of 465 /465
OSNOVE GRAMATIKE BIBLIJSKOGA GRČKOG JEZIKA Drugo izdanje William D. Mounce

Osnove Gramatike Biblijskoga Grckog Jezika

Embed Size (px)

DESCRIPTION

gramatika grčkog jezika

Citation preview

OSNOVE GRAMATIKE

BIBLIJSKOGA

GRČKOG

JEZIKA

Drugo izdanje

William D. Mounce

OSNOVE GRAMATIKE

BIBLIJSKOGA

GRČKOG

JEZIKA

Drugo izdanje

William D. Mounce

Biblijski i teološki resursi i trening www.btrt.net

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Originally published in the USA under the title: Basics of Biblical Greek Grammar Copyright © 1993, 2003 by William D. Mounce Published by permission of Zondervan, Grand Rapids, Michigan, USA Izvornik izdan u SAD-u pod naslovom: »Basics of Biblical Greek Grammar« Copyright © 1993, 2003 by William D. Mounce Izdano s dopuštenjem izdavačke kuće Zondervan, Grand Rapids, Michigan, SAD Osnove Gramatike Biblijskoga Grčkog Jezika Copyright za ovo izdanje © 2009, BTRT (Biblijski i teološki resursi i trening) Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno preštampavanje ove knjige bez dopuštenja izdavača.

Izdavač: BTRT (Biblijski i teološki resursi i trening) Poštanski Fah 32 71210 Ilidža Bosna i Hercegovina (387) 33-628-533 (387) 61-214-535 www.btrt.net [email protected] Za izdavača: Todd Price Prijevod: Miroslav Balint-Feudvarski Lektura: Ivana Balint-Feudvarski Urednik, Korektura grčkoga, prijelom i formatiranje: Todd Price Naslovna strana: Alan Andrews Štampano u Bosni i Hercegovini 487’.4

OSNOVE GRAMATIKE BIBLISKOGA GRČKOG JEZIKA / preveo Miroslav Balint-Feudvarski – Sarajevo : Biblijski i teološki resursi i trening, 2009. 465 str. (xviii-447); 18 x 25 cm Prijevod djela: Basics of Biblical Greek Grammar, Second Edition ISBN 978-0-9795491-0-6

Ovaj tekst s ljubavlju posvećujem svojim roditeljima

Bobu i Jean Mounce

Želja mi je da proučavanje biblijskoga grčkog jezika u vama

proizvede iste kvalitete koje su njih dvoje imali u svojim životima: ljubav prema Gospodinu i njegovoj Riječi,

upućena služba utemeljena na Riječi i osjećaj žurnosti naviještanja Radosne vijesti o Isusu Kristu

ljudima oko njih.

v

oJ novmo" tou' kurivou a[mwmo", ejpistrevfwn yucav":

hJ marturiva kurivou pisthv, sofivzousa nhvpia:

ta; dikaiwvmata kurivou eujqeiæa, eujfraivnonta kardivan:

hJ ejntolh; kurivou thlaughv", fwtivzousa ojfqalmouv": oJ fovbo" kurivou aJgnov", diamevnwn eij" aijw'na aijw'no":

ta; krivmata kurivou ajlhqinav, dedikaiwmevna ejpi; to ; aujtov.

kai; e[sontai eij" eujdokivan ta; lovgia tou' stovmatov" mou kai; hJ melevth th'" kardiva" mou ejnwvpiovn sou dia; pantov", kuvrie bohqev mou kai; lutrwtav mou.

YALMOI IH 8-10, 15

vi

Sadržaj Učiteljeva zbirka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . x

Satovi iz grčkog u audio formatu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . x

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xi

Izjava načela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xiv

Skraćenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xviii Prvi dio: Uvod

1 Grčki jezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

2 Učenje grčkog jezika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

3 Alfabet i izgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

4 Interpunkcija i tvorba slogova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Drugi dio: Imenski sustav

5 Uvod u hrvatske imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

6 Nominativ i akuzativ; Određeni član . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

7 Genitiv i dativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

8 Prijedlozi i eijmiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

9 Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

Prva staza ili druga staza? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

10 Treća deklinacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

11 Lične zamjenice prvoga i drugoga lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

12 aujtov" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

13 Pokazne zamjenice/Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

14 Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

15 Uvod u glagole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

16 Prezent aktiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

vii

viii Sadržaj 17 Kontraktni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

18 Prezent medij/pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147

19 Futur aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

20 Glagolski korijeni i drugi oblici futura . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165

21 Imperfekt indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180

22 Drugi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193

23 Prvi aorist aktiv/medij indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202

24 Aorist i futur pasiv indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212

25 Perfekt indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224 Četvrti dio: Participi

26 Uvod u participe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239

27 Glagolski prilog sadašnji participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245

28 Glagolski prilog prošli participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257

29 Pridjevski participi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270

30 Perfektni participi i genitiv apsolutni . . . . . . . . . . . . . . . . . . 278 Peti dio: Neindikativni načini i glagoli koji završavaju na ----mimimimi

31 Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288

32 Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299

33 Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310

34 mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319

35 Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici . . . . . . . . . . . . . . . . 327

Post scriptum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335 Dodatak

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337

Sažimanje samoglasnika u Novom zavjetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

Kada su naglasci i aspiracije posebno važni. . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

Tablica praskavih suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

Prostorni prikaz prijedloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339

Kraćenje pojedinačnih samoglasnika, te samoglasnika i dvoglasa . . . . . 340

Pogodbene rečenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341

Sadržaj ix Imenski sustav

Grčki padeži . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342

Tablica za savladavanje padežnih nastavaka . . . . . . . . . . . . . . 343

Osam pravila o imenicama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344

Član . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345

Odnosna zamjenica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345

Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345

Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350

Glagolski sustav

Hrvatska glagolska vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353

Glagolska pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 354

Glavna tablica glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356

Glavna tablica participa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357

Glavna tablica neindikativnih glagola . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358

Pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359

eijmiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 362

Indikativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363

Konjunktiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370

Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373

Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375

Particip . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 377

Dodaci

Vremenski nastavci glagola koji se javljaju pedeset i više puta u NZ 382

Likvidni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396

Drugi aorist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397

Riječi koje se javljaju pedeset ili više puta u NZ (prema učestalosti) . 399

Leksikon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 413

Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 443

Učiteljeva zbirka Učiteljeva zbirka, računalni program i druga pomagala, dostupni su na internetu na stranici:

www.teknia.com

Tamo potražite najnovije inačice. Stupiti u kontakt s autorom možete putem pošte na adresi Zondervan, Academic Editorial, 5300 Patterson Ave., Grand Rapids, Michigan 49530. Možete posjetiti web-stranicu izdavačke kuće Zondervan:

www.zondervan.com/books/academic

Satovi iz grčkog na audio formatu Bill Mounce je snimio svoj dvosemestralni tečaj na kojemu detaljno prolazi kroz svako poglavlje. Ova predavanja možete kupiti na njegovoj web-stranici:

www.teknia.com.

Sažetak predavanja sadržanih na CD-ROM-u predavanja su koja traju oko 8-10 minuta i prolaze glavne točke poglavlja. Ova predavanja obuhvaćaju sve što se nalazi u poglavljima. Također, možete pisati Tekniji na adresu:

Teknia

PO 28428 Spokane, WA 99228

x

Predgovor Izdavač mi je jednom rekao da je omjer gramatika grčkoga jezika prema profesorima grčkoga jezika deset prema devet. Stoga je razumno upitati zašto je bilo potrebno napisati ovu gramatiku. Postoji nekoliko dobrih razloga. Većina postojećih gramatika spada u jednu od dvije kategorije: deduktivnu ili induktivnu. Deduktivne gramatike naglašavaju tablice i rutinsko pamćenje, dok induktivne gramatike uvode studenta u tekst čim prije, pokušavajući oponašati prirodan proces učenja. Obje metode imaju svoje prednosti i nedostatke. S pomoću deduktivne metode student će bolje organizirati građu, ali se ona u potpunosti razlikuje od procesa pomoću kojega jezike učimo na prirodan način. Induktivnoj metodi nedostaje strukture što, pak, mnoge zbunjuje. Moja metoda pokušava poučiti grčki koristeći ono najbolje iz oba pristupa. Deduktivna je utoliko što na početku poučava građu, ali je induktivna u tome što prilagođava proces učenja. (Vidi sljedeću »Izjavu o načelu« za više detalja.)

Većina gramatika učenju grčkoga jezika pristupa prvenstveno kao prema akademskoj disciplini, dok ja dajem sve od sebe kako bih na učenje grčkoga gledao kao na oruđe za službu. Prema mojoj pretpostavci, biblijski grčki učite kako biste mogli bolje razumjeti Božju riječ i podijeliti to razumijavanje s onima kojima služite. Ukoliko neki vid proučavanja jezika ne služi toj svrsi, zanemarujem ga.

Mnogo je praktičnih načina razvijanja metodologija poučavanja. Na primjer, potrebno bi bilo uključiti sve ono što studente ohrabruje na nastavak učenja. To možda neće biti uobičajeni način pisanja priručnika, ali nije mi bio cilj napisati još jedan uobičajeni priručnik – želja mi je bila poučiti vas jeziku Novoga zavjeta. Učenje jezika može biti zabavno i važno.

Najveća prepreka učenju i nastavljanju upotrebe biblijskoga grčkog jest problem učenja napamet. Zbog toga mnogi nadobudni egzegeti izgube sposobnost korištenja grčkoga Novog zavjeta jer nisu u stanju kontinuirano raditi na jeziku. Međutim, ovdje zapažamo nešto zanimljivo. Kada sam ja počeo učiti grčki, znao sam pitati svoga oca što određeni oblik znači. On bi mi rekao, a kada bih ga upitao kako to zna, odgovorio bi mi: »Nisam siguran, ali znam da to znači«. Ono što me onda frustriralo, sada se odnosi na mene. Koliko bi ljudi koji su godinama učili grčki moglo izrecitirati nepoznate paradigme ili možda sve vremenske oblike šezdesetak glavnih glagola? Vrlo malo takvih poznajem. Umjesto toga, naučili smo što trebamo tražiti pri analizi. Ne bi li bilo lijepo kada bi početnici u učenju jezika došli do ove točke razumijevanja oblika jezika bez prolaženja kroz iscrpljujući proces napornoga pamćenja napamet? Ovo je prvenstvena značajka ovoga priručnika: Smanjiti najvažnija svojstva na minimum kako bi se jezik mogao naučiti i zadržati sa što većom lakoćom, kako bi se Božja riječ mogla propovijedati u svoj sili i uvjerenju.

xi

xii Predgovor

Stil pisanja teksta donekle se razlikuje od onoga što biste možda očekivali. Naime, ne vodim previše računa o sažetosti. Umjesto toga, o pojmovima raspravljam naširoko i »prijateljskim« tonom. Cilj mi je pomoći studentima da uživaju u tekstu te da na nastavu dolaze poznavajući informacije. Premda sažetost ima svoje prednosti, smatram da ona sprječava motiviranoga studenta na rad izvan učionice. Za učitelje kojima je draži jezgrovit stil, uvrstio sam odjeljke pregleda i sažetka, te upute u bilješkama i odjeljke s Informacijama za napredne studente. Također, brojevi odjeljaka učiteljima olakšavaju da uklone one informacije koje smatraju nepotrebnima za svoje studente. Na primjer: »Nemojte čitati #13.4-5 i #13.7«.

Moguće je zanemariti sve bilješke u ovome tekstu, izuzev onih uz rječnik, a ipak naučiti Koine grčki. Informacije u bilješkama zanimljive su poslastice namijenjene učiteljima i izuzetnim studentima. One će najvjerojatnije samo zbuniti obične studente. Međutim, bilješke uz rječnik, kao i bilješke u radnoj bilježnici, važne su i potrebno ih je pažljivo čitati.

Dvije tipografske napomene. Kada govorim o nekome grčkom slovu, onda ga nazivam prema njegovu grčkom nazivu (npr. o se naziva »omikron«). To činim kako bih izbjegao zabunu s, recimo, navođenjem slova »o« a da pritom nije jasno je li to hrvatsko slovo »o« ili grčki »omikron«. Simbol ► znači da se prethodni oblik razvio u potonji (npr. korijen *agapa ► ajgapavw). S druge strane, ◄ znači da se prethodni oblik razvio iz potonjeg.

Mnogo je ljudi kojima bih htio zahvaliti. Da moji studenti nisu stalno postavljali pitanja i strpljivo prihvaćali sve moje eksperimente u pogledu metoda poučavanja, ova gramatika ne bi ugledala svjetlo dana. Želim se posebno zahvaliti Bradu Rigneyu, Ianu i Kathy Lopez, Mikeu De Vriesu, Bobu Ramseyju, Jenny (Davis) Riley, Handjarawatanou, Danu Newmanu, Timu Packu, Jasonu Zahariadesu, Timu i Jennifer Brown, Lynnette Whitworth, Chori Seraiah, Milesu Van Peltu, i neimenovanom studentu koji je dvaput pao iz predmeta sve dok nisam u potpunosti razdvojio imenice (poglavlja 1-14) od glagola (poglavlja 15-35), nakon čega je dobio četvorku. Zahvaljujem se i mojim studentima na Gordon-Conwell Theological Seminaryju i mojim tzv. T.A.-ima, Matthewu Smithu, Jimu Critchlowu, Jasonu DeRouchieju, Richu Herbsteru, Juan Hernándezu, Ryanu Jacksonu, Stevenu Kirku, Davidu Palmeru, Andyju Williamsu, a posebno mojim kolegama i prijateljima, Edwardu M. Keazirianu II., Georgeu H. Guthrieju i Paulu »Mr.« Jacksonu.

Želim izraziti zahvalnost profesorima koji su bili voljni isprobati gramatiku u njezinu ranom stadiju, kao i onima u koje sam se pouzdavao za pomoć: Robertu H. Mounceu, Williamu S. LaSoru, Danielu B. Wallaceu, Thomasu Schreineru, Jonu Huntu, Nancy Vyhmeister, Keithu Reevesu, Ronu Rushingu, Georgeu Gunnu, Chipu Hardu, Verlynu Verbruggeu i Craigu Keeneru. Vrlo veliku zahvalu želim uputiti Walteru W. Wesselu, koji je tekst koristio od njegova najranijeg oblika te koji je bio srdačan i uporan u svojim ispravkama,

Predgovor xiii kritikama i hvali. Nakon što sam već mislio da je tekst u osnovi gotov, moj izvrsni urednik Verlyn Verbrugge nastavio je usavršavati moje djelo, ne samo pronalaženjem grešaka u tipkanju, nego i bitnim dodavanjem sadržaju i tijeku poglavljâ. (Dakako, bilo kakve pogreške moja su krivnja, te ću cijeniti ukoliko mi na njih ukažete ili iznesete svoje prijedloge. Te prijedloge možete poslati na adresu na x. stranici.) Nadalje, da nije bilo marljiva truda Eda van der Maasa i Jacka Kragta, ova gramatika nikada ne bi bila tako dobro tiskana i reklamirana. Ovom prilikom moram spomenuti divne učitelje grčkoga jezika koji su mi prvi usadili ljubav prema ovom jeziku i njegovali njen rast. Bili su to E. Margaret Howe, Walter W. Wessel, Robert H. Mounce, William Sanford LaSor i George E. Ladd. Velik dio posla, posebice u vježbama, ne bi bio moguć bez pomoći računalnih programa Gramcord Paula Millera i Accordance Roya Browna. Velika hvala!

Budući da je ovo drugo izdanje priručnika, želio bih zahvaliti mnogim profesorima i studentima koji su koristili OBG tijekom proteklih devet godina. Njegovo prihvaćanje bilo je i više nego nagrada, a vjerujem da će prilagodbe koje smo unijeli u ovo izdanje biti korisne.

Posebno se želim zahvaliti mojoj supruzi Robin za njezino postojano strpljenje i ohrabrivanje tijekom proteklih dvadeset godina te za vjeru u ciljeve koje smo si oboje postavili u pogledu ove gramatike. Ujedno se zahvaljujem mojim prijateljima u Shiloh Hills Fellowshipu i crkvi Garland Avenue Alliance koji su mi bezrezervno pomagali u mom istraživanju, Richardu Porteru, Steveu Yoellu, Scottu Meredithu, te mojim dobrim prijateljima Tyleru, Kiersten, Haydenu, Ryanu, Reganu, Reidu, Ranceu, Nikki, Laytonu, Trentu, Dereku, Seanu, Chrisu, Juliaji, Grace, Jonathanu, Davidu, Juliei i Lindsay.

Na kraju se želim zahvaliti znanstvenicima koji su, unatoč svojim pretrpanim rasporedima, pristali napisati egzegetske uvide za svako poglavlje. Čitajući kako im je poznavanje biblijskih jezika pomagalo u njihovu proučavanju, vjerujem da ćete biti ohrabreni u vlastitom učenju i korištenju grčkoga jezika.

Hvala vam! William D. Mounce

Kasnija izdanja

Popis ispravaka unesenih između izdanjâ možete naći na www.teknia.com.

Izjava načela Uz toliko mnoštvo početnica iz gramatike grčkoga jezika na tržištu, čini se prikladnim početi s izjavom načela koje će opravdati izlazak još jedne takve gramatike. Priručnik Osnove biblijskoga grčkog (OBG) nije nov samo kako bi bio drukčiji, već poučavanju jezika pristupa s jedne posve drukčije perspektive koja se nada da će učenje grčkoga jezika učiniti što lakšim, što korisnijim i, tako je, čak i ugodnim.

Sljedeća izjava objašnjava moj pristup, kazuje po čemu je drukčiji i zašto mislim da je bolji. Prihvaćanje prvog izdanja doista me je ohrabrilo. Ciljevi

1. Pristupiti učenju grčkoga jezika ne kao intelektualnoj vježbi, nego kao alatu za službu.

2. Ohrabrivati studente pokazujući im ne samo što trebaju naučiti nego i zašto to trebaju naučiti.

3. Poučavati samo ono što je u tome trenutku potrebno, odgađajući složenije pojmove za kasnije.

4. Okoristiti se suvremenim napretkom lingvistike, ali ne kako bismo poučavali lingvistiku nego kako bismo olakšali učenje grčkoga jezika.

1. Alat za službu

Biblijski grčki ne bi se smio učiti samo u svrhu učenja grčkog. Premda u tome pristupu nema ničega pogrešnog, on nije prikladan za veliku većinu studenata na fakultetima i poslijediplomskim studijima. Prečesto se studente poučava grčkome i govori da će oni jednoga dana uvidjeti zašto je toliko važno upoznati građu. Prema mome mišljenju, trebalo bi im se već tijekom procesa učenja pokazati zašto uče grčki i zašto je djelatno znanje grčkoga jezika ključno za njihovu službu. 2. Ohrabrivanje

Većina studenata grčkome jeziku prilazi s različitim stupnjevima straha. Njihov entuzijazam često opada s odmicanjem semestra. OBG je stoga uključio različite načine njihova ohrabrivanja.

a. Većina vježbi preuzeta je iz Biblije, uglavnom iz Novoga zavjeta, ali neke iz Septuaginte. Već od prvoga dana studenti će prevoditi biblijski tekst. Ukoliko neki odlomak sadrži riječ koja se poučava kasnije u odlomku, priskrbit ćemo prijevod. To studentima daje osjećaj zadovoljstva jer su zapravo preveli

xiv

Izjava načela xv odjeljak Biblije. Kada god grčki jezik korišten u vježbi pojašnjava neko egzegetsko ili teološko pitanje u Bibliji, pokušao sam i to istaknuti.

Nedostatak u korištenju biblijskoga teksta jest to što student možda već zna stih na hrvatskom. No, uz malo discipline sa studentove strane, ovaj nedostatak bit će nadaleko premašen prednostima, a u drugom izdanju dodao sam nekoliko izmišljenih rečenica.

b. Nakon svake riječi u rječniku, navedena je njezina učestalost. Jedno je naučiti da kaiv znači »i«, ali vidjeti da se ta riječ pojavljuje 9164 puta u Novom zavjetu pružit će studentima motivaciju za pamćenje.

c. U Novom zavjetu ima otprilike 5437 različitih riječi koje se ukupno pojavljuju 138162 puta. Prema tome, nakon svakoga dijela rječnika studentu će biti naveden postotak ukupnih riječi koje sada poznaje. Do osmoga poglavlja, student će poznavati više od svako druge riječi koja se javlja u tekstu.

3. Poučavanje isključivo onoga što je potrebno

Studenti će naučiti samo ono što im je potrebno kako bi mogli čitati tekst. Nakon što ovladaju osnovama i steknu iskustva u čitanju, bit će poučeni nekim detaljima. Kako bi se student dodatno ohrabrio i kako bi ovaj tekst bio korisniji za veći broj učitelja, ta dodatna iscrpna građa stavljena je u bilješke ili u odjeljku na kraju poglavlja pod naslovom »Informacije za napredne studente«.

Na primjer, neka pravila za naglaske svrstana su u Informacije za napredne studente, tako da ovisi o studentu ili učitelju hoće li se to učiti ili neće. Priloški particip pruža još jedan primjer. Studente se uči da koriste glagolski prilog sadašnji “-jući” ili prošli “-vši”, i da ispred glagola dodaju vremenski prilog (»dok«, »nakon«) ili »zato što«. U Informacijama za napredne studente napredni studenti mogu pročitati da mogu dodati ličnu zamjenicu koja ustanovljuje identitet vršitelja radnje participa, te da vrijeme finitnoga glagola korištenog za prijevod participa mora odgovarati glavnome glagolu. 4. Suvremena lingvistika

Suvremene studije u lingvistici u stanju su puno toga ponuditi učenju jezika. Početnik ne bi trebao učiti lingvistiku poradi nje same, ali osnovna načela mogu se poučiti i primijeniti na općenit način.

Na primjer, »Tablica praskavih suglasnika« treba se temeljito naučiti zato što objašnjava mnoge morfološke promjene glagola. Isto tako, uči se osnovni skup padežnih nastavaka, a potom se studentima pokazuje kako se gotovo neprimjetno mijenjaju u različitim deklinacijama. Kada vide da se neki osnovni nastavci koriste u sve tri deklinacije, studenti će ih puno lakše upamtiti. U leksikonu su sve riječi brojem povezane s mojim priručnikom The Morphology of Biblical Greek (vidi bibliografiju na kraju ove rasprave). Kako studentovo znanje i zanimanje bude raslo, moći će ulaziti u dublja morfološka proučavanja u ovome tekstu.

xvi Izjava načela 5. Inovativan pristup

OBG radosnom zadatku učenja grčkoga jezika želi pristupiti iz novih i inovativnih kutova, ne samo poradi novine nego iz želje da grčki jezik učini što korisnijim. Što je neki jezik lakše naučiti, to će se njime pastori i drugi uključeni u službu lakše koristiti.

a. Sve definicije izvedene su iz knjige prof. Brucea Metzgera Lexical Aids for Students of New Testament Greek te iz knjige Warrena Trencharda The Student’s Complete Guide to the Greek New Testament. Na ovaj način, kada studenti dođu na drugu godinu grčkog i počnu koristiti jedan od ovih izvrsnih priručnika za povećanje studentova rječničkog blaga, neće trebati ponovno učiti nove definicije.

b. U priručniku se nalazi leksikon s popisom svih riječi koje se javljaju deset ili više puta s oblicima glagolskih vremena za sve jednostavne glagole. (Svaka riječ koja se javlja manje od pedeset puta tijekom vježbi bit će prevedena u samoj vježbi.) To će biti potrebno za vježbe ponavljanja. Također, naći ćete punu zbirku imenskih i glagolskih tablica.

c. Umjesto da studente neprestano »voza« između imenica i glagola, OBG najprije ih poučava o imenicama, a potom o glagolima. Budući da su glagoli toliko važni, neki su dovodili u pitanje odluku da se o njima počne govoriti tek u petnaestom poglavlju. Evo mojih razloga.

• Tijekom godina saznao sam da je pretjerano prebacivanje studentove pažnje između imenica i glagola nešto što unosi najveću zbrku u ostalim pristupima poučavanju grčkog jezika.

• Imenice se uče toliko brzo da do petnaestoga poglavlja dospijete puno brže nego što mislite.

• Slušate li djecu kako govore, vidjet ćete da je prirodnije najprije naučiti imenice, a potom krenuti dalje u glagolski sustav.

Premda se ovaj pristup tijekom proteklih devet godina dokazao, htio sam biti otvoren prema sklonostima drugih učitelja, a posebice prema vremenskom okviru koji im je na raspolaganju za poučavanje grčkog. Neki učitelji su me izvijestili da su jedva stigli dovršiti imenice do božićnih blagdana. Stoga sam, u drugome dijelu, dodao »Drugu stazu« vježbi. To je alternativni skup vježbi koje vam dopuštaju da od devetoga poglavlja odmah prijeđete na petnaesto poglavlje i učenje glagola, a nakon nekoliko poglavlja o glagolima vraćate se natrag i dovršavate imenice. To podrazumijeva samo jedan prelazak između imenica i glagola, a prema mom iskustvu to se studentima nije pokazalo teškim.

d. Na početku svakoga poglavlja nalazi se Egzegetski uvid koji se temelji na biblijskom tekstu. Ove uvide napisali su znanstvenici iz područja Novoga zavjeta i oni nam pokazuju važnost gramatike o kojoj se govorilo u tome poglavlju.

Izjava načela xvii

e. Nakon toga dolazi rasprava o hrvatskoj gramatici, a u sažetku grčke gramatike, koji slijedi nakon toga, iznijeli smo mnoge usporedbe između hrvatskoga i grčkog s naglaskom na sličnostima između ova dva jezika.

f. Grčka gramatika se na početku poučava s hrvatskim ilustracijama. Kada se ilustracije za nove gramatičke konstrukcije daju na grčkom, studenti utroše previše pažnje na prepoznavanje grčkih oblika, a pritom često ne razumiju samu gramatiku. U OBG-u gramatika se iznosi isključivo na hrvatskom jeziku, a tek nakon njezina shvaćanja iznose se primjeri na grčkom. Na primjer:

Particip ima karakteristike glagola. »Nakon jedenja (nakon što je pojeo), moj učitelj grčkoga jezika dao nam je da napišemo ispit«. U ovomu primjeru, jedenje je particip koji nam nešto govori o glagolu dati. Učitelj nam je dao da napišemo ispit nakon što je pojeo. (Nakon što je prilog koji pobliže označava vrijeme odvijanja radnje participa.) Particip ima i pridjevske aspekte. »Žena, koja sjedi pokraj prozora (sjedeći pokraj prozora), moja je učiteljica grčkog.« U ovome primjeru, particip (koja sjedi) nam govori nešto o imenici »žena«

g. Sa web-stranice Teknia, možete besplatno »skinuti« Učiteljevu zbirku [nažalost, na engleskom jeziku; op. prev.]. Učiteljeva zbirka sadrži sljedeće.

• Odgovori iz Radne bilježnice.

• Primjeri kvizova za svako poglavlje (bez odgovora).

• PowerPoint™ slajdovi i prikazi za grafoskop.

• Software.

Skraćenice Accordance Roy Brown, The Gramcord Institute.

OBG Osnove biblijskoga grčkog, William D. Mounce (Biblijski i Teološki Resursi i Trening, 2009.).

BDAG A Greek-English Lexicon of the New Testament and Other Early Chris- tian Literature, eds. W. Bauer, F.E. Danker, W.F. Arndt, F.W. Ging- rich, treće izdanje (University of Chicago Press, 2000.).

Bl-D A Greek Grammar of the New Testament and Other Early Christian Lit- erature, urednici F. Blass, A. Debrunner, preveo R. Funk (University of Chicago Press, 1961.).

Fanning Verbal Aspect in New Testament Greek, Buist M. Fanning (Clarendon Press, 1990.).

Gramcord Paul Miller, The Gramcord Institute.

Klein A Comprehensive Etymological Dictionary of the English Language, Ernest Klein (Elsevier Publishing Co., NY, 1971.), o kojemu sam puno ovisio za srodne riječi i definicije u leksičkim odjeljcima.

LaSor Handbook of New Testament Greek, William Sanford LaSor (Eerd- mans, 1973.).

Machen New Testament Greek for Beginners (Macmillan, 1951.).

MBG The Morphology of Biblical Greek, William D. Mounce (Zondervan, 1994.).

Metzger Lexical Aids for Students of New Testament Greek, Bruce M. Metzger (Theological Book Agency, 1973.).

Smyth Greek Grammar, Herbert Weir Smyth (Harvard University Press, 1980.).

Wallace Napredna gramatika grčkoga jezika: Egzegetska sintaksa Novoga zavjeta,

Daniel B. Wallace (američko izdanje: Zondervan, 1995; hrvatsko izdanje: Biblijski i teološki resursi i trening, uskoro).

Wenham The Elements of New Testament Greek, J.W. Wenham (Cambridge University Press, 1965.).

xviii

Prvo poglavlje

Grčki jezik Grčki jezik ima dugu i bogatu povijest koja se proteže još od trinaestoga stoljeća prije Krista, pa sve do danas. Najraniji oblik jezika naziva se »Linearni B« (13. stoljeće pr. Kr.). Oblik grčkoga jezika koji se koristio od Homera (8. stoljeće pr. Kr.) do Platona (4. stoljeće pr. Kr.) naziva se »Klasični grčki«. Bio je to čudesan oblik jezika, kojime su se mogle izraziti točne i suptilne nijanse značenja. Njegov alfabet izveden je iz feničanskoga jezika, baš kao i hebrejski. Klasični grčki imao je mnogo narječja, od kojih su tri bila najvažnija: dorski, eolski i jonski (čiji je atički grčki bio ogranak).

Atenu je u četvrtome stoljeću pr. Kr. osvojio kralj Filip Makedonski. Aleksandar Veliki, Filipov sin, koji je bio učenik grčkoga filozofa Aristotela, uputio se osvojiti svijet i raširiti grčku kulturu i jezik. Budući da je Aleksandar govorio atičkim grčkim, to je bilo narječje koje se širilo. Isto tako, to je bilo narječje kojime su pisali slavni atenski pisci. To je bio početak Helenističkoga razdoblja.

