2
Koprivnica - godina XIV. - broj 18./19. - 24. prosinca 2017. ČETVRTA NEDJELJA DOŠAŠČA - BADNJAK - BOŽIĆ 2 Sam 7.1-5.8b-12, 14a.16; Ps 89, 2-5.27.29; Rim 16, 25-27; Lk 1, 26-38 „Evo, začet ćeš i roditi sina!“ ljudsko biće koja nam kao vjernica i Božja službenica može biti uzor i poticaj. Jer, sve što je ona učinila snagom Božje milosti, možemo i mi na svoj način i u vlastitim okolnostima. Tu možemo naći odgovor na gore navedeno pitanje. Ništa ljudsko, pa čak ni kratkoća vremena ne bi nas trebala priječiti da uzmemo Mariju kao primjer da čovjek može biti vjeran Bogu i Božjem pozivu i u ovom vremenu koje je pogođeno svakojakim životnim zamkama i teretima. Makar situacije života ponekad izgledale bezizlazne, teške i gotovo nerješive, sjetimo se da je tako bilo i Mariji, ali Božić se je ipak ostvario. Bez obzira na kratkoću vremena, na sve teškoće ovoga vremena, neka se Božić ostvari i u našim životima ponovo. Miljenko Flajs, đakon Ove godine je raspored liturgijskog vremena u ovom razdoblju vrlo zanimljiv, budući da posljednja nedjelja došašća pada upravo na Badnjak pa možemo reći da smo imali vrlo kratko došašće, a netko bi mogao reći da je bilo nešto manje vremena za kvalitetnu duhovnu pripravu za Božić. Je li tome doista tako? Blaženu Djevicu Mariju častimo kao najveću od svih žena, kao Bogorodicu, kao onu koja je bez grijeha začeta, ali pri tom ne smijemo zaboraviti da je ona žena, dakle, ljudsko biće koja nam kao vjernica i Božja PISMO STUDENTICE TEOLOGIJE ... Iza godišnje proslave vazmenog otajstva, Crkvi je najdrevnije slavljenje spomen Gospodnjeg rođenja i prvih njegovih pojavaka (objavljenja): to se slavi u božićno vrijeme. Božićno vrijeme traje od prve Večernje Rođenja Gospodnjega sve do nedjelje po Bogojavljenju, tj. nedjelje poslije 6. siječnja, uključivo. Božić, Rođenje Gospodnje ima svoju osminu. Želeći zvučati učeno, kolega teolog čestitao mi je prošli Božić rekavši: „Sretna ti inkarnacija božanskog Logosa koji je aktualizacija tvoje eshatološke finalizacije.“ Za razumijevanje početka tog navoda, potreban je evanđeoski ulomak koji progovara o utjelovljenju Riječi Božje, a slušamo ga u liturgijskim čitanjima slavlja Božića. Evanđelist Ivan nam, rekavši da je Riječ tijelom postala, otkriva posljednju tajnu misterija božanske riječi – najtješnje ga povezuje sa samim misterijem Isusa Sina Božjeg. Budući da je Sin, Isus je subzistentna (koja u sebi bivstvuje) Riječ, Riječ Božja. Stoga, u konačnici, upravo od njega potječe svako očitovanje Božanske riječi – u stvaranju, u povijesti, u konačnom ispunjenju spasenja. Tako postaju shvatljive riječi: „Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu.“ (Heb 1, 1- 2). Ukoliko je Riječ, Isus je od iskona postojao u Bogu, bio je Bog sam. Bio je ona stvarateljska Riječ u kojoj je sve stvoreno (usp. Iv 1, 3; Heb 1,2; Ps 33, 6), rasvjetljujuća Riječ koja je sjajila u tmini svijeta da ljudima donese objavu Boga (usp. Iv 1, 4. 9). On se već u Starome zavjetu očitovao u liku djelatne i objavljujuće riječi. Napokon, na kraju vremena, ta je riječ otvorena ušla u povijest, postavši tijelom (1, 14). Tako je za ljude postala predmetom konkretnog iskustva, tako da smo promatrali slavu njezinu. Time je Isus priveo kraju svoju dvostruku djelatnost objavitelja i tvorca spasenja kao Jedinorođenac. Objavio je ljudima Oca (1, 18). Da bi spasio ljude, unio je u svijet milost i istinu (1, 14. 16). Riječ otkrivena svijetu odsad je u srcu ljudske povijesti prije nje, povijest je težila prema njenu utjelovljenju; poslije njezina dolaska, povijest je upravljena prema njezinu povijest je upravljena prema njezinu konačnom slavlju. Ona će se očitovati i u posljednjoj borbi, da dokonča djelatnost sila opačine i da ovdje na zemlji osigura konačnu Božju pobjedu (Otk 19, 13). Taj mysterium incarnatum, misterij utjelovljenja Riječi Božje ljudskome je umu nedohvatljiv i neshvatljiv. Bog, koji je svemoguć, dolazi među ljude kao nejako dijete. Ne dolazi u sjaju i raskoši, ne rađa se kao kraljević na nekom dvoru, u idealnim uvjetima. Rađa se u siromaštvu i životnoj opasnosti. Rađa ga Marija, nakon što je prihvatila Božju volju i sve nedaće koje je donijelo sa sobom. Isusov zemaljski otac, Josip, obični je radnik, tesar. Unatoč svim nelogičnostima i možebitnim sumnjama, pristaje uz Gospodina i prigrljuje Isusa kao svog sina te skrbi o njemu. Marija i Josip primjer su poniznosti i vjere. Božja volja nije uvijek shvatljiva, a još manje podudarna s našom. Slijediti Božju volju podrazumijeva osiromašiti se, prepoznati u sebi potrebu i čežnju za Bogom. U svakome je čovjeku najdublja potreba biti ljubljen, no tu pravu ljubav možemo primiti jedino od Boga. Poniziti se pred njim, shvatiti da nam je jedino on potreban i prepustiti ljubavi da nas mijenja. Božja ljubav lako postaje floskula. Božja je ljubav neshvatljiva i često paradoksalna. Svemogući Bog iz bezgranične ljubavi prema čovjeku, ograničava samoga sebe, oplijenjuje se i postaje nemoćan, u Djetetu Isusu. Bog se iz ljubavi ponizuje kako bi čovjeku donio spasenje. Jesmo li si to posvijestili ovoga došašća? Jesu li naša srca postala jasle u koje je po rođenju položen Spas svijeta? Ili smo protrčali kroz još jedan advent obasjani lampicama prerano okićenih izloga i obasuti šljokicama poklona koji možda postali svrhom Božića? Jesmo li svjesni da je Riječ tijelom postala, ili su nam te riječi samo riječi? (as)

