Univerzitet u Tuzli Senat Broj: 03-2335-5/10. Tuzla, 17.03.2010. godine Na osnovu lana 59. stav (1) taka o) Zakona o visokom obrazovanju ("Slubene novine Tuzlanskog kantona" broj: 8/08; 11/09; 12/09) i lana 75. stav (1) taka 21) Statuta Univerziteta u Tuzli Senat Univerziteta u Tuzli na sjednici odranoj 17.03.2010.godine donio je

PROGRAMza polaganje pedagoko psiholoke didaktiko metodike grupe predmeta za sticanje osnova pedagokog znanja

Uvod Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo i univerzalna ljudska vrijednost. Uenje i obrazovanje su sami po sebi ciljevi kojima tee i pojedinci i drutva, a cijelog ih ivota trebaju promovisati i ostvarivati svi pojedinci. U tom smislu, obrazovanje je ponajprije putovanje kroz vlastitu duu, ije postaje odgovaraju onima trajno dozrijevajue osobenosti. (Delors,1998: 107). Svi oekuju neto od obrazovanja. Tradicionalni obrazovni sistem je zastario. Stoga je nuno da drutvo osigura kvalitetu poetnog obrazovanja nastavnika, a jo vie njihovo struno usavravanje i permanentno obrazovanje, kako bi mogli odgovoriti izazovima koji se pred njih postavljaju. Svijet u kojem e ivjeti naa djeca mijenja se etitri puta bre od naih kola (Gordon, 2001: 102). Primjena novih saznanja nije mogua bez permanentnog procesa profesionalnog usavravanja jer napredak znanosti i tehnologije brzo ine, uenje i struno znanje koje su ljudi stekli poetnim obrazovanjem, zastarjelim, te zahtijevaju razvitak trajnog strunog obrazovanja (Delors, 1998: 110). Meu smjernicama i preporukama za cjeloivotno uenje navodi se da je koncepcija doivotnog uenja klju koji osigurava pristup 21. stoljeu. Ova konstatacija, kada je u pitanju nastavniki poziv, prije svega podrazumijeva poboljanje kvalitete i motivacije nastavnika, veu povezanost izmeu institucija za kolovanje nastavnika i osnovnih i srednjih kola, kao i vanost osmiljavanja programa strunog usavravanja nastavnika. 1. Pripremanje nastavnika U tradicijalnom sistemu obrazovanja, pripremanju nastavika osnovnih kola, poklanjana je odgovarajua panja. Bolje reeno, nastavnici koji su se pripremali za rad u osnovnoj koli dobijali su znatno bolje pedagoko-psiholoko i metodiko obrazovanje u odnosu na nastavnike koji su se pripremali za ostale nivoe obrazovanja. to se tie pripremanja nastavnika srednje kole ono je bilo jednostrano orjentisano. Panja je usmjerena na to da nastavnici postanu strunjaci, specijalisti u disciplini koju su izabrali za predmet svojih univezitetskih studija, a pedagoko, psiholoko, metodiko i andragoko obrazovanje je na margini ukupnih studija nastavnikih fakulteta (Savievi, 1982: 384). Pored toga u

naim srednjim kolama rade i nastavnici koji se na osnovnom studiju nisu primremali za odgojno-obrazovni rad (ekonomisti, inenjeri, ljekari i dr.). Pedagoko-psiholoku i medodiko-didaktiku grupu predmeta obino su jako malo ili skoro nikako prouavali. Tako imamo paradoksalnu situaciju da su nastavnici srednje kole, pa i asistenti poetnici na fakultetima dobri poznavaoci discipline koju su studirali, ali naalost, oni slabo poznaju subjekte sa kojima e raditi kao i samu sutinu nastavnog procesa. Ovi nastavnici e za sebe uvijek rei da su npr. ekonomisti, inenjeri, ljekari i sl., ali e vrlo rijetko ili skoro nikako rei da su i uitelji tehnike, uitelji ekonomije i sl. Znai, nastavnici srednjih kola i asistenti fakulteta koji ne pripadaju grupi tzv. nastavnikih studija se ne osposobljavaju za organizaciju razliitih faza nastavnog procesa kao to su planiranje, pripremanje, izvoenje i evaluaciju u nastavi. Iz tog razloga ih i treba upoznati s temeljnim znanjima koja se odnose na profesionalizaciju odgajateljevog/nastavnikog poziva. Nastavnik mora imati solidnu teorijsku i praktinu pripremu, koja, pored poznavanja sadraja nastavnih predmeta i kolegija, obuhvata i pedagoko psiholoke sadraje i zakonitosti koje se odnose na nastavni proces. U naim kolama, ali i na fakultetima je potreban nastavnik koji e biti obrazovan tako da umjesto klasinog autoritarnog predavaa bude vie savjetnik, mentor, saradnik, pedagog koji e osposobljavati uenike da misle samostalno, slobodno i na kritiki nain i da itavog ivota stjeu znanja i nove spoznaje tj. da ih osposobljava za temeljne vjetine samoobrazovanja.

