PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

BANJA LUKA

OSNOVE PONUDE I POTRAŽNJE

- s e m i n a r s k i r a d -

Profesor : Student :

Sanel Jakupović Danijela Dubravac 123-09/VOP

Jelena Dujaković 26-09/ROP

SADRŽAJ

1 UVOD ........................................................................................................................................................... 2

2 PONUDA ...................................................................................................................................................... 4

3 POTRAŽNJA ................................................................................................................................................ 5

4 ANALIZA PONUDE I POTRAŽNJE........................................................................................................... 7

5 TRŽNI MEHANIZAM- ANALIZA PONUDE I POTRAŽNJE................................................................... 7

6 SUSRET PONUDE I POTRAŽNJE- TRŽNA RAVNOTEŽA..................................................................... 8

7 POMAK OD RAVNOTEŽE ......................................................................................................................... 9

8 POJAM ELASTIČNOSTI............................................................................................................................. 9

9 ZAKLJUČAK.............................................................................................................................................. 12

10 LITERATURA............................................................................................................................................ 13

SLIKA 1: KRIVULJA PONUDE .................................................................................................................................... 5

SLIKA 2: KRIVULJA POTRAŽNJE ............................................................................................................................... 6

SLIKA 3: TRŽNA RAVNOTEŽA................................................................................................................................... 8

1

1 UVOD

Jedan od najboljih načina za shvaćanje ekonomije je razumijevanje osnova ponude i

potražnje. Kroz ovaj seminar pokušat ćemo na najjednostavniji način objasniti pojmove

ponude i potražnje, iako laički svi znamo što to je. Govorit ćemo o nekim osnovnim

karakteristikama kao što su uvjeti ponude i potražnje, zatim koji su necjenovni činitelji,

odnosno čimbenici koji utječu na ponudu i potražnju, te naravno i o posljedicama koje iz njih

proizlaze. Kroz ponudu i potražnju najlakše shvaćamo što se događa kada se država upliće u

tržište, te kako se i zašto mijenjaju cijene određenih proizvoda.

2

I od papagaja možete napraviti učenog ekonomistu – sve što mora naučiti su dvije riječi „ponuda“ i „potražnja".

(P. Samuelson)

3

2 PONUDA

Ponuda je količina proizvoda koju su ponuđači (proizvođači i/ili prodavači) spremni ponuditi

na tržištu po određenim uvjetima. Ti uvjeti su:

• Cijena

• Troškovi distribucije

• Način plaćanja

• Preuzimanja rizika i sl.

Ukoliko na ponudu djeluje samo cijena onda govorimo o promjeni ponuđene količine. Grafički

se utjecaj cijene prikazuje pomakom uzduž jedne krivulje ponude. Odnos ponude i cijene je

proporcionalan, odnosno rast cijena dovodi do povećanja ponude. Vrijedi i obratno. Ukoliko

na ponudu djeluje neki od necjenovnih činitelja govorimo o spremnosti ponuđača da pri istoj

razini cijena ponude veće ili manje količine nekog proizvoda/usluge, odnosno o promjeni

ponude.

Necjenovni činitelji su slijedeći:

• Troškovi inputa i tehnologije

• Cijene komplementarnih proizvoda

• Organizacija tržišta

• Nenadani događaji (posebni utjecaji).

Čimbenici koji utječu na ponudu su:

• Cijena samog dobra

• Tehnologija

• Cijene inputa

• Cijene nadomjestaka (supstituta)

• Organizacija tržišta

• Ostali čimbenici

Posljedice:

• Viša cijena dobra povećava ponuđenu količinu

• Bolja tehnologija povećava ponudu

• Smanjenje troškova inputa (nadnice radnika) smanjenje troškova proizvodnje

povećava ponudu

• Niže carine povećavaju ponudu

• Bolji prirodni uvjeti povećavaju ponudu

4

Shema ponude (ili krivulja ponude) daje odnos između količine koju proizvođači žele prodati i

cijene dobara (ostale stvari ostaju iste). Općenito, ponuđene količine odgovaraju na

promjene cijene tako da se krivulja ponude diže gore i na desno.