PISMO STUDENTICE TEOLOGIJEovoga vremena, neka se Božić ostvari i u našim životima ponovo. Miljenko Flajs, đakon Ove godine je raspored liturgijskog vremena u ovom razdoblju vrlo

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: PISMO STUDENTICE TEOLOGIJEovoga vremena, neka se Božić ostvari i u našim životima ponovo. Miljenko Flajs, đakon Ove godine je raspored liturgijskog vremena u ovom razdoblju vrlo

Koprivnica - godina XIV. - broj 18./19. - 24. prosinca 2017.

ČETVRTA NEDJELJA DOŠAŠČA - BADNJAK - BOŽIĆ

2 Sam 7.1-5.8b-12, 14a.16; Ps 89, 2-5.27.29; Rim 16, 25-27; Lk 1, 26-38

„Evo, začet ćeš i roditi sina!“

ljudsko biće koja nam kao vjernica i Božja službenica može biti uzor i

poticaj. Jer, sve što je ona učinila snagom Božje milosti, možemo i mi na

svoj način i u vlastitim okolnostima. Tu možemo naći odgovor na gore

navedeno pitanje. Ništa ljudsko, pa čak ni kratkoća vremena ne bi nas

trebala priječiti da uzmemo Mariju kao primjer da čovjek može biti vjeran

Bogu i Božjem pozivu i u ovom vremenu koje je pogođeno svakojakim

životnim zamkama i teretima. Makar situacije života ponekad izgledale

bezizlazne, teške i gotovo nerješive, sjetimo se da je tako bilo i Mariji, ali

Božić se je ipak ostvario. Bez obzira na kratkoću vremena, na sve teškoće

ovoga vremena, neka se Božić ostvari i u našim životima ponovo.

Miljenko Flajs, đakon

Ove godine je raspored liturgijskog

vremena u ovom razdoblju vrlo zanimljiv,

budući da posljednja nedjelja došašća pada

upravo na Badnjak pa možemo reći da smo

imali vrlo kratko došašće, a netko bi mogao reći

da je bilo nešto manje vremena za kvalitetnu

duhovnu pripravu za Božić. Je li tome doista

tako? Blaženu Djevicu Mariju častimo kao

najveću od svih žena, kao Bogorodicu, kao onu

koja je bez grijeha začeta, ali pri tom ne

smijemo zaboraviti da je ona žena, dakle,

ljudsko biće koja nam kao vjernica i Božja

službenica može biti uzor i poticaj. Jer, sve što

je ona učinila snagom Božje milosti, možemo i

mi na svoj način i u vlastitim okolnostima.