2

NASTAVNI PLANza polaganje pedagoko psiholoko didaktiko metodike grupe predmeta za sticanje pedagokog znanja UvodPromjene u strukturi drutva, uslovljene brzim tempom razvoja, reflektiraju se i na poloaj i ulogu kole i obrazovanja u drutvu. Zato s pravom istiemo da onaj ko eli da se bavi nastavom i preuzme na sebe odgovornost da odgaja i obrazuje druge mora da ovlada i neophodnim pedagoko psiholokim znanjima kako bi organizirao, realizirao nastavni proces i pri tome realizovao postavljene ciljeve i zadatke odgojno obrazovnog rada. Sve ovo postaje jo izraenije i potrebnije kad znamo da u srednjim kolama i fakultetima radi i znatan broj nastavnika i saradnika koji nisu zavrili nastavnike fakultete. Pedagoko psiholoko obrazovanje se tretira kao znaajna komponenta profesionalne kulture nastavnika. Ono je zasnovano na irokoj teorijskoj osnovi i tijesno povezano sa didaktiko metodikom praksom. Stoga, nastavnici koji nisu stekli pedagoko obrazovanje na nastavnikim kolama i fakultetima (ljekari, ininjeri, ekonomisti, pravnici, nastavnici praktine nastave, asistenti sa tehnikih i drugih nenastavnikih fakulteta, laboranti, majstori i drugi, duni su stei osnove pedagokog obrazovanja koji podrazumijevaju sadraje iz pedagogije, psihologije (razvojne i pedagoke), didaktike, metodike nastavnog rada. U cilju kvalitetnijeg pedagoko psiholokog obrazovanja, Programom su obuhvaeni sljedei moduli i :

Modul 1. - Pedagoko-psiholoko obrazovanje asistenata (PP/A)Ovaj modul je namijenjen za pedagoko-psiholoko obrazovanje asistenata poetnika na Univerzitetu u Tuzli, a u skladu sa lanom 73. Zakona o visokom obrazovanju ("Sl.novine TK-a" br: 8/08, 11/09 i 12/09), kojim je utvreno da su izabrani asistenti na Univerzitetu u Tuzli obavezni, u roku od jedne godine od dana izbora u zvanje stei osnove pedagokog znanja. Vrijeme trajanja ovog modula je: - 80 sati (4X20 sati za predmete: Pedagogija, Psihologija, Didaktika i Metodika nastavnog rada).

Modul 2. - Pedagoko-psiholoko obrazovanje lica sa zavrenim VII stepenom strune spreme (PP/VII)Ovaj modul je namijenjen za pedagoko-psiholoko obrazovanje lica koja su ukljuena u nastavni proces u kolama, a koja su zavrila nenastavnike fakultete i koja po zakonu moraju imati pedagoko-psiholoko, metodiko-didaktiko obrazovanje da bi mogli biti osposobljeni za samostalno izvoenje nastave u obrazovnim ustanovama (osnovne i srednje kole). Vrijeme trajanja ovog modula je: - 80 sati (4X20 sati za predmete: Pedagogija, Psihologija, Didaktika, Metodika nastavnog rada).

3

Modul 3. Pedagoko-psiholoko obrazovanje nastavnika praktine nastave (PP/V)Ovaj modul je namijenjen za pedagoko-psiholoko, metodiko-didaktiko obrazovanje nastavnika praktine nastave (V stepen, VKV majstori), laboranata, instruktora i drugih saradnika u nastavi u osnovnim i srednjim kolama. Vrijeme trajanja ovog modula je: - 100 sati (4X25 sati za predmete: Pedagogija, Psihologija, Didaktika, Metodika nastavnog rada). Nain polaganja ispita Svaki modul se zavrava odravanjem oglednog asa i polaganjem pismenog i usmenog ispita znanja.