Dok se grčki jezik širio po cijelome svijetu i susretao se s drugim jezicima, mijenjao se (što se događa sa svakim jezikom). Ujedno su i narječja bila u doticaju jedno s drugim. U konačnici je to prilagođavanje rezultiralo u onome što mi danas nazivamo Koine grčkim. »Koine« (koinhv) znači »zajednički« i opisuje zajednički, svakidašnji oblik jezika, kojime su se koristili obični ljudi. Nije se smatrao dotjeranim književnim oblikom jezika, a zapravo su pisci iz ovoga razdoblja namjerno imitirali stariji stil grčkoga jezika (što je slično kao kada netko danas piše jezikom Daničićeva prijevoda Biblije). Koine je bio pojednostavljeni oblik klasičnog grčkog, tako da je finoća klasičnog grčkog, nažalost, bila uvelike izgubljena. Na primjer, u klasičnom grčkom a[llo" je značilo »drugo« iste vrste dok je e{tero" značilo »drugo« drukčije vrste. Kada biste u ruci držali jabuku i zatražili a[llo", dobili biste još jednu jabuku. No, ako biste zatražili e{tero", primili biste, možda, naranču. Neke od ovih profinjenih značajki održale su se u Svetome pismu ali ne često. Upravo se ovaj zajednički Koine grčki jezik koristi u Septuaginti, Novom zavjetu i u spisima Apostolskih očeva.

Dugo vrijeme Koine grčki zbunjivao je mnoge znastvenike. Značajno se razlikovao od klasičnog grčkog. Neki su iznosili pretpostavke da je bio kombinacija grčkog, hebrejskog i aramejskog. Drugi su pokušali objasniti da e to »jezik Duha Svetoga«, što bi značilo da je Bog stvorio poseban jezik korišten isključivo za pisanje Biblije. Međutim, proučavanja grčkih papirusa pronađenih u Egiptu tijekom proteklih stotinjak godina pokazala su da je to bio jezik običnih ljudi korišten za pisanje oporuka, osobnih pisama, recepata, popisa za kupnju itd.

1

2 Prvi dio: Uvod Iz ovoga možemo naučiti dvije pouke. Kao što je Pavao rekao: »Ali kada dođe punina vremena, posla Bog svoga Sina« (Gal 4,4), a dio te punine bio je i sveopći jezik. Bez obzira kamo je Pavao putovao, svi su ga mogli razumjeti.

No, ima još jedna pouka koja je možda nešto bliža pastorovu srcu. Bog je koristio zajednički jezik kako bi saopćio evanđelje. Evanđelje ne pripada samo obrazovanima; pripada svim ljudima. Sada je naša zadaća naučiti ovaj predivan jezik koji će nam pomoći da Božju milost objavimo svim ljudima.

Drugo poglavlje

Učenje grčkoga jezika Prije nego počnemo učiti jezik, najprije trebamo govoriti o tome kako učiti. Ako ste razvili loše navike učenja, to će se jasno primijetiti kada krenete učiti grčki jezik. Porazgovarajmo o nekoliko bitnih stvari.

Cilj Glavna svrha pisanja ove knjige je pomoći vam da bolje razumijete i saopćavate Božju riječ. To morate uvijek imati na umu. To vas treba motivirati, ohrabriti kada budete frustrirani i pružiti vam perspektivu kada pomislite da ćete »puknuti«. Sjetite se cilja: jasnije, točnije i uvjerljivije izlaganje Božje spasonosne poruke.

No, je li poznavanje grčkoga jezika stvarno nužno za postizanje ovoga cilja? Ukoliko niste posve uvjereni u to, bit će vam teško postići taj cilj. Drugim riječima, je li jezik vrijedan truda? Blagoslovljeni smo mnogobrojnim dobrim i različitim prijevodima [premda autor govori o engleskom jeziku, isto se može reći i za hrvatske prijevode; op.prev.]. Pažljiva i kritička upotreba tih prijevoda uvelike pomaže propovjedniku da bolje razumije Božju riječ. Ne bi bilo pošteno tvrditi da je poznavanje grčkoga jezika uvjet bez kojega se ne može kako bi se postalo dobrim propovjednikom.

Međutim, dopustite mi da iznesem malenu usporedbu i sve će vam biti jasno. Recimo da trebate napraviti »generalku« na motoru vašega automobila. Koje alate biste odabrali? Pretpostavljam da biste s odvijačem, čekićem, kliještima i željeznom polugom mogli nešto napraviti. No, sagledajte rizik u koji se upuštate. Bez ključa za matice mogli biste uništiti mnoge vijke. Bez ključa s pokazateljem momentne sile ne možete pravilno namjestiti glavu motora. Poenta je da biste, bez pravilnih alata, mogli obaviti minimalan posao, a možda čak i nauditi motoru.

Isto je i s propovijedanjem, poučavanjem, pripremanjem osobnih biblijskih proučavanja i učenjem grčkoga. Bez pravih alata ograničeni ste u svojoj sposobnosti da proučavate tekst. Kada Ivan piše: »A šesti izlu svoju čašu na veliku rijeku Eufrat. Tada presahnu njezina voda da bude omogućen prolaz kraljevima s Istoka« (Otk 16,12), na što se odnosi »njezina«? Na čašu ili na

rijeku Eufrat?1 Kada Pavao piše Efežanima: »milošću ste spašeni – po vjeri. To

ne dolazi od vas; to je dar Božji« (Ef 2,8), na što se »to« odnosi?2 Kada Pavao pita: »Govore li svi jezicima« (1. Kor 12,30; Djaković), podrazumijeva li da je

odgovor »Da«?3

_____________________________________________

1 Odnosi se na veliku rijeku Eufrat.

3

4 Prvi dio: Uvod No, to nije sve. Gotovo svi najbolji komentari i biblijske studije zahtijevaju poznavanje grčkog jezika. Bez poznavanja grčkog, nemate pristupa životnom trudu znanstvenika koji bi se trebali poslušati. Vidio sam kako se razvio zanimljiv običaj. Jedini ljudi koje čujem da kažu kako grčki nije važan su isti oni koji ne poznaju grčki. Nije li to čudno? Možete li zamisliti da netko tko ne zna ništa o tenisu kaže da nije potrebno uzeti nikakvu poduku iz tenisa? Zvuči besmisleno, zar ne?

Poenta svega ovoga jest naglasiti da morate promisliti o tome zašto želite naučiti grčki, a potom morate uvijek imati taj cilj na umu. O Johnu Wesleyju, možda jednome od najučinkovitijih propovjednika koji su se ikada popeli na konja, kažu da je mogao bolje citirati Pismo na grčkom nego li na engleskom. Koliko daleko želite da dospije vaša služba? Alati koje sakupite, od kojih je grčki jedan od njih, uvelike će odrediti vaš uspjeh s ljudskoga gledišta. Neka vaši ciljevi budu visoki, te ih uvijek imajte na umu.

Pamćenje

Kako biste naučili grčki (ili bilo koji drugi jezik, po tom pitanju) pamćenje je ključno. Što se tiče grčkoga jezika, morat ćete pamtiti riječi, nastavke i razne druge stvari. Primjerice, jedini način na koji u grčkome jeziku možete odrediti je li neka imenica u jednini ili množini, ili je li riječ subjekt ili objekt glagola, jest po nastavku te riječi. Dakle, ako niste upamtili nastavke, bit ćete u velikoj nevolji.

Uz gramatiku, važno je pamtiti riječi. Teško da ćete naći ikakve radosti u prevođenju budete li trebali svaku drugu riječ potražiti u rječniku. Učenje napamet nekima pada teže nego drugima, tako da vam želim dati nekoliko prijedloga.

1. Napravite kartice za pamćenje (podsjetnice) na kojima napišite riječi i nastavke riječî. Možete ih staviti u džep i nositi ih posvuda sa sobom. Koristite ih dok čekate u redu, za vrijeme pauze na poslu, prije nastave itd. One će postati vaši izbavitelji. Možete ih napraviti tako što ćete malo tvrđi papir izrezati na kartice veličine posjetnice (4 x 2,5 cm).

2. Kada pamtite riječi koristite mnemonička sredstva. Na primjer, grčka riječ za »baciti« transliterira se kao »ballō«, a možemo ju upamtiti pomoću izraza: »baciti balon«. Čini se da što su ta sredstva luđa, to su bolja, tako da se ne trebate sramiti.

3. Grčke riječi morate dosljedno izgovarati i lijepo ih pisati. Ukoliko se vaš izgovor svaki put razlikuje, bit će vam teško upamtiti riječi.

_______________________________________________________

2 Odnosi se na cijeli proces spasenja, koji uključuje i našu vjeru.

3 On kaže da je odgovor »Ne«.

Drugo poglavlje: Učenje grčkog 5

4. Riječi i njihove nastavke izgovarajte naglas. Što više osjetila uključite u proces učenja, to bolje. Zato izgovarajte riječi, slušajte ih i pišite tako da ih možete vidjeti.

Vježbe

Najveća motivacija za učenje grčkoga jezika dolazi tijekom domaćih uradaka. Budući da većina vježbi dolazi iz Novoga zavjeta, stalno se podsjećate zašto učite taj jezik. U bilješkama smo pokušali istaknuti svaki put kada vam poznavanje grčkog pomaže da u egzegezi ili u osobnoj primjeni bolje razumijete značenje stiha.

Također, kroz bilješke uz vježbe ćemo vas uvoditi u drugi stupanj gramatike. Dok bilješke u gramatici nisu toliko bitne, u vježbama su one vrlo važne.

Svakako se pobrinite da vježbe shvatite kao ispite. Naučite poglavlje, napravite koliko god možete vježbi, ponovno prođite kroz poglavlje, a onda opet napravite vježbe. Što više budete prema vježbama postupali kao prema ispitu, bolje ćete naučiti građu i bit ćete bolji na pravim ispitima.

Vrijeme i dosljednost

Veoma mali broj ljudi može »pokupiti« neki jezik. Većini nam je potrebno vrijeme, i to puno vremena. Planirajte to; podsjećajte se što pokušavate učiniti, i provodite nužno vrijeme. Međutim, osim vremena, potrebno je biti dosljedan. Ne možete »bubati« za ispite; grčki vam neće ostati u pamćenju, nego ćete ga nakon nekog vremena zaboraviti. Provodite vrijeme s njime svaki dan. Upoznavanje jezika Novog zavjeta zaslužuje barem toliko. Sjetite se: »Oni koji bubaju, propadaju«.

Partneri

Veoma mali broj ljudi može naučiti neki jezik sami. Kako bih vam to ilustrirao, dopustite mi da vam citiram priču o Johnu Brownu koju je ispričao veliki gramatičar grčkoga jezika, A. T. Robertson.

Kada mu je bilo šesnaest godina, John Brown iz Haddingtona, zaprepastio je knjižara zatraživši primjerak grčkog Novog zavjeta. Bio je bos i odjeven u dronjavu priprostu odjeću. Bio je dječak-pastir sa Škotskih brežuljaka. »Što će tebi ta knjiga?« profesor ga je podrugljivo upitao. »Pokušat ću je pročitati«, momče je odgovorilo, i otvorilo odlomak iz Evanđelja po Ivanu kako bi ga pročitao. Otišao je pobjedonosno s poželjnom nagradom, ali se krajem raširila priča da je čarobnjak i da je grčki jezik naučio uz pomoć crne magije. I doista, optužili su ga za čarobnjaštvo, ali su, godine 1746., starješine i đakoni u Abernethyju izglasali oslobađajuću presudu, iako je

6 Prvi dio: Uvod pastor nije htio potpisati. Njegovo pismo obrane, kaže Sir W. Robertson Nicoll (The British Weekly, 3. listopada, 1918.): »zaslužuje da ga se ubroji među najznamenitija pisma svijeta«. John Brown postao je student, a na posljetku i profesor teologije. U kapeli u Mansfield Collegeu, u Oxfordu, Brownova figura stoji uz Doddridgea, Fryja, Chalmersa, Vineta i Schleiermachera. Sam je sebe naučio grčki dok je čuvao ovce, i to bez gramatike. Sigurno je da John Brown iz Haddingtona zauvijek posramljuje sve one studente teologije i prezaposlene pastore koji zanemaruju grčki Novi zavjet, premda su

im učitelji, gramatike i rječnici na dohvat ruke.4

Ova priča ističe koliko je neobično da netko nauči grčki jezik bez zajedničke pomoći razreda. Pronađite partnera, nekoga tko će vas ispitivati i davati vam kvizove, podupirati vas, i obratno.

Disciplina

Disciplina je izrazito važna. Za učenje grčkoga jezika nema čarobnih rješenja. Ono je moguće ukoliko to želite. Ima svoju cijenu, ali nagrada je silna. Stoga, krenite na putovanje svoga života dok budemo putovali kroz stranice Novoga zavjeta. Uživajte u ushićenju otkrivanja i čekajte dan kada će sve to procvjetati i donijeti roda. _______________________________________

4 A Grammar of the Greek New Testament in the Light of Historical Research (Broadman,

1934.) 4. izdanje, xix.

Treće poglavlje

Alfabet i izgovor

Pregled

Svako poglavlje počet ćemo pregledom svega o čemu ćete u njemu učiti. To će vam dati osjećaj za ono što dolazi, a ujedno bi vas trebalo ohrabriti kada shvatite da u pojedinačnim poglavljima nema toliko puno podataka.

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• pisati i izgovarati alfabet (suglasnike, samoglasnike, dvoglase);

• da svaka riječ koja počinje samoglasnikom ima »hak«.

Grčki alfabet

3.1 Bilješke u ovome priručniku nije nužno naučiti (iako su često zanimljivi), osim u rječničkom odjeljku gdje mogu biti važni. (Bilješke u Radnoj bilježnici obično su važne.)

3.2 Grčki alfabet ima dvadeset četiri slova.1 Isprva je samo važno naučiti

hrvatski naziv, mala slova i izgovor. Transliteracije2 će nam u tome pomoći. U našem današnjem tekstu, velika slova koriste se samo za

vlastita imena, za prvu riječ u citatu i prvu riječ u paragrafu.3 Postoji nesuglasje vezano uz ispravan izgovor nekolicine slova, što je istaknuto u bilješkama. Odabrali smo standardan izgovor koji će vam

__________________________________ 1 Postojalo je još nekoliko slova, koja su ispala iz upotrebe prije klasičnog razdoblja.

U nekim slučajevima njihov se utjecaj još uvijek može osjetiti, posebice u glagolima.

2 Transliteracija je ekvivalent nekog slova u drugom jeziku. Na primjer, grčko slovo »beta« (b) transliterira se hrvatskim slovom »b«. To ne znači da slična kombinacija slova u jednome jeziku ima isto značenje kao ista kombinacija slova u drugome. meta ne znači »meta«. Međutim, grčko slovo »b« i hrvatsko slovo »b« imaju isti zvuk, a često i slične funkcije, tako da kažemo da je hrvatsko slovo »b« transliteracija grčkoga »beta«.

3 Biblija je izvorno bila napisana samo velikim slovima bez znakova interpunkcije, znakova naglaska i bez razmaka između riječi. Na primjer, Ivan 1,1 počinje: ENARCHHNOLOGOS. Velika slova, ili »majuskule«, korištena su sve do kasnijih stoljeća nakon Krista, kada je prihvaćen kurzivan rukopis. Kurzivan rukopis sličan je našim pisanim slovima u kojima se slova spajaju. U grčkim tekstovima danas Ivan 1,1 počinje: jEn ajrch'/ h\n oJ lovgo".

7

8 Prvi dio: Uvod pomoći da najlakše naučite ovaj jezik.

Zamijetit ćete sličnosti između grčkih i hrvatskih slova, ne samo u obliku i zvuku, nego i po redoslijedu u alfabetu, odnosno abecedi. Grčki alfabet može se podijeliti na dijelove. Neko vrijeme se slaže s hrvatskom abecedom, potom se razlikuje, a potom se ponovno slaže. Pokušajte pronaći te prirodne podjele.

Sljedeća tabela pokazuje naziv slova (na hrvatskom i grčkom), hrvatsku transliteraciju (kurzivom), slovo napisano velikim i potom malim slovom, a nakon toga izgovor.

Alfa a[lfa a A a a kao u otac

Beta bh'ta b B b b kao u Biblija

Gama gavmma g G g g kao u gorčina

Delta devlta d D d d kao u držati

Epsilon e] yilovn e E e e kao u metla (kratko)

Zeta zh'ta z Z z z kao u zora4

Eta h\ta ē H h e kao u štafeta (dugo)

Theta qh'ta th Q q th kao u engleskom thing

Iota ijw'ta i I i i kao u intriga5

Kapa kavppa k K k k kao u kuhinja

Lambda lavmbda l L l l kao u lovac

Mu mu' m M m m kao u majka

Nu nu' n N n n kao u novac

Ksi xiæ ks X x ks kao u aksiom6

Omikron o] mikrovn o O o o kao u tovar (kratko)7

Pi piæ p P p p kao u porez

Ro rJw' r R r r kao u rad8

_______________________________________________

4 Neki slovo zeta izgovaraju kao »dz«. To pomaže da ga se razlikuje od sigma. Wenham (19) kaže da se izgovara »dz« osim ako je prvo slovo u riječi, kada se izgovara »z«.

5 Iota može biti duga (»zima«) ili kratka (»intriga«). Slušajte kako je izgovara vaš učitelj i uvidjet ćete razliku.

6 Neki su skloniji jednostavnom »ks« zvuku za ksi, a ne dvostrukom »kss« kao što je slučaj u engleskoj riječi »axiom«. Mi smatramo da »kss« kombinacija pomaže da razlikujemo ksi od hi.

7 Omikron neki izgovaraju s dugim »o« zvukom kao u riječi »ovdje«. Drugi ga izgovaraju kao kratki zvuk »o« kao u riječi »lovina«. Ne zna se kako se to slovo doista izgovaralo u Koine razdoblju. U suvremenom grčkom, ono je dugo kao omega. Odlučili smo koristiti kratak izgovor kako bismo razlikovali omikron od omege.

8 Neki preferiraju »rh« zvuk, kao u francuskom.

Treće poglavlje: Alfabet i izgovor 9

Sigma sivgma s S s/" s kao u studij

Tau tau' t T t t kao u trag

Upsilon u\ yilovn u/y U u y kao njemačko ü9

Fi fiæ f F f f kao u film

Hi ciæ h C c h kao u hrast

Psi yiæ ps Y y ps kao u psalam

Omega w\ mevga ō W w o kao u nota (dugo) 3.3 Pisanje slova

1. Zapazite da slova a b d e i k o V t i u izgledaju nalik na svoje latiničke parnjake.

2. U grčkome postoje tri slova koja se transliteriraju pomoću dva slova. q je th; x je ks; y je ps. Ova slova nazivamo duplim suglasnicima.

3. Važno je da ne pomiješate h (eta) s hrvatskim slovom »n«, n (nu) s »v«, r (ro) s »p«, c (hi) sa slovom »x« ili w (omega) sa slovom »w«.

4. U grčkom jeziku postoje dvije sigme. " se javlja samo na kraju riječi, a s se javlja svugdje drugdje: ajpovstolo".

5. Grčki samoglasnici su a, e, h, i, o, u, w. 3.4 Izgovor slova

1. Alfabet ćete najbolje naučiti budete li izgovarali slova naglas dok ih pišete, čineći to uvijek iznova.

2. Naziv suglasnika tvori se s pomoćnim samoglasnikom, ali zvuk suglasnika ne obuhvaća taj samoglasnik. Na primjer, m je slovo »mu«, ali kada se »mu« javlja u riječi, više nema zvuka »u«.

3. Sljedeća slova zvuče poput svojih parnjaka u hrvatskom jeziku: a b g d e i k l m n o p r s/V t.

4. Gama (g) obično ima tvrdi zvuk »g«, kao u »grabež«. Međutim, kada iza njega neposredno slijedi g, k, c ili x, izgovara se kao »n«.

_________________________________

9 Drugi prijedlozi izgovora su »ju« i kratko »u« kao u »bukva«.

10 Tvrdo

10 Prvi dio: Uvod

Na primjer, riječ a[ggelo" izgovara se »angelos«, od čega dobivamo našu riječ »anđeo«. Gama koje se izgovara kao »n« zove se nazalno

gama.11

5. Alfa i iota mogu biti i dugi i kratki samoglasnici. Moguće je da je iota promijenila svoj zvuk (usp. »zima«, »intriga«); alfa ga pak

možda nije promijenila.12 Epsilon i omikron su uvijek kratki, dok su eta i omega uvijek dugi.

»Dugi« i »kratki« odnosi se na relativnu razmjerno trajanje vremena potrebnog da bi se izgovorio samoglasnik (npr. »otac« i »lovac«).

6. Grčki jezik također ima dvije oznake aspiracije [hakovi]. Svaka riječ koja počinje sa samoglasnikom i sve riječi koje počinju s glasom ro imaju oznaku aspiracije ili hak.

Oštri hak je oznaka J koja se stavlja iznad prvoga samoglasnika, a riječi dodaje zvuk »h«. uJpevr se izgovara »huper«. Svaka riječ koja počinje s ro ili upsilonom prima oštri hak. Tihi hak je oznaka j koja se stavlja iznad prvoga samoglasnika i ne izgovara se. ujpevr (što nije prava grčka riječ) bi se izgovarao »uper«. ajpovstolo" se izgovara »a pó sto los«.

3.5 Izgovaranje dvoglasa

1. Dvoglas (ili diftong) ima dva samoglasnika koji proizvode samo jedan glas.

Drugi samoglasnik je uvijek i ili u. Evo kako se izgovaraju.13

ai aj ai[rw

ei ej eij

oi oj oijkiva

au au aujtov"

ou ou oujdev

ui uj uiJov"

eu, hu oj14 eujquv" / hu[xanen

ui i hu su manje učestali od drugih dvoglasa. ______________________________________ 11 Većina nazalnih gama tvore se iz gg kombinacije. 12 O ovome pitanju znanstvenici puno raspravljaju. Kako bi se izgovorilo dugo alfa (npr. »čamac«) potrebno je dulje vremena nego za izgovor kratkog alfa (npr. »mačka«). 13 Dvoglas wu koristio se u klasičnome grčkom, no u Novom zavjetu javlja se samo u

imenu Mwϋsh'" u kojemu uvijek stoji dijareza koja označava da se ne radi o dvoglasu.

14 Neki znanstvenici predlažu da bi se hu zapravo trebalo izgovarati »heju«.

Treće poglavlje: Alfabet i izgovor 11 2. Nepravilni dvoglas tvori se od samoglasnika i iota subskriptum

(potpisano iota). Iota subskriptum je malo iota potpisano ispod samoglasnika a, h ili w (a/, h/, w/) koji je obično posljednje slovo riječi. Ovo iota ne utječe na izgovor, ali je ključno za prijevod, tako da na nj morate obratiti veliku pažnju.

a/ w{ra/

h/ grafh'/

w/ lovgw/

3. Počinje li riječ dvoglasom, hak se u tome slučaju stavlja iznad drugog samoglasnika dvoglasa (aijtevw).

Počinje li dvoglasom riječ s velikim slovom, hak se onda još uvijek stavlja iznad drugoga samoglasnika (Aijtevw).

Počinje li riječ s dva samoglasnika koji ne tvore dvoglas, hak se tada stavlja ispred velikog slova ( jIhsou'").

4. U nekim riječima nalazimo dva samoglasnika koji inače tvore dvoglas, ali u tome slučaju ga ne tvore. Kako bi se pokazalo da se radi o dva odvojena glasa, iznad drugog samoglasnika stavlja se dijareza ( >) ( jHsai>a"). ai obično tvori dvoglas, ali u ovoj riječi dijareza pokazuje da tvori dva odvojena glasa: jH sa i a«". Usp. riječ naivan u hrvatskom jeziku.

Sažetak 1. Vrlo je važno da grčki alfabet pravilno naučite. Ne možete naučiti ništa

drugo dok to ne naučite.

2. Naučite hrvatski naziv, kako trebate pisati slovo i kako ga trebate izgovarati.

3. Grčki samoglasnici su a, e, h, i, o, u i w.

4. Svaka riječ koja počinje samoglasnikom mora imati oštri ili tihi hak. Počinje li riječ dvoglasom, hak se nalazi iznad drugoga samoglasnika. Ako je prvo slovo veliko, hak stoji ispred prvoga samoglasnika ili iznad drugog samoglasnika, ovisno o tome tvore li ta dva samoglasnika dvoglas.

5. Dvoglas tvore dva samoglasnika koji se izgovaraju kao jedan glas. Drugi samoglasnik je uvijek iota ili upsilon.

6. Nepravilni dvoglas je dvoglas s iota subskriptum ispod samoglasnika. Iota subskriptum ne utječe na izgovor, ali je važan za prijevod.

12 Prvi dio: Uvod

Informacije za napredne studente

U većini poglavlja postoje informacije koje neki učitelji smatraju vrlo važnima, dok drugi ne. Takve informacije uvrstili smo u odjeljak ovoga poglavlja »Informacije za napredne studente«. 3.6 Velika slova. Želite li naučiti velika slova, zapazite da ima samo nekoliko neočekivanih oblika. Oni neuobičajeni oblici napisani su masnim slovima.

veliko malo komentari

A a

B b

GGGG g

DDDD d

E e

Z z

HHHH h

Q q

I i

K k

L l

M m

N n

XXXX x Ne smijemo ga zamijeniti s velikim theta (Q). O o

P p

R r Ne smijemo ga zamijeniti s velikim latiničkim slovom »P«.

S s/" Ne smijemo ga zamijeniti velikim epsilonom (E). T t

U u

F f

C c

Y y

WWWW w Nekima će velika slova biti poznata zbog toga što se upotrebljavaju za označavanje bratovština i sestrinstava.

Četvrto poglavlje

Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova Egzegetski uvid

Pri pisanju Novoga zavjeta nisu se koristili znakovi interpunkcije. Zapravo, riječi su bile spojene jedna uz drugu bez ikakva razmaka. Interpunkcija i pretvaranje u stihove ušlo je u tekst rukopisa puno kasnije.

Očigledno je to stvorilo određene poteškoće suvremenim znanstvenicima, jer način na koji je neki stih obilježen znakovima interpunkcije može imati značajan utjecaj na tumačenje stiha. Jedan istaknuti primjer je Rimljanima 9,5. Stavi li se veća stanka iza kata; savrka (»prema tijelu«), onda je posljednji dio stiha izjava o Bogu Ocu (engl. prijevod NEB glasi »Neka Bog, koji je iznad sviju, bude blagoslovljen zauvijek! Amen«). Međutim, ako se na tome mjestu stavi manja stanka, konačne riječi u toj rečenici govore o Kristu (D/F glasi »Krist, koji je iznad svega, Bog blagoslovljen u vjekove. Amen«).

Ima li to ikakve veze? Većina znanstvenika vjeruje da ima. Ukoliko potonja interpunkcija iznosi ono što je Pavao želio reći, onda u ovom stihu imamo posve jasnu potvrdu božanstva Isusa Krista. On je, zapravo, Bog. Način na koji neki prijevod pristupa ovakvom dvosmislenom stihu otkriva nam teološke sklonosti prevoditelja.

Robert H. Mounce

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• četiri grčke oznake interpunkcije i tri oznake naglaska;

• kako podijeliti grčku riječ na slogove kako bismo ju mogli izgovoriti (»tvorba slogova«).

Dva najdraža mjesta u Akropoli.

13

14 Prvi dio: Uvod

Grčki znakovi interpunkcije

4.1 Interpunkcija

znak hrvatski grčki

qeov", zarez zarez

qeov". točka točka

qeov": točka iznad crte točka-zarez

qeov"; točka-zarez upitnik1

4.2 Dijakritički znakovi

1. Dijareza. Ovo smo već objasnili u #3.5.

2. Apostrof. Kada prijedlog2 završava samoglasnikom, a naredna riječ počinje samoglasnikom, posljednji samoglasnik prve riječi

ispada. To se naziva elizijom. Označava je apostrof, koji se stavlja na mjesto izostavljenog samoglasnika (npr. ajpo; ejmou' postaje ajp j ejmou'). Ovo je slično kontrakciji u hrvatskom jeziku (npr. »rek’o«).

3. Naglasci. Gotovo svaka grčka riječ ima znak naglaska.3 Stavlja se iznad samoglasnika i pokazuje koji slog prima naglasak. Izvorno je naglasak bio znak akcenta: glas se podigao, spustio ili podigao i spustio na naglašenom slogu. Na kraju je postao običan

naglasak kakav je svojstven engleskom jeziku.4 Većina učitelja zadovoljna je kada studenti jednostavno stave naglasak na naglašeni slog.

Akut pokazuje da se glas na naglašenom slogu izvorno malo podigao (aijtevw).

Gravis pokazuje da se glas na naglašenom slogu malo spustio (kai ; qeo;" h\n oJ lovgo").

Cirkumfleks pokazuje da se glas na naglašenom slogu malo podigao pa onda spustio (aJgnw'").

Zapazite kako oblik naglaska odaje smjer glasa.

Pitanje je onda: kada koristiti koji naglasak? Mogućnosti se razlikuju prema tome smatramo li pravila o stavljanju naglaska

______________________________________________________

1 Oblik grčkog pitanja ne mora se nužno razlikovati od izjave; interpunkcija i kontekst trebaju vam biti najvažniji pokazatelji.

2 O prijedlozima ćemo govoriti u osmome poglavlju. To su male riječi poput »u« i »iznad« koje opisuju odnos između dvije riječi.

3 Čini se da neke riječi imaju dva naglaska. Neke riječi gube svoj naglasak koji se prebacuje na narednu riječ (»proklitike«) ili na prethodnu riječ (»enklitike«), tako da na kraju imate dvostruki naglasak na jednoj riječi, a nijedan naglasak na drugoj.

Četvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova 15 bitnima ili posve nevažnima. Budući da ih izvorni biblijski rukopisi nisu imali, te budući da oni prema našemu mišljenju samo nepotrebno opterećuju studente početnike, ovaj tekst zanemaruje pravila stavljanja naglaska (no vidi Informacije za napredne studente na str. 20).

Ipak, to ne znači da naglasci nemaju vrijednosti i da ih treba ignorirati. Daleko od toga; naglasci nam vrlo dobro služe u tri područja.