Slika 1: Krivulja ponude

3 POTRAŽNJA

Potražnja je količina proizvoda koja se pod određenim uvjetima traži na nekom tržištu. Ti

uvjeti su:

• Tržna cijena

• Mjesto kupnje

• Moguća odgoda plaćanja itd.

Ukoliko na promjenu potražnje djeluje cijena govorimo promjeni potraživane količine.

Temeljni zakon kaže, ako se povećava cijena smanjuje se potraživana količina. Vrijedi i

obrnuto.

Ukoliko na potražnju djeluju necjenovni činitelji govorimo o spremnosti potrošača da pri istim

cijenama kupi veću ili manju količinu određenog proizvoda.

Necijenovni činitelji su:

• Broj stanovnika

• Dohodak

• Cijene drugih dobara

• Ukusi

• Nenadani događaji

5

Čimbenici koji utječu na potražnju su:

• Vlastita cijena dobara

• Prosječni dohodak

• Pučanstvo (broj žitelja)

• Cijene odnosnih dobara (supstituta)

• Zahtjevanost (ukusu) potrošača

• Drugi čimbenici

Shema potražnje predočuje odnos između količine dobara koje ljudi žele kupiti i cijena

dobara. Takva shema potražnje, predočena grafički kao krivulja potražnje, uvijek drži ostale

stvari istim, kao što su primjerice obiteljski dohoci, zahtijevnost potrošača itd. Mnogi su

činitelji uključeni u odnos potražnje:

• Cijene sličnih dobara

• Potrošačke zahtjevanosti (ukusi)

• Ostali činitelji

Kada se ti činitelji mijenjaju, krivulja potražnje će se pomaknuti.

Slika 2: Krivulja potražnje

6

4 ANALIZA PONUDE I POTRAŽNJE

Analiza ponude i potražnje pokazuje na koji način tržni mehanizam rješava ekonomske

probleme; što, kako i za koga. Pokazuje kako novčani glasovi određuju cijene i količine

različitih dobara i usluga.

ANALIZA PONUDE

Analiza ponude daje odgovor na pitanje kako se mijenja ponuda (kako se ponašaju

ponuđači) kad na ponudu djeluje cijena, odnosno kada na ponudu djeluju necjenovni činitelji.

Zapravo, ponuđači određuju koliko će proizvoditi/prodavati prema odnosu cijene i troškova u

proizvodnji.

ANALIZA POTRAŽNJE

Analiza potražnje daje odgovor na pitanje kako se mijenja potražnja (kako se ponašaju

kupci) kad se mijenja cijena dobra ili kako se mijenja kad na nju utječu necjenovni činitelji.

5 TRŽNI MEHANIZAM- ANALIZA PONUDE I POTRAŽNJE

Mehanizam ponude i potražnje, osim za analizu služi da bi se predvidio utjecaj promjene

ekonomskih uvjeta na cijene i količine. U poljoprivredi on se koristi za procjenu utjecaja niza

mjera agrarne politike na reakciju proizvođača, prerađivača, trgovaca i potrošača. Primjerice,

kako će premije za mlijeko utjecati na proizvodnju mlijeka u nekoj zemlji.

Odnos između tržišne cijene dobara i količine toga dobra, koje se kupuje, naziva se križaljka

(shema) potražnje, odnosno njezin slikovni prikaz daje krivulju potražnje. Krvulja potražnje

ima padajući smjer. Uzrok za to su efekt dohotka i efekt supstitucije.

Efekt dohotka kaže da ako se ništa drugo ne promjeni, a raste cijena proizvoda, potrošačev

dohodak se smanjuje i on kupuje manje proizvoda.

Efekt supstitucije kaže, ako raste cijena jednog dobra, a sve ostalo ostaje isto, da dio

potrošača zamjenjuju to dobro s njegovim supstitutom, odnosno dolazi do smanjenja

potražnje. Postoje iznimke kad rast cijena ne vodi do smanjenja potražnje, odnosno kad pad

cijena ne vodi do povećanja potraživane količine. To su Giffenov paradoks, Veblenov efekt i

slučaj "Špekulacije."

