PANEVROPSKI UNIVERZITET „APEIRON“ FAKULTET …apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · parnici. Rad je raen metodom analize pojedinih zakonskih

PANEVROPSKI UNIVERZITET „APEIRON“ FAKULTET PRAVNIH NAUKA

BANJA LUKA

Diplomski rad

Sudska zaštita posjeda

Banja Luka, mart 2008. godine

Student: Oki� Mihnet

Mentor: Prof. dr Enes Haši�

2

Diplomski rad Mihnet Oki�

SADRŽAJ

UVOD............................................................................................................................... 3

OSNOV GRA�ANSKO PRAVNE ZAŠTITE POSJEDA.............................................. 5

ZAŠTITA POSJEDA........................................................................................................ 6

I SUDSKA ZAŠTITA POSJEDA.............................................................................. 8

1. Osnovne karakteristike sudske zaštite posjeda............................................................. 10

II POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA.............................. 11

1. Tužba zbog smetanja posjeda....................................................................................... 12

1.1. Tužba zbog uznemiravanja posjeda........................................................................... 14

1.2. Tužba zbog oduzimanja posjeda................................................................................ 15

2. Rok za podnošenje tužbe............................................................................................... 16

3. Nadležnost u sporu zbog smetanj a posjeda.................................................................. 18

4. Preina�enje tužbe.......................................................................................................... 19

4.1. Objektivno preina�enje tužbe..................................................................................... 20

4.2. Subjektivno preina�enje tužbe................................................................................... 21

5. Ispravka i dopuna tužbe................................................................................................ 22

6. Dokazni postupak.......................................................................................................... 23

6.1. Posljednji mirni posjed............................................................................................... 23

6.2. Smetanje ili oduzimanje posjeda................................................................................ 23

7. Prigovori tuženog u parnicama zbog smetanja posjeda................................................ 25

7.1. Prigovor o manjkavosti posjeda tuženog................................................................... 25

7.2. Prigovor da stvar drži na osnovu zakona ili pravnog posla....................................... 26

7.3. Prigovor da se u isto vrijeme povodom iste stvari vodi upravni spor pred

nadležnim organom...................................................................................................

27

7.4 Prigovor neblagovremenosti tužbe............................................................................. 27

8. Rješenje kao forma odluke u postupku smetanja posjeda............................................. 28

9. Pravni lijekovi............................................................................................................... 31

9.1. Redovnipravni lijek – žalba....................................................................................... 31

9.2. Vanredni pravni lijekovi............................................................................................ 32

10. Izvršenje pravosnažne odluke o smetanju posjeda...................................................... 33

III ZAŠTITA POSJEDA PETITORNIM TUŽBAMA................................................... 36

ZAKLJU�AK..................................................................................................................... 37

3


ABSTRAKT

U radu je obra�ena sudska zaštita posjeda kao njegov najvažniji pravni u�inak. Posjed

kao fakti�ka vlast na stvari sam po sebi nije nikakvo pravo, ali proizvodi pravne u�inke

po samom zakonu i uživa gra�ansko-pravnu zaštitu.

Zaštita posjeda kao fakti�ke vlasti na stvari u prvom redu predstavlja zaštitu

ekonomskog interesa posjednika, odnosno zaštitu ekonomske koristi koju on ostvaruje

drže�i odre�enu stvar, odnosno pravo u posjedu.

Sudska zaštita posjeda kao redovan oblik posjedovne zaštite ostvaruje se u parni�nom

postupku tužbom zbog uznemiravanja posjeda ili tužbom radi vra�anja posjeda (tužbe

zbog smetanja posjeda) ovisno od toga da lije smetanje izvršeno uznemiravanjem ili

oduzimanjem posjeda. Karakteristi�no za posjed jeste da se posjedovnom parnicom

spor ne rješava definitivno, ve� se nakon posjedovne parnice pitanje prava kona�no

riješava u redovnoj vlasni�koj parnici. Posjedovnom tužbom se može posti�i samo

uspostava ranijeg posjedovnog stanja, dok se pravo na posjed, odnosno koja od

stranaka u sporu je ovlaštena da drži stvar u posjedu utvr�uje u redovnoj vlasni�koj

parnici.

Rad je ra�en metodom analize pojedinih zakonskih odredbi zna�ajnih za ovu oblast, u

prvom redu odredbi Zakona o vlasni�ko-pravnim odnosima i Zakona o parni�nom

postupku, ali se bavi i sudskom praksom ukazuju�i na rješenja kako sudova BiH, tako i

sudova bivše SFRJ.

4


UVOD

Kroz historijski razvoj pravne ustanove posjeda u pravnoj nauci su postojala razli�ita

shvatanja o pojmu, pravnoj prirodi i osnou pravne zaštite posjeda.

Danas preovladava shvatanje da je posjed fakti�ka vlast na stvari koja proizvodi pravne

u�inke po samom zakonu i uživa gra�ansko-pravnu zaštitu.

Najvažniji pravni u�inak posjeda je njegova sudska zaštita u slu�aju samovlasnog i

protupravnog smetanja. Posjed uživa samostalnu i od prava na stvar nezavisnu zaštitu.

Obzirom da posjed sam po sebi nije nikakvo pravo moglo bi se zaklju�iti da smetanje

posjeda ne predstavlja nikakvu povredu prava. Me�utim ukoliko se smetanje posjeda

vrši nasilnim putem u toj smetnji sadržana je povreda prava jer svaki akt nasilja

predstavlja nepravo, to nepravo štiti se posjedovnim tužbama – interdiktima.

Moderni pravni poredak isklju�uje samopomo� kao sredstvo zaštite i zahtjeva od

svakog da svoje pravo ostvaruje putem suda tj. uz pomo� države.

Da bi se to ostvarilo mora se i fakti�ko stanje iako nije zasnovano na pravu štititi od

nasilja. Posjed se štiti od zabranjene samovlasti pojedinca koja postoji u slu�aju kada se

posjedniku oduzme predmet posjeda ili se on uznemirava u mirnom posjedu.

Kad ne bi bilo zabranjeno samovlasno vrije�anje pojeda kao fakti�kog stanja svako bi

mogao da provodi svoju privatnu pravdu i da mijenja fakti�ke odnose �ak i kada je u

zabludi da mu pripada odre�eno stvarno pravo.

Cilj posjedovne zaštite je da se obezbijedi mir i ekonomski interes pojedinca na stvari

(posjed kao fakti�ka vlast je oblik ekonomskog iskorištavanja stvari i zauzima zna�ajno

mjesto u ekonomskom prometu stvari gdje se vrši samo fakti�ki prenos stvari, zbog

toga zaštita posjeda omogu�ava zaštitu ekonomske vlasti na stvari).

Posjedovna zaštita je više zaštita ekonomskog nego pravnog interesa posjednika, koji

on ima u cilju da posjedovne stanje ostane nepromijenjeno, jer mu to omogu�ava

odre�ene ekonomske koristi od stvari i prava. Me�utim, ukoliko je o�igledno da je

ekonomski interes, za koji se u parnici traži zaštita, jako malen, nema mjesta pružanju

posjedovne zaštite jer se u tom slu�aju ne može govoriti o samovlaš�u tj. Smetanju

posjeda1. 1. Okružni sud Split Gž-1929/75

5


Tako�er, ukoliko bi se radilo o neznatnom smetanju posjeda, a o�ito je da posjednik iz

šikanoznih namjera ne dopušta da se neko jednokratno, iz nužde, posluži njegovom

stvari posjedu bi se mogla uskratiti zaštitajer bi se to moglo uzeti kao zloupotreba

prava2.

Pored posesorne zaštite kod koje se štiti posjed kao fakti�ka vlast na stvari postoji

mogu�nost da se posjed zaštiti i petitornim tužbama ali ne samo kao fakti�ka vlast na

stvari ve� zasnovan na ovlaštenju na posjed stvari koje proizilazi iz prava svojine ili

nekog drugog prava.

Zaštita posjeda na osnovu prava je petitornog karaktera pa se u ovim sporovima za

razliku od posesornog spora raspravlja o svim pitanjima koja se ti�u prava na stvar. 2. Odluka Vrhovnog suda Hrvatske Gž-64/84

6


1. OSNOV GRA�ANSKO PRAVNE ZAŠTITE POSJEDA O osnovu gra�ansko pravne zaštite posjeda u pravnoj teoriji postoje razli�ita gledišta:

� apsolutne teorije taj osnov nalaze u volji posjednika. Najve�i broj pristalica

ove teorije imale su u doba liberalnog kapitalizma.

� relativne teorije osnov gra�ansko pravne zaštite posjeda nalaze u okolnostima

koje se nalaze van posjeda.

Prema starijim svatanjima koja su zastupali Savinji, Puhta, osnov zaštite posjeda leži u

zaštiti li�nosti ili volje posjednika.

Nasuprot njima Jering smatra da je osnov zaštite posjeda u svojini i da je zaštita

posjeda neophodna dopuna zaštite prava svojine. Ovo svatanje u potpunosti je dolazilo

do izražaja u rimskom pravu kada je vlasnik kod rei vindicatio (vindikacione tužbe)

morao dokazati svoje pravo svojine ukoliko je želio da mu se oduzeta stvar vrati nazad.

Obzirom da pravo svojine nije uvijek lako dokazati vlasniku se dozvoljava da se

pozove na posjed odnosno data mu je kao dopuna za "vlasni�ku tužbu" posjedovna

tužba. Me�utim danas posjedovne tužbe nisu neophodne za proširenje svojinske zaštite

iz razloga što se za ranijeg posjednika pretpostavlja da je za vrijeme trajanja njegovog

posjeda on bio vlasnik stvari.

Naime, samo u malom broju slu�ajeva posjednik nije vlasnik stvari, pa ta okolnost ne

smije biti smetnja da se posjedniku pruži brza i efikasna zaštita.

Prema Wolff – Reisenu zaštita posjeda se izvodi iz zaštite društvenog mira, u javnom

interesu je da se sprije�i sprovo�enje nasilja, zbog toga se posjedniku priznaje pravo na

zaštitu posjeda �ak i u slu�aju kada lice koje vrši smetanje ima pravo da promijeni

posjed. Prema Hecku osnov zaštite posjeda nalazi se u interesu posjednika da stvar ostane u

njegovom posjedu dok se sudskom odlukom ne utvrdi ja�e pravo druge strane. To je

tzv. teorija kontinuiteta.

U novije vrijeme najviše pristalica ima teorija po kojoj se osnov pravne zaštite posjeda

nalazi u zaštiti od samovlaš�a, odnosno u spre�avanju nasilja u cilju održavanja javnog

reda i društvenog poretka.

