29
MARINA AJDUKOVIĆ 2014 Socijalna kognicija Mi i naš socijalni svijet

Socijalna kognicija javna uprava kratko

  • Upload
    phamthu

  • View
    252

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Socijalna kognicija javna uprava kratko

MARINA AJDUKOVIĆ2014

Socijalna kognicijaMi i naš socijalni svijet

Page 2: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Socijalna kognicija

Socijalna kognicija proučava načine na koje ljudi misle o sebi i socijalnom svijetu, ili, točnije, kako ljudi odabiru, tumače, pamte i koriste socijalne informacije u prosuđivanju, odlučivanju i ponašanju.

Naše ponašanje, misli i osjećaji mogu biti pod utjecajem faktora kojih nismo ni svjesni.

Page 3: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Nesvjesni procesi

Freudnesvjesno je rezultat potiskivanja sadržaja iz

svijesti jer su previše prijetećiModerna shvaćanjanema potrebe za aktivnim potiskivanjemstruktura naših kognitivnih i afektivnih sustava

je takva da jednostavno nemamo introspektivni pristup mnogim procesima, te ih stoga često nismo u stanju kontrolirati

Page 4: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Oblici socijalne kognicije

Automatski procesi procesi koji se odvijaju a da ih nismo svjesni, ne

uključuju namjeru, ne mogu se kontrolirati, u smislu da ih zaustavimo kad jednom započnu i vrlo su efikasni, tj. zahtijevaju malo kognitivnog kapaciteta (u njega se ne ulaže napor) i mogu se odvijati istovremeno s drugim procesima

Kontrolirana socijalna kognicija procesi koji se izvode svjesno i s namjerom, može ih se

kontrolirati i motriti, i zahtijevaju značajan napor, utoliko da ih se može omesti ukoliko je kognitivni kapacitet ograničen

Page 5: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Automatski procesi

Spoznaja da je mnogo naših prosudbi, doživljaja i ponašanja rezultat automatskih procesa i pod utjecajem faktora kojih nismo ni svjesni, činila se vrlo provokativnom i istraživači su se u početku usmjerili na dokazivanje da se to zaista događa

Þ Ljudi koriste mentalne prečace kako bi smanjili količinu informacija koje primaju iz okoline

Page 6: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Sheme djeluju kao filteri, ne propuštajući informacije koje nisu u skladu s njima. Uz iznimku izrazitih odstupanja koja je teško previdjeti, skloni smo primijetiti samo one informacije koje odgovaraju našim shemama.

Organizacija svijeta u sheme

Page 7: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Automatsko mišljenje

• Automatsko mišljenje se odvija po shemama odnosno spoznajnim strukturiranim cjelinama koje ljudi stvaraju kako bi organizirali svoje znanje o socijalnom svijetu vezano uz neku temu ili područje.

• Iako mogu dovesti do pogrešaka (npr. u slučaju stereotipa) sheme su važne za organiziranje i uvođenje smisla u svijet koji nas okružuje

• Sheme su individualno i kulturalno specifične.Sheme se mogu održati i nakon što su se pokazale

netočnimaEfekt ustrajanosti – vjerovanje ljudi o sebi i socijalnom

svijetu i nakon što je dokaz u prilog tim uvjerenjima opovrgnut

Page 8: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Kako kognitivni procesi mogu postati automatski

Model samoaktivacije (auto-motiv model)-  automatske reakcije stječemo iskustvom-  ako reagiramo na isti način svaki put kad se

sretnemo s nekim objektom, stvorit će se jaka asocijativna veza između objekta i reakcije i reakcija će se javiti automatski kad god se ponovo sretnemo s tim objektom

- neke od takvih reakcija mogu biti univerzalne, a mnoge su individualno specifične jer su i naša iskustva jedinstvena

- pokazalo su da takve naučene automatske reakcije imaju ključnu ulogu u čovjekovom donošenju odluka

Page 9: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Organizacija svijeta u sheme

Dostupnost: lakoća kojom neka shema može biti dozvana u misli• neke sheme mogu biti trajno dostupne u našoj svijesti, a neke mogu postati dostupne putem udešavanja

Udešavanje: proces kojim nedavna iskustva dovode do toga da nam neke sheme, osobine ili pojmovi prije padnu na pamet

Page 10: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Organizacija svijeta u sheme

Sheme također utječu na naše ponašanje u odnosu s drugim ljudima. Primjer za to je pristrano provjeravanje hipoteza. Najzanimljivija posljedica je samoispunjavajuće proročanstvo, prema kojem se naše sheme ostvaruju zbog nesvjesnog postupanja prema drugima na način koji ih navodi da se ponašaju u skladu s našim shemama.

