Pitanje o smislu rata kao otuđeno pitanje ili pitanje ... · vitih iskustava Prvog svjetskog rata, a interesi osvajača i kolonijalnih imperija već su doveli i do novog sukoba

PregledničlanakUDK355.01(045)doi:10.21464/fi37107Primljeno14.5.2016

NenadVertovšekStomorica7,HR–[email protected]

Pitanje o smislu rata kao otuđenopitanjeilipitanjeotuđenja?IzmeđuneorealizmaKennethaWaltza,

kritikeNoamaChomskogipoetikeHermannaHessea

SažetakPrvi svjetski rat bio je (ne)očekivana situacija zastrašujućeg intenziteta koja je uvelike izmijenila dotadašnje pojmove i rasprave o ograničenosti ratnih djelovanja. Bio je pomalo »očaravajući« za tehnologe, uzbudljiv za političare i šokantan za intelektualce. Međunarodni odnosi (preko Lige naroda i Ujedinjenih naroda) nakon Drugog svjetskog rata više nikadnisu bili isti, uz tihe ratove koje su vodili idealisti i realisti teorija politike i međunarodnihodnosa. Kenneth Waltz, kao neorealist, usmjerava raspravu o smislu rata manje na pitanjeljudske prirode, a više prema pitanjima država, međunarodnih sustava te prema globalnojstrukturi koje stvara potrebu za ratovanjem ili za uspostavljanjem mira. Uviđa da suvremene metode (filozofije) politike i političke znanosti valja i dalje prožimati s klasičnim pristupima i kriterijima filozofske i političke misli. U raspravi o naravi ratovanja ili nužnostimira valja razotkrivati koncepte sile i državne dominacije – koja se provodi u kulturnoj,tehnološkoj pa i masmedijskoj sferi – i kritičkim pristupom Noama Chomskog. Potrebno jei (re)afirmirati stav javnosti, reakcije intelektualaca i ozračje što ga je izazvao Prvi svjetskirat da bismo se – i kroz eseje Hermanna Hessea – bolje suočili s današnjom postmodernističkom dehumanizacijom i beznađem aktualnih koncepcija i perspektiva ratovanja.

Ključneriječisvjetski ratovi, filozofija politike, otuđenje, dehumanizacija, nasilje, Kenneth Waltz, NoamChomsky,HermannHesse

Spreman sam za početak rata i sretan sam zbog toga. Zar nije strašno biti takav? Molim se Bogu da mi oprosti ovaj moj strašni osjećaj ushićene uzvišenosti…

WinstonChurchill,Pismo Clementini(1914.)

Uvod

Svjetskiratoviobilježilisudvadesetostoljećei,poputsvojevrsnogapsurda,ostavilistrašanpečat»prokletstvaidara«–prokletstvajersuprethodnimile-nijiistoljećakrvavih,krvoločnih,osvajačkihibesmislenihratovanja,ubija-njairanjavanjavojnikaiciviladošlidosvojegneslavnogvrhunca.Onoštobitrebalopredstavljatidarzačovječanstvobilojemučnoišokantnootrežnjenjeodveličanjaratovanjaibojevadoposljednjegdaha,sobziromnaogromnežrtveuvojnim,čakivišeucivilnimdijelovimadruštvasvihzemaljauključe-

https://doi.org/10.21464/fi37107

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(83–102)

N.Vertovšek,Pitanjeosmisluratakaootu-đenopitanjeilipitanjeotuđenja?84

nihuPrviiliDrugisvjetskirat.Usvojevrsnojapsurdnojlogici»neizbježnognastavka«ratovanja,posebnojeapsurdanbionastavakisvojevrsnidanakukrvigorenavedenogprokletstva.Samosudvadesetljećaproteklaodstraho-vitihiskustavaPrvogsvjetskograta,ainteresiosvajačaikolonijalnihimperijavećsudoveliidonovogsukoba.TekkadasuseSvijetisvjetoviuglavamamoćnihvladara,generalaipolitičaraprivremenonašlipredokrutnimzidommogućegistrebljenjanuklearnimoruž-jempredkrajDrugogsvjetskograta,proradilisusvojevrsnimehanizmisamo-obrane(zarazlikuoddotadašnjesamoobmane)izacrtali,većinomizstraha,dužerazdobljebezvelikogsvjetskograta.Ono,istinizavolju,nijenislučajnobilorazdobljestvarnog(svjetskog)mirakakvosumnogiželjelidabude,raz-mišljaliiočekivali,negozapravonizmalihisrednjihratova,nemanjekrvoloč-nih,okrutnihibesmislenih.Tragičnajezajedničkakarakteristikagotovosvihratovabilatadasuposebnopotaknutiiodržavaninezaustavljivimrazvojemvojnetehnologijeitehnologijamanipulacije–narodima,nacijamaijavnostima–zemaljakojesusenalazilenarazličitimstranamameđunarodnihsukoba.Usporedosnavedenimrazvojemsuvremenevojnetehnologijeidiplomatskihpoteza, ali i globalnim i regionalnim razvojemu svimaspektima–gospo-darskim,političkim, socijalnim– razvijali su se imeđunarodniodnosi svedonašegsuvremenogsvijetaiprvadvadesetljeća21.stoljeća.Ujednosuserazvijalaisuočavalairaznamišljenjaidoktrineuzrokaiposljedicasukobairatovanja.Uostalom,otomesuraspravljaliimisliociraznihopredjeljenja,odidealistailiberaladokonzervativacairealista.Unastojanjuboljegidosadnebaškorištenogpristupa,ukojemusepolitičkairatnazbivanja,dilemeimo-gućeaporije1želepovezatisvišeneuobičajenihpolazišta,uovomeradutosepromišljaipromatrakrozrazmišljanjatrojicenaizgledneusporedivihautora.Prijesvega,smatramonužnim(ponovno)usmjeravanjekritičkeoštricepremaratovanjunajednoj(još)dubljojrazini,gdjenastojimorazjasnitisuvremeneaspektemeđuljudskihsukobakaootuđenogpitanjaljudskogbivstvovanjai/iliopstanka,odnosnokaopitanjačovjekovogotuđenjaucjelini.Uvažavajući,naravno,svedosadašnjeisvemogućeraspraveiponuđenarješenja,nastoji-moupotrazizasvježijimkritikamaposegnutiupodručjeunutarneorealizmaipragmatičneneutralnostiKennethaWaltza,NoamaChomskogikritikeotu-đeneideologijeiinteresakojidovodedosukoba,teizuzetnepoetikemiraihumanističkog(samo)propitivanjaHermannaHessea.Upravonjihovasnagaitežinastavovaiargumenatakadaprogovarajuo(anti)ratnojsudbiniiusududovodidoopravdanostineuobičajenogpristupaukojemupovezujućinjihovepristupe nastojimo i naglašenije reafirmirati humanističku kritiku tematikerata i ratovanja.Upostmodernističkimvremenimaova je tematika,dakakoneopravdano,izgubilasvoju»očitostineosporivost«,posebnokadajeizopćeraspravegotovo iščeznula ioštrijakritika ratovanja imeđusobnogubijanjavrstekaojednoodnajdubljihotuđenjačovjeka.Čovjekovootuđenjekaopojammožese,valjatonaglasitiikaopotporudalj-njimtezama,naćiureligijiifilozofiji,avezanojeiuzpitanjesamoodređenjačovjeka,bezobzirapromatramoliodnosBogaibožanstavapremačovjekuilikaopitanjeoslobađanjačovjekaodvanjskihautoritetaiutjecaja.Problemsamoodređenjaiotuđenja,ističeMislavKukoč,dodirujesevećikodEpiku-ra,Platona,Aristotela iPlotina,nouobličavaseusvojojpotpunostinakonDescartesaiRousseaua,ponajvišeuklasičnojnjemačkojfilozofiji.Trebalobimnogovišeprostorazaelaboracijupojmaotuđenja,pairazotuđenjakaooslobađanjačovjeka,nozapotrebeovograda,valjaistaknutidajekodKanta,FichteaiHegela



»…dosvojihkrajnjihkonzekvenciprovedenaidejanovovjekovnogantropocentrizma,afirma-cijomsubjektivitetakaomonističkogprincipaukidasepodvojenostnasubjektiobjekt,teseipso factočovjekovadjelatnostpodiženarazinusamodjelatnosti (…)kojasezbivakaonje-govoopredmećenje,odnosnoproizvodnjapredmetnogpovijesnogsvijeta.Tomproizvodnjompredmetakaoizvanjštenihdijelovasamogsebe,čovjekpovijesnopotvrđujesvojustvaralačkubitteseizdvajanjemizprirodeusvojemsvijetuafirmirakaoljudskobićekojepostižesvojesamoozbiljenje.«2

Akoseotuđenjeopćenitomožedefiniratikao»stanjeiliproceskojimseodu-zimaneštoonomekojemutoneštobitnopripada«,3tadaostajepitanjejelitostanjeiproces,odnosnooduzimanje,neštoštopripadačovjekovojbitiipremaprirodi, iliseradionečemuštojenegativanproizvodpovijesnograzvojaijednomćesejednostavnodokinuti.Kukočnaglašavadajeotuđenjeznačajanfilozofski problem i ističe dva pristupa. Prvi je hegelovski, prema kojemujeotuđenjesudbinskivezanouzčovjekakaonjegovoneizbježnoopredme-ćivanjeipotvrđivanje,otuđivanjesvojomdjelatnošćukojomseiodvajaodprirode.Drugijemarksovski(marksistički),premakojemujeotuđenjeprije-laznipovijesnifenomen,atežištejenaoslobađanjučovjekausvimaspektimaotuđenjakaostvaranjanovogčovjeka.Uslučajudaratiratovanjeshvatimokaobitnidiočovjekovaotuđenja,prak-tički i bez obzira na to je li njihova pojavnost neizbježna i sudbinska iliprijelaznaiubudućnostinužnoprevladana,samredoslijedrazmatranjana-vedenetrojiceautoranijeodabranslučajno.Povećalokojimerazotkrivamoljudske»sklonosti«kratovanjuikmeđusobnomubijanjutrebaizbrusitinaj-prijekrozneorealističkepostavkeKennethaWaltza,odličnogpoznavateljameđunarodnihzbivanja,uzrokaiposljedicasudjelovanjadržavauratovima.Nadovezujući sedijelomna stavoveWaltza, kritika jeNoamaChomskogdobrodošla jer još preciznije razotkriva ulogu i značenje koncepata sile inasiljaumeđunarodnimodnosima,ogolivšipritomkruteidehumaniziraneodnose i interesenaglobalnoj i regionalnoj razinizajednosnastojanjimadasestvorisvojevrsnaglobalnajavnostisavjestsuprotnabesmislenimra-tovimaipoligonimazavojnutehnologiju.Konačno,kaosvojevrsnilogičninastavaksuvremenereakcijenarealpolitiku,teoštrekritikemeđunarodnihodnosabezljudskoglika,slijedinužnipovrataknaintelektualni,filozofskiihumanističkipogledHermannaHessea,posebnouočiitijekomPrvogsvjet-skograta.Takavjeratzanjega,uodnosunadotadašnjevojnesukobe,biostrašan igotovonepojmljivšok,apsolutnoneočekivanpo intenzitetu,kaoizajavnostuzaraćenimiratompogođenimzemljamategeneralnozasveintelektualce–pajetakoizapisanuzajedničkojmemorijičovječanstvakaoVelikirat.4

1

Aporiju određujemo kao nerješiv ili teškorješiv problem koji nastaje kada o nečemurazmatranome postoje dvije sasvim oprečneodnosno nespojive teze. Ovdje ga ističemojer odražavavrlo čestu situacijuu suvreme-nimmeđunarodnim odnosima, politici, ali inemanjevažnomaspektumasmedijskogpre-dočavanjastvarnihdogađajaisukoba.

