kapelan drnjanski, koji nedugo zatim postaje i prvi župnik ove župe. 1830. godine župi je priključeno selo Gotalovo iz župe Drnje. Iste je godine u Ždali podignuto novo groblje, a takvo je osnovano i u Goli u čijem je središtu postavljen lijepi pozlaćeni križ.

Gradnja zidane župne crkve počinje 1839. godine, a 10. svibnja 1840. postavljen je blagoslovljen kamen temeljac. 1842. godine napravljen je toranj crkve, a crkva je iznutra i izvana ožbukana, te su u nju prenesene obnovljene orgulje iz stare kapele. Naredni su župnici među kojima se ističe Pavao Kušter (1862.-1890.) crkvu opskrbili svim potrepštinama, a Kušter je i žitelje Ždale naveo da sebi 1884. godine sagrade krasnu crkvu. 1895. godine selo Ždala se odcjepljuje od župe Gola. Osnovana je župa “Presvetog Trojstva” u Ždali. Kasnije je i u Gotalovu sagrađena crkva “Sv. Ivana Krstitelja”.

Iako su kroz godine ovo područje poharale razne prirodne nepogode kao što je bilo izlijevanje Drave 1851. godine, pošasti kao kolera u Gotalovu 1855. godine koja je pomorila mnogo ljudi, te ratna stradavanje, crkve su sa svojim vjernicima preživjele do danas. Štoviše, sređivale su se i osuvremenjivale da bi do danas izrasle u prelijepe suvremene sakralne objekte dostojne službe Božje.

Općina je bogata prirodnim bogatstvima pa tako hrastove šume Repaša, priroda uz rijeku Dravu, rezervati prirode Ješkovo i Čambina, obradiva polja bez industrijskog zagađenja samo su dio onoga što čini ovu regiju toliko različitom. Prekodravlje je bogato visokom i niskom divljači, pa vam lovačko društvo “Zec” može ponuditi posjete našim lovištima. Također mnogi ljubitelji ribolova zalaze na obale rijeke Drave i njezinih brojnih rukavaca uživajući i u ljepoti dravskog krajolika.

Centar Prekodravlja, selo Gola, poznato je poznavateljima naivne umjetnosti. U galerijskom prostoru Stare škole u Goli možete vidjeti djela dvadesetak likovnih stvaratelja ovog kraja.

Stranica 28


Najpoznatiji među njima su Ivan Večenaj, Stjepan Večenaj, Mladen Večenaj, Martin Mehkek, Franjo Vujčec, Biserka Zlatar Milinković, Dado Cvetko, Nevenka Rehorović Matas i dr. Djela Ivana Večenaja krase privatnu galeriju Večenaj. Udruga Motacilla Alba smještena u prekrasnom krajoliku jezera Ješkovo.

Općinu karakterizira bogata povijest koja se očituje u njegovanju tradicije.

Tablica 9: Kulturna dobra na području Općine

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobraZ – 2928 Gola Crkva Sv. Tri kralja Nepokretno kulturno

dobro – pojedinačnoZ – 2857 Gola Tradicijska okućnica,

Petra Preradovića 25Nepokretno kulturno dobro – pojedinačno

Z - 2499 Ždala Crkva Presvetog Trojstva Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

3.5.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine

Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava. Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj.

Obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne Novine broj 70/05, 139/08 i 57/11), regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi.

Regionalni park Mura Drava se proteže kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko - podravsku i Osječko - baranjsku županiju, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha. Upravljanje Regionalnim parkom Mura - Drava će se obavljati putem koordinacije postojećih županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode tako da svaka javna ustanova upravlja dijelom regionalnog parka koji se nalaze unutar teritorija njene županije.

Iz svega toga možemo zaključiti da su riječni tokovi Mure i Drave područja izuzetnih prirodnih vrijednosti i imaju značaj na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou i čine cjelovito područje koje se, osim unutar teritorija Republike Hrvatske, proteže kao

Stranica 29


prekogranični riječni ekološki sustav u susjednim državama te u uzvodnim i nizvodnim zemljama slijeva.

Unutar granica Republike Hrvatske nalazi se središnji dio ovog riječnog sustava koji predstavlja jednu od najznačajnijih europskih zapadno istočnih okosnica zaštite prirode. Učinkovita zaštita na regionalnom i nacionalnom nivou podrazumijeva odgovarajuće režime zaštite u ostalim zemljama slijeva te koordinirano prekogranično upravljanje i europske standarde zaštite prirode.

Rijeke Mura i Drava područja su visoke biološke i krajobrazne raznolikosti te bogate geološke i kulturno-tradicijske baštine. Zaštita u kategoriji regionalnog parka omogućit će njihovo očuvanje, dopuštajući istodobno gospodarske aktivnosti te otvarajući novu perspektivu održivog razvoja.

Sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava njegova ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća iznosi 87.680,52 ha. Udio po županijama je različit, a dio koji se nalazi na teritoriju Koprivničko-križevačke županije u odnosu na druge županije je:

Tablica 10: Prikaz udjela Regionalnog parka Mura - Drava unutar županija koje obuhvaća

Županija Ukupno (ha) Udio u površini parka %Međimurska 16.962,54 19,40Varaždinska 9.809,81 11,23Koprivničko - križevačka 16.780,85 19,19Virovitičko - podravska 17.801,96 20,35Osječko - baranjska 26.102,49 29,84

Izvor: Službene Internet stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko – križevačke županije, 2017.god.

Očuvane prirodne obale Mure i Drave na teritoriju Koprivničko-križevačke županije, zajedno sa svojim biljnim i životinjskim svijetom tvore brojne krajobrazne raznolikosti i prepoznatljiv nizinski krajobraz rubnog dijela panonske nizine. Mala razvučena naselja žive u skladu s okolnom prirodom, rijekom, šumom, livadama i oranicama. Taj život u suglasju prirodnog i stvorenog dobra najveća je vrijednost kojoj su Drava i Mura temeljna okosnica. To područje obilježava značajna georaznolikost vezana uz raznolikost sedimenata pretežito kvartarne starosti (riječni šljunci, pijesci, eolski sedimenti – les) geomorfološke, hidromorfološke i hidrogeološke procese (oblikovanje i sprudova, meandara) u riječnom koritu, nalaze minerala (zlato) i paleontološke nalaze (fosilni sisavci), pojave ugljena, nafte i drugo. Zaštita georaznolikosti predstavlja osnovu za očuvanje biološke raznolikosti. Ove vrijednosti imaju značajan potencijal za razvoj geoturizma kao specifičan element ponude parka.

Stranica 30


Slika 3: Prikaz zaštićenih područja Koprivničko - križevačke županije

Izvor: Službene Internet stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko – križevačke županije, 2017.god.

Spomenik prirode

Repaški hrastici nadaleko su poznati. Međutim, najstarijim primjercima hrasta u Podravini smatraju se četiri stabla hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja se nalaze u mjestu Ždala, a rastu u malom parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš. Starost im se procjenjuje na oko 380 godina. Njihova starost, izuzetna ljepota, estetski izgled te znanstvena i povijesna vrijednost činili su dovoljan broj razloga da se ta stabla zaštite na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji Spomenika prirode.

Županijska skupština Koprivničko-križevačke županije je Odluku o zaštiti tog vrijednog Spomenika prirode na svom području donijela u listopadu 1998. godine. Time je odano i priznanje nosiocima gospodarenja tog područja-Hrvatskim šumama, zahvaljujući kojima su stabla i lokalitet malog parka u kojem se nalaze stari hrastovi dotad i očuvan.

Visina hrastova kreće se u rasponu od 24-28 metara. Prsni opseg im iznosi oko 4,5 metra. Neka stabla su dijelom oštećena, a svako od njih je mali cenobij s velikim brojem okupljenih vrsta mahovina, gljiva, kukaca, paučnjaka i ptica.

Od gljiva na njima nalazimo hrastov žbunac (Grifola umbellata Pilat), hrastovu sjajnicu (Ganoderma lucidum Karst.), vukovo meso (Fistulina hepatica Hudson) i druge.

Stranica 31


Prisutni su ksilofagni i entomofagni kukci, a među njima najznačajnije su rijetke vrste osa najeznica i samo tu poznata stjenica s neobično izraženom kriptičnom obojenošću svoje ličinke.

Bez obzira na to što na svim stablima ima imele i suhih grana ona su još uvijek dobre vitalnosti.

Propisane su i Mjere zaštite kojima se regulira čuvanje, održavanje i korištenje tog Spomenika prirode, a cilj im je osiguranje uvjeta kojima se omogućuje što manje remećenje i odvijanje prirodnih procesa na tim prelijepim starim hrastovima koji imaju izuzetnu estetsku, obrazovnu kulturno povijesnu, a time i raritetnu vrijednost u Podravini, a i šire.

Za zaštićeno područje propisan je Pravilnik o mjerama zaštite za spomenik prirode: sedam stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koji se nalaze u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš na katastarskoj čestici br. 2219 k.o. Ždala („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije‟ broj 12/98 . i 9/02.)

Šumske površine

Općina kao drugi najznačajniji prirodni resurs posjeduje velika područja bogata šumom. Ovo je područje bogato šumom oduvijek imalo vrlo značajnu gospodarsku vrijednost, te vrlo dugu i uspješnu tradiciju. Osnivanjem Đurđevačke imovne Općine 1874. godine, započinje u ovom dijelu Hrvatske organizirana briga o gospodarenju šumama i razvoju šumarstva. U proteklih 120 godina, iako je šumarstvo ovog područja prošlo kroz brojne transformacije i reorganizacije, šumari su neprestano vodili brigu o šumama. Po očuvanosti i kvaliteti drvne mase te ekološkom stanju šume Koprivničko-križevačke županije spadaju među najljepše sastojine u Hrvatskoj.

Područje Općine relativno je dobro pokriveno šumskim površinama, koje tijekom vremena znatno ne mijenjaju svoju veličinu. Većina šuma u ovoj Općini nalazi se pod državnom upravom. Veći kompleks državnih šuma i šumskog zemljišta nalaze se u jugoistočnom dijelu Općine. Uz lijevu obalu rijeke Drave, na sjeverozapadnom rubu prostora Općine, nalazi se pojas privatnih šuma

Stranica 32


Slika 4: Prikaz šumskog područja na području OpćineIzvor: Geoportal, DGU, 2018.god.

3.5.3.3. Vodoopskrbni objekti

Općina na svom području nema crpilišta pitke vode za vodoopskrbni sustav zbog činjenice nepostojanja kvalitetne vode. Voda na području Općine je onečišćena, a uzrok tome je miješanje podzemnih voda s nadzemnim onečišćenim vodama. Krajem 2005. godine na cijelom je području Općine Gola izgrađena magistralna i sekundarna vodoopskrbna mreža. Cijela vodoopskrbna mreža Općine opskrbljuje se iz vodocrpilišta Đurđevac II koje se nalazi izvan granica Općine. Većina domaćinstava također koristi i vlastite zdence.

