of 35 /35
PISANJE ZNANSTVENOG RADA

PISANJE ZNANSTVENOG RADA - unizd.hr · PDF file• Diskusiju i Sažetak je obi čno najlakše napisati na kraju. ... • Napokon, autori u diskusiji komentiraju kako se njihovi rezultati

  • Author
    vandan

  • View
    218

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of PISANJE ZNANSTVENOG RADA - unizd.hr · PDF file• Diskusiju i Sažetak je obi čno...

  • PISANJE ZNANSTVENOG

    RADA

  • DIJELOVI ZNANSTVENOG RADA

    U znanstvenim radovima nalazimo slijedee dijelove:

    Naslov, Abstrakt (Saetak), Kljune rijei, Uvod, Materijal i metode, Rezultati, Diskusija, Zakljuak ili znanstveni doprinos, Zahvale, Literatura, Biljeka o autoru (autorima)

  • DIJELOVI ZNANSTVENOG RADADijelove Zahvale, Znanstveni doprinos i Biljeke o autorima ne nalazimo u svim radovima.

    U radovima iz podruja drutvenih i humanistikih znanosti moemo nai radove u kojima su dijelovi Materijal i metode, Rezultati i Diskusija integrirani u jednom dijelu pod razliitim nazivima ili ak bez naziva.

    U radovima iz podruja drutvenih i humanistikih znanosti, pojedini dijelovi rada su uobiajeno naslovljeni opisom dijela sadraja a ne opisom funkcije dijela rada.

  • REDOSLIJED PISANJA RADA

    Redoslijed pisanja je individualna stvar svakog autora, a ovisi o problematici, vrsti rada itd.

    Ipak, najbolje je zapoeti s poglavljem koje se ini najlakim.

    Za mnoge je to Materijal i metode, dok drugi najvie vole zapoeti s Rezultatima.

    Diskusiju i Saetak je obino najlake napisati na kraju.

    Literaturu je najbolje raditi postupno paralelno s pisanjem ostalih poglavlja (kako koju referencu uvrstite u tekst, pridodate je listi).

  • REDOSLIJED PISANJA RADA

    Materijal i metode su svakako izbor za najlaki poetak pisanja rada jer: se radi o dijelu u kojemu se navodi materija koja je ve dobro obraena u fazi planiranja znanstvenog istraivanja iz kojeg nastaje rad (rad je zapravo izvjetaj o provedenom istraivanju i dobivenim rezultatima).

  • REDOSLIJED PISANJA RADA

    Nastavak pisanja rada izlaganjem rezultata znanstvenog istraivanja takoeje logian put jer se zapravo radi o prezentaciji podataka ije je dobivanje obraeno tijekom planiranja znanstvenog istraivanja te se pisanje ovog dijela rada svodi na izbor rezultata i izbor naina prezentacije rezultata istraivanja.

  • REDOSLIJED PISANJA RADA

    Diskusija je najkreativniji dio znanstvenog rada kao izvjetaja znanstvenom istraivanju jer se u njemu, dobiveni rezultati istraivanja stavljaju u kontekst znanstvenih znanja pripadajue znanstvene discipline ili interdisciplinarnog znanstvenog podruja.

    Time rezultati istraivanja stjeu relaciju s ukupnim znanstvenim znanjima discipline kao znanstvene realnosti.

    Diskusija, znai uspostavu relevantnosti rezultata znanstvenog istraivanja u cjelini znanstvenih znanja znanstvene discipline, grane, polja i podruja znanosti, ime je stvorena osnova za definiranje znanstvenog doprinisa znanstvenog rada, ali i znanstvenog istraivanja o kojemu rad izvjetava.

  • NASLOV

    Naslov je vaan dio rada, puno vaniji nego to se to na prvi pogled moe pomisliti.

    Naslov je indikativan za rad, pogaa bit rada, sugerira sadraj rada, a ponekad ak i otkriva najvanije otkrie ili znanstveni doprinos koje rad donosi.

