1

Osnovni elementi filma

KADAR - od fr. "le cadre" - okvir (a okvir je bitna i neizmjenjiva prostorna karakteristika svake snimke)

- jedan neprekinuti in snimanja; jedan neprekinuti "rad" kamere; jedna neprekinuta filmska snimka; jedan omeeni prostornovremenski kontinuum prikazivane grae

- kadar je najmanja dinamika jedinica filma (za razliku od sliice, koja je najmanja statika jedinica filma) - film se snima kadar po kadar, a zatim se kadrovi montano spoje

- PARAMETRI KADRA:

- s obzirom na stanja kamere, kadrovi mogu biti: a) statini (kad se kamera ne pomie), ili b) dinamini (kad se pokree)

- s obzirom na pronicanje dubine: a) dubinski, ili b) ploni (kad se u punoj otrini predouje samo jedna ploha, samo jedna udaljenost od kamere)

- s obzirom na duljinu: a) najkrai kadar - traje 1/24 sekunde.

b) vrlo kratak kadar - toliko kratak - neovisno o faktinom trajanju - da ne doputa percepciju sadraja, te se opaa kao gotovo "strano tijelo" izmeu dva druga kadra. Moe imati svrhu da nas upozna s postojanjem neega to je po sebi toliko kratkotrajno da se i inae ne bi moglo percipirati ili se svjesno upotrebljava u namjeri da se sakrije neto o postojanju ega ipak treba upozoriti. Najee stvara nelagodu, jer gledalac se spontano protivi, uznemiruje u susretu s neutvrdivim, s nepoznatim, pa takav kadar moe imati naroitu vrijednost kao element upozorenja na sile nagonskog, podsvjesnog ili zlog ili suoenja s njima. esto izraava sjeanje.

c) kratki kadar - omoguuje percepciju svojih sadraja, ali ne omoguuje reakciju na ono to je prepoznato, odnosno ne omoguuje pretpostavljivo djelovanje tih svojih sadraja. Moemo ga shvatiti i kao samo puki podatak.

d) dugi kadar - omoguuje precipiranje svih svojih sadraja i svojim trajanjem omoguuje gledaoev doivljaj i dalje razgraivanje njegova sadraja, pa svjedoi o trajanju kao takvom, o samom vremenu. Svijet se usmjeruje gotovo iskljuivo prema vremenskoj dimenziji, pa je djelovanje takva kadra ee usmjereno prema refleksivnome, manje prema emotivnome, i prije stvara nelagodu nego lagodu.

2

e) vrlo dugi kadar - stanovito produenje dugoga kadra. Svijest o sadraju postaje svijest o nepromjenjivom, o vjenom, odnosno svijest o trajanju razvija se u svijest o trajanju kao vjenosti, kao neemu to nadilazi ovjekove moi i aspiracije.

- dulji kadrovi u veoj mjeri pridonose dojmu realistinosti ili dokumentarnosti ili istinitosti

f) ni kratak ni dug kadar - dovoljno je dug da doputa percepciju cjelokupne grae i omoguuje sva pretpostavljiva djelovanja te grae na gledaoca. Kadar je takve, najprikladnije duljine, ako se dovri u trenutku kad su se ispunila sva oekivanja, to su se naznaila ili uspostavila tokom njega ili u kadrovima koji mu prethode. Ako se prekine ranije, bit e to onda kratki kadar, ako se prekine kasnije bit e dugi.

- sa stajalita promatraa ili pripovjedaa: a) objektivni kadrovi - priinjaju se kao zapaaji snimljene grae kakvi bi bili otprilike i gledaoevi da je prisustvovao snimanom dogaanju. U tim se kadrovima izvanjski svijet filmski manje zamjetljivo preobraava. Rabe se najee kad se eli stvoriti kvaliteta i dojam realistinosti, objektivnosti, dokumentarnosti ... kad se tei da zbilja na gledaoca djeluje to vie sobom samom, neinficirana retorikom autorova izlaganja.