2

MislavKukoč,Kritika eshatologijskog uma. Problem otuđenja i hrvatska filozofija prakse,KruZak,Zagreb1998.,str.25–26.

3

MislavKukoč,Usud otuđenja,Hrvatskofilo-zofskodruštvo,Zagreb1988.,str.14.

4

DakakodajeDrugisvjetskiratizazvaovećarazaranjauljudstvuimaterijalnojimovini,nobilobikorisnopromotritijeli,usvojimokol-nostima,PrvisvjetskiratipakbiovećišokodDrugog.Jesulisečovječanstvo,javnostiin-telektualcipomalo»navikli«naratnestrahoteimasovnoubijanjeiuništavanje,paje–zvučilakonski–Drugisvjetskiratbilolakšezapo-četi,negoPrvi?



1.KennethWaltz:hladnoćaobjektivnogineutralnog

Pitati tko je pobijedio u nekom ratu isto je kao i pitati tko je pobijedio u zemljotresu u San Franciscu…

KennethWaltz

Pitanjeovažnostimeđunarodnihodnosaionjihovomutjecajunasverazinesukobairatovanja,Waltz–kojiinačeslovikaomislilacrealističko-znanstve-nogpristupa,točnijeneorealist–najprijecijelutematikusmještaupodruč-jesvojevrsnogapsurdasuvremenepolitike.Tojestanjeukojemuzapravoinemapobjedeilipobjednika,negosamorazličitih, izvanrazumskihičestoteškorazlučivihrazinaporazaigubljenja.Zanjegajepitanjeirazmatranjerata,njegovebiti,uzrokaiposljedica,bliskovezanouzrazmatranjaomiru,kaogotovouzaludnozazivanojalternativi(unajmanjurukuneiskorištenoj)usvjetskojpovijestiratovanja.Smještajućirat,pairaspravuonjemu,usferuotuđeneljudskestvarnostiiodnosauzajednici,Waltzipaknastojirazumskidefiniratiipredočitimogućiodgovoriliodgovorenavječnapitanjaosmisluratovanjakoji,premanjemu,neležiunekojnadljudskojsferiilineizbježnojljudskoj»prirodiratnika«,negouljudskojiskvarenosti,povezanojsrealiza-cijom»viših«,državnih,elitnih,separatnihinteresaitežnjezamoćiiovlada-vanjemsustavimamoćiidominacije.Stogaupozoravadaje

»…mirjedanunizusimultanopostavljenihciljeva.Mnogobrojnasusredstvakojimasemožetežitimiru.Teži secilju, a sredstva seprimjenjujuupromjenljivimokolnostima. Iakonetkomožepomislitidapostojeputovipremamirukojimadržavnicijošnisupokušalikročiti,samasloženostproblemaupućujenamogućnostkombiniranjaljudskihaktivnostinarazličitenačineunadidaćenasnekaodtihkombinacijadovestibližecilju.«5

Waltzteorijskoipraktičnoobjašnjenjetražiiuglobalnimiljudskimodnosi-ma–moželiseikakorazumijevanjemuzrokaratairatovanjamirbržeostva-riti.Takvupotraguodmičeodonihskolastičkihi/ilireligijskihrješenjakojauzroke ratovanja imeđusobnogubijanja svodenabiblijskeuzroke,ali ih ikoristikakobirazumijevanjemljudskeprirodeušaodubljeunavedeniglavniciljrazotkrivanjauzrokaratakaopreduvjetaštohumanijegmira.

»Teodicejskiproblemusvojojsekularnojverziji–čovjekovoobjašnjavanjepostojanjazlasa-momsebi–podjednakojeintrigantankaoizbunjujući.Boleštineikuga,bigotnostisilovanje,krađaiubojstvo,pljačkairat–javljajusekaokonstanteusvjetskojpovijesti.Zaštojetometako?Jeliratjednostavnomasovnozloistogajeopćeobjašnjenjezlaujednoobjašnjenjezalakojimasuljudiudruštvuskloni?«6

Uznapomenudajestalniinteressvakoganarodabitiumiruikakobitrebalobitilogičnoirazumnodanijednavladanećekrenutiuratnepohodeosimakonijenatonatjerana,WaltzspominjeprimjerEngleskekojajeušlauratprotivRusijeiakonijenatobilaprisiljena(glasovitiRichardCobdenizgubioječaksvojemjestouParlamentujerseprotiviotomeratu).Nažalost,uzdrugebroj-neprimjere,svjedočimo,svedonašegvremena,dajeprotivljenjeratugotovouzaludno kada zavlada ratna groznica, u najvećem broju slučajeva pomnopripremanaipoticanamanipulacijamajavnosti.Ratničkeideologije,stereoti-poviistvaranjejaza(otuđenjenadjelu)izmeđunašihinjihovih diojeprocesaotuđivanjajednihoddrugih–vladajućihelita,država,naroda,društvenihgru-pa,aotuđenasvijestpremakojojpostoji»vječnaipovijesna«razlikaizmeđupojmovaMiiOni,brišegraniceizmeđuljudskostiine-ljudskosti.Indikativanjejošjedanprimjer.SocijalistjeJeanJaurèsupredvečerjePrvogsvjetskogratauživaougledčovjekakojisežestokoprotivioratuitražioumjerenarje-šenjauEuropi.Starikontinentbiojevećdijelomzahvaćensvojevrsnimludi-



lomiiščekivanjemratakojićebitikratakiostvaritisvaispraznaiosvajačkaobećanjaštosugavladarinajznačajnijihzemaljadavalisvojimnarodima igrađanima.»JeanJaurèsuživaonajugledkojiosiguravajudargovora,širokogrudnostiuvjerljivost.Njegovfilozofskipoglednasvijetomogućujemudadebatepodignenavišurazinu;kaoplemenitiduhznaizražavati ljudskepatnje;kaoidealistumijeizgraditisustav,akaoparlamentarni taktičarprotivisemetodamanasiljaijaloveopozicije.«7

Jaurèsjebioočigledanprimjerjednogodvođamirnodopskeskupinekojaje,nažalost, sdolaskomljeta1914.godinesvevišegubilasvojepozicije.Biojepraviprimjerčovjeka-političarakoji jedobroznaoštomožedonijeti ratikoliko jepotrebanmir.No,sdrugestrane, isticalose radikalnomišljenjeGeorgesaClémenceaua i njegova borbena gorljivost, posebno u pozivanjuFrancuzadadajusvojužrtvuzasvete ineizbježne ratneciljeve.Međutim,relativnojemanjepoznatdetaljdajeJaurèsubijenupravopardanaprijepo-četkaratnihsukoba,arevoltjedijelajavnostii»narodnouzbuđenjeizostaloivlastzabrinjavaloteknekolikosati«,8štopokazujedapozivinarodasvojimvladarimazaodustajanjeodratanisuimalijačegefekta.Stoga KennethWaltz, kao i svojedobno John Milton, uzroke rata traži udržavni(čki)minteresimaukojima jekorisnijeosobinevladarapovezati saširimslojevimadruštvaikapitalakojimaratna»preslagivanja«odgovarajuipomažugospodarskoji/ilisustavnojafirmacijiipodizanjunaljestvicivlasti.Državase tupostavlja ipromatrakaorealnasila,moćprotivljenjaanarhijite glavni generator uspostaveporetkakoji bi trebao težiti održavanjumiraradi razvojnih iopćedruštvenihciljeva.Međutim,pojedinačni interesi elitaiutjecajnijihdruštvenih skupinaprerastajupostupno iuopće, regionalne iglobalneintereseteujednomutrenutkuzahtijevajuratnadjelovanjadabiseinteresinavedenihskupinaizatečenostanje(vladajućaelita,osvajanja,krađasirovina,nejednakost itd.)očuvali izadržali.Rezultat je ipoznatiapsurdukojemusenarodigeneracijegurajuuratistradanjadabiseupravoonisami»zaštitiliodrataistradavanja«.Premdaratovanjaisukobizapočinjuponajvi-šekaosvojevrstansukobidejaiinteresavladajućih,unjimanajvišestradava-jukonkretni(obični)ljudiizmase,javnostkojuseuvjeravaiusmjeravadajeratneizbježaniopravdan.Krađaiuništavanjetuđihmaterijalnihbogatstava,prisilnonametanjeideologija,odnosnovjerskihilisocijalnihrazlikausvrhupotpirivanjaratnihsukobaobičnoseapsurdnoopravdavajuupravoneizbjež-nompotrebomdaseosiguramirukojemućeodređene(ilisve)ideje,ideolo-gijeivjere,»demokratskiinteresi«igrađanskapravabitipotpunozaštićeni.Notoobično,kaoiuslučajuPrvogsvjetskograta,vodisamodrugomnačinuzavaravanja imanipuliranja javnosti i naroda (velikom ratu).Stoganijeničudoštoratnepripremeizbivanjauglavnompratedobroorganiziraneaktiv-nostistvaranjapropagandnihiluzijaotomeštosestvarnodogađaikakvajestvarnapozicijaisudbinagrađana,vlasti,državeivojnika.Moglobiserećikakobitnekarakteristikeratamogubitirazmatraneusvojsvojojokrutnosti,ustupnjurazdvajanjateoretskihinačelnihrasprava(poseb-nosu»etičkarazglabanja«sukobljenihstranaprepoznatljivaposvojojlice-

5

KennethN.Waltz,Čovjek, država i rat: teorijska analiza,preveoDamirGrubiša,Bar-bat:institutzameđunarodneodnose,Zagreb1998.,str.2.

6

Ibid.,str.3.

7

PierreRenouvin,Europska kriza i Prvi svjetski rat,preveoNikolaBerus,Goldenmarke-ting,Tehničkaknjiga,Zagreb2008.,str.61.

