Pitanje civilne bezbednosti

Embed Size (px)

Citation preview

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

TA REI KAO UVODU ovom odabiru nema ni jednog podatka koji nije prethodno javno objavljen. Nikoga nije zanimalo da ih detaljnije izuava. Metod ove kompilacije zasnovan je na fokusiranju na odreene linosti za koje javne informacije ukazuju da su sistemski iznad zakona. One koje su izostavljene mogue je unoeti naknadno, kako projekat bude sistematizovan, bez remeenja zakljuka koji se namee. Tokom istorije srpski narod ispoljio je svoju dravotvornost. Zakonik cara Duana bio je, posle Magna Carta Libertatum, prvi akt koji je ograniio volju vladara, iako je Duan tada bio na vrhuncu moi, za razliku od engleskog kralja, Jovana bez zemlje koji je bio u podreenom poloaju u odnosu na svoje velikae. Sretenjski ustav Miloa Obrenovia bio je, posle amerikog i francuskog, trei graanski ustav na svetu. Za razliku od ovih primera, naa generacija ostavila je na sramotu pokoljenjima da je dananji Ustav donela mimo osnovnih civilizacijskih standarda (bez javne rasprave, na dvodnevnom referendumu uz aktivnu kampanju u vreme trajanja...). To je dovoljan povod da se zamisli u ijem interesu deluje dananja elita ako ne u interesu svoje nacije. Dananju srpsku elitu, koja je deluje izvan institucija, moemo, u skladu sa njenim nastankom i nainom delovanja, nazvati - vlast iz senke, ili interesno drutvo bez odgovornosti. O vlasti u senci, govorimo zato to ona oigledno nije u institucijama. Ovaj zakljuak proizilazi iz injenice da je odreenoj grupi doputeno mnogo toga to ne proizilazi iz pravnih i drutvenih normi, ali i da drutvenim tokovima upravlja bez ikakve odgovornosti. Nekada, poetkom godina, novine su objavljivale liste srpskih bogataa, a izvor tanih informacija bile su uprave prihoda. Samo dve decenije kasnije, objavljivanje zvaninih lista poreskih obveznika izgubilo je dra. Svi smo shvatili da su pare negde drugde. Vieni Srbi postali su obveznici stranih poreskih sistema, ukoliko ne uspeju da novac dobijaju na ruke, a meu prvih sto bogataa u Srbiji, nema nijednog koji je svoj imetak formalno nasledio. Na prvi pogled, izgleda kao da meu srpskim bogataima nema mnogo onih iz sistema u kome su se obveznici i poreznici medusobno oslovljavali drugovima, ali samo na povran pogled. Analiza ak i javno objavljenih informacija ukazuje da stvari na nekom nivou stoje drugaije. Nakon osam godina tranzicije u Srbiji, vreme je da ocenimo da li smo na dobrom putu i kako da nastavimo. Za tranziciju od kontrolisane ka slobodno-trinoj privredi opredelili smo se zato to su ekonomski slobodnije zemlje bogatije. Ova korelacija nije, sama po sebi, dokaz, ali jeste indikator da slobodno trite jeste povezano sa ekonomskim razvojem i da, ukoliko elimo bogatije drutvo, trebalo bi da nam cilj bude omoguavanje graanima da slobodno biraju na tritu ta, od koga i po kojoj ceni ele da kupe. Mnogi su shvatili da je dirigovana ekonomija uinila Srbiju siromanom, ali veliki deo graana i dalje sumnja da je reenje koje smo traili slobodno trite. Kada je u Srbiji poela tranzicija, strunjaci su upozoravali da e prvih godina biti mnogo gubitnika drutvenih i ekonomskih reformi i da e samo uzak krug ljudi biti dobitnici. Ostala je za utehu prognoza da e u drugoj fazi tranzicije mnogo vie graana postati dobitnici reformskih procesa. Meutim, osam godina kasnije, u Srbiji su gubitnici ostali gubitnici, a mali broj dobitnika i dalje dobija. Sada, mnogi strunjaci upozoravaju da Srbija na svom tranzicionom putu luta. Nismo sigurni da li je trebalo da napustimo politiko-ekonomsko-vrednosni sistem devedesetih. Izneverena je ideja tranzicije. Sluajno ili namerno, drava nije stvorila ambijent da se stvaraju nova radna mesta, i imamo dosta gubitnika, to je normalno, ali vie nego to bi trebalo jer nama posla. Studija Svetske banke iz 2003. godine, na osnovu razvoja istonoevropskih zemalja nakon pada Berlinskog zida, navodi da su dobitnici prve faze tranzicije iskljuivo tajkuni i insajderi u dravnim kompanijama, a svi ostali gubitnici. Tada su strunjaci Svetske banke napisali da druga faza tranzicije donosi promene na bolje. Tajkuni, dodue, ne gube, ali zbog veeg priliva investicija, otvaraju se nova preduzea i nova radna mesta, pa i oni koji dobiju posao nisu vie gubitnici, a nova preduzetnika klasa postaje pobednika. Dobitnici srpske tranzicije, pored tajkuna, su i pripadnici novostvorenog politikog stalea, koji su dobra mesta u javnom aparatu i dravnim kompanijama zauzeli zahvaljujui politikim vezama, i na taj raun ive dobro. U

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

1

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMdobitnike bi se mogao uraunati i deo zaposlenih u dravnim i javnim preduzeima koji zarauju vie od zaposlenih u kompanijama. Veina populacije sebe i dalje opravdano smatra gubitnicima. Srbija je daleko od trine zemlje. Praktino sve velike reforme uraene su u periodu 2000.-2002. godine i svi reformski uspesi sutinski su rezultat tada donetih odluka. Od tada praktino nije sproveden ni jedan vei reformski potez. Za ovih osam godina: valuta je stabilizovana; privatizacija drutvenih firmi je pred krajem; i trgovina je malo slobodnija ukidanjem uvoznih ogranienja. ak i ograniene i nevoljne reforme doprinele su poveanju standarda prosenog graanina. U poreenju sa 2002. godinom, nita se nije promenilo: i tada i danas glavni dobitnici su tajkuni koji su se obogatili u vreme dirigovane privrede, a glavni gubitnici bili su i ostali nezaposleni kojih je i tada i danas, zavisno od statistike metodologije, bila treina ili petina stanovnitva. Do stvaranja nove preduzetnike klase nije dolo zato to Srbija jo uvek nije ula u drugu fazu tranzicije. Nije okonana privatizacija drutvenih preduzea, privatizacija dravnih preduzea nije ni poela, ne funkcionie zakon o steaju, monopoli su veoma jaki, a izostao je ozbiljan nivo direktnih stranih investicija. Jedino to imamo je privilegovane i gubitnike.

NOKTOM PO POVRINIAnaliza platnog bilansa Srbije od 2003. do 2005. godine 1 otkrila je neke anomalije: a) Srbija je u velikom deficitu a istovremeno, od 2000. do 2006. godine, tednja je uveana oko 20 puta; b) kumulativne neutralne transakcije, a posebno izmeu dravljana, uklapaju se u eme meunarodne triangulacije za pranje novca; c) Kipar je jedan od glavnih primalaca novanih tokova iz Srbije a istovremeno bilateralni bilans plaanja sa Kiprom belei znaajne deficite; d) meunarodni tokovi pokazuju krajnju neobinost veliine, strukture i disbalansa neutralnih transakcija, zbog izbegavanja propisa o deviznom poslovanju i pranja novca. Ekonomski kriminal mogao bi se kvantifikovati merenjem sive ekonomije, razlikom izmeu zarade i potronje, i odnosu priliva i odliva novca. Meutim, istraivai makro tokova novca i odnosa ekonomskog kriminala (kriminal u funkciji dobiti) i organizovanog kriminala (novac u funkciji kriminala) u Srbiji, suoeni su sa nedostatkom, nepouzdanou i neusklaenou podataka institucija drave. Godinja teta od ekonomskog kriminala po ekonomiju Srbije procenjuje se na oko 374 miliona evra, a ukupna teta u periodu od 2000-2005. godine procenjenjuje se na oko 1,9 milijardi evra, to je 81,2 % od ukupno ostvarene tete i 13% od svih prestupa. Na rast privrednog kriminala, osim ljudskih i sistemskih slabosti u tranziciji, uticali su i organizovani kanali izbegavanja plaanja poreza, korupcije, kriminalizovanja privatizacije i drugi faktori. Kriminalne organizacije raspolau novcem kroz nove kriminalne akcije, kupovinu nekretnina, umetnikih dela, antikviteta i druge, i tako remete funkcionisanje slobodnog trita. Sistem protiv pranja novca u Srbiji je, iz nekog razloga, na jako niskom nivou, posebno u smislu i prepoznavanja i gonjenja. Da bi se spreila institucionalizacija prljavog i opranog novca, opte je poznato da bi trebalo proveravati strukturu vlasnitva, varijacije u kapitalu odreenog preduzea, da li je preduzee subjekt zelenakih aktivnosti, i to ne samo iz zvaninih raunovodstvenih podataka preduzea, ve i koordinacijom interne i eksterne kontrole finansijskih transakcija. Sve se ovo u Srbiji ne ini, a pomenuti iznos morao je od negde doi i negde da zavri. Od i kod najirih slojeva graana nije. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija uveo je 1992. godine Jugoslaviji sankcije, kojima je ograniena razmena roba sa inostranstvom. Tokom sankcija, iznoenje novca iz Srbije postaje oigledno. Drava poinje da osniva of or kompanije kako bi prikrila poslovanja Beogradske banke na Kipru, kojoj je zbog sankcija bio onemoguen rad. Veinu tih firmi osnovala je advokatska kancelarija Tasosa Papadopulosa, koji je u kasnije postao predsednik Kipra. Haki istraioci i MUP Srbije, jo 2001, utvrdili su da je dravni vrh Slobodana Miloevia stajao iza 8 of or firmi na Kipru iji su rauni u grkim i kiparskim bankama korieni za prebacivanje milionskih suma deviza iz Srbije, i za razne bankarske transakcije 2. Poto je Beogradska banka osnovalaPetrus van Dajne, profesor krivinog prava Univerziteta u Tilburgu, i Stefano Donati, savetnik za suzbijanje privrednog kriminala misije OEBS u Srbiji, su autori ovog istraivanja iz 2006. godine. 2 10. juna 1997. prodato je 49% Telekoma Srbija, i to italijanskom Stetu 29% i grkom Oteu 20%. Na ime kupovine 29% Telekoma, Stet alje preko 700 miliona maraka u European Popular Bank, i to da se podeli na tri rauna: prvi za Natvest sekjuriti limitid, na raun u Paribas Frankfurt, vie1