3.5.3.4. Poljoprivredne površine

Najznačajniji prirodni resurs Općine je poljoprivreda. Ova Općina je poljoprivredni kraj s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Poljoprivreda je djelatnost iz koje je 88% domaćinstva ostvaruje pretežne ili djelomične prihode, samo 12% kućanstva nema zemlju. Gotovo svi poljoprivrednici proizvođači na ovom području uzgajaju osnovne žitarice: pšenicu,

Stranica 33


ječam, kukuruz i sl. Nešto manje bave se uzgojem povrća. Primarna proizvodnja u ratarstvu ili stočarstvu ujedno je i vlastita sirovina. Stočarstvo i stočarska proizvodnja je u Općini uz agrarnu strukturu najvažnija poljodjelska grana. U stočarstvu Općine prioritetnu ulogu ima govedarstvo i proizvodnja mlijeka i mesa, te iza toga svinjogojstvo. Općina kao drugi najznačajniji prirodni resurs posjeduje velika područja bogata šumom. Ovo je područje bogato šumom oduvijek imalo vrlo značajnu gospodarsku vrijednost, te vrlo dugu i uspješnu tradiciju.

Slika 5: Prikaz poljoprivrednih površina na području Općine

Izvor: Geoportal, DGU, 2018.god.

3.5.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih objekata i područja postrojenja, tehnološke karakteristike postrojenja s opasnim tvarima

Fugaplast d.o.o., Augusta Šenoe bb, 48 331 Gola Lollipop j.d.o.o., Augusta Šenoe 6a, 48 331 Gola Market A VL. Josip Arać, Stjepana Radića 14, 48 331 Gola Pepelara Maronić d.o.o., Novačka 162, 48 331 Gola

Stranica 34


Privatna ljekarna MrPharm Dragica Salaj, Dravska 12, 48 331 Gola Gotal product d.o.o., Stjepana Radića 31, 48 331 Gola Goflex d.o.o., Augusta Šenoe bb, 48 331 Gola Pobi – komerc d.o.o., Stjepana Radića 90, 48 331 Gola1

3.5.3.6. Razmještaj i posebnosti područja postrojenja u odnosu na naselja

Na području Općine nema registriranih poduzetničkih ili industrijskih zona.

3.5.3.7. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi

Potencijalno najugroženijim objektima na području Općine u situaciji potresa smatraju se svi objekti javne infrastrukture.

- Osnovna škola Gola s 4 područne škole – 200 do 500 osoba- Župna crkva Sv. Tri Kralja u naselju Gola – 100 do 200 osoba- Župna crkva Presvetog Trojstva u naselju Ždala – 50 do 100 osoba- Društveni te vatrogasno domovi – 100 do 300 osoba- “Vrapčić” dječji vrtić Drnje, podružnice: “Zvončić”, Dravska 2, Gola, “Zvončica”, Gola i

“Bambi”, Ždala – do 100 osoba

3.5.3.8. Kapaciteti i objekti za sklanjanje

Na prostoru Općine nema izgrađenih i klasificiranih javnih i grupnih skloništa. U malom dijelu individualnih stambenih objekata (procjena oko 30%) izgrađenih u proteklih 20 godina postoje individualna skloništa kapaciteta za 3-5 osoba, odnosno armirano-betonski podrumi koji mogu poslužiti za tu namjenu.

3.5.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni, sanitarni uvjeti i kapaciteti za pripremu hrane)

Zbrinjavanje je moguće provesti u školama, domovima i sportskoj dvorani OŠ Gola. U istim objektima moguća je i priprema hrane jer su opremljene kuhinjama. U svih 5 naselja u Općini postoje društveni domovi i vatrogasni domovi. Postoji jedan lovački dom. U svaki društveni dom može biti smješteno oko 200 osoba. Svaki društveni dom kao i lovački dom imaju kapacitete za pripremu hrane.

1 Podaci preuzeti iz: Izvješće o stanju u prostoru Općine Gola 2009. – 2013.god.

Stranica 35


3.5.3.10. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)

Na području Općine nalaze se dvije ambulante s jednim liječnikom koji po rasporedu radi u obje ambulante. Ambulante se nalaze po ustrojstvu u sklopu Doma zdravlja Koprivnica. Glavna ambulanta nalazi se u naselju Gola, a područna ambulanta u naselju Ždala. Ambulante su ustrojene kao jedinice domova zdravlja kako bi se osiguralo pružanje zdravstvene zaštite osiguranicima na što širem području. Osim ambulanti, Općina ima jednu ljekarnu i jednu zubnu ordinaciju koje su locirane u naselju Gola.

Tablica 11: Prikaz zdravstvenih ustanova na području Općine

Vrsta ustanove Lokacija Kontakt Dom zdravlja KKŽ, Ordinacija opće medicine Gola

M. P. Miškine 1, Gola 048/ 833 – 002,098 249 448

Privatna ordinacija stomatološke zaštite dr. Blaženka Jantolek - Kovaček

M. P. Miškine 1, Gola 048/ 833 – 357

Privatna ljekarna Dragica Salaj, mr.ph.

Dravska 12, Gola 048/ 833 - 240

Izvor: Općina Gola, 2017.god.

Ustanove izvan područja Općine zadužene za zdravstvenu i socijalnu skrb žitelja predmetnog područja Općine su:

Dom zdravlja Koprivničko – križevačke županije, Županijska bolnica «Tomislav Bardek» u Koprivnici, Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije Koprivnica, Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Koprivničko – križevačke županije, Centar za socijalnu skrb Koprivnica i Dom umirovljenika Koprivnica.

3.5.4. Prometno – tehnološka infrastruktura

3.5.4.1. Cestovna i željeznička infrastruktura

Cestovna infrastruktura

Naselja Općine dobro su međusobno povezana i uključena u ukupni prometni sustav Koprivničko – križevačke županije. Općina je smještena između lijeve obale rijeke Drave i granice sa susjednom Republikom Mađarskom. Zbog svoga položaja Općina je izuzetno dobro prometno povezana. Geoprometni položaj Općine kao tranzitno područje vrlo je značajan kako za podravsku regiju tako i za cijelu Republiku Hrvatsku koja je preko ovog područja povezana s Republikom Mađarskom. Na području Općine osim razvijene cestovne mreže nisu razvijene druge vrste prometa.

Stranica 36


Područjem Općine prolaze dvije državne, jedna županijska i jedna lokalna cesta. Uz pobrojane prometnice na području Općine postoji niz nerazvrstanih cesta.Na području Općine nalazi se i cestovni granični prijelaz prema Republici Mađarskoj.Od ostale cestovne infrastrukture u Općini postoji još mreža lokalnih cesta i općinskih nerazvrstanih cesta (mjesnih ulica i poljskih putova) tako da je teritorij Općine međusobno kvalitetno prometno povezan. U pogledu stanja kvalitete cestovne mreže i standarda održavanja situacija je podjednaka kao i na ostaloj cestovnoj mreži u Županiji.

Tablica 12: Prometnice na području Općine

R.Br.

Oznaka prometnice

Naziv prometnice Duljina (km)

DRŽAVNE CESTE1. DC 41 G.P. Gola (gr.R. Mađarske) – Koprivnica – Križevci (D22) 57,932. DC 210 Gola (D41) – Ždala – Molve – Virje (D2) 24,34

ŽUPANIJSKE CESTE1. ŽC 2116 Gola (D41) – Novačka – Repaš (D210) 11,06

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ broj 103/17), Županijska uprava za ceste Koprivničko – križevačke županije, 2017.god.

3.5.4.2. Dalekovodi i transformatorske stanice

Na području Općine opskrbu električnom energijom vrši distributer HEP d.d. Zagreb DP „Elektra“ Koprivnica.Distributivna srednja naponska mreža sastoji se od dva zračna dalekovoda 10 (20) kV na betonskim stupovima koji se napajaju iz TS 35/10 Kv Drnje i TS 35/10 Kv Janaf Virje koji imaju kabelski prijenos preko dravskog mosta. Na području Općine koriste se uglavnom tipske trafostanice 10/0,4 Kv, koje su smještene na povoljnim lokacijama u naseljima. Na području Općine ima 29 distributivnih trafostanica 10/0,4 kV s instaliranom snagom od 3,63 MVA.Niskonaponske mreže po naseljima uglavnom su izgrađene kao zračne na drvenim stupovima, s aluminijskim golim vodičima, dok je manji dio mreže rekonstruiran tako da je izveden betonskim stupovima i izoliranim samonosivim kabelskim snopom. Javna rasvjeta izvedena je u pravilu na postojećim stupovima niskonaponske mreže. DP „Elektra“ Koprivnica u potpunosti zadovoljava potrebe količine i kvalitete električne energije, kao i održavanje objekata i postrojenja.

3.5.4.3. Energetski sustavi

Na području Općine nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih energetskih sustava odnosno objekata.

Stranica 37


3.5.4.4. Telekomunikacijski sustavi

Na području Općine telefonska infrastruktura u vlasništvu je T-Hrvatskog Telekoma čiji je glavni operater fiksne mreže T-Com. Za obavljanje javne govorne usluge u fiksnoj mreži T-Com koristi vlastite resurse koji se sastoje od centralnog komunikacijskog čvorišta te čvorišta putem kojih je ostvareno međusobno povezivanje s operaterima fiksnih i mobilnih mreža. U Općini izgrađene su tri osnovne postaje i to u naseljima: Gola, Gotalovo i Ždala. Fiksnom telefonijom pokrivena su sva naselja na području Općine, a broj TF priključaka na 100 stanovnika iznosi 30,4.Na predmetnom području pojavljuju se i novi operateri kao što su: OPTIMA Telecom d.o.o. Zagreb, METRONET-telekomunikacije d.d. Zagreb i VIP-net d.o.o. Zagreb koji ugovorno koriste postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu u vlasništvu T-Hrvatskog Telecom-a.Na području Općine djeluju 3 mreže pokretnih komunikacija: CRONET, VIPnet i TELE 2.

3.5.4.5. Hidrotehnički sustavi

Zbog potrebe i mogućnosti odvodnje zaobalja u tijelu nasipa za obranu od poplava ugrađeni su hidrotehnički objekti. U tu skupinu se prvenstveno ubrajaju ustave, čepovi i sifoni. Vezano uz obranu od poplava područja Općine treba navesti sljedeće hidrotehničke objekte, koji ujedno predstavljaju kritična mjesta u obrani od poplava:

- 3 betonska propusta ugrađena u nasip Repaš-Botovo,- 1 betonski propust ugrađen u nasip Repaš,- 1 betonski propust-čep ugrađen u Traverzu Repaš.