4

NASTAVNI PROGRAMIUNIVERZITET U TUZLI * UNIVERSITY OF TUZLADatum *Date Strana * Page

NASTAVNI PROGRAM * PROGRAM OF SUBJECT Odsjek * Subcours: Pedagoko-psiholoko i didaktiko-metodiko obrazovanje Predmet * Subject ECTS PEDAGOGIJA Total numbers of hours per semester Ukupan broj sati u semestru Semestar Vjebe A+L Predavanja 20 Sadraj/ struktura predmeta Pedagogija kao znanstvena disciplinaPedagogija u sistemu znanosti Kratak hisorijski pregled razvoja pedagoke misli Predmet prouavanja pedagogije Podjela pedagogije na njene discipline razliiti aspekti upuenosti ovjeka na odgoj pojam odgoj u strukovnom jeziku odreenje pojma odgoj (Brezinka, Slatina) autentini i innstitucionalni odgoj razlikovanje odgoja i indoktrinacije Razvoj linosti i odgoj Odgoj kao ljudska potreba Pedagoko razumijevanje ljudske prirode Izvorni akti ljudske prirode Tri funkcije ljudske prirode Formula tri grupe normi o ovjeku ovjek kao bie potreba i odgojno djelovanje ovjek kao bie koje ui Odgojivost djeteta Ciklus kultura odgoj linost Osnovni tip linosti Odvajanje odgoja od kulture Tri opa modela uenja kulture Enkulturacija, akulturacija, socijalizacija Opasnosti od antagonistike akulturacije

Semester Practices A+L Lectures Contents / Structure of the subject:

Temeljne pedagoke kategorije: Odgoj

Ljudska priroda i odgoj

Kultura i odgoj kulturni prostor odgajanja

Temeljne pedagoke kategorije: Obrazovanje Teorija konfluentnog obrazovanjaObrazovanje kao pedagoka kategorija Pojam i paradigma konfluentnog obrazovanja Procesi konfluentnog obrazovanja

Najjednostavnije pedagoke kategorije: uenje/pouavanjeUenje i poduavanje u konfluentnom obrazovanju Principi uenja i razvoj linosti

5

Struktura konfluentnog obrazovanjaObrazovanje sposobnosti opaanja i promatranja Obrazovanje sposobnosti pamenja Obrazovanje sposobnosti miljenja Obrazovanje osjeaja/osjeanja Obrazovanje volje Obrazovanje mate

Pedagogija igre i slobodnog vremena u konfluentnom obrazovanju Principi konfluentnog obrazovanjafunkcije igre i slobodnog vremena princip sponataniteta i samoaktiviteta princip interakcije i komunikacije princip slobode i odgovornosti princip aktiviteta i totaliteta odgoj/obrazovanje kao drutvena potreba multikulturna drutva i interkulturalni odgoj odgoj i obrazovanje izmeu kulturne i politike demokracije drava i odgoj/obrazovanje odgoj/obrazovanje izmeu sekularizma i interkulturalizma tradicija odgoj i demokracija osnovne odrednice majinskog odgojnog sistema profesionalizacija odgajateljskog/prosvjetnog poziva odreenje metodike odgojnog rada Principi odgojnog rada faktori, sredstva i metode odgoja odgoj i postmoderna ekoloki, zdravstveni i humanitarni problemi savremenog svijeta i odgoj obrazovni sistemi budunosti

Odgoj/obrazovanje i drutvo

Odgajatelj profesija i ljudska dunost

Metodika odgojnog rada

Savremeni zahtjevi pedagoke znanosti

Predispitne obaveze Oblici nastave i naini provjere znanjaIspit se polae na filozofskom fakultetu kod predmetnih nastavnika

Preexam obligations: Mode of studies and evaluation:

Literatura * Literature Gudjons, H. (1994) Pedagogija temeljna znanja, Zagreb: Educa. Slatina, M. (2006) Od individue do linosti Uvoenje u teoriju konfluentnog obrazovanja, Zenica: Dom tampe.