• Izgovor. Kada bi svi studenti u razredu proizvoljno naglašavali slogove, postalo bi vrlo teško međusobno komunicirati. Dosljedno stavljanje naglaska na naglašeni slog stvara željenu i nužnu jednoobraznost.

• Pamćenje. Ne natjerate li se da svaki put izgovorite riječi na isti način, pamćenje rječnika postaje izrazito teško. Zamislite da pokušavate zapamtiti riječ koinwniva kada ne biste znali koji slog trebate naglasiti. Pokušajte izgovoriti »koi no ni a« četiri puta, svaki put naglašavajući različiti slog. Vidite li zašto je dosljednost poželjna?

• Prepoznavanje. Nekoliko riječi su identične izuzev njihovih naglasaka. tivß može značiti »tko?« i tiß može značiti »netko«. Također, postoji nekoliko glagolskih oblika kod kojih je korisno znati naglasak. Takve riječi i oblike ćemo istaknuti kako se budemo s njima susretali. Međutim, upamtite da naglasci nisu bili dio izvornoga teksta, tako da se o njima da raspravljati.

_________________________________ 4 Engleski jezik koristi »obične naglaske«. To znači da slog koji prima akcent dobiva

nešto veći naglasak tijekom izgovora. Klasični grčki akcent (grčki je u pogledu naglaska sličan hrvatskom jeziku) izvorno se izgovarao različitim tonalitetom, a ne naglaskom. Glas se malo podiže ili spušta pri izgovoru naglašenog sloga. Većina učitelja svojim studentima dopuštaju da prilikom izgovora grčkoga jezika koriste obični naglasak jer je glazbeni tonalitetni naglasak težak. Moguće je da je do vremena Koine grčkog naglasak postao običan.

Postoji jedna zanimljiva priča o plemenu kanibala koje je pogubilo prva dva misionarska para koji su im došli. Misionari su pokušali naučiti njihov jezik, ali nisu u tome uspjeli. Treći hrabri bračni par naišao je na istu jezičnu barijeru kao i dva prethodna para, sve dok žena, koja je studirala glazbu, nije prepoznala da je pleme imalo vrlo razvijen skup tonalitetnih akcenata koji su bili vrlo važni za razumijevanje tog jezika. Kada su shvatili da su naglasci tonalitetni, a ne obični, uvidjeli su značajnu ulogu akcenata u tome jeziku, tako da su konačno mogli prevesti Bibliju u taj glazbeno osviješteni jezik. Na našu sreću, iako su grčki akcenti bili tonalitetni, nisu toliko važni.

16 Prvi dio: Uvod

Tvorba slogova

4.3 Kako dijeliti riječi

Baš kao što je važno naučiti točno izgovarati slova, važno je i točno izgovarati riječi. No kako biste mogli izgovoriti grčku riječ, morate je moći podijeliti na slogove. To se naziva »sricanjem« slogova i možete ga naučiti na dva načina.

Prvi način je prepoznati da se grčke riječi dijele po slogovima u osnovi slično kao i hrvatske. Stoga, budete li to radili »prema sluhu«, grčke riječi ćete moći gotovo nesvjesno dijeliti po slogovima. Budete li vježbali čitati 1. Ivanovu 1, uvrštenu u vježbe za ovo poglavlje, sricanje slogova vam ne bi trebalo biti problem. Drugi način je naučiti neka osnovna pravila tvorbe slogova.

Vrlo je važno ovladati procesom sricanja slogova, jer u protivnom nećete moći dosljedno izgovarati riječi, teško ćete ih pamtiti, a teško ćete i komunicirati s drugim studentima u razredu. 1. Svaki slog ima jedan samoglasnik (ili dvoglas).

aj kh kov a men mar tu rou' men

Dakle, riječ ima točno onoliko slogova koliko ima samoglasnika/dvoglasa.

2. Jedan suglasnik sam po sebi (ne skupina5) pridružuje se narednom samoglasniku.

eJ w rav ka men ej qe a sav me qa

Ako je posljednje slovo u riječi suglasnik, onda se pridružuje prethodnom samoglasniku.

3. Dva uzastopna samoglasnika koji ne ne ne ne tvore dvoglas dijele se.

ej qe a sav me qa jH sa i? a"

_______________________________________________________

Suglasnički skup čine dva ili više uzastopnih suglasnika.

Četvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova 17

4. Suglasnički skup koji se nenenene može zajedno izgovoriti6 dijeli se, a prvi suglasnik pridružuje se prethodnom samoglasniku.

e[m pro sqen ajr ch'" 5. Suglasnički skup koji se može zajedno izgovoriti pridružuje se narednom

samoglasniku.

Cri stov" gra fhv

To uključuje suglasnički skup koji tvore m ili n.

e[ qne sin pneu' ma

6. Dvostruki suglasnici7 se dijele.

aj pag gevl lo men par rh siv a

7. Složenice8 se dijele na mjestu gdje se spajaju.

ajnti cristov" ejk bavllw

Sažetak

1. Točka iznad crte je grčko »točka zarez« (doslovno pola dvotočke), a hrvatski znak »točka zarez« je grčki upitnik.

2. Postoje tri znaka naglaska. Ne morate znati zašto se javljaju tamo gdje se javljaju, ali pazite na njih dok izgovarate riječ.

3. Grčka tvorba slogova u osnovi prati hrvatsku. Slušajte svog učitelja kako izgovara riječi i ubrzo će vam to ući u naviku.

Rječnik

Jedan od najmučnijih dijelova učenja jezika je pamćenje, posebno pamćenje riječi. Međutim, želite li uživati u određenom jeziku, pamćenje riječi od iznimne je važnosti. Morate li svaku drugu riječ tražiti po rječniku, jezik koji učite izgubit će draž. Budući da učimo samo biblijski grčki, pred sobom

_________________________________________________

6 Kako provjeriti može li se neki suglasnički skup izgovoriti zajedno? Otkrijte započinju li ti suglasnici neku riječ. Na primjer, znate da se skup st može izgovoriti zajedno zato što postoji riječ staurovw. Premda vam leksikon neće pokazati sve moguće suglasničke skupove, pokazat će vam većinu.

7 »Dvostruki suglasnik« je kada se isti suglasnik javlja dvaput uzastopno. 8 Složenice su riječi sastavljene od dvije zasebne riječi. Naravno, za sada još ne

znate koje su riječi složenice jer općenito ne znate riječi.

18 Prvi dio: Uvod imamo određen broj riječi, a postoji nekoliko statistički važnih činjenica.

U Novom zavjetu se nalazi 5437 različitih riječi. Javljaju se ukupno 138162

puta.9 No, postoji samo 313 riječi (5,8% od ukupnog broja) koje se javljaju pedeset i više puta. Uz to, iz posebnih razloga ćete trebati naučiti još šest dodatnih riječi koje se javljaju manje od pedeset puta. Tih 319 riječi zajedno čine 110425 javljanja riječi, odnosno 79,92% ukupnog broja riječi, gotovo četiri

od pet riječi.10 Na primjer, kaiv (riječ koja odgovara riječi »i«) javlja se 9153 puta. Naučite tu jednu riječ i znat ćete 6,7% ukupnog broja riječi.

Dakle, naučite li ovih 319 riječi, moći ćete čitati velik dio Novoga zavjeta. Smatramo da je kontraproduktivno učiti više riječi od toga, osim ako to stvarno volite. Svoje vrijeme bolje ćete utrošiti čitajući Bibliju ili učeći gramatiku. Isto tako, 319 riječi nije previše. Većina početnih priručnika za učenje stranih jezika sadrži oko 2000 riječi.

Kako bismo vas ohrabrili, u zagrade smo napisali koliko se puta svaka riječ javlja u Novom zavjetu, a na kraju svakog poglavlja ćemo vam otkriti koliko posto od 138162 pojavljivanja riječi poznajete.

U ovom poglavlju naveli smo neke grčke riječi koje je hrvatski jezik izravno

preuzeo iz grčkog (»srodne riječi«).11 Često je korisno vidjeti sličnosti među jezicima. Neke srodne riječi nisu dio rječničkog blaga velikog broja ljudi, ali smo ipak smatrali korisnim znati da te srodne riječi postoje. Većina srodnih riječi i njihovih definicija izvađena je iz vrhunske studije Ernesta Kleina, Etymological Dictionary, s dobrim savjetima iz knjige Brucea Metzgera Lexical Aids.

No, imajte na umu da nikada ne smijete definirati neku grčku riječ prema srodnoj riječi iz hrvatskoga jezika! Standardni hrvatski jezik nastao je puno kasnije, tako da nije imao nikakva utjecaja na značenje grčkih riječi. Pokušajte se sjetiti što je moguće više srodnih riječi za sljedeće riječi. Srodne riječi navest ćemo u bilješkama.

Kada budete koristili računalni program Flash Works, primijetit ćete da vam on navodi više podataka za svaku riječ. Na primjer, za a[ggelo" ima a[ggelo", -ou, oJ. O tim dodatnim podacima više ćete naučiti u narednim poglavljima.

a[ggelo" anđeo, glasnik (175)

ajmhvn doista, zaista, amen, neka tako bude (129) a[nqrwpo" čovjek, čovječanstvo, osoba, ljudi, ljudski rod,

ljudsko biće (550)12

_______________________________________________________

9 Sve brojke dolaze iz računalnog programa Accordance. 10 Postoji još nekoliko posebnih oblika riječi koje smo vam dali u rječniku. Ako za

neku riječ nije naveden broj pojavljivanja, onda ta riječ nije uključena ni u ukupni broj pojavljivanja.

11 Kao što ćete vidjeti, kappa je u hrvatski jezik ušla kao »k«. Sjetite se i da se upsilon, kada nije dio dvoglasa, transliterira kao »y«.

Četvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova 19 ajpovstolo" apostol, poslanik, glasnik (80)

Galilaiva Galileja (61)13

grafhv pisanje, Pismo (50)14

dovxa slava, veličanstvo, ugled (166)15

ejgwv ja (1.725)16

e[scato" posljednji (52)17

zwhv život (135)18

qeov" Bog, bog (1.317)19

kaiv i, te, također, naime (9.153)20

kardiva srce, nutrina (156)21

kovsmo" svijet, svemir, ljudski rod (186)22

lovgo" riječ, Riječ, izjava, poruka (330)23

pneu'ma duh, Duh, vjetar, dah, unutarnji život (379)24

profhvth" prorok (144)

savbbaton Šabat, tjedan (68)25

________________________________________________

12 Antropologija, nauka o ljudskim bićima.

13 Većina imena i naziva može se lako prepoznati.

14 Autograf je pisanje vlastitog (aujtov") imena.

15 Doksologija je »riječ« (lovgo", vidi dolje) o »slavljenju«.

16 Ego, »ja« neke osobe.

17 Eshatologija je nauka o posljednjim događajima.

18 Zoologija je nauka o životinjama.

19 Teologija je nauka o Bogu.

20 Triskaidekafobija je strah (fovboß) od broja 13, 3 (treiæß) i (kaiv) 10 (devka).

21 Kardiologija je nauka o srcu.

22 Kozmologija je filozofska nauka o svemiru.

23 Ova riječ ima širi spektar značenja, kako u grčkom tako i u hrvatskom jeziku. Može se odnositi na ono što je izgovoreno, ili se može koristiti filozofski/teološki kao »Riječ« (Iv 1,1-18). Kao što možete vidjeti iz gornjih primjera, lovgo" (ili oblik ženskoga roda logiva) često se koristi u složenicama sa značenjem »nauka« o nečemu.

24 Pod »Duh« mislimo na Svetoga Duha. Pneumatologija je nauka o duhovnim bićima.

25 savbbaton se često javlja u množini, ali se može prevesti u jednini.

20 Prvo dio: Uvod

fwnhv zvuk, buka, glas (139)26

Cristov" Krist, Mesija, Pomazanik (529)27

Vlastita imena je posebno lako naučiti.

jAbraavm Abraham (73)

Dauivd David (59)

Pau'lo" Pavao (158)

Pevtro" Petar (156)

Pila'to" Pilat (55)

Sivmwn Šimun (75) Postoji još puno riječi koje bismo vam mogli pokazati, ali učenje rječnika, kao što ste se uvjerili, ne mora biti toliko teško. Sada navedene riječi naučite. Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138162 Broj riječi koje smo naučili do sada: 26 Ukupan zbroj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 16100 Ukupan zbroj pojavljivanja riječi do sada: 16100 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 11,65% Imajte na umu da 11,65% znači da znate više od jedne od deset riječi u tekstu. Jednu od deset! Nije li to ohrabrujuće?

Informacije za napredne studente 4.4 Osnovna pravila za naglaske. Želite li znati osnovna pravila za naglaske,

evo ih.

1. Akut ( v ) se može pojaviti na bilo kojem od tri posljednja sloga.

2. Cirkumfleks ( ' ) se može pojaviti samo na jednome od posljednja dva sloga i uvijek će biti iznad dugog samoglasnika. h i w su uvijek dugi samoglasnici. a , i, i u mogu biti dugi ili kratki. a/ je uvijek dug.

_______________________________________________________

26 Dvostruko značenje »zvuka« i »glasa«, zajedno s dvostrukim značenjem pneu'ma kao »vjetra« i »duha«, čini igru riječi u Ivanu 3,8. to; pneu'ma o{pou qevlei pneiæ, kai; th;n fwnh;n aujtou' ajkouvei", ajll j oujk oi\da" povqen e[rcetai kai; pou' uJpavgei: ou{tw" ejsti;n pa'" oJ gegennhmevno" ejk tou' pneuvmato". Fonograf je doslovno »pisač zvukova«.

27 U Starom zavjetu i ranijim dijelovima Novoga zavjeta izraz »cristov"« je bio titula, ali dok prolazimo kroz Djela apostolska postaje toliko tijesno povezan s Isusom da počinje biti vlastito ime poput »Isus« i treba počinjati velikim slovom (Cristov").

Četvrto poglavlje: Stavljanje interpunkcije i tvorba slogova 21 3. Gravis ( ; ) se tvori u slučaju kada je riječ inače naglašena akutom

na posljednjem slogu. Kada iza riječi ne slijedi znak interpunkcije , tada akut postaje gravis. U drugim riječima, kada je naglasak bio na posljednjem slogu, Grci su uvijek spuštali glas na kraju riječi, ali ga podizali kada je riječ bila na kraju rečeničnog dijela ili rečenice.

4. Naglasci na imenicama većinom ostaju na istom slogu. To se zove dosljedni naglasak. Naglasci na glagolima naginju natrag prema početku glagola. To se zove recesivni naglasak.

Želite li naučiti više od naglascima, pronađite moj priručnik Morphology of Biblical Greek.

4.5 Evo još nekoliko grčkih riječi. Koje su njihove srodne hrvatske riječi? Za sada ne morate naučiti ove grčke riječi.

riječ definicija

ajgavph ljubav

ajdelfov" brat

a{gio" svet

ai|ma krv

aJmartiva grijeh

glw'ssa narječje, jezik

ejkklhsiva crkva, Crkva, skupština, zajednica

e[rgon rad

eujaggevlion dobra vijest, evanđelje

qavnato" smrt

qrovno" prijestolje, tron

jIhsou'" Isus

jIsrahvl Izrael

livqo" kamen

mevga" velik, važan

mhvthr majka

Mwu>sh'" Mojsije

novmo" zakon

parabolhv (us)poredba

pathvr otac

presbuvtero" starješina

pu'r vatra

u{dwr voda

Farisaiæo" farizej

yuchv duša, život, svoje »ja«

Peto poglavlje

Uvod u hrvatske imenice Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo sljedeće:

• izraze korištene u hrvatskoj gramatici (sklanjanje, padež, broj, rod, leksički oblik);

• druge izraze poput člana, predikatnog nominativa i deklinacija;

• vrste riječi (imenica, pridjev, prijedlog, subjekt /predikat);

• kratak uvod u glagole.

Uvod

5.1 Koliko god to čudno zvučalo, prva veća prepreka koju većina nas treba svladati jest nepoznavanje hrvatske gramatike. Iako su razlozi za to različiti, činjenica je da mnogi ne poznaju dovoljno hrvatsku gramatiku da bi mogli naučiti grčku gramatiku. Ne možemo govoriti o grčkom padežu nominativu dok ne znate što je to uopće padež. Prvo morate naučiti puzati kako biste mogli naučiti hodati.

Iz toga razloga, raspravu o grčkim imenicama započet ćemo kratkim uvodom u dio hrvatske gramatike koji se odnosi na proučavanje imenica. (Sličnu raspravu naći ćete prije no što počnemo govoriti o glagolima.) Na početku svakog poglavlja, govorit ćemo o nekim istančanijim pitanjima hrvatske gramatike koja su važna za to poglavlje.

U ovom poglavlju nalazi se puno informacija. Nismo vas htjeli preopteretiti, nego vas upoznati s imenicama i pružiti vam mjesto na kojemu možete potražiti potrebne informacije. Kada u sljedećim poglavljima budete imali kakva pitanja, vratite se u ovo poglavlje.

Sklanjanje

4.2.1 Ponekad, kada riječ vrši različite funkcije u rečenici ili kada mijenja značenje, oblik riječi se mijenja. Ta se pojava naziva »sklanjanje«. Na primjer, lična zamjenica je »on« ako se odnosi na lice muškoga roda, a »ona« kada se odnosi na ženski rod. »Ona« je kada je subjekt rečenice (npr. »Ona je moja žena«.), ali mijenja se u »nju/ju« kada je izravni objekt (npr. »Učitelj je udario nju« ili »Učitelj ju je udario«). Ako kralj i kraljica imaju sina, on je »princ«, ali ako imaju dva sina, oni su

22

Peto poglavlje: Uvod u hrvatske imenice 23 »prinčevi«. Isto tako, ako je njihovo dijete djevojčica, onda se zove »princeza«. Sve ove promjene primjeri su sklanjanja.

Kao što je slučaj i s grčkim jezikom, hrvatski jezik uvelike je sklon sklanjanju. U oba ta jezika, gotovo svaka riječ mijenja se već prema njezinoj upotrebi u rečenici i njezinu značenju.

Sljedeći gramatički pojmovi mogu utjecati na oblik neke riječi u oba jezika.

5.3 Padež. Riječi vrše različite funkcije u rečenici. Te različite funkcije

nazivaju se »padežima«. Hrvatski jezik ima sedam padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental. (Naredna objašnjenja i primjeri vezani uz padeže preuzeti su iz: Barić et al.: Hrvatska gramatika, [Zagreb, Školska knjiga 2003.], § 237-242.)

»Padež je morfološka kategorija koja izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice. Ti se odnosi izriču padežnim nastavcima i naglaskom.

Po odnosu prema ostalim riječima u rečenici padeži mogu biti zavisni (kosi) i nezavisni.« (§ 237) »Nezavisni su padeži nominativ i vokativ. Oni služe za imenovanje, i to nominativ u pripovijedanju i opisivanju, npr. Ševa leti visoko, a vokativ u izravnom obraćanju, npr. Ševo, leti visoko! Zavisni su padeži genitiv, dativ, akuzativ, lokativ i instrumental. Njima se izriče povezanost onoga što znači njihova osnova s drugim riječima u rečenici. Ta veza može biti unutrašnja, tijesna, uzročna i prijeko potrebna za razumijevanje rečenice, a može biti i vanjska, slobodna, kad se daju naknadni podaci i slučajne ili popratne okolnosti.« (§ 238) »Unutrašnju, uzročnu vezu izriče: a. akuzativ, koji pokazuje cjelovitost, ono što radnjom nastaje,

nestaje ili se mijenja ili radnju trpi, zatim ono što se prodire, ulazi, ono što se hvata, dira, na što se oslanja, sjeda, staje, ono što se posjeduje;

b. genitiv, koji ima najširu službu, pokazuje djelomičnost, otkidanje, udaljavanje, približavanje, potjecanje, pripadanje.

Dodatni podaci mogu biti dinamični i statični. Dinamične podatke daju: a. dativ, koji znači usmjerenost, čemu je što namijenjeno ili čemu se

teži; b. instrumental, koji izriče popratne okolnosti, mjesto kojim se što

kreće, vrijeme u kojemu se što zbiva, gdje se stoji, boravi, miruje, vrijeme kad se što zbiva itd.« (§ 239)

»Shematski bi se padežni sustav mogao prikazati ovako:« (§ 240)

24 Drugi dio: Imenski sustav

»Padeži odgovaraju na pitanja (osim vokativa), a nazivaju se latinskim imenima i obično se prema klasičnoj gramatici redaju ovako: 1. nominativ (N): tko? što? 2. genitiv (G): (od) koga? (od) čega? 3. dativ (D): (prema) komu? (prema) čemu? 4. akuzativ (A): koga? što? 5. vokativ (V): dozivanje, pozivanje, oj! 6. lokativ (L): gdje? o komu? o čemu? 7. instrumental (I): (s) kim? (s) čim?« (§ 241) »Padeži se prepoznaju po pitanjima na koja odgovaraju, po nastavku, naglasku i iz smisla rečenice. Rod, broj i padež gramatičke su kategorije, od kojih svaka ima posebno gramatičko značenje, ali nema i svoj posebni izraz. One su sve tri izražene jednim nastavkom (amalgamom). U nastavku je, prema tome, jednom izrazu pridruženo više gramatičkih sadržaja.« (§ 242)

5.4 Broj. Riječi mogu biti u jednini ili u množini, ovisno o tome odnose li se na jedan primjerak ili više primjeraka. Na primjer, »Studenti (množina) bi trebali naučiti studirati poput ovoga studenta« (jednina). 5.5 Rod. Riječi mijenjaju svoj oblik ovisno o tome odnose li se na objekt

muškog, ženskog ili srednjeg roda. Na primjer, »On (muški rod) je dao to (srednji rod) njoj (ženski rod)«. (On, to i njoj oblici su iste

zamjenice, lične zamjenice trećeg lica jednine.)

Još jedan primjer je riječ »princ«. Ukoliko je prijestolonasljednik muško, onda je on »princ«. Međutim, ako je dijete žensko, onda je ona »princeza«. Ukoliko se neka riječ odnosi na stvar koja nije ni muškog ni ženskog roda, onda je srednjega roda.

5.6 Prirodni rod znači da neka riječ poprima rod objekta koji predstavlja. Međutim, u hrvatskom jeziku rod je samo »donekle vezan i uz značenje riječi: imenice koje znače muško biće muškog su roda; imenice koje znače žensko biće ženskog su roda. … Imenice koje znače stvari ili bića kod kojih se spol ne zna, ili nije važno da se zna, imaju rod prema svom obliku, tj. prema završetku, i to: imenice koje završavaju na suglasnik muškog roda (osim manjeg broja takvih imenica koje su ženskog roda); imenice koje završavaju na –a ženskog su roda, osim vlastitih muških imena (Marko, Mile) i imenica odmila (hipokoristika), koje su emocionalno obojene (ujo, medo, braco i sl.)« (Barić et al.: Hrvatska gramatika, [Zagreb, Školska knjiga 2003.], § 235).

U grčkom jeziku, zamjenice slijede svoj prirodni rod dok imenice to uglavnom ne čine. aJmartiva je imenica ženskoga roda koja znači »grijeh«, premda »grijeh« nije ženski pojam; aJmartwlov" može biti imenica muškoga roda koja znači »grješnik«, premda »grješnik« nije muški pojam.

Peto poglavlje: Uvod u hrvatske imenice 25

Vrste riječi

5.7 Imenica. Imenica je riječ koja predstavlja nekoga ili nešto. U rečenici: »Marko je bacio svoju veliku crnu knjigu na čudnog učitelja«, riječi »Marko«, »knjiga« i »učitelj« su imenice.

5.8 Pridjev. Pridjev je riječ koja pobliže opisuje imenicu (ili drugi pridjev). U gornjoj rečenici, »veliku«, »crnu« i »čudnog« pridjevi su koji pobliže opisuju imenice. U rečenici: »Tamna smeđa Biblija je previše skupa«, »tamna« je pridjev koji pobliže opisuje drugi pridjev »smeđa«. 5.9 Prijedlog. Prijedlog je riječ koja pokazuje odnos između dvije druge

riječi. Primjerice, odnos može biti prostoran (»Grčki tekst nalazi se ispod kreveta«) ili vremenski (»Taj student uvijek uči nakon utakmice«).

Riječ ili izraz koji slijedi iza prijedloga naziva se prijedložnim objektom (»krevet« u prvom primjeru, »utakmice« u drugom).

5.10 Subjekt i predikat. Rečenicu možemo podijeliti na dva dijela. Izraz

subjekt opisuje subjekt glagola i ono što pobliže opisuje subjekt. Predikat opisuje ostatak rečenice, uključujući glagol, izravni objekt itd.

5.11 Član. Za razliku od grčkog i engleskog jezika, koji ima određeni član

(»the«), u hrvatskom jeziku nema člana. Tako u rečenici na engleskom jeziku: »The student is going to pass«, određeni član ukazuje na jednog određenog studenta (premda bi se već iz konteksta trebalo moći shvatiti tko je to). Što se tiče prijevoda, ponekad je na hrvatskom jeziku korisno riječ pobliže označiti pokaznom zamjenicom »taj«, a ponekad se riječ ne mora pobliže označiti: »Taj student će proći/Student će proći«.

Grčki subjekti i glagoli

5.12 Formalno proučavanje glagola pomaknuli smo do petnaestog poglavlja. Za sada se trebate usredotočiti na imenice kako biste ih dobro naučili.

Kasnije ćemo se latiti glagola.

26 Drugi dio: Imenski sustav No ipak, postoji jedna važna gramatička napomena koju trebate naučiti kako biste mogli shvatiti vježbe. Kao što je slučaj s hrvatskim jezikom, tako i nastavak grčkoga glagola označava lice i broj. Na primjer, nastavak ei" u riječi gravfei" govori vam da je subjekt glagola »ti«. Nastavak ei u riječi gravfei govori vam da je subjekt »on«, »ona« ili »ono«. gravfei" znači »ti pišeš«, dok gravfei znači »on piše«. Morat ćete shvatiti kako to funkcionira u vježbama.

»Ja« i »mi« smatra se »prvim licem«, »ti« i »vi« je drugo lice, a sve ostalo (uključujući »on«, »ona« i »ono«) je treće lice.

5.13 Važna posljedica: zbog toga grčkoj rečenici nije potreban izričiti

subjekt, odnosno subjekt se može dokučiti iz glagola. Dakle, su ; gravfei" i gravfei" zajedno znače: »(Ti) pišeš«. »Ti« dolazi kako iz zamjenice suv tako i iz glagolskog nastavka.

U vježbama ćemo uz prijevod glagola uvijek uključiti zamjenicu (npr. »on« , »oni«, »mi«), osim u slučaju kada je subjekt jasno izražen.

a[nqrwpo" gravfei (on/ona/ono piše) to; biblivon. Čovjek piše knjigu.

Ovu rečenicu ne biste preveli: »Čovjek on piše knjigu.« Jednostavno biste rekli: »Čovjek piše knjigu.« Međutim, kada subjekt ne bi bio izrečen, tj. ako a[nqrwpo" ne bi bio prisutan, onda biste preveli: »On piše knjigu.«

5.14 Još jedna napomena. gravfei može značiti »on piše«, »ona piše« ili »ono piše«. Nastavak ei koristi se za sva tri roda. Jedino iz konteksta možete saznati o kojemu se rodu radi. Do petnaestoga poglavlja u vježbama ćemo glagole prevoditi sa sve tri zamjenice, a na vama je da odlučite koji je prikladniji prijevod ovisno o kontekstu.

a[nqrwpo" gravfei (on/ona/ono piše) th ;n grafhvn. Čovjek piše pismo.

Šesto poglavlje

Nominativ i akuzativ; Član

(Imenice prve i druge deklinacije)

Egzegetski uvid

Nominativ je padež subjekta. Kada se subjektu dodaje »izjednačavajući« glagol poput pomoćnoga glagola biti u prezentu (sam, si, je, smo, ste, su), odnosno glagol koji izjednačava subjekt s nečim drugim, onda se javlja još jedna imenica u nominativu – predikatni nominativ [na hrv. i predikatno ime. Kad je sa sponom, naša ga gramatika naziva imenskim predikatom. Za pregled svega što može biti predikatno ime, vidi Barić et al.: Hrvatska gramatika, [Zagreb, Školska knjiga 2003.], § 1128-1243; op. prev.]. U rečenici: »Ivan je čovjek«, »Ivan« je subjekt a »čovjek« je predikatni nominativ. U hrvatskom jeziku subjekt i predikatni nominativ uglavnom se razlikuju po redu riječi (subjekt uglavnom stoji na prvome mjestu). To pak nije slučaj u grčkome jeziku. Budući da je red riječi u grčkom posve fleksibilan i koristi se za naglašavanje te nema strogo određenu gramatičku funkciju, za razlikovanje subjekta od predikatnog nominativa koriste se druga sredstva. Na primjer, kada jedna od dvije imenice ima član, onda je imenica sa članom subjekt.

Kao što smo rekli, red riječi posebno se koristi u svrhu naglašavanja. Općenito, kada se neka riječ stavlja na početak rečenice, to se čini zbog naglaska. Kada se predikatni nominativ stavlja ispred glagola, red riječi daje mu naglasak. Kao dobra ilustracija poslužit će Ivan 1,1c. Hrvatski prijevodi uglavnom glase: »i Riječ bijaše Bog«. Međutim, na grčkom jeziku red riječi je obrnut. Glasi:

kai; qeo;" h\n oJ lovgo"

i Bog bijaše Riječ.

Da je »Riječ« subjekt znamo po tome što ima član, tako da je zbog toga prevodimo: »i Riječ bijaše Bog«. U vezi ovoga stiha potrebno je postaviti dva teološki važna pitanja: (1) zašto je qeov" isturen naprijed? i (2) zašto nema član?

Ukratko,1 njegov naglašeni položaj stavlja naglasak na njegovu bit ili kvalitetu: »Ono što bijaše Bog, Riječ bijaše« je način na koji jedan od prijevoda izražava to značenje. Nedostatak člana pomaže nam da razlikujemo osobu Riječi (Isusa Krista) od osobe »Boga« (Oca). Drugim riječima, red riječi nam kazuje da Isus Krist ima sve božanske atribute koje ima Otac; izostanak člana ________________________________ 1 Ovaj stih podrobnije je obradio Wallace, 266-269.