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

2

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMsvoju of or banku na Kipru, a u vreme sankcija i of or firme koje su preuzele ulogu banke, na ijim raunima su se nalazili milioni, pitanje je da li je trebalo ugasiti etiri banke u Srbiji pre nego to novac iznet iz zemlje na raune tih of or firmi ue u njihov bilans. Kada se sagleda koncentracija novca, nema osnova za tvrdnju da je sistem iz epohe Slobodana Miloevia definitivno proao. Prepoznaju se vrste tipa bogataa. U prvoj su pripadnici stare garde. Re je o ekipi starih direkora i partijskih funkcionera iz Titove i posttitove epohe koji su feudalizovali socijalizam i postali nesmenjivi u drutvenim firmama. Slobodan Miloevi bio im je potreban za odravanje moi, a oni njemu kao imaoci gotovine i lokalnog uticaja 3. Karakteristika tog tipa bogataa bila je aktivno uee u politikoj nomenklaturi u koju ih je plasirala feudalna privredna mo. Zahvaljujui politici uspevali su da obezbede kontingente i povlastice u poslovanju. Iako najblia glavnom centru moi, stara garda oseala je potrebu da dri privid legalnosti tako da je tip njihovog bogaenja bio: sedi na elu drutvene firme, napravi u inostranstvu srodnu ali privatnu u kojoj si sam ili preko familije veinski vlasnik, a onda u inostranstvu posluje sa firmom u kojoj si direktor posredstvom firme u kojoj su vlasnik. Povrno, nita nelegalno, osim to odliva supstancu iz firme u kojoj si direktor. Stara garda imala je i neku vrstu politike odgovornosti prema glavnom centru: ona je obezbeivala novac za Miloevieve politike projekte, ali i politiki uticaj. Ni sami, kako je primetio, ef vladinog tima za oporezivanje ekstraprofitera, Aleksandar Radovi, nisu proputali da se poslue. Iako najvei legalisti meu novim bogataima, stara garda je bila najneopreznija 4. Nisu oseali da rade neto nepoteno. Verovali su da su neprikosnoveni pripadnici drutvene elite, a da bi elita funkcioinisala, mora da se poslui. Zato su bogatai stare garde za ostale nove srpske bogatae prava sirotinja. Mnogo bogatiji od njih su pripadnici druge vrste, novopridoli. Oni nisu verovali da je ita veno osim para. Ta vrsta, u koju se ubrajaju pripadnici familije Kari, 1997. godine ubijeni direktor Beopetrola Zoran Todorovi Kundak, Miroslav Mikovi, Milan Beko, Marko Miloevi, ubijeni Vlada Kovaevi Tref... svoje prve velike pare stekla je u vreme Miloevia. Njihov metod bio je jo mutniji od prethodne grupe: bili su politiki udaljeniji od glavnog centra, ali je stepen nelegalnosti njihovih poslova bio vei5. Nisu se puno petljali u politiku osim kada su im na trenutke rasle ambicije ili kada su dobijali specijalne zadatke. Njihov ugovor s Miloevicem bio je jasan: omoguiu ti da se obogati, da mulja sa privatizacijom i primarnom emisijom, da radi poslove za dravu i da bude dobro i tebi i dravi. Miloevia nije zanimao njihov politiki uticaj, ali jesteod 16 miliona nemakih maraka; drugi za Velgo na raun u banci Barklis banci London, funte u protivvrednosti 1,7 miliona maraka; trei za BB DD Cyprus raun u European Popular Bank na podraun Fond za razvoj Srbije vie od 680 miliona maraka. Ote na ime kupovine 20% Telekoma alje u European Popular Bank vie od 540 miliona maraka i to da se podeli na tri rauna, prvi za Netvest sekjuriti limitid na raun Paribas Frankfurt vie od 12 miliona maraka. Drugi za Velgo na raun u banci Barklis London, funte u protivvrednosti vie od 1,3 milion maraka, trei za BB DD Cyprus raun u European Popular Bank na podraun Fond za razvoj Srbije vie od 529 miliona maraka. BB COBU sumu koju je dobila na ime prodaje dela Telekoma alje na raune nekoliko of or kompanija koje se nalaze na Kipru, po 160 miliona maraka prebaeno je na Hilsej, Verikom i Braunkort. Suma od 350 miliona plaena je istog dana na raun Kramdor investment menadment, koja je osnovana na britanskim Devianskim Ostrvima. Predstavnik BB COBU naziva firmu Krandor naom firmom. Nije poznato ija je firma Krandor i ko je uzeo proviziju od 350 miliona. Nekoliko meseci kasnije holandski Stet srpskoj of or firmi MCC uplatio je 2 miliona maraka, namena nije navedena. Sumnja da su na tom poslu italijanski i srpski akteri zaradili nikada nije osporena, ali ozbiljna istraga voena je jedino u Italiji 2001. 3 Tako su nastale legende o Tomiima, u Simpu i u NIS-u, o Mirku Marjanoviu, iji Progres jedino nije prodavao kineske igrake... 4 Pronalaze se rauni van zemlje na ime Mirka Marjanovia, na ime kerke Dragana Tomia ili paso drave Belize, gde je Milovan Boji otvorio raun kupivi dravljanstvo za hiljadu dolara. Njihova greka bila je u rukovoenju naelom: zato da se krijemo kad smo veni. 5 Meu novopridolima ima onih koji imaju i osobine grupa sa kojima se granie. Mikovi nije izmiljen za Miloevievog vremena, niti je pokazivao politike ambicije kao predstavnici stare garde, ali je poslednje decenije napravio Delta sistem, koji je funkcionisao slino kao Karieva kompanija. Miloevi mlai ili Tref pokazivali su karakteristike bogataa iz sive zone, iji stepen legalnosti poslova je bio jo sumnjiviji od onih kojima su se bavili tipini predstavnici druge grupe.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

3

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMgotovina. Njihovo bogatstvo je najtee proceniti zato to nije jasno koliko je para manipuliu njihovo, a koliko im je dato da ih oplouju. Kako su bili na granici politike, njihova sudbina nije bila unifikovana kao tipinih pripadnika stare garde (odlaze) ili pripadnika sive zone (nastavljaju). Mikovi i Beko uspeli su, uz blagoslov vlasti, da zadre svoje imperije neokrnjene, Kari nastavlja da se koprca, a Marka Miloevia pomelo je ono to ga je i obogatilo - porodine veze. Trea vrsta bogataa ima najmanje problema sa novom vlau: nema ih na spiskovima ekstraprofitera, pojavljuju se kao donatori novih vlasti (Filip Cepter je finansirao Dima Dentona, lobistu srpske vlade u SAD), nikada se nisu zaklanjali iza patriotizma, dok politiku smatraju zabavom za sirotinju i budale. Ne bee od veza s politiarima, ali one su iskljuivo tehnike: oni su politiarima dobri ukoliko im povremeno uskoe s finansijskom injekcijom, ovi njima ukoliko im ne smetaju. Za razliku od prethodne dve vrste, siva zona nema neposrednu vezu s politiarima, vie je oslonjena na policijske i debeovske aparate, ne sede na kongresima, ve na zatvorenim sedeljkama. Udaljenost od politike prati vii stepen nelegalnosti posla nego u prethodne dve grupe - tu se radi o golom vercu. Taj rizik prate i vee zarade: ovo je najbogatija ekipa. Pripadnici te grupe najradije se dre anonimnosti, zbog ega je njihov identitet nekad veoma teko otkriti6. FILIP CEPTER roen je 1951. godine u Bosanskoj Dubici kao Milan Jankovi. Zavrio je Ekonomski fakultet. Radni vek zapoeo je u predstavnitvu makedonske firme Transkop u Beogradu koja se bavila pedicijom. Poslovnu karijeru zapoeo je u Austriji sredinom 80-ih. Za samo est meseci nauio je nemaki i zaposlio se u austrijskoj firmi za spoljnu trgovinu. U Lincu, gde je iveo sa suprugom Madlenom, Milan je posle pet godina akviziterstva uvideo da posuu koje prodaje nedostaje dobar poklopac. Sam ga je konstruisao i prijavio cepter posue kao svoj izum. Prvu fabriku erpi i lonaca Jankovii su otvorili u Italiji 1990. godine. Ovi proizvodi, kao ekoloki i industrijski novitet, osvojili su potroae u Evropi, a Milan je proglaen za evropskog kralja lonaca i erpi. Kompanija Cepter Internacional osnovana je 1986. godine i trenutno ima 2 milijarde dolara godinjeg obrta. Istie da je prvu milijardu maraka zaradio bre od Bila Gejtsa. Danas ima 11 fabrika (Italija, Francuska, vajcarska i, pored posua, bavi se kozmetikom, medicinom, proizvodnjom satova i sistema za preiavanje vode, a sve vie ulae u sport) i jednu u Junoj Koreji gde je manjinski vlasnik. Vrednost imperije Cepter, u oko 50 zemalja, procenjuje se na vie milijardi evra. Brani par Cepter vraa se 1990. godine u Jugoslaviju i ulae 30 miliona maraka u fabriku u Bosanskoj Dubici. Tu je Jankovi i u jesen 1998. godine otvorio i novu fabriku za zavrnu obradu posuda cepter u koju je uloio deset miliona dolara. U otadbinskim zemljama ima desetak firmi7, i poslovnu zgradu u Ulici kralja Petra u Beogradu, koja je nagradena kao arhitektonsko delo. Cepter banka je dobila i ekskluzivno pravo da administrira kredite za mala i srednja preduzeca koje odobrava vladina agencija u Leskovcu, koja je osnovana kapitalom etiri srpska anonimna biznismena koje je, kako je sam priznao, premijer ini obezbedio linim vezama (zbog toga su ostali bankari protestovali optuujuci Cepter banku da je privilegovana). Ceptera je Srpski pokret obnove optuio da se bavi trgovinom orujem. Razlog za promenu imena objasnio je: Moje ime Milan Jankovi nije ba preporuka u svetu velikog biznisa, ve samo sumnjiavo sugerie egzotiku odakle dolazi... STANKO SUBOTI roen je u selu Kalinovac kod Uba 1959. godine, i ima dve biografije. Jednu pria on, a drugu njegovi protivnici. Optuuju ga da je mafijaki bos, koji kontrolie verc cigareta na Blakanu. On tvrdi da su njegovi poslovi sa cigaretama legalni. Pored jugoslovenskog, od 1999. imao je nekoliko godina i hrvatsko dravljanstvo, a uglavnom ivi u enevi i u panskomZagrebacki Nacional izvukao je Stanka Subotia Caneta iz anonimnosti, proglaavajuci ga za glavnog balkanskog duvanskog bosa i procenjujuci njegovo bogatstvo na pola milijarde dolara. Srpska re, partijsko glasilo SPO, pokuala je da razbije mit da je mogue obogatiti se od prodaje erpi, tvrdei da je Milan Jankovi meunarodni liferant oruja, ijim poslovima se bavi francuska policija. 7 Jednom prilikom u Atini, Slobodan Miloevi se zaustavio ispred Cepterove palate i prokomentarisao grkim zvaninicima: To je sve nae. Domaini su tvrdili da je Cepter multinacionalna kompanija, izmedu ostalog, i grka, ali Miloevi je ostao uporan: Ne, Srbin stoji iza svega toga.6

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

4

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMletovalitu Marbelji. Cane je bio najmladi od estoro dece. U Francusku je otiao 1979, kod druga koji se bavio proizvodnjom konfekcije. U Jugoslaviji je 1988. osnovao firmu za proizvodnju konfekcije, a 1990/91. godine poeo je da se bavi i maloprodajom. Suboti se potom dao na trgovinu. Uvozio je perjane jakne za Robne kue Beograd, aluminijumski prah za proizvodnju graevinskih blokova, herbicide, hemikalije, metrau, izvozio teku konfekciju. Njegova firma, MIA, 1993. godine zaradila je oko milion maraka. Tvrdi da je u posao s cigaretama uao 1992: Ohis iz Skoplja mi je dugovao i umesto novca, dali su mi cigarete Makedonija tabaka. Uvezao sam ih prema vaecim propisima. Kasnije sam imao najvei lanac menjanica u gradu. Posle sam otvorio dva djuti fri-opa, jedan na prelazu eneral Jankovi, drugi u luci Bar. Imao sam i dva bescarinska magacina, jedan u Ubu, drugi u luci Bar. Jula 1997. u Subotiev fri-op na prelazu eneral Jankovi upala je godine policija8. MIA je potom prestala da radi. Posao je obnovljen, a firma je promenila ime u D-trade. Suboti je postao poznat javnosti, kada ga je zagrebaki Nacional optuio da je u saradnji sa crnogorskim predsednikom Milom ukanovicem i bivim efom srpskog DB Jovicom Staniiem preko Crne Gore vercovao cigarete9. Pravi razlog pokretanja afere su Subotieve poslovne veze. S jedne strane, s kompanijom Briti ameriken tobako, drugim svetskim proizvoaem cigareta. Iako obe strane to poriu, izgleda da je Suboti igrao znaajnu ulogu u pregovorima oko gradnje fabrike duvana u Srbiji, u kojem je BAT eleo da obezbedi monopolski poloaj. A s druge, s premijerom Srbije Zoranom indiem: india sam upoznao 1997. u vreme protesta Koalicije Zajedno. Posle oktobarskih dogadaja 2000. godine, u novembru smo se sreli u Beogradu. Rekao sam mu da moe da rauna na mene i moje veze po svetu za svaki projekat koji se tie preporoda Srbije. im je formirao vladu, indi se sudario s praznim budetom. Najvei udarac na dravnu kasu predstavljao je verc duvana. Srpskom premijeru naveo sam primer Rumunije i kako se ona izborila sa tim. Tu je glavnu ulogu odigrala kompanija BAT, sa kojom sam u odlinim poslovnim odnosima. MARKO MILOEVI je, uprkos tome to kada se govori o bogatstvu porodice Miloevi najee se misli na njegovog oca, biveg predsednika, Slobodana, pravi nosilac bogatstva. Ovaj 27godinjak je posle silaska svog oca s vlasti napustio je zemlju u urbi, i jo niko nije izneo uverljive dokaze da li je u Litvaniji, Rusiji, Azerbejdanu, Kazahstanu ili Jermeniji. Kao vrlo mlad, uspeo je da ostvari ameriki san u Srbiji i to sve, ako je verovati njegovom ocu, poelo je noenjem gajbi u kafani. Kako je od toga uspeo da razvije posao koji je obuhvatao lance fri-opova, trgovinu cigaretama, tehnikom robom, gorivom, kafom, parfemima, a da sve to nije ni carinjeno niti oporezivano, niko nije objasnio. U Poarevcu je imao najveu balkansku diskoteku na otvorenom Madona, opremljenu najsavremenijim tehnikim ureajima, podigao je zabavni park Bambilend, otvorio pekaru i piceriju, prodavnicu tehnike robe Sajbernet, radio-stanicu i Internet centar. U centru Beograda otvorio je luksuznu parfimeriju Skandal, koja je 5. oktobra unitena. Glavni oslonci u poslu bili su mu ubijeni policijski general Radovan Stojii Bada i Mihalj Kertes, direktor Savezne uprave carina. Sa Mihaljom Kertesom sklopio je savez koji mu je omoguio kontrolu nad prodajom cigareta Filip Morisu Srbiji. Profit od jednog provercovanog kamiona cigareta u Srbiju iznosio je oko 250.000 maraka. Jedna od bitnih odlika jeste da se nijedan fri-op nije vodio na njegovo ime, i u veini poslova se ne pojavljuje. Jedini konkretan podatak do koga je dola nemaka policija za suzbijanje ekonomskog kriminala tie se, pokojnog Vladimira Bokana, biznismena jugoslovenskog porekla u Grkoj, iji je ortak bio Vlada Kovaevi Tref, ubijen u februaru 1997. godine. Marko je bio lan Kovaevievog trkakog automobilskog tima. Bio je blizak i sa efom srpske tajne policije Radomirom Markoviem, koji ga je ispratio kada je s beogradskog aerodroma, s lanim pasoem na ime Marko Jovanovi, otiao u Moskvu. Iako nije sluio vojsku, za vreme agresije NATO slikao se u uniformi SAJ, a na jednoj slici vidi se slubena znaka MUP Srbije 01411910.Subotieva radnica pria: Sve su nas priveli, ispitivali nas s kim nam gazda saraduje... Optuili su nas da smo utajili porez na dobit, ali to nije prolo na sudu jer nisu imali dokaza. Stanko je tada otiao iz zemlje. 9 O navodima ovog lista u Crnoj Gori se vodila parlamentarna istraga, ali bez rezultata.8

