Peto p.iz bioetike

8/9/2019 Peto p.iz bioetike

1/22

SLO ENOST ODNOSABIOETIKE I MEDICINE(I)

Fra Velimir Valjan

Franjeva ka teologijaAleja Bosne Srebrene 11171000 Sarajevo


2/22

Sadr aj predavanja:Bioetika i medicinaBioetika i medicinska etikaBioetika i medicinska deontologija


3/22

I. Bioetika i medicinaU pravilu se odnos izme u bioetike i medicineuzima:

kao ne to samorazumljivo.Ili, drugim rije ima, bioetika i medicina odnosile bi se po na elu obrnute proporcionalnosti,

u smislu da ono to ne mo e rije iti medicina mo e

bioetika, ali i obrnuto.Takvo poimanje njihova odnosa predstavljatipi an slu aj predrasude po kojoj se medicina i bioetika definiraju samo u nazivu.


4/22

Prvo, problemati nost takva obja njenja pojavljuje se ve kod samog spomena bioetike

budu i da je u sklopu medicine, tj. medicinske praksenjegovanamedicinska etikakoju valja poistovjetiti s bioetikom naprosto.

Drugo, proizlazi iz prvoga,u emu je onda novima bioetikeako je ona samo i jedino nastavak tradicionalne medicinske etike?


5/22

Tre e, medicinska klini ka praksa je

eminentno humanisti ka djelatnost pa se utom segmentu bioetika i medicina gotovo poistovje uju. Me utim,

medicinanije danas vi e samo klini kadjelatnost, dakle neposredan rad s pacijentima, nego vi e i slo enije od toga.


6/22

to se ti e prvog stava, valja re i da bioetikunije mogu e potpuno, dakle posvim idejnim, sadr ajnim i

metodolo kim avovima, poistovjetiti s tradicionalnom medicinskom etikom. Ni suvremenu medicinu nije mogu e potpuno

poistovjetiti s tradicionalnom medicinom.Suvremena medicina jevisoko tehnologizirana, sofisticirana,umnogome dehumanizirana i stavljena na ispit predautonomijom pacijenta.Tradicionalna seuglavnom temeljila na paternalisti kom susretulije nika s pacijentom, a ne lije nika i pacijenta, dakle dvaautonomna subjekta


7/22

to se ti e drugog stava, valja re i da bioetika u jednoj od svojih najprodornijih interpretativnih

varijantizadr ava kontinuitets tradicionalnom medicinskometikom,ali je bitno pro iruje, oboga uje i posuvremenuje.

Suvremena medicinska klini ka praksa postala je prezahtjevna, prisjetimo se samo klini kih istra ivanja, a da bi joj usvemu mogao pomo i tradicionalni lije ni ki paternalizam.


8/22

Glede tre eg stava, valja re i da je sasvim to nosmatrati medicinsku klini ku praksuhuman(isti k)om djelatno u,ali ona u svim svojim aspektimanije svediva na

humanum, jer su s njime isprepleteni mnogi elementitehnike.

Prema tome, tehni ki aspekti medicine, i to nesamo na klini koj nego i na osnovnoj znanstvenoj

razini, predstavljaju jedan u nizu drugih razlogakoji bioetiku razlikuju od medicine, i obrnuto.


9/22

U svakom slu aju, mo e se primijetiti da isprepletenost irazgrani enje u odnosima izme u bioetike i medicine nije

lako utvrditi. Najva nije je imati na umu injenicu dame u njima postojizna ajno pro imanje, ali da je me u njima tako er mogu eutvrditi crte razgrani enja.

To se isti e zbog napasti, kojoj su osobito skloni neki

lije nici, da (bio)eti ko promi ljanje o lije ni kom, biloklini kom ili znanstvenom djelovanju i pona anjuspada samo na lije nike,a ne i na profesionalne(bio)eti are, bilo filozofijske iliteologijske inspiracije. No, bioetika od medicine zahtijeva i vi eod toga.


10/22

II. Bioetika i medicinska etikaMnogi ne znaju kako postupati i to misliti

o odnosu izme u medicinske etike i bioetike.Medicinska etika se naime bavi prou avanjem moralnih dilema proizi lih iz

konkretne lije ni ke prakse.Zar to nije posao bioetike?


11/22

Ne ele i preduhitriti zaklju ak moramo ustvrditida je medicinska etikamnogo starija nego bioetika.

No, starost ne bi smjela nipo to ometati odnos izme umedicinske etike i bioetike.Istina je,medicinska etika je prisutnakao posban na inrazmi ljanja i pona anja specifi nih lije nicima jo u starojGr koj.O tome najbolje svjedo iHipokratov Korpusu kojem se jasnoocrtavaju prava i du nosti, lije nika i njegova odnosa prema pacijentima. Op enito se mo e re i da je ondje rije o na elune tetiti, nego uvijek initi dobro pacijentu.Hipokratova prisega najprije bi trebala imati poruku da jelije ni ka praksa ak i u tim davnim vremenima po ivala na

na elima po tivanja i o uvanja dobra svakog pacijenta.