27

28 Drugi dio: Imenski sustav kazuje nam da Isus Krist nije Otac. Ivanovo pisanje zbijeno je na predivan način! Zapravo, ovo je jedna od najelegantnije sažetih teoloških izjava uopće. Kao što je rekao Martin Luther, izostanak člana svjedoči protiv sabelijanizma, a red riječi svjedoči protiv arijanizma.

Sagledajmo kako bismo preveli različite grčke konstrukcije:

kai; oJ lovgo" h\n oJ qeov" »a Riječ bijaše BOG« (tj. Otac; sabelijanizam)

kai; oJ lovgo" h\n qeov" »a Riječ bijaše bog« (arijanizam)

kai; qeo;" h\n oJ lovgo" »a Riječ bijaše Bog« (pravovjerje).

Isus Krist je Bog i ima sve atribute koje ima Otac. Međutim, on nije prva osoba Trojstva. Sve ovo sažeto je potvrđeno u Ivanovoj izjavi kai; qeo;" h\n oJ lovgo".

Daniel B. Wallace

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• prepoznati radi li se o imenici prve ili druge deklinacije;

• dva padeža i njihove nastavke: nominativ (koristi se kada je imenica

subjekt); akuzativ (koristi se kada je imenica izravni objekt);

• oblike grčkog člana i kako se oni »slažu« s imenicom koju pobliže opisuju;

• dvije upute za učinkovito prevođenje;

• prva tri od osam pravila o imenicama.

Uvod

6.1 Ovo je daleko najdulje poglavlje u ovom priručniku. Po prvi puta ćemo se susresti s nekim važnim idejama, a svakako ih želimo prikladno naučiti. Većina sadržaja je gramatičke naravi, a tek manji dio je potrebno upamtiti, stoga, ohrabrite se. Negdje na pola puta umetnuli smo odjeljak za ponavljanje, te sažetak na kraju poglavlja.

Poglavlja u ovom priručniku dosljedno su raspoređena. Svako počinje egzegetskim uvidom osmišljenim kako bi se ilustriralo nešto o čemu ćete učiti u tom poglavlju, pregledom i raspravom o nužnim dijelovima hrvatske gramatike. Potom ćete učiti grčku gramatiku, a završit ćete sažetkom cijele rasprave, rječničkim odjeljkom, a ponekad i s odjeljkom za napredne studente.

Šesto poglavlje: Nominativ i akuzativ; Član 29

Hrvatski

6.2 Sve što trebate znati o hrvatskoj gramatici u ovome poglavlju izloženo je u petom poglavlju.

Grčki Oblik grčke imenice

6.3 Nemojte pamtiti nastavke u sljedećim ilustracijama. Samo želimo vidjeti na koji način djeluje sklanjanje.

Padežni nastavci. Padež neke riječi u grčkome jeziku istaknut je uz pomoć »padežnog nastavka«. To je sufiks dodan na kraju riječi. Na primjer, osnovna riječ za »apostol« je ajpovstolo. Kada riječ vrši funkciju subjekta glagola, onda prima padežni nastavak nominativa: " (ajpovstolo"). Ako vrši funkciju izravnog objekta rečenice, tada prima padežni nastavak akuzativa: n (ajpovstolon).

oJ ajpovstolo" pevmpei to;n ajpovstolon.

Apostol šalje apostola.

U hrvatskome jeziku funkciju glagola u rečenici, osim po padežnim nastavcima, ponekad određujemo i prema redu riječi. Ako je riječ subjekt glagola, obično će doći ispred glagola; ako je izravni objekt glagola, obično će doći iza glagola. U grčkome jeziku funkciju riječi određuje padežni nastavak, a ne red riječi; prema tome, vrlo je važno dobro naučiti padežne nastavke.

Naredne točke utječu na to koji će se padežni nastavak koristiti u određenom slučaju.

6.4 Osnova. Kada imenici oduzmete padežni nastavak, ostaje vam

osnova. Osnova riječi lovgo" je logo. Osnova riječi nosi stvarno značenje riječi.

Vrlo je važno moći prepoznati osnovu riječi.

6.5 Rod. Imenica može biti muškoga, ženskog ili srednjeg roda. Imenica ima

samo jedan rod koji se nikada ne mijenja.2

Riječ nije uvijek onoga roda koji biste očekivali (usp. »prirodni rod« #5.6). aJmartwlov" znači »grješnik« i muškog je roda, ali ne znači da je grješnik muško. aJmartiva znači »grijeh« i ženskoga je roda, ali ne znači da je grijeh ženska crta karaktera.

--------------------------------------------------------------------------

2 Postoji nekoliko riječi koje su istovremeno muškoga i ženskoga roda, ali se s njima nećemo susresti

u bliskoj budućnosti.

30 Drugi dio: Imenski sustav Ipak, postoje određeni obrasci koji će vam pomoći da se sjetite roda neke riječi. Riječi navedene u rječničkom odjeljku koje završavaju na o" obično su muškoga roda, riječi koje završavaju na on obično su srednjega roda, a riječi koje završavaju na eta ili alfa uglavnom su ženskoga roda.

6.6 Broj. Kao što je slučaj u hrvatskome jeziku, grčki jezik na jedninu ili

množinu ukazuje pomoću različitih nastavaka. ajpovstolo" znači »apostol« dok ajpovstoloi znači »apostoli«. Razlika između jednine i množine ukazuje se s pomoću nastavaka " i i.

6.7 Deklinacije. U grčkom jeziku u osnovi postoje tri obrasca deklinacije

koji se koriste za stvaranje različitih padežnih nastavaka. Svaki od tih obrazaca naziva se »deklinacijom«. Kojoj deklinaciji pojedina imenica pripada ne utječe na značenje dotične riječi. Različite deklinacije utječu isključivo na oblik padežnog nastavka.

• Imenice čija osnova završava na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji [odnosno, A-deklinaciji], primaju padežne nastavke prve deklinacije, te su uglavnom ženskoga roda (npr. grafhv).

• Imenice čija osnova završava na omikron pripadaju drugoj deklinaciji [odnosno, O-deklinaciji], primaju padežne nastavke druge deklinacije i uglavnom su muškoga ili srednjeg roda (ajpovstolo"; e[rgon).

• Završava li osnova riječi na suglasnik, onda pripada trećoj deklinaciji. Treću deklinaciju naučit ćemo u desetom poglavlju.

Na primjer, padežnog nastavka prve deklinacije za subjekt glagola nema; osnova stoji sama (grafhv; w{ra).

hJ w{ra ejstin nu'n.

Sad je čas.

Padežni nastavak druge deklinacije za subjekt glagola je "

(ajpovstolo").3

oJ ajpovstolo" levgei to;n lovgon.

Apostol govori riječ.

Zapamtite: deklinacija utječe samo na odabir padežnog nastavka; ne utječe na značenje riječi.

4 Da su ajpovstolo" (m. r.) i ajpostovlh (ž. r.) bile postojeće riječi, imali bi isto značenje (osim što bi riječ ajpovstolo" označila čovjeka, a ajpostovlh ženu).

Šesto poglavlje: Nominativ i akuzativ; Član 31 Budući da posljednje slovo imenske osnove određuje kojoj deklinaciji pripada, imenica može pripadati samo jednoj deklinaciji.

Riječi koje se ne dekliniraju. Neke riječi u grčkome jeziku ne mogu se deklinirati, kao što su vlastita imena i posuđenice iz drugih jezika. Njihov oblik se, stoga, ne mijenja bez obzira na njihovo značenje ili funkciju u rečenici.

Prva dva padeža

6.8 Nominativ. U ovome poglavlju naučit ćemo dva od pet grčkih padeža. Prvi padež je nominativ. Osnovna funkcija nominativa jest ukazivanjena subjekt rečenice. Drugim riječima, ako je riječ subjekt glagola, onda će imati padežni nastavak za nominativ.

Kao što smo već prije vidjeli, jedan od padežnih nastavaka za nominativ jednine jest sigma. Koja je riječ subjekt u narednoj rečenici? (ajgapaæ / znači »on voli« a tovn je član.)

oJ qeo;" ajgapaæ / to;n kovsmon.

6.9 Akuzativ. Ako je riječ izravni objekt glagola, bit će u akuzativu. To znači da će imati padežni nastavak za akuzativ.

Jedan od padežnih nastavaka za akuzativ jednine je n. Koja je riječ izravni objekt u narednoj rečenici?

oJ qeo;" ajgapaæ / Cristovn. 6.10 Red riječi. Zapazite da, u rečenici gore, ne možete odrediti je li

riječ subjekt ili objekt prema njezinu redu u rečenici, kao što je ponekad slučaj u hrvatskom. Subjekt ili izravni objekt grčke rečenice možete odrediti isključivo prema padežnim nastavcima.

To jednostavno ne možemo previše naglasiti. Vi ćete prirodno htjeti zanemariti padežne nastavke i pretpostaviti da je riječ ispred glagola subjekt, a riječ iza glagola izravni objekt. Borite se protiv toga!

U grčkome jeziku, nastavak -" vam pokazuje da je ova riječ u nominativu, tako da je subjekt. Nastavak -n vam pokazuje da je ova

riječ u akuzativu, tako da je izravni objekt.4 Pronađite subjekte i izravne objekte u narednim rečenicama. Zapazite da je red riječi u primjerima drukčiji, iako svaki primjer ima isto značenje (»Bog voli svijet«).

_______________________________________________

4 Kao što ćemo vidjeti, ova slova služe kao padežni nastavci za druge padeže, no

cijelu smo stvar pojednostavili u svrhu ove ilustracije.

32 Drugi dio: Imenski sustav Qeo;" ajgapaæ / to;n kovsmon. to;n kovsmon Qeo;" ajgapaæ /.

ajgapaæ / to;n kovsmon Qeov". ajgapaæ / Qeo;" to;n kovsmon.

Kao opće pravilo: kad je god moguće, u prijevodu pokušajte zadržati isti red koji imaju grčke riječi. Premda red riječi ne određuje njihovu funkciju, u nekim prilikama nam pomaže razumjeti autorovu namjeru. Na primjer, Efežanima 2,8 počinje: »Jer milošću ste spašeni po vjeri«. Pavao je, više od svega, želio naglasiti da spasenje dolazi zbog Božje milosti, tako da tu činjenicu stavlja na prvo mjesto radi naglaska. Vaš prijevod trebao bi zadržati taj naglasak, dokle god je hrvatski prijevod prihvatljiv.

6.11 Leksikoni i leksički oblik. Premda ih većina ljudi naziva »rječnicima«,

znanstvenici ih nazivaju leksikonima.

Oblik riječi koju nalazimo u leksikonu naziva se leksički oblik. Leksički oblik grčke imenice njezin je oblik u nominativu jednine. Na primjer, leksički oblik riječi kovsmon (akuzativ jednine) je kovsmoß.

Riječi u vašem rječniku navedene su u njihovu leksičkom obliku. Kada god se od vas traži da objasnite neki oblik sklanjane grčke riječi, morate moći ukazati na njezin leksički oblik. U protivnom, nećete je moći potražiti u leksikonu i pronaći njezino značenje.

Pregled

6.12 Došli smo do polovice ove lekcije, stoga ćemo stati i podsjetiti se na ono

što smo do sada naučili.

a. Grčki jezik koristi različite padežne nastavke za označavanje padeža (nominativa; akuzativa), roda (muškog; ženskog; srednjeg), te broja (jednina; množina).

b. Osnova riječi je osnovni oblik riječi koji nosi njezino značenje. Otkriva se uklanjanjem padežnog nastavka.

c. Osnove koje završavaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji, osnove koje završavaju na omikron pripadaju drugoj deklinaciji.

d. Ako je riječ subjekt glagola, onda je u nominativu i koristi padežne nastavke za nominativ.

e. Ako je riječ izravni objekt glagola, onda je u akuzativu i koristi padežne nastavke za akuzativ.

f. Red riječi ne određuje funkciju riječi, ali može pokazati na što je autor stavio naglasak.

g. Leksički oblik imenice je nominativ jednine.

Šesto poglavlje: Nominativ i akuzativ; Član 33

Padežni nastavci

6.14 Oblik. Naredna tablica zove se »paradigma«. Sve paradigme u ovoj knjizi imaju istu osnovnu strukturu. Evo nekoliko važnih praktičnih uputa.

• Oblici jednine su na vrhu, a množine na dnu.

• Redom sljieva nadesno nižu se muški, ženski i srednji rod.

»2 - 1 – 2« na vrhu znači da muški rod slijedi drugu deklinaciju, ženski rod slijedi prvu deklinaciju, a srednji rod slijedi drugu deklinaciju. Kao što smo istaknuli, prema prvoj deklinaciji obično se sklanjaju imenske riječi ženskoga roda, a prema drugoj deklinaciji obično se sklanjaju imenske riječi muškoga ili srednjeg roda.

• Naučite ove nastavke! Bez njih nećete moći ništa prevoditi.

• Svakako naučite same nastavke, a ne samo kako oni izgledaju kada su pripojeni riječima. Inače ih nećete moći brzo prepoznati kada su pripojeni drugim imenicama.

• Za učenje ovih paradigmi od ključne je važnosti shvaćanje da kako biste mogli prevoditi ne trebate ponavljati paradigme, nego prepoznavati nastavke.

• Starije metode učenja grčkoga jezika zahtijevale su pamćenje paradigme za paradigmom, njih ukupno pedeset i dvije. Ako želite, vi ih možete naučiti, ali to znači da ćete ostatak vašega života morati ponavljati paradigmu za paradigmom. Shvaćate li? Mi vam pružamo drukčiji pristup. Pamćenje člana, jedne druge paradigme i osam pravila. I to je sve. Kojim putem želite krenuti?

• Predlažemo vam da paradigme čitate slijeva nadesno, a ne odozgo prema dolje. Kada prevodite neki stih, tražit ćete riječ u nominativu koja je subjekt rečenice, tako da isprva nećete mariti za njezin rod.

• Koristite se podsjetnicama. Svaki nastavak stavite na drugu podsjetnicu, nosite ih sa sobom posvuda, pomiješajte ih i ponavljajte.

• Nastavke uvijek izgovarajte naglas, a uvijek ih izgovarajte na isti način. Što više osjetila upotrijebite u pamćenju, to bolje. Nastavak izgovorite naglas; slušajte sebe dok ga izgovarate; prepisujte nastavak; gledajte ono što ste zapisali.

Ovo je paradigma padežnih nastavaka koju koriste prva i druga

deklinacija, nominativ i akuzativ.5 Crtica (-) znači da se ne koristi nikakav padežni nastavak, tako da osnova imenice stoji sama.

34 Drugi dio: Imenski sustav Potcrtano (a) znači da se padežni nastavak spaja s posljednjim

samoglasnikom osnove.6 Ove nastavke potrebno je naučiti savršeno.7

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. " - n

A jd. n n n

N mn. i i a

A mn. u" " a

Kada su pripojeni posljednjem samoglasniku osnove, izgledaju ovako.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. oß h a on

A jd. on hn an on

N mn. oi ai a

A mn. ou" a" a

Kao što možete vidjeti, morali smo uvrstiti dva samoglasnika osnove u ženskom rodu i nema potcrtavanja.

6.14 Praktične upute

• Padežni nastavci za muški i ženski rod često su jednaki. U nominativu i akuzativu, srednji rod se obično razlikuje od muškoga.

• U srednjem rodu, nominativ i akuzativ jednine uvijek su isti, a isti su i nominativ i akuzativ množine (vidi #6.19 dolje). Je li riječ subjekt ili izravni objekt obično će biti jasno iz konteksta.

_______________________________________

5 Ako ste već učili grčki jezik, zapazit ćete nekoliko razlika. Gotovo svaka gramatika uči da je posljednji samoglasnik osnove dio padežnog nastavka, o" umjesto ". Ne samo da to nije točno, nego prema našemu mišljenju učenje grčkog čini puno zahtjevnijim. Naučite li prave padežne nastavke, uvidjet ćete da se time pamćenje svodi na minimum!

6 To se zove »kraćenje«, o čemu ćemo detaljnije govoriti kasnije. Na primjer, osnova imenice e[rgon je e[rgo. Kada je u srednjem rodu množine, njezin oblik je e[rga. Omikron i alfa »kraćenjem« su postali alfa. e[rgo + a ► e[rga.

7 Želite li stvarno biti tehnički ispravni, nastavak za muški rod akuzativa množine je n". No, zbog naravi slova nu, ono ispada. Kako bi se nadomjestio gubitak slova, omikron osnove produljuje se na ou (*logo + n" ► logo" ► lovgou"). Stoga je lakše upamtiti nastavak kao u".

Šesto poglavlje: Nominativ i akuzativ; Član 35

Imenice

6.15 Paradigma riječi i padežnih nastavaka. Hajdemo sada padežne

nastavke dodati imenicama. Pazite kako biste razlikovali osnovu od padežnog nastavka.

2 1 2

m. r. ž. r. sr.r.

N jd. lovgo" grafhv w{ra e[rgon

A jd. lovgon grafhvn w{ran e[rgon

N mn. lovgoi grafaiv w|rai e[rga

A mn. lovgou" grafav" w{ra" e[rga

Uočite koji će vam nastavci zadavati najviše muke. Nu se javlja na nekoliko mjesta. Također, vidjet ćete da se i alfa koristi na mnogo mjesta.

6.16 Ženski rod. U paradigmi postoje dvije imenice ženskoga roda, grafhv

i w{ra. Jedina razlika između ove dvije riječi je u posljednjem samoglasniku osnove. grafhv završava na eta, dok w{ra završava na alfa. Ako alfu i etu zamislite kao povezane samoglasnike, onda nećete

trebati učiti dva različita obrasca za imenice ženskoga roda. Oni su identični, osim po pitanju posljednjeg samoglasnika osnove.

Međutim, primijetite da u množini osnova imenice grafhv završava na alfa umjesto na eta. Sve imenice prve deklinacije koje imaju eta u jednini, u množini se prebacuju na alfa.

6.17 Analiza. Kada se od vas zatraži da »analizirate« neku imenicu, trebat ćete odrediti pet stvari vezanih uz tu riječ.

1. padež (nominativ, akuzativ)

2. broj (jednina, množina)

3. rod (muški, ženski, srednji)

4. leksički oblik (nominativ jednine)

5. značenje spregnutoga oblika

Na primjer, lovgou" je akuzativ muškoga roda množine, od lovgo", a znači »riječi«.

Ovo je samo prijedlog. Učitelji mogu tražiti da se rezultati analize iznose različitim redoslijedom.

6.18 Analiza imenica srednjega roda. Kada analizirate riječ srednjega roda u nominativu ili akuzativu, predlažemo vam da navedete obje mogućnosti.

36 Drugi dio: Imenski sustav Kad prevodite neku rečenicu i naiđete na jedan od ovih oblika, važno je da na temelju prethodne vježbe znate kako je ta riječ ili subjekt ili izravni objekt. Pretpostavite li da je ona subjekt, kada je zapravo izravni objekt, možda nikada nećete moći prevesti tu rečenicu. No, ako ste navikli analizirati je kao »nominativ/akuzativ«, vjerojatno nećete napraviti takvu pogrešku.

Na primjer, e[rgon je nominativ ili akuzativ jednine srednjeg roda, od e[rgon, i znači »rad«.

Prva tri pravila o imenicama

6.19 Ovo su prva tri od slavnih osam pravila. Naučite ih doslovce!

1. Osnove koje završavaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji, osnove koje završavaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove koje završavaju suglasnikom pripadaju trećoj deklinaciji.

2. Svaka riječ srednjega roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ. e[rgon može biti nominativ ili akuzativ.

3. Gotovo sve riječi srednjega roda završavaju na alfa u nominativu ili akuzativu množine.

Svih osam pravila o imenicama nabrojani su u Dodatku, na stranici 344.

Član

6.20 Sažetak. U grčkome jeziku postoji samo jedna vrsta člana. Ne postoji neodređeni član (usp. #6.26). Iz toga razloga grčki određeni član zovemo samo »članom«.

6.21 Slaganje. Član ima padež, broj i rod. Član se uvijek slaže s imenicom koju pobliže opisuje u padežu, broju i rodu. Drugim riječima, ako je imenica u nominativu jednine, muškoga roda (a[nqrwpo"), član koji ju pobliže opisuje bit će u nominativu jednine muškoga roda (oJ).

Leksički oblik člana uvijek je u nominativu jednine muškoga roda (oJ). Kao općenito pravilo, leksički oblik bilo koje riječi koji se javlja u više od jednoga roda je oblik u muškome rodu.

6.22 Oblik. Slijedi paradigma člana. Usporedite oblike s padežnim nastavcima kako biste vidjeli sve sličnosti. Član ženskoga roda slijedi prvu deklinaciju, a muškoga i srednjeg roda slijedi drugu deklinaciju.

Šesto poglavlje: Nominativ i akuzativ; Član 37

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. oJ hJ tov

A jd. tovn thvn tov

N mn. oiJ aiJ tav

A mn. touv" tav" tav

6.23 Praktične upute

• Član nije povezan s deklinacijom kojoj pripada riječ koju pobliže opisuje. hJ će pobliže opisati imenicu ženskoga roda bez obzira pripada li prvoj ili drugoj deklinaciji.8 Radi toga je član konstantan, lako ga je naučiti i vrlo je važan.

• Član počinje s oštrim hakom ili s tau. Potom imate samoglasnik karakterističan za tu deklinaciju i padežni nastavak. Jedina

iznimka je srednji rod jednine.9

_______________________________________________

8 Još uvijek se nismo susreli s imenicama ženskoga roda druge deklinacije.

9 Evo još nekoliko praktičnih uputa.

• Samoglasnik u članu ženskoga roda uvijek je eta u jednini, a nikada alfa kao u slučaju imenica.

• Nominativ jednine lako je upamtiti. U ženskom i muškom rodu nema padežnih nastavaka niti tau. Samoglasnik stoji sam, a budući da ste već povezali etu s prvom, a omikron s drugom deklinacijom, već su vam ti oblici poznati. Ipak, obratite pažnju na oštri hak. Srednji rod neće pratiti ovo pravilo, jer bi inače bio sličan muškome rodu. Radi toga, imate karakterističan tau iza kojeg slijedi omikron koji povezujete uz drugu deklinaciju.

• I u ženskom i u muškom rodu, nastavci nominativa množine su samoglasnik iza kojeg slijedi iota. Ponovno primjećujete karakteristično alfa i omikron. Naučite li da kombinacija samoglasnik-iota ukazuje na nominativ množine, u tome slučaju, kada je ai, onda je riječ ženskoga roda, a ako je oi, riječ je muškoga roda. (U narednom poglavlju naučit ćemo još jedan oblik koji završava na samoglasnik i na iota, ali iota će biti potpisano ispod samoglasnika.)

• thvn i tovn su posve jednaki izuzev što ženski rod ima etu, a muški omikron.

• U akuzativu množine imate karakteristično alfa i omikron. Otkrit ćete da je kombinacija samoglasnik-sigma uobičajena za akuzativ množine, a alfa je uobičajena u riječima srednjega roda množine (pravilo br. 3).

38 Drugi dio: Imenski sustav

6.24 Ovo je imenska paradigma sa članom.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. oJ lovgo" hJ grafhv hJ w{ra to; e[rgon

A jd. to;n lovgon th;n grafhvn th;n w{ran to; e[rgon

N mn. oiJ lovgoi aiJ grafaiv aiJ w|rai ta; e[rga

A mn. tou;" lovgou" ta;" grafav" ta;" w{ra" ta; e[rga

6.25 Poznavanje oblika člana od velike je važnosti za razumijevanje oblika imenica u grčkome jeziku. Naučite li dobro oblike grčkoga člana, neće vam trebati puno i naučit ćete i imenice. Ispred gotovo svih imenica nalazi se član. Ukoliko ne možete deklinirati imenicu, možete pogledati na njezin član i znat ćete o kojoj je imenici riječ. Vrlo je malo ljudi, pa čak i onih koji godinama znaju grčki jezik, koji imenske paradigme znaju napamet. Čak i takvi koriste pomoćna sredstva poput člana.

Drugi razlog zašto je član toliko važan jest to što većina padežnih nastavaka za imenice nalikuje članu. Prema tome, ako poznajete član, znat ćete mnoge padežne nastavke.

Postupak prevođenja

6.26 Među najvećim problemima na koje studenti koji počinju učiti grčki jezik nailaze je taj što im rečenice koje žele prevesti nalikuju na skup nepovezanih riječi. Što više učite o ovome predivnom jeziku, taj problem postaje još izraženijim.

Za rješavanje ovoga problema ključno je poznavanje padežnih nastavaka i člana. Za sada, sve što možete učiniti jest pronaći subjekt i izravni objekt. Korisno je podijeliti rečenicu na njezine dijelove.

qeo;" swvsei yucav".

Bog će spasiti duše.

Subjekt rečenice je qeov" a izravni objekt su yucav". Rečenicu biste mogli podijeliti na ovaj način:

qeo;" / swvsei / yucav". Ukoliko postoji član, držite ga uz imenicu. oJ lovgo" / swvsei / yucav".

6.27 Član. Za razliku od hrvatskoga jezika, grčki jezik ima član. Prema općem pravilu, prijevod treba izraziti prisutnost ili odsutnost člana. Ukoliko je član prisutan, označite to koristeći pokaznu zamjenicu »taj, ta, to«. Nema li člana, nemojte je koristiti.

Šesto poglavlje: Nominativ i akuzativ; Član 39 Ukoliko nema člana, umjesto da imenicu prevedete bez pokazne zamjenice, možete umetnuti »neki, neka, neko« ispred imenice kako biste izrazili da nema člana. Na primjer, »oJ a[nqrwpo"« prevedite »taj čovjek«, a »a[nqrwpo"« prevedite »čovjek« ili »neki čovjek«.

6.28 Ubrzo ćete otkriti da Grci ne koriste član na isti način na koji mi

koristimo »taj« i »neki«. Oni ga nekad koriste na mjestima na kojima mi ostavljamo samu imenicu, a izostavljaju ga tamo gdje mi moramo označiti da se radi o određenoj imenici. Jezici nisu poput kodova, tako da ne odgovaraju doslovce jedan drugomu i, zbog toga, moramo biti fleksibilni u tome pogledu. Dok budemo proučavali naredna poglavlja, istaknut ćemo neke razlike. S ovim dvjema razlikama susrest ćete se u ovome poglavlju:

Imena. Grci često koriste član ispred vlastitih imena (što se kod nas rješava velikim slovom; op. prev.). Primjerice, često ćete naći oJ qeov" (Bog) ili oJ jIhsou'" (Isus). Iz toga razloga ćete, prilikom prijevoda vlastitih imena, vjerojatno izostavljati pokaznu zamjenicu.

Apstraktne imenice. Grčki jezik često umeće član s apstraktnim imenicama poput »Istina« (hJ ajlhqeiva), premda mi obično ne bismo umetnuli pokaznu zamjenicu (ali bismo stavili veliko slovo; op. prev.).

6.29 Postpozitiv. Postpozitiv je riječ koja ne može stajati na čelu rečenice, iako će u vašem prijevodu ona biti prva riječ. Obično je druga, a ponekad treća riječ u rečenici. Ima tek nekoliko postpozitiva, ali u ovom poglavlju ćemo naučiti dev, koji znači »ali«. oJ de ei\pon ... se prevodi »Ali on reče ... .«

Sažetak

1. Magla. Sada ulazite u maglu. Nakon što pročitate ovo poglavlje mislit ćete da ste ga razumjeli (a možda i jeste) ali će vam se činiti maglovitim. To je u redu; upravo zato ga zovemo »magla«. Obeshrabri li vas to, prolistajte četvrto poglavlje i trebali biste ga jasno razumjeti. Nakon još dva poglavlja, budete li učili, i ovo ćete poglavlje jasno razumjeti.

2. Grčki jezik koristi padežne nastavke kako bi pokazao funkciju koju imenica vrši. Različiti padežni nastavci koriste se kako bi se označio rod (muški, ženski, srednji), broj (jednina, množina) i padež (nominativ, akuzativ).

3. Osnova imenice je ono što ostane nakon što oduzmete padežni nastavak.

4. Grčki jezik ima tri različite deklinacije.

• Osnove koje završavaju na alfa i eta pripadaju prvoj deklinaciji i obično su ženskoga roda.

• Osnove koje završavaju na omikron pripadaju drugoj deklinaciji i obično su muškoga ili srednjeg roda.

Deklinacija imenice utječe samo na njezin oblik, a ne na njezino značenje.

40 Drugi dio: Imenski sustav 5. Subjekt glagola koristi padežne nastavke za nominativ, dok izravni

objekt koristi padežne nastavke za akuzativ.

6. Zapamtite paradigmu padežnih nastavaka i člana.

7. Član se s imenicom koju pobliže opisuje slaže u padežu, broju i rodu.

8. Uvijek trebate moći prepoznati subjekt i izravni objekt rečenice.

9. Naučite samo nastavke. Potom naučite cijelu paradigmu koja navodi član, imensku osnovu i padežne nastavke.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. " - n

A jd. n n n

N mn. i i a

A mn. u" " a

N jd. oJ lovgo" hJ grafhv hJ w{ra to; e[rgon

A jd. to;n lovgon th;n grafhvn th;n w{ran to; e[rgon

N mn. oiJ lovgoi aiJ grafaiv aiJ w|rai ta; e[rga

A mn. tou;" lovgou" ta;" grafav" ta;" w{ra" ta; e[rga

10. Prva tri pravila o imenicama.

1. Osnove koje završavaju na alfa ili eta pripadaju prvoj deklinaciji, osnove koje završavaju na omikron pripadaju drugoj, a osnove koje završavaju suglasnikom pripadaju trećoj deklinaciji.

2. Svaka riječ srednjega roda ima isti oblik za nominativ i akuzativ. e[rgon može biti nominativ ili akuzativ.

3. Gotovo sve riječi srednjega roda završavaju na alfa u nominativu ili akuzativu množine.

11. Rečenicu koju prevodite podijelite na njezine dijelove: subjekt; glagol; izravni objekt. Član ostavite uz imenicu koju pobliže opisuje.

