Prvo p. iz bioetike

8/9/2019 Prvo p. iz bioetike

1/35

ETIKApojam, utemeljenje, predmet i sadr aj

Prof. Dr. fra Velimir Valjan

Aleja Bosne Srebrene 11171000 Sarajevo


2/35

Sadr aj predavanjaI. Pred-razumijevanje moralnosti

II. Elementi iskustva i razumijevanjamoralne zbilje u svakodnevnom ivotuIII.Pojam i predmet etike


3/35

I. Pred-razumijevanje

moralnostiU obi nom razgovoru upotrebljavamomnoge rije i kojesu povezane s moralno u, kao npr. dobar, zao, treba inine smije se, mora se, du nost, savjest, odgovornost i sl.

Prvi element pred-razumijevanja jestmoralnovrednovanje . Mi svojim i tu im postupcima uvijek dajemo neku moralnu vrijednost.Drugi element pred-razumijevanja jestsavje st. Kadljude moralno vrednujemo, uvijek pretpostavljamo da

imajuuporabu razuma , i da znaju to je dobro, a tozlo.O vo op e znanje o dobru i o zlu u svakodnevnomgovoru naziva se savjest.


4/35

II. Elementi iskustva i razumijevanja

moralne zbilje u svakodnevnom ivotuP rvi element jestsloboda volje . U vijek pretpostavljamo da je ovjek gospodar svoga djelovanja, pa ka emo da je ovjek ura unljiv. Tako sebe idruge mo emo smatrati krivim za neko lo e djelovanje.

Drugi element jestodgovorno st. U samoj pojmu sadr ana je rije odgovor.O d ovjeka o ekujemo da mo e razumno, argumentirano odgovoriti na pitano svom djelovanju, objasniti ga. Mi pretpostavljamo da je ovjek odgovoran.

T re i element jestsocijalna povezano st. Budu i da je ovjek ne samoindividualno ve i dru tveno bi e, na e moralno djelovanje ve inom se ti edrugih ljudi, posebno onih s kojima ivimo.

etvrti element jestsvije st o vla stitoj vrijedno sti. Moralna kvalifikacijaovjeka kao dobrog ili zlog, ima bitno druga ije zna enje od drugih

kvalifikacija (npr. inteligentan, bogat itd.).


5/35

III. POJAM I PREDMET ETIKEPojam etika izveden je od gr ke rije i os-pisan s eta)(boravi te, stalno mjesto, karakter), a ne od -pisan sepsilon (obi aj, navika). Izvedeno zna enje je nutarnjraspolo enje, na koncu moralnost po emu je neki idobar ili zao.Etiku definiramo: normativno filozofsko u enje oljudskom djelovanju ukoliko ono stoji pod moralnomdiferencijom dobra i zla i obligacije koje iz te razlike proizlaze.Aristotel je bio prvi koji je etiku obra ivao kao samostalnufilozofsku disciplinu.


6/35

Pored rije i etika imamo i rijemoral, moralnost(lat. mos=obi aj), koja je zapravo prijevod gr kerije i etika.


7/35


8/35

2. Etika, moral, moralnostU svakodnevnom ivotu postoji nejasno au zna enju pojmova: eti ki, moralan i sl.

Svako dru tvo ima svoju vrijednosnu predod bu.C jelokupno st vrijednosni predod bi u nekom dru tvu, norme kojeu njemu vrijede,nazivamomoral ili eto s.

O no zadnje to je moralnost jest umnost ljudskog ina.Zato svako dru tvo nastoji tu moralnost konkretizirati u

moralnim normama.


9/35

Pored ovog pitanja, to trebam initi, dolazi i temeljno pitanje: Za totrebam initi tako? Za to trebam npr. biti pravedan?

Postavlja se pitanje, ima li moralnost obvezuju u snagu u sebi iliizvana. Treba li, naime, slijediti put kreposti samo zato to je tokorisno (utilitarizam?

U tilitaristi ko opravdanje moralnosti naravno da nije ispravno.U tomslu aju moralnost nema autenti nost, kategori nost, bezuvjetnost.Etika upravo utemeljuje kategori nost moralnosti.