7

6 SUSRET PONUDE I POTRAŽNJE- TRŽNA RAVNOTEŽA

Sile tržišta, ponuda i potražnja, djeluju na tržište da bi se postigla ravnoteža cijena i količina,

odnosno ravnoteža na tržištu. Tržnu ravnotežu nazivamo još ekvilibrij, a ona se grafički

prikazuje točkom sjecišta krivulja ponude i potražnje. Ekvilibrij ili tržna ravnoteža ponude i

potražnje na konkurentnom tržištu nastaje kod cijene kod koje su ponuda i potražnja u

ravnoteži. Javlja se kod cijene kod koje su količine koje se traže upravo jednake količinama

koje se nude, ili grafički prikazano na sjecištu krivulja ponude i potražnje. Kod cijene iznad

ekvilibrija količine koje proizvođači žele ponuditi, nadmašiti će količine koje potrošači žele

kupiti, proizvest će višak dobara i utjecati na smanjenje cijena. Isto tako cijene niže od

ekvilibrija stvoriti će nestašicu te će kupci nastojati podići cijene do ekvilibrija.

Slika 3: Tržna ravnoteža

8

7 POMAK OD RAVNOTEŽE

Ukoliko se radi o povećanju potražnje, bilo zbog povećanja dohotka ili nečeg drugog, krivulja

potražnje se pomiče u desno. Posljedica povećanja potražnje, pri istoj krivulji ponude, je nova

točka ravnoteže, te povećanje ponuđenih količina i povećanje cijena. Ukoliko se radi o

smanjenju potražnje to se grafički prikazuje pomakom krivulje potražnje u lijevo. Posljedica

smanjenja potražnje, pri istoj razini ponude, je nova ravnoteža, smanjenje potraživanih

količina i smanjenje cijena. Ukoliko se radi o povećanju ponude, to se grafički prikazuje

pomakom krivulje ponude u desno. Posljedica povećanja ponude, pri istoj razini potražnje, je

nova ravnoteža, povećanje ponuđenih količina i smanjenje cijena. Ukoliko se radi o

smanjenju ponude to se grafički prikazuje pomakom krivulje u lijevo. Posljedica smanjenja

ponude, pri istoj razini potražnje, je nova ravnoteža, smanjenje ponuđenih količina i

povećanje cijena.

8 POJAM ELASTIČNOSTI

Pojam elastičnosti nužno je razumjeti kako bi se dublje mogli istraživati i razumijevati

problemi ponude i potražnje. Elastičnost u općem smislu označava osjetljivost neke

ekonomske veličine na promjene druge ekonomske veličine s kojom se nalazi u određenom

zavisnom odnosu. Odnosno kako promjena jedne ekonomske veličine utječe na promjenu

ekonomske veličine, primjerice cijena na potražnju, i sl.

ELASTIČNOST (PRILAGODLJIVOST) PONUDE

Cjenovna elastičnost ponude (Es) se definira kao proporcionalna promjena količine ponude

proizvoda ili usluga (Q) prema danoj proporcionalnoj promjeni cijene (P), ili:

∆Qs/Qs

Es = ----------------

∆P/P

9

VRSTE CJENOVNE ELASTIČNOSTI PONUDE

Ispod određene cijene, ništa se ne nudi, no mali je porast cijene dovoljan da prouzroči da

ponuđena količina poraste na neodređenu razinu. Koeficijent je neodređen, a za ponudu se

kaže da je „savršeno elastična.“ Taj slučaj se uglavnom navodi kao teoretska mogućnost.

Promjena cijene utječe na više od proporcionalne promjene ponuđene

količine tj. koeficijent je veći od 1. Za ponudu se kaže da je „elastična.“ Nije uobičajena

situacija, no nije nemoguće.

Promjena cijene utječe na manju nego proporcionalnu promjenu ponuđene

količine tj. koeficijent je između 0 i 1. Za ponudu se kaže da je „neelastična“.

