2. Osnove ponude i · subvencije, carine i uvozne kvote utječu na potrošače i proizvođače Ponuda i potražnja (D&S) upotrebljavaju se za opisivanje tržišnoga mehanizma koji

2. Osnove

ponude i

potražnje doc. dr. sc. Katarina Bačić, kolegij

Mikroekonomija, 2013.

Analiza ponude i potražnje

npr. razumijevanje i

predviđanje kako promjena

svjetskih ekonomskih uvjeta

utječe na cijenu (P) i

količinu (Q)

npr. procjena utjecaja

državne kontrole cijena,

minimalnih plaća,

cjenovnih potpora i

proizvodnih poticaja

- npr. određuje kako porezi,

subvencije, carine i uvozne

kvote utječu na potrošače i

proizvođače

Ponuda i potražnja (D&S)

upotrebljavaju se za opisivanje

tržišnoga mehanizma koji

uravnotežuje ponudu i potražnju

i određuje ravnotežnu cijenu i

količinu.

doc. dr. sc. Katarina Bačić, kolegij


može se primijeniti na

zanimljive i važne

probleme

2.1. Ponuda i potražnja temelj mikroekonomije je osnovni model D&S

taj model povezuje krivulju ponude i krivulju

potražnje

Krivulja ponude (označujemo sa S - supply)

- odnos količine dobra koju su proizvođači voljni prodati i cijene tog dobra

Qs = Qs (P)

P-cijena koju dobivaju prodavatelji za količine Q

Q-broj jedinica za određeno razdoblje

G.2.1. Krivulja ponude



krivulja S - pokazuje kako se količina dobra

ponuđena na prodaju mijenja zajedno s

promjenom cijene dobra

- rastuća je (ima rastući nagib): što je veća P, poduzeća će biti spremnija i

voljnija proizvoditi i ponuditi veću

količinu dobara

- ako se ↓ troškovi proizvodnje, tvrtke

mogu proizvoditi istu Q uz manju P ili

veću Q uz istu P (pomak S udesno).

Krivulja ponude - nastavak

rastući nagib: što je cijena veća, tvrtke mogu proširiti proizvodnju, zaposliti dodatne radnike ili dati postojećim radnicima više posla.

s višom cijenom mogu se povećati proizvodni kapaciteti, viša cijena

privlači nove tvrtke na tržište



Osim cijene, ostale varijable koje mogu utjecati na ponudu :

- proizvodni troškovi - nadnice, kamate, troškovi sirovina

(npr. pad cijene sirovina povećava profit postojećim

tvrtkama i omogućuje ulaz na tržište novim tvrtkama ).

- uz niže troškove i nepromijenjenu cijenu (P1), može se

očekivati porast Q s Q1 na Q2, pomak S udesno.

- ili količina proizvodnje ostaje fiksna na Q1, a budući da su

troškovi niži, cijena je P2, bez obzira na razinu proizvodnje.

- promjena P uzrokuje promjenu Q (pomak uzduž krivulje S-

promjena ponuđene količine)

- promjena ostalih varijabli vodi promjeni ponude (pomak same krivulje ponude – promjena ponude).

Krivulja potražnje odnos količine dobra koju su potrošači voljni kupiti i

cijene tog dobra Qd=Qd(P)

padajuća je, ima negativan nagib: potrošači će

kupiti više dobra ako je njegova cijena niža

niža P potiče postojeće kupce da kupe veće

količine, ali dobro postaje dostupno potrošačima

kojima je ranije bilo preskupo!

G. 2.2. Krivulja potražnje



- krivulja D pokazuje kako Q dobra koju

potrošači kupuju ovisi o P toga dobra

- ostale varijable o kojima ovise tražene

Q:

- dohodak

- vremenske promjene

- cijene drugih dobara

- npr. porast dohotka pomiče krivulju D

udesno, Q raste na Q2

- uz viši dohodak potrošači bi bili

spremni platiti višu cijenu za prijašnju

količinu

Krivulja potražnje (nastavak) Jednako kao kod k. ponude:

- promjena P uzrokuje promjenu Q (pomak uzduž

krivulje D-promjena tražene količine)

- promjena ostalih varijabli vodi promjeni ponude (pomak same krivulje potražnje– promjena

potražnje).