Rječnik

Sve imenice navedene su zajedno sa svojim članom (npr. ajgavph, hJ). Vodite računa da zapamtite član zajedno s riječju kako biste se mogli sjetiti njezina roda. Osnova riječi označena je asteriskom (npr. *ajgaph). Svakako pročitajte bilješke.

ajgavph, hJ ljubav (116; *ajgaph)10

a[llo" drugi (155; *allo)11

________________________________________________________

10 Agape je bila gozba ljubavi koju su blagovali prvi kršćani.

11 Alegorija je opis jedne stvari upotrebom slike druge stvari.

Šesto poglavlje: Nominativ i akuzativ; Član 41

aujtov" jednina: on, ona, to (njega, nju) (5 595; *aujto)12

množina: oni, one (njih)

basileiva, hJ kraljevstvo (162; *basileia)13

dev ali, a (2 792)14

ejn u, na, među (2 752)

e[rgon, tov posao, djelo, rad (169; *ejrgo)15

kairov", oJ (određeno) vrijeme, doba (85; *kairo)

nu'n prilog: sada (147; prilog) imenica: sadašnjost

oJ, hJ, tov član (19 870)

o{ti da, jer, budući da (1 296)16

ouj, oujk, oujc ne17 (1 606)

w{ra, hJ sat, prigoda, trenutak (106; *wJra)18

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj riječi koje smo naučili do sada: 39 Ukupan broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 34 851 Ukupan broj pojavljivanja riječi do sada: 50 951 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 36,88%

______________________________________

12 Autokrat (aujtokrathv") je osoba koja sama vlada. U dvanaestom poglavlju ćemo vidjeti da aujtov" može značiti i »sebe« i »isti«, što se odražava u većini hrvatskih srodnih riječi i izvedenica.

13 Bazilika (basilikhv) je kraljevska palača. Izvorno je označavala »kraljevsku kolonadu«. U latinskom jeziku njezina srodna riječ označava »javnu dvoranu s dvostrukim kolonadama«, a počela se koristiti za rane kršćanske i srednjovjekovne crkve specifičnog arhitektonskog tipa.

14 dev je postpozitivan veznik. dev se piše d j kada iza njega slijedi riječ koja počinje samoglasnikom (npr. d j a[n...).

15 Ergonomija je znanost koja prilagođava dizajn strojeva potrebama radnika kako bi im pomogla u njihovu poslu.

16 o{ti može služiti i u svojstvu navodnika. Naš tekst stavlja veliko slovo prve riječi za koju su urednici smatrali da započinje citat; u takvim slučajevima oni očekuju da vi na o{ti gledate kao na navodnike.

17 oujk i oujc su različiti oblici ouj. ouj se koristi kada naredna riječ počinje suglasnikom. oujk se koristi kada naredna riječ počinje samoglasnikom i tihim hakom, dok se oujc koristi kada naredna riječ počinje samoglasnikom i oštrim hakom. Svi oblici znače »ne«. ouj obično stoji ispred riječi koju pobliže opisuje.

18 Ura je vremensko razdoblje dana (sat).

42 Drugi dio: Imenski sustav

Prethodno naučene riječi

Kako budemo učili sve više gramatičkih pravila, s vremena na vrijeme bit će nužno vratiti se na riječi koje smo već naučili i prilagoditi naše razumijevanje te riječi. Kada se to dogodi, takve riječi bit će navedene u ovom odjeljku. Pazite da svome podsjetniku dodajete nove informacije koje učite. Trebate naučiti član zajedno s imenicama u četvrtom pogalvlju te njihove osnove. jAbraavm, oJ * jAbraam kovsmo", oJ *kosmo

a[ggelo", oJ *ajggelo lovgo", oJ *logo

a[nqrwpo", oJ *ajnqrwpo Pau'lo", oJ *Paulo

ajpovstolo", oJ *ajpostolo Pevtro", oJ *Petro

Galilaiva, hJ *Galilaia Pila'to", oJ *Pilato

grafhv, hJ *grafh pneu'ma, tov 19 *pneumat

Dauivd, oJ *Dauivd profhvth", oJ19 *profhth

dovxa, hJ *doxa savbbaton, tov *sabbato

zwhv, hJ *zwh Sivmwn, oJ *Simwn

qeov", oJ *qeo fwnhv, hJ *fwnh

kardiva, hJ *kardia Cristov", oJ *Cristo ______________________________________

19 Još uvijek nismo učili obrazac deklinacije kojoj pripada ova riječ. O njoj ćemo govoriti kasnije.

Sedmo poglavlje

Genitiv i dativ Imenice prve i druge deklinacije

Egzegetski uvid

»Na zemlji mir, prema ljudima dobra volja« (Lk 2,14; Vrtarić). Vjerojatno ste barem jednom primili božićnu čestitku na kojoj je bio napisan ovaj dio anđeoske pjesme pastirima na betlehemskim pašnjacima. Međutim, većina suvremenih prijevoda glasi drukčije: »na zemlji mir ljudima koje [Bog] ljubi« (KS); »a na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim [Božjim]« (D/F). Razlika između Vrtarićeva, Karadžićeva i Bakotićeva Prihvaćenog teksta [koji je prijevod Bizantske tekstualne tradicije što ga čini prijevodom srodnim engleskom KJV prijevodu; op. prev.] i drugih prijevoda razlika je između nominativa i genitiva.

Grčki rukopisi kojima se služi Vrtarićev prijevod [kao i Karadžićev, Bakotićev i KJV] sadrže eujdokiva (nominativ), dok stariji rukopisi kojima se služe suvremeniji prijevodi sadrže eujdokiva" (genitiv) — doslovno prevedeno, »dobre volje« ili »obilježeni [Božjom] dobrom voljom«. Drugim riječima, mir o kojemu su govorili anđeli, a koji je pripadao zemlji kao rezultat Kristova rođenja nije opći, svjetski mir cijelomu čovječanstvu, već mir ograničen na one koji dobiju Božju blagonaklonost po vjeri u njegova Sina Isusa (vidi Rim 5,1). U kolikoj mjeri može jedno jedino slovo promijeniti značenje teksta!

Verlyn Verbrugge

Pregled

U ovom poglavlju ćemo naučiti:

• posljednja dva važnija padeža, genitiv (kada imenica pokazuje pripadanje, posvojnost) i dativ (kada se imenica koristi kao neizravni objekt);

• pojam ključnih pitanja;

• pravila za imenice #4, #5 i #6.

Hrvatski jezik

7.1 Genitiv, posvojni padež u hrvatskome jeziku, koristi se za označavanje pripadanja. Prilikom prijevoda, grčki genitiv možete prevesti hrvatskim genitivom (»Riječ [od] Boga je istinita«.) ili pak grčki genitiv prevesti hrvatskim posvojnim pridjevom (»Božja riječ je

43

44 Part II: Noun System istinita.«)

7.2 Tehnički gledano, neizravni objekt je osoba/stvar na koju glagolska

radnja utječe »neizravno«. To znači da je neizravni objekt nekako uključen u radnju koju glagol opisuje, ali ne izravno.

Na primjer, »Karina je bacila loptu Branimiru.« Izravni objekt je »lopta«, jer je izravno povezan s glagolskom radnjom. Ona je to što se bacilo. Međutim, »Branimir« je također povezan s glagolskom radnjom, jer je lopta bila bačena njemu. »Branimir« je neizravan objekt. Da je kojim slučajem Karina bacila Branimira, onda bi »Branimir« bio izravni objekt.

Neizravni objekt u rečenici možete pronaći i tako što ćete ispred riječi staviti »k(a)« i vidjeti ima li to smisla. »Karina je bacila loptu Branimiru.« »Karina je bacila loptu k Branimiru.« Kome je Karina

bacila loptu? K Branimiru. »Branimir« je neizravni objekt.1

Naravno, hrvatski jezik neizravni objekt ne izražava samo dativom, nego cijelom paletom padeža: dativom, lokativom, instrumentalom, pa čak i akuzativom [vidi Silić/Pranjković: Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta (Zagreb, Školska knjiga, 2005.), § 1244 i 1251].

Grčki genitiv

7.3 Genitiv u grčkome jeziku koristi se, između ostalog, kada se pokazuje posvojno značenje. Na primjer, »Svi su prekršili zakone Boga«.

u je nastavak genitiva jednine, a wn je nastavak genitiva množine.2

Kada vidite riječ lovgou onda znate da je u jednini i da može iskazivati posvojno značenje. Kada vidite riječ lovgwn znate da je u množini i da također može iskazivati posvojno značenje.

U hrvatskom jeziku posvojni padež može se izraziti i posvojnim pridjevom. »Svi su prekršili Božje zakone.« Grčki pak nema ovu konstrukciju, tako da su sve grčke konstrukcije isključivo u genitivnom obliku. Rečenica »Zakoni Boga [ili Zakoni od Boga]« (novmoi tou' qeou') ne može se izreći tou' qeou'žji novmoi. Zbog toga, prilikom prijevoda

trebate razmišljati u okviru genitivne konstrukcije.3

_______________________________________________________

1 Genitivnoj konstrukciji hrvatskoga jezika može se dodati prijedlog »od«. 2 Posljednji samoglasnik osnove »apsorbira« omega, kao što to čini alfa u nominativu

i akuzativu srednjeg roda množine (logo + wn ► lovgwn). 3 Za sada prevodite na taj način. Nakon što svladate genitiv, učitelj će vam možda dopustiti

da prilikom prijevoda prijeđete na konstrukciju posvojnog pridjeva.

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ 45 Riječ u genitivu obično slijedi iza riječi koju pobliže opisuje (novmoi tou' qeou'). Riječ koju pobliže opisuje naziva se glavnom imenicom.

7.4 Sada se susrećemo s važnom tehnikom koja je korisna za učenje

grčkog. To je upotreba onoga što nazivamo ključnim pitanjima. Ključna pitanja su ona pitanja koja su povezana uz određeni padež, a koja biste trebali postaviti vezano uz prijevod stvarne riječi. To će vam pomoći da razumijete funkciju padeža.

Ključna pitanja za genitiv su »koga« ili »čega«.

hJ dovxa ajnqrwvpou

Slava od čovječanstva.

Grčki dativ

7.5 Dativ u grčkome jeziku ima široku upotrebu, a donekle odgovara idejama koje se u hrvatskome jeziku izražavaju dativom, lokativom i instrumentalom, pa čak i akuzativom. U ova četiri primjera, tw/' je dativni oblik člana.

a[ggelo" kurivou faivnetai kat j o[nar tw/' jIwsh;f

anđeo Gospodnji pojavi se [k] Josipu [D] u snu

Makavrioi oiJ ptwcoi; tw/' pneuvmati

Blago siromašnima u duhu [L] i[sqi eujnow'n tw/' ajntidivkw/ sou tacuv

dogovori se s protivnikom (I) svojim brzo

pa'" oJ ojrgizovmeno" tw/' ajdelfw/' aujtou'

svatko tko se ljuti na svoga brata (A)

Kontekst će vam pomoći da odredite koji hrvatski padež odgovara u kojem slučaju.

7.6 Pod kategorijom dativa nalazi se neizravni objekt. Neizravni objekt vrši istu funkciju u grčkome koju vrši i u hrvatskom jeziku. U grčkome jeziku, neizravni objekt stavlja se u dativ, što znači da koristi padežne nastavke za dativ. Na primjer, »Bog je svijetu dao svoga Sina«. »Svijet«

je u dativu zato što je izravni objekt.4

_______________________________________________

4 Kao što smo rekli, u hrvatskome jeziku za izražavanje izravnog objekta koristimo više padeža. Za sada je, za prvu ruku, najbolje da grčki dativ prevodite hrvatskim dativom, a potom odredite radi li se o hrvatskom dativu, lokativu, instrumentalu ili akuzativu.

46 Drugi dio: Imenski sustav 7.7 Iota je padežni nastavak dativa jednine, a i" je nastavak dativa množine.

U jednini se posljednji samoglasnik osnove produljuje5 a iota se potpisuje ispod njega. (»Subscriptum« znači da se piše ispod slova.)

ai ► a/ *basileia + i ► basileiva//

hi ► h/ *ajgaph + i ► ajgavph/

oi ► w/ *logo + i ► logoi ► logwi ► lovgw/

Kada vidite riječ lovgw/ znat ćete da je u jednini i da možda vrši funkciju izravnog objekta. Kada vidite riječ lovgoi" znat ćete da je u množini te da, također, možda vrši funkciju neizravnog objekta.

Padežni nastavci za genitiv i dativ 7.8 Evo kompletne paradigme za prvu i drugu deklinaciju. Genitiv i dativ

uvršteni su između nominativa i akuzativa.6

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. " - n

G jd. u7 " u8

D jd.9 i i i

A jd. n n n

N mn. i i a

G mn. wn wn wn

D mn. i" i" i"

A mn. u" " a

_____________________________________________________

5 Budući da se alfa produljuje na dugo alfa, a eta je već dug samoglasnik, u prvoj deklinaciji ne zapažate produljenje; no ono je vidljivo u drugoj deklinaciji zato što se omikron produljuje u omegu.

6 Prema našem mišljenju, padeže bi bilo zgodnije svrstati u nizu kao nominativ, akuzativ, dativ i genitiv. Čini nam se lakšim razmišljati o padežima od subjekta preko objekta do neizravnog objekta. U srednjem rodu oblici nominativa i akuzativa su isti, a takvo bi ih svrstavanje držalo zajedno. Ipak, prihvatili smo dogovorenu upotrebu, tako da smo padeže iznijeli u standardnom formatu.

7 Kao što je slučaj u pogledu akuzativnog nastavka množine muškoga roda u", genitiv jednine zapravo nije upsilon, već omikron koji se u kombinaciji s posljednjim samoglasnikom osnove skraćuje na ou. (Ovo je pojednostavljeno objašnjenje. Vidi Smyth #230 D1 za detalje.) Međutim, uvidjeli smo da je lakše upamtiti nastavak kao u.

8 Kao što je slučaj s muškim rodom jednine, nastavak genitiva jednine srednjeg roda je omikron koji se, zajedno s posljednjim samoglasnikom osnove, skraćuje na ou. 9 U jednini (prve i druge deklinacije), iota će uvijek biti potpisana. Ovo je jedino mjesto u imenskom sustavu gdje se iota potpisuje.

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ 47

Ovako izgledaju kada su pripojeni posljednjem samoglasniku osnove.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. o" h a on

G jd. ou h" a" ou

D jd. w/ h/ a/ w/

A jd. on hn an on

N mn. oi ai a

G mn. wn wn wn

D mn. oi" ai" oi"

A mn. ou" a" a

Evo kako izgledaju kada su pripojeni riječima.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. lovgo" grafhv w{ra e[rgon

G jd. lovgou grafh'" w{ra" e[rgou

D jd. lovgw/ grafh'/ w{ra/ e[rgw/

A jd. lovgon grafhvn w{ran e[rgon

N mn. lovgoi grafaiv e[rga

G mn. lovgwn grafw'n e[rgwn

D mn. lovgoi" grafaiæ" e[rgoi"

A mn. lovgou" grafav" e[rga

7.9 Praktične upute

a. I muški i srednji rod imaju iste padežne nastavke u genitivu i dativu. To je uvijek tako.

b. U dativu je iota uvijek prisutna u sva tri roda. U jednini je potpisano.

c. Dativ jednine ima iota subscriptum, a dativ množine ima i". Isto tako, dativ množine ima dulji nastavak (dva slova) od dativa jednine (jedno slovo); »dulji« možete povezati s množinom.

d. Sva tri roda imaju nastavak »wn« u genitivu množine. To je uvijek tako.

e. Mnoge imenice ženskoga roda koje završavaju na a" mogu biti genitiv jednine ili akuzativ množine. Kako biste to odredili, trebate provjeriti član (th'"/tav") ili kontekst.

48 Drugi dio: Imenski sustav

Član 7.10 Budući da je član vrlo bitan za učenje imenskog sustava, trebate ga naučiti

napamet. Član nema više oblika, nema više mogućnosti; to je sve što trebate znati. Zato ih dobro naučite.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. oJ hJ tov

G jd. tou' th'" tou'

D jd. tw/' th/' tw/'

A jd. tovn thvn tov

N mn. oiJ aiJ tav

G mn. tw'n tw'n tw'n

D mn. toiæ" taiæ" toiæ"

A mn. touv" tav" tav

Potpuna paradigma

7.11 Evo potpune paradigme imenica prve i druge deklinacije sa članom. Pazite da prepoznate prave nastavke.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. oJ lovgo" hJ grafhv hJ w{ra to; e[rgon

G jd. tou' lovgou th'" grafh'" th'" w{ra" tou' e[rgou

D jd. tw'/ lovgw/ th'/ grafh'/ th'/ w{ra/ tw'/ e[rgw/

A jd. to;n lovgon th;n grafhvn th;n w{ran to; e[rgon

N mn. oiJ lovgoi aiJ grafaiv ta; e[rga

G mn. tw'n lovgwn tw'n grafw'n tw'n e[rgwn

D mn. toiæ" lovgoi" taiæ" grafaiæ" toiæ" e[rgoi"

A mn. tou;" lovgou" ta;" grafav" ta; e[rga

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ 49

Pravila o imenicama

7.12 Već smo naučili prva tri od ukupno osam pravila o imenicama. Sada ćemo naučiti sljedeća tri pravila. Svakako ih upamtite doslovce.

4. U dativu jednine, iota se potpisuje kada je to moguće.

grafh + i ► grafh'/. Ovo pravilo objašnjava što se događa padežnim nastavcima dativa jednine u prvoj i drugoj deklinaciji. Samoglasnik se može potpisati isključivo ispod dugog samoglasnika.

5. Samoglasnici često mijenjaju svoju duljinu (»prijevoj« [ili apofonija]).

logo + i ► logw'/. »Prijevoj« je tehnički izraz za tu promjenu. Pod »promjenom njihove duljine« želimo reći da se mogu skraćivati (omega na omikron), produljivati (omikron u omegu)

kao u dativu jednine, ili pak potpuno nestati.10

6. U genitivu i dativu, muški i srednji rod uvijek su jednaki.11

Naučit ćemo samo još dva pravila, a s njima ćemo se susresti u desetom poglavlju koje govori o imenicama treće deklinacije.

Drugi obrasci deklinacije

7.13 Djelomično deklinirane riječi. Neke riječi ne dekliniraju se u potpunosti ili pak slijede rijetke obrasce deklinacije. To se posebno odnosi na vlastite imenice. Umjesto da navedemo sve te zasebne paradigme, odlučili smo vam ukazati na razlike dok se budemo susretali s riječima.

U ovome poglavlju susrećemo se s imenom »Isus«. Ispred vlastitih imena obično se nalazi član. Evo njegove deklinacije.

N jd. oJ jIhsou'"

G jd. tou' jIhsou'

D jd. tw'/ jIhsou'

A jd. to;n jIhsou'n

Kako možete razlikovati između dativa i genitiva? Tako je! To vam odaje član koji stoji ispred njegova imena.

_________________________________ 10 Padežni nastavak za akuzativ množine zapravo je n". Kada nu ispadne,

samoglasnik osnove, omikron, produljuje se u ou kako bi »nadomjestio« gubitak. To se naziva »kompenzacijsko produljenje« i vrlo je učestalo (logo + n" ► logo" ► lovgou").

11 To će vas možda navesti da pomislite da su oblici muškoga i srednjeg roda bliži jedan drugomu nego što je slučaj s muškim i ženskim rodom. Međutim, kao što ćemo kasnije vidjeti, muški i ženski rod zapravo su sličniji.

50 Drugi dio: Imenski sustav 7.14 Alternativan obrazac prve deklinacije. U Novom zavjetu postoji 36

riječi prve deklinacije čiji se posljednji samoglasnik osnove u genitivu i dativu jednine mijenja iz alfa u eta. Jedino se četiri takve riječi javljaju s nekakvom učestalošću (see MBG, n-1c.).

N jd. dovxa N/V mn. dovxai

G jd. dovxh" G mn. doxw'n

D jd. dovxh/ D mn. dovxai"

A jd. dovxan A mn. dovxa"

Ovo je pravilo za promjenu alfa u eta. Ovo je važno. Ako riječ koja pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja završava na alfa a prethodno slovo je epsilon, iota ili ro, tvorit će genitiv i dativ jednine s alfa. Inače, alfa će se prometnuti u eta.

Sve osnove ženskoga roda množine završavaju na alfa, bez obzira na njihov oblik u jednini.

Detektivski posao

7.15 Jedan od načina na koji možemo pristupiti analizi riječi jest razmišljati o tome kao o detektivskoj igri. Neki padežni nastavci javljaju se na samo jednome mjestu. Na primjer, lovgouß mora biti akuzativ množine. Ne može biti ništa drugo. Potpisano iota mora biti dativ jednine. To su laki padežni nastavci.

No, drugi padežni nastavci javljaju se na još dva ili više mjesta. To su nastavci koji mogu iziskivati više detektivskog posla, a važno je znati koji nastavak odgovara kojoj kategoriji. Na primjer, e[rga može biti nominativ ili akuzativ množine. w{raß može biti genitiv jednine ili akuzativ množine.

Prijevod

7.16 Praktične upute za prevođenje oblika genitiva i dativa.

a. Riječ svakako najprije prevedite onim padežom u kojemu se nalazi, dakle grčki genitiv hrvatskim genitivom, grčki dativ hrvatskim dativom.

b. Kada god vidite neku imenicu, nemojte stati nego pogledajte dalje slijedi li iza nje riječ u genitivu.

oJ lovgo" tou' qeou' swvsei yucav".

Riječ Boga će spasiti duše.

c. Kada raščlanjujete rečenicu, već znate da član trebate svrstati uz imenicu koju pobliže opisuje. Sada morate svrstati i genitiv (i njegov član) uz imenicu koju on pobliže opisuje.

oJ lovgo" tou' qeou' / swvsei / yucav".

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ 51

Sažetak

1. U Dodatku se nalazi tablica koja sadrži sve grčke padeže i njihove različite upotrebe (str. 342). Koristite je kao referenciju.

2. Posvojni padež može imati posvojno značenje. Koristi padežne nastavke genitiva, a odgovara na pitanje »(od) koga« ili »(od) čega«.

3. Dativ se koristi kako bi se izrazile dativne, lokativne, instrumentalne i ponekad akuzativne ideje.

4. Neizravni objekt »neizravno« prima glagolsku radnju. Ukoliko odgovara na pitanje: »komu« ili »čemu«, onda je neizravni objekt. On odgovara na pitanje: »(prema) komu?« ili »(prema) čemu«. Koristi ključnu riječ »prema« i padežne nastavke za dativ.

5. Upamtite sve padežne nastavke i dvadeset četiri oblika člana. Kada proučavate cijelu paradigmu, pazite da prepoznate prave padežne nastavke.

6. Pravilo 4: U dativu jednine, iota se potpisuje kada je to moguće.

7. Pravilo 5: Samoglasnici često mijenjaju svoju duljinu (»prijevoj« [ili apofonija]).

8. Pravilo 6: U genitivu i dativu, muški i srednji rod uvijek su jednaki.

9. Kada riječ koja pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja završava na alfa a prethodno slovo je epsilon, iota ili ro, u genitivu i dativu imat će alfu. U protivnom, alfa će se promijeniti u etu.

10. Kada rečenicu raščlanjujemo na njezine dijelove, moramo paziti da član i riječ u genitivu svrstavamo zajedno s riječima koje pobliže opisuju.

Sada znate četiri glavna padeža i većinu njihovih padežnih nastavaka. Čestitamo!

Rječnik

Sada kada znate genitiv, možemo objasniti puni oblik leksičkog popisa. Iza navedene imenice slijedi dovoljno slova koja vam trebaju pokazati njezin oblik u genitivu, a iza toga slijedi član. aJmartiva je imenica ženskoga roda (hJ) s genitivom aJmartiva". Uvijek zapamtite genitivni oblik zajedno s nominativom. Ova navika postat će vam posebno važna kasnije.

aJmartiva, -a", hJ grijeh (173; *aJmartia)12

ajrchv, -h'", hJ početak, vladar (55; *ajrch)13

_______________________________________________

12 aJmartiva opisuje kako specifičan čin grijeha (»grijeh«), tako i sam koncept

(»grijeh«, »grješnost«). Hamartiologija je nauka o grijehu.

13 Arhibiskup [tj. nadbiskup] je glavni biskup odgovoran za arhibiskupiju [tj. nadbiskupiju].

52 Drugi dio: Imenski sustav

gavr jer, onda (1 041)14

ei\pen on/ona/ono reče15

eij" u, među (1 768)16

ejxousiva, -a", hJ autoritet, moć (102; *ejxousia)

eujaggevlion, -ou, tov Dobra [Radosna] vijest, Evanđelje (76; *eujaggelio)17

jIhsou'", -ou', oJ Isus, Jošua (917; * jIhsou)

kuvrio", -ou, oJ Gospodin, gospodin, gospodar, gospon (717; *kurio)18

mhv ne, da ne [bi] (1 042)19

oujranov", -ou', oJ Nebo, nebo (273; *oujrano)20

ou|to" jednina: ovaj (1 388; *ouJto)21

množina: ovi

suv ti (1 069)

uiJov", -ou', oJ sin, potomak (377; *uiJo)22

w{ste stoga, tako da (83) ______________________________________ 14 gavr je postpozitivan veznik. 15 ei\pen je treće lice jednine. »On/ona/ono« znači da ei\pen može imati »njega«, »nju«

ili »to« kao svoj subjekt. Neka kontekst odredi što je prikladno. Budući da je ei\pen samo oblik glagola, nije ubrojan u ukupan »Broj riječi naučenih do sada«.

16 U klasičnome grčkom postojalo je manje preklapanje u značenju između eij" (»uA«) i ejn (»u(nutar)L«), kojeg u Koine grčkom ima više. Eisegeza [čit. aizegeza] označava loš hermeneutički postupak koji učitava značenje u tekst umjesto da ga vadi iz (egzegeza) teksta. [Kada god iznad prijedloga vidite povišeno veliko slovo, ono označava padež a time i značenje prijedloga. Npr. razlika između eij" i ejn u klasičnome grčkom može se izraziti primjerom: »Idem uA [eij"] kuću« i »Nalazim se uL [ejn] kući« op. prev.]

17 Evangelizator propovijeda dobru vijest evanđelja.

18 Kurie eleison je molbena molitva koja se koristi u nekim pravoslavnim i rimokatoličkim crkvama.

19 mhv u osnovi ima isto značenje kao i ouj ali se koristi u drukčijim situacijama o kojima ćemo govoriti kasnije. Kada se ouj mhv pojavi zajedno, onda tvore naglašenu negaciju: »Ne!«

20 Uran je grčki bog neba. Često ćete naići na oujranov" u množini. To je posljedica židovskog načina razmišljanja. Ukoliko to odgovara kontekstu, vi možete riječ u množini prevesti jedninom.

21 Ova riječ ima puno više značenja nego što smo to ovdje uspjeli prikazati. Njezin oblik uvelike se mijenja u različitim rodovima. ou|to" ćemo detaljnije proučiti u trinaestom poglavlju. Kao pridjev znači »ovaj« (jednina) i »ovi« (množina), a kao imenica znači »ovaj [čovjek]«.

22 uiJovß se može koristiti općenito sa značenjem dijete.

Sedmo poglavlje: Genitiv i dativ 53

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj riječi koje smo naučili do sada: 53 Ukupan broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 9 081 Ukupan broj pojavljivanja riječi do sada: 60 032 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 43,45%

Prethodno naučene riječi

Trebate naučiti oblike genitiva za sve imenice koje ste naučili u četvrtom i šestom poglavlju. Ovo će biti posljednji put da ćete trebati promijeniti vaše podsjetnice za imenice. Zapazit ćete da nekoliko imenica nema izraženi genitivni oblik. To je zato što se ne dekliniraju. Mogu vršiti funkciju svakoga padeža ali nikada neće promijeniti svoj oblik.

Oblici genitiva riječî pneu'ma i Sivmwn ne trebaju vas zabrinjavati sve do desetog poglavlja.

jAbraavm, oJ qeov", -ou', oJ

ajgavph, -h", hJ kairov", -ou', oJ

a[ggelo", -ou, oJ kardiva, -a", hJ

a[nqrwpo", -ou, oJ kovsmo", ou, oJ

ajpovstolo", -ou, oJ lovgo", -ou, oJ

aujtov", -ou' Pau'lo", -ou, oJ

basileiva, -a", hJ Pevtro", -ou, oJ

Galilaiva, -a", hJ Pila'to", -ou, oJ

grafhv, -h'", hJ profhvth", ou, oJ23

Dauivd, oJ savbbaton, -ou, tov

dovxa, -h", hJ fwnhv, -h'", hJ

e[rgon, -ou, tov Cristov", -ou', oJ

zwhv, -h'", hJ24 w{ra, -a", hJ

_________________________________ 23 Jeste li primijetili da se ova riječ razlikuje od one na koju ste navikli? Nastavak h" nalikuje na genitiv jednine, a zapravo je riječ o nominativu jednine. Također, ova riječ pripada prvoj deklinaciji a muškoga je roda jednine. Sjetite se da smo rekli da je većina imenica koje pripadaju prvoj deklinaciji ženskoga roda, ali ne sve.

Genitiv jednine ove riječi je profhvtou. U suštini, posudio je padežni nastavak genitiva jednine iz druge deklinacije kako bi se mogao razlikovati od nominativa jednine. Ostatak paradigme prati uobičajeni obrazac prve deklinacije. Vidi paradigmu n-1f u Dodatku za potpunu paradigmu.

24 zwhv se u Bibliji nikada ne javlja u genitivu množine, ali glasilo bi zww'n. Dvije omege ne skraćuju se u jednostavniji oblik samo jedne omege.

Osmo poglavlje

Prijedlozi i eijjjjmieijjjjmieijjjjmieijjjjmivvvv Egzegetski uvid

»Predajte toga čovjeka Sotoni, kako bi se uništila njegova grješna narav a njegov duh spasio u dan Gospodnji« (1. Kor 5,5, dosl. prijevod engl. NIV). Tako glasi Pavlova zapovijed upućena kršćanima o čovjeku koji je počinio preljub sa svojom maćehom. U margini prijevoda NIV piše da bi se »grješna narav« (dosl. »meso«) mogla prevesti i kao »tijelo«. Komentatori su podijeljeni oko toga govori li Pavao ovdje o jednostavnom izopćenju iz crkve ili o stvarnoj smrti, premda se prva mogućnost čini vjerojatnijom. No u svakom slučaju, prema suvremenim mjerilima ova zapovijed izgleda previše stroga, posebice u većini naših crkava koje crkvenu stegu bilo koje vrste prakticiraju vrlo rijetko, ako ikada.