3.5.4.6. Plinovi i naftovodi

Općina snabdijeva se plinom iz CPS Molve. Plinskom distributivnom mrežom pokrivena su tri naselja Općine, i to naselja Gola, Gotalovo i Otočka. Ova naselja se napajaju iz MRS Gola koja se nalazi unutar plinskog polja Gola. Iako je na Općinskom području plinska mreža izvedena u dužini cca. 31,1 km, plinskih priključaka je relativno malo te se oni prvenstveno odnose na individualna domaćinstva. Za distribuciju plina na području Općine nadležan je distributer „KOMUNALAC“ Koprivnica. Na području Općine PLINACRO d.o.o. Zagreb nema, niti planira gradnju magistralne plinske mreže. Na području Općine nalazi se eksploatacijsko polje prirodnog plina s 5 bušotina u proizvodnji i 2 utisne za vodu. Plinsko polje Gola prostire se na 1.351 ha površine. Svi aktivni prostori bušotina ogradom su fizički odijeljeni od okolnih (uglavnom poljoprivrednih) površina na kojima je moguće nesmetano vršiti djelatnost za koju su namijenjene.

Stranica 38


Prostorom Općine prolazi međunarodni Jadranski naftovod s terminalom Virje (11,64 ha). Trasa u Općini dolazi iz Općine Virje i nastavlja za Mađarsku, pri čemu trasa naftovoda siječe naselja Ždala i Novačka.S obzirom na gustoću naseljenosti i blizinu gospodarskih objekata u zoni utjecaja, ovaj plinovod ne predstavlja poseban rizik sa štetnom posljedicom po osobe i njihovu imovinu. Prostor Općine od strateškog je interesa za Republiku Hrvatsku jer se tu nalaze najveće zalihe zemnog plina.

Tablica 13: Prikaz proizvodnje plina i kondenzata na području Općine 2001.god.

Plinsko polje ProizvodnjaPlin u m2 Kondenzata u t

Gola Duboka 154.565,700 21.875Gola Plitka 15.657,000 150Ukupno: 170.222,700 22.025

Izvor: PPUO Gola

4. GRAFIČKI DIO

A) Zemljovid prometnica (prijevoz opasnih tvari) te kritične infrastrukture

B) Grafički prilog Plana: razmještaj operativnih snaga, mjesta zdravstvenog zbrinjavanja, mjesta zbrinjavanja i smještaja, lokacije u kojima se manipulira opasnim tvarima, mjesta za ukop poginulih ljudi, razmještaj operativnih snaga (članak 34. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN 49/17))

Stranica 39


5. POSEBNI DIO

5.1. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD POPLAVA

Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Državnom planu obrane od poplava kojim su obuhvaćene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena je prema sektorima, a unutar njih po branjenim područjima i dionicama vodotoka.

Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava, Općina spada u Sektor A – Mura i Gornja Drava; branjeno područje 33: Međudržavne rijeke Drava i Mura na područjima malih slivova Plitvica – Bednja, Trnava i Bistra.

Zbog potrebe i mogućnosti odvodnje zaobalja, u tijelo obrambenih nasipa ugrađeni su hidrotehnički objekti (ustave, sifoni, čepovi) građeni od tvrdih materijala - najčešće betona. Kako su nasipi građeni od zemljanog materijala, nemoguće je ostvariti idealan kontakt između tijela nasipa i u njemu ugrađenog objekta, pa se u smislu generalne ocjene svako takvo mjesto može smatrati potencijalnim kritičnim mjestom. Izgradnjom vodnih stepenica Varaždin, Čakovec i Dubrava na rijeci Dravi jedan dio postojećih nasipa je zadržao, a drugi izgubio svoju funkciju. Manji dio nasipa je iskorišten u konstrukciji akumulacijskih jezera. Isti se razvoj situacije očekuje i po pitanju ostalih postojećih nasipa pri izgradnji planiranih nizvodnih hidroelektrana. Utjecaj hidroenergetskih objekata na vodoprivredne nasipe na branjenom području 33 je pozitivan, obzirom da se pravilnim manipuliranjem (pretpražnjenjem akumulacija, zadržavanjem vodnog vala..) sprečavaju superpozicije vodnih valova rijeka Mure i Drave. Istovremeno, pravilnim manipuliranjem moguće je postići značajno prigušenje – smanjenje vrha vodnih valova rijeke Drave.

Tablica 14: Prikaz Dionice A.33.5. - rijeka Drava - lijeva obala, rkm 198+700-208+000, Ogorelo polje - most

Repaš

Vodotok Nasip Objekti Ugroženo područje Mjerodavni vodomjer

r. Drava - l.o. Ogorelo Polje -

most Repaš 198+700-208+000

dužine 9,3 km

- -

KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKA Novo Virje:

Molve:Gola: ŽdalaRepašGola

Gotalovo

V - Botovo, rkm 226,83 (121,55) P:

+400 R: +460 I: +530 IS: +630 M:

+582 (18.07.1972.) (kruna = Botovo ≈

+640)

Izvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor A – Mura i Gornja Drava branjeno područje 33: Međudržavne rijeke Drava i Mura na području malih slivova Plitvica, Bednja, Trnava i Bistra

Stranica 40


Slika 6: Prikaz Dionice A.33.5. - rijeka Drava - lijeva obala, rkm 198+700-208+000, Ogorelo polje - most Repaš


Dionica obuhvaća lijevu obalu Drave od granice s Mađarskom do mosta Repaš u ukupnoj dužini od 9,3 km. Na ovoj dionici nema izvedenih nasipa niti drugih hidrotehničkih objekata. Pri pojavi velikih voda moguće je plavljenje nekoliko kuća u Ogorelom Polju, ali se to može spriječiti zatvaranjem nekoliko lokalnih depresija. Pristup na ovaj prostor moguć je poljskim putevima i šumskim cestama iz naselja Repaš, odnosno od asfaltne ceste Repaš – Ždala.

Tablica 15: Prikaz Dionice A.33.6. - rijeka Drava - lijeva obala, rkm 208+000-226+800, most Repaš - most

Botovo

Vodotok Nasip Objekti Ugroženo područje Mjerodavni vodomjer

r. Drava - l.o. Most Repaš - most

Botovo 208+000-226+800

dužine 18,0 km

Nasip Repaš rkm 208+000209+150 kmn 0+000-1+250

dužine 1,2 km traverza Repaš rkm

208+000 kmn 0+000-0+720 dužine 0,7 km Nasip Repaš-Botovo rkm

209+150- 226+800 kmn 1+250-18+180

dužine 17,0 km Ukupno: 18,9 km

-rkm 208+000; most Repaš -kmn 0+424 čep Ø 100 cm na traverzi -

rkm 226+800 most Botovo; rkm

226,83 vodomjer-Botovo, (121,55) -

kmn 3+700 bet. propust (čep) Ø 80

cm -kmn 6+468 bet. propust (čep) Ø 100 cm -kmn

15+530 bet. propust (čep) Ø

KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA

Molve:Repaš

Hlebine: Peteranec:

Gola:Novačka Otočka

Gotalovo

Drnje:

V - Botovo, rkm 226,83 (121,55) P:

+400 R: +460 I: +530 IS: +630 M:

+582 (18.07.1972.) (kruna = Botovo ≈

+640)

Stranica 41


100 cmIzvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor A – Mura i Gornja Drava branjeno područje 33: Međudržavne rijeke Drava i Mura na području malih slivova Plitvica, Bednja, Trnava i Bistra

Dionica obuhvaća lijevu obalu Drave od mosta Repaš do mosta Botovo u ukupnoj dužini od 18,0 km. Na lijevoj obali Drave izvedeni su nasipi Traverza Repaš u dužini 690 m, Repaš u dužini 1240 m te Repaš – Botovo u dužini od 16820 m. Traverza Repaš je sastavni dio prilazne ceste na most Repaš (na cesti Molve – Ždala). Nasip Repaš se nizvodno veže na traverzu Repaš a uzvodno se u kontinuitetu nastavlja nasip Repaš-Botovo. Najuzvodniji dio nasipa Repaš-Botovo je izveden kao cesta i upire se u nasip željezničke pruge Botovo-Zakany.

Slika 7: prikaz Dionice A.33.6. - rijeka Drava - lijeva obala, rkm 208+000-226+800, most Repaš - most Botovo


Niveleta ovih nasipa (Traverza Repaš, Repaš i Repaš – Botovo) je projektirana na razinu velike vode iz 1966. godine (vodomjer Botovo +572 cm) s nadvišenjem krune na Traverzi Repaš od 0,50 m a nadvišenje nasipa Repaš i Repaš – Botovo je 1,20 m.

Tablica 16: Prikaz elemenata nasipa

Stranica 42


Traverza Repaš Repaš Repaš – BotovoKm 0 – 0 + 690 Km 0 – 1 + 240 Km 1 + 120 – 15 + 385 Km 15 + 385 – 18 + 000

- kruna nasipa 7,00 m- pokos s vodne strane

1:1,5- pokos sa zračne strane

1:1,5- nadvišenje krune

0,50m

- kruna nasipa - 4,00 m- pokos sa vodne strane

1:3- pokos sa zračne strane

1:7- nadvišenje krune -

1,20m




1,20m




1,20mIzvor: Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor A – Mura i Gornja Drava branjeno područje 33: Međudržavne rijeke Drava i Mura na području malih slivova Plitvica, Bednja, Trnava i Bistra

Traverza Repaš može prihvatiti 100-godišnju veliku vodu trajanja dužeg od 5-6 dana iako nadvišenje krune iznosi samo 0,50 m. Na km 0+424 traverze postoji betonski propust - čep, Ø80 cm, koji je potencijalno kritično mjesto, te ga u fazi aktivne obrane od poplave treba stalno kontrolirati. S bzirom na dimenzije nasip Repaš može prihvatiti 100-godišnju veliku vodu trajanja dužeg od 5 - 6 dana. Na ovom nasipu nema hidrotehničkih objekata. Nasip Repaš-Botovo može prihvatiti 100-godišnje velike vode, ali kraćeg trajanja (5-6 dana) bez posebnih intervencija, iako je pri pojavi velikih voda bilo procjeđivanja na km 14+000 - 15+000, 15+385 kao i jakih podvira na km 17+950, gdje je izvršena sanacija pobijanjem čeličnih talpi s vodne strane. Na km 15+530 se za vrijeme velike vode 1972. god. urušio betonski propust potoka Izidorijus koji zatvoren pobijanjem čeličnog žmurja neposredno s vodne strane propusta. U slučaju pojave velikih voda u potoku Izidorijus potrebno ih je prepumpavati u inundaciju rijeke Drave.

5.1.1. Ugrožena područja i slaba mjesta

Najveći protoci, u svim vodotocima, su u proljetnom razdoblju kod topljenja snijega i proljetnih kiša. Jesenske kiše izražene su manjim dotocima u vodotoke.

Izgradnjom hidroelektrana povećao se stupanj sigurnosti nasipa, zbog smanjenja poplavnih voda koje teku starim koritom za instalirane protoke hidroelektrana (HE Varaždin 500 m³/s). S druge strane, smanjio se stupanj sigurnosti nasipa zbog smanjenja protjecajnog profila uslijed razvijanja vegetacije na sprudovima starog korita.Na km 3+700 nasipa (računajući i nasip Repaš) je betonski propust - čep Ø80 cm a na km 6+468 je betonski propust - čep Ø100 cm, što su potencijalna kritična mjesta te ih u fazi aktivne obrane od poplave treba stalno kontrolirati. Nasipi Traverza Repaš, Repaš i Repaš – Botovo čine cjelinu koja štiti područje od 3800 ha i naselja Gotalovo, Otočka, Novačka i Repaš. Duž nasipa s branjene strane je izveden pristupni put koji služi za obilazak, nadzor kao i dopremu mehanizacije, opreme i ljudi.