12/22

Stvari se po inju mijenjati po etkom modernogvremena

otkad seve i naglasak stavljana ljudska prava i autonomiju.Tako se nasuprot tradicionalnom paternalisti kom pristupurazvija autonomniantipaternalisti ki pristupu lije ni koj praksi.U vremenima bli e na im razvija se sociokulturalnonagla avanje na ela pravednostikao jedno od polazi ta ustvaranju eti kih sudova u domeni lije ni ke prakse. Ne ulaze i u utemeljenost pojedinih na ela, valja ustvrditi dasvaki ima odre enu vrijednost i k tomu prakti nu primjenjivost.


13/22

U granicama u kojima se mo e govoriti otradicionalnoj medicinskoj etici nailazimo nakritike da je ona bila

previ e teolo ki uvjetovanadogmatskim zadanostimai nekriti kim pristupom znanstvenim danostima. Nadalje, kad je rije o kritikama,radi se i o irini polja kojima se medicinska etika i bioetika bave.

Medicinska etika, kako sama rije ka e, odnosi se isklju ivona lije ni ku praksu, dok je polje djelatnosti bioetike mnogo

ire.


14/22

to se ti e irine, po eljnije je da medicinska etika bude sastavnicom

irih horizonata za to joj bioetika pru aidealnomjesto.Bioteika, pak, po svojem temeljnom odre enjusmatra se,ne tek slijednicom medicinske etike, ve

pravim mjestom u kojem se medicinska etika mo e imora promi ljati na nov na in u novim kulturolo kimodrednicama, sociolo kim okolnostima i znanstvenimzadanostima.


15/22

III. Bioetika i medicinskadeontologija

Pojam deontologijadolazi od gr kogdeomai sa zna enjemtrebati , morati

ili jo preciznijedeon-ontos-logos s jednostavnim zna enjemnauka o du nosti, nu nosti .

Iako je ovaj pojam prvi put u literaturi spomenut 1834.godine, u djelu Z nanost o moralnosti (Jeremiah Bentham,The Science of Morality )

ondje se njegova teoretska interpretacija stavljau kontekstutilitaristi kogodmjeravanja stvarnosti kakve koristi moguimati od ovoga ili onoga.


16/22

Sasvim drugo zna enje ima sintagmamedicinska deontologija.

Ona najprije ozna ava odre ivanje temeljnih postavkimedicinske profesije koje se izri u pojmomdu nosti, ali i prava.

Medicinska deontologija je, stoga, sustavdu nosti lije ni ke profesije.

Medicinska praksa se u svjetlu deontologije promatranadalje u svrhu odre ivanja du nosti na poljuznanstveno-medicinskog istra ivanja, konkretnelije ni ke prakse i odnosa lije nika prema drugimzdravstvenim djelatnicima.


17/22

Osim toga, medicinska deontologija prou avatako er

odnose izme u lije ni ke prakse i dru tvenih odnosate, jo konkretnije, bavi se samim lije nikom te muodre uje obna anje lije ni ke vlasti u odnosu na potrebe i o ekivanja pojedinaca i skupina.

Sve du nosti lije nika sadr ane su udeontolo kim kodeksima koji se oblikuju uovisnosti o socio-kulturolo kim zadanostima podru ja, naroda ili dr ave.


18/22

U najuzornija deontolo ka pravilazdravstvene profesije svakako spadaju

kompetencija,marljivost,savjest i integritette pravednost.


19/22

K ompetencija razotkriva samu bit lije ni ke profesijeutoliko to e lije nik trajno raditi na bli oj i daljnjoj

(in)formiranosti o/u vlastitoj profesiji. Marljivost u lije ni koj praksi ne smije biti samo stvar navike ili osje aja odgovornosti, ve odraz iskrene ljubav prema svojoj profesiji. Tada ona vi e ne mora bitidu nost, nego istinska krepost.

Savjest i integritet u lije ni koj praksi ukazuju na samosredi te lije nikove osobnosti. Njegova praksa mora bitili ena svakog oblika podmi ivanja, potkupljivanja,mistificiranja i zastra ivanja.


20/22

P ravednost ima sna nu poruku:u temeljima pravednosti le i istina.

Stoga, lije nik mora biti svjestan da je uvjet pravednosti pravosvih na zdravstvenu skrb, za titu zdravlja i ivota u svimrazvojnim fazama.Sve dosad re eno o bitnim deontolo kim vlastitostima lije nikamo e se smatrati njihovim pravima i sa eti u ono staruvir

bonus, sanandi peritus , doslovno dobar ovjek i vje t lije nik.


21/22

U odnosu na bioetiku medicinska deontologija ne smije biti izdvojena jer upravo bioetika predstavlja eti ko

odre enje mo i koje biomedicinske znanosti pokazuju iostvaruju.Bioetika i medicinska deontologija susre u se upravo na

ovjeku.Obadvije pretendiraju baviti se ovjekom ili, konkretnije,obadvije se ukr tavaju u istoj to ki biti ljudskog ivota.Bilo bi zato krivo dr ati medicinsku deontologiju za suhoparnuznanost o pona anju lije nika. Naprotiv, ona je prou avanjelije ni kog pona anja onakvim kakvim bi ono trebalo biti, jer jeusmjereno na ovjeka. A zar to nije zada a i svrha bioetike!?


22/22

Documents

Peto p.iz bioetike