b) subjektivni kadrovi - razlika naspram objektivnih kadrova nastaje s obzirom na montani kontekst. Subjektivnom kadru prethodi kadar neke osobe koja koncentriranije gleda u nekome smjeru, pa slijedei kadar doivljavamo kao isjeak izvanjskoga svijeta to ga vidi prethodno pokazana osoba. Takvi se kadrovi rabe kad se likovi ele suprotstaviti svijetu to ih okruuje, ne bi li objasnili prirodu tog suprotstavljanja, ne bi li se taj odnos s okoliem eventualno izdramatizirao, ne bi li se gledalac upoznao sa svijetom kako ga vidi lik.

c) autorov (reiserov) kadar - onaj u kojemu se zapaaju izrazitije preobrazbe svijeta, u kojem prevladavaju oblici s istaknutijim imbenicima razlika. Gledalac postaje svjestan da se upotrebljava neka naroita tehnika (npr. izrazite rakursne snimke, naroite kombinacije kadrova, tehnike obojenja, ubrzanja, usporenja, obrtanja ili zaustavljanja pokreta, i sl.). Taj se kadar zove i "kadrom komentara", jer autor njime ne samo da otkriva svoju nazonost nego istodobno i komentira prizor, daje izraza svojem doivljaju ili spoznanju prizora.

PLAN - od fr. "le plan" - ploha, ravnina, udaljenost - udaljenost kamere od snimanog objekta ili skupine objekata, i to udaljenost kako je gledalac doivljava gledajui te objekte na platnu ili ekranu - udaljenost snimanog objekta od kamere (to se postie stavljanjem kamere na

3

odreenu udaljenost ili uporabom pogodnog objektiva ili kombinacijom jednog i drugog)

- biranje udaljenosti ima posebno snano djelovanje na gledatelja - kriterij za razlikovanje udaljenosti kamere od objekta je ovjek (pa prema veliini ovjeka zakljuujemo i o veliini ostalih bia oko njega)

a) detalj - ono to se vie ne bi moglo dijeliti, jer se onda ne bi raspoznao predmet (npr. samo oko, samo uho, noge u pokretu, prsti, sat, ...)

b) krupni plan (gro-plan) - kadar to ga ispunjava ljudska glava, ljudsko lice (ako se vide i eir i vor kravate, i to je krupni plan - nijanse su brojne)

c) blizu - poprsje ili ovjek do pojasa

d) srednji plan - itav ovjek, "od glave do pete", a i samo do koljena (francuzi taj plan zovu "ameriki plan", jer je bio naroito est u amerikim filmovima tridesetih godina 20. st.)

e) polutotal - toliki obuhvaaj prostora da se sluti veliina i izgled prostora u njegovoj cjelini

f) total (ili opi plan ili vrlo daleko) - plan u kojem je obuhvaen ili itav prostor (npr. itav trg, grad...), ali i itava neka dvorana. Budui da u tom planu ovjek prestaje biti kriterijem, vano je radi jasnoe pridati totalu apoziciju: "total dvorane", "total mora", "total uionice" itd.

KRUPNI PLAN: - ljudsko se lice tu pojavljuje samo, eliminirana je itava okolina, te zato taj plan uvijek zrai vanou, znaajnou svoje pojave u filmu, prvenstveno zbog upoznavanja s nekom osobom (taj e plan biti najlake zapamtiv, i rabit e se u namjeri da se nekoga zapamti, da ga se izdvoji iz skupine, kao na osobnim iskaznicama, tjeralicama i sl.) - ima mogunost gledaoca upoznati s izabranom linou i njegovim karakteristikama (prikazuje intenzitet unutranjeg ivota, silinu osjeaja, ali ne i njihovu kakvou; uzburkanost miljenja, ali ne i ono to se misli - na to upozorava kontekst) - licem ovjek sebe izraava u najveoj mjeri, te kontekstom filma ti izraaji izazivaju gledaoevu simpatiju ili antipatiju, voljenje ili odbojnost - moe imati veliku akcionu vrijednost (u mnogim situacijama jedan lagani pokret glave ili mig mogu znaiti prekretnicu u dogaajima) - moe se koristiti radi stvaranja iznenaenja, tovie i oka (opasnost je vea u krupnom planu - preko itava je platna, blizu, tu, ovdje, sada! - blizina u prostoru, zbog najvre povezanosti prostora i vremena u filmu, stvara i