Stranica 43


5.1.2. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine – Poplava

R.BR. Zadaća (mjera CZ) Operativni postupci, kapaciteti i operativni doprinos Općine Izvršitelji1. Organizacija provođenja obveza

iz Državnog plana obrane od poplava (način suradnje s kapacitetima Hrvatskih voda) i Provedbenog plana obrane od poplava.

Hrvatske vode aktiviraju vlastite snage sukladno operativnim planovima tako da aktiviraju certificirano poduzeće sa strojevima i opremom.Stožer zaštite i spašavanja Općine uvodi dežurstvo i nalaže aktivnosti na provedbi mjera obrane od poplava, na područjima svoje nadležnosti na inicijativu rukovoditelja obrane od poplava.Stožer zaštite i spašavanja Općine održava stalnu vezu s rukovoditeljem obrane od poplava Hrvatskih voda mobilnom i fiksnom telefonijom direktno ili putem Centra 112.

- Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu – Vodnogospodarska ispostava za mali sliv “Bistra” Đurđevac, Kutina (Prilog 4.5.)

2. Organizacija i pregled obveza sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite koji se trebaju uključiti u obranu od poplava.

Stožer civilne zaštite Općine uvodi dežurstvo i nalaže aktivnosti na provedbi mjera obrane od poplava.Općinski načelnik poziva djelatnike Općine za pružanje administrativne i druge pomoći za potrebe civilne zaštite.

- Stožer civilne zaštite (Prilog 1.1.)

- Popis djelatnika Općine (Prilog 5.1.)

Uzbunjivanje stanovništva provodi se vatrogasnim sirenama.Za uzbunjivanje stanovništva zadužen je zapovjednik dobrovoljnog vatrogasnog društva.

- DVD - Općine (Prilog 1.3.)

Uklanjanje naplavina, spašavanje ljudi iz poplavnog područja obavljat će DVD - i (ispumpavanje vode, uklanjanje naplavina, spašavanje ljudi i imovine i sl.). U svrhu pravovremenog izvršenja radnji na obrani od poplava a prema veličini i intenzitetu porasta vodostaja, poduzimaju se i odgovarajuće mjere angažiranja potrebne radne snage, prijevoznih sredstava i sl. (nakon povlačenja voda-prestanak poplava - formiraju stručno povjerenstvo za procjenu šteta na područjima svoje nadležnosti druge aktivnosti (asanacija i sl.)

- DVD - Općine (Prilog 1.3.)- Policijska uprava Koprivničko -

križevačka – Policijska postaja Koprivnica (Prilog 4.4.)

- Vlasnici kritične infrastrukture (Prilog 4.2.)

- HGSS – Stanica Koprivnica (Prilog 1.5.)

3. Načela za zaštitu ugroženih objekata kritične infrastrukture i obveze vlasnika kritične infrastrukture.

Vlasnici kritične infrastrukture. - Vlasnici kritične infrastrukture (Prilog 4.2.)

Uspostava opskrbe električnom energijom. - HEP ODS d.o.o. Elektra Koprivnica (Prilog 4.2.)

Redovna opskrba vodom. - Koprivničke vode d.o.o. (Prilog 4.2.)

Popravak telefonske infrastrukture (područne centrale, mjesne centrale, repetitori, stupovi nadzemne telefonske mreže).

- Hrvatski telekom d.d. (Prilog 4.2.)

Stranica 44


Popravak prometnica. - Županijska uprava za ceste Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.2.)

- Općina (Prilog 5.1.)4. Organizacija pružanja drugih

mjera civilne zaštite tijekom reagiranja sustava civilne zaštite u poplavama (uključujući evakuaciju i zbrinjavanje).

Pružanje prve medicinske pomoći unesrećenima. - Zavod za hitnu medicinu Koprivničko - križevačke županije – Ispostava Koprivnica (Prilog 4.1.)

- Dom zdravlja Koprivnica (Prilog 4.1.)


Stožer prikuplja informacije o stoci i domaćim životinjama koje su bez nadzora.Načelnik stožera zatražiti će se podatke od Općinskog načelnika.Nadležnost za:

- praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprječavanju nastanka ili širenja zaraznih bolesti;

- nadzor nad prometom i distribucijom namirnica životinjskog porijekla- prikupljanje i zbrinjavanje životinja; liječenje, klanje ili eutanazija životinja;

i druge provedbene aktivnosti imaju veterinarske organizacije koje djeluju na prostoru Općine.

- Udruge građana (Prilog 1.6.)- Koordinatori na lokaciji (Prilog

1.8.)- Veterinarska stanica Koprivnica

d.o.o. (Prilog 4.1.)

Pružanje psihološke potpore. - Centar za socijalnu skrb Koprivnica (Prilog 4.3.)

Opskrba sanitetskim materijalom i opremom. - Dom zdravlja Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.)

Upotreba raspoloživih materijalno - tehničkih sredstava za zaštitu od poplava.U zaštiti od poplava koristit će se materijalno tehnička sredstva:

- sredstva i oprema DVD-a Općine te po potrebi JVP Koprivnica- Hrvatske vode VGO za Muru i gornju Dravu – VGI za mali sliv „Bistra“

strojevi i oprema građevinskih poduzeća strojevi i oprema građana - obrtnika (priručna sredstva i sl.).Organizacija provođenja asanacije:Provođenje asanacije terena provoditi će komunalne tvrtke, pravne osobe s građevinskom mehanizacijom, vatrogasne snage, povjerenici civilne zaštite, vlasnici kritične infrastrukture, vlasnici objekata, stanovništvo a po potrebi i ostale

- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- JVP Grada Koprivnice (Prilog

1.3.)- Pravne osobe od interesa za

sustav civilne zaštite (MTS) (Prilog 1.10.a)

- JVP Grada Koprivnice (Prilog 1.3.)

- HEP ODS d.o.o. Koprivnica (Prilog 4.2.)

Stranica 45


snage civilne zaštite. - Piškornica – sanacijsko odlagalište otpada d.o.o. (Prilog 4.6.)


- Povjerenici civilne zaštite (Prilog 1.7.)

- Strojevi i oprema građevinskih poduzeća (Prilog 4.11.)

Organizacija provođenja evakuacijeOpćinski načelnik uz konzultaciju sa Stožerom civilne zaštite donosi Odluku o provođenju evakuacije stanovništva, materijalnih dobara i životinja s određenog područja ovisno o događaju. Odluka se prenosi sredstvima javnog ili sredstvima lokalnog priopćavanja, a može se prenijeti i sustavima za uzbunjivanje, davanjem znaka nadolazeća opasnost i govornim informacijama. Također Odluka se može prenijeti i putem povjerenika civilne zaštite za određeno područje ili dijelove naselja odnosno za područje pojedinog mjesnog odbora. Paralelno s dostavom obavijesti o provođenju evakuacije, pokreće se aktiviranje sustava evakuacije od Općinskog načelnika ili načelnika Stožera civilne zaštite i pravne osobe s prometnim sredstvima za prijevoz stanovništva kao i Policijske postaje Koprivnica poradi reguliranja prometa i osiguranja provođenja evakuacije te zaštite imovine osoba koje su napustile područje. Evakuacija/samoevakuacija stanovništva započinje nakon utvrđene opasnosti i zapovijedi za evakuaciju od Općinskog načelnika Općine. Evakuacija stanovništva provodit će se uglavnom osobnim vozilima građana. Za početak provođenja evakuacije angažirati će se povjerenici civilne zaštite. Nakon mobilizacije, provođenje evakuacije izvršit će DVD – i Općine (Prilog 1.3) i prijevoznici. Prihvat i smještaj ugroženog stanovništva vršit će se u objektima navedenim u Prilogu 4.13. Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva (Prilog 4.13.a) čine ekipe za prihvat stanovništva na navedenim lokacijama. Pravce evakuacije zavisno od nastale situacije ugroženog područja odredit će Stožer u suradnji s Policijskom postajom Koprivnica i povjerenicima civilne zaštite (Pregled pravaca za evakuaciju prikazan je na zemljovidu u točci 4.)



- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- Pravne osobe s prijevoznim

sredstvima (Prilog 4.11.)- Ekipe za prihvat ugroženog

stanovništva (Prilog 4.13.a)

U zbrinjavanju ugroženog i stradalog stanovništva angažirat će se:- redovne zdravstvene institucije i ustanove (Prilog 4.1.)- Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica (Prilog 1.4.)- Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva (Prilog 4.13.a)

- Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica (Prilog 1.4.)

- Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva (Prilog 4.13.a)

Stranica 46


Potrebnu hranu, prijevoz i ostalo osigurat će stručne službe Općine. (Prilog 5.1.) Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva i Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica uz pomoć udruge građana organiziraju razmještaj u objektima namijenjenim za smještaj evakuiranog stanovništva, organiziraju postavljanje ležajeva, uređenje prostora, određuju dežurne osobe, organiziraju dobavu hrane i vode za piće. Centar za socijalnu skrb Koprivnica - uspostavlja usku suradnju u provedbi navedenih zadaća s organizacijom Crvenog križa u materijalnom i drugom osiguranju potreba osoba koje podliježu zbrinjavanju.Timovi opće medicine pružaju psiho-socijalnu i zdravstvenu njegu osobama na zbrinjavanju i upućuju prema potrebi u specijalizirane zdravstvene ustanove (Prilog 4.1.).Udruge - pomažu u zadovoljavanju potreba osoba na zbrinjavanju, pripremanju hrane, opsluživanju te organizaciji društvenog života u objektima, DVD – i Općine - sudjeluju u dobavi potrebnih količina pitke i tehničke vode, prijenosu bolesnih osoba u transportna sredstva, prijevozu i drugo (Prilog 1.3.). Prikaz mjesta i lokacija prihvata nalazi se u (Prilog 4.13.)Pregled mogućih lokacija za podizanje šatorskih i drugih privremenih naselja

- zelene površine na području Općine (blizina mogućih priključaka na infrastrukturu).

Za pružanje prve medicinske i psihološke pomoći u Općini pobrinut će se Zavod za hitinu medicinu Koprivničko - križevačke županije, Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica, Hrvatska Gorska služba spašavanja – Stanica Koprivnica (Prilog 1.5.) Centar za socijalnu skrb Koprivnica (Prilog 4.3.).Nositelj veterinarskog zbrinjavanja na području Općine je Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o. (Prilog 4.1.).Smještaj stoke vršit će vlasnici stoke uz koordinaciju povjerenika za civilnu zaštitu i Stožera civilne zaštite Općine. Stočna hrana uskladištit će se u privatna domaćinstva prema raspoloživim kapacitetima.

