PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRONFAKULTET PRAVNIH NAUKABANJA LUKA

OSNOVE PONUDE I POTRANJE s e m i n a r s k i r a d -

Profesor : Student : Sanel Jakupovi Danijela Dubravac 123-09/VOP Jelena Dujakovi 26-09/ROP

SADRAJ

1UVOD ...........................................................................................................................................................2

2PONUDA ......................................................................................................................................................4

3POTRANJA ................................................................................................................................................5

4ANALIZA PONUDE I POTRANJE...........................................................................................................7

5TRNI MEHANIZAM- ANALIZA PONUDE I POTRANJE...................................................................7

6SUSRET PONUDE I POTRANJE- TRNA RAVNOTEA.....................................................................8

7POMAK OD RAVNOTEE .........................................................................................................................9

8POJAM ELASTINOSTI.............................................................................................................................9

9ZAKLJUAK..............................................................................................................................................12

10LITERATURA............................................................................................................................................13

SLIKA 1: KRIVULJA PONUDE .................................................................................................................................... 5

SLIKA 2: KRIVULJA POTRANJE ............................................................................................................................... 6

SLIKA 3: TRNA RAVNOTEA................................................................................................................................... 8

1

1UVOD

Jedan od najboljih naina za shvaanje ekonomije je razumijevanje osnova ponude i potranje. Kroz ovaj seminar pokuat emo na najjednostavniji nain objasniti pojmove ponude i potranje, iako laiki svi znamo to to je. Govorit emo o nekim osnovnim karakteristikama kao to su uvjeti ponude i potranje, zatim koji su necjenovni initelji, odnosno imbenici koji utjeu na ponudu i potranju, te naravno i o posljedicama koje iz njih proizlaze. Kroz ponudu i potranju najlake shvaamo to se dogaa kada se drava uplie u trite, te kako se i zato mijenjaju cijene odreenih proizvoda.

2

I od papagaja moete napraviti uenog ekonomistu sve to mora nauiti su dvije rijei ponuda i potranja".

(P. Samuelson)

3

2PONUDA

Ponuda je koliina proizvoda koju su ponuai (proizvoai i/ili prodavai) spremni ponuditi na tritu po odreenim uvjetima. Ti uvjeti su: Cijena

Trokovi distribucije

Nain plaanja

Preuzimanja rizika i sl.

Ukoliko na ponudu djeluje samo cijena onda govorimo o promjeni ponuene koliine. Grafiki se utjecaj cijene prikazuje pomakom uzdu jedne krivulje ponude. Odnos ponude i cijene je proporcionalan, odnosno rast cijena dovodi do poveanja ponude. Vrijedi i obratno. Ukoliko na ponudu djeluje neki od necjenovnih initelja govorimo o spremnosti ponuaa da pri istoj razini cijena ponude vee ili manje koliine nekog proizvoda/usluge, odnosno o promjeni ponude.

Necijenovni initelji su slijedei:

Trokovi inputa i tehnologije

Cijene komplementarnih proizvoda

Organizacija trita

Nenadani dogaaji (posebni utjecaji). imbenici koji utjeu na ponudu su:

Cijena samog dobra

Tehnologija

Cijene inputa

Cijene nadomjestaka (supstituta)

Organizacija trita

Ostali imbenici Posljedice:

Via cijena dobra poveava ponuenu koliinu

Bolja tehnologija poveava ponudu

Smanjenje trokova inputa (nadnice radnika) smanjenje trokova proizvodnje poveava ponudu

Nie carine poveavaju ponudu

Bolji prirodni uvjeti poveavaju ponudu

4

Shema ponude (ili krivulja ponude) daje odnos izmeu koliine koju proizvoai ele prodati i cijene dobara (ostale stvari ostaju iste). Openito, ponuene koliine odgovaraju na promjene cijene tako da se krivulja ponude die gore i na desno.

Slika 1: Krivulja ponude

3POTRANJA

Potranja je koliina proizvoda koja se pod odreenim uvjetima trai na nekom tritu. Ti uvjeti su:

Trna cijena

Mjesto kupnje

Mogua odgoda plaanja itd.

Ukoliko na promjenu potranje djeluje cijena govorimo promjeni potraivane koliine. Temeljni zakon kae, ako se poveava cijena smanjuje se potraivana koliina. Vrijedi i obrnuto.

Ukoliko na potranju djeluju necjenovni initelji govorimo o spremnosti potroaa da pri istim cijenama kupi veu ili manju koliinu odreenog proizvoda.

Necijenovni initelji su:

Broj stanovnika

Dohodak

Cijene drugih dobara

Ukusi

Nenadani dogaaji

5

imbenici koji utjeu na potranju su:

Vlastita cijena dobara

Prosjeni dohodak

Puanstvo (broj itelja)

Cijene odnosnih dobara (supstituta)

Zahtjevanost (ukusu) potroaa

Drugi imbenici

Shema potranje predouje odnos izmeu koliine dobara koje ljudi ele kupiti i cijena dobara. Takva shema potranje, predoena grafiki kao krivulja potranje, uvijek dri ostale stvari istim, kao to su primjerice obiteljski dohoci, zahtijevnost potroaa itd. Mnogi su initelji ukljueni u odnos potranje:

Cijene slinih dobara

Potroake zahtjevanosti (ukusi)

Ostali initelji

Kada se ti initelji mijenjaju, krivulja potranje e se pomaknuti.