7


Pravni princip je da niko ne može samovlasno ostvarivati svoje pravo protiv volje

drugoga. Zbog toga se ne može dozvoliti da posjednik pa i kada je vlasnik samovlasno

štiti svoje pravo nasilnim vra�anjem oduzetog posjeda stvari ili da van zakonitog

postupka spre�ava tre�a lica da ga uznemiravaju u posjedu.

Ovlašteno lice je dužno da uz pomo� suda realizuje svoje pravo, a ako to u�ini samo,

obavezno je da na osnovu posjedovne tužbe stvar vrati u pre�ašnje stanje. To je ujedno

i sankcija za izvršeno samovlaš�e.

2. ZAŠTITA POSJEDA

Posjednik ima pravo na zaštitu od protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda

(smetanje posjeda)3

Za razliku od ranijeg Zakona o osnovnim svojinsko pravnim odnosima4 važe�i Zakon o

vlasni�ko pravnim odnosima u svojim odredbama decidno navodi da uznemiravanje ili

oduzimanje posjeda mora biti protupravno da bi se posjedniku pružila zaštita.

Dakle ukoliko se uznemiravanje ili oduzimanje posjeda zasniva na pristanku

posjednika stvari, zakonskom ovlaštenju ili na odluci državnog organa ne radi se o

protupravnoj povredi posjeda te takav posjednik ne uživa posjedovnu zaštitu.

Pod oduzimanjem posjeda podrazumjeva se trajno oduzimanje stvari

posjedniku.

U ovom slu�aju tre�e lice potpuno oduzima stvar od posjednika i na taj na�in mu

onemogu�ava fakti�ko vršenje vlasti na stvari.

Naj�eš�e stvar prelazi u posjed tog tre�eg lica ali to nije uvijek slu�aj. Oduzimanje

posjeda postoji u slu�aju useljenja u tu�i stan, ogra�ivanja posjednikove parcele,

obra�ivanja zemljišta...

Uznemiravanje je svako ometanje posjeda koje ne rezultira oduzimanjem stvari.

U ovom slu�aju tre�e lice uznemirava posjednika u njegovom posjedu i na taj na�in mu

otežava vršenje fakti�ke vlasti.

Uznemiravanje se može vršiti na razne na�ine te je teško i približno nabrojati sve

slu�ajeve smetanja posjeda. Naj�eš�e se vrši na zemljištu, prelaz preko tu�eg zemljišta,

ispuštanje otpadnih voda na tu�e zemljište...

3. Cl. 80 Zakona o vlasni�ko pravnim odnosima, (SI. novine FBiH br. 6/98) 4. SI. list SFRJ br. 6/80

8


Radnje smetanja mogu se izvršiti na više na�ina:

� �injenjem;

� ne�injenjem;

� fakti�kim radnjama;

� verbalno;

Posjedovna zaštita pruža se svim posjednicima koji imaju pravo na posjed, �ak i onima koji to pravo nemaju (viciozan posjed) iz razloga što se u posjedovnom sporu ne dokazuje pravo na posjed ve� posljednji fakti�ki mirni posjed. Da bi došlo do zaštite prava na posjed moraju biti ispunjena dva uslova i to :

� da postoji posjed – gdje nema posjeda nema ni njegove zaštite;

� povreda posjeda – oduzimanje ili smetanje posjeda;

U smetanja posjeda posjednik ima pravo i mogu�nost da se na dva na�ina štiti od

uznemiravanja i oduzimanja posjeda :

� samopomo� - posjednik ima pravo na samopomo� protiv onog ko ga

neovlašteno uznemirava u posjedu ili mu je posjed oduzeo pod uvjetom da je

opasnost neposredna, da je samopomo� nužna i da na�in njenog vršenja

odgovara prilikama u kojima postoji opasnost5. Samopomo� predstavlja

izuzetno pravno sredstvo zaštite posjeda putem vlastite snage i sredstava bez

u�eš�a državnih organa;

� sudska zaštita - smatra se redovnom zaštitom posjeda koja se ostvaruje u

parni�nom postupku tužbom radi vra�anja posjeda i tužbom zbog

uznemiravanja posjeda (tužbe zbog smetanja posjeda);

Kada se tužitelj prije podnošenja tužbe zbog smetanja posjeda poslužio pravom

samopomo�i, nema mjesta sudskoj zaštiti6.

Postupak zaštite posjeda regulisan je Zakonom o parni�nom postupku7 u petom dijelu,

XXVIII glavi, odredbama �lanova 423-427. 5. �l. 81 ZOVPO 6. Okružni sud Zagreb, Gž-827/84 7. Sl.novine FBiH, br. 53/03

9


Za razliku od ranijeg Zakona o parni�nom postupku, novi Zakon nije predvidio

mogu�nost odre�ivanja privremenih mjera, koje je prema ranijem Zakonu mogao

odrediti sud po službenoj dužnosti radi otklanjanja hitne opasnosti, protupravnog

ošte�enja, spre�avanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. Osim toga, novi Zakon sudu ostavlja mogu�nost da može odrediti i kra�e rokove od

onih predvi�enih odredbama ovog zakona o redovnom postupku. Me�utim, rok za

podnošenje žalbe je pove�an sa ranijih 8 na 15 dana, a rok za izvršenje rješenja kojim

se tuženom nalaže izvršenje odre�ene radnje sa 30 na 60 dana.

Ostala zakonodavna rješenja koja se ti�u zaštite posjeda preuzeta su iz ranijeg Zakona

o parni�nom postupku.

I SUDSKA ZAŠTITA POSJEDA

Redovan oblik gra�ansko-pravne zaštite posjeda je sudska zaštita koja se ostvaruje u

parni�nom postupku tužbom radi vra�anja posjeda i tužbom zbog uznemiraanja posjeda

(tužbe zbog smetanja posjeda).

Korjene ovih tužbi nalazimo u rimskom pravu u posesornim interdiktima na kojima su

zasnovane ove dvije tužbe.

Pravo na zaštitu posjeda ima svaki posjednik nezavisno od toga koliko dugo je u

posjedu i bez obzira da li je savjestan ili nesavjestan, zakonit ili nezakonit posjednik.

Posjednik ima pravo zahtjevati sudsku zaštitu od smetanja posjeda u roku od 30 dana

od dana saznanja za smetanje i u�initelja, a najkasnije u roku od godinu dana od dana

nastalog smetanja8.

Posjednik je u ostvarenju posjedovne zaštite vezan za ta�no odre�en rok nakon �ijeg

proteka nastupa stanje mira koje se može prekinuti samo po osnovu tužbe koja

proizilazi iz prava na posjed.

Pretekom ovog roka posjedovne tužbe se gase za razliku od svih ostalih tužbi koje

protekom roka samo zastarijevaju.

8. �l. 82 ZOVPO

10


Osnovne karakteristike postupka u parnicama za aštitu posjeda jesu :

� hitnost postupka;

� ograni�enje raspravljanja samo na pretresanje i dokazivanja posljednjeg stanja

posjeda i nastalog smetanja; Obzirom da se u ovim parnicama štiti posjed i ostvaruje uspostavljanje posljednjeg

stanja posjeda, zabranjeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnom osnovu,

savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Ova zabrana ima

dvostruki zna�aj :

� iz nje proizilazi da je samopomo� zabranjena. Niko nije ovlašten da sam

pribavlja svoje pravo jer bi to dovelo do nasilja i narušilo pravni poredak, ve� je

dužan da pravo ostvaruje putem nadležnog državnog organa;

� isklju�enjem raspravljanja o pravu postupak se bitno ubrzava jer se fakti�ko

stanje posjeda brže i lakše utvr�uje nego pravo na posjed;

U praksi je sporno da li se u parnicama zbog smetanja posjeda može primjeniti �lan

182. Zakona o parni�nom postupku o donošenju presude zbog propuštanja iz razloga

što se u ovim parnicama o tužbenom zahtjevu ne odlu�uje presudom ve� rješenjem.

Preovladava mišljenje da se može donijeti rješenje zbog propuštanja jer se i ovdje

primjenjuje na�elo dispozicije i stranka koja ne osporava �injeni�no stanje izloženo u

tužbi zbog smetanja posjeda ostavlja sudu da na osnovu tog �injeni�nog stanja bez

rasprave odlu�i o tužbenom zahtjevu.

U parnicama zbog smetanja posjeda ostvaruje se se zaštita ili povra�aj posljednjeg

stanja posjeda stvari ili prava.

Samostalno pravo sudske zaštite pripada i licu koje ima posjed stvari i licu koje ima

posjed prava u granicama u kojima taj posjed postoji.

11


1. Osnovne karakteristike sudske zaštite posjeda

Postupak zaštite posjeda spada grupu posebnih postupaka i u okviru posebnog,

ekstraordinarnog postupka se ostvaruje zaštita tzv. possessorium extraordinarium.

Osnovne karakteristike postupka u parnicama za zaštitu posjeda jesu:

� u postupku zaštite posjeda sud ispituje samo dvije fakti�ke �injenice koje su

jedino relevantne i to :

1. posljednje stanje posjeda i

2. smetanje tog fakti�kog stanja od neke druge osobe; U parnicama zbog smetanja posjeda isklju�eno je raspravljanje o pravu na posjed, o

pravnom osnovu, savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili zahtjevu za naknadu štete

ve� je raspravljanje ograni�eno na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja

posjeda i nastalo smetanje9.

Ukoliko bi sud u ovakvim sporovima rješavao o pravu na posjed, posjedovni proces bi

gubio svoj prvobitni smisao donošenja jedne brze, privremene odluke o �istom stanju

posjeda kao fakti�ke vlasti.

Jedino bi se moglo raspravljati o prigovoru tuženog da mu je tužilac ranije oduzeo

posjed silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja i to ako tuženi povrati stvar u roku

od 30 dana od dana saznanja za oduzimanje (u ovom slu�aju tužba je podnesena zbog

toga što je tuženi povratio stvar bez intervencije suda pa tužitelj to smatra povredom

posjeda)

� aktivno legitimisan je svaki posjednik, ne uzimaju�i u obzir kvalitet njegovog

posjeda;

� pasivno legitimisan je svaki po�inilac smetanja posjeda, njegov zastupnik ili

nalogoprimac;

� hitnost postupka – sporovi zbog smetanja posjeda su hitne prirode i imaju

prioritet u rješavanju u odnosu na sporova druge vrste;

� ograni�enje raspravljanja samo na pretresanje i dokazivanja posljednjeg stanja

posjeda i nastalog smetanja; 9. Vrhovni sud Hrvatske, Gzz-77/77

12


� zaštita koja se pruža u ovom postupku je provizorna i privremena – što zna�i da

da �e posjedniku biti pružena zaštita i imat �e od nje koristi dok se u redovnom

petitornom postupku ne rasprave pitanja prava na posjed, njegove zakonitosti...,

kada �e sud donijeti kona�nu odluku da li posjedniku pripada i pravo na posjed;

Nedopušteno je spajanje parnice zbog smetanja posjeda i parnice zbog zaštite prava na

posjed10.

II POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG

SMETANJA POSJEDA Jedno od osnovnih na�ela kojima se sud mora voditi u parnicama zbog smetanja

posjeda je potreba hitnog postupanja. Obzirom na to sud je obavezan da po prijemu

tužbe predmet hitno zakaže i na zakazanom ro�ištu izvrši koncentraciju dokaza.

Obaveza hitnog postupanja suda ogleda se u tome da sud daje prednost ovim

sporovima prilikom uzimanja predmeta u rad u odnosu na sporove koji se po zakonu ne

smatraju hitnim.

Obzirom da se sudska zaštita posjeda ostvaruje u parni�nom postupku, postupak zbog

smetanja posjeda, kao i svaki drugi parni�ni postupak pokre�e se tužbom. Odmah

nakon prijema tužbe sud ocjenjuje da li je nadležan (ispituje stvarnu i mjesnu

nadležnost), pa ukoliko utvrdi daje nenadležan predmet bez odlaganja dostavlja stvarno

i mjesno nadležnom sudu.

Ukoliko sud utvrdi da je nadležan za postupanje po tužbi utvr�uje da li tužba sadrži sve

elemente potrebne za tužbe zbog smetanja posjeda.

Ukoliko tužba ne sadrži sve potrebne elemente da bi se po njoj moglo postupati sud �e

tužitelju vratiti tužbu na ispravku ili dopunu, uz naznaku šta treba ispraviti ili dopuniti.

Ako iz �injeni�nih navoda u tužbi i tužbenog zahtjeva proizilazi da se radi o parnici

zbog smetanja posjeda, sud �e predmet raspraviti kao parnicu zbog smetanja posjeda

iako na samoj tužbi nije navedeno daje to tužba zbog smetanja posjeda11.

Nakon provedenog postupka u kome su se proveli svi predloženi dokazi i utvrdile

odlu�ne �injenice, sud donosi odluku. 10. Vrhovni sud BiH, Revizija 1/87 11. Okružni sud Pan�evo Gž-1907/69

13


1. Tužba zbog smetanja posjeda

Tužba je podnesak kojim se fizi�ko ili pravno lice-tužilac, obra�a sudu sa zahtjevom da

mu pruži pravnu zaštitu od lica koje svojim aktivnostima ili odbijanjem izvršenja

zakonskih ili ugovornih obaveza �ini povredu ili ugrožava tužio�evo pravo ili interes.

Tužba zbog smetanja posjeda prema prirodi predmeta tužbenog zahtjeva je possesorna

tužba,a prema cilju koji se njom želi posti�i spada u kondemnatorne tužbe (tužbom se

traži da se tuženi obaveže na neko �injenje).

Ovom tužbom obavezuje se tuženi da uspostavi ranije posjedovno stanje bilo

vra�anjem posjeda (ukoliko se radi o tužbi zbog oduzimanja posjeda) bilo otklanjanjem

smetanja koje tužitelja ometa u posjedu (ukoliko se radi o tužbama zbog smetanja

posjeda) te mu se ujedno zabranjuje dalje uznemiravanje posjeda pod prijetnjom

izricanja nov�ane kazne.

Ovo su bitni elementi tužbe zbog smetanja posjeda i oni proizilaze iz �lana 84 ZOVPO.

Utvr�uju�i dio tužbenog zahtjeva koji se sastoji od utvr�ivanja �ina smetanja i dana

kada je ono izvršeno nije bitan elemenat tužbe, ali bi trebalo ove elemente staviti u petit

tužbenog zahtjeva.

Kod tužbe zbog smetanja posjeda mora se paziti na sljede�e :

� tužilac može biti samo onaj ko je do trenutka smetanja bio posljednji mirni

posjednik;

� tuženi može biti :

1. lice koje je li�no izvršilo �in smetanja;

2. lice koje je dalo nalog za smetanje;

3. lice u �ijem interesu je po�injeno smetanje, a ono se od toga nije

ogradilo;

14


Parnica zbog smetanja posjeda ne može se pokrenuti protiv lica koje u ime drugog vrši

smetanje posjeda, ako dokaže za �iji je ra�un izvršio radnju koja predstavlja �in

smetanja12;

� tužba se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za smetanje i

u�inioca, a najkasnije u roku od jedne godine od dana nastalog smetanja13;

� teret dokazivanja je na strani tužitelja koji mora dokazati:

1. �injenicu daje bio posljednji mirni posjednik;

2. �in smetanja;

� tužbeni zahtjev glasi :

1. da se utvrdi da je tuženi po�inio smetanje tužio�evog posjeda;

2. da se uspostavi pre�ašnje posjedovno stanje;

3. da se zabrani ponovno takvo ili sli�no smetanje;

� odbrana tuženog, tuženi se može braniti stavljanjem prigovora, kao prigovor

može navesti:

1. nedostatak aktivne legitimacije (tvrdi da tužitelj uop�e nije bio

posjednik);

2. nedostatak pasivne legitimacije (da nije izvršio �in smetanja, nije

dao

nalog ili nije odobrio korist);

3. nedostatak animusa trubandi (da nije bio svjestan �ina smetanja);

4. nedostatak protupravnosti (kada je tuženi postupao po nalogu

sudskih izvršitelja u njegovim radnjama nema elemenata

protupravnosti, te samim tim nema ni smetanja posjeda14);

5. protek prekluzivnog roka (da je tužitelj promašio rok);

6. vicioznost posjeda (tuženi tvrdi da je tužilac prema njemu viciozan

posjednik i da obzirom na to nije izvršio smetanje posjeda

samovlasno vra�aju�i sebi posjed stvari);

� odluka suda, parnica zbog smetanja posjeda ne završava presudom nego

kona�nim rješenjem. Time se želi naglasiti da spor nije i pravno riješen, još

uvijek nakon dovršene parnice zbog smetanja posjeda postoji mogu�nost da se

spor druga�ije riješi u vlasni�koj parnici. 12. Stav Okružnog suda u Novom Sadu 1557/66 13. �l. 82ZOVPO 14. Rješenje Kantonalnog suda u Tuzli, Gž-1366/04

15


Obzirom da posjednik u svom mirnom posjedu može biti povrije�en na dva na�ina, da

ga neko uznemirava u fakti�kom posjedu ili da mu neko protupravno oduzme posjed,

postoje dvije vrste tužbi za zaštitu posjeda :

� tužba zbog smetanja posjeda

� tužba zbog oduzimanja posjeda

1.1. Tužba zbog uznemiravanja posjeda

(interdictum retinendae possessionis)

Svaki akt kojim se posjednik ometa u vršenju fakti�ke vlasti na stvari, a koji nema za

posljedicu oduzimanje predmeta posjeda, tretira se kao smetanje. Svako smetanje u

mirnom vršenju fakti�ke vlasti na stvari je uznemiravanje.

Svaki posjednik ima pravo na zaštitu od uznemiravanja posjeda. Ta zaštita ostvaruje se

podizanjem posjedovne tužbe zbog smetanja posjeda.

Tužbu može podi�i posjednik kome je izvršeno smetanje posjeda, me�utim pravo na

podizanje ove tužbe ima samo neposredan posjednik (lice koje neposredno vrši

fakti�ku vlast na stvari).

Smetanje neposrednog posjednika može se sastojati u tome da mu se zabranama ili

prijetnjama uskrati mogu�nost da posjed stvari prenese na drugo lice.

Tužba se podiže protiv lica koje je izvršilo smetanje tj. lica �ija je volja odlu�uju�a za

izvršeno smetanje ili nastanak smetanja posjeda.

Tužbom se zahtijeva obustava smetanja, odnosno utklanjanja izvora smetanja tako da

od njega ne�e proiza�i novo smetanje. Može se tražiti i zabrana budu�eg smetanja ako

postoji opasnost od ponavljanja smetanja. Tuženi protiv ove tužbe može isticati neke prigovore, ali se ne može pozvati da ima

pravo na posjed stvari. Može ista�i prigovor da je tužba neblagovremena i da se ugasilo

pravo na zaštitu posjeda, jer je rok za nju prekluzivan.

16


Ukoliko je posjednik radnjom tuženog izgubio posjed, on u prvom redu mora postaviti

tužbeni zahtjev za povrat posjeda, jer tek kad mu posjed bude vra�en tuženi može

po�initi novo smetanje posjeda daljim uznemiravanjem posjeda. Ako tako ne u�ini

tužbeni zahtjev treba odbiti, jer tužbeni zahtjev zabrane daljeg smetanja u takvom

slu�aju je nerealan ili iluzoran15.

l .2. Tužba zbog oduzimanja posjeda

(interdictum recuperandae possessionis)

Ukoliko usljed zabranjenog zahvata tre�eg lica do�e do oduzimanja posjeda,

posjedniku stoji na raspolaganju posjedovna tužba za vra�anje oduzete stvari.

Karakteristika ove tužbe je njen posesorni karakter tj. izvodi se iz posjeda kao takvog

te se u postupku po njoj uop�e ne raspravlja o pravu na posjed.

Cilj ove tužbe je uspostava ranijeg posjedovnog stanja tj. vra�anje predmeta posjeda.

Ona nije usmjerena na trpljenje ili propuštanje, ve� na �injenje koje se sastoji u povratu

oduzete stvari (pokretne ili nepokretne).

Na podizanje ove tužbe ovlaštenje neposredni posjednik stvari, ali pravo da traži

oduzeti predmet posjeda ima i posredni posjednik (lice koje vrši fakti�ku vlast na stvari

preko drugog) u slu�aju kada je neposredni posjednik izgubio predmet stvari protivno

svojoj volji. Pri tome je irelevantno da li posjednik ima pravo na posjed ili ne.

Tužba se podiže protiv manljivog posjednika (posjednika koji je posjed stekao silom,

potajno ili zloupotrebom povjerenja) i koji u momentu podizanja tužbe drži stvar kod

sebe. 15. Okružni sud Bjelovar, Gž-1181/81

17


Prigovori protiv ove tužbe koji poti�u iz prava na posjed potpuno su isklju�eni i tuženi

je prinu�en da ih ostvaruje u petitornom sporu. Izuzetno tuženi se može pozvati na

svoje pravo u slu�aju kada o pravu na posjed bude donesena presuda prije nego se

završi posjedovni spor. Tuženi može ista�i prigovor da stvar drži na osnovu zakona ili

pravnog posla i taj prigovor �e sud prihvatiti.

Tuženi može ista�i prigovor da mu je tužilac oduzeo posjed silom, potajno ili

zloupotrebom povjerenja, kao i prigovor daje tužba neblagovremena.