8

Ibid.,str.166.



mjernosti)uodnosunastvarneakcije.Upovijestiratovanjaiotuđenesvijestiiakcijakaodaseništanemijenja,bilodajeriječoantičkimpreporukamaTukididailipromidžbimasmedijauvezisuvremenihbitakauSiriji.Sva(otu-đena)pitanja,kojaseneposrednoprijeitijekomratamogupostavitiooprav-danostiratailižrtvamaštogaizaziva,gubenaznačajupremaoduševljenjimakojaprateratne»pobjede«i»uspješnavojnadjelovanja«tepreuzimanjete-ritorija(kojejednastrananazivaoslobađanjem,adrugaokupiranjem).Ratjetakostvarnaotuđenadjelatnost,najgrubljeikrvoločnootuđivanječovjekaodčovjeka,djelatnostkakvamanipuliranjemiotuđenimdjelovanjemizgrađujesvojapsurdnismisaoiopravdanje.Čovjekmasei/ilijavnostiunjemu»rado«sudjeluje,zavijaseupatriotskeovojeargumenataineupitneistinejerratgaoslobađa.Kaoda semožda sve svodi samonapitanjeo tomekoliko smo(ne)uspješnodrugustranupredstavilikaoglavnogijedinoguzroka»naših«nevolja.Protivnicisutakosamostrana,otuđenaiopasnabića.Naravno,savtaj trud imazaglavniciljopravdati»naš«rat iuspostavitiželjenidojamopotrebi ratovanja.Uskladusheideggerovskimkonstatacijamaodobuslikesvijeta,ukojemuinijetolikovažnoštosestvarnodogađaitkoikakodjelu-je,negokakavdojam/slikuostavljajunaši(pred)ratnipoteziidjelovanjenapromatrače,paiprotivnika.NeizmjernukoličinupredviđanjasuvremenostinalazimotakovećuTukididakojiusvojojanalizipeloponeskogratakažedajeonoštojeučiniloratneizbježnimbioporastatenskesileistrahštogajetajporastizazvaouSparti.9

DamirGrubišapriznajeWaltzu,međuostalim,»povratak« realizmuume-đunarodnim odnosima, odnosno njegovim neorealističkim razmatranjimakoje su dovele do jasnijeg prepoznavanja stanja i promjena umeđunarod-nimodnosima. Ističečinjenicudasepočetkomprošlogstoljećanaamerič-kimsveučilištimapredavaokolegijpodnazivom»Svjetskapolitika«,anakonPrvogsvjetskogratavećseosnivajukatedrezameđunarodneodnose.Dije-lomteoretskineizravno,alipraktičkiokrutno,ludiloVelikogratadovelojedopotrebedubljeg,širegistudioznijegproučavanjameđunarodnihodnosa,čemujedijelomuzrokbioisloženostiznačenjetihodnosanakonsmirivanjaratnihstrahotaprovedbompotpisanihmirovnihugovorairazvojemmetodaitehnikadiplomatskogpregovaranja.IRadovanVukadinović,upromišljanjuteorijeipraksemeđunarodnihodnosa,priznajedajeKennethWaltz,usvo-jemunastojanjudašto jasnijeobjasniuzroke ipočetkeratovanja,sustavnopretpostavio tri različiteskupineuzroka.10Tosu,valja istaknuti,Spinozinepostavkeonesavršenostičovjeka,čovjekovimurođenimnagonimazasuko-bom,teočiteprevlastistrastinadrazumomjeglavnipokretačvišemilenijskogsustavaratovanja.IJohnMiltonje,uvezisgorenavedenim,smatraodasuratoviipakneizbježnidiopovijestiirealizaciječovjekaidruštvatekakojezloučovjekuuzroksvihostalihzala.Nastavljajućisenaovakvarazmatranja,Waltzuvodi idruguskupinuuzro-kaljudskihsukobaukojimasepolaziodpretpostavkedaseljudskaprirodaipakmožemijenjatipatakoistavoviiponašanjepremaratovimaisukobi-ma.Dakako,totražiisustavni(ji)razvojdruštvenihipolitičkihinstitucijaisustava.Notežištemogućnostiprematomedaseneštopromijeniupovijestiratovanja,smatraWaltz,zapravojenatrećojskupiniuzrokakojudiomislila-caobrazlažestavomdaseuzrocimeđunarodnihkonflikatanalazeusamommeđunarodnomsustavukoji nije dovoljnoorganiziran i centralizirandabiosiguraotrajnijiilisigurnijimir.TakavrealističnipristupsvojauporištanalazijošodSpenceraiComteadoHermanaKahnainjegoveuspostavescenarijarazličitihrazinasa»stubama



eskalacije« i »pragovima« koji se događaju i prepoznaju neposredno prijesamihpočetakaizbijanjasukobaikonflikata.Vrlojerealističan,teistodobnokritičan,iWilliamEngdahlkoji,pišućioprošlomestoljeću,naglašavadaiubojstvohabsburškogvojvodeFranzaFerdinandauSarajevuusamopredve-čerjePrvogsvjetskogratanesmijebitishvaćenokaodjelousamljenogzalu-đenogfanatika.Naprotiv,

»…pomnoistraživanjepozadineGavrilaPrincipaotkrivanjegovatajnaputovanjauLondoniParizutjednimaprijetogubojstvakojejepokrenulocijelilanacdogađaja(…).1914.godineBalkanjebiopijunudalekovećojšahovskojigriglobalnihsredištamoći.«11

HenryKissingerisličnireal-političarismatralisudajetzv.bipolarnisistemipakomogućavaodadvijesvjetskevelesileosiguravajumeđunarodnustabil-nostsvojimodgovornijimponašanjemukriznimsituacijama.Natimtemelji-mapromišljaseirazvojtzv.objektivnijegpromatranjaratovaikriza,odnosnoneorealizma.NjemupripadaiWaltzkoji,naravno,moranastojatiobjektivnorazmatrati ipromjenenastaleuspostavljanjemSAD-akao jed(i)nepreosta-le svjetske supersile i braniteljademokracije svugdjeu svijetu.No to ipakpodrazumijevaidjelomičnoopravdavanjegrube(ratne)stvarnostimeđuna-rodnihodnosaipozicija,adijelomiopravdavaimakijavelističkodosezanjeciljevabezobziranacijenu,sredstva,tehnikeiposljedice.

2.NoamChomsky:neminovnosthumanističkekritikestvarnosti

Meta preventivnog rata mora biti: praktički bez izgleda da se obrani, dovoljno važna da opravda uloženi trud, mora postojati način prikazati ju kao izvor krajnjeg zla i neposrednu prijetnju našem opstanku…

NoamChomsky

Premdasurealističkaineoliberalnarazmatranjameđunarodnihodnosaistva-ranjasvijestiotomeštoratimir(kaopojmoviikaostanja)danasznačeana-litička,pragmatičnaistudiozna,ipaknemogudonijetipotpunuslikuotuđenepovijesneiljudskestvarnosti.Uskladustemeljnimpostavkamarada,potreb-nojejoš»oštrijepovećalo«urazotkrivanjuglobalnihokviraratnihsukoba.»Krivac«,ali inositelj»zasluga«zaučestalokaotična inehumanarješenjasvjetskihiliregionalnihsukoba,čakiponjihovomokončanju,nemožebitisamoarhaičnastrukturaglobalnepolitikekojaijestudobromdijeluikorijenprocesaglobalizacije,uonomnegativnomaspektu.Naime,čestanastavljanja

9

NavedenopremaDamirGrubiša,»Realistič-ka teorija međunarodnih odnosa: doprinosKennethaWaltza«,u:KennethN.Waltz,Čo-vjek, država i rat: teorijska analiza, preveoDamir Grubiša, Barbat: institut za međuna-rodneodnose,Zagreb1998.,str.9–51,str.16.UpravoGrubišapokazujeinaglašavastvarnautemeljenja realističnihpercepcija ratovaodantičkihuzoraiTukididadoWaltzaisuvre-menihzbivanja.Moć,pokazivanjesiletešire-njestrahaistvaranježeljenihslikaidojmovajedno su od glavnih metoda prema kojimastradavajunesamo ljudinego i ideje,misli,filozofija,kulturaidruštvoodređenograzdob-lja,teritorijailiskupine.

10

RadovanVukadinović,Međunarodni politički odnosi, Barbat: institut za međunarodneodnose,Zagreb1998.,str.301–303.

11

WilliamEngdahl,Stoljeće rata: anglo-američka naftna politika i novi svjetski poredak,prevela Neđeljka Batinović, AGM, Zagreb2004.,str.7.Autor izričitospominjestrateš-ketenzijeiratovanjezatuđeinteresekojejeproželo čitavo prošlo stoljeće, a svi sukobizapravosuslužiliodržanjustečenih interesaprivilegiranihelita.



ratnihsukobaradinaftnihrezerviilistrateškihsirovinainakondeklarativnogzavršetkaklasičnog (neo)kolonijalizma ipak znače i podrazumijevajunovei usavršenije oblike globalne dominacije, osvajanja i podčinjavanja većinesvijeta (posebno onog zvanogTreći) velikim silama i velikim narodima.12Akoirazmatramospolitološkogilisociološkogstajalištaodređene»realnestrukture«današnjegsvijeta–njihov»strukturni realizam«–možesevrlolako,višeufilozofskomsmislu,govoritiouspostavljanjuodređenih»struk-tura ne-ljudskosti«, što posebno dolazi do izražaja u ideologiji ratovanja inasiljakojaseizazivajuipotiču.Dafilozofičnostbudeiapsurdnija,upravosetaotuđenane-ljudskost,iskazanauratovanju,nastojiprikazatikaooprav-dana,izazvanaineizbježna,dioljudskogsamoodređenja/slobode.Tragičnojeištose,uskladusinteresimaelita,njihovihmedijaipropagande,otuđenostprikazujeikaodiočovjekovogjunaštva,ispunjenja,ljubavipremadomovini,teritoriju,simbolimailiidolima,odnosnokaonajvećidokazodanostiioslo-bođenjaoddosadecivilnogimirnodopskogživota.JedanodizrazitihkritičarasuvremenihratovazasigurnojeiNoamChomskykoji,reklibismo,predstavljaisvojevrsniodmakodgotovo»hladnonepristra-ne«ulogeKennethaWaltzaibliskihteoretičarauanaliziranjuiobjektivnomrazmatranjuteorijeiprakserataimirakaosudbinskiprostornoivremenskipovezanih elemenata. Ne dovodeći u pitanje navedenu hladnu neutralnostWaltzakojitostajalištezauzimakaoneorealist,smatramonužnimuvestioštri-cuidubinuChomskyjevekritikekakvomnimalonezaostajeuhladnomkriti-ziranjumeđunarodnepolitikekadgodona,premanjegovommišljenju,polaziod»čistih«dehumaniziranihkriterija.Navrhunjegovekritičkeoštriceuglav-nomjeameričkavanjskapolitikaipolitikazapadnihsilasobziromnatodajeizravnopovezanaiupletenauinteresepokretanjagotovosvihsuvremenihra-tovaisukoba,nemarećipritomnizakakve»kolateralnežrtve«iposljedice.MoglobiserećiidaChomskynastojisecirati(međunarodnu)politikuukojojjeratnjezinkrajnji»domet«ičinjenicudaseusuvremenodobagotovoinetražilogičnijeilirazumnijeopravdanjezapokretanjeratova.Akoseopravda-njaiargumentitraže,upotrebljavajusenajsofisticiranijemetodepropagande,zamagljivanjaistvaranjailuzijaougroženosti,neizbježnostirataispremnostinažrtve.Naravno,moglobisereći idautomečovječanstvoinijeučinilomnogoodvremenaratovaAteneiSparteiliPrvogiDrugogsvjetskograta,samosutehnikemanipulacijejavnimmnijenjempostalemnogoprofinjenijeiučinkovitije.JednogodtemeljnihuzrokaratovaChomskynedvosmislenopronalaziusu-stavunejednakostiiopstankuelitakojeodlučujuosudbinamamasa,javnostiicijelihnaroda,itonatemeljusamoproglašenihnatprosječnihkvalitetakojese,naravno,održavajutehnikamaisustavommoćiiprisile.Dabipojasniouzrokeitemelje,svojeanalizepočinjeodrevolucijauEngleskoj17.stoljeća,kadajezapočeootporširihnarodnihmasapremaelitištoihjekontrolirala.