Razumijevanje prijedloga eij" bacilo je nešto svjetla na ovaj stih. U prijevodu NIV čini se kao da se iza Pavlove zapovijedi nalaze dva jednako uravnotežena cilja: jedan kazneni i jedan popravni. Međutim, u grčkome tekstu ispred prve izjave stoji prijedlog eij" a ispred druge prilog i{na. Eij" može označavati posljedicu ili cilj/svrhu; i{na puno pak češće označava cilj/svrhu. Pavlova promjena izričaja vjerojatno je namjerna – kako bi istaknuo da je njegov cilj u disciplini posve rehabilitacijske naravi, unatoč tome što je jedna od posljedica njegova djela privremeno isključenje i izopćenje grješnika koji ustraje u svome buntovnom stavu. Riječima Gordona Feea: »Gramatička konstrukcija, tada, znači da je »uništenje tijela« očekivana posljedica čovjekova vraćanja u Sotoninu oblast, a izraženi cilj toga djela je njegovo otkupljenje«.

Neće se svaki stručnjak složiti s ovim tumačenjem. Ipak, čitamo li isključivo prijevod poput NIV [ili pak hrvatskih prijevoda, koji u ovome stihu ipak izražavaju razliku između posljedice i cilja; op. prev.], nikada nam neće pasti na pamet da bi moglo postojati još jedno moguće tumačenje. Sve veće izlaganje grčkome Novoga zavjeta dovodi nas u učestali kontakt s mnogobrojnim prijedlozima i drugim veznim riječima koje se u engleskim prijevodima često uopće ne prevode, poradi književnog stila i tečnosti. S druge strane, čitanjem isključivo engleskoga prijevoda, možemo u potpunosti previdjeti odnos između rečenicâ koje je izvorni autor htio istaknuti, a pritom piscima pripisati motive koje oni nikada nisu imali. Bez obzira na konačno rješenje Prve Korinćanima 5,5 sigurno je istina da je u svakome drugom novozavjetnom primjeru crkvene stege, cilj bio isključivo popravne ili rehabilitativne, a nikada kaznene ili osvetničke naravi. »Jer koga Gospodin ljubi, onoga i stegom odgaja, šiba sina koga voli« (Heb 12,6 D/F), a isto bismo trebali činiti i mi.

Craig L. Blomberg

54

Osmo poglavlje: Prijedlozi i eijmiv 55

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo sljedeće: • prijedlozi su male riječi poput »preko«, »ispod« i »kroz« koje određuju

odnos između dvije riječi;

• riječ koja slijedi iza prijedloga naziva se prijedložnim objektom;

• kako se mijenja značenje prijedloga;

• zavisne rečenice;

• eijmiv i predikatni nominativi.

Hrvatski jezik

8.1 Prijedlozi. Prijedlog je riječ koja označava odnos između dvije riječi. U rečenici: »Knjiga je ispod stola«, prijedlog »ispod« opisuje odnos između »knjige« i »stola«, a u ovome primjeru taj odnos je prostorne naravi. Koji su još neki prijedlozi u hrvatskome jeziku?

Stavila je noge na sjedalicu. Lopta je prešla preko njegove glave. Ivan je došao sa svojim učenicima. Ivan je došao prije Isusa.

Riječ koja slijedi iza prijedloga naziva se prijedložnim objektom. U prvome primjeru, objekt prijedloga »ispod« je »stol«.

Prijedložni objekt uvijek je u kosom padežu. Ne možemo reći: »Knjiga je ispod on.«, nego »Knjiga je ispod njega«. »On« je u nominativu, dakle subjekt, a »njega« je u genitivu, što ga čini objektom.

Prijedlog zajedno sa svojim objektom i modifikatorima [riječima koje pobliže označuju] naziva se prijedložnim izrazom.

8.2 Predikatni nominativ. Glagol »biti« izaziva posebnu situaciju. (Glagol

»biti« ima mnogo različitih oblika: »sam«; »si«; »je«; »bijasmo«; »bijahu« itd.) Ako kažete: »Učitelj sam ja«, zamjenica »ja« ne prima glagolsku radnju. Umjesto toga, govori vam nešto o subjektu. U terminologiji gramatičara, zamjenica »ja« »izriče« nešto o subjektu.

Budući da ne prima glagolsku radnju, zamjenica ne može biti izravni objekt. Umjesto toga, naziva se »predikatnim nominativom« i stavlja se u nominativ.

56 Drugi dio: Imenski sustav

Grčki jezik

8.3 Funkcija prijedloga u grčkome jeziku jednaka je onoj u hrvatskom. Postoji još jedna važna sličnost koju morate razumjeti o grčkim prijedlozima [posebice u pogledu načina na koji ih prevodimo na hrvatski jezik; op. prev.]. U grčkome jeziku značenje prijedloga ovisi o padežu njegova objekta. Primjerice, prijedlog diav znači »krozA« kada je njegov objekt u genitivu [no kada se prevede na hrvatski jezik, njegov objekt će biti u akuzativu; op. prev.], ali »zbogG« ako je njegov objekt u

akuzativu.1 Objekt se gotovo uvijek nalazi neposredno iza prijedloga.

Iza nekih prijedloga slijedi samo jedan padež, tako da imaju samo jedan skup značenja. Na primjer, prijedlog ejn uvijek prima objekt u dativu i ima osnovno značenje »uL«. S druge strane, neki prijedlozi mogu stajati ispred dva, a nekolicina čak i ispred tri padeža. Objekt neće nikad biti u nominativu (osim u rijetkim okolnostima).

8.4 Podsjetnice. U svrhu pamćenja, trebate napraviti zasebne podsjetnice

za svaki padež. Drugim riječima, na jednoj podsjetnici napišite »diavG

(odnosno s genitivom)«, a na drugoj napišite: »diavA (odnosno s akuzativom)«.

8.5 Ključna pitanja. Ranije smo naučili koristiti ključna pitanja »(od) koga« ili »(od) čega« za genitiv i »(prema) komu« ili »(prema) čemu« za dativ. Međutim, ako je riječ u genitivu ili dativu zato što je prijedložni objekt, nemojte koristiti ova ključna pitanja.

Na primjer, oJ lovgo" tou' qeou' znači: »riječ (od) Boga«. Ključno pitanje i riječ uz njega koristi se zato što qeou' izriče posvojno značenje. Međutim, izraz oJ lovgo" ajpo; qeou' (ajpov je prijedlog koji znači »od« u smislu potjecanja [a ne pripadnosti; op. prev.] a svoj objekt prima u genitivu) prevodi se »riječ od Boga«. Nećete reći: »riječ od od Boga«, budući da je qeou' u genitivu zbog prijedloga.

8.6 Ne sklanja se. Oblik prijedloga ne mijenja se ovisno o njegovoj upotrebi. parav će biti parav bez obzira je li njegov objekt u genitivu, dativu ili u akuzativu.

Jedini slučaj kada prijedlog mijenja svoj oblik nema nikakve veze sa sklanjanjem. Kada prijedlog završava na samoglasnik, a naredna riječ počinje samoglasnikom, posljednji samoglasnik prijedloga može

_______________________________________ 1 Tehnički govoreći, to nije točno. Objekt ne utječe na prijedlog, nego prijedlog

utječe na objekt. Drugim riječima, kada prijedlog ima određeno značenje, onda nalaže da objekt bude u određenom padežu. Međutim, s prevoditeljeva gledišta, lakše je vidjeti u kojem padežu je objekt, te na taj način ustvrditi značenje prijedloga.

Osmo poglavlje: Prijedlozi i eijmiv 57 se izostaviti i označiti apostrofom. To se naziva »elizijom« (usp. #4.2).

meta; aujtovn ► met j aujtovn

Kada prijedlog završava na samoglasnik, a naredna riječ počinje samoglasnikom i oštrim hakom, tada se često mijenja i suglasnik ispred posljednjeg samoglasnika prijedloga. Ove promjene bile su nužne za lakše izgovaranje tih kombinacija zvukova.

meta; hJmw'n ► met j hJmw'n ► meq j hJmw'n

Preporučujemo vam da napravite po jednu podsjetnicu za svaki od ovih izmijenjenih oblika. Svaki oblik bit će naveden u rječniku.

8.7 Kada pamtite definiciju nekog prijedloga, predlažemo vam da koristite

ovu formulu: ____ s ____ znači ____ s ______. ejn s dativom znači u s lokativom.

Ujedno možete koristiti sljedeće mnemotehničko sredstvo: ejnD znači uL i izgovarati ga zajedno »enD uL«.

8.8 Kada se zatraži od vas da objasnite zašto je prijedložni objekt u određenom padežu, predlažemo vam da odgovorite cijelom formulom:

____ je u ____ zato što je objekt prijedloga ____ koji ide s _____ a prevodi se hrvatskim __________.

aujtw/' je u dativu zato što je objekt prijedloga ejn koji ide s dativom a prevodi se hrvatskim lokativom.

Zavisne rečenice

8.9 U ovom poglavlju naučit ćemo riječ i{na koja znači »tako da«. i{na

je uvijek prva riječ u onome što se naziva »zavisnom rečenicom«. U šestome poglavlju naučili smo i riječ o{ti. Ona također stoji na početku zavisne rečenice.

Zavisna rečenica je skup riječi koji ne može stajati sam za sebe. Ona ima značenje jedino kada je dio glavne rečenice; zavisna je o toj rečenici. Na primjer, na hrvatskom jeziku rečenica »ako odem kući« nije rečenica. Nesvršena je kada stoji sama za sebe. Prema tome, zavisna je o glavnoj rečenici. »Ako odem kući, ručat ću«.

Stoga je važno upamtiti sljedeće: kad u nekoj rečenici tražite glavni subjekt i glagol, nikada ih nećete pronaći u zavisnoj rečenici. U zavisnoj rečenici bit će izrečen neki subjekt i glagol, ali to neće biti glavni subjekt i glagol rečenice.

58 Drugi dio: Imenski sustav

eijjjjmiv eijjjjmiv eijjjjmiv eijjjjmiv 8.10 Formalno proučavanje glagola odgodili smo do petnaestog poglavlja.

Za sada, trebate se usredotočiti na imenice i dobro ih naučiti. Kasnije ćemo se latiti glagola. Međutim, postoji jedan uobičajeni glagol koji je korisno naučiti odmah, a to je eijmivv vv.

8.11 Osnovna gramatika. Osnovni dio glagola zove se osnovom. Osnova nosi osnovno značenje glagola. Lični nastavci se dodaju na kraju osnove kako bi se označilo lice i broj.

Gramatički govoreći, postoje tri »lica«. Već smo ih vidjeli u zamjenicama. ejgwv je prvo lice: »ja«. suv je drugo lice: »ti«. aujtovß je treće lice: »on«, »ona« ili »ono«. Ovo su sve zamjenice jednine; postoje još i oblici za množinu.

Isto tako, lični nastavci na glagolima označavaju lice. Na primjer, nastavak eiß u riječi gravfeiß govori nam da je subjekt »ti«. Nastavak ei u riječi gravfei govori nam da je subjekt »on«, »ona« ili »ono«. gravfeiß znači »ti pišeš«, dok gravfei znači »on piše«.

Glagol se slaže sa svojim subjektom, što znači da je njegov lični nastavak u istome licu i broju kao njegov subjekt.

8.12 eijmiv je najučestaliji glagol u grčkome jeziku, tako da ga je potrebno zapamtiti. U donjoj paradigmi, »1. l.« znači »prvo lice« itd. »Jd.« znači »jednina«, a »mn.« »množina«. Ovo su oblici toga glagola u prezentu.

1. l. jd. eijmiv ja jesam

2. l. jd. ei\ ti jesi

3. l. jd. ejstiv(n) on/ona/ono jest

1. l. mn. ejsmevn mi jesmo

2. l. mn. ejstev vi jeste

3. l. mn. eijsivn oni jesu

8.13 Pokretno nu. Pokretno nu je nu koje se javlja na kraju neke riječi koja završava na samoglasnik, kada sljedeća riječ počinje samoglasnikom (npr. eijsi;n aujtoiv). Nu se dodavalo zato što se htjelo izbjeći izgovaranje dva uzastupna samoglasnika. Dodavanjem nu, stvara se pauza kako bi se mogla razlikovati ta dva samoglasnička zvuka.

Osmo poglavlje: Prijedlozi i eijmiv 59

Nu u trećem licu jednine ejstiv(n) je pokretno nu. Upravo je zato stavljeno u zagrade. Nu u trećem licu množine eijsivn također je pokretno nu, ali je u našim tekstovima to nu uvijek prisutno (tj. nikada se ne javlja oblik eijsiv).

Ponekad se u Koine grčkom pokretno nu koristi čak i kada naredna riječ počinje suglasnikom, posebice u dativu množine. Kako mi učimo samo čitati, a ne i pisati grčki, to nam ne predstavlja nikakav problem. Jednostavno ga trebamo prepoznati.

8.14 Oblik glagola ejstiv(n) u prošlom vremenu je h\n, »on/ona/ono bi«. Javlja se često i trebali biste ga odmah zapamtiti.

8.15 Predikatni nominativ. Druga funkcija nominativa je predikatni2

nominativ. Kao što je slučaj u hrvatskom jeziku, imenica koja slijedi iza eijmiv ne prima nikakvu glagolsku radnju, već izriče nešto o subjektu. Radi toga je riječ u nominativu. (kuvrioß znači »Gospodin«.)

qeo;" ejstin kuvrio".

Zapazite da je u ovoj rečenici i prva i posljednja riječ u nominativu. Iz konteksta bi trebalo biti jasno koja je od tih riječi subjekt a koja predikat.

Prijevod

8.16 Kada rečenice raščlanjujete na dijelove, pazite da odvojite prijedložni izraz (ili bilo koju drugu zavisnu rečenicu) kao zasebnu skupinu kako biste mogli uočiti koju riječ prijedlog pobliže opisuje. Obično se radi o glagolu.

oJ lovgo"/ / e[rcetai / eij" to;n kovsmon.

Riječ / ide / u svijet. 8.17 Grčki jezik u prijedložnom izrazu redovito izostavlja član.

oJ lovgo" e[rcetai eij" kovsmon. Riječ ide u svijet.

______________________________________________

2 Gramatički govoreći, »predikat« je glagol i sve što ga slijedi. To je ono što ostaje kada iz rečenice izvadite subjekt i riječi koje ga pobliže opisuju.

60 Drugi dio: Imenski sustav

Sažetak

1. Riječ koja slijedi iza prijedloga je prijedložni objekt, a prijedlog i njegov objekt i riječi koje ga pobliže označuju tvore prijedložni izraz.

2. Značenje prijedloga određuje padež njegova objekta. Prijedloge uvijek pamtite zajedno s padežom (padežima) uz koji idu.

3. Kada prevodite prijedložni objekt, nemojte koristiti ključne riječi.

4. Prijedlozi se ne sklanjaju, ali njihov nastavak može se promijeniti ovisno o narednoj riječi.

5. Zavisna rečenica ne može sadržavati glavni subjekt i glagol u rečenici.

6. Zapamtite eijmiv. Iza ovoga glagola uvijek slijedi predikatni nominativ.

7. Iz grčkih prijedložnih izraza često izostaje član

Rječnik

U ovome poglavlju naučit ćete sedam prijedloga, što čini dvije trećine svih glavnih prijedloga. Mnogi studenti smatraju da ih je lakše naučiti iz grafičke ilustracije nego pouzdavanjem u učenje napamet. U narednom prikazu vidjet ćete prostorni odnos prijedloga koje smo naučili u ovome poglavlju. Zapazite da samo neka značenja mogu biti prostorno prikazana. Pokušajte odrediti točne definicije s točnom strelicom ili crtom. Vodite računa da se grafički prikazati obično mogu oni prijedlozi čiji je objekt u akuzativu.

prov" ejn ajpov

diav

eij" ejk

uJpov

Učenje prijedloga u parovima (npr. provß i ajpov) može vam pomoći u pamćenju.

ajllav3 ali, nego, ipak, osim (638)

ajpovG (ajp j, ajf j)4 G: (udaljavanje) odG, sG (646)5

_________________________________________________________

3 Kada riječ koja slijedi iza ajllav počinje samoglasnikom, posljednji alfa se izostavlja (elidira) (ajlla jIhsou'" ► ajll j jIhsou'").

4 Kada iza ajpov slijedi riječ koja počinje samoglasnikom, omikron se izostavlja (ajp j). Ako naredna riječ počinje samoglasnikom i oštrim hakom, postaje ajf j.

ejn

parav

Osmo poglavlje: Prijedlozi i eijmiv 61

diavG (di j) krozA (667)6

diavA (di j) zbogG, poD

eijmiv ja jesam, postojim, živim, prisutan sam (2 460)

ejkG, ejxG7 izG, odG (914)8

hJmevra, -a", hJ dan (389; *hJmera)9

h\n on/ona/ono bi10

qavlassa, -h", hJ more, jezero (91; *qalassa)11

qavnato", -ou, oJ smrt (120; *qanato)12

i{na kako bi, da (663)

jIwavnnh", -ou, oJ13 Ivan (135; * jIwannh)

levgw kažem, govorim (2 354)

metavG (met j, meq j)14 sI (469)15

metavA (met j, meq j) poslijeG, izaG

__________________________________________________

5 Apostazija [otpadništvo] (ajpostasiva) je kada se osoba udalji od istine.

6 Dijametar (diavmetro") mjeri kroz sredinu nekoga predmeta.

7 Kada iza ejk slijedi riječ koja počinje samoglasnikom, piše se ejx.

Ako ste stvarno znatiželjni, pravi prijedlog glasi ejx. Kada naredna riječ počinje suglasnikom, »sigma« u ksi ispada (kao da je x jednako »kss«) jer je to »međusuglasničko sigma«, tj. sigma se javlja između dva suglasnika (ekss + suglasnik ► eks ► ejk).

8 Ekstaza (e[kstasi") znači stajati izvan samoga sebe.

9 Efemeralan (ejfhvmero") znači da postoji samo jedan dan, da je kratkotrajan.

10 Budući da je h]n jedan oblik glagola, ne ubraja se u ukupni »Broj do sada naučenih

riječi«.

11 Talasni (qalavssio") znači »koji se odnosi na more«. 12 Eutanazija (»laka smrt«) odnosi se na bezbolnu smrt ili na dopuštanje da nastupi smrt ili usmrćivanje suzdržavanjem medicinske pomoći. Tanatofobija je prevelik strah od smrti. Tanatopsija je razmišljanje o smrti, te ime pjesme Williama Cullena Bryanta, dobre pjesme, ali loše teologije. »Kada misli o posljednjemu gorkom času nahrupe poput magle na tvoju dušu, a tužne slike neumoljive agonije, i mrtvačkog pokrova, i kovčega, i ustajale tmine, i uske kuće, stvore u tebi jezu, i učine da pri srcu oboliš; - iziđi i pod vedrim nebom nabroj učenje prirode... .«

13 Ova riječ slijedi isti obrazac kao profhvth" (n-1f, str. 346).

14 Kada iza metav slijedi neka riječ koja počinje samoglasnikom, alfa se ispušta (met j). Ukoliko naredna riječ počinje samoglasnikom i oštrim hakom, onda postaje meq j.

15 Objekt prijedloga metav s genitivom obično će biti neka osoba ili osobni pojam. Kada je objekt neosoban, koristi se jedan drugi prijedlog (suvnD). Metafizika je Aristotelova rasprava koja dolazi iza njegove rasprave o fizici (ta; meta; ta; fusikav).

62 Drugi dio: Imenski sustav oijkiva, -a", hJ kuća, dom (93; *oijkia)

oi\ko", -ou, oJ kuća, dom (114; *oijko)

o[clo", -ou, oJ gomila, mnoštvo ljudi (175; *ojclo)16

paravG (par j) odG (194)17

paravD (par j) uzA, u prisustvuG

paravA (par j) pokrajG

parabolhv, -h'", hJ usporedba (50; *parabolh)18

prov"A kaD, premaL, sI (700)19

uJpovG (uJp j, uJf j)20 odG, poL (220)21

uJpovA (uJp j, uJf j) ispodG, podI

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj riječi koje smo naučili do sada: 72 Ukupan broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 11 092 Ukupan broj pojavljivanja riječi do sada: 71 124

Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 51,48% Čestitamo! Sada znate više od svake druge riječi u Novom zavjetu!

Prethodno naučene riječi

eij"A uA, uL, doG, izmeđuG22

ejnD uL, naL, kodG

_______________________________________________________

16 Ohlokracija je vladavina ološa, prema Mortonu Bensonu.

17 Paragraf (paravgrafo") je izvorno bila crta napisana u margini teksta koja je označavala podjelu.

18 Usporedba je priča »bačena pored« (parav + bavllw) života.

19 Prozelit (proshvluto") je osoba koja je prešla iz jedne religije u drugu.

20 Kada iza uJpov slijedi riječ koja počinje samoglasnikom, omikron ispada (uJp j). Ukoliko naredna riječ počinje samoglasnikom i oštrim hakom, postaje uJf j.

21 Objekt prijedloga uJpov obično će biti osoba ili osobni pojam. Hipoteza (uJpovqesi") je temeljna pretpostavka, koja se stavlja (*qe, koji čini grčku riječ: »stavljam«) ispod ostalih argumenata. Hipodermička [potkožna] igla je igla koja se ubada pod kožu (devrma).

22 »Eisegeza« je loša hermeneutika jer učitava značenje u tekst umjesto da ga vadi iz (»egzegeza«) teksta.

Deveto poglavlje

Pridjevi

Egzegetski uvid

Pridjevi imaju teološku važnost koju je teško nadmašiti. Oni mogu pobliže označiti imenicu (atributivni), tvrditi nešto o imenici (predikatni) ili pak stajati umjesto imenice (poimeničeni ili supstantivni). Ponekad je teško odrediti koju ulogu određeni pridjev zapravo vrši.

Uzmimo za primjer pridjev ponhrou' (»zlo«) u Mateju 6,13. Prijevod Kršćanske sadašnjosti (kao i Djaković i Vrtarić) prevode ovaj stih: »nego izbavi nas od zla«. Međutim, pridjev ima član koji ga pobliže opisuje (tou'), što znači da ga trebamo shvatiti supstantivno [kao imenicu; op. prev.]: »Zloga«.

Isto tako, ovdje se ne radi o nekoj maloj teološkoj razlici između to dvoje. Otac neće uvijek čuvati svoju djecu iz opasnosti, nesreća ili svjetskih gadosti. Ukratko, on nas ne izbavlja uvijek od zla. Međutim, ono što on čini jest to da nas izbavlja od Zloga. Ovaj tekst ne naučava da će Bog naše živote pretvoriti u ružičnjake, nego da će nas zaštititi od zloga, odnosno od samoga Sotone (usp. Ivan 10,28-30; 17,15).

Daniel B. Wallace

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćete da pridjevi:

• vrše tri funkcije;

• slažu se s imenicama koje pobliže opisuju, upravo poput člana;

• mogu biti u sva tri roda, baš kao i član.

Hrvatski jezik

9.1 Pridjev je riječ koja pobliže opisuje imenicu ili zamjenicu. Pridjevi mogu izvršavati tri funkcije.

9.2 Atributivni pridjev daje kvalitetu – atribut – riječi koju pobliže

opisuje. To je uobičajena upotreba pridjeva.

»Ona je učila suvremeni grčki jezik.«

63

64 Drugi dio: Imenski sustav Izraz koji pridjev pobliže opisuje naziva se glavnim izrazom. Ona visoka žena igra košarku.

9.3 Poimeničeni pridjev vrši funkciju imenice.

»Ovdje su svi dobrodošli: dobri, loši i ružni.«

»Van sa starim, samo naprijed s novim.«

U ovome slučaju, pridjevi ništa pobliže ne označuju.1

9.4 Predikatni pridjev izriče nešto o subjektu, a oblik glagola »biti« (npr. »sam«, »si«) obično je izrečen ili se podrazumijeva.

»Studenti su dobri.« »Bog je istinit.«

Grčki jezik

9.5 Grčki pridjevi vrše funkcije koje uvelike nalikuju funkcijama koje vrše hrvatski pridjevi.

9.6 Oblik. Svi pridjevi u ovome poglavlju koriste iste padežne nastavke koje smo naučili za imenice. Zapazite da se pridjevi javljaju u sva tri roda; kasnije ćemo saznati zašto je tomu tako. ajgaqov" je pridjev koji znači »dobar«.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. ajgaqov" ajgaqhv ajgaqovn

G jd. ajgaqou' ajgaqh'" ajgaqou'

D jd. ajgaqw/' ajgaqh/' ajgaqw/'

A jd. ajgaqovn ajgaqhvn ajgaqovn

N mn. ajgaqoiv ajgaqaiv ajgaqav

G mn. ajgaqw'n ajgaqw'n ajgaqw'n

D mn. ajgaqoiæ" ajgaqaiæ" ajgaqoiæ"

A mn. ajgaqouv" ajgaqav" ajgaqav

Primijetite mnoge sličnosti među ovim nastavcima i onima koje smo već naučili za imenice i član.

__________________________________________ 1 U određenom smislu bismo mogli reći da se imenica koju pobliže opisuje pretpostavlja,

a supstantivna funkcija je zapravo podskup atributivne.

Deveto poglavlje: Pridjevi 65 9.7 Leksički oblik. Leksički oblik bilo koje riječi koja se može pojaviti u

više rodova je nominativ jednine muškoga roda (kao što smo već vidjeli sa članom). Na primjer, leksički oblik dativa množine ženskoga roda ajgaqaiæ" je ajgaqov", a ne ajgaqhv.

Funkcije pridjeva

9.8 Atributivni pridjev. Kada neki pridjev vrši funkciju atributa, slaže se s riječju koju pobliže opisuje u padežu, broju i rodu. Ovo je najučestalija upotreba pridjeva u grčkome jeziku.

oJ ajgaqo;" lovgo" ejstivn ...

Dobra riječ je ... • Budući da imenice mogu biti u tri različita roda, te iz razloga što

se atributivni pridjev mora slagati s imenicom koju pobliže opisuje u padežu, broju i rodu, pridjev mora moći biti muškoga, ženskoga

ili srednjeg roda.2

• Vrlo je važno zapamtiti rod svih imenica. To će vam pomoći da odredite koju imenicu pridjev pobliže opisuje. Na primjer, pridjev ajgaqhv ne može pobliže opisivati imenicu a[nqrwpo", jer je ajgaqhv ženskoga, a a[nqrwpo" muškog roda.

9.9 Poimeničeni pridjev. Kada pridjev vrši funkciju imenice, kao u slučaju svake druge imenice, tako je i njegov padež određen njegovom funkcijom. Na primjer, ako pridjev vrši funkciju glagolskoga subjekta, bit će u nominativu.

oJ ajgaqov" ejstin ...

Dobar3 (čovjek) je ...

Njegov rod i broj određuje njegova funkcija. Primjerice, stoji li za jedno biće, a to biće je muškoga roda, onda će pridjev biti muškoga roda jednine (kao u gornjemu primjeru).

Prilikom prevođenja poimeničenog pridjeva morate koristiti logiku. Postavite ova pitanja kako biste preveli pridjev.

• U kojemu je padežu?

Na primjer, ako je pridjev u nominativu, onda mora biti subjekt ili predikatni nominativ.

• Kojega je roda i broja? _________________________________

2 Hoće li osnova pridjeva ženskoga roda biti na eta (ajgaqhv) ili na alfa (nekrav) ne određuje imenica nego sam pridjev. Pridjev se treba slagati jedino u padežu, broju i rodu. Način na koji on to čini i oblik koji pritom poprima, funkcija je pridjeva. Prema tome, pridjev može imati -h" u genitivu iako imenica koju pobliže opisuje ima -a" (npr. th'" ajgaqh'" w{ra").

3 Hrvatski jezik razlikuje neodređeni i određeni vid pridjeva, tako da se za poimeničeni pridjev često koristi određeni vid pridjeva. U tome slučaju, gore navedeni primjer bi glasio: »Dobri je …«; op. prev.

66 Drugi dio: Imenski sustav Često možete pratiti prirodni rod kada odlučujete kako ćete što prevesti. Možete staviti dodatnu riječ (npr. »čovjek«, »žena«, »stvar«, »osoba«) kako bi vaša konstrukcija na hrvatskom imala više smisla.

sklonidba analiza prijevod

ajgaqov" muški rod jednine dobar čovjek dobri

ajgaqaiv ženski rod množine dobre žene

ajgaqovn srednji rod jednine dobra stvar

oiJ ajgaqoiv muški rod opći dobri dobri ljudi

Naravno, ajgaqov" se, ukoliko to traži rečenica, jednostavno može prevesti »dobar«.

9.10 Predikatni. Kada pridjev vrši funkciju predikata, tada ne opisuje neku

drugu riječ već izriče – tvrdi – nešto o subjektu. Ako se glagol eijmiv podrazumijeva (dakle, nije izričito izrečen), možda ćete ga trebati nadomjestiti u svome prijevodu.

oJ a[nqrwpo" ajgaqov"

Taj čovjek je dobar.

Prepoznavanje pridjeva

9.11 Stoga se postavlja pitanje: kako možete prepoznati koju funkciju pridjev vrši? Sve ovisi o tome ima li član ili nema.

9.12 Član je prisutan. Ako se član nalazi neposredno ispred pridjeva, onda

imate atributivni ili poimeničeni pridjev.

• Atributivni pridjev. Ukoliko postoji imenica koju pobliže opisuje, onda je pridjev atributivan. Pridjev može biti ispred ili iza imenice; nema značajne razlike u značenju. Ipak, ispred pridjeva mora biti član. Oba primjera znače: »dobar čovjek«.