    Naslov je vaan jer brojni servisi za znanstvene informacije ponajvie ovise o naslovu i koriste ga za svoje potrebe.

  • NASLOV

    Naslov treba biti organiziran oko vanih rijei (kljunih rijei). Iz naslova treba izbaciti sve nepotrebne rijei koje nita posebno ne znae.

    Ako se rad odnosi na neku odreenu vrstu (ili bilo koju drugu taksonomsku kategoriju) onda ona mora biti ukljuena u naslov. Naziv vrste mora biti na latinskom (pisan kurzivom).

    Treba izbjegavati specijaliziranu terminologiju, "kovanice" i skraenice u naslovu (osim ope poznatih kao to su npr. DNK, RNK, ATP itd.)

    Taksonomija, znanost o zakonima i naelimarazvrstavanja,

  • SAETAK

    Saetak je kratko poglavlje (veina asopisa definira njegovu duinu, ograniavajui je na 250 rijei ili manje).

    Saetak treba biti saet, koncizan prikaz rada koji u glavnim crtama govori o tome to se istraivalo i to se dobilo.

    Saetak sumira glavne elemente rada: svrhu zato je istraivanje raeno, metode koje su koritene, glavne rezultate koji su dobiveni te zakljuke koji iz rezultata proizlaze.

  • SAETAK

    Jedan od dobrih pristupa u pisanju saetka je taj da se na jedan papir izvuku sve vane toke koje donosi svako poglavlje.

    Od tako izvuenih reenica moe se sloiti dobar saetak.

    Saetak je najbolje napisati na kraju kada je rad dovren.

  • SAETAK

    Dobar saetak mora initi cjelinu koja stoji sama za sebe i koja je itatelju razumljiva bez uvida u cijeli rad.

    Saetak je vaan iz istih razloga zbog kojih je vaan naslov rada, jer je saetak, pored naslova, ono to znanstvenici prvo pogledaju kada pregledavaju literaturu.

  • KLJUNE RIJEI

    Veliki broj znanstvenih asopisa trai da se iza saetka navede nekoliko najvanijih rijei koje se odnose na rad (kljune rijei).

    Kljune rijei ulaze u razliite indekse i pretraivae literature i olakavaju traenje potrebne literature.

    Kod izbora kljunih rijei potrebno je redoslijed navoda usmjeriti od irih pojmova prema uim.

  • KLJUNE RIJEI

    Izbor kljunih rijei zahtijeva veliko iskustvo znanstvenika.

    Izbor i redoslijed navoda kljunih rijei pokazuje u kojoj mjeri znanstvenik moe anticipirati nain pretraivanja s pomou kljunih rijei i time osigurati iroku dostupnost svoga rada.

  • UVOD

    Uvod stavlja rad u iti kontekst (prua background informacije o problematici koju rad tretira; to se do sada o tom problemu istraivalo i to je istraeno).

    Uvod takoer definira i one aspekte problema koji su malo ili nedovoljno poznati.

    U uvodu autor treba iznijeti svrhu i glavne ciljeve rada hipotezu i prognozu.

  • UVOD

    Uvod sumira literaturna saznanja o problematici koju tretira rad.

    Zapoeti treba s pregledom saznanja o iroj problematici, a potom prijei na specifian problem s kojim se rad bavi. Na taj nain daje se dobar teoretski okvir rada i postupno pripremaju itatelji za problematiku koja slijedi.

  • UVOD

    Uvod ne bi trebao biti dug (on nije mjesto na kojemu treba iznijeti sve to je poznato o danoj problematici).

    U uvodu ne treba citirati sve mogue reference, a najbolje je uope ne citirati reference, jer se citiranjem referenci nepotrebno troi prostor asopisa.

  • UVODUvod bi ukratko trebao dati odgovore na sljedea pitanja:

    1. to je poznato o temi rada?