Slika 2: Krivulja potranje

6

4ANALIZA PONUDE I POTRANJE

Analiza ponude i potranje pokazuje na koji nain trni mehanizam rjeava ekonomske probleme; to, kako i za koga. Pokazuje kako novani glasovi odreuju cijene i koliine razliitih dobara i usluga.

ANALIZA PONUDE

Analiza ponude daje odgovor na pitanje kako se mijenja ponuda (kako se ponaaju ponuai) kad na ponudu djeluje cijena, odnosno kada na ponudu djeluju necjenovni initelji. Zapravo, ponuai odreuju koliko e proizvoditi/prodavati prema odnosu cijene i trokova u proizvodnji.

ANALIZA POTRANJE

Analiza potranje daje odgovor na pitanje kako se mijenja potranja (kako se ponaaju kupci) kad se mijenja cijena dobra ili kako se mijenja kad na nju utjeu necjenovni initelji.

5TRNI MEHANIZAM- ANALIZA PONUDE I POTRANJE

Mehanizam ponude i potranje, osim za analizu slui da bi se predvidio utjecaj promjene ekonomskih uvjeta na cijene i koliine. U poljoprivredi on se koristi za procjenu utjecaja niza mjera agrarne politike na reakciju proizvoaa, preraivaa, trgovaca i potroaa. Primjerice, kako e premije za mlijeko utjecati na proizvodnju mlijeka u nekoj zemlji.

Odnos izmeu trine cijene dobara i koliine toga dobra, koje se kupuje, naziva se krialjka (shema) potranje, odnosno njezin slikovni prikaz daje krivulju potranje. Krvulja potranje ima padajui smjer. Uzrok za to su efekt dohotka i efekt supstitucije.

Efekt dohotka kae da ako se nita drugo ne promjeni, a raste cijena proizvoda, potroaev dohodak se smanjuje i on kupuje manje proizvoda.

Efekt supstitucije kae, ako raste cijena jednog dobra, a sve ostalo ostaje isto, da dio potroaa zamjenjuju to dobro s njegovim supstitutom, odnosno dolazi do smanjenja potranje. Postoje iznimke kad rast cijena ne vodi do smanjenja potranje, odnosno kad pad cijena ne vodi do poveanja potraivane koliine. To su Giffenov paradoks, Veblenov efekt i sluaj "pekulacije."

7

6SUSRET PONUDE I POTRANJE- TRNA RAVNOTEA

Sile trita, ponuda i potranja, djeluju na trite da bi se postigla ravnotea cijena i koliina, odnosno ravnotea na tritu. Trnu ravnoteu nazivamo jo ekvilibrij, a ona se grafiki prikazuje tokom sjecita krivulja ponude i potranje. Ekvilibrij ili trna ravnotea ponude i potranje na konkurentnom tritu nastaje kod cijene kod koje su ponuda i potranja u ravnotei. Javlja se kod cijene kod koje su koliine koje se trae upravo jednake koliinama koje se nude, ili grafiki prikazano na sjecitu krivulja ponude i potranje. Kod cijene iznad ekvilibrija koliine koje proizvoai ele ponuditi, nadmaiti e koliine koje potroai ele kupiti, proizvest e viak dobara i utjecati na smanjenje cijena. Isto tako cijene nie od ekvilibrija stvoriti e nestaicu te e kupci nastojati podii cijene do ekvilibrija.

Slika 3: Trna ravnotea

8

7POMAK OD RAVNOTEE

Ukoliko se radi o poveanju potranje, bilo zbog poveanja dohotka ili neeg drugog, krivulja potranje se pomie u desno. Posljedica poveanja potranje, pri istoj krivulji ponude, je nova toka ravnotee, te poveanje ponuenih koliina i poveanje cijena. Ukoliko se radi o smanjenju potranje to se grafiki prikazuje pomakom krivulje potranje u lijevo. Posljedica smanjenja potranje, pri istoj razini ponude, je nova ravnotea, smanjenje potraivanih koliina i smanjenje cijena. Ukoliko se radi o poveanju ponude, to se grafiki prikazuje pomakom krivulje ponude u desno. Posljedica poveanja ponude, pri istoj razini potranje, je nova ravnotea, poveanje ponuenih koliina i smanjenje cijena. Ukoliko se radi o smanjenju ponude to se grafiki prikazuje pomakom krivulje u lijevo. Posljedica smanjenja ponude, pri istoj razini potranje, je nova ravnotea, smanjenje ponuenih koliina i poveanje cijena.

8POJAM ELASTINOSTI

Pojam elastinosti nuno je razumjeti kako bi se dublje mogli istraivati i razumijevati problemi ponude i potranje. Elastinost u opem smislu oznaava osjetljivost neke ekonomske veliine na promjene druge ekonomske veliine s kojom se nalazi u odreenom zavisnom odnosu. Odnosno kako promjena jedne ekonomske veliine utjee na promjenu ekonomske veliine, primjerice cijena na potranju, i sl.