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

5

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMBRAA KARI imaju brojnu familiju. Iz nekog razloga, trude se da dokau elitizam, pa guraju novokomponovani grb kao porodini i drue se s politikim i kulturnim kremom11. Osnovali su 1970.-ih Kosovouniverzum, jednu od prvih i najuspeniju ugovornu organizaciju udruenog rada. Ve tada braa su stekla mercedese i po kuu u Pei i Tivtu. Kasnije, postali su finansijeri okupljanja Srba sa Kosova i kao nagrada preutano je da su ukrali projekte i ininjere Minela koji su radili rashladne sisteme u Rusiji. Doselili su iz Pei u Beograd, prvo u sedam novobeogradskih stanova za koje je kupljeno sedam klavira, da bi ubrzo poeli da se ire Dedinjem. Dok je zemlja propadala, a klima za preduzetnitvo bila gora nego ikad, njima je sve polazilo od ruke i bili su prvi u svemu. Vlast je uvek rado saraivala s njima i niko nije pitao da li bi neko dao vie za koncesije koje su dobijali Karii. Bogoljub je postao prvi komija Slobodana Miloevica i s njim esto ruao i igrao karte. Tokom 1998/99. Bogoljub je postao ministar za kapitalne projekte u Vladi Srbije, a potom ministar bez portfelja. Inicirao je i finansirao osnivanje Socijaldemokratije, a bio je i kandidat za predsednika Srbije. Pomogao je da 1999. godine u Beograd doe misija Desija Deksona koja je ubedila Miloevia da oslobodi zarobljene amerike vojnike. Bio je jedini gost iz Srbije na roendanu Bila Klintona 1996. godine. Karii su imali prvu srpsku mreu mobilne telefonije Mobtel. Naknadno je utvrdeno da nisu platili ceo iznos osnivakog kapitala. U inostranstvu imaju 41 preduzee, uglavnom u trgovini i graevinarstvu. Karii stalno gase i osnivaju firme, tako da izvorna BK kompanija ve godinama ne postoji. Astra grupa, a posebno Astra Simit,je u 2000. godini ostvarila najveu dobit u Srbiji zato to je na njene raune prebaen najvei deo prihoda Mobtela. Porez na ekstraimovinu po osnovu bespravne gradnje platilo je pet lanova porodice Kari. Bogoljub - za vilu od 650 kvadrata (imao dozvolu na 450), njegova erka Danica na 1.100 kvadrata, Zoran na 2.000 kvadrata podignutih bez dozvole i Sreten za vilu od 1.200 kvadrata (od ega je 658 bez dozvole). Mlaan Dinki izjavio je, kao ministar finansija, da oni koji su se u Miloevievom reimu obogatili nee polagati raune o nainu sticanja bogatstvu, ako budu redovno plaali porez, a krivini progon brae Kari objasnio je posledicom toga to oni nisu shvatili da su posle pada Miloevia nastupila nova pravila igre. Njegov stav o odustajanju od istraga o nainu na koji su se pojedinci obogatili za vreme sankcija i ratova deli i direktorka brokerske kue tajkuna Miodraga Kostia (M&V Investments), Dragijana Radonji-Petrovi. Prema njenom miljenju deset najveih domaih tajkuna, okupljenih u Klubu privrednika, predstavljaju temelj srpskog ekonomskog razvoja. Re je, istie ona, o ljudima izuzetnog preduzetnikog duha, to je vanije od toga jesu li oni do prvog miliona doli na regularan ili neregularan nain. Njihovo bogatstvo e se i dalje uveavati, a to treba iskoristiti za poveanje standarda stanovnitva i otvaranje prozora u svet. Nasuprot izjavama nje i Dinkia, domaa privreda nalazi pod upravom tih tajkuna zahvaljujui naklonosti politike elite koja zazire od stranih ulaganja. Nije re o sposobnim i darovitim preduzetnicima, ve o povlaenim pojedincima, koji su zadrali status iz Miloevievog vremena i u sadanjim politikim strukturama12. Da bi se ovladalo sistemom neophodni su i kanali prohodnosti. Profil idealnog tranzicijskog manipulanta u Srbiji danas mogao bi se opisati: a) u vezi je s vladom, ali nije dravni inovnik, c) pripada miljeu moi koji kadrira dravne slube, ali nije funkcioner stranke, d) u vezi je s preduzetnicima u regionu, ali nije tajkun ni oligarh. Niko ne zna ta tano radi, a to se manje zna, utoliko je uspeniji.Svojevremeno glasinu o svom ranjavanju Marko Miloevi je prokomentarisao: Kada sam to uo, malo sam se uvredio... Da me neko ubije, to je mogue, ali da me rani i ostane iv, to je iskljueno 11 Bogoljub je vie puta rekao da su unuci brae Kari strateki raani u Americi, Kanadi, Engleskoj i Kini da bi kada odrastu zauzeli politike poloaje u tim zemljama. 12 Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije, Verica Bara, smatra da tajkuni imaju vlast koja im odgovara i da ine sve da takvo stanje traje to due, makar dok se sve ne "privatizuje".10

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

6

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

TAHIR HASANOVI bio je u vreme moi Mirjane Markovi, skoro lan porodice Miloevi, blizak i s Mirjanom i s njenom kerkom Marijom. Kao lan Univerzitetske konferencije SSO Beograda, imao je vanu ulogu u ustolienju Miloevia na vlast. Pripadao je Mirinoj jurinoj grupi na beogradskom univerzitetu. Po nalogu Porodice predao je Republiku konferenciju Saveza omladine Srbije, sa svom imovinom, Duanu Mihajiloviu, da osnuje Novu demokartiju, u kojoj postaje generalni sekretar. Odigrao je veliku ulogu u razbijanju Koalicije Zajedno i tako omoguio Miloeviu da posle prvih viestranakih izbora SPS formira Vladu Srbije. Tahir je, tada, namestio Duana Mihajilovia da 1991. godine iznese iz zemlje 12,5 miliona maraka. Mihalj Kertes ga je uhapsio, a Tahir je, kao deko Marije Miloevi, toboe uspeo da umilostivi Miloevia da ga pusti iz pritvora, s tim to je Mihajilovi prihvatio da u datom trenutku podri Porodicu. Oenio je Srpkinju s Kosova, Marinu Gadi iz Sreske kod Prizrena. Njen otac tugovao je to mu se kerka udaje za Hasanovia, i njena porodica nije prisustvovala svadbi. Hasanovi je aktivno radio za tajnu policiju i rukovodio poslovnom imperijom Duana Mihajilovia, Lutra, koja je imala dvadesetak firmi u sastavu. Rukovodio je rotari klubom u Mihajilovievim prostorijama u ulici Majke Jevrosime u Beogradu. Vodio je partijsku slubu bezbednosti. Za vreme sankcija Hasanovi je osnovao vie firmi preko kojih je uvoena strateka roba uz veliku proviziju. I dalje je na elu uvoznikog lobija. Proteira preduzea iz Slovenije i uvozi njihovu robu, zastupnik je preduzea Radenska. Mihajilovi mu je ustupio dosijea srpskih politiara i privrednika. Mihajilovi mu je, kako bi prikrio svoje bogatstvo, ustupio milione evra radi daljeg obrtanja. Koliko Hasanovi ima firmi na svoje i tua imena, niko ne zna. Tahir Hasanovi, prema miljenju mnogih, dri znaajan kanal britanske obavetajne slube MI 6. Poetkom osamdesetih godina kad je Tahir Hasanovi bio uzoran Titov omladinac, predsednik Univerzitetske konferencije Saveza omladine, a iza fotelje mu visila velika slika najvoljenijeg sina jugoslovenskih naroda i narodnosti, trebalo je da nestane iz politike. Zbog neviene servilnosti, nekome je jo onda bilo muka od njega. Tahir je, meutim, osetio zahtev vremena. Predsednik Jugoslavije na jednogodinjem mandatu, Fadilj Hoda, poklonio je skupocen stilski orman Drutvu albanskih studenata u Beogradu. To drutvo, koje je delovalo pod imenom Prpjeka, nikako nije htelo da radi zajedno s ostalim zaviajnim drutvima objedinjenim u Kulturno umetniko drutvo panac. Uoi Osme sednice, Tahir Hasanovi kree u akciju uterivanja albanskih studenata u panac, i spektakularno oduzimanje ormana, poklona Fadilja Hode. Od tada poinje da raste uticaj ovog neverovatnog obrtnika. Njegov ugled kod branog para Markovi-Miloevi otiao je dotle da je bio meu prvim kandidatima za zeta. Kad je poela pljaka bive republike omladine pod vostvom Duana Mihailovia, naao se meu prvima. Ostalo je istorija i, na alost, naa svakodnevica13. LJILJANA NEDELJKOVI, kao ef kabineta predsednika SRJ, izuzetak je od prakse da su efovi kabineta anonimni u javnosti. Mesto u novinskim stupcima izborila je umeanou u razne afere: Perii, Gavrilovi, planirani upad u Vladu Srbije. Ministar unutrasnjih poslova Srbije Dusan Mihajlovic izjavio je 16. avgusta 2001. da su dogaaji oko ubistva biveg visokog slubenikaJedan od Hasanovievih saradnika, Rade Terzi, danas je advokat. Bio zamenik u Drugom optinskom javnom tuilatvu, a dolaskom DOS, Duan Mihajilovi postavlja ga za okrunog javnog tuioca u Beogradu, a njegovog kolegu iz kancelarije Gorana Ilia za javnog tuioca Prvog optinskog tuilatva u Beogradu. Duan Mihajilovi je insistirao na ovom izboru. U akciji "Sablja" Terzi je priveden i zadran u SUP Beograd, pod optubom da je bio zatitnik surinskog klana. Ispostavilo se da je kao vii tuilac izdavao nareenja Biljani Radovanovi, javnom tuiocu etvrtog optinskog tuilatva da se iz pritvora puste Duan Spasojevi i lanovi njegove bande, koji su bili uhapeni i deportovani iz Francuske zbog osnovane sumnje da su kidnapovali i pustili uz otkup od sedam miliona evra biznismena Miroslava Mikovia. Intervencijom Duana Mihajilovia, Terzi nije zadran u pritvoru, ali je podneo ostavku na mesto okrunog tuioca. Podneo je molbu da bude upisan i imenik Advokatske komore u Beogradu, a Duan Mihajlovi je vrio pritisak na advokate da njegovu molbu ne odbiju. Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala raspolae podacima da je Rade Terzi, kao okruni tuilac, primio velike novane iznose za prikrivanje prijava protiv nekih mafijaa.13