Prvi atributivni položaj: oJ ajgaqo;" a[nqrwpo"

Drugi atributivni položaj: oJ a[nqrwpo" oJ ajgaqov"

Nikada nećete naići na oJ ajgaqo;" oJ a[nqrwpo".4

Deveto poglavlje: Pridjevi 67 • Poimeničeni pridjev. Međutim, ako pridjev nema imenice koju

pobliže opisuje, onda vjerojatno vrši funkciju imenice.

oJ ajgaqov" dobar (čovjek), dobri

th;n pisthvn vjerna (žena)

• Predikatni pridjev. Ako imenica ima član a pridjev ga nema (npr. oJ a[nqrwpo" ajgaqov"), tada pridjev vrši funkciju predikatnog pridjeva. U tome slučaju ćete umetnuti glagol »je« kako biste pokazali »predikatnu« narav pridjeva.

oJ a[nqrwpo" ajgaqov" Čovjek je dobar.

ajgaqo;" oJ a[nqrwpo" Čovjek je dobar. 9.13 Član izostaje. Ako član izostaje ispred imenice i ispred pridjeva, tada

kontekst određuje način na koji ćemo ga prevesti. Morate odrediti opisuje li pridjev imenicu (atributivni pridjev) ili pak izriče nešto o glagolu. Kada glagol eijmiv nije izrečen, možda se podrazumijeva, i možete ga umetnuti u svome prijevodu ako ga hrvatski jezik zahtijeva.

ajgaqo;" a[nqrwpo" »Dobar čovjek« ili »Čovjek je dobar.«

a[nqrwpo" ajgaqov" »Dobar čovjek« ili »Čovjek je dobar.«

Pridjev bez člana može biti poimeničeni pridjev, ali to nije uobičajena pojava.

ajgaqov" dobar (čovjek), dobri

Razno

9.14 Član i prijedložni izraz. Često ćete pronaći član iza kojega slijedi prijedložni izraz. Ponekad se to javlja u konstrukciji »član-imenica-član-modifikator« gdje vam drugi član otkriva da prijedložni izraz pobliže opisuje imenicu. U drugim slučajevima, član zapravo pretvara prijedložni izraz u imenicu. Općenito ćete to prevoditi odnosnom rečenicom.

ejlavlhsan to;n lovgon tou' kurivou pa'sin toiæ" ejn th'/ oijkiva/.

Oni govorahu riječ Gospodina svima koji bijahu u kući. 9.15 2-2 pridjev. U ovome poglavlju susrest ćemo se s pridjevom navedenim

kao aijwvnio", -on. aijwvnio" može biti i muškoga i ženskog roda. Kontekst će pokazati je li dotični oblik muškog ili ženskog roda. aijwvnion je srednjega roda.

__________________________________________

4 Postoji i treći atributivni položaj. Vidi dio za Napredne studente.

68 Drugi dio: Imenski sustav Govori se o »2 – 2« obrascu jer i muški i ženski oblik slijede drugu deklinaciju; srednji rod također slijedi drugu deklinaciju, uz određene

preinake.5

9.16 Subjekti srednjega roda množine. Grčki jezik često koristi glagol u jednini kada je subjekt srednjega roda množine. To je znak da autor subjekt u množini ne smatra skupinom različitih stvari već jednom cjelinom. Međutim, kako biste izraz preveli pravilnim hrvatskim, koristit ćete glagol u množini.

dokimavzete ta; pneuvmata eij ejk tou' qeou' ejstin.

Ispitujte duhove (i vidite) jesu li od Boga.

Postupak prilikom prijevoda

9.17 Kada budete raščlanjivali rečenice na razne dijelove, pazite da pridjev držite zajedno s imenicom koju pobliže opisuje. Oni čine jednu cjelinu.

oJ ajgaqo;" a[nqrwpo" / gravfei / to; biblivon.

Dobri čovjek piše knjigu.

Sažetak 1. Pridjevi mogu vršiti funkciju atributa, imenice ili predikata. 2. Ukoliko ispred pridjeva stoji član a pridjev pobliže opisuje neku drugu riječ,

onda je to atributivni pridjev. Pridjev se slaže u padežu, broju i rodu s imenicom koju pobliže opisuje.

3. Ukoliko ispred pridjeva stoji član, ali pridjev pobliže ne opisuje neku drugu riječ, tada je to poimeničeni pridjev. Padež ovoga pridjeva određuje njegova funkcija, a njegov rod i broj određuje ono što predstavlja.

4. Ako se pridjev bez člana javlja zajedno s imenicom sa članom, pridjev je u tom slučaju predikatni tako da trebate dodati glagol »je«.

5. Ako ni pridjev ni riječ koju on pobliže opisuje nema člana, njegovu funkciju odredite prema kontekstu.

6. Prijedložni izraz ispred kojega stoji član može biti atributivni modifikator ili imenica.

7. »2-2« pridjev ima isti oblik u muškome i ženskom rodu, a pripada drugoj deklinaciji. Srednji rod također pripada drugoj deklinaciji.

8. Glagol u jednini može se koristiti kada je subjekt srednjega roda množine i smatra se cjelinom.

_______________________________________________________

5 U našem stručnom nazivlju, takvi pridjevi svrstavaju se kao »a-3«, posebno a-3b(1). Vidi

MBG za cijelu paradigmu.

Deveto poglavlje: Pridjevi 69 Jeste li obeshrabreni svime što trebate naučiti? Vratite se na šesto i sedmo poglavlje i ponovno ih pročitajte, i vidjet ćete koliko su vam sada ta poglavlja jednostavna. No, sjetite se koliko vam je bilo teško kada ste ih učili po prvi put? Magla je upravo prešla sa šestoga na deveto poglavlje. Nastavite učiti i magla će se i dalje kretati prema naprijed. Zamolite učitelja da vas podsjeti zašto učite biblijski grčki.

Rječnik

Nastavci koji slijede leksički oblik pridjeva (npr. »-hv, -ovn«) pokazuju oblik riječi ženskoga i srednjeg roda. Ženski rod pridjeva ajgaqov" je ajgaqhv a njegov srednji rod je ajgaqovn. Uz korijen pridjeva navedeni su i posljednji samoglasnici osnove za muški i ženski rod (npr. *ajgaqo/h).

ajgaqov", -hv, -ovn dobar, koristan (102; *ajgaqo/h)6

ajgaphtov", -hv, -ovn ljubljen (61; *ajgaphto/h)7

aijwvnio", -on vječan (71; *aijwnio)8

ajllhvlwn9 jedan drugoga (100; *ajllhlo)10

ajpekrivqh on/ona/on odgovori11

dou'lo", -ou, oJ rob, sluga (124; *doulo)

ejavn ako, kada (351)12

ejmov", ejmhv, ejmovn moj, moje (76; *ejmo/h)13

ejntolhv, -h'", hJ zapovijed (67; *ejntolh)

kaqwv" kao, kao što (182) ________________________________

6 Agata je žensko ime.

7 Ovaj pridjev je srodan imenici ajgavph.

8 Eon znači »vječnost«.

9 Ovo je neuobičajena riječ zato što se nikada ne javlja u nominativu ni u jednini. Njezin leksički oblik je stoga genitiv množine.

10 Paralelne crte (paravllhlo") su crte koje stoje jedna uz (parav) drugu.

11 Ovo je uobičajeni oblik uobičajenoga glagola, koji se javlja 82 puta u Novom zavjetu. Njegov izravni objekt je u dativu, tako da ne koristi ključnu riječ sa svojim izravnim objektom. ajpekrivqh aujtw'/ znači: »Odgovori mu«, a ne »Odgovori k njemu«. Ova riječ nije uključena u ukupan broj riječi.

12 Stoji na početku zavisne rečenice. ejavn je nastao sažimanjem eij i a[n. »Sažimanje« se događa kada su dvije riječi »spojene« kako bi tvorile jednu.

Kada se ejavn pojavi iza odnosne zamjenice (o{"), na taj način dodaje »-god« na kraj zamjenice, baš kao a[n. o{" eja;n ... znači »tko god ...«

13 Ovaj pridjev uvijek znači »moj«, bez obzira na padež. Ako se koristi kao imenica, uvijek znači »moje«.

70 Drugi dio: Imenski sustav

kakov", -hv, -ovn loš, zao (50; *kako/h)14

mou (ejmou') moj15

nekrov", -av, -ovn pridjev: mrtav (128; *nekro/a)16

imenica: mrtvo tijelo, mrtvac

pistov", -hv, -ovn vjeran, vjerujuć (67; *pisto/h)

ponhrov", -av, -ovn zao, loš (78; *ponhro/a)17

prw'to", -h, -on prvi, prethodni (155; *prwto/h)18

trivto", -h, -on treći (56; *trito/h)19

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj riječi koje smo naučili do sada: 87 Ukupan broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 1 668 Ukupan broj pojavljivanja riječi do sada: 72 792 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 52,69%

Prethodno naučene riječi Ovo su riječi koje ste već naučili a javljaju se u više rodova. Trebate naučiti i njihove oblike ženskoga i srednjeg roda.

a[llo", -h, -o20 drugi

aujtov", -hv, -ov on/ona/ono, oni

e[scato", -h, -on posljednji

ou|to", au{th, tou'to20 ovo; ovi ______________________________________ 14 »Kako« je vrlo učestao oblik u složenicama. Kakofonija je neskladan ili loš zvuk.

Kakoepija je loš izgovor. Kakografija je loš rukopis. 15 Ovo je genitiv jednine od ejgwv. Za razliku od ejmov", mou isključivo znači »moj« kada je

u genitivu. Može se pisati s početnim epsilonom i naglaskom ejmou'. O ovoj riječi ćemo detaljnije govoriti u jedanaestom poglavlju. Nismo je ubrojili u ukupni zbroj riječi u rječniku.

16 Nekrofobija je pretjerani strah od smrti.

17 Ponera je vrsta mrava sa žaokom.

18 Prototip je prvi model svoje vrste, obrazac.

19 Triangl je muzički instrument koji ima tri strane.

20 Postoji nekoliko riječi poput a[llo", aujtov" i ou|to" koje ne koriste padežni nastavak za nominativ i akuzativ jednine srednjega roda, tako da osnova stoji sama (usp. član). Ovo su a-1a(2b) pridjevi; njihovu potpunu paradigmu možete pronaći u Dodatku.

21 Osnova ove riječi značajno se mijenja. Detaljno smo je objasnili u trinaestom poglavlju. To je a-1a(2b) pridjev; njegovu potpunu paradigmu vidite u Dodatku.

Deveto poglavlje: Pridjevi 71

Informacije za napredne studente

9.18 Genitiv ili akuzativ? Ako je pretposljednje slovo osnove nekog pridjeva ro ili samoglasnik, tada osnova ženskoga roda završava na alfa (npr. nekrav) a nastavak a" može označavati genitiv jednine ili akuzativ množine.

N jd. aJgiva N mn. aJgivai

G jd. aJgiva" G mn. aJgiw'n

D jd. aJgiva/ D mn. aJgivai"

A jd. aJgivan A mn. aJgiva"

Ako je pretposljednje slovo osnove bilo koje drugo slovo izuzev ro ili samoglasnika (npr. ajgaqhv), osnova ženskoga roda završavat će na eta, a nastavak a" može biti jedino akuzativ množine.

Posljednji samoglasnik osnove u množini uvijek će biti alfa za sve imenice ženskoga roda. Može li nekrav" biti genitiv jednine?

9.19 Treći atributivni položaj. Postoji i treći atributivni položaj: a[nqrwpo" oJ ajgaqov". U Novom zavjetu rijetko će se vidjeti da je modifikator pridjev: češće se radi o izrazu.

72 Drugi dio: Imenski sustav

Ovo je zbirka odlomaka iz Biblije iz trinaestog ili četrnaestog stoljeća, a sadrži dijelove Mateja i Ivana. Fotografiju je osigurao Center for the Study of New Testament Manuscripts (čiji je ravnatelj Dan Wallace), a koristi se uz dopuštenje Institut für neutestamentliche Textforschung.

Prva ili druga staza?

»Dvije staze tu u žutu šumu skreću…« Kao u pjesmi Roberta Frosta, došli smo do raskrižja u životu grčkoga jezika. Što bismo sada trebali naučiti? Put kojim pođete određuje koje ćete vježbe raditi u sljedećih nekoliko poglavlja.

Prva staza: Dovršiti imenski sustav Druga staza: Ući u glagole

9. Pridjevi 9. Pridjevi

Pregled #2 Pregled #2

10. Imenice treće deklinacije 15. Uvod u glagole

11. Lične zamjenice prvoga i drugog 16. Prezent aktiv indikativ lica

12. aujtovß 17. Kontraktni glagoli

13. Pokazne zamjenice 18. Prezent medij/pasiv indikativ

14. Odnosne zamjenice 21. Imperfekt indikativ

Pregled #3 — Staza 1 Pregled #3 — Staza 2

15. Uvod u glagole 10. Imenice treće deklinacije

16. Prezent aktiv indikativ 11. Lične zamjenice prvoga i drugog lica

17. Kontraktni glagoli 12. aujtovß

18. Prezent medij/pasiv indikativ 13. Pokazne zamjenice

19. Futur aktiv/medij indikativ 14. Odnosne zamjenice

20. Glagolski korijeni i drugi oblici 19. Futur aktiv/medij indikativ budućeg vremena

Pregled #4 — Staza 1 20. Glagolski korijeni i drugi oblici budućeg vremena

21. Imperfekt indikativ Pregled #4 — Staza 2

22. Aorist drugi aktiv/medij 22. Aorist drugi aktiv/medij indikativ indikativ

73

74 Prva ili druga staza? Predlažem da najprije završite imenski sustav (Prva staza), a tek potom prijeđete na glagole (vidi str. xv za moje načelo). Međutim, neki učitelji žele da njihovi studenti ranije zarone u glagole, tako da smo za njih pripremili »Drugu stazu«. Ako želite slijediti Drugu stazu, onda slijedite drugi redoslijed poglavlja i koristite vježbe u dodatku Radne bilježnice.

Budete li slijedili Drugu stazu, molim vas, uzmite u obzir da vježbe neće uključivati svaku grčku riječ koja se koristi u tome poglavlju. Riječi u rječniku odabrane su na osnovu Prve staze. Isto tako, vidjet ćete tri riječi u Rječniku u sedamnaestom i osamnaestom poglavlju čiji će vam oblici, posebice oblici genitiva, izgledati čudno. Za sada, zapamtite te riječi. One pripadaju trećoj deklinaciji i o njima ćemo govoriti u desetom poglavlju.

17. pleivwn, pleiæon 18. nuvx, nuktovß, hJ o{stiß, h{tiß, o{ti

Ovaj dvojni sustav utječe samo na vježbe. Drugim riječima, u priručniku postoji samo jedno deseto poglavlje, a ono je isto bez obzira slijedite li Prvu ili Drugu stazu.

Deseto poglavlje

Treća deklinacija Egzegetski uvid

Prosječnom čitatelju proslova četvrtog Evanđelja (Iv 1,1-18) iz prvoga stoljeća bilo bi sasvim lako razumjeti Ivanov opis lovgo"-a. Kao koncept, bio je dovoljno jednostavan. Lovgo" je bio shvatljiv zakon stvari. oJ lovgo" tou' qeou' bila je Božja transcendentna racionalnost koja je svemiru dala red i svrhu. Helenizirani Židov brzo bi dohvatio svezak s mudrosnom književnošću koja objašnjava da je Božja mudrost, njegova riječ (ili lovgo"), svemiru dala njegov oblik i sklad. Kao takva, oJ lovgo" tou' qeou' bila je strana ljudskim putevima, iznad nas i udaljena od nas, ona koja nas vodi izdaleka.

S druge strane, Ivan 1,14 bi svakoga takvog čitatelja izazvao da zapanjeno zastane. »I riječ postade tijelom (savrx) i nastanila se između nas.« Savrx je zemaljska sfera, poprište ljudskih odluka i emocija, ljudske povijesti i ljudske grješnosti (usp. Iv 1,13; 3,6; 17,2 itd.). Ivan 1,14 sadrži rizik, skandal, ali i evanđelje kršćanske vjere: oJ lovgo" postade savrx. Središte Božjega života i misli ušlo je u dubine našega svijeta i preuzelo njegov oblik, njegovo savrx, njegovo tijelo, kako bismo ga mi upoznali i kako bi nas spasio.

Ova potvrda o lovgo" i savrx nalazi se u samome srcu naše vjere. Bog nas nije napustio. Nijedno poniženje, bijeda ili grješnost nije izvan Božjega shvaćanja i dosega. On je došao među nas, prigrlio naš svijet savrx-a svojim utjelovljenjem, i ljubio nas. Donekle je lako reći da Bog ljubi svijet (Iv 3,16), međutim, reći da Bog ljubi mene, u svoj mojoj slabosti i nevjeri, da voli savrx – to je nešto posve drugo. To je misterij i sila onoga što je Bog učinio za nas u Isusu Kristu.

Gary M. Burge

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• treću (i posljednju) deklinaciju (tj. osnova koje završavaju suglasnikom);

• četiri praktična savjeta za treću deklinaciju;

• glavnu tablicu padežnih nastavaka;

• pravilo o imenicama br. 7, »Tablica praskavih suglasnika«, i učinak sigme na praskave suglasnike;

• pravilo o imenicama br. 8. 75

76 Drugi dio: Imenski sustav

Uvod

10.1 Koja je razlika između prve i druge deklinacije? Tako je. Osnove riječî koje pripadaju prvoj deklinaciji završavaju na alfa ili eta. Osnove riječî druge deklinacije završavaju na omikron. Kojoj deklinaciji imenica pripada nema nikakva učinka na njezino značenje. Bez obzira na to je li ajpovstolo" imenica prve ili druge deklinacije, još uvijek znači »apostol«.

10.2 Imenice čije osnove završavaju suglasnikom pripadaju trećoj deklinaciji. To spada u prvo pravilo o imenicama.

*sark + wn ► sarkw'n

10.3 Posljednji suglasnik i padežni nastavak. Kada po prvi put pogledate na paradigmu imenica treće deklinacije, vjerojatno ćete pomisliti da se potpuno razlikuje od paradigme prve ili druge deklinacije. Ipak, nije tako! Budući da osnova imenica treće deklinacije završava suglasnikom, taj suglasnik ponekad čini kombinaciju s prvim slovom padežnog nastavka, posebice ako padežni nastavak počinje na sigma.

Na primjer, osnova druge deklinacije imenice lovgo" je *logo. Omikron se udružuje s padežnim nastavkom za muški rod, sigma, i tvori lovgo" (*logo + " ► lovgo"). Nema problema. No, osnova treće deklinacije riječi savrx glasi *sark. Kapa se spaja s istim padežnim nastavkom za nominativ jednine, a kombinacija ks tvori x (*sark + " ► savrx).

Premda nastavak riječi savrx možda izgleda posve drukčije od lovgoß, u stvarnosti nije.

10.4 Funkcija i značenje. Upamtite da sve grčke imenice, bez obzira pripadaju li prvoj, drugoj ili trećoj deklinaciji, vrše istu funkciju. Razlikuju se jedino po svom obliku.

10.5 Različiti padežni nastavci. Treća deklinacija koristi nekoliko padežnih

nastavaka koji se razlikuju od onih korištenih u prvoj i drugoj deklinaciji, ali ne puno. Ako ste pamtili padežne nastavke zajedno s posljednjim samoglasnikom osnove (npr. oß a ne ß za nominativ jednine), onda ćete možda poželjeti vratiti se i naučiti prave padežne nastavke.

10.6 Praktične upute. Ako možete upamtiti samo četiri praktične upute,

tada vam ove promjene neće stvarati nikakve probleme. Kao što ćete vidjeti, osnovno pitanje je što se događa kada sigma slijedi iza suglasnika.

1. Zbog promjena koje se odvijaju u nominativu jednine, često je teško odrediti osnovu imenice koja pripada trećoj deklinaciji.

Deseto poglavlje: Treća deklinacija 77 Rješenje ovoga problema uvijek je isto: zapamtiti oblik genitiv jednine zajedno s leksičkim oblikom. Ukoliko izbacite padežni nastavak genitiva jednine (npr. oß), obično ćete dobiti osnovu riječi.

Leksička stavka savrx, sarkovß, hJ pokazuje da je osnova te riječi *sark.

2. Što god se događa u nominativu jednine (ß) događa se i u dativu množine. To je zato što padežni nastavak dativa množine (si) također počinje sigmom.

*sark + ß ► savrx

*sark + si ► sarxiv

3. Kada iza njega slijedi sigma, nu ispada.

*tin + ß ► tivß

*tin + si ► tivsi

4. Tau ispada kada iza njega slijedi sigma ili ako se nalazi na kraju riječi.

*ojnomat + si ► ojnovmasi

*ojnomat ► o[noma

Ovo je pojednostavljeno objašnjenje situacije, ali budete li zapamtili ove četiri upute, lako ćete naučiti ostala pravila treće deklinacije.

Budući da grčki jezik ima samo tri deklinacije, nakon što njima ovladate bit ćete upoznati sa svim osnovnim imenskim paradigmama u Novom zavjetu. Zato proučavajte ove deklinacije i na dobrom ste putu za uspjeh. Ipak, upamtite da svaka deklinacija može imati nekoliko varijacija.

Pregled

10.7 Slijedi paradigma imenice treće deklinacije: savrx (*sark). Naveo sam osnovu odvojeno od padežnih nastavaka, kao i od dekliniranih oblika. Ne trebate se bojati, jer savrx zapravo ima samo tri padežna nastavka koja do sada niste vidjeli, te druga dva nastavka slična onima koje već znate. Za sada još nemojte pokušavati upamtiti padežne nastavke; samo vidite na koji način se tvore. U svrhu usporedbe, navedene su paradigme riječi lovgo" i grafhv.

N jd. *sark ß ► savrx lovgo" grafhv

G jd. *sark o" ► sarkov" lovgou grafh'"

D jd. *sark i ► sarkiv lovgw/ grafh'/

A jd. *sark a ► savrka lovgon grafhvn

78 Drugi dio: Imenski sustav N mn. *sark e" ► savrke" lovgoi grafaiv

G mn. *sark wn ► sarkw'n lovgwn grafw'n

D mn. *sark si(n) ► sarxiv(n) lovgoi" grafaiæ"

A mn. *sark a" ► savrka" lovgou" grafav"

Pogledajmo ovu paradigmu kako biste mogli vidjeti koliko ju je zapravo lako usvojiti.

savrx Uobičajeni padežni nastavak za nominativ jednine je ß. Kada je dodate ovoj osnovi, tada se kombinacija ks piše

slovom ksi. sark + ß ► savrx.

sarkov" Padežni nastavak za genitiv jednine imenica prve deklinacije je sigma (npr. grafh æß), a imenica druge deklinacije zapravo je omikron (koji se s posljednjim samoglasnikom osnove skraćuje na oblik ou, *logo + o ► lovgou). Kada ta dva padežna nastavka spojite u jedan, dobivate padežni nastavak za treću deklinaciju: o". sark + o" ► sarkov".

sarkiv Padežni nastavak dativa jednine isti je za sve deklinacije: iota. Budući da osnova treće deklinacije završava suglasnikom a ne dugim samoglasnikom, iota stoga ne može biti potpisano. sark + i ► sarkiv.

savrka Padežni nastavak akuzativa jednine u trećoj deklinaciji drukčiji je od druge dvije: a. sark + a ► savrka.

savrke" Padežni nastavak nominativa množine u trećoj deklinaciji je drukčiji od druge dvije: e". sark + e" ► savrke".

sarkw'n Kao uvijek, padežni nastavak genitiva jednine predivno je dosljedan: wn. sark + wn ► sarkw'n.

sarxiv Padežni nastavak dativa množine treće deklinacije posve je suprotan od onoga prve i druge deklinacije i ponekad uključuje pokretno nu: si(n). Budući da počinje sa sigmom, svaka promjenu koju vidimo u nominativu jednine pojavit će se i ovdje. sark + si(n) ► sarxiv(n).

savrka" Padežni nastavak akuzativa množine u trećoj deklinaciji drukčiji je od druge dvije: aß. sark + a" ► savrka". Nemojte to zamijeniti s riječju iz prve deklinacije u kojoj je alfa dio osnove (grafav"), iako vam njihova sličnost može pomoći da upamtite taj padežni nastavak.

10.8 Eto! To nije bilo teško, zar ne? Susreli ste se samo s tri potpuno nova nastavka (oß, a, eß), i s dva koja su slična (si(n), aß).

Sada znate sve važnije padežne nastavke. Čestitamo! Prođimo sada kroz prikaz oblika treće deklinacije.

Deseto poglavlje: Treća deklinacija 79

Oblici

10.9 Riječi treće deklinacije svrstavaju se prema posljednjem suglasniku osnove riječi. Dolje ćete pronaći paradigmu riječi savrx, a potom još dvije paradigme riječî treće deklinacije: osnove koje završavaju na mat (149 riječi) i osnove koje završavaju na n (77 riječi). Padežni nastavci odvojeni su od osnova kako bi se naglasile sličnosti s prvom i drugom deklinacijom. U jedanaestom poglavlju ćemo naučiti još nekoliko obrazaca.

Ne preporučam vam da zapamtite paradigme. Čitajte bilješke kako biste mogli vidjeti zašto oblici postaju onakvima kakvima postaju, a potom svakako zapamtite koji su isti nastavci i promjene na drugim riječima. U #10.14 doći će vrijeme da ih zapamtite.

10.10 k osnova mat osnova n osnova *sark *onomat *tin

N jd. savrx o[noma1 tiv"2

G jd. sark ov" ojnovmat o" tivno"

D jd.3 sark iv ojnovmat i tivni

A jd. savrk a o[noma4 tivna

N mn. savrk e" ojnovmat a5 tivne"

G mn. sark w'n ojnomavt wn tivnwn

D mn.6 sarx iv(n) ojnovma si(n) tivsi(n)

A mn. savrk a" ojnovmat a tivna"

__________________________________

1 Ne koristi se nijedan nastavak, a posljednji suglasnik osnove, koji je tau, ispada jer tau ne može stajati na kraju riječi (#10.21).

2 Nu ispada ispred sigme. Vidi dativ množine i #10.11 dolje.

3 Zapazite da se u trećoj deklinaciji iota ne potpisuje kao što to čini u prvoj i drugoj.

To je zato što se iota može potpisati isključivo ispod samoglasnika.

4 Sve imenice koje završavaju na -ma srednjega su roda. To je jedan od nekolicine

dosljednih obrazaca u trećoj deklinaciji. Isto tako, poput svih imenica srednjeg roda,

oblici nominativa i akuzativa uvijek su isti.

5 Uvidjeti razliku između ovog oblika i nominativa jednine možemo tako što ćemo

vidjeti je li prisutna cijela osnova (npr. *onomat). Ako jest (ojnovmata), onda imate

množinu; ako nije (o[noma), onda imate jedninu.

6 Svaka promjena koju vidite u nominativu jednine prisutna je i u dativu množine,

jer oba padežna nastavka počinju sigmom. Padežni nastavak je si, što je obrnuto od

nastavka u prvoj i drugoj deklinaciji. Nu u zagradi iza svakog oblika je »pokretno nu«

(#8.13).

80 Drugi dio: Imenski sustav 10.11 tivß je upitna zamjenica (npr. »tko«), tiß (bez naglaska) je neodređena

zamjenica (npr. »netko«). Obje su nastale iz istoga korijena: *tin. Muški i ženski rod identična su oblika, a svi rodovi sklanjaju se prema trećoj deklinaciji. Promjenu u nominativu jednine objašnjava činjenica da nu ispada kada iza njega slijedi sigma. *tin + ß ► tivß.

m. r. & ž. r. sr. r. m. r. & ž. r. sr. r.

N jd. tiv" tiv ti" ti

G jd. tivno" tivno" tinov" tinov"

D jd. tivni tivni tiniv tiniv

A jd. tivna tiv tinav ti

N mn. tivne" tivna tinev" tinav

G mn. tivnwn tivnwn tinw'n tinw'n

D mn. tivsi(n) tivsi(n) tisiv(n) tisiv(n)

A mn. tivna" tivna tinav" tinav

tiv" je uvijek naglašen na prvome slogu. ti" ili nije naglašen ili je naglašen na posljednjem slogu (»ultima«).

10.12 ei|ß je pridjev koji znači »jedan«. Osnova muškoga i srednjeg roda je *en a

osnova ženskog roda pripada prvoj deklinaciji i glasi *mia. U nominativu jednine, nu ispada ispred sigme, a samoglasnik osnove epsilon produljuje se na ei (*eJn + ß ► e" ► ei|").

N jd. ei|" miva e{n

G jd. eJnov" mia'" eJnov"

D jd. eJniv mia/' eJniv

A jd. e{na mivan e{n

Zapazite da ova riječ ima oštri hak u muškom i srednjem rodu. To će vam pomoći da je razlikujete od prijedloga eij" i ejn. Zašto ova riječ nema množine? U čemu se razlikuje od tivß?

10.13 U prvoj i drugoj deklinaciji, muški i ženski rod često se razlikuju po obliku. U trećoj pak deklinaciji, oni su obično slični. Zapravo, postoji više sličnosti između muškoga i ženskog roda nego između muškog i srednjeg, jer u nominativu i akuzativu, muški i srednji rod obično se razlikuju.

Deseto poglavlje: Treća deklinacija 81

Karakteristična obilježja imenicâ treće deklinacije

10.14 Glavna tablica padežnih nastavaka. Preporučam vam da ne zapamtite paradigme iz #10.10 nego da zapamtite padežne nastavke iz ove tablice i vidite kako ti padežni nastavci izgledaju kada su pripojeni imenici. Pažljivo ih proučavajte, zapazite koja obilježja su im zajednička, a posebice koja obilježja dijele s prvom i drugom deklinacijom. Postoje još neki obrasci unutar treće deklinacije, ali ako znate ove onda ćete relativno lako prepoznati preostale. Pokušajte navesti sve sličnosti.

prva/druga deklinacija treća deklinacija

m. r. ž. r. sr. r. m. r. / ž. r. sr. r.