- Općina (Prilog 5.1.)- Centar za socijalnu skrb

Koprivnica (Prilog 4.3.)- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- HGSS – Stanica Koprivnica

(Prilog 1.5.)- Veterinarska stanica Koprivnica

d.o.o. (Prilog 4.1.)

5. Reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija.

Za ocjenu stanja i funkcionalnosti prometa i komunikacijskih sustava i objekata zadužena je PU Koprivnica, Županijska uprava za ceste Koprivničko - križevačke županije, Stožer definira prioritete u sanaciji prometnica.

- PU Koprivničko - križevačka – PP Koprivnica (Prilog 4.4.)

- Županijska uprava za ceste Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.2.)

Donošenje odluka o zabrani cestovnog prometa poradi zaštite sigurnosti na pogođenom području u nadležnosti je PU Koprivničko – križevačka – PP Koprivnica.Uspostavu alternativnih prometnih pravaca provodi PU Koprivničko - križevačka - PP Koprivnica.Osiguravanje područja intervencija provodi PU Koprivničko - križevačka - PP

Stranica 47


Koprivnica.Nadzor i čuvanje ugroženog područja.Osiguranje telekomunikacijskih veza korisnika s prednošću uporabe. - Hrvatski telekom d.d. (Prilog

4.2.)Vlasnici objekata, stanovništvo a po potrebi i ostale snage sustava civilne zaštite

6. Troškovi angažiranih pravnih osoba i redovnih službi.

Troškovi aktiviranja snaga sustava civilne zaštite koje su u ingerenciji Općine snosi Općina.

- Prikaz troškova koje snaša Općina (Prilog 4.16.)

Stranica 48


5.2. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD POTRESA

Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a za posljedicu ima podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije.

Katastrofe uzrokovane potresima karakterizira brz nastanak, a događaju se stalno i bez prethodnog upozorenja.

Prema seizmičkoj karti za područje Koprivničko – križevačke županije za povratni period od 500 godina, na području Općine može se očekivati potres jačine 7° ili 8° prema MCS ljestvici.

5.2.1. Posljedice uslijed potresa

- izravna oštećenja prometnica i njihova neprohodnost što može otežati prometnu povezanost Općine sa susjednim jedinicama lokalne samouprave te usporiti potrebne radnje neposredno nakon potresa (spašavanje, evakuacija, odvoz građevinskog otpada i sl);

- oštećenje industrijskih objekata uz izravne troškove zbog oštećenja građevina i opreme mogu zbog odgode spremnosti za rad, uključivati dodatne posljedice za zaposleno stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, kao i dugoročne posljedice na okoliš;

- prekidi u telekomunikacijskoj mreži mogu stanovništvu i hitnim službama otežati komunikaciju, a oštećenja strujne mreže i komunalne infrastrukture mogu usporiti radove hitnih službi i povećati osjećaj nesigurnosti stanovništva;

- opasnost od oštećenja bolnice i domova zdravlja mogu otežati mogućnost osiguravanja dovoljnih kapaciteta za zbrinjavanje ozlijeđenih;

- oštećenje objekata javne društvene namjene poput muzeja i sportskih objekata može ugroziti sigurnost velikog broja ljudi;

- posebnu pozornost treba obratiti na oštećenja vrtića, škola i visokoškolskih ustanova.

Stranica 49


5.2.2. Pregled zadaća, nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine – Potres

R.BR. Zadaća (mjera CZ) Operativni postupci, kapaciteti i operativni doprinos Općine Izvršitelji1. Organizacija spašavanja i

raščišćavanja, zadaće sudionika i operativnih snaga civilne zaštite koje raspolažu kapacitetima za spašavanje iz ruševina na svim razinama sustava i drugi podaci bitni za operativno djelovanje Stožera civilne zaštite.

- Stožer utvrđuje prioritete u raščišćavanju ruševina.- Stožer nakon analize određuje mobilizaciju materijalno–tehničkih

sredstava.- Ako postojeće snage i materijalna sredstva nisu dovoljna Općinski

načelnik traži pomoć od Koprivničko - križevačke županije.- Sigurnim zonama u ugroženom području mogu se definirati svi otvoreni

prostori na udaljenosti ½ visine zgrade. Mogu se poistovjetiti s lokacijama za prikupljanje i prihvat stanovništva.

- Evakuacija i zbrinjavanje stanovništva- U raščišćavanju ruševina i spašavanju zatrpanih osoba sudjeluju; DVD – i

Općine, HGSS – Stanica Koprivnica.- U početku je najvažnije osigurati prohodnost putova i osigurati vodu za

piće, kako za snage sustava civilne zaštite, tako i za stanovništvo.Komunikacija sa Stožerom civilne zaštite Općine i drugim operativnim snagama sustava civilne zaštite ostvaruje se putem telefona, mobitela ili e-mailom.

- Koordinator na lokaciji (Prilog 1.8.)



- DVD – i Općine (Prilog 1.3)- Povjerenici civilne zaštite

(Prilog 1.7.)- HGSS – Stanica Koprivnica

(Prilog 1.5.)- Pravne osobe od interesa za

sustav civilne zaštite (MTS) (Prilog 1.10.a)

- Udruge (Prilog 1.6.)Evakuacija i zbrinjavanje stanovništva, mat. I kulturnih dobara, osobna i uzajamna pomoć te obavljanje potrebnih radnji i izvođenje radova na ruševinama izvršiti će snage sustava civilne zaštite.

- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- Povjerenici civilne zaštite

(Prilog 1.7.)

Lokacija za odlaganje građevinskog materijala (Prilog 5.4.) – postojeća odlagališta Organizaciju za prikupljanje, prijevoz i odlaganje izvršava koncesionar za odvoz otpada Općine i pravne osobe s građevinskom mehanizacijom s područja nadležnosti Općine i pravne osobe s građevinskom mehanizacijom koji mogu pomoći u odvozu građevinskog materijala.

- Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite (Prilog 1.10.a)

2. Organizacija zaštite objekata kritične infrastrukture i suradnja s pravnim osobama s ciljem osiguranja kontinuiteta njihovog djelovanja.

Vlasnici kritične infrastrukture (Prilog 4.2.)Uspostava opskrbe električnom energijom. - HEP ODS d.o.o. Elektra

Koprivnica (Prilog 4.2.)Redovna opskrba vodom. - Koprivničke vode d.o.o. (Prilog

4.2.)Popravak telefonske infrastrukture (područne centrale, mjesne centrale, repetitori, stupovi nadzemne telefonske mreže).


Stranica 50


Popravak prometnica. - Županijska uprava za ceste Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.2.)

- Općina (Prilog 5.1.)3. Organizacija gašenja požara

(nositelji, zadaće, nadležnosti i usklađivanje).

Sukladno Planu zaštite od požara i tehničko – tehnoloških nesreća Stožer prikuplja informacije o požarnoj opasnosti, a za to je zadužen je član Stožera za protupožarnu zaštitu,Stožer se informira o potrebi iskapčanja pojedinih energenta na prijedlog člana Stožera za protupožarnu zaštitu,Ako DVD – i ne mogu sanirati nastalu požarnu opasnost zatražit će pomoć od JVP Grada Koprivnice sukladno Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Koprivničko - križevačke županije.

- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- JVP Grada Koprivnice (Prilog

1.3.)

4. Organizacija reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija.

Stožer definira prioritete u sanaciji prometnica. - Stožer civilne zaštite (Prilog 1.1.)

- za ocjenu stanja i funkcionalnosti prometa i komunikacijskih sustava i objekata zadužena je PU Koprivničko - križevačka – PP Koprivnica, Županijska uprava za ceste Koprivničko - križevačke županije,

- donošenje odluka o zabrani cestovnog prometa poradi zaštite sigurnosti na pogođenom području u nadležnosti je PU Koprivničko - križevačka – PP Koprivnica

- uspostavu alternativnih prometnih pravaca provodi PU Koprivničko – križevačka – PP Koprivnica

- nadzor i čuvanje ugroženog područja provodi PU Koprivničko - križevačka – PP Koprivnica

- osiguravanje područja intervencija provodi PU Koprivničko - križevačka - PP Koprivnica


- Županijska uprava za ceste Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.2.)

- osiguranje telekomunikacijskih veza korisnika s prednošću uporabe provodi HT d.d.


5. Organizaciju pružanja medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja.

Stožer prikuplja informacije o stanju objekata za pružanje zdravstvenih usluga, a za to je zadužen član Stožera za zdravstveno zbrinjavanje. Stožer prikuplja informacije o stanju medicinske opreme i zaliha lijekova te sanitetskog materijala.



Prvu pomoć pružiti će Zavod za hitnu medicinu Koprivničko - križevačke županije, Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica.

- Zavod za hitnu medicinu Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.)

Stranica 51





Opskrbu sanitetskim materijalom i opremom osigurati će Dom zdravlja Koprivnica U slučaju potrebe, Općinski načelnik, traži pomoć od Koprivničko - križevačke županije.


6. Organizacija pružanja veterinarske pomoći.

- Stožer prikuplja informacije o stoci i domaćim životinjama koje su bez nadzora.

- Načelnik Stožera traži podatke od povjerenika za civilnu zaštitu za:- praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprječavanju nastanka ili širenja

zaraznih bolesti- nadzor nad prometom i distribucijom namirnica životinjskog porijekla- prikupljanje i zbrinjavanje životinja,- liječenje, klanje ili eutanazija životinja i- druge provedbene aktivnosti.

- Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o. (Prilog 4.1.)

- Lovačke udruge (Prilog 1.6.)

Za organizaciju prikupljanja životinjskih leševa zadužena je Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o..Praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprječavanju nastanka ili širenja zaraznih bolesti u nadležnosti je Zavoda za javno zdravstvo – higijensko epidemiološka služba.Neškodljivo uklanjanje ranjenih, ozlijeđenih ili bolesnih životinja u nadležnosti je Veterinarske stanice Koprivnica d.o.o..Odvoz lešina vršit će Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o.. Pomoć u asanaciji mogu pružiti lovačke udruge.


- Lovačke udruge (Prilog 1.6.)

7. Organizacija provođenja evakuacije.

Općinski načelnik uz konzultaciju sa Stožerom civilne zaštite donosi Odluku o provođenju evakuacije stanovništva, materijalnih dobara i životinja s određenog područja ovisno o događaju. Odluka se prenosi sredstvima javnog ili sredstvima lokalnog priopćavanja, a može se prenijeti i sustavima za uzbunjivanje, davanjem znaka nadolazeća opasnost i govornim informacijama. Također Odluka se može prenijeti i putem povjerenika civilne zaštite za određeno područje ili dijelove naselja odnosno za područje pojedinog mjesnog odbora. Paralelno s dostavom obavijesti o provođenju evakuacije, pokreće se aktiviranje sustava evakuacije od Općinskog načelnika ili načelnika Stožera civilne zaštite i pravne osobe s



- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- PU Koprivničko - križevačka –

PP Koprivnica (Prilog 4.4.)- Gradsko društvo Crvenog križa

Koprivnica (Prilog 1.4.)