»Samoproglašeninajkvalitetniji sloj ljudiužasnuosekadajeraspomamljeno društvo zvijeri u ljudskom likuodbacilotemeljnioblikgrađanskogsukobakoji jeuEngleskojbjesnioizmeđukraljaiParlamentatezatražioformiranjevladekojućečinitiseljacipoputnas,ljudikojipoznajunašepotrebeanegospodaivlastelinikojinamnamećuzakone,kojesebiraizstrahaikojinassamougnjetavaju,aneznajuštotištinarod.Društvenaelitazaključilajedaljudi,akosuvećtakomoralnoizopačeniiiskvareni,damoćipovjerenjedodjeljujupokvareniminedostojnimljudima,oni su timezapravoproigralivlastitoovlaštenjeu tomsmisluukoristonihkoji sudobri,iakoihjetakomalo.«13

Chomskysenebavipodrobnijeproizvodnjomiuspostavljanjemsustavnijepolitičkeilisocijalneteorijeratovanja,odnosomrataimira,negojekoncen-



trirannapraktičnesituacije,konkretneprimjereratnihdjelovanjaipropastimirnodopskih inicijativa.Usvojemuprozivanjuvrlo jedetaljan iusmjerennauzrokeiuzročnike,pokretačevojnihinasilnihoperacija,posebnoakosuorganiziraneodstranevojno-obavještajnogsustavailiakouratnimdogađa-njimapostojipretjeranaupotrebesileilicivilnihžrtava.Toseposebnoodno-siinaVijetnamskirat,njegovsvojedobni»početak«najoštrijihinajjasnijihkritikaukojimanesamodakritiziravojnuoperacijugolemihdimenzijabezikakvogpravogopravdanja(čakizaameričkejastrebove),negooštroosu-đujegoleme,osobitocivilnežrtveuVijetnamugdjejepoginulogotovo1,5milijunaVijetnamaca, broj koji je uvelikeumedijima»zataškan«.Stvarnebrojkemrtvihjavnostteškospoznaje,stogamanipulatoriradijeumedijimaspominjužrtve»hrabrihičasnihvojnika«.Civilisusamousputnežrtvepaseodgovornostobičnoprebacujena»pobunjenike«.Chomskyuvijek ističevelikutjecajvećinemasmedijakojizapravoopravdavajuodluke(svoje)vladeielitnogestablishmenta,aslužeiublažavanjuteškihposljedicavojnihpotezaprotivnihmeđunarodnimkonvencijamaideklaracijama.Stvarnepatnjeistra-davanja,posebnocivila,prikazujusekroziskrivljeneslike,čimesepotpunoignorirajumasovnaubojstvaistradavanja.Pojednostavljenamedijskaslika,preuzetaodosvajača,idezaidejomdaseodređeneskupineilipokretinisupobunili,nebinjihovnarodnitipatio,atojavnostlakoprihvaćajerponajvišeskidaodgovornostzaizostanakljudskereakciješutljiveipasivnevećinekojaineželislušati,čitatiiligledatio»tamonekimmasakrima«.14

Chomskynesamodaosuđujeameričkuintervencijuiudarenane-vojneci-ljevenegoizaboravkojisejavljaujavnommnijenjukadajeriječostvarnojosudirata,antiratnimprosvjedimakonkretnimširenjempraveslikeobesmi-slenimratovima(shumanističkoggledišta)kojejevodioilivodiSADinje-govizapadnisaveznici.Dakle,zaboravjeopetpotaknutmasmedijskimtihimibesramnimnavijanjemza»našeciljeve«,našnačinživotanasuprotnjiho-vimneprijateljskim,primitivnimizlimželjamadavodevlastitiživotisvojuzemljunasvojnačin.»Igra«zvana»kako-biti-američki-policajac-u-svijetu«zapravojeuvijekuameričkimmasamanailazilanapodrškukadaseprika-zivalakao»oslobađanje svijetaod tuđihzala« i»obrananašeg, američkognačinaživota«,štojezahtijevaloipodostarazrađenihprogramapropagandeimasmedijskemanipulacije.

12

Valjaodmahnapomenutidauosnovinepo-stojetzv.velikinarodi,nego,točnijerečeno,mnogobrojniimalobrojni(ji)narodi.Razlikanije samo terminološka ili rezultat nekakvepolitičkekorektnosti.Postojanjeuriječiimi-slitzv.velikih,izabranih,ključnihiliznačaj-nijihnarodailjudi(vladara)zapravounosiumeđunarodnupolitikuimeđunarodneodnose,kaoiuljudskupsihologiju,uglavnomoprav-danjezanečijailiodređenaosvajanja(običnotzv.većihivažnijihnaroda)iciljeve,ukonač-niciizaratnezločineipukapljačkanja.

13

Noam Chomsky, Hegemonija ili opstanak: američke težnje za globalnom dominacijom,preveo Damir Biličić, Naklada Ljevak, Za-greb2004.,str.11.Chomskynamjernokoristiidioterminakojimasusetadašnjiautoritetikoristiliuopisivanjuzalaštoihdonosineukamasa prema plemenitim i dobronamjernim

pripadnicima elite. Rječnik je, uz male iz-mjene,biodostatanizavećinuopisaianali-zasukobairatovanjaunarednimstoljećima,svedodanas,kadaidaljeplemenitamanjinamora voditi ratove u kojima, naravno, gineobično obična masa ili narod. No danas sevišemanipulatorineužasavajuotpora,negoga permanentno, znanstveno i hladno kon-troliraju od masmedijskih do vojnih sustavaipsihološkogratovanja.

14

Ovakavmehanizam,boljerečeno,proračuna-tistavovimainstreammedijanesamourazvi-jenimzapadnimzemljama, koje su najčešćeupleteneuodređeni sukob,osobito jedošaodo izražajau tzv.migrantskoj krizi uEU teratuuSiriji.Civili-migrantiprikazivalisuseikaoneprijatelji,doksupobunjenici(zapravoiplaćenegrupefanatika)prikazivanikaoumje-reni,osloboditeljiiprosvjednici.



Međutim,Chomsky(gotovouvijek)iskazujeitrenutakoptimizmainadeustvarnusnaguihumanističkaopredjeljenjajavnosti,aosvrtnaVijetnamskiratzanjegajeznačajankadaopisujebitneproceseipromjeneuraspoloženjuameričkemedijskepublike:»Doksutehnikekontroliranjamislibileiznimnodjelotvorne,čakiapsolutnodjelotvornemeđuobrazovanimdijelompopulacije,nakongodinaokrutnosti,masakra i tisućeubijenih ljudi, tesusetehnikepočeleraspadatimeđumasovnompopulacijom.ImetepojavejeVijetnamskisin-drom,smrtonosnabolest–ljudiprevišetogarazumiju.«15

Ovo je jedan od ključnih dijelova Chomskyjeve kritike, kada zapravo iz-dvajačinjenicuosnaziimogućnostimajavnostitepotencijalneslabetočkeestablishmenta i masmedijskih mogula u zamagljivanju stvarnosti i stvar-nihrazlogabilokojevojneintervencije,odVijetnamapadoIrakailiSirijeiIslamskedržave.Uvijekaktualno»proizvođenjeneprijatelja«provodesviorganizacijskimodelimedija kojeChomsky postavlja još u svojemu djeluNeophodne iluzije,alitakvimodelivrijedeidanastesuprimjerenianalizamasuvremenihzbivanjauglobalnimrazmjerima.Onspominjetrimodelamedij-skeorganizacije:prvijekorporativnaoligopolijaukojojglavnuriječnaaktu-alnojmedijskojsceniiizanjeimanekolikonajjačihkorporacijakojeopetinemorajubitiimenomiliizravnijomvezomspojeninamedijskekorporacije;drugimodelčinedržavno-kontroliranimediji,atrećipredstavljajumedijikojiprovodepolitikudemokratskogkomuniciranja.Dakako,prvadvamodelare-duciraju,svakinasvojnačin,demokratskuparticipacijuiutjecajjavnosti,bilodasesustavpaimedijskegrupacijepodčinjavajukorporativniminteresimailiinteresimadržavnogaparataipolitičkihstranaka.»Trećijemodeluglavnomnedovoljnoiskušanupraksi,većjesamodruštveno-političkisustavsa značajnim javnimangažmanomkoji ostajeproblemzabudućnost: kakonada ili bojazan,ovisnooprocjenipravajavnostimožeoblikovativlastitodjelovanje.«16

Takav semodel zapravo razvija kroz suprotstavljanje kontroliranim aktiv-nostimavladajućihslojevai»njihovih«utjecajnihgrupa,aktivnostii»njiho-vih«medija.Ostajepitanjejeliuistinumogućrazvojotporapremamasme-dijskommanipuliranjuukriznimiratnimsituacijamakojeseodvijajuneuobranidomovine,negotisućamakilometaradalekounaftnimpoljimailibilogdjekadaugrožavaju»naš«interes.Otvaraseivječno,gotovodrevnopita-nje je li stvarnidruštveni razvojčovječanstvaucjelinimogućuz tehnike itehnologijemasovnoguništenjakakvesedjelomičnoprovodei razvijaju,akojeusuvremenodobaglobalnogotuđenjačovjekasamog,teNasodDrugih,dodajujošvišudimenziju.NatraguChomskog,DouglasKellnervrlokritičkiidubinskisecirasuvreme-no(prijesvegazapadno)društvokrozsuvremenumedijskukulturu,medijskesadržaje i proizvodekaodiokulturekojau sebi zapravo izvorno sadržavamanipulaciju ikonstruiranustvarnost. IChomskyiKellner ističuda(ame-ričkaizapadnoeuropska)medijskakulturavišeinemožeizbjećipretjeranoičestopoluistinitoglorificiranjeprozapadnihkulturnihipolitičkihgledišta.Kellner,poputChomskog,koristinizprimjeraizmedijskeindustrijekulture–odfilmovapoputTop GunianimiranogfilmaBeavis i Butt-headdotelevi-zijskihsapunica–alisenamjernozadržavanaratnojindustriji.Taindustrija,osim svoje vojne komponente angažiranja u trećem svijetu, što je vidljivonaprimjeruZaljevskogrataisotoniziranjuSaddamaHuseina,sadržiidobroorganiziranu,pripremljenuiusmjerenumedijskukomponentu.Onaseočitu-jeuotvorenomiliprikrivenomafirmiranjuvojnihsukobaZapada,posebnoSAD-a,uzpromicanjeratnepropagandekojajenekadbilarezerviranasamozaizrazitopristraneiradikalnojastrebovskemedije.