    2. to rade drugi znanstvenici, koja su tekua istraivanja u podruju predmeta rada?

    3. to je predmet istraivanja i koji su rezultati istraivanja koje je predmet rada?

    4. to je znanstveni doprinos?

  • MATERIJALI

    Poglavlje Materijali daje: sastav, receptura i proizvoaa kemijskih

    spojeva, pomonih materijala i ureaja. opis aparata, instrumenata, alata i druge

    opreme; popis svih pomonih materijala, prirunika,

    praktikuma, uputa za upotrebu; znaajke bitne za istraivanje; potpune taksonomske informacije; ako su predmet istraivanja ljudi, potrebno je

    navesti dob, spol i druge podatke; popis svih pisanih materijala koji su izvori

    podataka;

  • METODEPod metodama podrazumijevamo primjerice sljedee informacije:

    1. pregled metoda znanstvenih istraivanja koje su upotrijebljene u istraivanju;

    2. istraivake tehnike , procedure, postupke;3. detaljan opis eksperimentalne procedure (dizajn

    eksperimenta, kako su izvrena mjerenja, to je bila kontrola itd.);

    4. mjesto i vrijeme istraivanja (poeljno je priloiti geografske karte, mape ili fotografije);

    5. statistike metode koje su koritene u obradi rezultata. Uobiajene statistike metode se ne moraju objanjavati, ali ukoliko se koriste neke specifine, manje uobiajene, metode tada ih je potrebno ukratko objasniti.

  • REZULTATI

    Poglavlje Rezultati ima iskljuivo funkciju izvjetavanja o dobivenim rezultatima.

    Ovdje se rezultati ne komentiraju, ne usporeuju s rezultatima drugih autora, niti se donose zakljuci.

    Neki asopisi doputaju da se rezultati i diskusija iznesu u jednom poglavlju (poglavlje se tada zove Rezultati i diskusija), pogotovo onda kada se radi o kraim radovima (nekoliko stranica).

  • REZULTATI

    Ukoliko Rezultati ukljuuju tablice i grafove, tada svaki od ovih priloga mora biti citiran u tekstu.

    Kod iznoenja srednjih vrijednosti poeljno je da su one popraene mjerom varijabilnosti (standardnom devijacijom ili standardnom pogrekom).

  • DISKUSIJA Diskusija je poglavlje u kojemu se samo i iskljuivo

    interpretiraju i komentiraju dobiveni rezultati.

    Ovo je poglavlje u kojemu autori izlau to oni sami misle o znaenju njihovih rezultata.

    Podravaju li rezultati istraivanja njihovu poetnu hipotezu ili ne i zato? Tamo gdje je to neophodno potrebno je pozvati se na podatke, tablice, grafove i slike navedene u Rezultatima.

    Autori diskutiraju mogue razloge zbog ega su u svojim istraivanjima dobili navedene rezultate, u kojoj su mjeri koritene metode utjecale na rezultate te da li bi neke druge metode dale drukije rezultate.

  • DISKUSIJA

    Napokon, autori u diskusiji komentiraju kako se njihovi rezultati uklapaju u iri kontekst znanstvenih znanja. Diskusija je pravo mjesto da se samokritiki upozori i na neke nedostatke (objektivne ili subjektivne) vlastite studije.

    Zadatak autora je da u Diskusiji da najvjerojatnije, odnosno najbolje mogue objanjenje s obzirom na rezultate koje je dobio (nitko ne oekuje otkrivanje apsolutnih istina i konanih rjeenja problema).

  • DISKUSIJA Eksperimenti ili opaanja nee uvijek potvrditi poetnu

    hipotezu, nee potvrditi postojanje znaajne razlike izmeu eksperimentalnih rezultata i kontrolnih rezultata, nee se pronai veza izmeu dviju varijabli ili postojanje trenda.

    Ovakvi "negativni" rezultati su takoer vani znanstveni rezultati i oni takoer trae objanjenje. Vrlo esto ovakvi neoekivan