6

UNIVERZITET U TUZLI * UNIVERSITY OF TUZLA

Datum *Date Strana * Page

NASTAVNI PROGRAM * PROGRAM OF SUBJECT Odsjek * Subcours: Pedagoko-psiholoko i didaktiko-metodiko obrazovanje Predmet * Subject ECTS PSIHOLOGIJA Total numbers of hours per semester Ukupan broj sati u semestru Semestar Vjebe Predavanja 20 Sadraj/ struktura predmeta A+L Semester Practices A+L Lectures Contents / Structure of the subject:

2. OPTA PSIHOLOGIJA - psihologija kao prirodna i drutvena nauka (Predmet i zadaci) - grane psihologije - osnovne metode u psihologiji - karakteristike ovjekovog psihikog ivota - bioloke osnove psihikog ivota - klasifikacija psiholokih procesa - procesi opaanja: osjeti i percepcije - panja i aktivitet - pamenje i zaboravljanje - uenje vrsta zakonitosti i transfer uenja - inioci od kojih zavisi uspjeh u uenju. Regionalna organizacija uenja - miljenje i govor - inteligencija i sposobnosti - emocije vrste, dinamizam, razvoj - potrebe, motivi i motivacija - frustracije i konflikti - odbrambeni mehanizmi 3. PSIHOLOGIJA LINOSTI - teorije linosti - struktura linosti - dinamika linosti - razvoj linosti 4. OVJEK KAO DRUTVENO BIE - procesi socijalizacije - stavovi i predrasude - ponaanje u grupi 5. UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJU - problemi i metodi istraivanja ovjekovog psihikog razvoja - fiziki, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djece i mladih predkolskog razdoblja u psihikom razvoju ovjeka - najpoznatije teorije o psihikom razvoju ovjeka 6. PROBLEMI PSIHOLOGIJE RADA - rad i uinak rada - umor i odmaranje - profesionalna selekcija i profesionalna orijentacija

7

7. -

PSIHOLOGIJA I ZDRAVLJE zdravlje, stres, kriza i psiholoka trauma glavne psihike tekoe i psihiki poremeaji prevencija i lijeenje psiholokih tekoa

Predispitne obaveze Oblici nastave i naini provjere znanjaIspit se polae na Filozofskom fakultetu kod

Preexam obligations: Mode of studies and evaluation: predmetnih nastavnika

Literatura * Literature Pejak, V. (1981). Psihologija saznavanja. Svjetlost, Sarajevo Andrilovi, V. i udina, M. (1994). Osnove ope i razvojne psihologije, kolska knjiga, Zagreb Radonji, S. (1999). Uvod u psihologiju. Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd.

8

UNIVERZITET U TUZLI * UNIVERSITY OF TUZLA

Datum *Date Strana * Page

NASTAVNI PROGRAM * PROGRAM OF SUBJECT Odsjek * Subcours: Pedagoko-psiholoko i didaktiko-metodiko obrazovanje Predmet * Subject ECTS DIDAKTIKA Total numbers of hours per semester Ukupan broj sati u semestru Semestar Vjebe A+L Semester Practices A+L Predavanja 20 Lectures Sadraj/ struktura predmeta Contents / Structure of the subject: Odreenje didaktike kao naune discipline - Predmet i zadaci didaktike - Definisanje didaktike - Didaktika kroz historijska razdoblja - Didaktika i metodike Didaktike odrednice nastave - Povezanost nastave i odgoja - Uenje i pouavanje u nastavi - Komunikacija i interakcija u nastavi - Organiziranost, sistematinost i ciljna usmjerenost nastave - Nastavni proces - Faktori nastave - Didaktiki trougao - Struktura i etape nastavnog procesa - Ciljevi nastave: odgojni, obrazovni i funkcionalni - Taksonomija ciljeva i zadataka nastave Klasifikacija i vrste nastave - Klasifikacija nastave po razliitim kriterijumima (institucija, nauna oblast, funkcija, oblik komunikacije, objekat izvoenja, upotreba medija, didaktiko modelovanje) - Individualizirana nastava - Programirana nastava - Problemska nastava - Timska nastava - Egzemplarna nastava - Mikro nastava - Dopunska, dodatna, produena nastava Didaktiki zakoni, pravila i principi - Zakonitosti nastave - Princip oiglednosti i apstraktnosti; sistematinosti i postupnosti, pristupanosti uzrastu uenika; svjesne aktivnosti; princip naunosti; princip racionalizacije i ekonominosti; individualizacije; suvremenosti