2. Rok za podnošenje tužbe

Rok je vremensko razdoblje u kome se može poduzeti odre�ena procesna radnja. Za

pojedine procesne radnje rok je zakonom propisan (zakonski rok) dok je u pogledu

ostalih procesnih radnji predvi�eno da sud odre�uje rok u kome je stranka odnosno

drugi u�esnik u postupku dužan da preduzme procesnu radnju.

Rok za podnošenje tužbe zbog smetanja posjeda je zakonski rok. To zna�i da se ne

može produžavati ni odlukom suda ni saglasnom voljom stranaka.

Posjednik je u ostvarenju posjedovne zaštite vezan za ta�no odre�en rok, taj rok u

uporednom pravu naj�eš�e iznosi godinu dana od smetanja odnosno oduzimanja

posjeda. U našem pravu taj rok iznosi 30 dana od dana saznanja za smetanje i u�inioca

(subjektivni rok), odnosno godinu dana od dana nastalog smetanja (objektivni rok).

Subjektivni rok od 30 dana mora biti u okviru objektivnog roka od godinu dana i on

isti�e najkasnije istekom objektivnog roka.

Ono što razlikuje tužbe zbog smetanja posjeda od ostalih tužbi je prekluzivan rok

nakon �ijeg proteka se pravo na podnošenje tužbe gasi, dok kod ostalih tužbi pretekom

roka nastupa zastara.

Dakle, protekom prekluzivnog roka posjednik ne može podnijeti posjedovnu tužbu ali

može petitornu tužbu (actio rei vindicatio, actio publiciana, actio negatoria).

Sudija vodi ra�una o ovom roku po službenoj dužnosti, ali �injenicu da je rok za

podnošenje tužbe protekao mora dokazati tuženi. Ukoliko dokaže da je rok protekao

18


tužba se odbacuje kao neblagovremena.

U praksi postoje razli�ita shvatanja o tome da li se tužba u slu�aju proteka roka

odbacuje ili odbija.

Prema jednom shvatanju tužbu treba odbiti iz razloga što se radi o materijalno-

pravnom prigovoru sli�nom prigovoru zastare pa se analogijom ta tužba treba odbiti.

Prema drugom shvatanju tužbu treba odbaciti iz razloga što su rokovi za podnošenje

tužbe procesne prirode bez obzira da li su regulisani materijalnim ili procesnim

zakonom.

Problem sa ra�unanjem rokova za podnošenje posjedovne tužbe javlja se u situaciji

kada se smetanje posjeda vrši povreneno.

Postoji više mišljenja od kada se ra�una rok za blagovremenost tužbe u ovom slu�aju:

� rok se ra�una od prve radnje – ovo shvatanje je potpuno neprihvatljivo iz

razloga što kad posjednik propusti prvi rok ra�unaju�i da se smetanje ne�e

ponoviti gubi potpuno pravo na podnošenje tužbe;

� rok se ra�una od svake nove radnje – ovo shvatanje posjedniku pruža

mogu�nost da štiti svoj posjed u svakom trenutku kada je uznemiravan;

� rok se ra�una od onog dana kada je prema razumnoj ocjeni postalo jasno da �e

se smetanje nastaviti, te da je za njegov prestanak potrebna intervencija –ovo

rješenje u praksi je teško izvodljivo jer trenutak kada je postalo jasno da �e se

smetanje nastaviti, te da je za njegov prestanak potrebna intervencija je

nemogu�e utvrditi;

Prema usvojenom stavu sudske prakse ako se smetanje produžava rok za podnošenje

tužbe zbog smetanja posjeda ra�una se od prve radnje za koju je tužilac saznao, a ako

se smetanje ponavlja rok se ra�una od kada je tužilac saznao za svako novo smetanje16. 16. Okružni sud Novi Sad, Gž-639/69

19


3. Nadležnost u sporu zbog smetanja posjeda

Ocjena nadležnosti predstavlja prvu radnju suda po prijemu tužbe, pod pretpostavkom

da je tužba uredna tj. da sadrži sve što je potrebno da bi se po njoj moglo postupati.

Nakon pravosnažnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim, sud �e bez odlaganja

ustupiti predmet nadležnom sudu.

Pod nadležnoš�u odre�enog suda posrazumjeva se krug poslova koje je taj sud

ovlašten i dužan da obavlja.

Razlikuje se :

� stvarna nadležnost – odre�uje se prema vrsti predmeta spora, a može biti

odre�ena i po vrijednosti predmeta spora;

� mjesna nadležnost – koja se u okviru stvarne nadležnosti odre�uje obzirom na

vezu koja postoji izme�u stranaka u sporu ili predmeta spora i podru�ja

odre�enog suda;

Za su�enje u sporovima zbog smetanja posjeda stvarno su nadležni opštinski sudovi, te

sporove sudi sudija pojedinac.

U pogledu mjesne nadležnosti zakonodavac pravi razliku izme�u pokretnih i

nepokretnih stvari.

Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadležan je pored suda op�e

mjesne nadležnosti i sud na �ijem se podru�ju desilo smetanje17, dok je za sporove

zbog smetanja posjeda na nekretninama isklju�ivo nadležan sud na �ijem se podru�ju

nalazi nekretnina18.

Dakle tužitelju je dato pravo izbora nadležnosti kod smetanja posjeda na pokretnim

stvarima (izberiva mjesna nadležnost) dok je kod smetanja posjeda na nepokretnostima

ova nadležnost isklju�iva.

Izberiva mjesna nadležnost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

ima zna�aj samo za procesnu ekonomijujer omogu�ava da se postupak što brže

sprovede. 17. �l. 41 ZPP-a 18. �l. 41ZPP-a

20


4. Preina�enje tužbe

Tužba se može preina�iti od momenta dostavljanja sudu, pa sve do zaklju�enja

pripremnog ro�išta ili do po�etka glavne rasprave, ako pripremno ro�ište nije

održano19. Ako je parni�ni sud za preina�enu tužbu stvarno nenadležan, dostavi�e

predmet nadležnom sudu koji �e, ako se tuženi protivi preina�enju, riješiti da li je

preina�enje dozvoljeno.

Pristanak tuženog na preina�enje tužbe traži�e se od momenta kada mu je tužba

uru�ena. Ako tuženi pristaje, sud �e preina�enje dozvoliti, ali sud može dozvoliti

preina�enje i uprkos protivljenju tuženog, ukoliko cijeni da je preina�enje opravdano

razlozima svrsishodnosti i kona�nog rješenja spornog odnosa. To �e posebno biti slu�aj

kada se ve� izvedeni dokazi mogu koristiti za rješenje spora po preina�enoj tužbi.

U parni�nom postupku razlikuje se :

� objektivno preina�enje tužbe;

� subjektivno preina�enje tužbe;

Kod sporova smetanja posjeda obzirom na njegovu specifi�nost u pogledu roka

blagovremenosti tužbe, preina�enje tužbe u bilo kom obliku znatno se komplikuje.

4.1. Objektivno preina�enje tužbe

Objektivno preina�enje tužbe postoji u slu�aju promjene istovijetnosti zahtjeva,

pove�anja postoje�eg ili isticanjem drugog zahtjeva uz postoje�i20.

Naj�eš�i slu�ajevi preina�enja tužbenog zahtjeva u praksi izazvani su proširenjem �ina

smetanja.

U slu�aju kada tužitelj preina�i tužbeni zahtjev isticanjem drugog zahtjeva uz ve�

postoje�i javlja se pitanje ra�unanja roka blagovremenosti za ta dva zahtjeva.

19. Cl. 57. ZPP-a 20. Cl. 56. stavl.ZPP-a

21


Sudska praksa opredijelila se za stanovište da se u ovom slu�aju blagovremenost prvog

zahtjeva ra�una od dana u�injenog smetanja (objektivni rok), odnosno od dana

saznanja za u�inioca i nastalo smetanje (subjektivni rok) pa do dana podnošenja tužbe,

dok se blagovremenost drugog zahtjeva ra�una od dana kada je on postavljen u toku

postupka, odnosno od kada je preina�ena tužba.

Ovo stanovište prihva�eno je iz razloga što bi u slu�aju da se blagovremenost

novoistaknutog zahtjeva ra�una od dana podnošenja tužbe tužitelj bio doveden u

neravnopravan položaj obzirom da bi se �esto dešavalo da kod novopostavljenog

tužbenog zahtjeva do�e do proteka roka za blagovremenost tužbe, a samim tim bi se

ugasilo pravo za podizanje tužbe zbog smetanja posjeda.

Dok u slu�aju kada je tužitelj izvršio preina�enje tužbenog zahtjeva promjenom

istovijetnosti zahtjeva, rok za blagovremenost tužbe se ra�una od dana kada je nastalo

smetanje, odnosno kada se saznalo za u�inioca i smetanje pa do dostavljenog

preina�enja tužbenog zahtjeva.

U slu�aju neblagovremenog preina�enja tužbenog zahtjeva tužba se odbacuje kao

neblagovremena.

4.2. Subjektivno preina�enje tužbe

Subjektivno preina�enje tužbenog zahtjeva postoji kada tužilac svoju tužbu preina�i

tako da umjesto prvobitno tuženog tuži drugo lice.

Za preinaku tužbe u ovom slu�aju potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u

parnicu umjesto prvobitno tužrnog, a ako se prvobitno tuženi upustio u raspravljanje o

glavnoj stvari potreban je i njegov pristanak21.

Kao i kod objektivnog preina�enja i u ovom slu�aju javlja se problem u vezi sa

ra�unanjem roka za blagovremenost tužbe.

21. �l. 58., stavi i 2. ZPP-a

22


Ovaj problem riješen je na na�in da se blagovremenost tužbe cijeni prema danu kada je

tužba podnesena protiv prvobitno tuženog, a ne od dana kada je tužilac preina�io

tužbu22. Ovo iz razloga što lice koje stupa u parnicu umjesto prvobitno tuženog mora

primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kada stupa u nju23, to

zna�i da novi tuženi prihvata i rokove koji ve� teku pa samim tim i rok za

blagovremenost podnošenja tužbe.

Dakle, rok za blagovremenost tužbe prema novom tuženom ra�una se od dana

podnošenja tužbe, pa ukoliko je rok protekao bilo subjektivni, bilo objektivni tužba se

odbacuje.

5. Ispravka i dopuna tužbe

Tužba je neblagovremena ukoliko ne sadrži sve elemente predvi�ene u �lanu 53. stav

1. Zakona o parni�nom postupku.

U praksi se �esto dešava da se sudu podnese nepotpuna tužba zbog smetanja posjeda.

U tom slu�aju sud tužitelju vra�a tužbu radi ispravke ili dopune, uz navode šta treba

ispraviti ili dopuniti.