10/35


11/35

Bez obzira na spomenuta etimolo ka zna enjauobi ajeno je rabiti:

- grecizam"thos" za skup normi i moralnih vrednotato ih je usvojilaneka civilizacija, neki narod, neka dru tvena klasa, neka profesionalnskupina, ili neka osoba. Tako se govori o etosu dru tvenom profesionalnom, lije ni kom, zdravstvenih radnika, osobnom, itd.

- imeniceetika i moral ozna avaju znanost koja se odnosi na moralnudimenziju ljudskoga ili, drugim rije ima, na "sustavno istra ivanjvrednota koje mogu nadahnuti, privu i i voditi djelatnost".


12/35

II . To no zna enje moralne

razineDo moralne razine najlak e je do i preko dvijurazina koje su joj bliske, ali joj prethode:sociolo kei juridi ke.


13/35

1 . "Obi aji" (sociolo ka razina)

i moralna razinaMoral nekoga dru tva najjasnije se pokazuje u "obi ajima(mores). Skup moralnih obi aja koje je prihvatila neka

skupina, kako smo rekli, jestnjezin thos. Nu na je povezanost izme u moralne i sociolo krazine,ali i jasna razlika:

Sociolo ko znanje a jo vi e statisti ko odgovara svijetu f akti nih sudova , dok se etika kre e u svijetuvrijednosnih sudova .O pis i analiza "onoga to jest" ne poklapa se sa studijem "onoga

to treba biti".


14/35

2. "Dopu teno" (juridi ka

razina) i moralna razinaJ uridi ki poredak je va an faktor u oblikovanju aktualnogdru tva. Dru tveni ivot priznaje snagu zakona: kao

za titu, ure enje, prisilu, kaznenu prijetnju, itd. Iz juridi kog poretka ra a se svijest o "dopu tenom"-"nedopu tenom".Postoji tako er povezanost izme u juridi ke i moralnerazine, ali i jasna razlika:

Neko ljudsko pona anje mo e biti vrednovano s gledi ta savjesti u tom smislu ima moralnu razinu; mo e biti vrednovano tako er smotri ta juridi kog ure enja i u tom smislu ima juridi ku razinu.


15/35

Moralnost i slobodaMoralnost

- pretpo stavlja da smo slobodni , drugim rije ima damo emo dobro initi a zlo izbjegavati.- ako nemamo mogu nosti za to oboje, odnosno zaizbor izme u toga dvoga, ondani smo ni odgovorni .

O vaj bitni odnos izme u moralnosti i slobode prvi je uo io ve Aristotel i raspravio u 3. knjizi svojeNikomahove etike .


16/35

2 . Zadnji odredbeni razlog

ljudskog djelovanjaVa no je pitanje: to sve odre uje ljudskodjelovanje?

Anti ka etika u biti je postavila dva u enja ozadnjem cilju kao zadnjem odredbenom razlogusvega ljudskog djelovanja:

Uitak (hedonizam)ivotna sre a (eudajmonizam).


17/35

H edonizamJ edan od odgovora na pitanje to je dobro za ovjeka jestono to jeugodno.

U temeljitelj hedinizma jeAristip.Dvije su varijanteove teorije:

anti ka - mudar ovjek e nastojati posti i u itak, a izbje i neugodno;ka snija - ovjek ne mo e druga ije, on fakti ki uvijek slijedi za svojimu itkom

H edonizam kao teorija ljudskog djelovanja, bez sumnje sadr ielementekoji su i spravni :

Me utim, da je postizanje vlastitog u itka uvijek pravi i zadnji cilj i datako odre uje na e djelovanje, jednostavno nije to no.U itak je naimepo sljedica postavljena i ostvarena cilja,ali ne sam cilj .


18/35

EudaimonizamPod eudaimonizmom se obi no podrazumijeva eti ko

u enje prema kojem jeivotnasre a , bla enstvo(eudaimonia)zadnji ciljsvakogljudskog djelovanja.