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

7

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMDravne bezbednosti Momira Gavrilovia skandal, koji preti da ugrozi sve rezultate demokratskih promena u Srbiji i SRJ. On je pozvao novinare da se bave istraivackim novinarstvom i sami utvrde ko pokuava da stvori paralelne centre moi, ali nije eleo da komentarie pisanja14 da je u kabinetu predsednika SRJ Vojislava Kotunice stvarana paralelna DB Srbije. Radomir Markovi, bivi naelnik RDB MUPR Srbije, u svojoj knjizi tvrdi da se njegova saradnja sa predsednikom SRJ Vojislavom Kotunicom odvijala preko, kako kae, neprikosnovenog efa kabineta Ljiljane Nedeljkovi. Markovi navodi: Skrenuo sam joj panju da bi njihovi koalicioni partneri mogli neto konstruisati na moju tetu jer sam ja najpogodniji za kompromitaciju vlasti Slobodana Miloevia. Rekao sam joj da su mi pretili kompromitacijom i politikim progonom. Ljiljana Nedeljkovi me je ubeivala da do toga nee doi, da e se sve raspraviti javno i da Kotunica nee dopustiti da se zloupotrebljava vlast. Meutim, jednog trenutka je briznula u pla izgovorivi: Sve ovo to se radi sa vama je skroz pogreno Kada sam uhapen i hlaen u samici, gospoa Nedeljkovi mi je poslala jednu knjigu. Tema je bila bezvlae nastalo posle 1945. godine, u kojem su, na montiranim sudskim postupcima, stradali mnogi nevini rodoljubi. Gospoa Nedeljkovi mi je nagovestila buduu sudbinu ako ne budem imao dovoljno sluha. Potpredsednik Vlade Srbije, edomir Jovanovi rekao je na sednici Odbora za pravosue i bezbednost Skuptine Srbije da su dosijei pojedinih elnika DOS, i dokumenta o istrazi o ubistvu novinara Slavka uruvije predati Ljiljani Nedeljkovi, dok je bila ef Kabineta predsednika SRJ. Jula 2002, na poetku rada Komisije Narodne skuptine Srbije, koja je formirana da rasvetli informaciju o naredbi iz kabineta predsednika SRJ, Kotunice, vojnim organima da upadnu u prostorije Vlade Srbije, Ljiljana Nedeljkovi je obavestila Komisiju da se nee odazvati pozivu i da nee dati iskaz. Kao razloge je navela: Prvi je nelegitimnost republike Skuptine koja ne odraava izbornu volju graana Srbije, drugi razlog je da se vaa Anketna komisija bavi stvarima iz nadlenosti saveznih, a ne republikih organa, i tree je da sam ve u predistranom postupku dala izjavu policiji povodom tvrdnji etvorice penzionisanih generala pa ne bih htela da uinim nita to bi poremetilo tok tog postupka. Aprila 2007. Vladimir Beba Popovi analizirao je u magazinu Status kako je mogue da se istraga ubistva Momira Gavrilovia, jedna od kljunih taaka sukoba vladinog Biroa za informisanje i Kotuniinog kabineta: Zato to su ljudi koji su umeani u ubistvo Gavrilovia sedeli u kabinetu Vojislava Kotunice ili na visokim pozicijama vojne slube bezbednosti i zato to su u tome uestvovali i penzionisani, ali i aktivni pripadnici DB-a. Skoro isti oni koji su kasnije uestvovali i u ubistvu Zorana inia. To su injenice. Gavra je mnogo znao. Kad su posle 5. oktobra poeli istke u DB-u i uklanjanje potencijalnih insajdera, a posebno posle ubistva Prike, desne ruke Frenkija Simatovia, Gavra je postao uznemiren, pokuavao je da trai neku zatitu od nas, ali je znao da je Vlada bila slaba. Ovi su to primetili i rekli: Gavra mora da nestane, a to to je sa Kotuniinom enom, po nalogu"U kabinetu predsednika SRJ stvarana je paralelna DB Srbije", pie Nedeljni telegraf i ubijenom nekadanjem slubeniku DB-a Srbije Momiru Gavriloviu nueno da bude "zamenik naelnika DB", ali je on "insistirao da bude naelnik". Prema pisanju "Nedeljnog telegrafa", Gavriloviu je mesto zamenika naelnika DB nueno i na "nezvaninim susretima u Institutu za evropske studije", na kojima su uestvovali i supruga predsednika SRJ Zorica Radovi i Laslo Sekelj. Na dan kada je ubijen, u kabinetu predsednika, saradnici Kotunice predoili su Gavriloviu i emu kadrovske rekonstrukcije republike policije, tvrdi list. "Nedeljni telegraf" pie da se kabinet predsednika SRJ "uglavnom bavi nainima da se preuzme republika vlast", a "finale gledamo ovih dana". U Kotuniinoj "kabinetskoj kuhinji" skuvana je ideja da Radomir Markovi postane direktor Instituta za bezbednost, uz predsednikovog savetnika Gradimira Nalia, kao ministra policije. To se izjalovilo kada se bivi prvi ovek Slube naao u zatvoru, pie list i navodi da su "ef Kotuniinog kabineta Ljiljana Nedeljkovi i Gradimir Nali, koji ne moe da podnese to nije postao ministar policije, uestvovali u kreiranju lanih informacija". Oni stoje i iza udara na republiku vladu. Interesantno je da Kotunica nije znao da je u javnost putena informacija o poseti Gavrilovia njegovom kabinetu. Ljiljana Nedeljkovi ga je posle estoke reakcije republike vlade lino zvala da se vrati sa odmora iz Belanovice i obrati javnosti. Nisu oekivali takvu reakciju, rekao je funkcioner srpske vlade.14

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

8

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMStaniia, spremao pu u policiji i DB-u, bio je samo dodatni razlog. Tako je i bilo. Momir Gavrilovi je imao rezervisanu kartu za Be kad ga je pozvala Ljiljana Nedeljkovi i zahtevala od njega da otkae let, jer ga predsednik zove na razgovor. Gavra odlazi kod Kotunice, ovaj ga ne prima, makar su tako oni rekli, ali sa njim obavljaju razgovor Ljiljana Nedeljkovi, Grada Nali i Rade Bulatovi. Posle tog sastanka, njega na stepenitu sree kolega kome se nesretni Gavra hvali kako je bio kod Voje i jo mu kae: Vraam se nazad na najvie mesto! Otkud vama ti detalji? Kako znate sadraj razgovora Ljiljane Nedeljkovi i Gavrilovia? Postoje izjave Gavrilovieve supruge i jo dva njegova prijatelja da je na insistiranje Ljilje Nedeljkovi odloio put u Be i taj dan je ubijen. Kakav tu jo dokaz treba? Ja nisam rekao da ga je ubio Kotunica ili da je pucala Ljilja Nedeljkovi. Ne! Ali je jasno da je najmanje jedan ovek iz Kotuniinog kabineta znao da e se Gavriloviu desiti to to mu se desilo. I da je naterao ili ubedio Ljiljanu Nedeljkovi da Gavru pozove ba taj dan i nagovori ga da odustane od puta. Onaj ko je Nedeljkovievu naterao da Gavru zove, taj je znao da e biti ubijen. Dodatno me u ovom uverenju dri i injenica da su svi lagali oko prirode tih susreta i krili da su sa Gavrom radili na pripremi pua. Posebna pria su mediji koji su listom stali uz Kotunicu i njegove i osuli drvlje i kamenje po Zoranu i Vladi Srbije, od dravne televizije, preko Blica, do Slavie Lekia koji u Reporteru puta svog prijatelja Aleksandra Tijania da se, kao, brine: Ko to ubija po Srbiji?. Nezadovoljstvo politikim uticajem kruga oko Kotunice izneo je javno jedino njegov, do tada medijski savetnik, koji nije lan DSS, Aleksandar Tijani, za nedeljnik Identitet: Nije tajna da sam nezadovoljan srazmerom podrke Srba Kotunici i kolicinom njegovog uticaja na srpske politike prilike. Takode, nije tajna da oko njega postoje osobe koje su veoma zadovoljne ba ovakvim rezultatom Znalo se ko je najmoniji, ko je odmah do njega, ko odluuje, a ko presuuje. Sin Ljiljane Nedeljkovi, Ratomir Miliki (29) koji je 2008. godine iz skuptinske blagajne naplatio 5,5 miliona i napravio telefonski raun od 800.000 dinara, jedini je Srbin koji je vojsku sluio u inostranstvu. Od septembra 2007. do marta 2008. bio je na redovnom odsluenju vojnog roka i angaovan na ugovoru o delu u Skuptini Srbije, kao konsultant parlamentarne delegacije pri Savetu Evrope. Na osnovu uvida u skuptinsku dokumentaciju, Press je utvrdio da je Miliki kao redovni vojnik proveo 45 dana u inostranstvu i sa skuptinske blagajne u tom periodu podigao vie od 1,5 miliona dinara. Njegova putovanja obezbedio je ef nae delegacije Milo Aligrudi, ef poslanikog kluba DSS, koji je opstanak vladajue koalicije uslovio zahtevima da Miliki obavezno putuje sa delegacijom. ZORAN JANJUEVI je 1992. godine bio obian operativac (ili voza) u Slubi dravne bezbednosti u Srpskom Sarajevu. Kako je Zoran Janjuevi iz Republike Srpske doao za savetnika za bezbednost u kabinetu Zorana inia? Postoji li uopte njegova biografija? Njegova uloga kod pokojnog premijera, samo osam godina kasnije, se ne uklapa. Bio je umean u razne mahinacije u vezi sa prodajom ili upropatavanjem mnogih firmi po Srbiji. On sam, svedoei na suenju za atentat na Zorana inia, pokuao je to da objasni i ispalo je da je tu doao sticajem okolnosti. Da li se savetnik za bezbednost premijera jedne drave postaje sluajno? Kasnije, Janjuevi se sasvim lepo snaao i u Sloveniji. Zakon o osnovama ureenja slubi bezbednosti ne uvodi profesionalni nador nad radom tajnih slubi, a poslanici priznaju da BIA proverava njih, umesto obrnuto. Po zakonu, slube su podreene i odgovorne izabranim vlastima Srbije, a skuptinski odbor nadzire, izmeu ostalog, i usklaenost rada slubi bezbednosti sa strategijom nacionalne bezbednosti i strategijom odbrane, koje strategije Srbija trenutno nema ni jednu, ni drugu. Odbor bi po zakonu trebalo da nadzire i zakonitost primene posebnih postupaka i mera za tajno prikupljanje podataka, ali to dosad nikada nije uradio. Predvieno je da je direktor slube duan da se odazove pozivu za sednicu Odbora, a ako je spreen, duan je da poalje svog zamenika. ef BIA, Saa Vukadinovi, ve po ustolienju, nije se pojavio na sednici Odbora posle hapenja Radovana Karadia, a nije poslao ni svog izaslanika. ef BIA Rade Bulatovi izlazio je pred odbor godinje, a efovi vojnih slubi nikad. Ministar odbrane Dragan utanovac priznao je da ne moe da kae da su slube bezbednosti pod potpunom kontrolom, jer nemamo mehanizme kao to je generalni inspektorat. lan Odbora za bezbednost Aleksandar otri otkrio je da mu je reeno da BIA nikada nee

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

9

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMprihvatiti temeljno reorganizovanje, jer niko ne eli da ostane bez posla. Srbija bi, smatra on, trebalo da ima generalnog inspektora tajnih slubi, ali samo kada bi on imao stvarnu ulogu. Da li i neodgovornost sistema bezbednosti nastaje sluajno?

SRPSKI POSLOVNI KLUB PRIVREDNIKU ovom udruenju graana lanarina je 100.000 evra godinje i 10.000 evra meseno. Zanimljivo bi bilo znati da li lanovi plaaju lanarine iz sopstvenih depova ili ih vode kao trokove poslovanja. Takoe bi bilo zanimljivo osvetliti logiku zbog koje bi, pored smanjenja poreske osnove, neko skupo plaao lanstvo u organizaciji koja bi alternativnim putevima trebalo da titi interese ljudi koji su institucionalno obezbeeni kroz komorsko udruenje. Na skuptini "Privrednik"-a za predsednika je ponovo izabran Danko uni ("Eki investments"), a u dvogodinjem mandatu izvrne odluke donosie i Izvrni odbor: Miodrag Babi ("Hemofarm"), Zoran Drakuli ("Ist point"), Miroslav Mikovi ("Delta"), Zoran Obradovi ("Petrobart"), Toplica Spasojevi ("ITM") i Dragoljub Vukadinovi ("Metalac"). U Nadzorni odbor reizabrani su: Vladimir upi (Hipo Alpe grup), Mia Mii ("Jedinstvo") i Nenad arenac ("Hajneken").

LANOVIMIROLJUB ALEKSI, predsednik ALCO GROUP doo Roen je 26.03.1957. u Vranju. Diplomirani je inenjer. Prvo zaposlenje Miroljuba Aleksia je u Poljoprivredno-industrijskom kombinatu Beograd (PKB). Od 1994. do 1998. godine radio je u PKB banci. U vreme Ante Markovia, kada je socijalistiki sistem poeo da se menja u kapitalistiki, Aleksi osniva i svoju ALCO - Aleksi Company. Prvi poslovi preduzea bili su vezani za otkup ruskih potraivanja, klirinkih dolara i eskont menica na teritoriji bive Jugoslavije, rad sa komercijalnim i blagajnikim zapisima, i zajmom Republike Srbije. Prve etiri godine poslovanja firme, do hiperinflacije 1994. godine, dominirali su finansijski poslovi i investicije u vlastite poslovne prostore. 1995. godine Aleksi osniva Alco banku, a 1998. na javnoj licitaciji kupuje preduzee Pionir u steaju. Slede godine investiranja u Pionir, a zatim i u hotele. Posle prodaje Alco banke belgijskoj KBC banci, Alco Group danas ima etiri segmeta: a) proizvodni, koji ine 3 fabrike Pionir-a, Amasis iz Beograda, Hissar iz Prokuplja, Tipoplastika iz Gornjeg Milanovca, Intersilver iz Zemuna i Kotana i FOS iz Vranja; b) trgovinski, koga ine Cobex iz Beograda i Autopromet iz Nia; c) graevinarski, koji obuhvata Na Stan iz Beograda i Alco kao vlasnika nekretnina; i d) hoteli: Izvor (Aranelovac), Sloboda (abac), Tornik (Zlatibor) (svi velnes), Master hotel u Novom Sadu, a u planu je jo hotela, ukljuujui i na Adi ciganliji. 1977. godine sagraen je u centru apca hotel Sloboda, povrine 9.000 kvadrata, sa 100 soba i 5 restorana. Avgusta 2003. godine prodat je za 25 miliona dinara, uz obavezu novog vlasnika da u roku od 12 meseci investira jo 45 miliona dinara. Drugi potencijalni kupci eliminisani su pod udnim okolnostima pre aukcijske prodaje, i na aukciji je uestvovalo samo preduzee Amazis, a njegov vlasnik Aleksi i direktor Deni predstavljali su dva kupca samo formalno. Najvei ugostiteljski objekat u abakom kraju prodat je po ceni viestruko nioj od realne, a kupac nije ispunio preuzete investicione obaveze. Procenjena vrednost 70% drutvenog kapitala hotela od strane Agencije za privatizaciju iznosila je 1.554.374 evra, a Aleksi ga je kupio za 383.670 evra. U tom trenutku bilo je 158 manjinskih akcionara, radnika i penzionera na koje je drava prenela bez naknade preostalih 10.965 akcija. Procena kapitala nije izvrena realno, ve po knjigovodstvenim vrednostima. Hotel je prodat po 9,67 puta nioj ceni od trine, ime su mali akcionari oteeni za preko 1.700.000 evra. Manjinski akcionari hotela Sloboda uputili su Odboru za privatizaciju Skuptine Srbije, premijeru Vojislavu Kotunici, predsedniku Borisu Tadiu, Ministarstvu za privredu i Agenciji za privatizaciju, zahtev za novu procenu kapitala, reviziju privatizacije i raskid ugovora sa firmom Miroljuba Aleksia, Amazis. MIROSLAV ATELJEVI, predsednik ACMER-M doo Najvei akcionar Neoplante, sa 48,11% kapitala, je firma Neoplanta zajedno, u kojoj 78,1% kapitala ima beogradska firma Acmer M, a 21,9% udrueni mali akcionari Neoplante. U Neoplanti, drutveni kapital ima 16,24%, Akcijski fond ima 16,03%, a Fond PIO oko 10%, manjinski akcionari