Stranica 52


prometnim sredstvima za prijevoz stanovništva kao i Policijske postaje Koprivnica poradi reguliranja prometa i osiguranja provođenja evakuacije te zaštite imovine osoba koje su napustile područje. Planiranje evakuacije u slučaju razornog potresa na području Općine provodit će se prvenstveno za stanovništvo koje stanuje u starijim stambenim objektima. Evakuacija/samoevakuacija stanovništva započinje nakon utvrđene opasnosti i zapovijedi za evakuaciju od Općinskog načelnika Općine. Evakuacija stanovništva provodit će se uglavnom osobnim vozilima građana. Za početak provođenja evakuacije angažirati će se povjerenici civilne zaštite. Nakon mobilizacije, provođenje evakuacije izvršit će DVD – i Općine i prijevoznici. Prihvat i smještaj ugroženog stanovništva vršit će se u objektima navedenim u Prilogu 4.13. Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva (Prilog 4.13.a) čine ekipe za prihvat stanovništva na navedenim lokacijama. Pravce evakuacije zavisno od nastale situacije ugroženog područja odredit će Stožer u suradnji s Policijskom postajom Koprivnica i povjerenicima civilne zaštite (Pregled pravaca za evakuaciju prikazan je na zemljovidu u točci 4.).

- Centar za socijalnu skrb Koprivnica (Prilog 4.3.)


8. Organizacija spašavanja i evakuacije ranjivih skupina stanovništva.

Razrađeno u točci 5.6.

9. Organizacija provođenja zbrinjavanja.

U zbrinjavanju ugroženog i stradalog stanovništva angažirat će se:- redovne zdravstvene institucije i ustanove (Prilog 4.1.)- Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica (Prilog 1.4.)- Centar za socijalnu skrb Koprivnica (Prilog 4.3.)- Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva (Prilog 4.13.a)

Potrebnu hranu, prijevoz i ostalo osigurat će stručne službe Općine. Za prihvat ugroženog stanovništva i Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica uz pomoć udruge građana organiziraju razmještaj u objektima namijenjenim za smještaj evakuiranog stanovništva, organiziraju postavljanje ležajeva, uređenje prostora, određuju dežurne osobe, organiziraju dobavu hrane i vode za piće. Centar za socijalnu skrb Koprivnica - uspostavlja usku suradnju u provedbi navedenih zadaća s organizacijom Crvenog križa u materijalnom i drugom osiguranju potreba osoba koje podliježu zbrinjavanju.Timovi opće medicine pružaju psiho-socijalnu i zdravstvenu njegu osobama na zbrinjavanju i upućuju prema potrebi u specijalizirane zdravstvene ustanoveUdruge – pomažu u zadovoljavanju potreba osoba na zbrinjavanju, pripremanju hrane, opsluživanju te organizaciji društvenog života u objektimaDVD - i - sudjeluju u dobavi potrebnih količina pitke i tehničke vode, prijenosu


- Centar za socijalnu skrb Koprivnica (Prilog 4.3.)

- Ekipe za prihvat ugroženog stanovništva (Prilog 4.13.a)

- Udruge (Prilog 1.6)- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- Zavod za hitnu medicinu

Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.)




Stranica 53


bolesnih osoba u transportna sredstva, prijevozu i drugo.Pregled mogućih lokacija za podizanje šatorskih i drugih privremenih naselja

- zelene površine na području Općine (blizina mogućih priključaka na infrastrukturu).

Pregled lokacija, vrsta i kapacitet smještaja s odgovornim osobama nalazi se u Prilogu 4.13.Za pružanje prve medicinske pomoći u Općini pobrinut će se Zavod za hitinu medicinu Koprivničko - križevačke županije, Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica, Hrvatska Gorska služba spašavanja – Stanica Koprivnica, Centar za socijalnu skrb Koprivnica.Nositelj veterinarskog zbrinjavanja na području Općine je Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o..Smještaj stoke vršit će vlasnici stoke uz koordinaciju povjerenika za civilnu zaštitu i Stožera civilne zaštite Općine. Stočna hrana uskladištit će se u privatna domaćinstva prema raspoloživim kapacitetima.



10. Organizacija provođenja humane asanacije i identifikacije poginulih.

- identifikacija poginulih - PU Koprivničko - križevačka – PU Koprivnica (Prilog 4.4.)

Sanitarni nadzor na ukapanjem mrtvih provodi pogrebno poduzeće uz djelatnike groblja.

- GKP Komunalac d.o.o. (Prilog 4.7.)

- provedbene aktivnosti – mrtvačnica na mjesnom groblju (Prilog 5.3.).- Sahranjivanje poginulih vršiti će se na mjesnim grobljima po mjestu

prebivališta poginulih (Zemljovid – točka 4.)Prilikom humane asanacije za pružanje pogrebnih usluga koristit će usluge pogrebnih poduzeća.Organizacija humane asanacije i identifikacija poginulih vršiti će se po posebnim propisima (sudac, policijski službenik, liječnik, povjerenik CZ-a i dr.).

- GKP Komunalac d.o.o (Prilog 4.7.)


11. Organizacija higijensko-epidemiološke zaštite.

Utvrđuju se nositelji sukladno operativnim planovima nositelja razrađuju zadaće i postupci pričuvnih kapaciteta, posebno osobne i uzajamne zaštite.

- Zavod za javno zdravstvo Koprivničko - križevačke županije – Higijensko epidemiološka služba (Prilog 4.1.)

12. Organizacija osiguravanja hrane i vode za piće.

Stožer prikuplja informacije o stanju vodoopskrbnog sustava, a za to je zadužen član Stožera za vodoopskrbu uz suradnju sa Zavodom za javno zdravstvo Koprivničko - križevačke županije.Do uspostave vodoopskrbnog sustava organizira se dovoz vode na punktove po ugroženom području, a raspored određuje član Stožera za protupožarnu zaštitu.


- Zavod za javno zdravstvo Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.)

Stranica 54


Stožer određuje minimalne dnevne količine vode po osobi.U slučaju onečišćenja vode u zdencima aktivirat će se operativne snage civilne zaštite radi dezinfekcije zdenaca, a prema uputama Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko - križevačke županije – higijensko-epidemiološke službe.Stožer organizira dopremu prehrambenih artikala.Stožer organizira distribuciju hrane.



- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)

13. Organizacija središta za informiranje stanovništva.

Stožer započinje prikupljanje podataka o stanju u srušenim i oštećenim objektima, posebno u javnim školama, domovima, crkvama, trgovinama, ugostiteljskim objektima.Informacije se prikupljaju od strane Općinskog načelnika i povjerenika civilne zaštite i Centra 112.Informiranje građana o mjerama i postupcima za zaštitu zdravlja, života i imovine, informiranje o evakuaciji i mjestima okupljanja, osiguranje vozila za evakuaciju, osiguranje hrane i vode za piće, utvrđivanje lokacija, prihvat i zbrinjavanje stanovništva, organizacija života u prihvatnom centru (koristi se sustav javnog uzbunjivanja, lokalne radio stanice i televizija, Internet za prenošenje uputa o postupcima bitnim za preživljavanje tijekom trajanja događaja i mjerama koje treba provesti nakon njegovog okončanja).


- Općina (Prilog 5.1.)- Povjerenici civilne zaštite

(Prilog 1.7.)- Koordinator na lokaciji (Prilog

1.8.)- Sredstva javnog priopćavanja

(Prilog 4.12.)

14. Organizacija prihvata pomoći. - osiguranje ljudstva i materijalnih sredstava - Općina (Prilog 5.1.)- za prihvat sanitetskog materijala i lijekova zadužena je Općina (Prilog

5.1.)- organizacija prihvata pomoći i pripreme objekata za zbrinjavanje (Prilog

4.13.)



Punkt za prihvat pomoći biti će uspostavljen u Ambulanti Gola, a za prihvat je zadužen član Stožera za zdravstveno zbrinjavanje.Vatrogasne postrojbe prihvaćaju se na lokaciji vatrogasnog doma, a za prihvat je zadužen član Stožera za protupožarnu zaštitu.



15. Organizacija pružanja psihološke pomoći.

Psihološku potporu pružiti će djelatnici Centra za socijalnu skrb Koprivnica. - Centar za socijalnu skrb Koprivnica (Prilog 4.3.)

16. Troškovi angažiranih pravnih osoba i redovnih službi.

Troškovi aktiviranja snaga sustava civilne zaštite koje su u ingerenciji Općine snosi Općina (Prilog 4.16.)

Stranica 55


Stranica 56


5.3. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD EKSTREMNIH VREMENSKIH UVJETA

5.3.1. Posljedice uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta – ekstremne temperature

Toplinski val predstavlja dugotrajnije razdoblje izrazito toplog vremena i visokih temperatura, nerijetko praćenog i visokim postotkom vlage u zraku. Mjeri se u odnosu na uobičajene temperature za pojedino razdoblje određenog područja.

Toplinski valovi predstavljaju opasnost za stanovništvo uzrokujući zdravstvene smetnje i povećanu smrtnost. Posebno ugrožene skupine društva su mala djeca, kronični bolesnici, starije i nemoćne osobe, osobe koje rade na otvorenom prostoru (građevinski radnici, osobe zadužene za održavanje cesta i javnih površina i sl.). Nepovoljan učinak mogu uzrokovati toplinski valovi koji traju dulje vrijeme.

Preporuke u slučaju pojave toplinskog vala:

Klonite se vrućina

- Izbjegavajte izloženost vrućini,- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana ( između 11 i 16 sati),- Izbjegavajte naporne vanjske aktivnosti, kao što su sport, vrtlarstvo ili radovi na

otvorenom,- Kretanje u hladu, nošenje šešira, kape, laganu, široku, prozračnu odjeću

Redovita konzumacija tekućine

- Redovite pijte čak i ako ne osjećate žeđ, najbolje vodu ili voćne sokove,- Izbjegavajte alkohol, čaj i kavu, oni samo pogoršavaju dehidraciju,- Jedite koliko i inače jedete te pokušajte više jesti hladnu hranu, salate i voće koji

sadržavaju više vode.

Potražite pomoć liječnika ako ste zabrinuti

- Nazovite Vašeg liječnika, ljekarnika ili zdravstvenu službu ako ste zabrinuti za svoje zdravlje tijekom toplinskog vala, osobito ako uzimate neke lijekove ili imate neuobičajene simptome,

- Obratite pozornost na grčeve u rukama, nogama ili trbuhu, osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa spavanjem,

- Ako imate gore navedene simptome, odmorite se nekoliko sati, osvježite se i pijte vodu ili voćne sokove, te potražite liječničku pomoć ako Vam se stanje ne popravi ili se pogorša.

Stranica 57


5.3.2. Pregled zadaća nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine - Ekstremne temperature

R.BR. Zadaća (mjera CZ) Operativni postupci, kapaciteti i operativni doprinos Općine Izvršitelji1. Organizacija obavještavanja o

pojavi opasnosti.- Prema Standardnom operativnom postupku za korištenje vremenskih

prognoza Državnog hidrometeorološkog zavoda obavijest o nadolazećoj opasnosti dolazi u Centar 112, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Koprivnica koji zatim obavještava Općinskog načelnika.