Pritom se pod ivotnom sre om misli na vlastitu sre u subjektadjelovanja.Kritika: Ponajprije, ta se tvrdnja mo e razli ito shvatiti.

O

na mo e zna iti da je vlastita sre a kao takva cilj koji upravlja svimna im djelovanjem.Ali to se mo e shvatiti i u irem zna enju, naime da sebeljublje (usmislu egoizma) u potpunosti odre uje na e djelovanje, a da pritom pomisao na sre u kao takvu ne mora igrati ulogu.


19/35

Obvezatnost moralnog

zahtjevaRazlikovanje dobra i zla na kojem moralnost prvenstveno po iva, sadr i norme na eg djelovanja koje nas susre u

kaozahtjevi . Name e se pitanje: jesu li i na koji na in ovi zahtjevi i stvarnoobvezatni za pojedinca?

Na to pitanje odgovara etika. S ovim pitanjem ulazimo u prave i neposredne probleme etike.


20/35

Pri rje avanju ovog pitanja o ituju setri o snovnastajali ta :

P rvo odbacuje postojanje bilo kakve vrste obvezatnosti za

odr avanje moralnih normi to ih postavlja dru tvo ili pak smatrada se takva obvezatnost ne mo e dokazati. To shva anje zastupaamoralizam i eti ki skepticizam.Drugo stajali te u postavljenom pitanju razlikuje se od prvog potome to se razlika izme u dobra i zla priznaje bitnom razlikomtako da se zauzima za dobro djelovanje a okre e protiv zla,ali seipak ne smatra da je ovdje prava obvezatnost. Naprotivostvarivanje dobra i spre avanje zla smatra sesamo po eljnim i preporu ljivim, a ne ne im to bi iznutra pojedinca obvezivalo.O vo stajali te ozna avamo stajali tembez stroge obligacije .Tre e stajali te jest stajali te priznavanja prave obligacije, koje

emo nazvati stajali teetike obligacije .


21/35

3 . Etika obligacije3. 1. Neprava ( sankcioni sti ko -eudajmoni sti ka) etika obligacije

Pod obligacijom sepodrazumijeva siljenje koje nas upu uje na to daizbjegavamo zlo i inimo dobro, premda nam je po sebi u tom momentuneugodnije i mi bismo stoga radije postupili druga ije.U o avanje siljenja na moralno djelovanje kao ne to to svatko mo e iskusitikoje je ovdje utemeljeno eudajmonisti ki,susre emo ve kod Sokrata . Pojamo kojem se kod njega radinije pojam siljenja vepojam zakona .Sokrat za stupa tezu da postoje nepisani zakoni koji na isti na in vrijede usvim zemljama i kojeni su izdali ljudi nego bogovi . To se vidi to kr enje tihzakonaodmah povla i za sobom kaznu , kao to npr. incest povla i ra anjedefektne djece, a nezahvalnost gubitak prijatelja.

U tom Sokratovom u enju moralni na ini pona anja pokazuju se jasno kzahtjevi, budu i da njihovo obdr avanje tra i zakon, a za svakoga uo ljilo e posljedice njihova kr enja djeluju kao siljenje na obdr avanje.Kasnije je ovo stajali te dobilo vrst i stalan oblik f ormuliranjempojmova "prirodnog zakona" i njemu odgovaraju e "prirodne kazne".


22/35

3. 2. Teonomna etika obligacijeTeonomna etika obligacijeobja njava da samo Bog mo e biti onaj vi ikoji ima pravoizdati obvezuju u zapovijed.

O va etika dakle temelji moralnostna samoj Bo joj zapovijedi , ane na kazni kojom Bog prijeti za kr enje zapovijedi.Zapovijed se u teonomnoj etici obligacije shva a u kontekstu idejeda Bog na temelju svoga bo anskog veli anstva ima pravozahtijevati poslu nost prema sebi, te stoga njegova zapovijed

obvezuje bezuvjetno.To zna i da se ovdje moralna obligacija shva a u smislukategori kog imperativa.