Kod ispravke i dopune tužbe zbog smetanja posjeda javlja se pitanje od kada se

ra�unaju rokovi za blagovremenost tužbe, da li od dana kada je tužba podnesena sudu

ili od dana kada je po zahtjevu suda tužba bila ispravljena ili dopunjena.

Zakonodavac odre�uje da ako podnesak vezan za rok (što tužba zbog smetanja posjeda

jeste) bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odre�enom za dopunu ili

ispravku smatra se daje podnesen sudu onog dana kada je prvi put bio podnesen24.

Me�utim, kod tužbi zbog smetanja posjeda, ako je ispravka tužbe tražena i izvršena

zbog formalno-pravnih nedostataka (ispravka imena, navo�enje ta�ne adrese...)

obzirom da se ne mijenja suštinski postavljeni tužbeni zahtjev, blagovremenost tužbe

ra�una se od dana kada je ona podnesena sudu, ali ako je tužitelj pozvan da uredi tužbu

zato što u postavljenom tužbenom zahtjevu nije naveo osnovne elemente za tužbu zbog

smetanja posjeda rok za blagovremenost tužbe ra�una se od dana kada je izvršena

ispravka tužbe. 22. Vrhovni sud Kosova, Gzz-23/70 23. �l. 58., stav 3 ZPP-a 24. �l. 336. stav 2. ZPP-a

23


Ukoliko je u takvom slu�aju došlo do propuštanja subjektivnog i objektivnog roka

tužba se odbacuje kao neblagovremena.

6. Dokazni postupak

Zakon je sporove povodom smetanja posjeda svrstao u hitne sporove, pa se u njihovom

su�enju o tome mora voditi ra�una zakazuju�i što hitnije ro�išta i na njima vršiti

koncentraciju dokaza.

Naj�eš�i dokazi koji se provode u postupku su :

� uvi�aj na licu mjesta – o izvo�enju ovog dokaza odlu�uje sud na prijedlog

stranke

ili po službenoj dužnosti kad smatra da je za utvr�enje neke �injenice potrebno

njegovo neposredno opažanje;

� saslušanje svjedoka – stranka koja predlaže da se odre�ena osoba sasluša kao

svjedok mora prije toga nazna�iti o �emu ona treba da svjedo�i i navesti njeno

ime, prezime i boravište;

� saslušanje parni�nih stranaka – sud je dužan da od stranaka traži da se izjasne

o bitnim �injenicama kako bi na osnovu tih izjava utvrdio koje �injenice su

nesporne, a koje sporne i dokaze provodio samo na spornim �injenicama.

U toku postupka u parnicama zbog smetanja posjeda raspravljaju se i dokazuju dvije

�injenice i to kumulativno :

� posljednji mirni posjed;

� nastalo smetanje ili oduzimanje posjeda;

Obzirom da se u ovim parnicama štiti posjed i ostvaruje uspostavljanje posljednjeg

stanja posjeda zabranjeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnom osnovu,

savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevu na naknadu štete.

24


6.1. Posljednji mirni posjed Prvi uslov da bi se pružila sudska zažtita je da posjed bude posljednji mirni posjed.

Sam zakonodavac pružio je zaštitu samo posljednjem mirnom fakti�kom posjedniku

regulišu�i da sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju

pri �emu nisu od uticaja pravo na posjed, pravni osnov i savjesnost posjednika25.

�injenicu posljednjeg mirnog fakti�kog posjeda mora dokazati tužitelj. Dokazivanje

ovisi o konkretnom fakti�kom odnosu tužioca prema stvari, odnosno pravu i nije

potrebno da tužilac konkretnu stvar ima u neposrednoj vlasti ili detenciji.

Isticanjem posjeda mirnim želi se naglasiti da se ne radi o posjedu koji je ste�en silom,

potajno ili zloupotrebom povjerenja.

Za pružanje zaštite nije od uticaja koliko je mirni posjed trajao, zaštitu uživa svaki

posjed i nezakonit i nesavjestan.

6.2. Smetanje ili oduzimanje posjeda

Drugi uslov koji se mora zadovoljiti za pružanje sudske zaštite je nastalo smetanje

posjeda.�injenicu smetanja posjeda u sudskom postupku tako�e mora dokazati tužitelj.

Smetanje predstavlja svaki akt kojim se onemogu�ava ili ometa normalno vršenje

fakti�ke vlasti na stvarikoja sa�injava posjed26. Zakonodavac razlikuje dva vida

smetanja posjeda :

� oduzimanje posjeda – dovodi do oduzimanja stvari posjedniku;

� uznemiravanje – svako ometanje posjeda koje ne rezultira oduzimanjem stvari; 25. Cl. 83. ZOVPO-a 26. Presuda Vrhovnog suda Srbije, Gzz-264/75

25


Smetanje posjeda može biti u�injeno na više na�ina :

� pozitivnim radnjama – ukoliko je tuženi ometao mogu�nost vršenja fakti�ke

vlasti na stvari;

� negativnim radnjama – ukoliko je prestao �initi ono što je bio dužan da �ini;

� neposrednim radnjama – direktno fizi�ko i prostorno zadiranje u posjed

tužitelja;

� posrednim radnjama – indirektno smetanje bez fizi�kog i prostornog zadiranja

u posjedovnu sferu tužitelja;

� verbalno – u ovom slu�aju to trebaju biti tako ozbiljne izjave da posjednik

odustane od vršenja fakti�ke vlasti;

Svako smetanje posjeda predstavlja promjenu do tada postoje�e fakti�ke vlasti.

Obzirom da se posjedovnom tužbom traži zaštita ili uspostava pre�ašnjeg stanja

posjeda stvari ili prava, za pružanje zaštite nužno je daje smetanje posjeda zaista

nastupilo, a ne da se ono može o�ekivati27.

U praksi smetanje i oduzimanje posjeda se me�usobno približavaju pa je teško povu�i

jasnu granicu izme�u smetanja i oduzimanja posjeda. �esto se dešava da oduzimanje

posjeda stvari i uznemiravanje postoje u istiom slu�aju npr. kada tuženi na granici sa

zemljištem tužioca izgradi objekat time je tužiocu oduzeo jedan dio zemljišta, a

istovremeno ga i ometa u mirnom korištenju zemljišta obzirom da se njegova stvar

nalazi na zemljištu tužioca.

Bitna pretpostavka da bi se ne�ije ponašanje moglo okvalificirati kao smetanje posjeda

je svijest �inioca da time mijenja posjedovne stanje28.

Ukoliko ne postoji svijest o mijenjanju posjeda ne može se pružiti sudska zaštita

posjedniku.

Dakle, svako ošte�enje tu�e imovine nije ujedno i smetanje posjeda jer ono mora u sebi

nositi znakove svjesnog zadiranja u tu�i posjed29. Zbog toga �e se smatrati da postoji

smetanje posjeda i onda kada ne postoji namjera da se pribavi posjed ali postoji svijest

o tome da se ušlo u podru�je tu�eg posjeda30. 27. Okružni sud Šibenik, Gž-97/80 28. Rješenje Okružnog suda u Zagrebu, Gz-768/84-2 29. Okružni sud Zagreb, Gz-3190/88 30. Vrhovni sud BiH, Gzz-64/70

26


7. Prigovori tuženog u parnicama zbog smetanja posjeda Pravilo je da se u sporovima zbog smetanja posjeda raspravlja samo o posljednjem

stanju

mirnog posjeda i nastalom smetanju.

Me�utim, od ovog pravila postoje izuzetci koji se manifestuju putem prigovora

tuženog.

Protiv posjedovne tužbe tuženi može isticati prigovore, ali �e njegova odluka biti

ograni�ena posesornim karakterom spora, tako da je isklju�eno da se on poziva da ima

pravo na posjed stvari. Ovakvi prigovori ne�e se uzimati u obzir i tuženi �e biti

prinu�en da ih ostvari u petitornom sporu.

Tuženi može isticati :

� prigovor o manjkavosti posjeda tuženog;

� prigovor da stvar drži na osnovu zakona ili pravnog posla;

� prigovor da se u isto vrijeme povodom iste stvari vodi upravni spor pred

nadležnim organom;

� prigovor neblagovremenosti tužbe;

7.1. Prigovor o manjkavosti posjeda tuženog

(exceptio vitio-sca possessionos) Prvi prigovor koji tuženi može ista�i predvi�en je samim Zakonom o vlasni�ko-

pravnom odnosima koji odre�uje da posjednik koji je posjed stekao silom, potajno

ili zloupotrebom povjerenja ima pravo na zaštitu od smetanja posjeda osim prema

osobi od koje je na takav na�in došao do posjeda31.

Manljivi posjednik ne uživa zaštitu prema licu od koga je silom, potajno ili

zloupotrebom povjerenja oduzeo posjed i prema njegovom pravnom prethodniku, ali

prema svim tre�im licima manljiv posjednik uživa posjedovnu zaštitu.

31. Cl. 83. stav 2. ZOVPO-a

27


Tuženi može ista�i prigovor da mu je tužitelj oduzeo posjed silom, potajno ili

zloupotrebom povjerenja ako od dana kada je tuženi saznao da mu je tužitelj oduzeo

posjed pa do dana kada je posjed povratio nije proteklo više od 30 dana, odnosno više

od godine dana od dana kada mu je posjed oduzet. Po isteku ovih rokova ne može se

raspravljati o ovom prigovoru.

Tuženi može ista�i prigovor da je posjed tužitelja manljiv ali samo prema tužitelju, ne i

prema tre�im licima jer u tom slu�aju sud ne bi uvažio prigovor.

7.2. Prigovor da stvar drži na osnovu

zakona ili pravnog posla

Ovaj prigovor tuženog nije nije izri�ito predvi�en Zakonom o vlasni�ko-pravnim

odnosima niti Zakonom o parni�nom postupku.

Sudska praksa usvojila je stav da se u sporovima zbog smetanja posjeda tuženi

izuzetno može pozvati na svoje ja�e pravo na posjed kada se proces o pravu završio

ranije od posjedovnog procesa, gdje je ve� riješeno o pravu na stvar, jer ovdje važi

pravilo „retitorium absorbetpossessorim ", kao i uspiješno ista�i prigovor da stvar drži

na osnovu zakona ili pravnog posla. Ovo su jedina dva slu�aja kada se u postupku radi

smetanja posjeda raspravlja o ja�em pravu32.