Page 11: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Samoispunjavajuće proračanstvo

Fenomen samoispunjavajućeg proročanstva je identificiran u različitim populacijama, u vezi različitih očekivanja, uključujući sheme mladih o tome kakva je njihov partner/partnerica za izlazak, sheme majki o tome kakve su prerano rođenoj bebe, očekivanja sudaca o krivnji optuženog …

Samoispunjavajuće proročanstvo se odnosi na situaciju u kojoj: ljudi imaju očekivanje o tome kakva je druga osoba … to utječe na njihovo ponašanje prema toj osobi … što izaziva da se ta osoba ponaša u skladu s početnim

očekivanjem te tako pridonosi tome da se ta očekivanja pokažu istinita

Page 12: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Samoispunjavajuće proračanstvo

Mnoga istraživanja su pokazala da samoispunjavajuća proročanstva nisu rezultata namjernog pokušaja ljudi da potvrde svoje sheme. Ona se događaju nenamjerno i nesvjesno.

Čak i kad se ljudi pokušavaju prema drugima odnositi na pravdan, nepristrani način, njihova shematska očekivanja mogu nesvjesno utjecati na njihovo ponašanje, što za uzvrat mijenja ponašanja osobe s kojom su interakciji.

Kad su ljudi nečim ometeni (npr. stresom) još je vjerojatnije da će se ponašati u skladu sa svojim shemama i očekivanjima.

Pitanje:Komentirajte značaj ovog fenomena za ponašanje stručnjaka u

javnoj upravi?A za ponašanje stranaka u sukobu?

Page 13: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Mentalni prečaci ili heuristike

Osim shema, ljudi se automatski koriste i heuristikama u prosuđivanju, koje im pomažu da se nose s velikom količinom socijalnih informacija s kojima se susreću. Iako su heuristike korisne, one mogu dovesti i do pogrešnih zaključaka!

Page 14: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Heuristike u prosuđivanju

Heuristika dostupnost – ljudi donose svoje prosudbe temeljem lakoće kojom se mogu nečega dosjetiti – pokazalo se da liječnici koriste heuristiku dostupnost kad postavljaju dijagnoze – njihove su dijagnoze pod utjecajem lakoće s kojom se mogu sjetiti različitih bolesti.

Heuristika reprezentativnosti. Ljudi kad pokušavaju nešto kategorizirati prosuđuju koliko je to slično njihovoj predodžbi o tipičnim slučaju.

Heuristika pomaka s uporišta – mentalni prečac kojim ljudi koriste neki broj ili znak (ponašajni) kao polaznu točku i zatim se nedovoljno pomaknu od tog uporišta.

Korištenje pristranog uzorka – stvaranje generalizacija iz uzorka informacija za koje se zna da su pristrane ili netipične.

Page 15: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Primjer heuristike u prosuđivanju

U istraživanju stavova prema primateljima socijalne pomoći ljudi su trebali prvo pročitati slučaj majke koja živi na socijalnoj pomoći i koja je neodgovorna i vodi isprazan život. Jednoj grupi je rečeno da je to tipičan slučaj, a drugoj da je to vrlo netipičan slučaj

Sudionici koji su mislili da je ona tipičan slučaj su bili negativni u svojim s stavovima prema primateljima socijalne pomoći

Ljudi su imali uporišnu točku “ova je osoba tipična/ nije tipična” u odnosu na koju su trebali prilagoditi svoju prosudbu (… ona nije tipična pa temeljem toga ne bih trebala generalizirati dojma o svim majkama primateljicama pomoći)