23/35

4 . Sadr ajni princip

moralnostiPojmovi dobra i zla ozna avaju bitnu razliku izme urazli itih pona anja u moralnom pogledu: postavlja se pitanje u emu se zapravo ta razlika sastoji ikoji je toprincip prema kojemu u pojedina nom slu ajumo emoodrediti to je moralno dobro, a to zlo, ilito trebamo

initi a to propu stiti.O vo je zapravosr svih problema u etici . Sva druga pitanja suvi e manje priprava za postavljanje pitanja oprincipu moralno sti .

O dgovori na ovo pitanje su razli iti i mnogobrojni.P a ipak jedno se stajali te izdvaja,tzv. situacij ska etika, kojestoji nasuprot svih drugih stajali ta kojima je zajedni ko da su nekforma"etike biti" .


24/35

4.1. Situacij ska etikaPod tim se pojmom podrazumijeva u enje kojepriznaje postojanjemoralnih zahtjeva i odgovaraju e bitne razlike izme u dobra i zla, alidalje tvrdi da sene mo e op im pojmovima odreditita je moralnizahtjev,nego se on na koncu dobiva iz pojedine i jedinstvene ineponovljive situacije u kojoj se djeluje

U toj se teoriji etika gubi prije nego to se razvila, tako da je ona vi e parola nego stvarno izgra ena etika.

Situacijska etikabez sumnje ima pravo kad tvrdi da je svaka situacijau kojoj se donosi odluka ne to jedincato i neponovljivo.Me utim kad

tvrdi da se ni ta ne mo e kazati na op enit na in o tome ta pojedinau svojoj pojedinoj situaciji treba initi ili propustiti, onazapada upogre ke spoznajno-teoretskog metafizi kog nominalizma.


25/35

4.2. E tika biti Nasuprot situacijskoj etici, etika biti vjeruje da se sadr ajn principmo e odrediti na op i na in .

Ali na n na koji etika biti to ini vrlo je razli it:treba razlikovatitri grupe shva anja.Prema nekim eti kim teorijama, princip se moralnosti nalazi uu incima ili rezultatima djelovanja, to zna i u ciljevima, posljedicama, sredstvima i okolnostima, a ne u nutarnjem

karakteru moralnog pona anja.Princip moralnosti le i dakle u nekom momentuizvansamog pona anja , pa se mo e govoriti o vanjskimodre enjima moralnog pona anja.


26/35


27/35

3. P rincip moralno sti koji povezuje vanj sko i nutarnje odre enje

a) Princip pravednosti. Staro je u enje da je pravednost bitmoralnosti.

Platon: pravednost se sastoji u tome "da ovjek svoje ima i da vr iono to mu pripada".Ciceron: "dati svakomu njegovo".U lpinijan: stvarna i vrsta volja dati svakomu njegovo".

Kritika: Postoje me utim moralni kvaliteti koji se na dajusvesti na zahtjeve pravednosti: b) Princip ljubavi. Poput pravednosti i ljubav je progla enastavom koji sadr i svu moralnost.


28/35

c) Princip "zlatnog pravila",kao temeljni princip moralnosti.O vaj princip, poznat op enito u formi izreke :"ne ini drugome ono to n

eli da se tebi u ini" ima svoju dugu povijest kroz koju se pojavljuje u brojnim i razli itim formulacijama.

Dublja analiza pokazuje da postojetri osnovna zna enja zlatnog prvila.1. Prvi tipsusre emo u zahtjevu stoika Epikteta: "O no to poku avaizbje i da ne pretrpi , ne poku avaj ni drugomu u initi"... Zlatno praviloovoga tipa moglo bi se nazvati "pravilo u ivljenja".2. Drugi tip susre emokod Herodota , u pozitivnom obliku kod Isokrata:"Nemojte dobre samo hvaliti, nego ih nasljedujte". Zlatno pravilo ovogtipa naziva se"pravilom autonomije"= prihva anje obvezatno stimoralnih zahtjeva .3. T re i tip zlatnog pravila povezuje se pravilo u ivljenja i praviloautonomije, pa glasi: " to ne e da se tebi u ini, ne ini ni ti drugima"; " to ho ete da ljudi vama ine, to inite i vi njima".O vaj tip zlatnog pravila naziva se"pravilo uzajamno sti".