Tuženi može ista�i ovaj prigovor u slu�aju kada u isto vrijeme pred sudom teku dva

spora i to petitorni i posesorni spor, i kada se prije petitornog spora okon�a vlasni�ki

spor. U ovom slu�aju tuženi se u posesornoj parnici koja još te�e može pozvati na

presudu donesenu u vlasni�kom sporu iz razloga što u slu�aju kada je petitorni spor, u

kome se stvar kona�no riješava i u kome se raspravljaju i pravna pitanja, ve� okon�an

nastavljanje posesornog spora je bespredmetno. 32. Vrhovni sud RS, broj Gvl. 3/98

28


7.3. Prigovor da se u isto vrijeme povodom iste stvari

vodi upravni spor pred nadležnim organom

U parnicama zbog smetanja posjeda tuženi može ista�i prigovor da se u isto vrijeme,

povodom iste stvari vodi upravni spor pred nadležnim organom iako ovaj prigovor ne

predvi�a ni Zakon o vlasni�ko –

pravnim odnosima niti Zakon o parni�nom postupku.

Paralelan sudski postupak nije dozvoljen iz razloga što bi istovremeno vo�enje

upravnog i sudskog postupka bilo u suprotnosti sa osnovnim na�elom racijonalne

organizacije i sistema pravne zaštite. Zbog toga se u ovakvoj situaciji prednost daje

upravnom postupku koji pruža širu pravnu zaštitu.

7.4. Prigovor neblagovremenosti tužbe

Posjedovna tužba je neblagovremena ukoliko je predata sudu nakon proteka 30 dana

od dana saznanja za smetanje i u�initelja, odnosno godine dana od nastalog smetanja.

Obzirom da su rokovi za podnošenje posjedovne tužbe prekluzivni, njihovim pretekom

pravo na podnošenje tužbe se gasi, a samim tim gasi se i pravo na zaštitu posjeda kao

fakti�kog stanja.

29


8. Rješenje kao forma odluke u postupku smetanja posjeda

Sudske odluke uglavnom se donose u obliku :

� presude – koja se donosi u slu�aju kada se odlu�uje da li je tužbeni zahtjev

osnovan po materijalnom pravu;

� rješenja – kojim se naj�eš�e odlu�uje o procesnim pitanjima koja se javljaju u

toku parnice. Izuzetak postoji u parnicama zbog smetanja posjeda, u postupku

izdavanja platnog naloga i odlu�ivanju o parni�nim troškovima kada se

rješenjem odlu�uje i o osnovanosti zahtjeva stranke;

Nakon provedenog postupka pred sudom u kome su se proveli svi predloženi dokazi i

utvrdile odlu�ne �injenice, sud donosi odluku.

U postupku zbog smetanja posjeda sud donosi odluku u formi rješenja. Rješenje kojim

se odlu�uje o tužbi zbog smetanja posjeda ima sve karakteristike odluke kojom se

meritorno odlu�uje o tužbenom zahtjevu, te se na ovo rješenje primjenjuju sva pravila

koja važe za presudu.

Obzirom da je raspravljanje po tužbi zbog smetanja posjeda ograni�eno samo na

pretresanje i dokazivanje �injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja,

odlukom kojom se rješava spor zbog smetanja posjeda ne rješavaju se odnosi izme�u

stranaka u pogledu prava na posjed. Dakle, ova odluka nema zna�aj kona�ne odluke o

odnosu izme�u stranaka u pogledu stvari odnosno prava povodom koga je smetanje

posjeda u�injeno.

Zbog toga je predvi�eno da se odluka donosi u formi rješenja, kakao bi se ukazalo na

provizornost ovih rješenja, koja ne uti�u na pravo stranaka da u kasnijem sporu

ostvaruju pravo na posjed i druga prava koja su u vezi sa pravom na posjed, odnosno

na mogu�nost donošenja druga�ije odluke u drugoj vrsti spora.

U praksi je sporno da li se u parnicama zbog smetanja posjeda može primjeniti �lan

182. Zakona o parni�nom postupku o donošenju presude zbog propuštanja iz razloga

što se u ovim parnicama o tužbenom zahtjevu ne odlu�uje presudom ve� rješenjem.

30


Preovladava mišljenje da se može donijeti rješenje zbog propuštanja jer se i ovdje

primjenjuje na�elo dispozicije i stranka koja ne osporava �injeni�no stanje izloženo u

tužbi zbog smetanja posjeda ostavlja sudu da na osnovu tog �injeni�nog stanja bez

rasprave odlu�i o tužbenom zahtjevu.

Analogno ovom stanovištu, može se donijeti i rješenje na osnovu priznanja primjenom

�lana 180. Zakona o parni�nom postupku.

Rješenje sa�injeno u pismenom obliku mora da sadrži :

� uvod – sadrži :

1. naziv suda, ime i prezime sudije;

2. ime,prezime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih

zastupnika i punomo�nika;

3. kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost;

4. dan zaklju�enja glavne rasprave;

5. naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomo�nika koji su na toj

raspravi bili prisutni;

6. dan kada je rješenje doneseno;

� izreka – u izreku rješenja zbog smetanja posjeda kao bitni elementi treba da se

unesu :

1. obavezu tuženog na vra�anje posjeda (ukoliko je oduzet) ili uspostavu

pre�ašnjeg stanja (ukoliko je posjed uznemiravan)

2. zabranu tuženom da dalje vrši smetanje, takvo ili sli�no, pod prijetnjom

izricanja nov�ane kazne ili drugih mjera potrebnih za dalju zaštitu

posjeda;

Osim ovih elemenata u izreku bi trebalo unijeti i deklarativni dio koji se

odnosi na na�in i vrijeme smetanja posjeda.

� obrazloženje – treba da sadrži �injenice i podatke iz kojih se vidi zbog �ega je

doneseno takvo rješenje;

31


Odlukom o zahtjevu za zaštitu od smetanja posjeda odre�uje se zabrana daljeg uznemiravanja

posjeda pod prijetnjom nov�ane kazne, odnosno vra�anje oduzetog posjeda.

Odluku o izricanju nov�ane kazne sud donosi po službenoj dužnosti, neovisno o tome da li je

tužitelj postavio takav zahtjev, iz razloga što nov�ana kazna treba da bude efikasna mjera

zaštite od daljeg smetanja posjeda. Me�utim, sud je izrekom rješenja ovlašten samo zaprijeti

nov�anom kaznom, dok �e se o visini te kazne odlu�it u izvršnom postupku. Ukoliko je

izrekom rješenja odre�eno vra�anje oduzetog posjeda, bez daje odre�en na�in vra�anja, takva

izreka je nerazumljiva33.

Izreka rješenja mora da sadrži i uspostavu pre�ašnjeg stanja. U slu�aju uspostave pre�ašnjg

stanja ili njegove nemogu�nosti uspostavljanja mogu se javiti dvije situacije :

� kada je tražena uspostava pre�ašnjeg stanje i zabrana budu�eg smetanja – u ovom

slu�aju postoji pravni interes da se iako je uspostavljanje pre�ašnjeg stanja utvr�eno,

utvrdi smetanje i naredi tuženom da se kloni budu�eg istog ili sli�nog smetanja, iz

razloga što tužitelj ima izvršni naslov da u slu�aju ponovnog istog smetanja traži

prinudno izvršenje;

� kada je tražena samo uspostava pre�ašnjeg stanja bez zabrane budu�eg istog ili

sli�nog smetanja – ukoliko je u ovom slu�aju pre�ašnje stanje uspostavljeno ili ga nije

nikako mogu�e uspostaviti tužbeni zahtjev se odbija, jer se ne može samo djelimi�no

usvojiti tužbeni zahtjev za zaštitu posjeda, tako što bi se utvrdile �injenice da je

izvršen �in smetanja posjeda, jer ta �injenica sama po sebi nema nikakav zna�aj bez

kondemnatornog dijela izreke.

Odluka o zahtjevu za zaštitu zbog smetanja posjeda je kondemnatorne prirode, a ne

deklaratorne, pa bi utvr�enje da je izvršen �in smetanja posjeda ulazilo u okvir obrazloženja ,

a ne u izreku presude.

Samo u slu�aju da tužitelj ima pravni interes i to dokaže mogla bi se donijeti deklaratorna

odluka i onda kada nije naložena uspostava pre�ašnjeg posjedovnog stanja34.

Postupak smetanja posjeda može se okon�ati i sudskom nagodbom. U tom slu�aju sudska

nagodba predstavlja izvršnu ispravu. 33. Rješenje okružnog suda Zagreb, Gž-6243/86 34. Kantonalni sud u Biha�u, Gž-1151/05

32


9. Pravni lijekovi

Tradicionalna podjela pravnih lijekova je na:

� redovne pravne lijekove – žalba protiv rješenja;

� vanredne pravne lijekove – revizija, zahtjev za ponavljanje postupka;

Najzna�ajnija razlika izme�u redovnih i vanrednih pravnih lijekova je što se redovni pravni

lijekovi mogu izjaviti protiv nepravosnažnih odluka, a vanredni pravni lijekovi protiv

pravosnažnih sudskih odluka.

9.1. Redovni pravni lijek – žalba

Žalbu kao redovan pravni lijek karakterišu sljede�e osobine :

� devolutivnost – podnošenjem žalbe zasniva se nadležnost drugostepenog suda

da ispita pobijanu odluku;

� suspenzivnost – suspenzivnim dejstvom žalbe spre�ava se nastupanje

pravosnažnosti sudske odluke. Me�utim, u parnicama zbog smetanja posjeda

predvi�en je mogu�nost da sud u izuzetnim okolnostima može odlu�iti da

žalba ne zadržava izvršenje rješenja35;

� dvostranost – se ogleda u tome što protivnik podnosioca žalbe ima pravo da se izjasni

o žalbenim navodima prije odlu�ivanja o njoj.

Protiv rješenja donesenog u parnicama zbog smetanja posjeda može se izjaviti žalba u roku od

15 dana od dana dostavljanja rješenja.

Rok za izjavljivanje žalbe je zakonski rok, njegovu dužinu ne može mijenjati ni sud ni stranke

sporazumno. Me�utim, ukoliko sud pogrešnom pravnom poukom dovede u zabludu

podnosioca žalbe u pogledu dužine roka, stranka koja izjavi žalbu u roku odre�enom od suda

ne može biti lišena prava na žalbu. 35. �l. 426. stav 3. ZPPFBiH

33


Rješenje u parnicama smetanja posjeda može se pobijati :

� zbog povrede odredaba parni�nog postupka;

� zbog pogrešno i nepotpuno utvr�enog �injeni�nog stanja;

� zbog pogrešne primjene materijalnog prava;

Žalba na rješenje o smetanju posjeda podnosi se drugostepenom sudu, putem prvostepenog

suda. Nakon prijema odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žslbu,

prvostepeni sud dostavlja žalbu i odgovor na žalbu, ukoliko je podnesen sa svim spisima

drugostepenom sudu.