4

osjeaj blizine u vremenu, pa se krupni plan doima kao uranjanje u neposrednu sadanjost - u krupnom planu gubi se zbiljska orijentacija, stoga se esto koristi kao montana "karika" koja omoguuje prebacivanje u drugi prostor i u drugo vrijeme - vrijeme kao da sporije tee, pa se u gledaoca javlja osjeaj dugotrajnosti, a kao posljedica toga i napetosti, nelagode - na TV-u ima vrijednost srednjeg planu u kinematografu (gubi se kvaliteta uveanja i privid blizine) - za postizanje jaeg efekta, uvodi se zoomom ili brzom vonjom

DETALJ: - njime se u potpunosti eliminira okoli prikazivana bia (oko - ne znamo ije; kamen - ne znamo gdje), pa jo vie nego krupni plan slabi mo vremenske i prostorne orijentacije (stoga omoguuje montane skokove - u koje god vrijeme ili prostor - koji ne djeluju kao ok) - taj plan je naroit autorov izbor, te stoga esto ima simboliku vrijednost (sugerira naroito znaenje)

TOTAL: - prikazuje bitne fizike osobine danoga prostora (stoga je esto u poetku filma ili u poetku nekog prizora (sekvence) sa svrhom da gledaoca upozna s mjestom radnje) - ima veliku informativnu vrijednost (upoznaje s uvjetima ivota ljudi koji u tom okoliu prebivaju - zato se rabi u gotovo svakom dokumentarnom, popularnoznanstvenom, nastavnom filmu, ali i u ratnom filmu, vesternu itd.) - ima odreenu psiholoku funkciju (npr. ovjek vien u totalu zauzima manji prostor, te je vie sm i fiziki je inferiorniji, a ovjekova samost i malenost dobivaju u kontekstu filma odreena specifina znaenja) - ima i metafiziku funkciju (brojni se filmovi zavravaju totalom, jer se velikost prostora tada pridaje kao epitet i prethodnom dogaaju - nekom vrhuncu, katarzi i sl.) - rabi se kao autorov kadar, autorov komentar prikazane grae (totalom kao da i reiser sam eli ovladati itavim prostorom i prevladati ono to se u njemu zbilo; daje zavrni osvrt)

SREDNJI PLAN: - vie od ostalih planova priinja se kao vienje svijeta kakvo je i ovjekovo (tu se vidi prostor to ga u zbilji obuhvaamo pogledom, i ona dogaanja u kakvima i mi najee sudjelujemo u svakodnevnom ivotu) - stoga je osnovni sastojak objektivnoga kadra - kada se rabe npr. dubinske snimke, pa se uspostavljaju odnosi meu biima to se nalaze na nekoliko udaljenosti (dakle, i u nekoliko razliitih planova), te gledalac mora sam birati ili se stvara napetost zbog stalnog prenoenja panje s jednog objekta na drugi - srednji plan moe biti istinski spektakularan

5

KUTOVI SNIMANJA

- odnos kamere prema objektu naziva se rakurs (od fr. "raccourci" - skraen; "raccourcir" - skratiti, zbiti, stisnuti)

- 3 su osnovne mogunosti:

- gornji rakurs - kad je kamera iznad snimanog objekta - ako se nalazi u zenitu snimanog objekta ili gotovo u zenitu, onda se upotrebljava popularan naziv "ptija perspektiva" - ako je neznatno iznad simanog objekta - "lagani" gornji rakurs

- donji rakurs - kad je kamera "ispod" snimanog objekta - ako se kamera nae u nadiru objekta ili u blizini te toke, to se popularno imenuje kao "ablja perspektiva" - u sluaju lagana nagiba - "lagani" donji rakurs ili sl.