29/35

d) Princip strahopo tovanja pred ivotom .Albert Schweitzer (1875-1965) je za mnogesuvremenike utjelovljenje eti koga duha. Napustio je perspektivnu medicinsku karijeru u Evropi ipodigaobolnicu u Af rici . Napisao je djelo "Kultur und Ethik".Schweitzer tvrdida prava filozofija mora po i odnajneposrednije i najobuhvatnije injenice svijesti. A tusvijest on izri e u re enici: "Ich bin das Leben, das

leben, inmitten von Leben, das leben will".Iz tog proizlazi prema njemu temeljni zahtjev da po tujem svaku volju za ivotom, tj.da svaki ivotsusre em sa strahopo tovanjem .


30/35

P redno st Schweitzerove formule nad principom ljubavi sastoji se utome to je onauklju ivanjem svega to je ivo, dakle i ivotinja i biljaka,obuhvatniji od principa ljubavi.

U svakom slu ajuostaje pitanje odno sa prema mrtvoj prirodi , a posebno postavlja se problem: kako se treba pona ati u svjetlu ovoga principa, kada po tovanje pred jednim ivotomdo e u kon f likt s drugim

ivotom ?Sam Schweitzer uvi a da je princip strahopo tovanja pred ivotom samorelativno ostvariv, nikad apsolutno. Tako npr. da bismo o uvali vlastiti

ivot svakodnevno moramo uni tavati biljni i ivotinjski svijet, to nu nini i vegeterijanac.On u tom vidi tragi nu nu no st.

Nema mogu nosti da izbjegnemo to zlo, pa prema njemu za to nismo nikrivi.


31/35

e) Princip poretka ljestvice vrednotaPojedini principi vrijede ako se nadopune poretkomvrednota.Takav poredak vrednota u njegovim prvim za ecimasusre emo ve ustoi koj etici.

Stoa je prva u etici upotrijebila pojam vrednota. S obzirom naljestvicu vrednota, stoi ki su eti ari razlikovalinajvi u vrednotu ini u vednotu unutar koje su opet postojali redosljed vrednota. Najvi u vrednotu imaju prema stoi kom u enju jedino prava,istinska dobra, a to sukrepo sti . Za te je vrednote karakteristi noda su dostojne te enja same po sebi, ali su one vrijedne i radine ega izvan njih: one su naime nu ne za postizanje bla enstvakoje je zadnji cilj ljudskoga ivota.


32/35

Drugorazrednu vrednotu imaju oni sadr aji koji su uskladu s prirodom ili koji pridonose tomu da ivot bude uskladu s prirodom. To su npr. zdravlje, tjelesni integritet,snaga, ljepota, materijalni posjed i sl.

Vrednotina suprot stoji nevrednota i ona karakterizira ono to je protiv prirode, kao to je npr. bolest, osaka enost i tjelesna slabos

U enje o poretku vrednota susre emo i kodAugu stina .Augustin razlikuje dvije vrste dobra:Vi a dobra (pojedinekreposti, dobra volja i vje ni zakon) su vje na, nepromjenljiva ineuni tiva; dok suni a dobra (stvari za kojima ljudi te e: bogatstvo, ast, zdravlje, snaga, ljepota itd.) vremenita, promjenljiva i uni tiva.


33/35


34/35

Z aklju na napomenaS ovim smo na najop enitiji na in obradili glavneeti ke teme. Iz razumljivih razloga nisu mogla bit

dotaknuta specijalna pitanja.O staje nada da je ovoipak dovoljno kao uvod u osnovne eti ke probleme i kao upu ivanje u razli ite mogu nostrje enja ime su dane i pretpostavke za daljnjidublji studij moralne stvarnosti.


35/35

H vala na pozornosti!

Documents

Prvo p. iz bioetike