- krivulja D pokazuje kako Q dobra koju potrošači kupuju ovisi o P toga dobra

- ostale varijable o kojima ovise tražene Q:

- dohodak

- vremenske promjene

- cijene drugih dobara

- npr. porast dohotka pomiče krivulju D udesno, Q raste na Q2

- uz viši dohodak potrošači bi bili spremni platiti višu cijenu za prijašnju količinu

Supstituti i komplementi (promjena D može biti uzrokovana promjenom P tih dobara)

Supstituti su dobra kod kojih povećanje P jednog dobra vodi do porasta potražnje za drugim dobrom (npr. bakar i aluminij zamjenjivi u industriji, piletina i

govedina)

Komplementi su dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do pada potražnje za drugim dobro (npr. automobil i benzin – povezana upotreba , PC i

SW)

Supstituti i komplementi (promjena D može biti uzrokovana promjenom P tih

dobara)



Supstituti su dobra kod kojih povećanje P jednog dobra

vodi do porasta potražnje za drugim dobrom

(npr. bakar i aluminij zamjenjivi u industriji, piletina i

govedina)

Komplementi su dobra kod kojih porast cijene

jednog dobra dovodi do pada potražnje za

drugim dobro

(npr. automobil i benzin – povezana upotreba ,

PC i SW)

Tržišni mehanizam

tržišna ravnoteža – D&S sijeku se u točki ravnoteže ili ravnotežnoj cijeni i količini

ravnotežna cijena (cijena uravnoteženja tržišta) – cijena pri kojoj je količina koja se

nudi jednaka količini koja se potražuje

tržišni mehanizam- tendencija koja se pojavljuje na slobodnim tržištima pri kojoj se

P mijenja sve dok se tržište ne uravnoteži (količina ponude i potražnje)

ako nema viška Qs ili Qd, nema pritiska za promjenom cijene

slobodno tržište teži ravnotežnom stanju

ako S>D postoji višak Qd i suprotno ako S<D postoji manjak ponuđene količine

G. 2.3. Ponuda i potražnja



- ako S>D postoji višak

ponuđene količine Qs i suprotno

- ako S<D postoji manjak

ponuđene količine

- vrijedi za konkurentna tržišta

2.3. Promjene tržišne ravnoteže krivulje D&S pomiču se zbog promjene varijabli kao što su nadnice, troškovi kapitala

i dohodak

tržišni mehanizam dovodi do uspostave ravnoteže

npr. krivulja S može se pomaknuti udesno (povećava se ponuđena količina i

smanjuje se cijena) kao posljedica pada cijene sirovina

troškovi mogu postupno padati zbog tehnološkog napretka boljeg menadžmenta ,

a to je ujedno i važan uzrok ekonomskog rasta



G.2.4. Nova ravnoteža nakon pomaka S

kad se S pomakne udesno, tržište

se uravnoteži uz P3 i Q3

G. 2.5. Nova ravnoteža nakon pomaka D

D se pomakne (npr. porast dohotka),

tržište se uravnoteži uz P3 i Q3

2.3. Promjene tržišne ravnoteže (nastavak) pomaci D&S su povremeni

raspoloživi dohodak raste s ekonomskim rastom

potražnja za nekim dobrima/uslugama ima sezonalna obilježja (turizam,

građevinarstvo)

.....ili se mijenja zbog promjene cijene povezanih dobara

.....ili se mijenja ukus potrošača (npr. zbog mode)

promjena nadnica, troškova kapitala i cijena sirovina vode promjeni D&S



G. 2.6. Nova ravnoteža nakon pomaka S i D

- kolike će biti promjene cijene i

količine ovisi o tome koliko se

krivulje D i S pomiču i o obliku svake

krivulje

2.4. Elastičnosti ponude i potražnje



Za koliko će se promijeniti tražene ili ponuđene količine ako se

promijeni cijena?