PISMO STUDENTICE TEOLOGIJE ...

Iza godišnje proslave vazmenog

otajstva, Crkvi je najdrevnije slavljenje spomen Gospodnjeg rođenja i prvih njegovih pojavaka (objavljenja): to se slavi u božićno vrijeme. Božićno vrijeme traje od prve Večernje Rođenja Gospodnjega sve do nedjelje po Bogojavljenju, tj. nedjelje poslije 6. siječnja, uključivo. Božić, Rođenje Gospodnje ima svoju osminu. Želeći zvučati učeno, kolega teolog čestitao mi je prošli Božić rekavši: „Sretna ti inkarnacija božanskog Logosa koji je aktualizacija tvoje eshatološke finalizacije.“ Za razumijevanje početka tog navoda, potreban je evanđeoski ulomak koji progovara o utjelovljenju Riječi Božje, a slušamo ga u liturgijskim čitanjima slavlja Božića. Evanđelist Ivan nam, rekavši da je Riječ tijelom postala, otkriva posljednju tajnu misterija božanske riječi – najtješnje ga povezuje sa samim misterijem Isusa Sina

Božjeg. Budući da je Sin, Isus je subzistentna (koja u sebi bivstvuje) Riječ, Riječ Božja. Stoga, u konačnici, upravo od njega potječe svako očitovanje Božanske riječi – u stvaranju, u povijesti, u konačnom ispunjenju spasenja. Tako postaju shvatljive

riječi: „Više puta i na više načina Bog nekoć govoraše ocima po prorocima; konačno, u ove dane, progovori nama u Sinu.“ (Heb 1, 1-2). Ukoliko je Riječ, Isus je od iskona postojao u Bogu, bio je Bog sam. Bio je ona stvarateljska Riječ u kojoj je sve stvoreno

(usp. Iv 1, 3; Heb 1,2; Ps 33, 6), rasvjetljujuća Riječ koja je sjajila u tmini svijeta da ljudima donese objavu Boga (usp. Iv 1, 4. 9). On se već u Starome zavjetu očitovao u liku djelatne i objavljujuće riječi. Napokon, na kraju vremena, ta je riječ otvorena ušla u

povijest, postavši tijelom (1, 14). Tako je za ljude postala predmetom konkretnog iskustva, tako da smo promatrali slavu njezinu. Time je Isus priveo kraju svoju dvostruku djelatnost objavitelja i tvorca spasenja kao Jedinorođenac. Objavio je

ljudima Oca (1, 18). Da bi spasio ljude, unio je u svijet milost i istinu (1, 14. 16). Riječ otkrivena svijetu odsad je u srcu ljudske povijesti – prije nje, povijest je težila prema njenu utjelovljenju; poslije njezina dolaska, povijest je upravljena prema njezinu

konačnom slavlju. Ona će se očitovati i u posljednjoj borbi, da dokonča djelatnost sila opačine i da ovdje na zemlji osigura konačnu Božju pobjedu (Otk 19, 13). Taj mysterium

povijest je upravljena prema njezinu

konačnom slavlju. Ona će se očitovati i u posljednjoj borbi, da dokonča djelatnost sila opačine i da ovdje na zemlji osigura konačnu Božju pobjedu (Otk 19, 13). Taj mysterium incarnatum, misterij utjelovljenja Riječi Božje ljudskome je umu nedohvatljiv i neshvatljiv. Bog, koji je svemoguć, dolazi među ljude kao nejako dijete. Ne dolazi u sjaju i raskoši, ne rađa se kao kraljević na nekom dvoru, u idealnim uvjetima. Rađa se u siromaštvu i životnoj opasnosti. Rađa ga Marija, nakon što je prihvatila Božju volju i sve nedaće koje je

donijelo sa sobom. Isusov zemaljski otac, Josip, obični je radnik, tesar. Unatoč svim nelogičnostima i možebitnim sumnjama, pristaje uz Gospodina i prigrljuje Isusa kao svog sina te skrbi o njemu. Marija i Josip primjer su poniznosti i vjere. Božja volja nije uvijek shvatljiva, a još manje podudarna s

našom. Slijediti Božju volju podrazumijeva osiromašiti se, prepoznati u sebi potrebu i čežnju za Bogom. U svakome je čovjeku najdublja potreba biti ljubljen, no tu pravu ljubav možemo primiti jedino od Boga. Poniziti se pred njim, shvatiti da nam je jedino on

potreban i prepustiti ljubavi da nas mijenja. Božja ljubav lako postaje floskula. Božja je ljubav neshvatljiva i često paradoksalna. Svemogući Bog iz bezgranične ljubavi prema čovjeku, ograničava samoga sebe, oplijenjuje se i postaje nemoćan, u Djetetu Isusu. Bog se

iz ljubavi ponizuje kako bi čovjeku donio spasenje. Jesmo li si to posvijestili ovoga došašća? Jesu li naša srca postala jasle u koje je po rođenju položen Spas svijeta? Ili smo protrčali kroz još jedan advent obasjani lampicama prerano okićenih izloga i obasuti

šljokicama poklona koji možda postali svrhom Božića? Jesmo li svjesni da je Riječ tijelom postala, ili su nam te riječi samo riječi?