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

10

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMimaju 7,51%, a firma Neoatal 2,13% akcija, pisalo je na sajtu Centralnog registra hartija od vrednosti. ACMER-M ima 424.255 akcija Neoplante kao suvlasniki udeo u Neoplanti Zajedno doo, iz praktikih razloga - da bi nejavno kontrolisali 166.885 akcija malih akcionara u Neoplanti Zajedno. Tako su stvorili privid veine u skuptini. ACMER-M e u pogodnom trenutku istupiti iz te zajednice ali tek kada uspe da doe do to veeg dela od preostalih akcija ili kada na drugi nain dou do veinskog paketa. U Neoplanti Zajedno, ACMER-M ne mora nita da progurava. Svoju veinu ACMER-M postie na tri naina: a) mali akcionari naivno su potpisali blanko saglasnost za odluke rukovodstva; b) ostalim malim akcionarima koji nisu udruili svoje akcije, podmetnuto je da direktorici NEO-NELLE potpiu ovlaenje da ih zastupa na Skuptini, a da im niko nije rekao ko je dotina, to je prevara i sukob interesa, poto im se interesi ne podudaraju (jedni bi da to skuplje prodaju a drugi bi da to jeftinije kupe); c) iz neobjanjivih razloga, 16% akcija koje se vode kao drutveno vlasnitvo nema predstavnika na skuptini pa veinu praktino ini samo 42% glasova. ACMER-M tako obezbeuje prolaz svojih odluka, a kada se pojavi dravni paket bie jasno da li su stvarno zainteresovani za kupovinu. Ljudi iz uprave FK Partizan pretvorili su klupsku kasu u privatnu kasu arka Zeevia, Nenada Bjekovia, Ivana urkovia i njihovih pomagaa. Klub dovodi anonimna pojaanja, koja malo ili nita ne kotaju, a bez obeteenja puta najtalentovanije fudbalere. U prvom timu igraju samo igrai koji imaju ugovore sa menaderom Mikijem Steviem, Bjekovievim zetom. Deca funkcionera Partizana koluju se na prestinim evropskim koledima, a funkcioneri Partizana voze se blindiranim vozilima i imaju po desetinu ljudi u obezbeenju. U Partizan su 1980.-tih doli skromnog finansijskog stanja, a danas poseduju velika privatna bogatstva. Kako su sve to zaradili? Malverzacije sa transferima, otvaranje sumnjivih kompanija, fonto, bingo, hot-lajn, auto kole, rent a car, graevinska preduzea, ruleti, poker aparati ..... sve su to delovi sistema Partizana. Umesto navijaa, na junoj tribini stadiona su prostorije agencije za pruanje seksi usluga preko telefona. U ostvarivanju ideje upropasti pa kupi jeftino, upravi Partizana oigledno pomau neki dravni funkcioneri i poslovni ljudi, ne samo sportski funkcioneri koji imaju svoj deo dobiti, ve i mediji, neki suptilnije, a neki otvoreno kao dnevni list Sport ili televizija SOS. Sa predlogom Zakona o privatizaciji sportskih drutava, nai tajkuni postavili su na tablu svoje pione. Da li su pioni Zeevi i Bjekovi, ili su to Nenad Popovi, Dragan Vignjevi direktor JP Elektromree Srbije, Neboja Vujovi, savetnik u Hemofarmu, Dragoljub Vukadinovi, predsednik Holdinga Metalac, Draginja Radonji, direktor M&V investments, Miroslav Ateljevi vlasnik AcmerM, Obrad Sikimi, direktor Diners Club International, Duan Stupar, generalni direktor Univerzal Holdinga, Bojan Radovanovi pomonik direktora Dipos, Ratko Zatezalo, direktor Petrobart-Avia, ministar Rasim Ljaji, Manojlo Vukoti direktor Novosti, Radmila Babi, finansijski direktor Minel trafo, Duan Pavlovi, predsednik UO Centra za puteve Vojvodine, koji deluju kao lovci. Ko je kralj u ovoj igri tajkuna iz senke videe se kad Partizan dobije vlasnika. MIODRAG BABI, predsednik HEMOFARM KONCERN ad Roen je 29. aprila 1951. u Zrenjaninu. Koreni Miodraga Babia vuku poreklo iz sela Dobrun, kod Viegrada. Rano detinjstvo je proveo u selu Laudanovac, kod Vrca, gde je zavrio prve razrede osnovne kole. kolovanje je nastavio u Vrcu, pa u Panevu gde je zavrio srednju hemijsku kolu. Bio je prvi na takmienju srednjih koli u hemiji u Jugoslaviji.U Beogradu je zavrio Tehnoloki fakultet, odsek Organska hemija, 1974. Prvi je u generaciji zavrio fakultet, sa 23 godine. Na elo pogona Inex-Hemofarm dolazi 1982. godine, u 31. godini ivota. Hemofarm je bio prvi u procesu privatizacije, jo 1989. godine. U prvoj fazi otkupljen je dravni paket akcija, u drugoj fazi izvren je otkup akcija od malih akcionara na berzi(?), a kada je ukrupnjeno vlasnitvo, u treoj fazi naao se strateki partner za preuzimanje. U sluaju dokapitalizacije i privatizacije Ekonomija AD iz Bele Crkve bilo je ozbiljnih zloupotreba koje su imale za posledicu milionsku tetu drave i malih akcionara, Za ceo sluaj 2006. godine zainteresovale su se poreske vlasti u Italiji zato to je dokapitalizaciju uradilo preduzee u vlasnistvu italijanskih graana Marka i Alberta Vakija, koji posluju u Srbiji. Ovaj poslovni aranman bio je povod da se pokrenu predistrane radnje poreskih organa Italije, jer se radi o milionskoj finasijskoj transakciji. Miodrag Babi je jedan od ljudi iz konzorcijuma, iji su kontakti doveli do poslovne saradnje sa italijanskim partnerom.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

11

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOM

17. januara 2006. uhapen je bliski saradnik Borisa Tadia i direktor konsultantske firme Boidara elia - Branislav Aneli. Oktobra 2000. sa kalanjikovim je oslobaao preduzea, Tadi ga je vodao po svetu, kao privrednika, a on i eli jadili su Srbiju. Dolijao je bivi agent udbe pri ministarstvu spoljnih poslova i pitanje je nije valjda da Tadi nije znao da mu je saradnik, Aneli, korumpiran? Epidemija neobavetenosti prenosi se od Slobe na Kotunicu i Tadia. Za iznoenje para, fakturama za marketinske usluge, terete se samo Karii. Ovaj metod izmislio je Miodrag Babi: Hemofarm Vrac - Hemopharm GmbH, a onda i Hemopharm USA, u kome je Neboja Vujovi. Nisu SID-ovci, poput Anelia, jadili samo Mobtel. U pljaki Hemofarma, pored Babia, uestvuje udba iz SID, JUL-ovac, kum Radeta Bulatovia, Neboja Vujovi. Od 2003. pare se iznose u SAD tako to Babi zakljuuje ugovore sa Nebojom Vujoviem. Transfer novca vri se iz GmbH ka DC, tako to GmbH kupuje sirovine kao predstavnik Vrca. Vrednost sirovina je daleko manja od iznosa koji se plaa iz Srbije. Kljune linosti su Babi, Nikola Stankovi i Neboja Vujovi, a Mlaan Dinki zna za ovo. Glavni titular TV Avala je Danko uni, nekad Miloeviev potpredsednik Vlade SR Jugoslavije, a sada, preko svojih konsultantskih kua, grobar srpske privrede. Njegov Ekonomski institut je nosilac konzorcijuma osnivaa ove televizijske kue. Tu je i Hemofarm iji je direktor Miodrag Babi. Babi i uni deluju kao braa blizanci, pa je uni bio predsednik Upravnog odbora Hemofarma, a njegov Dilojt end tu je vrio procene vrednosti te firme. Isti par smenjuje se na mestu predsednika Srpskog poslovnog kluba Privrednik. Babiev eksponent, Neboja Vujovi, nekad pomonik saveznog ministra inostranih poslova ivadina Jovanovia, sad je ef ispostave Hemofarma u Americi. Ne udi da je Sran uri sa mesta ba Kotuniinog savetnika preao za direktora TV Avala. MILIJA BABOVI, vlasnik FASHION CO doo Milija Babovi je od butika Atila u garai porodine kue u Beranama doao do suvlasnitva u Verano grupi (zastupnik Peo, Riplej, Levis, Bata, Soni, Gorenje, Armal, Gudjir guma, VIP rentakar, benzinske pumpe Ciklon, i 67% akcija Banjaluke banke). U istoriji srpskog kriminala najvei otkup za otmicu plaen je za Miliju Babovia. Zemunskom klanu je preko Milorada Lukovia Legije isplaeno deset miliona evra. Te pare predali su Legiji lino arko Zeevi, generalni sekretar FK Partizan, i izvesni Danko Mlaenovi, utvrdili su UBPOK i Specijalno tuilatvo. Milorad Ulemek tipovao je otmicu Milije Babovia i Vuka Bajruevia, i od oba otkupa uzeo je polovinu novca, potvrdio je svedok saradnik Dejan Milenkovi Bagzi na suenju pripadnicima zemunskog klana. 04. avgust 2007. Let iz Beograda u Glazgov, pred me... Jedan do drugog sjedimo Darko Panev i ja. Ispred nas glavni sponzor Zvezde... Milija Babovi Predsednika Jelia i slavodibitnika Maria doekali su vodei ljudi OFK Beograda: Moma Mini, Milija Babovi, Dragoljub Leki... Novi predsednik Partizana bie Milija Babovi... Njegov jedini uslov je da Nenad Bjekovi napusti kancelariju sportskog direktora u kojoj i dalje sedi, iako je jo u junu podneo ostavku... Babovi je odustao u korist Karadia. Slobodan Vuksanovi je bio prijatelj Dragana Maleevia Tapija. 1999. godine, on i Dragan Kopali primljeni su u masonsku lou Pobratim, sa zadatkom da preuzmu Demokratsku stranku. Procenili su da je svojim ponaanjem tokom rata Zoran ini kompromitovan. Masonska loa pristupila je pripremama da se preuzme poloaj predsednika i Slobodan Vuksanovi je pripreman za to. U masonskoj loi, postao je prvi nadzornik, to je trea funkcija, odmah posle glumca Mikija Manojlovia, koji je ef jedne od loa u sistemu Dragana Maleevia Tapija. Jednu od sekretarskih funkcija obavljao je Duan Zabunovi koji je 5. oktobra zauzeo Saveznu upravu carina, a zatim podmetuno eksploziv u poslastiarnicu kod eleznike stanice, iji vlasnik nije hteo da mu je proda. Masoni i Oleg Golubovi uloili su u akciju dovoenja Slobodana Vuksnovia na elo DS pola miliona dolara. Uspeli su da pridobiju veinu u