- PODSJETNIK ZA OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI Obavijest sredstvima javnog priopćavanja daje Općinski načelnik ili osoba koju ovlasti;

- službena objava podataka o žrtvama,- stanje na pogođenom području,- opasnosti za ljude materijalna dobra i okoliš- mjere koje se poduzimaju- putovi evakuacije i lokacijama za prihvat i pružanje prve medicinske

pomoći- provođenje osobne i uzajamne zaštite- sudjelovanje i suradnja s operativnim snagama civilne zaštite- pristup dodatnim informacijama- ostale činjenice u svezi sa specifičnim okolnostima događaja i dr.

- Općinski načelnik, Općina (Prilog 5.1.)

2. Organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika operativnih snaga civilne zaštite za preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta.

- osiguranje preventivnih mjera, snabdijevanje stanovništva vodom i hranom, nositelji aktivnosti su DVD - i Općine, Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica

- osiguranje preventivnih mjera, snabdijevanje stanovništva vodom i hranom, nositelji aktivnosti je Općina i DVD – i Općine. Mogućnost dopreme vode iz izvorišta, cisterni i bunara.

- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- Vlasnici kritične infrastrukture

(Prilog 4.2.)- Općina (Prilog 5.1.)- Gradsko društvo Crvenog križa

Koprivnica (Prilog 1.4.)- Piškornica – sanacijsko

odlagalište otpada d.o.o. (Prilog 4.6.)

Organizacija pružanja prve medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja- Stožer prikuplja informacije o stanju objekata za pružanje zdravstvenih usluga.- Stožer prikuplja informacije o stanju medicinske opreme i zaliha lijekova te

sanitetskog materijala.- Prvu pomoć pružiti će Zavod za hitnu medicinu Koprivničko - križevačke

- Zavod za hitnu medicinu Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.)


Stranica 58


županije, Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica- Medicinsko zbrinjavanje provodit će ambulante Doma zdravlja Koprivnica,

Opća bolnica dr. Tomislav Bardek Koprivnica- Psihološku potporu pružiti će djelatnici Centra za socijalnu skrb KoprivnicaU slučaju potrebe, Općinski načelnik, traži pomoć od Koprivničko - križevačke županije.


- HGSS - Stanica Koprivnica (Prilog 1.5.)

- za provođenje higijensko epidemioloških mjera zadužen je: Zavod za javno zdravstvo Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.)

- Opća bolnica dr. Tomislav Bardek Koprivnica (Prilog 4.1.)

Organizacija pružanja veterinarske pomoći- Stožer prikuplja informacije o stoci i domaćim životinjama koje su bez

nadzora.- Za praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprečavanju nastanka ili

širenja zaraznih bolesti zadužene je Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o..


- lovačke udruge (Prilog 1.6.)

3. Pregled raspoloživih operativnih kapaciteta za otklanjanje posljedica od ekstremnih vremenskih uvjeta s utvrđenim zadaćama.

MTS operativnih snaga i pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite. - DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- vlasnici objekata kritične

infrastrukture (Prilog 4.2.)- tvrtke i obrti koji mogu pomoći

MTS (Prilog 4.11.)4. Troškovi angažiranih pravnih

osoba i redovnih službi.Troškovi aktiviranja snaga sustava civilne zaštite koje su u ingerenciji Općine snosi Općina (Prilog 4.16.)

- Troškovi angažiranih pravnih osoba (Prilog 1.16.)

Stranica 59


5.4. MJERE CIVILNE ZAŠTITE OD EPIDEMIJA I PANDEMIJA

U slučaju postavljanja sumnje ili utvrđivanja zaraznih bolesti životinja, osim poduzimanja propisanih mjera protiv širenja i sprečavanja iste, Veterinarski ured dužan je sumnju odnosno utvrđenu zaraznu bolest prijaviti Upravi za veterinarstvo, obavijestiti pravne i fizičke osobe koje obavljaju veterinarsku djelatnost i nadležnu Veterinarsku službu Hrvatske vojske, a u slučaju pojave zoonoze i tijelo Državne uprave nadležno za poslove zdravstva. Shodno članku 49. Zakona o veterinarstvu, službene osobe nadležne Policijske uprave na zaraženom ili ugroženom području, u granicama svoje ovlasti, pružaju nadležnom Veterinarskom uredu, na njegov zahtjev, pomoć pri zaprečivanju zaraženih mjesta i područja i provođenje drugih mjera za zaštitu zdravlja životinja od zaraznih bolesti.

Zbrinjavanje otpada na području Općine nije organizirano.

Mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti mogu biti: opće, posebne i ostale.

Opće mjere

- osigurajte zdravstveno ispravne namirnice i predmete opće uporabe, te sanitarnotehničke i higijenske uvjete proizvodnje i prometa istih,

- koristite zdravstveno ispravnu vodu za piće,- brinite o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima u kući,- brinite o higijenskom neškodljivom uklanjanju fekalija i drugih otpadnih tvari,- provedite, ovisno o mogućnosti, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u prostoru

gdje proizvodite ili prodajete namirnice opće uporabe i hranu, gdje se opskrbljujete vodom za osobne potrebe i u prostoru za hranjenje i napajanje domaćih životinja,

- provedite dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u prijevoznim sredstvima namijenjenim za promet namirnica i predmeta opće uporabe te sirovina za njihovu proizvodnju.

* Napomena: U objektima/ prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari, za organizaciju zdravstva i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, odgojno-obrazovnim objektima, objektima i sredstvima javnog prometa, stambenim objektima i dvorištima, ostalim objektima (prostorijama, na površinama, sredstvima rada i dr.) poduzeća i drugih pravnih osoba te fizičkih osoba opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti provoditi će sukladno svojim planovima njihove nadležne službe.

Stranica 60


Posebne mjere

- slušajte (radio, TV) i čitajte i slijedite upute nadležne službe za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti kako bi mogli provesti neke posebne mjere:

rano otkriti izvor zaraze i put prenošenja zaraze, prevesti, izolirati i brinuti za oboljele do mjesta stanovanja do zdravstvene ustanove, prijaviti zaraze odgovarajućoj službi.

*Napomena: Epidemiološko terenski izvid i epidemiološko ispitivanje radi ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti/epidemije zaraznih bolesti, obveznu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama, zdravstveni odgoj osoba, imunizaciju, seroprofilaksu i kemoprofilaksu te karantenu, provoditi će sukladno svojim planovima nadležne službe.

5.4.1. Upozoravanje

Na epidemije međunarodnog tipa upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo temeljem dojave građana, liječnika odnosno bilo koga tko dojavi.

5.4.2. Postupak

Epidemiolozi izlaze na teren, vrši se epidemiološki izvid i anketa (anketom se utvrđuje broj oboljelih). Uključuje se sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja, ekološki tim-laboratorij (provjera pitke vode, mikrobiološka ispravnost hrane) i Zavod za javno zdravstvo Koprivničko - križevačke županije - Služba za epidemiologiju.

Trajna pripravnost organizirana je za hitna stanja u epidemiologiji:

- prijava grupiranja oboljelih/umrlih na području županije;- ugriz ili ozljeda bijesne životinje ili životinje za koju se sumnja da je bijesna;- nadzor nad osobama koje su bile izložene zaraznoj bolesti (potreba za cijepljenjem,

kemoprofilaksom ili seroprofilaksom);- incidentne ili iznenadne neželjene situacije s potencijalnim štetnim posljedicama po

zdravlje ljudi i sl.

Stranica 61


5.4.3. Pregled zadaća nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine – Epidemije i pandemije

R.BR. Zadaća (mjera CZ) Operativni postupci, kapaciteti i operativni doprinos Općine Izvršitelji1. Organizacija preventivnih mjera

za slučajeve epidemija, epizootija, biljnih bolesti.

Operativni postupci dio su redovnih poslova nadležnih službi higijensko - epidemiološke, veterinarske i agrarne službe u provođenju kojih, pored njihovih resursa, sudjeluju građani, vlasnici stoke i poljoprivrednici.Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko - križevačke županije ima organiziran sustav trajne pripravnosti epidemiologa, a u cilju ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja zaraze.Preventivne mjere će se poduzimati ovisno o uzročniku odnosno o bolesti koja je izazvala epidemiju, a surađivati će sa:

- dežurnim epidemiologom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,- sanitarnom inspekcijom,- veterinarskom inspekcijom,- komunikacija putem Centra 112 sa Stožerom civilne zaštite Općine.

Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisao je posebne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti čiji su nositelji:

- za rano otkrivanje izvora zaraze i putova širenja (ZZJZ Koprivničko - križevačke županije),

- laboratorijsko ispitivanje uzročnika (ZZJZ Koprivničko - križevačke županije),

- prijavljivanja (sve zdravstvene ustanove),- prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih (Zavod za hitnu medicinu

Koprivničko - križevačke županije, Opća bolnica dr. Tomislav Bardek Koprivnica),

- provođenje preventivne i obvezne preventivne DDD mjere (ovlaštene pravne osobe, ZZJZ Koprivničko - križevačke županije),

- protuepidemijske DDD mjere (ZZJZ Koprivničko - križevačke županije- zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenicima i drugim

osobama(ZZJZ Koprivničko - križevačke županije),- imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa (ZZJZ Koprivničko -

križevačke županije),- informiranje zdravstvenih radnika i stanovništva (Stožer za krizna stanja

Ministarstva zdravstva, ZZJZ Koprivničko - križevačke županije).

- ZZJZ Koprivničko – križevačke županije–higijensko epidemiološka služba (Prilog 4.1.),

- Služba za mikrobiologiju i parazitologiju ZZJZ Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.)

- Dom zdravlja Koprivnica (Prilog 4.1.).

- Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o. (Prilog 4.1.).

- Opća bolnica dr. Tomislav Bardek Koprivnica (Prilog 4.1.)

Stranica 62


2. Organizacija provođenja kurativnih mjera u slučaju epidemija, epizootija i biljnih bolesti.

U slučaju pojave epizootija kao što su: ptičja gripa, svinjska kuga, kravlje ludilo te druge bolesti nositelji provođenja mjera biti će ekipe:

- Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko - križevačke županije - Higijensko epidemiološka služba,- Doma zdravlja Koprivnica,- Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o.,- sanitarna inspekcija,- Veterinarska inspekcija.

Nadležne službe u provođenju mjera mogu:- spriječiti širenje zaraznih bolesti (u stambenim objektima, javnim

prostorima, sredstvima javnog prijevoza i prijevoza namjernica) provedbom DDD postupaka,

- izolirati kliconoše,- prijaviti zaraznu bolest,- laboratorijski ispitati uzročnike zaraznih bolesti,- odrediti mjesto za karantenu (za slučaj epidemije/epizootije),- pod nadzor staviti zdravlje zdravstvenih radnika koji skrbe za oboljele,- provjeriti zdravlje osobama školskih, predškolskih i drugih ustanova gdje

borave djeca,- staviti pod zdravstveni nadzor osobe koje posluju s namjernicama i koje

se bave poslovima osobnih usluga (frizeri, za njegu lica i tijela),- provoditi vakcinaciju,- odrediti mjesto higijenskog odlaganja otpada,- obaviti pogreb i iskopavanje umrlih (uz suglasnost službe za unutarnje

poslove).