Osjetljivost jedne varijable na drugu mjeri se elastičnošću - govori za koliko % će se promijeniti jedna varijabla ako se

druga varijabla poveća za 1%.

Cjenovna elastičnost potražnje -mjeri osjetljivost tražene količine na promjenu cijene

Ep >1 D je cjenovno elastična zato što je %ΔQd > %ΔP

Ep <1 D je cjenovno neelastična zato što je %ΔQd < %ΔP

Ep=1 jedinična elastičnost potražnje kada je %ΔQd = %ΔP

PΔ

QΔ*

Q

P

P

PΔQ

QΔ

PΔ%

QΔ%Ep

uvijek negativna vrijednost

zato što povećanje P vodi

smanjenju Qd

Cjenovna elastičnost potražnje (nastavak)



- Ep ovisi o raspoloživosti drugih dobara – npr. supstituta i komplemenata

- povećanje cijena supstituta navesti će potrošača na smanjenje kupovina

toga dobra i na povećanje kupnji nekog supstituta

- ako nema bliskih supstituta, potražnja će biti cjenovno neelastična

Linearna krivulja potražnje

-kako se pomičemo uzduž linearne

krivulje D (ravna crta), ΔQ/ΔP se ne

mijenja, ali P/Q se uvijek mijenja (pada

kako se pomičemo niz krivulju)

- zbog toga se elastičnost mora mjeriti

u određenoj točki krivulje, a vrijednost

se mijenja dok se pomičemo uzduž

krivulje

Linearna krivulja Q=a-bP

Q=8-2P

ΔQ/ΔP = -2

PΔ

QΔ*

Q

PEp

G. 2.10. Linearna krivulja potražnje

Cjenovna elastičnost potražnje



G. 2.11. a) Savršeno elastična D b)Savršeno neelastična D

ΔQ/ ΔP=

-potrošači će kupiti koliko god mogu po

cijeni P*, a ako cijena poraste iznad P*,

tražena će količina pasti na 0

- kada bi cijena pala ispod P*, tražena

bi količina bila beskonačna

ΔQ/ ΔP= 0

-potrošači će kupiti fiksnu količinu Q*

bez obzira na razinu cijene

Ostale elastičnosti potražnje



• elastičnosti prema drugim varijablama

• npr. porast dohotka vodi porastu tražene količine:

Dohodovna elastičnost potražnje (postotna promjena količine uzrokovana promjenom dohotka za 1%. Elastičnost će biti pozitivna.

Potražnja (tražena količina) za nekim dobrima ovisi o P drugih dobara (supstituti –

maslac (b) i margarin (m)). Kada su dobra supstituti, elastičnost će biti pozitivna .

Kada su dobra komplementi, elastičnost će biti negativna zato što porast cijene jednog dobra vodi smanjenju tražene količine drugog dobra.

Unakrsna cjenovna elastičnost potražnje (postotna promjena tražene količine jednog dobra zbog porasta cijene drugog dobra za 1%).

IΔ

QΔ*

Q

IEI

m

b

b

m

m

m

b

b

m

bp

PΔ

QΔ*

Q

P

P

PΔ

Q

QΔ

PΔ%

QΔ%E

margarine

Elastičnosti ponude

Cjenovna elastičnost ponude – postotna promjena ponuđene količine izazvana porastom cijene od 1%

pozitivna je zato što porast cijene potiče proizvođače na

porast proizvodnje

Elastičnosti ponude mogu se mjeriti i u odnosu na promjenu

ostalih varijabli kao što su kamatne stope, cijene sirovina i

drugih poluproizvoda koji se upotrebljavaju u proizvodnji

proizvoda

npr. elastičnost ponude s obzirom na porast cijene sirovina

(trošak) je negativna zato vodi smanjenju ponuđene količine

Kratkoročna nasuprot dugoročnoj elastičnosti >kratki rok: do godine dana

>dugi rok: razdoblje u kojem se potrošači i proizvođači potpuno mogu prilagoditi promjeni cijene

Potražnja: cjenovna elastičnost je veća u dugom nego u kratkom roku zato što je potrebno vremena da potrošači

promjene navike.