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

12

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMrukovodstvu stranke, ali su zanemarili Gorana Vesia, koji je brojao glasake listie. ini je ostao predsednik, i akcija je propala. Funkciju grani komandera loe trenutno obavlja Milan Lajhner. Na sahrani je nosio Tapijeve bele rukavice i maeve, i neku lentu. Vuksanovi je dobio zatitni status, u smislu objavljivanja podataka, od Dragutina Zagorca, kuma Radeta Bulatovia, koji ima funkciju uvara maa loe i koji je na sahrani nosio Tapijevu sliku. Predsednik je Unije poslodavaca, i bivi ef Gradskog odbora Nove demokratije, koji je najuren zato to je vezan za masonsku lou Tapija, konkurentsku Mihajlovievoj. Zagorac je, u odmazdu, organizovao bacanje bombe i paljenje Optinskog odbora Nove demokratije. Zagorac je bio veoma blizak sa Jovicom Staniiem, pogotovo kad se Staniiev sin zabavljao s njegovom erkom. Sin Staniia bio je pilot kod Stanka Subotia Caneta. Kada Cane je prodao avion, Staniiev sin zaposlio se kod Petra Matia, i vozi njegov avion. Cane je eljku Maksimoviu Maki organizovao prevoz iz Crne Gore Matievim avionom, da bi se Maka sklonio na sigurno. Slobodana Vuksanovia u masonskoj loi videli su peva Vladimir Savi obi, glumac Dragan Nikoli, glumac Dragan Bjelogrli, Vuk Bojovi, direktor zooloskog vrta, novinar Milovan Brki... Tapi je protivno masonskim pravilima prilikom inicijacije, Vuksanoviu dodelio trei stepen, a posle mesec dana, trideset drugi stepen, to je kod pravih masona nemogue. Kako do jeseni 2000. godine nisu bili u stanju da sklone inica, Dragan Maleevi Tapi, Kole Kostovski i Vukain Mara iz Crne Gore odluili su da Slobodan Vuksanovi ide kod Momila Periia, sa zadatkom da posle izvesnog vremena preuzme tu stranu. Svojevremeno Perii je bio veoma blizak Kotunici, a promenio je tabor kada je osetio da mu se ljulja poloaj, a i zbog nekih drugih razloga, jer mu je iz Hrvatske bilo obeano ako isposluje da mu se predaju benzinske pumpe Beopetrol, koje su nekada nosile Ininu firmu, da e ga osloboditi optube za ratne zloine. Posle su pravljene druge kombinacije pa je Perii izvisio. Na kraju su Duan Zabunovi, Miki Manojlovi, Dragan Maleevi, Kole Kostovski i eljko Maksimovi pristupili formiranju nove stranke iji je predsednik Slobodan Vuksanovi. Cilj je bio da se kriminalnim i masonskim podzemljem uvede novi element u ve postojei obraun izmeu Zorana inia i Vojislava Kotunice. Politiki prostor nalaze u Kotuniinom politikom krugu, gde se angauju novinari za medijsku podrku, poput Milovana Brkia i Milorada Crnjanina, Aleksandra Tijania i jo nekih. eljko Maksimovi Maka bio je u kontaktu sa kriminalcem iz Srpskog Sarajeva, krbom, koji kad je u Beogradu odlazi u FMP, firmu Neboje ovia. Maka je naruio da krba izvri dva ubistva u Republici Srpskoj. U dnevnom je kontaktu sa Bajom ivaniem, zvanim Plavi, sa ukarice, kriminalcem i vezom pokojnog Arkana, koji je poslovni partner Neboje ovia. Baja Plavi pobegao je posle Arkanovog ubistva u u Atinu i u policijskim krugovima kotirao je kao jedan od osumnjienih za zaveru protiv Arkana. Od arkanovaca se ulo da su Baja Plavi i Andrija Drakovi organizatori Arkanove likvidacije, i da imaju spregu sa ljudima iz Dravne bezbednosti. Pored Andrije Drakovia, Baja Plavi je jedini preiveli iz afere Arkanovog ubistva koji je na slobodi, a oviev je najbolji prijatelj. Pred 5. oktobar Baja Plavi je poslao Maku da uva ovia, pogotovo posle otmice Milija Babovia. Tada je dolo do razlaza izmeu njih, i tada je Baji pripao Veranomotors. Plavi i Babovi danas su neprijatelji. Tu lei klju otmice Milija Babovia, o kojoj Babovi uti. Baja Plavi sada je vezan za ovia, a Milija Babovi pokuava da nae druge poluge moi, kao Mlaana Dinkia i arka Zeevia. Radomir ivani, novi vlasnik Verano Motors, za Marfin fond (Laiki banka, u kojoj su zavrile srpske pare na Kipru) kupio je RK Beograd. MILAN BEKO, LADERNA Roen je 1961. godine u Herceg-Novom. Zavrio je Saobraajni fakultet, smer vazduni saobraaj u Beogradu, ali nikada nije radio u struci. Radni vek poeo je u privatnoj marketinkoj agenciji Spektra, kao direktor marketinga. Kada je agencija zapala u finansijske tekoe, Beko je otkupio Spektru i otvorio vrata poznatoj agenciji za trine komunikacije Ogilvi end Mejder. Kad mu je Spektra postala tesna, osnovao je firmu DiBek, koja je trgovala proizvodima od drveta, hranom i bila distributer vie poznatih farmaceutskih firmi. Kao suvlasnik DiBek, Milan Beko, nikada nije bio formalni lan neke stranke, ali je dobar prijatelj svih vlastodraca: Mirjana Markovi, Milorad Vueli, Jovica Stanii, Slobodan Radulovi, Zlatan Perui, Sran Nikoli (bivi ministar trgovine koji je zatvorio novobeogradski buvljak da DiBek ne bi imao konkurenciju)... Jedan od najboljih prijatelja mu je Danko uni, nekada uticajni potpredsednik savezne vlade. 1997. godine Beko ulazi u republiku vladu i to predstavlja kao patriotski in. Bio je ministar za svojinsku transformaciju i Miloeviev ovek za osetljive ekonomske transakcije.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

13

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMItalijanski dnevnik Republika pisao je da je on glavni Miloeviev bankar u prodaji Telekoma. Beko je tada 683 miliona maraka prebacio u vreama iz Atine u Beograd. Po prodaji Telekoma Beko odlazi za republikog ministra bez portfelja. Na tom mestu se ne zadrava dugo, jer dobija zadatak da vodi kragujevaku Zastavu. Poslednja Bekova funkcija u Miloevievoj vlasti je savezni ministar za privredu. Milan Beko je 18. oktobra 2000. vratio poslaniki mandat JUL u Veu graana Savezne skuptine, i oglasio da se povlai iz politike, kojom se navodno nije bavio. Milan Beko ima akcije firmi Medtrejd Interneenel sa Bahama i Medtrejd Interneenel iz Liberije, u ijem su vlasnitvu DiBek, Rapid i Dimont, firme koje su poslovale u Jugoslaviji. Komisija za ispitivanje zloupotreba u privredi najavljivala je da e pleniti imovinu njegove firme DiBek, jer nije platio 1,1 milion maraka poreza na ekstraprofit. Ekstraprofiterskoj komisiji Beko nije bio naroito interesantan, iako je 1997. godine Beko bio srpski pregovara u prodaji 49% Telekoma italijanskom Stetu i grkom Oteu. Telekom je prodat za oko 1,3 milijardi maraka. Beko je dao nalog da se novac od prodaje Telekoma uplati u malu grku banku gde su raune drale srpske of or firme. Dalje kretanje tih sredstava bi je za istraitelje Hakog tribunala jedan od kljunih dokaza da drava upravlja sa 8 of or kompanija jer je novac od prodaje Telekoma zavrio na tim raunima. Premijer Zoran ini naloio je da se saslua Beko u vezi sa prodajom Telekoma, najavljivana je i naplata ekstraprofita od Beka, odnosno njegove firme DiBek, ali nije se desilo nita od toga. Prialo da je on bio jedan od bitnih uesnika operacije Telekom, ali taj sluaj obrauje MUP Srbije, rekao je sekretar ove Komisije, Slobodan Lalovi. Komisija je u sluaju privatizacije firme Rapid utvrdila da Medtrejd Interneenl i Dibek nisu unele pare. Pronali smo da je vlasnitvo tih firmi 37%, a ne vie od 50%, odnosno da nisu vlasnici Rapida. Veinsko vlasnitvo je verovatno priznato zato to je Beko stajao iza posla, objasnio je Lalovi. Sredinom decembra FPP Balkan limitid, iza kog stoji Milan Beko, saoptio je da ima oko 57% akcija Knjaz Milo. Mesec dana kasnije pojavljuje se kao suinvestitor firma Salford i najavljuje da nee biti konkurent veinskom vlasniku. Iza FPP i Salford stoje isti ljudi, a Milan Beko je bio konsultant i Salford koja predstavlja investicioni fond sa Gibraltara, koji se pojavio u privatizaciji mlekara u regionu. U februaru, FPP je prepustio upravljanje fabrikom Knjaz Milo Salfordu, koji ima oko 38% vlasnitva. Zanimljivo je da je sekretarka Komisije za hartije od vrednosti koja prvo nije kaznila FPP, a zatim jeste kaznila konkurenta, Olivera Savovi, ranije radila kao jedan od direktora u firmi Dibek, Milana Beka. Beko je 2005. preko investicionog fonda Worldfin povezanog s FPP Balkan limitid privatizovao Luku Beograd. Mali akcionari tog preduzea dokazuju da su oteeni jer je privatizacija izvrena po viestruko nioj ceni. Ekskluzivno zemljite u centru Beograda zavrilo je kod novog vlasnika iako nije bilo predmet prodaje. Dok se ak i o Mikoviu, iako izbegava javnost, mnogo toga zna, o Milanu Beku nema mnogo informacija, pa su mediji u nedostatku pravih informacija, prinueni da se slue opisom senka. Postao je poznat devedesetih kada je uao u Vladu Mirka Marjanovia, zaduen za privatizaciju. Pod njegovom vlau obavljena je prodaja dela Telekoma, to je u budet Srbije unelo 1,5 milijardi maraka. Sa ministrom za ekonomske odnose sa inostranstvom, Dankom uniem, smatran je za neku vrstu reformiste u reimu Slobodana Miloevia. Ni on ni uni, kao ni Mikovi desetak godina ranije, nisu dugo ostali u Vladi. Krajem devedesetih, kao predsednik UO Zastave, nije uspeo da pronae stratekog partnera. Na izborima 2000. kandidovao se za poslanika na listi JUL-a, ali je po objavljivanju rezultata vratio mandat. Od tada povezuje se s vie privatizacija, ali se ne zna ta on stvarno poseduje. Prilikom kupovine Knjaza Miloa, kada je iz igre izbacio Divca (kao i u Novostima), bio je zvanino savetnik investicionog fonda FPP Balkan limitid, ali se prialo da je njegova uloga mnogo znaajnija, jer se posle privatizacije esto pojavljivao u ovoj fabrici vode. Slinu ulogu odigrao je i u sukobu Delte i Merkatora. Najpre je uestvovao na tajnom sastanku kada su premijer Vojislav Kotunica, Slobodan Radulovi, Mikovi i on dogovorili da C market preuzme konzorcijum srpskih biznismena, preko Primer C, Slobodana Radulovia. Potom je, sa Mikoviem, preko fondova sa egzotinih ostrva, pokuao da preuzme Merkator, ali nisu uspeli. VLADIMIR UPI, predsednik IO HYPO GROUP ALPE ADRIA