Page 16: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Primjer heuristike u prosuđivanju

Stavovi prema primateljima socijalne pomoći

19

20

21

22

23

24

kontrola (bez priče) priča, tipična priča, atipična

pozitivan

negativan

Page 17: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Kognitivni lijenčina ili motivirani taktičar

Kognitivna lijenčinaljudi se u zaključivanju koriste “heuristikama”ili

“prečicama”, tj. brzim i ekonomičnim načinima zaključivanja koji mogu biti uspješni, ali često mogu dovesti i do ozbiljnih pogrešaka

ljudi se odupiru ponovnom razmatranju činjenica oslanjaju se na svoja očekivanja i sheme, a

ponekad se oslanjaju i na nedijagnostičke osobne informacije

Motivirani taktičarjavit će se kad osoba raspolaže s dovoljno

vremena i kognitivnog kapaciteta, te kad je motivirana željom za postizanja nekog osobnog cilja → model samoregulacije ponašanja

Page 18: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Kontrolirano mišeljenje

Svrha je omogućiti provjeru i biti protuteža automatskom mišljenju

Zahtjeva mentalnu energiju – ljudi imaju kapacitet da misle svjesno i kontrolirano samo o jednoj stvari u nekom trenutku – automatsko mišljenje se pri tome može javljati spontano u “pozadini”

Za kontrolirano mišljenje moramo imati dovoljno vremena i energije

Kad je ulog nizak i nije nam osobito važna ispravnost naše odluke ili prosudbe puštamo naše “automatsko mišljenje” i ne trudimo se da ga provjerimo ili ispravimo

No što kad je ulog visok…? Pomoći osobi da sagleda situaciju s drugog stajališta

Page 19: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Atribucijske teorije i razumijevanje socijalne stvarnosti

Atribucijske teorije (i teorije atribucije) opisuju procesa kojim ljudi objašnjavaju uzroke vlastitog ponašanja ili ponašanja drugih ljudi.

Ljudi interpretiraju ponašanje (svoje i tuđe) u terminima njegovog uzroka i te interpretacije imaju značajnu ulogu u reakcijama na to ponašanje.

Smatra se da kauzalne atribucije imaju centralnu ulogu u ljudskom ponašanju. Na njima se osniva čovjekovo razumijevanje uzročno-posljedične strukture svijeta i zbog toga su one važne determinante njegove interakcije s tim svijetom.

Prilikom atribuiranja ljudi nisu uvijek objektivni, već su skloni različitim pristranostima

Page 20: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Osnovna atribucijska greška

Ljudi su skloni precjenjivanju stupnja u kojem je ponašanje određeno unutarnjim, dispozicijskim faktorima i podcjenjivanju uloge situacijskih faktora.

Ljudi su u tome vrlo ustrajni.

Zbog čega je to tako?Ljudima su često informacije o situacijskim

uzrocima nepoznate i stoga im ih je teško protumačiti.

Ono što je vidljivo je sama osoba i njezino ponašanje.

Ljudi su ti koji su perceptivno istaknuti, na njih se obraća pozornost, a ne situacija u kojoj se nalaze.

Page 21: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Atribucijski proces u dva koraka javlja se kad analiziramo ponašanje drugih ljudi • najčešće automatski formiramo internalnu

atribuciju; • zatim možemo svjesno izabrati da se upustimo u

namjeran, drugi korak ovog procesa, u kojem razmišljamo o mogućim situacijskim razlozima za ponašanje;

• nakon toga, možemo promijeniti svoju početnu internalnu atribuciju uzimajući u obzir situacijske uzroke.

Osnovna atribucijska greška

Page 22: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Atribucijski proces u dva koraka

Page 23: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Razlika izvođač - promatrač

Razlika izvođač - promatrač je je sklonost da se ponašanje drugih ljudi vidi kao dispozicijski uvjetovano, a svoje ponašanje situacijskim faktorima.

Čovjek bolje uočava ponašanje drugih ljudi nego situaciju u kojoj se nalaze, no bolje uočava situaciju u kojoj se sam nalazi nego vlastito ponašanje.