(as)

Page 2: PISMO STUDENTICE TEOLOGIJEovoga vremena, neka se Božić ostvari i u našim životima ponovo. Miljenko Flajs, đakon Ove godine je raspored liturgijskog vremena u ovom razdoblju vrlo

BISKUPIJA VARAŽDINSKA - ŽUPA SVETOG NIKOLE BISKUPA KOPRIVNICA

Odgovara: župa Svetog Nikole biskupa Koprivnica

Ðure Estera 2, Tel. 048/ 621-174, e-mail: [email protected]

Internet stranica: www.zupasvnikolakc.hr

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA od 25. prosinca 2017. do 7. siječnja 2018.

25. XII.

Ponedjeljak

SV. STJEPAN

PRVOMUČENIK

9:00 - + Stjepan Vaupotić 18:00 - + Stjepan, Štefica i Marija Detoni

26. XII.

Utorak

SV. IVAN

7:00 - + Milka Topolčić, god. i Jadranka Mešeg

27. XII.

Srijeda

NEVINA

DJEČICA

7:00 - + Agata, Antun i Silvester

Svetec i + iz obit. Svetec i Rešetar

28. XII.

Četvrtak

Toma Becket

9:00 - + Vesna Novak, Ana i Josip

Jurković, god. i + iz obit. Rudnički

11:00 - + Mario Kukec

18:00 - MISA ZAHVALNICA

- za sve pokojne župljane u 2017.

29. XII.

Petak

Feliks, Trpimir

7:00 - 1. + Anka Harča, god. 2. na čast Srcu Isusovom i Marijinom, za duše u čistilištu, na jednu nakanu i + Ivan Jedvaj

30. XII.

Subota

SVETA OBITELJ

Silvestar, papa

Zahvalnica

MARIJA BOGORODICA, NOVA GODINA

9:00 - ŽUPNA SVETA MISA

11:00 - + Alojz Barlek, god. i

+ iz obit. Barlek i Babić

18:00 - + Marija i Alojz Petričević i

+ iz obit. Peroš i Petričević

1. I.

Ponedjeljak

2. I.

Utorak Bazilije, Grgur

Presveto Ime

Isusovo

7:00 - + na nakanu

7:00 - + Branko, Marica, Ivan, Mara i Josip Votuc

SVETA TRI

KRALJA

Na Misi u 9 sati

blagoslov vode

5. I.

Petak

7. I.

Nedjelja

KRŠTENJE

ISUSOVO

9:00 - + Zvonimir Imbrišak

11:00 - + Ivan, Ana i Stjepan

Čižmak, god.

18:00 - 1. + Zvonimir Par, god.

2. + Štefanija Hudinčec

9:00 - + Ivan, Ana, Krešimir i

Tihomir Majdančić, Franjo,

Marija i Franjo Brkić, Ivan i

Emilija Biršl, Slava, Željko, Ivan i

Barica Gregl

11:00 - + Ivan Grmek, god.

18:30 - Zavjetna misa u Sv. Antunu P.

- ŽUPNA SVETA MISA

- Dragi naši župljani, od srca vam želimo sretan

Božić i svakim blagoslovom obasute sve dane

nove 2018. godine!

župnik Tomislav Petrić i đakon Miljenko Flajs

7:00 - + Dragutin, Ana, Jelena i Vladimir Gregorko, Tomo i Franciska Sabolić

4. I.

Četvrtak

Miljenko,

Emilija

7:00 - + Mijo Brunec, god. i + roditelji

BOŽIĆ

Na Misi u 11:00 sati bit će

blagoslov djece

9:00 - + Stjepan i Ana Baneković, Ivan i Marija Drvenkar 11:00 - ŽUPNA SVETA MISA 18:00 - + Ana Grgić, Marija i Stjepan Ribarić, Denis i Ivan Jukić

31. XII.

Nedjelja

Anđela,

Dafroza

3. I.

Srijeda

7:00 - + Mijo Brunec, god. i + roditelji

6. I.

Subota

SUBOTA

30. prosinca 2017.

18:30 sati

ARMAND MRZLEČKI

KRŠTENJE