Rješavaju�i o žalbi drugostepeni sud može :

� odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu;

� odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostepenog suda;

� uvažiti žalbu i rješenje preina�iti ili ukinuti, te prema potrebi predmet vratiti na

ponovni postupak;36

9.2. Vanredni pravni lijekovi

Vanredni pravni lijekovi su procesna sredstva kojima se pobija pravosnažna sudska odluka. U

parni�nom postupku su predvi�ena dva vanredna pravna lijeka :

� revizija;

� zahtjev za ponavljanje postupka;

Protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dopuštena37. Pravo

na reviziju u ovim sporovima isklju�eno je iz razloga što stranka u kasnijem sporu može

ostvariti pravo na posjed, pa je bolje da umjesto da koristi ovaj pravni lijek pokrene redovan

postupak u kome �e se kona�no riješiti pravo na posjed.

U postupku smetanja posjeda u pravilu nije dopušteno ni ponavljanje postupka. 36. Cl. 235. ZPPFBiH 37. Cl. 426. stav 4. ZPPFBiH

34


10. Izvršenje pravosnažne odluke o smetanju posjeda

Odlukom o smetanju posjeda kojom je udovoljeno tužbenom zahtjevu tuženom se ostavlja

paricioni rok u kome on može dobrovoljno izvršiti odre�ene radnje. Funkcija ovog roka

sastoji se u nemogu�nosti prinudnog izvršenja naložene radnje dok ovaj rok ne protekne.

Ukoliko taj rok bezuspješno protekne, odnosno ukoliko u tom roku tuženi ne izvrši odre�ene

radnje, tužitelju je data mogu�nost da u izvršnom postupku zahtijeva izvršenje rješenja kojim

se tuženom nalaže izvršenje odre�ene radnje.

Tužilac gubi pravo da u izvršnom postupku zahtjeva izvršenje rješenja kojim se tuženom

nalaže izvršenje odre�ene radnje, ukoliko nije zahtjevao izvršenje u roku od 60 dana nakon

proteka roka koji je rješenjem odre�en za izvršenje te radnje38. Ograni�eni rok od 60 dana

odnosi se samo na podnošenje prijedloga za izvršenje, a ne na donošenje rješenja o izvršenju. Ograni�enje prava da se traži izvršenje samo u roku od 60 dana nakon proteka paricionog

roka odnosi se isklju�ivo na slu�aj kada osoba koja je izvršila smetanje treba radnjom

uspostaviti mirno stanje posjeda prije izvršenog smetanja. Dakle, ograni�enje vrijedi samo za

traženje prisilnog izvršenja radnje koja je tuženom naložena u rješenju radi uspostave

pre�ašnjeg stanja, a ne u pogledu traženja izvršenja kojim �e se suzbiti nove radnje smetanja.

Rok za traženje prinudnog izvršenja propisan je za slu�ajeve kada je tuženom naloženo

izvršenje odre�ene radnje, a ne odnosi se na slu�ajeve kada je tuženi obavezan na odre�eno

ponašanje da bi tužiocu omogu�io vršenje ovlaštenja u vezi sa posjedom stvari, odnosno

prava. U ovom slu�aju važi opšti rok zastare u kome se može zahtjevati primjena mjera

propisanih u izvršnom postupku (nov�ana kazna) kojima �e tuženi biti prinu�en da se uzdrži

od uznemiravanja tužioca u posjedu. 38. Cl. 427. ZPPFBiH

35


Izvršenje rješenja o smetanju posjeda ovisi od toga šta je tim rješenjem naloženo tuženom :

� ukoliko je rješenjem nare�eno uspostavljanje pre�ašnjeg stanja predajom stvari

tužitelju – pa tužitelj u paracionom roku ne vrati oduzeti posjed tužitelju, posjed se u

izvršnom postupku vra�a putem tre�eg lica, a na trošak tuženog. Ukoliko se vra�a

posjed na pokretnim stvarima, u izvršnom postupku službeno lice oduzima stvari od

tuženog i predaje ih tužitelju, a u slu�aju uvo�enja u posjed nepokretnosti službeno

lice �e odstraniti sva lica i stvari sa nepokretnosti i uvesti tužitelja u posjed.

� ukoliko je rješenjem nare�eno uspostavljanje pre�ašnjeg stanja radnjama kojima se

otklanja predmet smetanja, a koje pored tuženog mogu izvršiti i tre�a lica - pa tuženi u

ostavljenom paracionom roku ne izvrši te radnje sud u izvršnom postupku ovlaš�uje

povjerioca (tužitelja) da putem tre�eg lica ili sam izvrši te radnje.

Sud može na prijedlog povjerioca (tužitelja) odrediti da dužnik (tuženi) predujmi

odre�en iznos potreban za podmirenje nastalo izvršenjem radnje.

� Ukoliko je rješenjem odre�eno uspostavljanje pre�ašnjeg stanja �injenjem ili

ne�injenjem, odnosno trpljenjem - pa tuženi u paracionom roku ne postupi na

odre�eni na�in sud �e mu izre�i nov�aniu kaznu. Ako tuženi ni nakon izre�ene

nov�ane kazne ne izvrši navedenu radnju, odnosno ne prekine smetanje, pristupit �e se

izvršenju izre�ene nov�ane kazne uz istovremeno izricanje nove nov�ane kazne koja

može biti ve�a od prethodne.

Sud �e na ovaj na�in postupati sve dok zbir izre�enih nov�anih kazni ne pre�e

desetostruki iznos prve nov�ane kazne. Ukoliko i pored izricanja nov�anih kazni

tuženi ne izvrši naloženu radnju, odnosno ne uzdrži se od izvršenja naložene radnje,

tužitelju ostaje mogu�nost da tužbom zbog naknade štete uspije prema tuženom.

U praksi veoma �esto dolazi do ponavljanja smetanja posjeda. Ponovno smetanje posjeda

izvršeno je :

� kada je izvršenje na temelju izvršne isprave zbog smetanja posjeda provedeno;

� kada je posle toga isti dužnik u�inio ponovno smetanje posjeda koje se u biti ne

razlikuje od ranijeg39; 39. Vrhovni sud Hrvatske, GZZ-98/81

36


Da bi se smanjio broj sporova zbog smetanja posjeda, a u slu�aju kada se radi o ponovljenom

istovrsnom smetanju, data je mogu�nost tužitelju da u slu�aju kada tuženi

nakon provedenog izvršenja po ranijoj odluci o smetanju posjeda ponovo ponovo u�ini

smetanje posjeda koje se u suštini ne razlikuje od ranijeg, u roku od 30 dana od dana saznanja

za ponovno smetanje, a najkasnije do jedne godine od ponovljenog smetanja,

stavi prijedlog za izvršenje na osnovu prvobitno izvršene isprave.

Ukoliko je prijedlog za izvršenje stavljen u predvi�enom roku, izvršni sud postupa sa ovim

prijedlogom kao sa je podnesen prvi put. Ukoliko je rok za podnošenje prijedloga

propušten tužitelj se upu�uje na parnicu da podigne novu tužbu.

Osim toga, da bi se moglo provesti ponovno izvršenje mora se raditi o istom smetanju (na isti

na�in i na istom posjedu).

Osim toga može se desiti da smetanje posjeda bude u�injeno i nakon pravosnažnosti i

izvrsnosti rješenja, u vrijeme kada se sprovodi prinudno izvršenje. U ovom slu�aju zaštita �e

izostati ukoliko sudskom odlukom nisu odre�ene mjere kojima se zabranjuje smetanje posjeda

u budu�nosti.

Kad vjerovnik u postupku zbog smetanja posjeda nije mogao dobiti potvrdu zbog izvrsnosti

rješenja o smetanju posjeda zbog izjavljene žalbe sadašnjeg dužnika protiv odluke o

troškovima postupka, a ne i protiv odluke o utvr�enom smetanju posjeda, rok rok za

podnošenje prijedloga za izvršenje treba ra�unati od dana dostave rješenja drugostepenog

suda vjerovniku.

Zbog podnesene revizije protiv rješenja drugostepenog suda u parnici smetanja posjeda ne

može se prigovorom tražiti obustava ili odlaganje izvršenja iz razloga što revizija u ovoj

parnici nije dopuštena, te nema zakonske osnove zahtjev za odlaganje izvršenja zbog uložene

revizije.

37


III ZAŠTITA POSJEDA PETITORNIM TUŽBAMA Neovisno od spora zbog smetanja posjeda ovlaštena osoba ima pravo zahtjevati sudsku zaštitu

posjeda po osnovu prava na posjed40.

Pored posesorne zaštite kojom se štiti posjed kao fakti�ka vlast na stvari, �ak i kad njeno

postojanje vrije�a ne�ije pravo svojine, posjed se može štititi i petitornim tužbama i to kao

posjed zasnovan na ius posidendi tj. na ovlaštenju na posjed stvari koje proizilazi iz prava

svojine ili nekog drugog prava. Zaštita posjeda po osnovu prava na posjed je petitirnog karaktera, pa se u ovim sporovima, za

razliku od posesornog spora, raspravlja o svim pitanjima koja se ti�u prava na stvar.

Petitorne tužbe kojima se štiti iuspossidendi su :

� vlasni�ka tužba za vra�anje stvari (rei vindicatio) – ovu tužbu podiže vlasnik

neposjednik protiv posjednika nevlasnika. Za podizanje ove tužbe nije bitno zbog �ega

vlasnik nema posjed stvari, cilj tužbe je vra�anje stvari, odnosno prenošenje

neposrednog posjeda na vlasnika stvari. Tužbom se može tražiti samo vra�anje samo

individualno odre�eih stvari.

� tužba iz pretpostavljenog prava svojine (actio publiciana) – ova tužba je sredstvo

u sporu izme�u dva u�esnika oko posjeda stvari u kome ni jedan ne može da

dokaže da ima pravo na stvar, ali se posjedniku sa boljim osnovom na posjed

dodjeljuje stvar. Za ovu tužbu je neophodno da tužilac koji je izgubio posjed

stvari navede daje bio kvaliflkovan posjednik stvari tj. da ima punovažan osnov i

bonafides pri sticanju posjeda stvari41.

� negatorna tužba (actio negatoria) – kojom se vlasniku pruža zaštita ne samo

protiv oduzimanja posjeda stvari ve� i protiv uznemiravanja koje se javlja i kada mu

nije oduzet posjed stvari. Ova tužba je isklju�ena u svim onim slu�ajevima u kojima je

vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik dužan da trpi tu�e uticaje na svoju stvar

40. Cl. 86. ZOVPO 41. Tužilac koji je izgubio posjed stvari kao fundament svog zahtjeva za vra�anje stvari mora navesti daje bio kvaliflkovan posjednik te stvari tj. mora navesti pravni osnov za sticanje te stvari, da ju je dobio ex iusta causa, daje bio savjestan pri njenom pribavljanju i da mu je jedini nedostatak što ju je pribavio od nevlasnika.