Populariziranjeratairatnihzbivanjakrozkulturneoblikezapravojespecifič-namanipulacijakojaslužistvaranjuiodržavanjuratnepsihozemeđusudio-nicima,aliiumasovnojpublicikojavišenebitrebalapodlijegatislabostimaizvremenaVijetnamskograta.

»KadasuSADzapočelevojnuakcijuprotivIraka,mainstreammedijisupostaliprenositeljipo-litikeBushoveadministracijeiPentagonaivrlorijetkosu,utokurata,izražavalikritikunjihovihpozicija,dezinformacijailisuprotnihstavova.TelevizijajeslužilaprijesvegakaopropagandnamašinerijamultinacionalnesilekojasesuprotstavilaIrakuibilanavijačsvakenjihovepobjede(…).Medijisupredstavljaliratkaouzbudljivupriču,večernjumini-serijusdramskimkonflikti-ma,punuakcijeiavanture,opasnostikojevrebajusavezničketrupeigrađane.«17

Odkonca80-tihgodina20.stoljećapadopočetka21.stoljeća,propagandniaspektiinformativnihemisijamasmedijaSAD-aiZapadneEuropekonačnosuodnijelipobjedunadetičkimkodeksimaponašanjanovinaraimedijaurat-nimkonfliktima.Istosedogodiloisglobalizacijskimteorijamao»slobodnojdemokraciji«kojasedonosiTrećemsvijetu,ArapimapaisvimakojisusedrznuliposumnjatiuVelikogBratakojiovogputadolazisaZapada,anesIstoka.Kellnerupozoravaidavodećimedijinisusamopropagandnasredstvaameričkevladeivojske,negoidržavniinstrumentiper se.Premanjemu»…najveće komercijalnemreže treba prvenstveno smatrati financijskimmašinerijama koježelegledanostiprofit.Akojeratpopularan,ondaćeupotrazizavisokomgledanošćuTVkućaemitiratipozitivnuslikurata,eliminirajućikritičkeglasove(…).Elektroničkimedijiplašesesuprotstavitiustaljenompopularnomkonsenzusudaneodbijupublikuizauzmunepopularnastanovištajerstrahujukakoćetakoizgubitigledatelje,atimeiprofit.«18

NoamChomskyidrugimislioci,primjericeNaomiKlein iAndreVltchek,svjesni sučinjeniceda suantiratnipokretivećnegdjekoncem20. stoljećaizgubili»popularnost«kojusuimalizahvaljujućiipromjenamaunačinura-tovanja,vođenjaglobalnemeđunarodnepolitike,aliiprofinjenimmetodamamasmedijaikreiranjajavnogmnijenja.Javnomnijenjeseidoneklepasivizi-ralouodnosunastanje60-tih,70-tihi80-tihgodina20.stoljeća,promijenilisuseigeneralnii/iliuobičajenistavoviivrijednostisrednjegslojakaoiobra-zovanijihgrupacija.Netrebazaboravitininavedeniutjecaj(mas)medijakojisuprijetogadeset-ljećimaproizvodiliupravostavovekakojeprotivljenjeratovanjustvarkojaimaiodređenu»veleizdajničku«komponentu.IstotakoPatriotskizakon(i),MinistarstvoDomovinskesigurnosti,kaoiekskluzivnostitelevizičnostnapa-danaWTO,naknadnosusamopojačaliiučvrstiliproizvodnju»patriotskogsenzibiliziranja«javnogmnijenjapremakojemuseobaveznosuprotstavljanjeantiratnomraspoloženjuiprokazivanjepacifizmakaoslabostiiizdaje»moćii sigurnosti Države« uzdiglo na razinu nove orvelovske religije. Najnoviji

15

NoamChomsky,Mediji, propaganda i sistem,preveo Robert Posavec, Što čitaš?, Zagreb2002.,str.39.

16

NoamChomsky,Necessary Illusions. Thought Control in Democratic Societies, SouthEndPress,Boston1989.,str.21.

17

Daglas Kelner [Douglas Kellner], Medijska kultura: studije kulture, identitet i politika između modernizma i postmodernizma,Clio,Beograd2004.,str.350.

18

Ibid.,str.354.Ovdjesamotrebadodati(ume-đuvremenu) neslućeni razvoj Interneta, dru-štvenih mreža i pametnih telefona koji su,uz svoj društveni efekt, i sami pružili velikdodatnipoticajuosmišljavanjupropagandnihkampanji,utjecajanaskriveneilijavneutje-cajenaratnadogađanja,aliisvedogađajeuvezi s tim–odkampanji zaameričkepred-sjedničkeizbore,patetičnesolidarnostiscivi-limauSirijiilistvaranjaksenofobnepsihozeprotivmigranatauzemljamaEU.



događaji,uvjetovaninajprijemasmedijskimprikazivanjimaISIL-akaomoć-neinepobjedivemašinerije,svjesnoilipolusvjesnopropuštanjeučinkovitihnapadanaISILuSiriji(dodolaskaruskihsnaga)svjedočeioposljedicamau kojima zapadnoeuropska i američka javnost osjećaju duboku ugroženostod emigranata i pripadnika drugih vjera.Tako i pojam izbjeglica, umjestoklasičnoghumanitarnogkaraktera,dobivasvevišesvojesumnjivoiopasnoznačenje.Noam Chomsky nastoji ukazati na dva relativno istodobna i međusobnoutjecajnaprocesa.Sjednestrane,udemokratskimisuvremenimdržavamaidruštvimaPrvogsvijetamanipulacijeineophodneiluzijenemogu(više)bitinametnutesilomifizičkimpritiskom,odnosnoklasičnimizravnimproizvo-đenjemstrahakojiće,kaouvremenaratnihopasnosti, jednostavnoprivućizbunjeneovčiceuodređenemedijskeivladajućetorove.Dakako,vlastikojedjelujuuimenarodaidaljetražegranicekojećeproizvodnjomuznemirenihčitatelja, slušatelja i gledatelja (bila to opasnost svjetske zaraze, globalnihterorista ilineštodrugo)stvoriti ipogodnookruženjezaograničavanjede-mokratskihslobodaopetuimetihistihsloboda.Stimezajedno,nadjelusunajsuvremenijetehnikemanipulacijeineprestanovišegodišnjeučestalobom-bardiranjeodređenimstereotipima(poputrazdvajanjanaNasiNjih,pričemusuOniuvijekinferiorni,pokvareni,lukaviitd.).Demokratskapravila,makarseodvijalauzkonstantnumedijskuipolitičkumanipulaciju,morajusebaremdeklarativnoiformalnopoštivatiiodržavati.Javna rasprava svodi se više na razmjenumišljenja o unaprijed postavlje-nimpredodžbamaistereotipnimrazglabanjima.Javnabiraspravairazmjenamišljenjanaizgledtrebalapostojatiradijačanjaunutarnjedemokra(tiza)cijedruštvaikomunikacijskihkanala.Svojevrsnitruli–alismišljeni–kompro-misjestrazvijanjepropagandekojanaizgledojačavarazrješavanjedruštvenihkonflikata,aliuzčvrstopostavljenegranicesamerasprave inačinanjenogvođenja.Možemotokonstatiratiijošjednostavnijeipomalosarkastično.Na-ime,umedijskomsmislu,odosjećajakakosepodupireiojačavaslobodaidruštvenademokracija,profitabilnijeikvalitetnijejejedinostvaranjedojma i iluzijedaseslobodaidemokracijajačajuirazvijaju.Timeipermanentnostvaranjeirazvijanjeotuđeneslikestvarnosti,globalnihdogađanja,paimo-gućihindividualnihočekivanjazabudućnost,zapravodolazidosvojihvrhu-naca.

3. Hermann Hesse kao sinteza: poetskispojrealnogiželjenog

Dakle, sve je kao i uvijek, tamo gdje u svijetu hoće izrasti grančica mira, tu odmah gazi vojnička čizma petom okovanom čavlima…

HermannHesse

NakonumjereneioštrekritikerataodWaltzadoChomskog,kojubitrebalosadržavatisvakorazumskonastojanjedaseuzrociratapojasne,pripremezaratosujete,aratoborneihuškačkeizjaveiizljevipatriotizmakojitražesamokrvavorješenjeprevladajuargumentima,HermannHesse,nažalost,nijejedanodprvihizborazanastavak»priče«ojazuizmeđuoružjaigrančicemasli-na.Norazumskarješenjainastavciraspraveonesumnjivootuđenomodnosučovjekairata,društvaimira,ipaktraže,najjednostavnijerečeno,poetsko-fi-lozofskotraženjesmislaitamogdjegajeteškonaći.StogajeHesse,kao»do-



datak«kojidonosiširifilozofsko-poetskismisaoanalizeuzrokaiposljedicaratova,potrebandabištojasnijeidubljeocrtaootuđenjekojejeujednomaspektuuzrokatmosferirata,audrugomposlijeratnaidestruktivno-depre-sivnaposljedicasvakogratnogzbivanja.VećsmonavelidajePrvisvjetskirat,dotadaneviđennatemeljubrojažrtavaimasovnihstradanja,započeousredljeta1914.kojejebilo,kakojezapisaoaustrijski»pisacljepote«StefanZweig,slatko,bujnoilijepo.Većinaobičnihljudinijeosjećalauobičajenistrahitjeskobu,dugotrajnomučenjeuočekiva-njudaizljevemržnjeinetolerancijenaslijedekrvavestrahoteiubijanja.Uglobalujevladalaidiličnaslikaukojojsučakieuropskivladaribilinaljeto-vanjui,akosuirazmišljalioratu,smatralisudaćetotrajatisveganekolikomjeseciuzneizbježnepobjede,slavuiveličanjanjihoveloze,dinastija,državeinaroda.Dakako,sveštoseodvijalouskrivenimne-diplomatskimpotezimaidogovaranjimabilojedubokoizvanjavnosti,zbogčegajeiiznenađenjeišokpočetkomratabioveći.Velikomjeratu,dabistvarbilaapsurdnija,prethodiloirazdobljegospodarskograzvoja,napretkairazvojaznanosti,odfilozofijedotehnološkihinovacija.19Onesnalaženjuvladara,gubljenjuživacainerazumi-jevanjadasebudućiratnećevoditisamoizmeđuAustrijeiSrbije,panimeđunekolikozemalja,govoriivojnipovjesničarJohnKeegankojiocjenjujedapočetakratavećinasila»dočekujupunidivljegoduševljenja«,20ačakiWin-stonChurchillupismusvojojsupruziClementineneskrivasrećuiushitštoćeratzapočeti.Urastuopćemobilizacijeunutareuropskihzemalja,Churchillpozivanapatriotskedužnosti,veličanjevlastitihsnagaiomalovažavanjubu-dućihprotivnika.PremdasuHermannaHesseapotresalevijestikojetadašnjiintelektualnislo-jevinisunikaddoživjeli,nitisuihpraktičkiuopćeočekivaliutakvominten-zitetu,Hessejetadabio»okrutno«jasan:

»Narodisemeđusobomčupaju,asvakogadanapateiustrašnimborbamabezbrojniumiru(…).Onoštobihhtiokazatineodnosisenaratipolitiku,negonapoložajizadatkeneutralnih.Tunemislimnapolitičkineutralnenarode,negonasveonekojikaoistraživači,umjetniciiknji-ževniciradezamiričovječanstvo.Natompoljuuposljednjevrijemepalisunamuočižalosniznacikobnepometenosti.«21

OmiljenajetemaHesseoviheseja,izjavaipisamaprijateljimabilaiznenađe-nječinjenicamakakoizaštomiruopćenemašanse,aratjetakoprivlačan.Onimaodređenesimpatijepremaiželjezadobrobitisvojojdomovini,alizapra-voiskazujeogorčenprosvjedprotivmilitarizacije,nesamouNjemačkojnegoiudrugimzemljamagdjeprepoznajeprevlaststereotipaskojimaseopisujuNijemciiNjemačka.Pitajućiseimajulismislariječiumjetnika,znanstvenikairazumnihintelektualacausredratnogludilaimedijapreplavljenihsirovimdomoljubljemiratnompromidžbom,Hessesepitaikolikijedoprinosonihkojiratsvakodnevnopotiču,kolikosvioniratnibukači,psovačiipobješnjeliautoripamfletapunimržnjeunoseratiratnoozračjeuradnesobe,knjižnice,

19

Vidi: David Stevenson, 1914.–1918.: povijest Prvog svjetskog rata,preveoVukPerišić,Fraktura,Zagreb2014.;PierreRenouvin,Europska kriza i prvi svjetski rat,preveoNikolaBerus, Golden marketing, Tehnička knjiga,Zagreb2008.

20

Zazanimljivuanalizuozračja i raspoloženjauelitamaijavnostimaeuropskihzemaljapo-

vodomstogodišnjicepočetkaPrvogsvjetskogratavidi:TihomirRajčić,»Prvisvjetskirat«, Slobodna Dalmacija, 25. svibnja 2014., str.28–29.

21

Herman Hese [Hermann Hesse],Razmatranja i pisma, preveliMihailoSmiljanić i dr.,Slovoljubve,Narodnaknjiga,Beograd1979.,str.9.



pisačestoloveiumjetničkeradionice–tamogdjeratunikadnijebilomjesta.Kaodaotuđenjameđuljudimainarodimanijedosta,negoga trebauvijekiznovadodavati i razvijati.Kada,naizgledapsurdno,»podržava« rat,ondaseHesseneobraćavojnicima jermu je jasnasnaga»izravnihzapovijedi«,onsepitaštočineonidrugi,dobronamjerniučitelji,znanstvenici,umjetnici,novinariidrugiintelektualci:

»Jasamposljednjikojibiseuovovrijemeželioodrećisvojedomovineinebiminapametpalonekogvojnikaodvraćatiodispunjenjanjegovedužnosti.Poštosesadapuca,nekasepuca–alineradipucnjaveizbogneprijateljadostojnoggnušanja,većdabiseštojemogućeprijeopetmogaonastavitijedanvišiiboljirad!«22

ZanimljivojenapomenutidaseHesseprijavljujepočetkomvelikogratakaodobrovoljac,23alijeodbijenradinesposobnostiidodijeljenNjemačkomvele-poslanstvuuBernugdjeuslužbitzv.»Njemačkogstaranjaozarobljenicima«snabdijevalektiromtisućeitisućeratnihzarobljenikaiinterniracauFrancu-skoj,Engleskoj,RusijiiItaliji,izdajeiredigirazarobljeničkečasopisepačakiosnivasvojenakladničkopoduzećezaratnezarobljenike.Odpočetkaratado1919.neumornopišeiobjavljujepolitičkečlanke,opomene,otvorenapismaipozivenamirunjemačkim,švicarskimiaustrijskimnovinamaičasopisima.Usvojimpoznatimesejimaiz1917.godineukazujenabezumnuibesmislenuželjuiiskazanuvoljudržavnikazaratovanjem.NavodiiMergerijevepaci-fističke istupeu talijanskomparlamentukoji jezatonazvan luđakom, ipakprošavšiboljeodJaurèsakoji jesvojeprotivljenjeplatioglavom.Poetski iidealističkinastrojeniustrajan,HessepolaženadeupregovoreuBrest-Li-tovskuigledajućikolikodržavnici,vojniciivećinanarodnihmasaočekujuborbe,pobjedeislavu,čudisekako

»…ononaštonemislenionikojiimajunekiostataksposobnostimišljenja,tojepostizanjeidealnihciljevačovječanstvaokojimaimatolikoriječiugovorimadržavnika.Ukolikoveće,ukolikokrvavije,ukolikorazornijeispadnutezavršnebitkesvjetskograta,utolikoćesemanjepostići za budućnost, utolikomanje će se onemogućitimisao o postizanju političkih ciljevazločinačkimsredstvimarata.«24

Hessenijesamoglasrazuma,oniunajgorimtrenucimastremivišimcilje-vima, nastoji, koliko je to u njegovojmoći, suprotstaviti se ratnoj psihozipremdasvjestankolikajezapravonjegovanemoć,kaoimanjegdijela»umo-va-svjetionika«utavremena.Nakonrata,naravno,svipostajumudri,jedinoHesseinjemusličniostajudovoljnoužasnutiipreplavljeniiskustvomotuđe-nogčovječanstvatakodabikaoglavniciljoznačilitrajanjeiodrživostmiraineponavljanjenekogbudućegrata.Noupismuiz1932.kaodakonačnoshva-ćadasvijetiEuropaponovoidupremamoralnojipovijesnojpropasti.Onječakpjesničkiapsurdnopriželjkujeiodobravajerutomevidisamoumiranjejalovihoblikauznepokolebljivunadudaćeživotucjeliniopstati.Gotovoproročanski,Hessenajavljuje:

»…uskoroćenasopetzadesitiratovi,velikiratovi,noveetapesamrtneborbe.Nesmatramnisvojomzadaćomspriječiti,usporitiilipospješitituborbu,većjepotrebnomotritije,podnijetipogledukaosinjemusučelitiduhivjeruuduh,uznačenjimacreatorilogos(…).«25

DugovaojeizahvalnostGoetheukojigajeusvojimdjelimaohrabrivaonamladostduha,promišljanježivotausvojojpunoći,iupućivaokakoodržatiiprenijetihumanističkiuzorčovjekakojidajedrugima.RatgajepogodioumjeriukojojjesvjedočiopropastiizaboravusvegaštojeGoethegradiounjemačkomisvjetskomduhuiknjiževnosti. UgoetheovskomduhuHessejeipaknašaobit»antiratnefilozofije«kojausvakomtrenutkunesmijeizgubi-ti svoje svijetlo licebezvremenskih savjeta,načelavrijednih i raspoloživih



cijelomčovječanstvu.Uzdizanjemira iznadratazaHessea jebilazadaća iu trenucimanajžešćih ratnihzbivanja,kakosečovjekunebidogodiloonozaštoratipostoji,dapostanemanjičovjeknegoštojebioikakobitobiloopravdanjezanetrpeljivost,pljačkuizločine.26

Zaključnarazmatranja:sviprotivsvihilisvizaJedno

Ne postoji sveti rat, samo sveti mir…RenéGirard

Hesseovafilozofskarazmatranjasamosunaizgledumanjemdijeluvezanauzratnaiskustvaidoživljavanjemirakaobitnekarakteristikeljudskosti.Prem-dase,opetnaizgled,čineidealističkairomantičarska,onasuipaklogičanihuman(iziran)ifilozofski,književniipoetskiodgovornatisućljetnečovjeko-veotuđenenavike.Otuđenimnavikama,naimedaorganiziranimratovimailiobičnimnasiljemostvarinekesvojeprizemnepotrebeiliihuljepšaiopravdavišimciljevimaopstanka,nedokučivimautoritetimanebeskihsferailiiskva-renimmodelimanadčovjekaiizabranihljudi.Usvemutomevaljasevratitiistajalištuoulozidruštveneorganizacijeiideologijeupoticanjudruštvenihuvjetazamasovnosudjelovanjepojedinacaučinunasiljavelikihrazmjera,osobitouratu.

»Glavnajetezada,iakokaopojedincinismoosobitovoljninisposobniprimjenjivatinasilje,društveneorganizacije i proces ideologiziranjamogunas, često i neočekivano,preobraziti ugorljiveivještestrojevezaubijanje.«27

Dakako,temajesovogaspektapreširoka,nozapotrebeovogradadovolj-nojujepridodatiobjektiviziranomWaltzovupristupu,ChomskyjevojkriticimeđunarodnihodnosateiskrenimprotivljenjemljudskogauHermannaHes-sea,dabismodobilivjernudijagnozusuvremenaratovanjakojejezapravoiumijećeizbjegavanjamirauciklusimakakviobičnoprateeskalacijesukobairatneincidente.Jednoodpitanjakojevaljauvijekiznovapostavljatijestjesulikolektivnoludiloipsihozaprimarniutrenucimakadasečovjek,paicijelinarodi,odričubiblijskihzapovijediinajvažnijegdijelahumanističkihnačela?Počinje li sve u individualnimpreslaganjima ljudske psihe, pojedinca kojisvojimčinom,željomilinamjerompokrećeratoveiguradotadašnjiblaženimir u ratnu strahotu, podržavajući u početkumanjinu koja doista želi rat?

22

Ibid.,str.11.

23

Ibid.,str.278.