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

14

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMDiplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Od 2007. godine predsednik je Izvrnog odbora Hypo Alpe Adria Bank ad Beograd, banke (kerka firma Hypo Alpe-Adria-Bank International AG iz Austrije), zaduen za upravljanje i razvoj poslovanja sa privredom, poslova upravljanja sredstvima, pravnih poslova, interne revizije, finansijske kontrole i investicionog bankarstva, marketing, i za razvoj kadrova i nadzor rizika poslovanja banke. Bio je direktor Agencije za privatizaciju, savetnik ministra za privredu i privatizaciju u Vladi Republike Srbije, i rukovodilac u Deloitte & Touche, Beograd. Od maja 2003. do decembra 2006. godine bio je lan Izvrnog odbora Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Beograd. lan je Predsednitva Saveza Ekonomista Srbije, Poslovnog savetodavnog vea Pakta za stabilnost jugoistone Evrope, Srpskog Poslovnog Kluba Privrednik; Guverner Amerike privredne komore u Srbiji, lan U O Metalac ad, potpredsednik Smuarskog saveza Beograda i lan UO JSD Partizan. Govorei o akcionarima Dijamanta, Vladimir upi je rekao da su preduzea obavezna da Agenciji za privatizaciju, u ijem je sastavu tada bio privremeni centralni registar, dostave aurirane knjige akcionara. Sve promene u knjizi akcionara, moraju se pravno obrazloiti. I u prethodnom Zakonu o privatizaciji je propisano na koji nain se moe doi i kako sa moe manipulisati akcijama, tvrdio je upi, ali nije komentarisao deavanja u zrenjaninskoj uljari. Mlaan Dinki, koji u Ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj upravlja sa est podresora i isto toliko agencija, to nije dosta, ve je i predsednik Skijakog saveza Srbije. Na funkciju u Izvrnom odboru doveo je svog stranakog aparatika Sau Vitoevia, nekadanjeg saveznog ministra poljoprivrede. Na elo Skijakog saveza doao je sa mesta prvog oveka beogradskog skijakog saveza, a uskoio je na mesto ministra za rad Rasima Ljajia, koji se ba zbog previe obaveza povukao sa ela Saveza. U svom prvom obraanju Dinki je poruio da mu je elja da Srbija sa Bugarskom organizuje Zimske olimpijske igre 2022. godine. I potpredsednici Saveza poznati su politikoj javnosti. To su bivi ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Goran Piti i TV voditelj Petar Lazovi, koji je blizak Velimiru Iliu. Ostala dva potpredsednika su Sandra tajner, funkcioner Telenor, i ekonomista Neboja Savi. Vidim tri potencijalna izvora finansiranja: za osnovno odravanje saveza to je budet grada i on mora biti vei. Dalje, razmotriemo mogunost da javno preduzee Skijalita Srbije deo prihoda od ski pasa izdvoji za mlade talente..., a trei izvor finansiranja e biti sponzorstva... i ja tu oekujem pomo od potpredsednika upia, direktora Hypo Alpe Adria banke i mislim da sa takvim timom moemo da podignemo budet Skijakog saveza Beograda, rekao je Dinki. Novembra 2001. godine pomonici ministra za privatizaciju Goran Petrovi i Vladimir upi potvrdili su da e se RK Beograd privatizovati po posebnom programu i da nema govora o steaju, u kome je najvei poverilac bila Beobanka. Ali 4. januara 2002, samovoljom guvernera NBJ, Dinkia, likvidirane su 4 velike srpske banke, meu kojima i Beobanka. Ljude iz uticajne MKG iznenadila je uloga beogradske filijale svetske revizorske kue Deloitte Touche. Privatizaciju Srbije vode ljudi koji su bili zaposleni u ovoj firmi. Iz Deloitte Touche u srpsku vladu doli su Aleksandar Vlahovi (ministar privatizacije), Gordana Matkovi (ministar za socijalna pitanja), Slobodan Milosavljevi (ministar trgovine), Goran Piti (ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom), a u Agenciju za privatizaciju doli su bivi slubenici ove kue, direktori Vladimir upi, pa Mirko Cvetkovi. I Sinia Mali, bivi direktor za tendere, i potonja direktorka Katarina Toni doli su iz ove revizorske kue, kao i savetnik u agenciji, Goran Mra. Iza poslova Deloitte Touche u Srbiji stoji direktor za centralnu Evropu Danko uni. U Agenciji za privatizaciju skonala su najbolja srpska preduzea. Nepodnoljiv pritisak politike oligarhije malo je ko mogao da podnese. Cvetkovi je od 2003. do 2004. godine kao prvi ovek Agencije za privatizaciju uestvovao u najmanje 88 sumnjivih privatizacija. Jedan od njegovih najveih grehova je to to je dok je bio na elu Agencije istovremeno bio izvrni direktor firme CesMekon, koju je Agencija esto angaovala, to je sukob interesa. Vladimiru upiu, tadanjem izvrnom direktoru Agencije za privatizaciju neto krupno otrglo se kontroli. CesMekon je za raun dravnog paketa akcija uradio presek imovine AD Graa sa 31.12. 2001. godine. Mirko Cvetkovi je u to vreme bio izvrni dirketor te konsultantske firme. AD Graa je za samo pola godine prikazala poslovni minus, pa je

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

15

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMBogdan Petrovi, odgovorni rukovodilac Agencije za privatizaciju, na zahtev kupaca o sudbini gubitka, poslao nalog direktoru ulibrku, koji nije odgovorio Agenciji o visini duga, mada je dokument bio spreman. Poetkom devedesetih u Ekonomskom institutu u Beogradu Vlahovi je bio asistent Mirku Cvetkoviu za koga je tada smatrao da je patrijarh konsultantskih poslova u Srbiji. Nije udno to ga je ministar Vlahovi uzeo za svog zamenika, a kasnije postavio za direktora Agencije za privatizaciju. Niz poslova na poetku tranzicije u Srbiji vie je obavljao Cvetkovi. Za pretpostaviti je da Mirko Cvetkovi nije pokvario odnose sa Vlahoviem i drutvom iz Ekonomskog instituta, u koji je Cvetkovi doao kada se u njega utopio Institut za ekonomiku industrije, a ni kada su napustili dravnu slubu 2004. godine. Za te institute radili su svi koji su davali softver svim srpskim vladama poslednjih decenija: uni, Savi, Cvijetianin, Bajec, Labus, Piti.... Reputaciju konsultanta broj jedan, Mirko Cvetkovi je imao i u konsultantskoj firmi Zvonka Nikezia, CesMekon. ZORAN DRAKULI, predsednik EAST POINT HOLDINGS Ltd. Zoran Drakuli je roen u Ljubljani 1953. Njegov otac bio je pukovnik JNA. Od tree godine ivi u Beogradu, gde je pohaao osnovnu kolu, Zemunsku gimnaziju i diplomirao na Pravnom fakultetu, 1978. godine. Bio je uspean sportista, dravni juniorski prvak u plivanju prsnim stilom, reprezentativac a kasnije i trener plivake reprezentacije. Karijeru je, odmah po diplomiranju, poeo u dravnom spoljnotrgovinskom gigantu Geneksu 1978. Od 1982. do 1989. bio je finansijski direktor Geneksove kompanije u Libanu, Jugo-Arab. Zbog rata u Libanu, firma je preseljena na Kipar i bila je jedna od prve tri of-or kompanije u toj zemlji, odakle je pokrivala Bliski istok. Po povratku sa Kipra, 1989, postavljen je za zamenika direktora Geneks banke, gde je imao intenzivne kontakte sa vodeim bankama i finansijskim institucijama, a bio je ukljuen u berzanske transakcije robnne i monetarne i trgovinu dugovima na sekundarnim tritima. VUK HAMOVI nikad nije objasnio poreklo svog kapitala. Bio je finansijski direktor u Energodati, sa Zoranom Drakuliem je osnovao firmu Jupoint, a zatim napustio taj ortakluk. Neki priaju da je za vladavine Slobodana Miloevia, kad zbog sankcija nae firme nisu mogle da posluju, na privatan raun njegovog oca Radeta Hamovia prebaeno 500 miliona dolara dravnih para. Vuk je roen u Beogradu 1949. godine. Njegov otac bio je naelnik G JNA, i uveo je mladog Hamovia u strukture svih Republika SFRJ. Od 1968. dostudirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Na postdiplomskim studijama specijalizovao je modele verovatnoe i magistrirao je 1974. Odmah se zaposlio u Energoprojektu i nakon 10 godina napredovanja postao je predsednik informatikog ogranka Energodate. Za vreme njegovog vostva Energodata je razvila prvi domai sistem personalnih raunara, TIM 011. Za vreme rada u Energoprojektu puno je putovao irom sveta, stiui iskustva u strukturiranju investicija i finansiranju kompleksnih finansijskih transakcija. Njegovo naputanje dravnog sektora privrede koincidiralo je sa otvaranjem jugoslovenske privrede za privatno preduzetnitvo. 1987. osnovao je privatnu kompaniju za ininjering u oblasti naplate meunarodnih potraivanja, to se pokazalo kao dobar potez jer je Milnah strukturirala profitabilne transakcije koje su reavale probleme spoljnih dugovanja zemljama i kompanijama, irom sveta. Nakon dve uspene godine u Milnah, napustio je firmu i postao saosniva Ist Point Holdings. U periodu 1989.-1992. Vuk je imao veliki uspeh u trgovini meunarodnim sekundarnim dugovima i na klirinkom tritu, kroz prebijanja dugova razliitih zemalja biveg sovjetskog bloka u transakcijama na zapadnim finansijskim tritima. U tom periodu Vuk je diskretno bio aktivan i protiv Miloevieve vlasti u Srbiji, u kom periodu je suosnovao list Vreme. Nakon to nije uspeo pokuaj Milana Pania 1992, koji je Hamovi podravao finansijski, Vuk je napustio Beograd, i preselio se u London. Te godine prodao je svoj udeo u Ist Pointu svom partneru, Drakuliu. Vuk je poeo da radi za GML International, firmu za investiciono bankarstvo, savetujui centralno i istonoevropske vlade o dugovima. Kao akcionar i direktor, pod okriljem GML uradio je tokom 1990.-tih vie transakcija. U drugoj polovini devedesetih sproveo je nekoliko transakcija dugova u energetskom sektoru. Iz ove ideje razvio se, 2000. godine, EFT, koji je formirao sa partnerima iz sektora energetike i finansija. Vuk Hamovi ivi u Londonu, a otac je do smrti 2002. godine iveo u Sloveniji. Ist Point Holdings osnovan je juna 1990. na Kipru, a kasnije su otvarane firme i predstavnitva po svetu, prvo u Beogradu, pa u Moskvi i dalje se irilo odatle, u 12 zemalja. Ist Point je industrijska i rudarska firma ali se bavi i trgovinom berzanskim robama, obojenim metalima, itaricama,

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

16

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMplemenitim metalima, naftnim preraevinama, tekstilom itd. U Srbiji, Ist Point je investirao u proizvodne kompanije i mlinove i brodarstvo. Kompanija je razvila dobre odnose sa Svetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i vodeim evropskim komercijalnim bankama. Zoran Drakuli je bio ukljuen u politiku kroz finansiranje DSS, do oktobra 2000. godine. Nekadanji finansijer Demokratske stranke Srbije, Zoran Drakuli, umeo je da naplati svoju podrku Kotuniinoj partiji. Dok je nakon obaranja Miloevia bio u milosti DOS, kupovao je po Srbiji, za bagatelu, profitabilna preduzea. Nije nita gradio, niti otvarao nove fabrike, samo je kupovao ono to je vredno i to donosi laku zaradu. NIKOLA AINOVI, jedno vreme ovek br. 2 u Srbiji, ne samo da je mogao unapred da zna za sukob sa NATO-om, ve je, u Raku, imao uticaj na poetak. Zato je i pre i sve vreme sankcija forsirao proizvodnju u RTB i nastavio raniju preradu nuklearnog otpada, da bi obezbedili milijarde dolara crnih fondova za kupovinu ljudi iz pojedinih stranaka, otvaranje privatnih banaka na Kipru, u Moskvi, Atini, Solunu, Klagenfurtu, Trstu, Cirihu i Srbiji i otkup preduzea. Tokom sankcija RTB je proizvodio mnogo bakra, a oktobra 2000. DOS je zatekao skoro uniten RTB i rudarstvo. to se nuklearnog otpada tie, da li je sluajno ainovi postao predsednik Savezne komisije za radioloku zatitu? I po izruenju Hagu, i dalje je zvanino ostao na toj funkciji. Manje problema bilo je sa izruenjem Miloevia nego ainovia, koje se oduilo preko godinu dana. Naa vlast nije pomiljala da ga uhapsi zbog privrednog kriminala i organizovane inflacije, a srpski ministri davali su garancije Tribunalu da se vrati kui do poetka suenja. Krajem 1988. Jugotehna i Jugometal ponudili su RTB-u 10.000 tona koncentrata bakra, u kome je bilo preko 500 kilograma otrovne ive i direktori RTB odbili su da ga kupe. Firma Mark Ri ponudila je kasnije, preko Geneksa, RTB-u taj isti koncentrat. Direktor komercijalnih poslova RTB, Milija Grujii, odbio je da potpie nalog, pa je sredinom 1989. ugovor sklopio Ninoslav Cvetanovi. Nakon ovog posla firma Mark Ri, do tada pred bankrotom, otvara nove filijale: Vest Point, Rivieru i Glenkor u Njujorku, Ist Point u Londonu, filijale Glenkora u Londonu i vajcarskoj, filijale Ist Pointa na Kipru i Jugoslaviji, Ju-Point u Beogradu itd. to se RTB-ovih direktora i ostalih uesnika tie: - Jova Miloevi, generalni direktor, otiao je za predstavnika RTB u Bukuret; - Ninoslav Cvetanovi ga je zamenio (u vreme DOS bio je savetnik generalnog direktora); - Nikola ainovi je meteorskom brzinom napredovao do oveka br. 2 u Srbiji; - Tomica Raievi je promenio nekoliko funkcija, od privremenog direktora Politike do ministra vera u Vladi Srbije; - Kosta Prsti (kum prof. Kneevia i ainovia) postao je pomonik ministra za energetiku i rudarstvo u Vladi SR Srbije (i ostao do poetka 2001); - Mihailo Kilibarda je postao predstavnik RTB-a u firmi Mark Ri u Londonu; - Prof. dr Rade oli dobio je mesto efa predstavnitva RTB-a u Londonu; - Zoran Mladenovi (u Boru poznat pod nadimkom Zoki Muna) postao je direktor marketinga RTB, a kasnije predstavnik RTB u Londonu i Cirihu; - Prof. dr eda Kneevi je postao prvi DOS-ov predsednik Upravnog odbora RTB. Njegov roeni brat Raka Kneevi (tast biveg ministra zdravlja, Obrena Joksimovia), svojevremeno je bio naelnik SUP-a u Boru; - Dr Filimonovi iz Zajeara, koji je javno opravdavao kupovinu takvog koncentrata, postao je ministar zdravlja u Vladi SR Srbije; - mr Miroslav Jakovljevi, tadanji direktor Jugoinspekta u Beogradu, zadrao se na toj funkciji. Bivi rektor, prof. dr Rajko Vraar, i bivi ministar unutranjih poslova Srbije, Radmilo Bogdanovi, ostvarivali su visoka primanja kao lanovi Upravnog odbora Jugoinspekta (bez odluke Skuptine Jugoinspekta). Kada su se zbog toga pobunili neki njihovi radnici iz Bora (lanovi Sindikata Nezavisnost) dobili su otkaz. - Geneks su ubrzo napustili Stanoje Barlov (kum prof. ede Kneevia iz RTB-a), Milo Perovi i Zoran Drakuli i sva trojica su dobili posao u filijalama Mark Ri. Tadanji generalni direktor Geneksa Miki Savievi (koji je sredinom 80-tih ugovorio izvoz Juga u Ameriku) u vreme DOS-a, kao potpredsednik DHSS, postao je predsednik Upravnog odbora Zastave. Ponovo se obraa starom partneru, Birklinu, iz Amerike, da se obnovi izvoz automobila i da ta firma otkupi Zastavu. Njegov ef partije, Vladan Bati, ministar pravde, nije se pitao kako je

