Razvoj Filma

8/17/2019 Razvoj Filma

1/12

Razvoj flmaSeminarski rad

Josip Ćulav 3.H


2/12

Contents

Uvod............................................................2Camera obscura...........................................3

Projekcijski uređaji.......................................4

Pokretne slike...............................................5

Serijska oto!rafja.......................................5

"inematosko#..............................................$%ilm kao umjetnost.......................................&

'osi# (ulav 3.) Razvoj flma *e+ni,ka -kola Ruđera o-kovi/a


3/12

Uvod

Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće

ozvučena. Razlika između filma i snimke je u tome što film grai neko očekivanjekoje zatim ispuni (npr. rijeka koja teče je snimka, a rijeka koja teče i zatim se ukaže

!ro je film).

"ao i rugi o!lici umjetnosti, film je namijenjen pu!lici. #ilmovi se gleaju u

pose!nom prostoru za projekciju (kino), ili !ilo gje rugje (vieo). #ilm se često

spominje kao sedma umjetnost .

#ilmsko jelo je cjelovit te ruštveno i oživljajno svr$ovit filmski proizvo. #ilm

i kinematografiju sustavno proučava $umanističko-znanstvena isciplina filmologija.

%očeci filma sežu u aleku prošlost, alje nego li je uvriježeno mišljenje. &o,najznačajniji razvoj filma ovija se tijekom '. i *. stoljeća, te se nastavlja i anas.#ilm se postupno razvio o karnevalske novine o najznačajnijeg o!likakomunikacije, za!ave i masovni$ meija *. stoljeća. + isto vrijeme, film je imaoznačajan utjecaj na umjetnost, te$nologiju i politiku.



4/12

Camera obscura

%rve skice camere o!scure skicirao je i opisao još '**. goine eonaro a inci./o je !ila primitivna kutija o asaka s rupicom na jenoj strani, a unutar kutije(sanuka) nalazila se svijeća koja je isijavala svijetlo kroz rupicu, te ako se ispre njestavio neki premet, mogla se na ziu pratiti projekcija tog premeta.



5/12

Projekcijski uređaji

%rije toga poznati su principi anašnje projekcije u staroj "ini. 0ila je to projekcija

sjena na praznom !ijelom platnu, okrenutom prema pu!lici. %rve spoznaje o prolaskusvjetlosti kroz prozirne premete opisao je '1. goine 2o$n 0aptist %orta. 3n je nastaklo ucrtavao slova i slike, te i$ okretao prema suncu i promatrao sjene na pou.0ila je to preteča tzv. 4aro!ne svjetiljke poznatije u povijesti kao 5aterna 6agica5.

&jemački svećenik, fizičar i matematičar 7t$anasius "irc$er u '8. stoljeću konstruirao je uređaj pomoću kojega je noću projekcirao slike na suprotnoj zgrai, na koju jestavio veći papir. 9zvor svjetla !ila je o!ična svijeća. 7 a !i o!io oštru sliku, isprecrteža je stavio leću. 3vakva naprava je ko ljui izazvala stra$ i paniku. &izozemac:$ristiaan ;u


6/12

Pokretne slike

&o ove slike su !ile nepokretne, no imaju veliko značenje, jer je izumljena projekcija.'1**. goine 0elgijanac Basper Ro!ertson izumio je uređaj kojeg je nazvao p$antaskop. 3vaj je uređaj snimke pokazivao kao stražnja projekcija, agleatelje je zaivio pokretnom slikom, koju je postizao tako a je projektorpri!ližavao ili ualjavao o projekcijskog platna.

7ko tome oamo a je među prvima sliku popratio tonskim komponentama, te a jeoržao !rojne uspjele projekcije u %arizu, 0uimpešti i 0eču, !it će jasno što jep$antaskop značio za ono vrijeme.

Serijska fotograja

3 '18C.-'1C. goine traje razo!lje kronofotografije ili fotografije u vremenu, koja je preteča anašnje kinematografije. /ako '18C. goine francuski astronom %ierre2anssen konstruirao fotografski 5revolver5 koji jenim okianjem !ilježi C1 snimaka unizu.

6ajstorom serijske fotografije smatra se DEar 6u


7/12

&jemački fotograf 3ttomar 7nsc$Ftz između '11. i '1C. konstruira ta$


8/12

!inematoskop

ouis 7ima 7ugustin e %rince konstruirao je prvu filmsku kameru, a iste goine

englez Ailliam #riese, rai kameru za film širok '** mm.?ljeeće značajno ime je /$omas 7lva Dison koji je '111. goine prijavio uređajkinematoskop, a sam patent je javno prezentiran tek četiri goine kasnije. /aj uređaj je prvi projektor koji je poznat u povijesti filma. 6eđutim Dison je za kinematografijupoznat i po činjenici a je koristio film širine H mm koji je i anas profesionalni inajrašireniji filmski format.



9/12

"ilm kao umjetnost

Ia filmsku je umjetnost zaslužan i 6aG ?klaanoEsk< koji je kamerom koju je

konstruirao '1. snimio prvi film i projekcirao ga '1. goine u 0erlinskom vrtu uzpomoću uređaja, !ioskop. %rojektor se u osta etalja razlikovao o onogDisonovog, no značajna je činjenica a za razliku o Disonovog kinematoskopa,?klaanoEsk


10/12



11/12

&o, '*-i$, su europski reatelji, kao ?ergei Disenstein, #. A. 6urnau, i #ritz ang,zajeno s europljanima u ?7@-u (:$arles :$aplin, 0uster "eaton i r.), sustigliameričku kinematografiju i nastavili njen razvitak. /aa su započeta istraživanjate$nologije spajanja zvučni zapiszvučnog zapisa govora, glaz!e i zvučni$ efekata sfilmskom akcijom, čime je nastao zvučni film.

?lijeeći korak !io je razvoj filma u !oji, ili tzv. 5prironog filma5. 9ako je zvučni film

jako !rzo zamijenio nijemi, film u !oji je pri$vaćen postupno s razvitkom te$nologijekoja je !ivala sve jeftinijom i praktičnijom, a !i nakon @rugog svjetskog rataproizvonja filmske trake u !oji !ila skoro iste cijene kao i crno-!ijelog filma. #ilmskainustrija u ?7@-u je prepoznala važnost !oje kao velike prenosti na taa novojkonkurenciji filmu > televiziji, koja je ostala crno-!ijelom sve o polovice '=*-i$."oncem '=*-i$, filmovi u !oji su postali gotovo pravilom.



12/12

Raspaom veliki$ filmski$ stuija u '=*-im, u sljeećim esetljećima nastale su

!rojne promjene u filmskoj proukciji i filmskim stilovima. Razni novi pokreti (poput5#rancuskog novog vala5, inijskog 5%aralelnog filma5, 52apanskog novog vala5, te5&ovog ;oll

Documents

Razvoj Filma