Istodobno izvođači imaju više informacija o sebi, distinktivnosti i konzistenciji svog ponašanja nego promatrači.

Neko netipično ponašanje izvođača u određenoj situaciji, promatrač, koji ga dovoljno ne poznaje, može shvatiti kao tipično za tu osobu i kao takvog ga «etiketirati».

Primjer za to mogu biti izjave: «Udario sam ga zato što me isprovocirao» i «Udario si ga jer si ti agresivna osoba» oslikavaju ovu razliku.

Page 24: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Atribucije u vlastitu korist

Kod atribucija u vlastitu korist proces je drugačiji nego kod osnovne atribucijsku pogrešku.

Pri objašnjenju vlastitog uspjeha ljudi pridaju često zaslugu unutarnjim, dispozicijskim uzrocima. Nasuprot tome, pri objašnjavanju svog neuspjeha češće optužuju vanjske, situacijske uzroke.

Razlozi: Ljudi stvaraju atribucije u vlastitu korist je nastojanje da se

zadrži ili podigne razina samopoštovanja. Tzv. strategiju samopredstavljanja - osoba se želi pokazati u što

boljem svjetlu, okrivljujući vanjske faktore za neki neuspjeh ili slično.

Fenomen dostupnost informacija na relaciji izvođač/promatrač .

Page 25: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Doprinos atribucijskih teorija razumijevanju socijalne stvarnosti

Jedna od najpoznatijih atribucijskih teorija je Bernarda Weinera koji je razvio trodimenzionalni model klasifikacije mogućih uzroka : Lokus: odnosi se na lociranje uzroka nekog ponašanja internalno ili

eksternalno od osobe Stabilnost: odnosi se na vremensku prirodu uzroka, varirajući od

stabilne (nepromjenjive) do nestabilne (promjenjive) Temeljna važnost ove dimenzije je u povezanosti s očekivanjima uspjeha i

neuspjeha u budućnosti. Stabilnost može biti povezana s afektivnim reakcijama kao što su «bespomoćnost», kada je neuspjeh atribuiran internalnim i stabilnim uzrocima

Podložnost kontroli: odnosi se na stupanj voljnog utjecaja koji se može pripisati uzroku, od »nije podložno kontroli« do »podložno je kontroli«. Temeljna je hipoteza ako je osobni neuspjeh uzrokovan uzrokom koji je

percipiran kontrolabilnim od drugih, onda je izazvana ljutnja. Ako je negativan ishod za druge ljude uzrokovan nekontrolabilnim faktorima, tada se javlja žaljenje.

Ukoliko je npr. uzrok problema percipiran kao „kontrolabilan“ od osobe koja je u stanju neke potrebe (npr. alkoholizam), povećava se mogućnost uskraćivanja pomoći toj osobi.

Page 26: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Moguće je razvijati vještinu rasuđivanja!

Page 27: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Često više vjerujemo svojim prosudbama nego što bismo trebali. Kako bismo poboljšali vještinu rasuđivanja, moramo se probiti kroz prepreku pretjerane sigurnosti i učiniti ljude svjesnijima ograničenosti njihovih kognitivnih sposobnosti.• sagledavanje situacije s drugog stajališta• trening rasuđivanja• sustavna edukacija iz metodologije znanstvenog istraživanja i

statistike

Unapređivanje ljudskog mišljenja

Page 28: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Unapređivanje ljudskog mišljenja

Uradak studenata različitih disciplina na testu sposobnosti za statističko

rezoniranje

0

10

2030

40

50

60

70

80

kemija pravo medicina psihologija

Post

otak

pob

oljš

anja

u s

tatis

tičko

m

rezo

nira

nju

Page 29: Socijalna kognicija javna uprava kratko

Literatura

Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (2005) Socijalna psihologija. Zagreb: Mate.

Hewstone, M. i Fincham, F. (2003) Atribucijski pristup i istraživanja: osnovna pitanja i područje primjene. U: Hewstone, M. i Stroebe, W. (ur.) Socijalna psihologija - europske perspektive. Jastrebarsko: Naklada Slap, 159-193.