24

Ibid.,str.20.

25

ValjanapomenutidajejošuvremenuPrvogsvjetskog rata Hesse doživio duboku krizuradiočevesmrtiteženineisinovljeveboles-ti,nakončega jemoraonapsihoterapeutskoliječenje. Nakon toga pojačava temeljnu nitsvojihromana–odNarcisa i zlatoustogprekoStepskog vukadoIgre staklenih perli–kakoočuvatiirazvitiduhiprenijetitežnjuzaistin-skimmiromupraksiiljudskomumu.

26

Stefan Zweig je isticaoHesseovu ustrajnostda humanistička načela ovladaju ne samo uodnosimameđuljudimanegoimeđudržava-mailislojevimadruštva.PisaojeoHesseovojmultikulturalnoj potrazi za istinskim čovje-komuzpomoćGoetheovihuzora,dojmovimasputapoIndijiiliuzkineskufilozofiju.Opo-trebiHesseadajavnoinasvemogućenačineobznaniopasnostodratainjegovihposljedicakako,osobitomladi,nebiprihvatiliratneargu-mente i ratnu logiku,pisao jeErnestRobertCurtius,aIvanHeilbutukazivaojenaposlan-stvosvihHesseovihdjelasuvremenomdobu.

27

SinišaMalešević,Sociologija rata i nasilja,prevelaMirjanaPaićJurinić,NakladaJesen-skiiTurk,Zagreb2011.,str.14–15.



Jednaodosnovnihkarakteristika rata,kojuuvijekvalja iznova istraživati irazotkrivati, jestnesumnjivo ipromjenakojaseu (pred)ratnimvremenimadogađauodnosupojedincapremanasilju,aliicijelihdruštvenihgrupa,elitai,konačno,većinenarodnihmasa.Opromjenamakojese(ne)događajuuljudskimbićima,alii(ne)spremnostida se prilagodimo okolini i velikim promjenama u socijalnom, gospodar-skom,psihološkomokruženju–a rat jenajbolje iskušenjeza to–govori ijednabilješkaWalteraLippmannaotomekakoje1914.naosamljenomotokuuTihomoceanuživjelonekolikoEngleza,FrancuzaiNijemacabeztelegraf-skelinije,abritanskibroddonosiojerobuivijestiteksvakadvamjeseca.UrujnubrodajošnijebilopasuotočanijošuvijekrazgovaraliopredstojećemsuđenjuizvjesnojmadamHenrietteCaillauxzbogubojstva.Konačnidolazakbrodadočekanjeodsvihčlanovakolonijesvelikimnestrpljenjem,noumje-stovijestiopresudidoznalisukakovećvišeodšesttjedanauEuropiEngleziiFrancuziratujuprotivNijemaca.Lippmanntoopisujenasljedećinačin:»…cijelihšesttjedanaonisuseponašalikaodasuprijatelji,doksuustvaribilineprijatelji.NonjihovpoložajinijebiotakorazličitodpoložajanajvećegdijelapučanstvaEurope.Onisubiliuzabludišesttjedana,dokjenakontinentuintervalmogaobitisamošestdanailišestsati(…).PostojaojemomentukojemslikaEuropenatemeljukojesuljudiobavljalisvojposaokaoobič-nonijeninakojinačinodgovaralaEuropikojaćeodnjihovihživotazačasučinitimetež.«28

UglednibardnovinarstvaLippmannovimfilozofskipogađajednuodbitnihkarakteristikaratovanja–percepcijavremenaiprostora(okoline)ukojojsečovjekmoraprilagoditi, taj»interval«ukojemontomoraučiniti jerranijiprostoriokolinavišenepostoje.Neposrednoprijerataljudisuposvudaposvijetukupovali,planiralikarijere,vjerovaliubudućnostkakvomsujezami-šljaliivjerovaliupredstaveosvijetuidrugimljudimausvojimglavama.No,odjednom,tepredstavevišenevrijedeidolazedruge.Lippmannjošpojačavaapsurd(iotuđenje)takvogtrenutkanavodećidasutiistiljudi,višeodčetirigodinekasnije, jednogčetvrtkaujutro,kadajestiglavijestoprimirju,pro-slavljalisneizrecivimolakšanjemštojeratnipokoljprošao.Noprijestvarnognastupanjaprimirja,urokuodpetdana,naratištimajepoginulojošnekolikotisućamladihljudi.U suvremenodoba– ali uzporuke i iskustvavelikih ratovau20. stoljeću–ključnijeodnosutzv.»Ratuprotivterorizma«,gdjeseterorizamnajprijerazumijekaopojedinačno,zajedničkoilisustavnoubijanjenevinihradipo-stizanjapolitičkih,vjerskih,ideološkihiinihciljeva.Urazvijanjutakveglo-balnedoktrineprilagođeneelitamavećinenajrazvijenijihzapadnihzemaljaključnajebila:»…posvemašnjadominacijaameričkevojnemoćiprisnopovezanasčvrstoisprepletenommre-žompolitičkogtrustamozgovauWashingtonuiokonjega,zajednosnekolikodivovskihsvjet-skihproizvođačaoružja ivojneopreme,kojesu financiranjemameričkihpolitičkihstranakapostiglinerazmjernovelikutjecaj.«29

Padomberlinskogzida ipromjenamanaBliskomistokuamerička jevladabilapraktičkijedinasupersila(svedoponovnogjačanjaRusije,kaoinaglograzvojaKine),anjentzv.vojno-industrijskikomplekstadajeimaovrlove-likiutjecajimoćnakojijesvojedobnojavnoupozoravaočakipredsjednikDwightEisenhower:»Udržavnim tijelimamoramo se čuvati da vojno-industrijski kompleks, svojom ili nečijomtuđomvoljom,nestekneutjecajkojimunepripada(…).Nikadanesmijemodopustitidatajopasanspojugrozinašusloboduidemokratskeprocese.Samooprezniiupućenigrađanimogupravilnousmjeravatiovajindustrijskiivojnistroj,uskladusnašimmirovnimmetodamaicilje-vima,kakobisigurnostislobodamogleuzajedništvunapredovati.«30



Umeđuvremenu, naravno, sam pojam vojno-industrijski kompleks uvelikejezastario,dopunjenjeprojektimatzv.»ratovazvijezda«,aliiinternetskimpravilimaratovanja,noriječiameričkogpredsjednikajošuvijekzvučevrloaktualno.TerorističkinapadnaSvjetskitrgovačkicentaruNewYorkusmatrase prekretnicomu ulozi i poimanju terorizma jer se terorizampočinje do-življavati kao najozbiljnija prijetnjamiru i opstanku ljudskog roda, prven-stvenospripisivanjemterorizmu»obvezne«potencijalneopasnostisredstvamasovnograzaranjai/iliuništenja.TajterorističkinapadnaSADsvojomjebrutalnošću,razornomsnagomivelikimbrojemnevinihžrtavazaprepastionesamoAmerikancenegoicijelisvijet.Činisedajetajužasanterorističkičinstvaranjemmasovnogstrahaipanikepostigaociljkojemusutežilinjegovitvorciiizvršitelji.ReakcijuWashingtonanijetrebaločekatidugo:»No,nekolikogodinarataprotivterorizmapodvodstvomSAD-a(…)nijedaloočekivanerezul-tate:umjestodabudeporaženiuništen,terorizamjeidaljenadjelu,prilagodiosenovimokol-nostimapačakidobio,kakosečini,novepoticajeinovuenergiju.Istodobnoseneizvjesnostistrahodmogućihnovihterorističkihnapadanimalonisusmanjili.«31

Dakako,samčin,označenkaoprekretnicaupoimanjuterorizma,jošjeuvijekobavijenisvojevrsnimkontroverzama,kaoštojei»misterij«okoopstankatrenutnonajopasnijegglobalnoggrupnogterorista–Islamskedržave.Ume-đunarodnomiinteresnomsustavukojiuvijekiznovaradikaliziraneprijateljeimogućeteroristeodPLO-a,prekoHamasaiAl-QaidedoISIL-a,točnajenavedenakonstatacijadaterorističkičinoviodgovarajuneposrednimizvršite-ljimaimasovnimubojicama,alizapravoionimakojisvijet»štite«odteroriz-majermogumanipuliratijavnimmnijenjem(užasavatigasvevišeimasme-dijski),ukidati iliograničavatiodređenademokratskaprava teproklamiratidaljnjeideološkepodjeleistvaratiilireafirmiratinoveneprijatelje.NajboljiprimjerjeambivalentnoilicemjernopostavljanjeZapadapremaratuuSirijiilikrizasmigrantimauEuropi.Utakvojambivalenciji,ukojojistiljudi,gru-pe,državeiinstitucijeponavljajudeklarativnepozivezamiritolerancijuisto-dobnočinećisvedasvijetpostanemračnije,korumpiranijeiotuđenijemjesto,valjačutiiproduhovljenuporukuglasovitogReneaGirarda.Filozofski,onnesamodapogađasamubitratovanjaičovjekovaodnosaprematomnajgoremoblikuotuđenjanegošaljeidodatnuporukusvojevrsnenade:»Svijetkakavjestnepružazadovoljavajućerazlogedaosudimosamisebe.Tonasnepriječidaprotivsuvremenogsvijetasmnogobukeponavljamooptužbezakojesigurnoznamodasulaž-ne(…).Dabismoopravdaliprokletstvakojajednodrugimaupućujemo,nijedovoljnoutvrditidasmobogatijiiliboljeopremljeniodsvihprijenas.Čakniunajbjednijimdruštvimabogatiimoćninisuoskudijevali,apremažrtvamaokosebepokazivalisupotpunuravnodušnost.«32

Premdagovoriponajvišeokrizireligije,odnosnoslabljenjumoćireligijaimo-gućempovratkunaizvornepostavkebrigezačovjeka,Girardseoštrousmjera-vanasuvremenusituaciju,akadagovorionasiljuižrtvamaističečinjenicuda

28

Walter Lippmann, Javno mnijenje, preveoMiroslavHauptfeld,Naprijed,Zagreb1995.,str.11.

29

WilliamEngdahl,Stoljeće rata 2: tajni geopolitički plan američke Vlade,prevelaDraga-naGrozdanić,Detecta,Zagreb2008.,str.83.

30

Ibid.,str.84.

31

MilanMesarić,XXI. stoljeće: doba sudbonos-nih izazova,Prometej,Zagreb2008.,str.149–150.Ovaobimnaknjiga-studijaiprodubljenaanalizaključnihtemaglobalnerazine21.sto-ljeća izuzetno dobro obrađuju situaciju okouzrokastvaranjaglobalnognasiljaimogućihodgovorananjega.