38


Pravo na podizanje ovih tužbi ne zastarijeva, pa se one mogu uvijek podi�i kada postoji

smetanje svojine.

Dakle, ukoliko povrije�enom licu pripada pravo na posjed, on može tražiti zaštitu petitornom

tužbom, me�utim takvo lice �e prije podnijeti posesornu tužbu obzirom da se na taj na�in

osloba�a dokazivanja prava na posjed i lice koje je povrijedilo posjed bit �e osu�eno �ak i ako

je ono samo ovlaš�eno na posjed tj. ima pravo na posjed.

ZAKLJU�AK

Karakteristi�no za posjed je da se uprkos zaštiti koju mu pruža pravni poredak ne pretvara u

pravo. Upravo zbog toga što posjed nije pravo u posjedovnoj parnici se ne raspravlja o pravu

na posjed ve� samo o �injenici posljednjeg mirnog posjeda i �inu smetanja. Posjedovnom

tužbom može se posti�i najviše to da se uspostavi ono posjedovno stanje koje je postojalo

prije smetanja.

Obzirom da posjed nije pravo posjedovnom parnicom se spor ne rješava apsolutno i

definitivno. Sto zna�i da se pitanje prava može nakon parnice smetanja posjeda kona�no

riješiti u redovnoj vlasni�koj parnici gdje se ispituje koja je od spornih stranaka ovlaštena da

drži stvar u posjedu tj. ko ima pravo na posjed.

Posjedovna zaštita ima za cilj zaštitu posjednika, obzirom daje oslobo�en dokazivanja prava

na posjed lice koje je izvršilo smetanje bit �e osu�eno �ak i ako ono samo ima pravo na

posjed. Me�utim, s druge strane zaštita pružena u ovom postupku je provizorna i privremena i

posjednik �e biti zašti�en samo dok se u redovnom petitornom postupku ne rasprave pitanje

prava na posjed, njegove zakonitosti i si. kada �e sud donijeti kona�nu odluku da li posjedniku

pripada i pravo na posjed ili ne.

39


REZIME

U slu�aju protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda posjednik ima pravo na zaštitu

neovisno od toga da li mu pripada pravo na posjed ili on to pravo nema iz razloga što se u

posjedovnom sporu ne dokazuje pravo na posjed ve� posljedni fakti�ki mirni posjed. Redovan

oblik zaštite posjeda jeste sudska zaštita, samo izuzetno posjednik ima pravo na samopomo�

kao izuzetno pravno sredstvo zaštite posjeda putem vlastite snage i sredstava. Sudska zaštita

posjeda ostvaruje se u parni�nom postupku podnošenjem tužbe. Koja od dvije posjedovne

tužbe �e biti podnesena ovisi od karaktera smetanja, da li je smetanje izvršeno

uznemiravanjem ili oduzimanjem posjeda. Tužba se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana

saznanja za smetanje i u�inioca, odnosno u roku od godinu dana od nastalog smetanja. Sud je

obavezan da po prijemu tužbe predmet hitno zakaže obzirom daje jedno od osnovnih na�ela

kojima se sud mora voditi u parnicama zbog smetanja posjeda na�elo hitnog postupanja.

Nakon provedenog postupka sud donosi odluku u formi rješenja �ime se želi naglasiti da se

odlukom kojom se rješava spor zbog smetanja posjeda ne rješavaju odnosi izme�u stranaka u

pogledu prava na posjed. Protiv rješenja donesenog u ovom postupku može se izjaviti žalba

kao redovan pravni lijek ali ne i vanredni pravni lijekovi.

Pored posesornih posjed se može štititi i petitornim tužbama (rei vindicatio, actio publiciana,

actio negatoria) kao posjed zasnovan na ovlaštenju na posjed stvari koje proizilazi iz prava

svojine ili nekog drugog prava. Me�utim, posjednik �e se uvijek prije odlu�iti na zaštitu

posjeda posesornim tužbama obzirom na olakšanja koja mu pruža posjedovni postupak.

40


______________________________ SUD {Naziv suda — opštinski, kantonalni Ud.) (Mjesto suda)

Tužilac :_______________________

Tuženi:_______________________

TUŽBA

Zbog smetanja posjeda stvari na osnovu �lana ____________________

(Navesti �an .materijalnog zakona i �lan ZPP-a)

Vrijednost spora : ___________ KM

Osnov za nadležnost suda je �lan___ __________________________________ (Broj �lana ZPP-a za mjesnu i broj �lana zakona o sudovim stvarnu nadležnost)

U _____primjeraka sa_____ priloga

Tuženi je vlasnk stana u _______________ u ulici ________________ na prvom spratu, a tužilac je vlasnik stana u prizemlju stambene ku�e.

Uz stan �iji je vlasnik tužilac nalazi se veš-kuhinja koju koristi tužilac od __________ godine.

Dokaz : - ugovor o kupoprodaji stana - saslušanje svjedoka - sa slušanje stranaka

Tuženi je dana_____________ bez saglasnosti tužioca i bez znanja drugih vlasnika stanova otklju�ao veš-kuhinju iz nje iznio stvari tužioca, a zatim smjestio svoje stvari koje je do tada držao na balkonu.

Dokaz : - saslušanje svjedoka saslušanje stranaka

Ovim postupkom tuženi je izvršio smetanje posjeda tužioca zbog �ega tužilac predlaže da sud, nakon održane glavne rasprave i izvedenih dokaza, donese

41


R J E Š E N J E

Utvr�uje se da je tuženi ___________ iz____________na dan ____________ godine izvršio smetanje posjeda na štetu ____________ iz _____________ na taj na�in što je neovlašteno i bez saglasnosti tužioca otklju�ao veš-kuhinju u ulici ___________ broj_______ u __________ iznio tužio�eve stvari i u istu smjestio svoje stvari �ime je tužioca lišio državine navedene prostorije.

Nalaže se tuženom_____________ da u roku od pet dana iznese sve stvari koje je uniou tužio�evu veš-kuhinju i istu preda tužiocu _____________ u državinu i slobodno raspolaganje pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Istovremeno se predlaže, ukoliko tuženi, u skladu sa odredbama �lana 182. ZPP-a, nae dostavi pismeni odgovor na ovu tužbu u zakonskom roku, da sud donese presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev (presuda zbog propuštanja).

U______________ Tužilac (Mjesto) __________________________

Datum__________ (Potpis)

42


______________________________ SUD

\Naziv suda — opštinski, kantonalni itd.)

(Mjesto suda) Tužilac : _______________________

Tuženi : _______________________

TUŽBA

Zbog smetanja posjeda prava na osnovu �lana ___________________

(Navesti �an .materijalnog zakona i �lan ZPP-a)

Vrijednost spora : ____________KM

Osnov za nadležnost suda je �lan __ __________________________________ (Broj �lana ZPP-a za mjesnu i broj �lana zakona o sudovim stvarnu nadležnost)

U ____ primjeraka sa _____ priloga

Tužilac je vlasnik katastarske parcele broj _______________ upisane u zk.ul.br. __________ KO ___________ na kojoj je izgradio porodi�nu stambenu ku�u i koju koristi sa svojom porodicom.

Da bi došao do svog imanja tužilac koristi stazu koja prolazi kroz imanje tuženog, a dužine je 25 metara. Službenost navedenog prolaza utvr�ena je više od 40 godina.

Dokaz : - saslušanje svjedoka

Tuženi je dana ___________godine na ulaz navedene staze istresao željeznu armaturu i kamen tako daje u potpunosti onemogu�io prolaz tužiocu i �lanovima njegove porodice do njihovog imanja.

Dokaz : - saslušanje svjedoka uvi�aj

Navedenim postupanjem tuženog promijenjeno je stanje posjeda te tužiac predlaže da sud nakon održane glavne rasprave i nakon izvo�enja predloženih dokaza, donese

43


RJEŠENJE

Utvr�uje se da tuženi ______________ iz ________________ smeta tužioca ______________ iz _____________ u mirnom i fakti�kom posjedu prava službenosti puta, a

radi prilaza njegovom imanju koje se nalazi na katastarskoj parceli broj__________upisane u z.k. u.l. br. _____________ K.O. ____________ jer je na put nasuo ve�u koli�inu kamena i željezne armature te tako onemogu�io prolaz tužiocu i �lanovima njegovog doma�instva.

Nalaze se tuženom____________ da odmah uspostavi prijašnje stanje na na�in što �e ukloniti sav kamen i željeznu armaturu koju je nasuo na put koji koristi tužilac_____________ sa �lanovima svog doma�instva za prilaz svom imanju pod prijetnjom izvršenja.

Tuženi je obavezan da tužiocu nadoknadi troškove parni�mnog postupka u roku od osam dana od prijema ovog rješenja.

Istovremeno se predlaže, ukoliko tuženi, u skladu sa odredbama �lana 182. ZPP-a, nae dostavi pismeni odgovor na ovu tužbu u zakonskom roku, da sud donese presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev (presuda zbog propuštanja).

U _____________ Tužilac (Mjesto) _________________________

Datum _________ (Potpis)

44


LITERATURA

1. Amila Eterovi�, Smetanje posjeda u sudskoj praksi, Sarajevo 1989. godine;

2. Enver Ze�evi�, Pravila gra�anskog i porodi�nog prava sa sudskom praksom, Sarajevo

2000. godine;

3. Huso Taji�, Zbornik sudske prakse sudova BiH u oblasti gra�anskog prava, Sarajevo

2005. godine;

4. Jankovi�, Karamarkovi�, Petrovi�, Komentar zakona o parni�nom postupku, Beograd

1977. godina;

5. Martin Vedriš, Osnove imovinskog prava, Zagreb 1976. godina;

6. Stojanovi� i Georgijev, Komentar zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima,

1980. godina;

7. Mr.sc. Suad Hamzabegovi�, Osnovne karakteristike zaštite posjeda u gra�anskom

sudskom postupku, Pravni savjetnik, broj 2, 2004. godina;

8. Prof. Šefkija �ovi�, Predavanja na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu,

odjeljenje Tuzla, školska 2002/03 godina;

9. Zakon o vlasni�ko-pravnim odnosima, Sl.novine FBiH, broj 6/98;

10. Zakon o parni�nom postupku, Sl.novine FBiH, broj 53/03, 73/05;

11. Doma�a i strana sudska praksa, stru�ni informativni �asopis, broj 8, 2005. godina;

12. Doma�a i strana sudska praksa, stru�ni informativni �asopis, broj 16, 2006. godine;

Documents

PANEVROPSKI UNIVERZITET „APEIRON“ FAKULTET …apeironsrbija.edu.rs/Centar_za_izdavacku_djelatnost/Radovi/Specij... · parnici. Rad je raen metodom analize pojedinih zakonskih