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

17

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMZoran Drakuli za samo deset godina postao jedan od najbogatijih Srba i sponzor nekoliko stranaka u Srbiji i Crnoj Gori (iz tih razloga je savezni ministar zdravlja izvrio samoubistvo u Madridu). - Srbi su prole decenije kupili rudnike i flotaciju bakra u Kazahastanu (u kojoj radi bivi upravnik borske flotacije). Ta firma dala je ponudu da otkupi ceo RTB, ili bar pogone za preradu bakra. Kao njeni vlasnici, spominju se Bora i Marko Miloevi, ainovi, Miki Manzalovi (do penzije, predstavnik RTB u Moskvi). Verovatno je Marko sluajno naao utoite ba u Kazahastanu. Ti isti ljudi, Borka Vui i direktori Jugobanke (meu kojima i generalni direktor RTB posle oktobarskih promena Bora Stojadinovi) odigrali su odluujuu ulogu u osnivanju Veksim banke u Moskvi, preko koje su u vreme sankcija prole stotine miliona dolara RTB-ovih para. - Seka Manzalovi, supruga Mikija Manzalovia, ima banku na Kipru, koja je u vreme DOS-a vreme dala bankarske garancije Mitilineosu iz Grke u trgovini sa RTB. Ona je predloila da otkupi veliki hotel na Borskom jezeru (koji je svojevremeno projektovala). Mitilineos je odjednom procvetao i postao veinski vlasnik Trepe. Mitilineos i Glenkor postali su vlasnici rudnika olova i cinka i flotacije u Zajai i Srebrenici i koncentrat alju u Zorku iz apca na preradu. Oni zarauju, a Zorka raubuje opremu i truje grad. Osnovana je filijala Drakulievog Ist Pointa u Beogradu, pod imenom Ju Point. RTB duguje Ju Pointu 26 miliona dolara (do danas se ne zna po kojoj osnovi)?! RTB duguje Glenkoru iz vajcarske 4.000 tona bakra (oko 6,5 miliona dolara)?! RTB duguje Mitilineosu bakar, srebro i zlato za vie od 8 miliona dolara?! Mitilineos, Ist Point i Glenkor pregovarali su da uzmu rudnike bakra RTB pod koncesiju, zakupe bar jednu liniju u Topionici i kupe neke pogone prerade. Debis (lano predstavljen kao deo koncerna Mercedes-Krajsler), u vreme Milana Beka i Nemanje Kolesara, bio je u zavrnoj fazi pregovora da zakupi borsku Topionicu i obezbedi preko 100 miliona dolara kredita za novu tehnologiju. Do tada je davao RTB-u koncentrat bakra na preradu, kao trea ruka, posle Glenkor i Ist Point. Zoran Drakuli stavlja apu na obojenu metalurgiju, od evelije do Banja Luke. Firma Mark Ri je vlasnik jo nekoliko velikih firmi u Americi, Engleskoj, vajcarskoj, na Kipru, u Makedoniji, Republici Srpskoj i SRJ. Vlasnik firme (Mark Ri) je poznat kao trgovac prljavim koncentratima i orujem. Sve ovo. samo je deo posledica kupovine koncentrata sa ivom u toku 1989. godine. Oigledno nije bila u pitanju samo iva. Deset hiljada tona tog koncentrata vredelo je oko tri miliona dolara. ak i da su taj koncentrat dobili na poklon od pravih vlasnika i prodali ga nama, tri miliona dolara su male pare da se toliko poslova ostvari, pogotovo u firmi koja je pre toga bila pred bankrotom. Za ostale milijarde dolara niko ih iz Srbije ne proziva. Srbi su najvei neprijatelji srpskog naroda. U takve spadaju Miloevi, ainovi i najvaniji lanovi SPS, JUL i SRS, i svako ko im se pridruio iz DOS. DANKO UNI, predsednik Srpskog poslovnog kluba i Ekonomskog instituta Danko uni je roen 1949. godine u Herceg Novom. Po obrazovanju je doktor ekonomskih nauka. Za vreme Slobodana Miloevia, njegovi prijatelji iz Crne Gore uzeli su u svoje ruke svu imovinu Srbije. Borka Vui je kontrolisala banke, uz pomo dr Miodraga Zeevia, Danko uni postao je potpredsednik savezne vlade za ekonomske odnose sa inostranstvom, a Milan Beko poeo je rasprodaju srpskih preduzea. uni je za potpredsednka vlade doao iz amerike revizorske kue Delojt & Tu. Revizorska kua, nakon uvida u poslovanje odreene firme, pod punom odgovornou garantuje za uspenost svojih klijenata. S peatom Delojt & Tu i potpisom Danka unia, etiri najvee srpske banke (Beobanka, Beogradska banka, Jugobanka i Invest banka) dobile su potvrde da posluju s velikim kreditnim potencijalom. Na osnovu ovakvih nalaza banke su ulazile u aranman sa stranim partnerima i davale garancije za kredite naim preduzeima. Kada je dola nova vlast, guverner Dinki poslao je te 4 banke u steaj. unic nije se uzbudio, nastavio je da se bavi biznisom i postao direktor svoje firme za istonu Evropu. Kadrovi Dilojt end Tua rasporeuju se na kljuna mesta: Gordana Matkovi za socijalna pitanja, Aleksandar Vlahovi preuzima Ministarstvo za privatizaciju, Goran Piti resor za ekonomske odnose sa inostranstvom, Vladimir upi je direktor Agencije za privatizaciju. U ovoj agenciji zapoljavaju se Sinia Mali i Katarina Toni, a iz revizorskih kua Ces Mekon i Citadela dolaze Mirko Cvetkovi i Jelena Milenkovi. Simbolino, u istoj zgradi nalaze se i Ministarstvo za privatizaciju i Dilojt end Tu. uni je kao revizor uestvovao u privatizaciji

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

18

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMJugopetrola Kotor, Sartida i Zastave. Dankova supruga, Pava Zeevi (sestra arka Zeevia), vodila je Akcijski fond iz Grke i uvozila je skupu polovnu opremu. Sa blagonaklonim odnosom vlasti prema visokom kriminalu, Srbija nema izgleda da postane lanica zajednice evropskih zemalja. Vlada pokuava da zamae oi evropskim izaslanicima i narodu, hapenjem isluenih lopova, ali najvei ostaju pod okriljem drave, a pre svih Danko uni, grobar srpske privrede, u senci. Nain na koji se sprovodi razbojnitvo nad Srbijom i njenim graanima ne moe se podvesti pod normalane naine bogaenja ambicioznih pojedinaca. Diloit & Tu je najstarija revizorska firma na svetu ali partnerstvo sa uniem srozava im ugled. uni je svojevremeno otkupio Ekonomski institut u Beogradu i taj potez, kao i nain na koji je to uraeno, bio je dugo skrivan. Ekonomski institut je 1991. godine, kao poznata istraivaka kua, pronaao stratekog partnera u amerikoj firmi Diloit & Tu. Ugovor o partnerstvu za centralnu Evropu potpisan je 1997. godine. Mada je sedite ove kompanije u Pragu, filijala Diloita za centralnu Evropu radi pod okriljem Diloit Tu Tomacu koja ima 120.000 zaposlenih i prua usluge polovini najveih svetskih firmi u 150 zemalja. Beogradski Diloit, koji je crna ovca po profesionalnosti, hara srpskom privredom. Prosek starosti zaposlenih u beogradskom Diloit je 32 godine. uni je zakljuio da e mladi strunjaci, eljni brze zarade, bez suvinih pitanja slediti njegove instrukcije prilikom procena srpskih preduzea koja idu na tender. Te procene e biti nametene na viestruko umanjenu vrednost u odnosu na realnu. To je nain da se odbiju potencijalni kupci, a Danko svom klijentu prikae pravo stanje stvari i da se kupovina preduzea po tako povlaenoj ceni viestruko isplati, uz proviziju onome ko to sredi. Danko zaradi i od drave koja plaa neprofesionalne konsultantske usluge njegovih firmi i od kupaca u iju korist pakuje izvetaje. Danas se kao generalni direktor beogradskog Diloita vodi Milo Macura, dok je Danko uni poasni predsednik. U centrali iz Njujorka nisu mogli da daju odgovor Tabloidu o statusu Danka unia, pa su pitanje prosledili u Prag. Iz te filijale, Dems Volton je odgovorio mejlom: ...hteo sam da proverim Dankov status u Diloitu, jer neko vreme lino nisam upuen u nae poslove u Srbiji. Danko je zaposlen u Diloitu i njegova titula je poasni predsednik. Menader naih poslova u Srbiji je Milo Macura Demokratska stranka Srbije svoje kritike usmerila je najvie na korupciju u privatizaciji, koju je sprovodio Aleksandar Vlahovi, nekada zaposlen u konsultantskoj firmi Diloit & Tu, koja je imala kljunu ulogu u ovom procesu. Nije jasno zato Bubalo nita nije promenio u pristupu privatizaciji. Diloit i Ekonomski institut i dalje su vrata do vrata sa Ministarstvom privrede. Aleksandar Vlahovi i Goran Piti bili su unievi uenici, a tom timu prikljuio se Predrag Bubalo. Ministar Bubalo primeen je, kako, u trenerci i sa tamnim naoarima, ulazi u kafi Ke pasa, kod Knez Mihajlove ulice i sastaje se s Dankom uniem. Ovakvim susretima moe se objasniti kako je, na primer, vojni deo Ade ciganlije, gde je Veslaki klub Partizan, uni pripojio sebi. Jedan od sluajeva sukoba interesa Danka unia je to to je kao predsednik UO Hemofarma radio revizorske usluge toj farmaceutskoj kui. uni je prijatelj sa Miodragom Babiem, direktorom Hemofarma, sa kojim je osnovao poslovni klub Privrednik, koji okuplja diskutabilni krem srpske tranzicione elite, a Babi i uni smenjuju se na mestu predsednika Kluba. Kao potpredsednik savezne vlade, uni je uspeo da osigura pozicije u svetu, tako to je kritikovao Miloevievu vladu i odnosio dravna dokumenta. Skoro dve decenije, uz pomo svog uraka, generalnog sekretara FK Partizan arka Zeevia, Danko je preko svoje firme Diloit pravio lane revizije za preduzea, koja je kasnije otkupljivao sa arkom i njegovim ljudima. Po dolasku DOS-a na vlast, iz unievog ekonomskog instituta i Dilot&Tu u Ministarstvo za privredu i Agenciju za privatizaciju odlaze njegovi pouzdani ljudi, Aleksandar Vlahovi, Mirko Cvetkovi, Sinia Mali... Ministar Vlahovi poverava poslove revizije dravnih i javnih preduzea svojoj bivoj firmi, a Agencija za privatizaciju prihvata ih bespogovorno i - pola Srbije kupila je ta ista grupa ljudi, takorei bez uloenog dinara.

Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks

19

NOMENKLATURA SRBIJE - KOLIKO SE VIDI GOLIM OKOMKada je Vojislav Kotunica preuzeo vlast, postavio je advokata Branka Pavlovia za direktora Agencije za privatizaciju. Ubrzo, pod pritiskom svog okruenja, koje predvodi ef kabineta, Baranin, Aleksandar Nikitovi, smenjuje Pavlovia, koji je postao prepreka da uni, sa svojom mafijom, Vukom Hamoviem, Vojinom Lazareviem, Aleksandrom Nikitoviem, postane vlasnik veine srpskih banaka, kompanija, osiguravajuih drutava i sportskih klubova. Zahvaljujui bandi Danka unia, uz njegove revizorske nalaze kojima je umanjio vrednost za nekoliko puta, kupljena su mnoga strateka srpska preduzea, uz proviziju za gospodina unia. unieva banda je obezbedila Albancu iz vajcarske Bedetu Pacoliju da pokupuje po Srbiji pumpe i znaajane kompanije i uvede albanski kapital u Srbiju. Zahvaljujui premijeru Kotunici, koga je jedino zanimalo kako da opstane na vlasti, banda gospodina unia uspela je da potpuno izoluje Srbiju. Nema ruskih, nemakih i drugih investitora. Sve je prodavala i pokupovala