Kratkoročna nasuprot dugoročnoj elastičnosti

-drugi faktor koji je važan je da potražnja može biti povezana sa zalihama drugog dobra kod kojeg su promjene spore (npr. potražnja za benzinom je dugoročno elastičnija-porast cijene benzina uzrokuje manje vožnji, ali se dugoročno kupuju manje ekonomični automobili)

Potražnja i trajnost

- trajna dobra dugoročno imaju manje elastičnu potražnju

- automobili, hladnjaci, televizori, kapitalna oprema u industriji

- zbog trajnosti zalihe tih dobara su visoke, porast cijene uzrokuje viši trenutačni pad potražnje (viša elastičnost)

- kad dotraju, moraju se zamijeniti bez obzira na porast cijene (niža elastičnost)

Dohodovne elastičnosti

- za većinu dobara (hrana i piće, gorivo, zabava)dugoročne dohodovne elastičnosti su veće od kratkoročne

- kad dohodak poraste, na samom će početku povećanje D biti neznatno zbog toga što će promjena potrošačkih navika potrajati neko vrijeme

- suprotno vrijedi za trajno dobro: porast dohotka veći porast tekućih kupnji npr. automobila, u duljem roku će se samo mijenjati dotrajali automobili



Cikličke industrije – industrije koje proizvode trajna potrošna dobra



G. 2.13. BNP i ulaganje u trajnu opremu, SAD, 1950.-2000.

- potražnja za trajnim potrošnim dobrima reagira na

kratkoročne promjene dohotka

- industrije koje proizvode takva dobra osjetljivije su na utjecaj

makroekonomskih promjena i na poslovne cikluse –recesije i

ekonomske uzlete

- imaju pojjačani učinak na promjenu BNP

Ponuda i cjenovna elastičnost - postoje razlike u dugom i u kratkom roku

- dugoročna S je cjenovno elastičnije od kratkoročne S zbog ograničenja proizvodnih kapaciteta

- potrebno je vrijeme za izgradnju novih proizvodnih postrojenja i zapošljavanje novih radnika

- ipak, S može naglo porasti ako dođe do velikoga porasta cijene (prekovremeni rad i novi radnici)

- za neka dobra i usluge, ponuda je potpuno neelastična (npr. iznajmljivanje stanova)

- za brzi porast ponuđene količine, mora postojati dobar cjenovni poticaj (veliki porast P)

Ponuda i trajnost - S je elastičnija kod nekih dobara u kratkom nego u

dugom roku: trajna dobra

- u slučaju porasta cijena, kratkoročna ponuda može se povećati recikliranjem

- npr. sekundarna ponuda metala: staro željezo

- sa smanjenjem zaliha, poskupljuje se prerada (npr. bakra) i smanjuje se sekundarna ponuda

- dugoročna cjenovna elastičnost sekundarne ponude niža je od kratkoročne elastičnosti



Učinci državne intervencije – kontrole cijena



- često se reguliraju tržišta, čak i konkurentna

- kontroliraju se cijene , npr. u slučaju kad cijena naglo

poraste

G. 2.22. kad nema državnog uplitanja, ravnotežna cijena i količina su P0 i Q0

- - uz nižu, reguliranu Pmax, proizvođači s višim troškovima će

smanjiti proizvodnju s Q0 na Q1

G. 2.22. Učinci kontrole cijena

- potrošači će potraživati veću količinu

Q2

- rezultat je D>S i višak potražnje (Q2-Q1)

- primjer: redovi za benzin

- proizvođači gube zato što moraju

prodavati po nižim cijenama i neki

izlaze s tržišta

- neki potrošači su na dobitku (zbog

nižih cijena), a neki bi platili veće

količine po višoj cijeni (pa su na

gubitku)

Hvala na pažnji.



Documents

2. Osnove ponude i · subvencije, carine i uvozne kvote utječu na potrošače i proizvođače Ponuda i potražnja (D&S) upotrebljavaju se za opisivanje tržišnoga mehanizma koji