Promjena cijene proizvoda ne mijenja ponuđenu količinu: koeficijent je 0. za

ponudu se kaže da je „savršeno neelastična“.

CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Cjenovna elastičnost potražnje je osjetljivost, odnosno jačina reakcije potraživana količine

nekog dobra kad mu se promijeni cijena, uz uvjet da ostale stvari držimo jednake.

Cjenovna elastičnost potražnje ( Edp) je određena kao proporcionalna promjena u količini

koja se traži (Q) s obzirom na danu proporcionalnu promjenu cijene (P), ili:

∆Qd/QdEdp = ---------------------

∆P/P

SLUČAJEVI CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

Koeficijent Edp se obično odnosi na 1% promjenu cijene. Cjenovna je elastičnost negativna.

Mogu se razlikovati sljedeći slučajevi:

• Promjena u cijeni je povezana sa više nego proporcionalnom promjenom u traženoj

količini: koeficijent ima negativnu vrijednost prelazeći -1. Za potražnju kažemo da je

„elastična“ u odnosu na cijenu

• Dana postotna promjena cijene povezana je s manjom postotnom promjenom

tražene količine: koeficijent je između 0 i -1. Za potražnju se kaže da je

„neelastična“. Tri važne stvari kod mjerenja potražnje:

• Koeficijent elastičnosti je pozitivan broj

• Koeficijent elastičnosti je „čisti“ broj

10

U nazivniku se uvijek uzima prosječna vrijednost cijena i količina

POZITIVNI KOEFICIJENT CJENOVNE ELASTIČNOSTI POTRAŽNJE

Postoje slučajevi kada je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje pozitivan. Jedan od njih

uvodi pojam da učinak promjene cijene na traženu količinu ima dva aspekta:

• „supstitucijski učinak“- porast cijena utječe na potrošače da nastoje zamijenti dobro

kojem cijena raste drugim dobrima

• „dohodovni učinak“- potrošačev dohodak porastom cijena je smanjen

Posljednji učinak bit će važan samo onda kada izdatak za odnosni proizvod čini veći dio

ukupnih izdataka.

DOHODOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE

Osjetljivost potražnje nekog dobra u odnosu na promjenu dohodaka. Mjeri se koeficijentom

dohodovne elastičnosti potražnje.Dohodovna elastičnost potražnje (Edi) je određena kao

proporcionalna promjena u izdacima za prehrambena dobra X (ili u traženim količinama)

prema danoj proporcionalnoj promjeni potrošačkih dohodaka (Y), ili

∆X/X

Edi = -------------

∆Y/Y

• Izdaci za prehranu se povećavaju više nego proporcionalno prema promjeni u

dohotku. Koeficijent je veći od 1.

• Izdaci za prehranu i dohodak rastu u istoj proporciji. Koeficijent je jednak 1.

• Izdaci za prehranu rastu manje negoli dohodak. Koeficijent je manji od jedan

ali još pozitivan

• Izdaci za prehranu se smanjuju kako dohodak raste. Koeficijent je negativan.

11

9 ZAKLJUČAK

Kroz ovu osnovnu analizu ponude i potražnje možemo reći da su te dvije komponente

vrlo važne na tržištu. To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko će

proizvođači biti spremni proizvesti, to jest, koliko će potrošači potraživati određenu vrstu robe,

zavisno o cijeni. Kada ne bi postojala ponuda, odnosno potražnja tržište bi se našlo u pravom

kaosu jer tada se ne bi znalo koju količinu treba ponuditi, odnosno koja je količina

potraživana više ili manje. Najvažnije od svega je da će ponuda i potražnja uvijek postojati

bez obzira na čimbenike koji na njih utječu, jer uvijek će biti netko tko će ponuditi određeni

proizvod i onaj tko će potraživati određene količine tog proizvoda.

12

10 LITERATURA

Pindyck, R.S., Rubinfeld, D.L. (2001.), MATE, Zagreb:

Mikroekonomija Žimbrek, T. (2004. – 2006.) : Agrarna ekonomika,

izabrano predavanja www.agr.hr

13