- kamera u razini pogleda

- rakursna e snimka svojom neobinou ponekad primorati gledaoca da neto zapazi to inae moda ne bi zapazio - otkrit e ili istaknuti neka posebno vana ili nepoznata svojstva snimanog predmeta - pojavljuje se kao komentar, kao promjena perspektive gledanja - mijenja i ritam zbivanja

a) donji rakurs

- kad je netko iznad nas, on ima stanovitu prednost (npr. oboreni boksa zuri u svog protivnika iz donjeg rakursa i sl.) - u brojnim filmovima tirani, nasilnici, nenadmaivi revolverai, utvare, moralni pobjednici, prikazuju se iz donjeg rakursa - ima stanovitu teatralnu vrijednost - eliminira pozadinu (suprotno gornjem rakursu) - tj. pozadina je najee neto "neutralno" (npr. nebo, strop...) i prikazana osoba je kao sama, kao na nekom pijedestalu - ponekad osobe snimane iz donjeg rakursa gube "vezu sa zemljom", pa taj rakurs moe stvoriti stanovit fantazmagoriki ugoaj ili dojam ope labilnosti, pa i nervoze - snimanje iz perspektive koju inae ne vidimo moe (s)tvoriti razliite simbolike vrijednosti, metafore

6

b) gornji rakurs

- ini objekt inferiornijim, slabijim, preputenim sudbini i nemonim - prikazuje ovjeka u njegovu ivotnu okoliu (stoga ee ima dokumentaristiku primjenu nego donji) - moe imati simboliku ili ritmiku svrhu - kao reiserov komentar, moe predstavljati pogled nekoga tko je "iznad svega"

- kosi kadar (nagnuta kamera)

- nije rakurs nego naginjanje kamere - kamera je odmaknuta od vertikle (linija horizonta se s jedne strane podie, a s druge sputa) - cijela je slika nagnuta, cijeli svijet kao da gubi ravnoteu - takav kadar izraava ili reiserov komentar ili (u subjektivnom kadru) stanje lika - u oba sluaj rezultat je nelagoda - rabi se i u komedijama (kad svijet "poludi"), ali i kod prikazivanja fizikih poremeaja (npr. tonjenje broda, potres i sl.)

- horizontalni kut

- prizor se moe snimiti iz svih toaka u zamiljenome krugu koji opisuje mjesto snimanja u horizontalnoj ravnini - za razliku od rakursa, koji se zamjeuje odmah, horizontalnih kutova snimanja svjesni smo tek u nizu uzastopnih kadrova, kad zamjeujemo da je isti objekt sniman unutar iste horizontalne ravnine, ali s razliitih mjesta - radi se o kutu izmeu dva poloaja kamere - primarna je funkcija takvog mijenjanja kutova: deskripcija snimanoga ("gledanje sa svih strana"), otkrivanje mnogih svojstava (obiljej) - ima vrijednost i analize i razliitih oblika komentara (usporeivanja, kontrastiranja itd.)

7

STANJA KAMERE

- statino - stanje kad se kamera ne pomie, jer je uvrena o tlo na mjestu snimanja - tako snimljen kadar naziva se statinim

- dinamino - kad se kamera pomie - 2 su osnovna naina pomicanja: panorama i vonja

- panorama - kamera je privrena o tlo, ali se vrti oko svoje osi u vertikalnom ili u horizontalnom smjeru, s mogunou "opisivanja" punoga kruga u oba sluaja - vonja - kamera je uvrena o neko vozilo - specijalna kolica, automobil, helikopter, avion, amac, itd. - pa se zajedno sa svojom podlogom pokree prema nekom objektu, ili uz neki vidljivi objekt ili zamiljenu plohu (usporedna, bona, lateralna vonja), vertikalno uz neku vidljivu ili zamiljenu plohu (vertikalna), pomou krana (kranska), ili opisujui krug ili elipsu (kruna)

- postoje i kombinacije tih stanja izvedene u toku kadra ili istodobno - statina kamera, osim u dugim kadrovima, ee stvara osjeaj objektivnosti prikazivanog svijeta (objektivni kadar), dok se dinamika kamera, osim u sluajevima kad pokret kamere predstavlja vienje osobe koja se pokree (subjektivni kadar) najee pojavljuje kao znaajan nain iskazivanja nekoga komentara, ima istaknutiju retoriku vrijednost

a) statina kamera

-