- ZZJZ Koprivničko - križevačke županije- higijensko epidemiološka služba (Prilog 4.1.),

- Služba za mikrobiologiju i parazitologiju ZZJZ,

- Služba za epidemiologiju ZZJZ,- Služba za zdravstvenu ekologiju

ZZJZ Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.),

- Dom zdravlja Koprivnica (Prilog 4.1.),

- Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o (Prilog 4.1.)


- vlasnici stoke / poljoprivrednici

3. Organizacija sudjelovanja i uključivanja dodatnih operativnih snaga i nositelja u provođenju mjera naloženih od strane nadležnih službi.

Nadležne službe u provođenju mjera mogu nalagati:- ograničenje ili zabranu kretanja životinja i prometa životinja

(naredbom),- zabrana održavanja stočnih sajmova i izložbi (naredbom),- zabrana ispaše, kupanja i napajanja životinja na rijekama i potocima

(naredbom),- zabrana klanja (naredbom),- dezinfekcija osoba koje su bile u dodiru sa zaraženim životinjama,- dezinfekcija i deratizacija prostora i objekata za smještaj stoke i preradu

i čuvanje biljaka,- zabrana uzgoja pojedinih vrsta bilja za određeno vrijeme i na

- higijensko epidemiološka služba (Prilog 4.1.)

- Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o. (Prilog 4.1.),

- Državna veterinarska inspekcija (poziva se putem Centra 112),

- Poljoprivredna savjetodavna služba-ispostava Koprivnica (Prilog 4.2.),

- fizičke i pravne osobe, vlasnici usjeva i životinja, lovci,

Stranica 63


određenom području (naredbom),- zabrana stavljanja u promet kontaminiranog bilja i biljnih proizvoda te

sterilizacija predmeta koji su bili u dodiru s uzročnikom zarazne bolesti (naredbom),

- sterilizirati predmete koji su bili u dodiru s uzročnikom bolesti,- uništavati zaraženo bilje (naredbom),- objaviti (naredbe) putem sredstava javnog priopćavanja.

- PU Koprivničko - križevačka – PP Koprivnica (Prilog 4.4.) za red i mir prometa te fizičku zaštitu,

- mediji za javno priopćavanje (Prilog 4.12.).

4. Organizacija provođenja asanacije s pregledom pravnih osoba koje mogu osigurati snage i sredstva za asanaciju.

Sve navedene pravne osobe bit će angažirane na tehničkom dijelu sanacije terena.Sahranjivanje poginulih vršiti će se na mjesnim grobljima po mjestu prebivališta poginulih.

- Lokacije stalnih ili privremenih ukapališta – mjesna groblja (Prilog 5.3.).

Prilikom humane asanacije koristiti će se poduzeća za pružanje pogrebnih usluga.- Detoksikacija, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.- Zavod za javno zdravstvo Koprivničko - križevačke županije –Služba za epidemiologiju–odjel za DDD.

Sukladno zakonu, planovima civilne zaštite, nositelja, operativnim mjerama nadležnih tijela i standardnim operativnim postupcima.

- ZZJZ Koprivničko - križevačke županije- (Prilog 4.1.),

- Dom zdravlja Koprivnica (Prilog 4.1.),

- GKP Komunalac d.o.o. (Prilog 4.7.)

- PU Koprivničko - križevačka - PP Koprivnica (Prilog 4.4.)

- ovlašteni mrtvozornici

5. Nesreće na odlagalištima otpada. - planirati, organizirati, zapovijedati, nadzirati provedbu civilne zaštite,- provesti mjere gašenja požara,- mjeriti kvalitetu zraka, vode, tla,- provesti sanaciju opasne tvari na deponiji,- osigurati snage i sredstva na saniranju posljedica (pregled, popis pravnih

osoba, odgovornih osoba s imenom, prezimenom, brojem telefona, adresom, popis i vrsta opreme i vozila, lokacija vozila),

- osigurati zdravstveno zbrinjavanje, povrijeđenih i bolesnih,- pružiti medicinsku pomoć povrijeđenim i bolesnim,- provesti animalnu asanaciju i asanaciju terena,- provesti DDD mjere (preventivne i -protuepidemijske),- provesti animalnu asanaciju i asanaciju terena,- osigurati promet i zaštitu lokacije.


- DVD – i Općine (Prilog 1.3.)- ZZJZ Koprivničko - križevačke

županije (Prilog 4.1.)- Zavod za hitnu medicinu

Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.)

- Dom zdravlja Koprivničko - križevačke županije (Prilog 4.1.)


- Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. (Prilog 4.6.)


Stranica 64



- Općina (Prilog 5.1.)

Stranica 65


5.5. NAČIN ZAHTIJEVANJA I PRUŽANJA POMOĆI IZMEĐU RAZLIČITIH HIJERARHIJSKIH RAZINA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE U VELIKOJ NESREĆI I KATASTROFI

Općina nakon što je aktivirala sve raspoložive snage sustava civilne zaštite iz njene nadležnosti koje su se pokazale nedostatne u sprečavanju odnosno otklanjanju posljedica u velikim nesrećama može zahtijevati pomoć s više razine.

Pomoć će zatražiti sa županijske odnosno državne razine putem Centra 112.

U slučaju kada su prethodno upotrijebljene sve sposobnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite Općine i iskorišteni svi raspoloživi kapaciteti ili ako su oni nedostatni za učinkovitost spašavanja na području Općine, Općina upućuje zahtjev Koprivničko - križevačkoj županiji (Prilog 3.3.) kojim traži pomoć operativnih snaga civilne zaštite županije sukladno Pravilniku o standardnim operativnim postupcima za pružanje pomoći nižoj hijerarhijskoj razini od strane više razine sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi (NN 37/16).

Zahtjev se podnosi samo u izvanrednim situacijama kada se analizom svih poduzetih operativnih aktivnosti sustava civilne zaštite Općine u velikoj nesreći utvrdi stvarni manjak u potrebnim operativnim kapacitetima za učinkovito spašavanje u slučaju velike nesreće i katastrofe, ustvrde izraženi veliki nedostatci u osposobljenosti ili opremljenosti te kompetencijama/stručnosti operativnih snaga koji značajno umanjuju njihovu operativnu spremnost za uspješno djelovanje u velikoj nesreći i kao zamjena lokalno angažiranih operativnih snaga nakon 24 sata njihovog besprekidnog djelovanja u velikoj nesreći, s time da se nakon odmora od 12 sati ponovo uključe u sanaciju posljedica izvanrednog događaja.

5.6. OSIGURAVANJE SPECIFIČNIH POTREBA OSOBA S INVALIDITETOM

Temeljem čl.33.st.1. Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihova donošenja („Narodne novine“ broj 49/17). Plan djelovanja civilne zaštite lokalne samouprave mora sadržavati osiguravanje specifičnih potreba svake osobe s invaliditetom. Općina je dužna osigurati uzbunjivanje, evakuaciju i zbrinjavanje svojih stanovnika sa specifičnim potrebama svake osobe s invaliditetom, osobito gluhih, slijepih, gluhoslijepih, polupokretnih i nepokretnih osoba.

Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva je skretanje pozornosti na opasnost korištenjem propisanih znakova za uzbunjivanje te pružanje pravodobnih i nužnih informacija radi poduzimanja aktivnosti za učinkovitu zaštitu.

Evakuacija je postupak u kojem odgovorno tijelo vlasti provodi planirano i organizirano izmještanje stanovništva s ugroženog na neugroženo, odnosno manje ugroženo područje, na

Stranica 66


vrijeme duže od 48 sati, uz organizirano zbrinjavanje evakuiranog stanovništva. Za provedbu evakuacije stanovništva Općine ili dijela Općine odgovoran je Općinski načelnik.

Prije početka evakuacije, sve se osobe koje se evidentiraju obavezno evidentiraju (ime i prezime, ime i prezime roditelja, datum rođenja, adresa stanovanja, broj članova obitelji koji se evakuiraju – isti podaci i srodstvo); uz osobne podatke, u evidencijske liste upisuje se vozilo kojim se osoba evakuira te mjesto na koje se evakuira, s mjesta prihvata.

Zbrinjavanje stanovnika podrazumijeva osiguranje boravka, prehrane i najnužnije zdravstvene skrbi.

5.6.1. Pregled zadaća nositelja, operativnih postupaka, kapaciteta i operativnog doprinosa Općine – Osiguravanje specifičnih potreba osoba s invaliditetom

R.BR. Zadaća (mjera CZ) Operativni postupci, kapaciteti i operativni doprinos Općine

Izvršitelji

1. Uzbunjivanje Obavještavanje osoba s invaliditetom i osoba od pripomoći osobama s invaliditetom (telefon, sms, Internet), popis osoba s invaliditetom i osobama od pripomoći u prilogu _

Obavještavanje telefonom, SMS-om , e – mail porukom.



- Gradsko društvo Crvenog križa Grada Koprivnice (Prilog 1.4.)

2. Evakuacija Sanitetska vozila Doma zdravlja-prema prebivalištu osoba s invaliditetom, obilazak povjerenika CZ osoba s invaliditetom upućivanje na mjesta zbrinjavanja (uručivanje letka s uputom za evakuaciju, mjestu zbrinjavanja i rasporedu unutar objekta).

- Stožer civilne zaštite (Prilog 1.1.)- Dom zdravlja Koprivnica (Prilog 4.1.)- Povjerenici civilne zaštite (Prilog 1.7.)

3. Zbrinjavanje (privremeni smještaj)

Priprema objekta za prihvat i smještaj osoba s invaliditetom (Prilog 4.13.)

Priprema rampa za nepokretne osobe, sanitarnih čvorova i dr.)


- Gradsko društvo Crvenog križa Grada Koprivnice (Prilog 1.4.)

- udruge (Prilog 1.6.)- Ekipa za prihvat ugroženog

stanovništva (Prilog 4.13.a)

Privremeni smještaj za osobe s invaliditetom nakon velike nesreće i katastrofe mora biti dostupan i dizajniran tako da zadovolji njihove osnovne potrebe do trenutka osiguravanja uvjeta za njihov povratak na mjesta iz kojih su evakuirani odnosno prije nastupanja stanja velike nesreće i katastrofe potrebno je utvrditi najprimjerenija mjesta i građevine za provođenje skrbi i osiguravanje hitnih potreba osoba s invaliditetom.

Stranica 67

Documents

Plan djelovanja civilne zaštite Općine Gola · Web viewPlan djelovanja civilne zaštite Općine Gola, 2018.god. Stranica 10 Stranica 57 Stranica 8 Stranica 56 Stranica 67 Stranica