32

Rene Girard, Promatrah Sotonu kako poput munje pade, prevelaAndrea GrgićMaraso-vić,AGM,Zagreb2004.,str.200.



globalnodobapokazujemnogovišeotuđenja,aliiželjezaslobodom,negoštotočinivećinadruštavaicivilizacijaudosadašnjojpovijesti.KaodaustanjuukojemuoružjemmožebitiugrožencijeliplanetZemljajačaosjećajiempatijapremaonimakojistradavajunevini.Temaješiroka,noiznjeizvlačimodioukojemupokazujeisvojevrsnioptimizamutomeštosemožeučiniti:»Uodnosupremasredstvimakojimaraspolažemo,našasudjela,istina,beznačajna,našeslabos-tizastrašujuće.Imamodobrerazlogekrivitisebe,aliodakledolazetirazlozi?Svjetoviprijenastakosumalodijelilinašuzabrinutostdasičaknisunipredbacivalivlastituravnodušnost…Žr-tvepostojeposvuda,alinajzanimljivijesuuvijekonekojenamomogućujuosuditisvojebližnje.Aoninamvraćajuistommjerom.Naposemislenažrtvezakojenassmatrajuodgovornim.«33

NužanjeipovratakWaltzovimkonstatacijamadapojedince,skupineidržavenetrebamopromatratiizdvojenodabismodokučilirazineotuđenjausituaci-jamapripremezaratnadogađanjailishvaćanjumirakaopredahaodnovihratova–jersuipojedinciidržavesamoodređenientitetikojinastojepreživ-ljavatiuglobalnomsustavu.Dubljefilozofskopromišljanjemoralobizahva-titiinajvišuglobalnurazinumeđunarodnihodnosaiopstankaljudskevrste,aliilokalnomijenjanjeusađenihilistečenihhumanističkihnačelaivrlinaupojedincima.Tujenegdjeirješenjezaapsurdukojemuorganiziranjeratova-njaimeđusobnogubijanjaimaprednostnadorganiziranjemusvrhuljudskogmirailisvjetskogethosa(Küng).34

Naravno, uz ispravno »sagledavanje« uzroka i posljedica, valja realističnorazmišljatiiočinjenicidaratprestajeikadaseisustavnjegovaorganiziranjaiodržavanjajednostavnoumoriodrasipanjaenergijeiživotaljudskihbića.Stogarealistimatrebapriznatiidaupotrebapretežnohumanističkihtonovau raspravamao»Ratu imiru« inijeuvijekdovoljnapa time idijelomne-dovoljnoracionalna.Također,slijedećiChomskyjeveputove,valjakritikomrazjasniti konačno dilemu koja se nameće – je li rat i ratovanje zapravo isvojevrsno»usavršavanje«(među)ljudskihodnosa?Istinajedajest,najedangrubljiiotuđennačin,štojemoždaargumentipoticajmišljenjimakakojeitodiočovjekovebitiili»normalnog«procesasamoodređenja.Vodilinastoidorealizacijemalthusijanskihnačelapremakojemuječovječanstvapreviše,anakonratovatrebalibiostajatiipreživljavatisamoonibolji,elitnidijeloviljudskevrste.Valjabitiobazrivjeriteorijeuroteimisterioznivladarisvijetazapravočestoinisuvišeodobičnih»poslovnihplanova«kojesastavljajukrup-nibiznismeniikojisamoslijedelogikukrupnogkapitalaiglobalnihkorpo-racija.Upotrebljavajuliinamećumasmedijičestopojmoveurotaiglobalnihzavjeraupravodabitajnovitošćuispektaklomizazvalijošvišeuznemirenjaistrahovaitime(po)jačalimoćkontroleiutjecajaelita?Kakvaserješenjamoguondanuditiakouopćepostojerješenjaosvetoljubi-vom,ambicioznomigrabežljivomglobalnomsustavukojićeseionakosamousavršavati?Orazumuiispravnojprosudbivećsmogovorili,alivrijediionomišljenjekako»…seudemokratskomdruštvupojedinacoslanjanavlastitumoćrasuđivanjaiuistijemahizvrgnut vladavinimnijenja.Tonagoni vladajućegrupeda samosvjesnomišljenje pojedincatretirajukaopredmetsvojeguplivaitakodirigirajujavnimmnijenjemusmisluvlastitihinte-resa.Stogajeifunkcionalnamanipulacijaujednouvijekvišeilimanjeintendirana,namjernoaktiviranamanipulacijaokojojnajčešćenijepotrebandogovor.«35

Iponovonovikruganalizeotuđenjaukojemsemoramo»uhvatiti«zaHesseovarazmišljanjaopatriotizmukojinećepjevatiratnehimne,opucnjavizaboljiiljepšisvijetukojemućeipucnjavabitisamonašakaoitajsvijet.Konačnojepitanjejeli(ljudski)normalnodaratubijaljudskostidaminatošutimo,manipuliramo,skrivamose,maskiramo?Kaodaželimoodržatijošjednuilu-



ziju(a21.stoljećećenamtekdonijetipravodobaosobnihimasmedijskihiluzija)kakojenemogućei formalnoukidanjeratakaonekakveposljediceodržavanjadugotrajnijegmira.Najgorijeonajrat,složilibiseWaltz,Chom-skyiHesse,36kojiseizsfererealizmailiidealizmapreselitrajnoucarstvoduhaimišljenja.Svatrimislioca,kolikoseirazlikujupremanaglascimai intonacijipromi-šljanja o ratu imiru, zapravo postaju sve sličniji u odgovorima na dilemetko,kadaikolikoodobravarat,kadatamanjinapostanevećinailipitanjeoprirodi»ovlaštenjazarat«nakojevećinadajesvojusuglasnostnineznajućiukakvojmanipulacijiiliiluzijimogusudjelovati.Svakiizsvogaaspektaisasvojimmehanizmima promišljanja nastoje odgovoriti i na druga praktičnapitanja,npr.:kadapokazatispremnostnamir?Uvijekinajranijemoguće,većpozavršetkujednogratanužnojepozivatinamirprijepočetkasljedećihrat-nihzbivanja.Nužnojepromislitiiuobličitinačinekakoumirumislitiprotivrata,auratuzamir.Kadatrebapružitiotporratnojmanjini?Štoposlijerata?Zapravojepitanjesvihpitanjakolikajeulogasvakogapojedincaudoprino-sunekomdrugačijemsvijetu,novomrazumijevanjudrugih.Samučinjenicuotuđenogratavaljapreduhitritiopetovanimdjelovanjemuprepoznavanju irazotkrivanjuotuđenihoblikadijaloga,komunikacijeiizražavanjaidentitetapojedinaca,zajednicaidržava.Stoga iHesseovapo(r)ukau svojevrsnomkruguupotpunjuje iobjedinjava(neo)realističkepogledeWaltzaikriticizamChomskogpromišljanjemodu-bljemsmislurata,alinekaonekakvogprirodnogporetkastvariiljudi.Jer,kažeHesse,univerzalnajespoznaja

»…daježivotvrijedanživljenja,posljednji jesadržaj iutjehasvakeumjetnosti, iakosusvihvaliteljiživotamoraliumrijeti.Dajeljubavvišaodmržnje,razumijevanjevišeodgnjeva,mirplemenitijiodrata,tonamupravoovajnesretnisvjetskiratmorautisnutidubljenoštosmotomiosjetili.Učemubiinačebilakoristodnjega?«37

Njima su zapovjedili da dođu ovamo,nama su zapovjedili da se branimo,nikada ih nisam mrzio…

Turskivojniknaobilježavanju70.obljetnicebitkekodGalipolja(1985.)

33

Ibid.,str.201–202.

34

Küngkaoodgovornaponavljanjestarihreal-političkihigaraiu21.stoljećunudiizuzetandoprinosufilozofijiuspostavljanjasvjetskogmira,nekaoutopije,negokaomogućnostinakojoj se čovječanstvomožeujediniti i razu-mjeti. Čak i promišljanja o svjetskommiruvećsudoprinosnjegovojrealizaciji,automeonvidinužnoodređivanjetzv.svjetskogetho-sa. Njegove postavke traže posebni rad, noovdje ističemo da promišljanja o svjetskomethosu i poticaje na globalnimirKüng vidiikaoizazovezarješavanjestarihi/iligorućihproblema i dilema svjetskih religija, svjet-skog gospodarstva i svjetske politike beznametanjaunaprijedodređenihstavova iza-ključaka.VidiHansKüng,Svjetski ethos za svjetsku politiku,preveliBerislavBaotićidr.,Intercon,Zagreb2007.

35

Karl-Heinz Volkmann-Schluck,Politička filozofija. Tukidid, Kant, Tocqueville, preveoHrvoje Šarinić, Naprijed, Zagreb 1977., str.117.

36

Valja ukazati i na vrsno upozorenjeDamiraGrubišekojiupredgovoruzaWaltzovonaj-značajnijedjelonapominjeprojektizdavanjaknjiga iz dvaju područja međunarodnih od-nosa–irenologijekaoznanostiomirutepolemologijekaoznanostiosukobima.Upravosutoidvijestraneljudskogdjelovanja,svo-jevrsnogotuđenogineotuđenogJanusakojebi mnogo više trebalo promatrati na raziniuzajamnogprožimanja.

37

H. Hese [H. Hesse], Razmatranja i pisma,str.13.



NenadVertovšek

IstheQuestionabouttheMeaningofWar anAlienatedQuestionorisittheQuestionofAlienation?

BetweentheNeorealismofKennethWaltz, theCritiqueofNoamChomskyandthePoeticsofHermannHesse

abstractWorld War I was the (un)expected situation of frightening intensity that has greatly changed the prior concepts and discussions about the limitations of war operations. It was somewhat “enchanting” for technologists, exciting for the politicians, and shocking for the intellectuals. International relations (through the League of Nations and United Nations) after World War II changed, with silent wars being led by idealists and realists of the theory of politics and international relations. As a neorealist, Kenneth Waltz directs discussion about the meaning of war less towards the matter of human nature, and more towards the questions regarding countries, international systems, and global structure that create the need for a war or the need for establishing peace. He recognizes that modern methods of (philosophy of) politics and political science should still be pervaded with classical approaches, and criteria of philosophical and political thought. In the debate about the nature of war or about the necessity of peace, the concepts of force and the state domination should be exposed. They are carried out in the cultural, technological, and even in the mass media sphere, and here Noam Chomsky’s critical approach is needed. Attitude of the public, the reaction of intellectuals, and the atmosphere which was caused by the First World War has to be (re)affirmed in order to – and through the essays by Hermann Hesse – better face with today’s postmodern dehumanization, and the pointlessness of current concepts and perspectives of War.

Key wordsworldwars,politicalphilosophy,alienation,dehumanization,violence,KennethWaltz,NoamChom-sky,HermannHesse

Documents

Pitanje o smislu rata kao otuđeno pitanje ili pitanje ... · vitih iskustava Prvog svjetskog rata, a interesi osvajača i kolonijalnih imperija već su doveli i do novog sukoba