9

Sadraj obrazovanja u nastavi - Obrazovni sadraji i obrazovno dobro - Izvori obrazovnog sadraja u nastavi - Izbor nastavnih sadraja - Nastavni plan - Nastavni predmet - Raspored nastavnih predmeta u nastavnom planu - Nastavni program - Raspored sadraja u nastavnom programu pojedinih predmeta Nastavni sistemi sa posebnim akcentom na probleme predmetno razredno satnog (asovnog) sistema - Heuristika nastava - Programirana nastava - Egzemplarna nastava - Problemska nastava - Individualizirana nastava - Mikro-nastava - Multimedijalna (kompjuterizovana) nastava - Timska nastava - Razredno satni sistem Organizacija nastave - Vanjska i unutarnja organizacija nastave - Elementi unutarnje organizacije nastave - Elementi vanjske organizacije nastave - kolska godina, radni dan, nastavni dan - Redovna nastava, dopunska, dodatna, fakultativna nastava, vannastavne aktivnosti - Rad u kombinovanim odjeljenjima - kolski nastavni rad i domai rad uenika - Nastavne ekskurzije Nastavni sat (as) - Odreenje nastavnog sata (asa) - Tipologija nastavnih sati (asova) - Dijelovi (etape) nastavnog sata (asa) artikulacija Organizacija rada na nastavnom satu Oblici rada u nastavi - Pojam oblik rada u nastavi - Frontalni oblik rada - Grupni oblik rada - Rad u paru - Individualni oblik rada - Kombinacija oblika rada u nastavi Nastavne metode - Pojam nastavna metoda/nastavni metod - Klasifikacija: metoda usmenog izlaganja, razgovora, ilustrativno demonstrativna

10

metoda, metoda praktinih radova, pisanja, rada na tekstu) Oblici rada i nastavne metode - Problem izbora nastavnih metoda i oblika rada - Kombinacija nastavnih metoda i oblika rada - Oblici nastavnih metoda - Metod podsticanja i voenja uenika Nastavna sredstva i tehnika pomagala Didaktiki mediji i nastavna tehnologija - Pojam nastavno sredstvo, tehniko pomagalo, nastavna tehnologija i didaktiki mediji - Klasifikacija nastavnih sredstava - Problem izbora i upotrebe pojedinih nastavnih sredstava i tehnikih pomagala - Savremena nastavna sredstva organizacija nastave Didaktiko evaluacija nastavnog sata (asa) - Parametri didaktike evaluacije efikasnosti nastavnog sata (asa) - Pristupi kontroli sata (asa) - Evaluacija nastavnog sata (asa) - Nastavnikova samoevaluacija nastavnog sata (asa) Planiranje i pripremanje nastavnog rada - Pojmovi: planiranje i pripremanje - Vrste planairanja: godinje i operativno - Pripremanje nastavnika i uenika - Priprema nastavnog sata (asa) Vrednovanje nastavnog rada - Potreba i funkcije vrednovanja u nastavi - Praenje, vrednovanje i ocjenjivanje - Dokimoloki problemi kolskog ocjenjivanja - Oblici praenje, vrednovanja i ocjenjivanja u nastavi Inovacije u nastavi reforme nastave - Pojam inovacije u nastavi - Naini inoviranja u nastavi - kola koja ui i inoviranje nastave - Upravljenje kvalitetom nastave kao komponenta razvoja kole - Inovacije u nastavi i profesionalizacija nastavnika Predispitne obaveze Preexam obligations: Oblici nastave i naini provjere znanja Mode of studies and evaluation:Ispit se polae na Filozofskom fakultetu kod

predmetnih nastavnika.

Literatura * Literature

11

Meyer, H. (2002) Didaktika razredne kvake, Zagreb: Educa Tomi, R., Osmi, I. (2006) Didaktika, Tuzla Vilotijevi, M. (2001) Didaktika 3, Sarajevo: BH most.

12

UNIVERZITET U TUZLI * UNIVERSITY OF TUZLA

Datum *Date Strana * Page

NASTAVNI PROGRAM * PROGRAM OF SUBJECT Odsjek * Subcours: Pedagoko-psiholoko i didaktiko-metodiko obrazovanje Predmet * Subject ECTS METODIKA NASTAVNOG RADA Ukupan broj sati u semestru Semestar Vjebe Predavanja 20 Sadraj/ struktura predmeta A+L Total numbers of hours per semester Semester Practices A+L Lectures Contents / Structure of the subject:

Predmet i zadatak metodike nastavnog rada. Shvatanje i odreenje metodike nastavnog rada. Veza metodike sa drugim naunim disciplinama. Veza metodike sa didaktikom, determiniranost metodike nastavnog rada. Osobenost metodike nastavnog rada u osnovnoj i srednjoj koli. Metodika nastave prirodno-matematikog podruja. Metodika nastave predmeta drutvenih nauka. Nastava predmetnog podruja za koje se kandidat priprema. Cilj i zadaci nastave. Sadraji nastavnog rada. Faktori i uslovi realizacije nastavnog rada. Oblici nastavnog rada. Tipovi nastavnog rada. Metode nastavnog rada. Sredstva nastavnog rada. Postupci i tehnike nastavnog rada. Planiranje i programiranje nastavnog rada. Pripremanje nastavnog rada. Organizacija nastavnog rada. Verifikacija nastavnog rada. Vannastavni i vankolski rad u predmetnom podruju. Praktine aktivnosti u pripremanju kandidata. Izbor mentora iz istog predmetnog podruja. Hospitovanje u koli kod nastavnika i profesora iz predmetnog podruja. Praenje i snimanje toka nastavnog rada (najmanje 10 nastavnih sati po mogunosti uz primjenu razliitih oblika i tipova nastavnog rada). Planiranje, pripremanje i realizacija najmanje tri sata nastavnog rada uz prisustvo komisije od tri lana (predstavnik fakulteta, mentor i rukovodilac odgojno-obrazovne institucije). Za kandidate koji nemaju poloenu pedagokopsiholoku grupu predmeta organizovae se na fakultetu seminari i konsultacije u skladu sa navedenim programom i planom Opteg kursa ove grupe predmeta.

Predispitne obaveze Oblici nastave i naini provjere znanjaIspit se polae u odgojno-obrazovnoj instituciji u kojoj e kandidat raditi

Preexam obligations: Mode of studies and evaluation:

Literatura * Literature Vilotijevi M., Didaktika, tom III, Svjetlost, Sarajevo 1999. Slatina M., Nastavni metod, Sarajevo 1998. Poljak V., Didaktika, lolska knjiga, Zagreb 1978. 13

Muminovi H., Mogunosti efikasnijeg uenja u nastavi, DES, Sarajevo 2000. Brki,M.,&Hadi-Suljki,M., Optereenost uenika, Jela-eduka, Tuzla, 2001. Neill S., Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb 1994. Glasser W., Nastavnik u kvalitetnoj koli, Educa, Zagreb 1999. Gordon T., Kako biti uspean nastavnik, Kreativni centar, Beograd 1998. Kyriacon,C.:Nastavna umjea,Eduka,Zagreb,1995.

14

Plan pokrivenosti nastave

Modul Modul 1. PP/A

Nastavni predmet Pedagogija Psihologija Didaktika Metodika nastavnog rada Pedagogija Psihologija Didaktika Metodika nastavnog rada Pedagogija Psihologija Didaktika Metodika nastavnog rada

Modul 2. PP/VII

Modul 3. PP/V

Ukupan fond sati 20 20 20 20 20 20 20 20 25 25 25 25

Nastavnici Dr. sc. Adnan Tufeki Dr. sc. Mirha ehovi Dr. sc. Rua Tomi Dr. sc. Mirzeta Hadi Suljki Dr. sc. Adnan Tufeki Dr. sc. Mirha ehovi Dr. sc. Rua Tomi Dr. sc. Mirzeta Hadi Suljki Dr. sc. Adnan Tufeki Dr. sc. Mirha ehovi Dr. sc. Rua Tomi Dr. sc. Mirzeta Hadi Suljki

Realizacija programa Sistemsko osposobljavanje lica za rad u obrazovnim ustanovama iz pedagokopsiholokih disciplina, te iz oblasti inovacija u nastavi od posebnog je znaaja za obrazovanje u naim kolama i na fakultetima. Zbog toga je neophodno na strunim osnovama kreirati i realizirati proces njihovog kontinuiranog profesionalnog obrazovanja. Program e realizovati Filozofski fakultet, studijski odsjek: Pedagogija-psihologija. Upis kandidata Upis kandidata i realizacija nastave vrit e u pravilu u toku trajanja zimskog, odnosno ljetnog semestra akademske godine. Izdavanje uvjerenja Nakon uspjeno izvrenih svih obaveza, utvrenih ovim Programom kandidatu se izdaje uvjerenje /certifikat/ o poloenom modulu. Sredstva potrebna za realizaciju programa Program se realizuje samostalno, prema rasporedu prilagoenom polaznicima. Nain plaanja i visina naknade za upis i polaganje pedagoko-psiholoke-didaktikometodike grupe predmeta utvrdit e se odlukom nadlenog organa Univerziteta u Tuzli. PREDSJEDAVAJUI SENATA Dr. sc. Demo Tufeki, red. prof.

15

16