ELASTINOST (PRILAGODLJIVOST) PONUDE

Cjenovna elastinost ponude (Es) se definira kao proporcionalna promjena koliine ponude proizvoda ili usluga (Q) prema danoj proporcionalnoj promjeni cijene (P), ili:

Qs/Qs Es = ----------------

P/P

9

VRSTE CJENOVNE ELASTINOSTI PONUDE

Ispod odreene cijene, nita se ne nudi, no mali je porast cijene dovoljan da prouzroi da ponuena koliina poraste na neodreenu razinu. Koeficijent je neodreen, a za ponudu se kae da je savreno elastina. Taj sluaj se uglavnom navodi kao teoretska mogunost.Promjena cijene utjee na vie od proporcionalne promjene ponuene koliine tj. koeficijent je vei od 1. Za ponudu se kae da je elastina. Nije uobiajena situacija, no nije nemogue.Promjena cijene utjee na manju nego proporcionalnu promjenu ponuene koliine tj. koeficijent je izmeu 0 i 1. Za ponudu se kae da je neelastina.

Promjena cijene proizvoda ne mijenja ponuenu koliinu: koeficijent je 0. za ponudu se kae da je savreno neelastina.

CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE

Cjenovna elastinost potranje je osjetljivost, odnosno jaina reakcije potraivana koliine nekog dobra kad mu se promijeni cijena, uz uvjet da ostale stvari drimo jednake.

Cjenovna elastinost potranje ( Edp) je odreena kao proporcionalna promjena u koliini koja se trai (Q) s obzirom na danu proporcionalnu promjenu cijene (P), ili:

Qd/Qd

Edp = ---------------------

P/P

SLUAJEVI CJENOVNE ELASTINOSTI POTRANJE

Koeficijent Edp se obino odnosi na 1% promjenu cijene. Cjenovna je elastinost negativna. Mogu se razlikovati sljedei sluajevi:

Promjena u cijeni je povezana sa vie nego proporcionalnom promjenom u traenoj koliini: koeficijent ima negativnu vrijednost prelazei -1. Za potranju kaemo da je elastina u odnosu na cijenu

Dana postotna promjena cijene povezana je s manjom postotnom promjenom

traene koliine: koeficijent je izmeu 0 i -1. Za potranju se kae da je neelastina. Tri vane stvari kod mjerenja potranje: Koeficijent elastinosti je pozitivan broj

Koeficijent elastinosti je isti broj

10

U nazivniku se uvijek uzima prosjena vrijednost cijena i koliina

POZITIVNI KOEFICIJENT CJENOVNE ELASTINOSTI POTRANJE

Postoje sluajevi kada je koeficijent cjenovne elastinosti potranje pozitivan. Jedan od njih uvodi pojam da uinak promjene cijene na traenu koliinu ima dva aspekta: supstitucijski uinak- porast cijena utjee na potroae da nastoje zamijenti dobro kojem cijena raste drugim dobrima

dohodovni uinak- potroaev dohodak porastom cijena je smanjen

Posljednji uinak bit e vaan samo onda kada izdatak za odnosni proizvod ini vei dio ukupnih izdataka.

DOHODOVNA ELASTINOST POTRANJE

Osjetljivost potranje nekog dobra u odnosu na promjenu dohodaka. Mjeri se koeficijentom dohodovne elastinosti potranje.Dohodovna elastinost potranje (Edi) je odreena kao proporcionalna promjena u izdacima za prehrambena dobra X (ili u traenim koliinama) prema danoj proporcionalnoj promjeni potroakih dohodaka (Y), ili

X/X Edi = -------------

Y/Y

Izdaci za prehranu se poveavaju vie nego proporcionalno prema promjeni u dohotku. Koeficijent je vei od 1.

Izdaci za prehranu i dohodak rastu u istoj proporciji. Koeficijent je jednak 1.

Izdaci za prehranu rastu manje negoli dohodak. Koeficijent je manji od jedan ali jo pozitivan

Izdaci za prehranu se smanjuju kako dohodak raste. Koeficijent je negativan.

11

9ZAKLJUAK

Kroz ovu osnovnu analizu ponude i potranje moemo rei da su te dvije komponente vrlo vane na tritu. To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko e proizvoai biti spremni proizvesti, to jest, koliko e potroai potraivati odreenu vrstu robe, zavisno o cijeni. Kada ne bi postojala ponuda, odnosno potranja trite bi se nalo u pravom kaosu jer tada se ne bi znalo koju koliinu treba ponuditi, odnosno koja je koliina potraivana vie ili manje. Najvanije od svega je da e ponuda i potranja uvijek postojati bez obzira na imbenike koji na njih utjeu, jer uvijek e biti netko tko e ponuditi odreeni proizvod i onaj tko e potraivati odreene koliine tog proizvoda.

12

10 LITERATURA

Pindyck, R.S., Rubinfeld, D.L. (2001.), MATE, Zagreb: Mikroekonomija imbrek, T. (2004. 2006.) : Agrarna ekonomika, izabrano predavanja www.agr.hr

13