N jd. " - n " -a

G jd. ub " u o" o"

D jd. ic i i id i

A jd. n n n a/ne -

N mn. i i a e" af

G mn. wn wn wn wn wn

D mn. i" i" i" si(n)g si(n)

A mn. u"h " a a"i a a. Budite spremni na to da će posljednje slovo osnove proći kroz neke promjene

(pravilo br. 8). b. Nastavak je zapravo omikron, koji se skraćuje s posljednjim samoglasnikom

osnove i tvori ou (pravilo br. 5). c. Samoglasnik se produljuje (pravilo br. 5) a iota se potpisuje (pravilo br. 4). d. Budući da osnove treće deklinacije završavaju suglasnikom, iota se ne može potpisati kao u prvoj i drugoj deklinaciji; tako da ostaje napisano na crti. e. U nekim riječima padežni nastavak izmjenjuje se između alfa i nu; vidi #11.11. f. Za razliku od prve i druge deklinacije, ovaj alfa je zapravo padežni nastavak a ne promijenjeni samoglasnik osnove. Isto je i s akuzativom množine. g. Ovo nu je pokretno nu. Zapazite da je nastavak si okrenuta inačica i" koji nalazimo u prvoj i drugoj deklinaciji.

h. Stvarni padežni nastavak za prvu i drugu deklinaciju je n", ali nu ispada zbog naredne sigme. U prvoj deklinaciji, alfa se jednostavno pridružuje sigmi (*wra +

n" ► w{ra"), ali u drugoj deklinaciji posljednji omikron osnove produljuje se na ou (pravilo br. 5; logon" ► logo" ► lovgou").

i. Za razliku od prve deklinacije (npr. w{ra), ovo alfa je dio padežnog nastavka.

82 Drugi dio: Imenski sustav

Ovako izgledaju nastavci kada su pripojeni uz posljednji samoglasnik osnove.

prva/druga deklinacija treća deklinacija

m. r. ž. r. sr. r. m. r/ž. r. sr. r.

N jd. o" a h on " - -

G jd. ou a" h" ou o" o"

D jd. w/ a/ h/ w/ i i

A jd. on an hn on a/n -

N mn. oi ai a e" a

G mn. wn wn wn wn wn

D mn. oi" ai" oi" si(n) si(n)

A mn. ou" a" a a" a

10.15 Rod. Često je teško odrediti rod riječi koje pripadaju trećoj deklinaciji zbog toga što se obrasci prema kojima se riječi sklanjaju ne razlikuju toliko kao oni u prvoj i drugoj deklinaciji. Morate upamtiti rod svake riječi.

Ipak, postoji nekoliko obrazaca. U ovom poglavlju susreli smo se s osnovama koje završavaju na mat (npr. o[noma, matoß, tov). Sve ove osnove su srednjega roda.

10.16 Član. Član sada postaje posebno važan. Premda sama imenica mijenja

svoj oblik, član uvijek ostaje isti. tw'/ će uvijek biti tw'/ bez obzira pripada li imenica koju pobliže opisuje prvoj, drugoj ili trećoj deklinaciji. Član pobliže opisuje većinu imenica, što nam olakšava odrediti rod imenice.

Tablica praskavih [zatvorenih] suglasnika

10.17 Praskavi suglasnik je svaki onaj suglasnik čiji se zvuk tvori usporavanjem ili potpunim zaustavljanjem protoka zraka kroz usta.

10.18 »Praskave suglasnike« možemo podijeliti na tri kategorije.

• Labijalni. p, b i f tvore se tako što se usnama trenutno sprječava protok zraka, što je jako važno za stvaranje zvuka. Pokušajte reći p a da vam se usne ne dodiruju.

• Velarni. k, g i c tvore se dodirivanjem mekoga dijela nepca

srednjim dijelom jezika.7

Deseto poglavlje: Treća deklinacija 83

• Dentalni. t, d i q tvore se dodirivanjem stražnjega dijela zubâ jezikom.8

10.19 Pravilo broj 7: Tablica praskavih suglasnika. Sedmo od osam pravila o imenicama zapravo je ova tablica. Morate je točno upamtiti. Ne samo da je

trebate moći ponoviti slijeva na desno, nego i odozgo prema dolje.9

Labijalni p b f

Velarni k g c

Dentalni t d q

Ova tablica je važna zato što se praskavi suglasnici ponašaju na dosljedan način. Što god se događa s nastavkom osnove koja završava na tau događa se i s nastavkom osnove koja završava na delta, jer su tau i delta dentalni suglasnici. Naučite li ovu tablicu, moći ćete predvidjeti što će se dogoditi. To je puno lakše od pamćenja različitih paradigmi. Ista ova Tablica praskavih suglasnika bit će važna kada budemo proučavali glagole, tako da će vam malo vremena provedenog ovdje kasnije uštedjeti sate i sate frustracije.

10.20 Praskavi suglasnici plus »s«.« Kada god praskavi suglasnik i sigma dođu u

doticaj, posljedice su predvidive. Trebate dobro naučiti ove promjene, jer ćete se s njima često susretati.

Labijalni + s ► y

Velarni + s ► x

Dentalni + s ► s

*skolop + s ► skovloy.10 *sark + si ► sarxiv. *ojnomat + si ► ojnovmasi11

____________________________________________________

7 Kako bi opisali ova tri suglasnika neki koriste izraz »nepčani« jer se odnose na »nepce«.

8 Zapravo, ne radi se o zubima nego o »alveolarnom grebenu« iza zuba koji se koristi, ali većini je s izrazom »dentalni« lakše povezati riječ »zubi«.

9 Posljednji stupac praskavih suglasnika, f, c i q, tehnički nisu praskavi već »aspirirani« suglasnici jer se protok zraka ne zaustavlja već samo usporava. Ipak, iz razloga što se tako dobro uklapaju u obrazac, lakše je na njih gledati kao na praskave suglasnike.

Stupci također imaju svoje nazive. p, k i t su »bezvučni« jer se prilikom njihova izgovora ne koristi grkljan – larynx. b, g i d su »zvučni« jer se larynx koristi. (Stavite prste na grkljan i izgovorite ova slova. Osjetit ćete kako titra samo kada izgovorite zvučne praskave suglasnike.) f, c i q su »aspirirani suglasnici«. (Oštri hak je također aspirirani suglasnik.)

10 Postoji samo sedam imenica u Novom zavjetu čije osnove završavaju na pi, ali mnoge osnove završavaju na kapa ili tau.

84 Drugi dio: Imenski sustav 10.21 Pravilo broj 8: Tau ne može stajati na kraju riječi i zato u tom

položaju ispada. Na primjer, osnova riječi za »ime« glasi *ojnomat. U nominativu jednine ne koristi se nijedan padežni nastavak, a posljednji tau ispada.

*onomat + - ► o[noma

Ovo je posljednje pravilo o padežnim nastavcima. Sada znate svih osam. Navedeni su u Dodatku, na str. 344.

pa'"pa'"pa'"pa'"

10.22 pa'" je pridjev 3-1-312 vrste i često se koristi kao paradigmatska riječ za treću deklinaciju. Korijen ove riječi je *pant, koji se u ženskome rodu

mijenja u *pasa.13 »Naoružani« ovom spoznajom i pravilima u ovome poglavlju, trebali biste moći napisati cijelu paradigmu ove riječi a da ne trebate gledati dolje. Pokušajte. Uspijete li, onda ste dobro naučili.

3 1 3

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. pa'"14 pa'sa pa'n15

G jd. pantov" pavsh"16 pantov"

D jd. pantiv pavsh/ pantiv

A jd. pavnta pa'san pa'n

N mn. pavnte" pa'sai pavnta

G mn. pavntwn pasw'n pavntwn

D mn. pa'si(n)17 pavsai" pa'si(n)

A mn. pavnta" pavsa" pavnta

______________________________________________________

11 Zapravo, dentalni suglasnik tvori sigmu, a dvostruko sigma se pojednostavljuje na samo jedno sigma (*ojnomat + si ► ojnomassi ► ojnovmasi).

12 »3-1-3« znači da muški i srednji rod slijede treću deklinaciju, dok ženski rod slijedi prvu deklinaciju. Vidi #10.23.

13 Za vas koje zanima napredna morfologija, mijenja se zato što se obliku ženske osnove dodaje suglasničko iota, i nt + suglasničko iota tvore sa (vidi MBG o pa'").

14 nt ispada ispred sigme (#11.11 i #10.21).

15 Padežni nastavak se ne koristi, a tau ne može stajati na kraju riječi, tako da ispada (#10.21).

16 Sjećate li se pravila koje se odnosi na posljednji samoglasnik osnove u genitivu i dativu jednine? Ako riječ koja pripada prvoj deklinaciji ima osnovu koja završava na alfa tamo gdje je prethodno slovo epsilon, iota ili ro, tada će genitiv i dativ tvoriti pomoću alfa. U svakom drugom slučaju, alfa će se promijeniti u etu.

17 nt ispada ispred sigme (#11.11 i #10.21); ujedno i u dativu množine srednjega roda.

Deseto poglavlje: Treća deklinacija 85 Ukoliko volite pamtiti paradigme, onda svakako naučite ovu. Ne samo da pokazuje prvu i treću deklinaciju, nego služi kao ključ za kasnije učenje participa (dvadeset šesto poglavlje).

Budući da je pa'" pridjev, može vršiti funkciju imenice. Kada to čini, ponekad će biti potrebno upotrijebiti dodatne riječi poput »ljudi« ili »stvari«. Međutim, za razliku od drugih pridjeva, kada pobliže opisuje imenicu pa'" obično se nalazi u predikatnom položaju.

pa'ß oJ a[nqrwpoß znači »svaki čovjek«.

Kategorije

10.23 Pridjevi spadaju u četiri kategorije, ovisno o tome koju deklinaciju slijede te jesu li oblici ženskoga i muškog roda isti ili se razlikuju. Muški i srednji rod uvijek slijede istu deklinaciju. U devetom poglavlju susreli smo se s obrascima 2-1-2 i 2-2.

kategorija muški rod ženski rod srednji rod

2-1-2 2. deklinacija 1. deklinacija 2. deklinacija ajgaqovß, hv, ovn

3-1-3 3. deklinacija 1. deklinacija 3. deklinacija pa'ß, pa'sa, pa'n

2-2 2. deklinacija 2. deklinacija 2. deklinacija aijwvnioß, on

3-3 3. deklinacija 3. deklinacija 3. deklinacija tivß, tiv

Član

10.24 Postoje dvije posebne situacije vezane uz prijevod člana koje trebamo sagledati.

Grčki član bismo još mogli nazvati i »slabom pokaznom zamjenicom«, što znači da može vršiti funkciju pokazne zamjenice (»taj«), odnosne (»koji«), a ponekad čak i lične zamjenice (»on«, »jedan«), ovisno o potrebama konteksta. Obično ćete u prijevod trebati dodati pomoćnu riječ, poput »koji« ili »koje«. Dopustite neka kontekst odredi koja je

riječ prikladna.18

Kada naiđete na izraz oJ dev, član obično vrši funkciju lične zamjenice: »a on«.

______________________________________ 19 Ovo se više tiče drugog stupnja gramatike, a ne prvoga. Ovo je nešto čemu se možete

radovati.

86 Drugi dio: Imenski sustav 10.25 Ponekad ćete naići na član ispred prijedložnog izraza (o čemu smo

govorili i u #9.14).

pa'sin toiæ" ejn th/' oijkiva/.

Član vam pokazuje da naredni prijedložni izraz (ejn th'/ oijkiva/) stoji u atributivnom položaju naspram pa'sin. Radi se o istoj vrsti odnosa koji smo već vidjeli kod pridjeva: »član-imenica-član-modifikator«, samo što u ovom slučaju prijedložni izraz služi kao modifikator. Kako biste preveli ovu konstrukciju, obično ćete prijedložni izraz trebati pretvoriti u odnosnu rečenicu i nadomjestiti one riječi koje su potrebne.

»svima koji su u kući«

Član će se slagati u padežu, broju i rodu s imenicom. Na taj način možete znati koju riječ prijedložni izraz pobliže opisuje.

Sažetak

1. Riječi čije osnove završavaju suglasnikom koriste padežne nastavke treće deklinacije.

2. Kada želite saznati osnovu imenice koja pripada trećoj deklinaciji, pronađite genitiv jednine i izbacite padežni nastavak.

3. Kako biste upamtili rod imenice koja pripada trećoj deklinaciji, zapamtite njezin leksički oblik zajedno sa članom. Kako biste upamtili osnovu imenice treće deklinacije, zapamtite njezin oblik u genitivu.

4. Zapamtite Glavnu tablicu padežnih nastavaka doslovce. 5. Pravilo broj 7: Tablica praskavih suglasnika.

Labijalni p b f

Velarni k g c

Dentalni t d q

6. Labijalni + s tvore y. Velarni + s tvore x. Dentalni + s tvore s. 7. Pravilo broj 8: tau ne može stajati na kraju riječi, tako da će ispasti. 8. oJ dev može se prevesti »a on«, a član ispred prijedložnog izraza znači da je

prijedložni izraz vjerojatno u atributivnom položaju. 9. paæß je paradigmatska riječ za onaj dio gramatike koji će tek doći, tako da je

trebate dobro naučiti. 10. Morate znati četiri različite kategorije pridjeva. Ohrabrite se! Sada znate tri deklinacije i gotovo sve oblike imenica.

Deseto poglavlje: Treća deklinacija 87

Rječnik

Svakako trebate upamtiti nominativ, genitiv i član svake imenice treće deklinacije. Leksikon vam obično daje samo posljednja slova genitivnog oblika za treću deklinaciju, ali mi ćemo vam ga u ovome poglavlju napisati cijelog.

a{gio", -iva, -ion pridjev: svet (233; *aJgio/a; 2-1-2)19

imenica u množini: sveti (ljudi)

eij ako (503)20

eij mhv osim ako; ako ne21

ei|", miva, e{n jedan (344; *eJn/*mia; 3-1-3)22

h[dh sada, već (61)

o[noma, ojnovmato", tov ime, ugled (231; *onomat)23

oujdeiv", oujdemiva, oujdevn24 nitko, nijedna, ništa (234; ouj[de] + *eJn/*mia)

pa'", pa'sa, pa'n jednina: svaki, svaka (1 244; *pant/*pasa; 3-1-3)25

množina: svi

perivG oL (333)26

perivA okoG

savrx, sarkov", hJ tijelo (147; *sark)27

_________________________________________________

19 Hagiografa (aJgiovgrafa) su sveti spisi, treći i posljednji dio židovskog kanona. Hagiolatrija je štovanje svetaca.

20 To nije isto što i ei\ koji znači »ti si«. Ovdje morate dobro paziti na naglaske, jer eij nema vlastiti naglasak.

Poput ejavn, eij uvijek stoji na početku zavisne rečenice, tako da u eij rečenici nećete pronaći glavni subjekt ili glagol rečenice.

21 Ove dvije riječi zajedno mogu tvoriti »idiom« (vidi dolje) koji znači »osim ako«. U drugim slučajevima, najbolje ih je prevesti »ako ne«. Često stoji na početku zavisne rečenice.

»Idiom« je izraz koji nema isto značenje koje imaju njegovi zasebni dijelovi. Kada gledate na značenje svake riječi u idiomu, tek rijetko ćete naći značenje idiomatskog izraza.

22 Hendijada je figura riječi u kojoj dvije imenice opisuju istu stvar. Potječe od izraza e}n dia; duoiæn, koji znači »jedna stvar uz pomoć dvije«. Henoteizam je vjera u jednoga Boga koja dopušta postojanje drugih bogova.

23 Onomatopeja (ojnomatopoiiva) je pojava kada naziv neke riječi zvuči poput njezina značenja, kao što su riječi »prasak« i »šapat«.

24 Druga polovica ove riječi deklinira se upravo kao ei|". 25 Panteizam je vjera da je Bog prisutan u svim stvarima. 26 Posljednji iota ispušta se samo onda kada naredna riječ počinje s iota. Parametar

(perivmetro") je granica oko nekog predmeta ili područja.

88 Drugi dio: Imenski sustav

suvnD sI, saI (128)28

sw'ma, -mato", tov tijelo (142; *swmat)29

tevknon, -ou, tov dijete, potomak (99; *tekno)30

tiv", tiv tko? što? koji? zašto? (555; *tin; 3-3)31

ti", ti netko/nešto (525; *tin; 3-3) neki/neka stvar, svatko/sve

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj riječi koje smo naučili do sada: 102 Ukupan broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 4 779 Ukupan broj pojavljivanja riječi do sada: 77 571 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 56,15% 10.26 Praktična uputa. Obično se dogodi da studenti prestanu pamtiti

riječi zato što trebaju učiti mnoga gramatička pravila. Čak i ako se borite s gramatikom, svakako držite korak s učenjem novih i ponavljanjem već naučenih riječi. Vaše znanje gramatike bit će vam od male pomoći (ili će imati malu vrijednost) ako ne budete znali što riječi znače. Nećete moći prevesti odlomak. Stoga, držite se! – ostala poglavlja o imenicama puno su lakša od ovoga.

Prethodno naučene riječi

pneu'ma, -mato", tov duh, Duh

Sivmwn, -wno", oJ Šimun ______________________________________________ 27 Sarkofag (sarkofavgo") je kameni lijes. U Grčkoj su se radili od vapnenca, za koji se

vjerovalo da će »pojesti« (fagevw) tijelo. 28 »Sin« je uobičajeni prefiks. Sinagoga (sunagwghv) je mjesto na kojemu se ljudi

okupljaju. Sinereza (sunaivresi") je sažimane dvaju zvukova u jedan. 29 Psihosomatski poremećaj je fizički poremećaj uzrokovan psihičkim/emocionalnim

procesima. Somatologija je nauka o tijelu.

30 Teknonimija je običaj da se o roditeljima govori koristeći imena njihove djece. 31 Kada ova riječ znači »zašto?« obično će biti u srednjem rodu (tiv).

Jedanaesto poglavlje

Lične zamjenice prvoga i drugog lica Egzegetski uvid

Male riječi ponekad nose velika značenja, posebice kada su spojene s drugim značajkama grčkoga jezika. Zamjenice mogu biti takve riječi. One, poput kamiona za selidbe, mogu nositi velik teret. Pritom mislim na jedan posebno zlosutan primjer u Isusovim kušnjama u Luki 4,6. Sotona je odveo Isusa na kozmičku vožnju kako bi mogao vidjeti sva kraljevstva svijeta. Tada je rekao Isusu: »Tebi ću dati svu tu vlast i njihovu slavu; jer to je predano meni i ja to dajem kome ja hoću. Ako ćeš me ti, stoga, štovati, to će biti tvoje«.

Ovo je velika (ali varljiva) ponuda, a sav »teret« nose različite razmjene ličnih zamjenica kroz cijeli ovaj odlomak. Kako biste vidjeli što stoji iza ovoga stiha, morate pratiti lopticu skočicu dok prolazi kroz razne promjene zamjenice. Sotona (ja, meni) nudi vlast nad svom zemljom (to), bude li Isus (ti, tvoje) samo iskazao štovanje Sotoni.

Međutim, postoji još jedna crta u ovome stihu. Kako bi se »zasladila« ponuda, zamjenica »tebi« (soi) stavljena je na početak grčke rečenice u šestome stihu poradi naglaska. Premda neki prijevodi ukazuju na taj naglasak (RSV), poznavanje grčkoga jezika otkriva njezin značaj. Sotona jasno pokazuje da je ova ponuda osobne i jedinstvene naravi. Sotona kaže: »Ova ponuda odnosi se isključivo na tebe!« Pokušava je prikazati Isusu na što privlačniji način. Dobro je da Sotona nije prodavač rabljenih automobila! Na sreću, odanost Bogu Isusu je bila važnija od prisvajanja moći. Nije dopustio da ga Sotonina upotreba (i zloupotreba) zamjenicâ zavede i sruši.

Darrell L. Bock

Pregled

U ovome poglavlju ćemo naučiti:

• lične zamjenice prvoga (»ja«) i drugog (»ti«) lica;

• da je padež zamjenice određen njezinom funkcijom u rečenici, baš kao u slučaju imenice;

• da je broj zamjenice određen njezinim antecedentom;

• još nekoliko obrazaca treće deklinacije.

89

90 Drugi dio: Imenski sustav

Hrvatski jezik

11.1 Zamjenica je riječ koja zamjenjuje imenicu. »Ovo je crveno.« »Ovo« je zamjenica koja se odnosi na neku riječ ispred sebe.

Lična zamjenica je zamjenica koja zamjenjuje imenicu time što se odnosi na neku osobu [tj. lice]. »Ja se zovem Bill. Naučit ću grčki jezik što bolje mogu«. »Ja« je lična zamjenica koja se odnosi na mene, Billa [autora; op. prev.].

Riječ na koju se zamjenica odnosi, odnosno »Bill«, je antecedent. 11.2 Lice. Zamjenice mogu biti u prvome, drugom ili trećem licu.

• Prvo lice odnosi se na osobu koja govori (»ja«, »mi«).

• Drugo lice odnosi se na osobu kojoj se govori (»ti«, »vi«).

• Treće lice odnosi se na sve druge (»on«, »ona«, »ono«, »oni«).

Zapazite u kolikoj mjeri se sklanja hrvatska zamjenica. Zamjenice se radikalno mijenjaju, ovisno o njihovoj funkciji.

11.3 Padež, broj i lice

Padež neke zamjenice određuje njezina funkcija u rečenici; njezin broj i lice određuje njezin antecedent. Ovo je slično pridjevima koji vrše funkciju imenice u rečenici.

1. Padež zamjenice određuje njezina funkcija u rečenici. Na primjer, ako je zamjenica subjekt rečenice, koristit ćete »ja« a ne »mene«, jer je »ja« u nominativu. Ne smijete reći: »Mene bih htio sada jesti«, jer je »mene« u akuzativu. Po tome se razlikuje od atributivnoga pridjeva, čiji padež određuje riječ koju pobliže opisuje. Zamjenica (osim u genitivu) pobliže ne opisuje riječi.

2. Broj zamjenice određuje njezin antecedent. Budući da je »Bill« u jednini, koristit ćete »ja« a ne »mi«.

3. Lice zamjenice određuje njezin antecedent. Ukoliko je njezin antecedent osoba koja govori (1. lice), koristite »ja« a ne »ti«.

4. Prvo i drugo lice nemaju roda. »Ja« ili »ti« može biti i žena i muškarac. Zamjenica u trećem licu ima rod, ali s njom ćemo se susresti u sljedećem poglavlju.

Jedanaesto poglavlje: Lične zamjenice prvoga i drugog lica 91

11.4 Hrvatski oblici

1. l. jd. 2. l. jd. 1. l. mn. 2. l. mn.

Nominativ ja ti mi vi

Genitiv2 mene, me tebe, te nas vas

Dativ meni, mi tebi, ti nama, nam vama, vam

Akuzativ mene, me tebe, te nas vas

Vokativ - ti mi vi

Lokativ meni tebi nama vama

Instrumental mnom, mnome tobom nama vama

Grčki jezik

11.5 Grčka zamjenica slična je hrvatskoj zamjenici.

• Zamjenjuje imenicu.

• Njezin padež određuje njezina funkcija u rečenici.

• Njezin broj određuje njezin antecedent.

• Zamjenice prvoga i drugog lica nemaju rod. 11.6 Grčki oblici

Već smo naučili neke od ovih oblika, a s mnogima od njih susreli ste se u vježbama. Trebali bi vam biti poznati i laki za naučiti. Slijede obrazac treće deklinacije. O zamjenskim oblicima u zagradi govorit ćemo u #11.8.

prvo lice drugo lice

N jd. ejgwv ja suv ti

G jd. mou ( ejmou' ) me (mene) sou ( sou' ) te (tebe)

D jd. moi ( ejmoiv ) mi (meni) soi ( soiv ) ti (tebi)

A jd. me ( ejmev ) me (mene) se ( sev ) te (tebe)

N mn. hJmeiæ" mi uJmeiæ" vi

G mn. hJmw'n nas uJmw'n vas

D mn. hJmiæn nama uJmiæn vama

A mn. hJma'" nas uJma'" vas

____________________________________________

2 Kada se oblici u genitivu koriste u svojstvu imenice, prevode se »moj«, »tvoj« i »naš«.

92 Drugi dio: Imenski sustav

Karakteristike zamjenica prvoga i drugog lica

11.7 Oblik. Zapazite mnoge sličnosti između padežnih nastavaka zamjenica i padežnih nastavaka imenica koje ste već naučili.

• Nominativ (jednine i množine) i akuzativ (jednine) nešto se razlikuju, ali ostali padeži su gotovo jednaki imenicama treće deklinacije.

• U množini, lične zamjenice prvoga i drugog lica identične su u

svemu osim u prvome slovu.3

• Premda postoje mnoge sličnosti među ovim oblicima i onim koje već znate, neki studenti više vole jednostavno upamtiti ovu paradigmu.

11.8 Naglasci. U prvome licu jednine, genitiv, dativ i akuzativ ponekad

imaju epsilon i naglasak (ejmou', ejmoiv, ejmev). Zamjenica drugoga lica neće

dodati epsilon ali ponekad može imati naglasak (sou', soiv, sev).4 Ovi oblici s naglaskom [akcentom] nazivaju se naglašenim oblicima [naglašeni zbog funkcije a ne zbog akcenta; op. prev.].

Naglašeni i nenaglašeni oblici u osnovi imaju isto značenje. Naglašeni oblik koristi se kada autor želi nešto posebno naglasiti, obično kada želi pokazati da se lica suprotstavljaju.

ejgw; ejbavptisa uJma'" u{dati, aujto;" de; baptivsei uJma'" ejn pneuvmati aJgivw/.

Ja vas krštavah u vodi ali on će vas krstiti Duhom Svetim.

Budući da i hrvatski jezik ima naglašene i nenaglašene oblike, u prijevodu je ovakav kontrast vrlo lako izraziti.

11.9 Analiza. Kada se od vas zatraži da deklinirate ličnu zamjenicu prvoga

ili drugog lica, predlažemo vam da navedete padež, broj, lice (ne rod), leksički oblik i značenje dotičnog oblika.

sou': genitiv jednine drugog lica od suv znači »tebe, te« (ili »tvoj«).

Leksički oblici lične zamjenice prvoga ili drugog lica su u nominativu. Neki učitelji smatraju da je ejgwv leksički oblik od hJmeiæ"

dok drugi smatraju da je hJmeiæ" zasebna riječ. Isto se odnosi i na uJmeiæ".

_________________________________________ 3 Budući da upsilon s oštrim hakom stvara zvuk »hu«, lica oblika u množini možete se

sjetiti tako što ćete taj zvuk »hu« povezati sa »su«.

4 Nominativ jednine suv u našim NZ tekstovima uvijek se javlja s naglaskom.

Jedanaesto poglavlje: Lične zamjenice prvoga i drugog lica 93 11.10 Postupak prevođenja. Ako je zamjenica u genitivu, onda je prevedite

genitivom s napomenom da je, kada to ima smisla, trebate prevesti pridjevskom [posvojnom] zamjenicom (moj, tvoj).

ejgwv / pisteuvw / lovgon sou.

Ja vjerujem tvojoj riječi.

Posvojni oblici zamjenica (mou, sou) obično slijede iza riječi koju pobliže opisuju.

kuvriov" mou ei\pen ....

Moj Gospodin reče ....

Više o trećoj deklinaciji

11.11 Osnove koje završavaju na tau i delta. U desetom poglavlju naučili smo osnove treće deklinacije. Trebamo naučiti još nekoliko obrazaca, premda ti obrasci još uvijek slijede ista pravila.

Osnove koje završavaju na tau ili delta ponašaju se na isti način, jer su oba slova dentalni suglasnici. Sjetite se da dentali (t, d, q) ispadaju ispred sigme.

*carit *fwt, tov *elpid *sark

N jd.5 cavri " fw' ß ejlpiv " savrx

G jd. cavrit o" fwt ovß ejlpivd o" sarkovß

D jd.6

cavrit i fwt iv ejlpivd i sarkiv

A jd. cavrit a7 fw'ß ejlpivd a sarkav

N mn. cavrit e" fw't a ejlpivd e" savrkeß

G mn. carivt wn fwvt wn ejlpivd wn sarkw'n

D mn.8 cavri si(n) fw' si(n) ejlpiv si(n) sarxiv(n)

A mn. cavrit a" fw't a ejlpivd a" savrkaß

_________________________________

5 Suglasnik tau iz osnove ispada kada iza njega slijedi sigma (carit + " ► cavri"). Isto se odnosi i na delta (ejlpiv").

6 Iota se u trećoj deklinaciji ne potpisuje kako to čini u prvoj i drugoj. To je zato što se iota može potpisati isključivo ispod samoglasnika.

7 U nekoliko primjera ova riječ (i druge poput nje) može imati akuzativ jednine u nu (cavrin).

8 Bilo koja promjena koju možemo vidjeti u nominativu jednine bit će prisutna i u dativu množine zato što oba padežna nastavka počinju sa sigma. Padežni nastavak je si, obrnuto od padežnog nastavka prve i druge deklinacije. Suglasnik nu u zagradi iza svakoga oblika je »pokretno nu« (#8.13).

94 Drugi dio: Imenski sustav

11.12 Osnove sa suglasničkim iota. Čini se da je iota posljednji samoglasnik imenice pivsti".

N jd. pivsti"

G jd. pivstew"9

D jd.10 pivstei

A jd. pivstin11

N mn. pivstei"12

G mn. pivstewn13

D mn. pivstesi(n)

A mn. pivstei"12

11.13 Izvorno je to iota bilo neko drugo slovo koje se zvalo »suglasničko iota«. Ovo slovo nestalo je iz grčkog alfabeta puno prije helenističkoga grčkog, ali činjenica da je ono nekoć postojalo pomaže nam utoliko što puno objašnjava o naoko čudnom ponašanju i kod imenica i kod

glagola.14

Posljednje iota u imenici pivstiß nekoć je bilo suglasničko iota. Kada je suglasničko iota ispušteno iz upotrebe, zamijenjeno je iotom ili epsilonom. S jedne strane, možda nije važno znati kada je koje slovo preuzelo njegovo mjesto; ali trebate samo prepoznati da će osnove riječi koje pripadaju pivstiß vrsti završavati na iota ili na epsilon. No, ako stvarno želite znati, pravilo je sljedeće.

• Ako padežni nastavak počinje samoglasnikom, posljednji samoglasnik osnove je epsilon;

• ako padežni nastavak počinje suglasnikom, posljednji samoglasnik osnove je iota. Međutim, u dativu množine epsilon prethodi sigmi.

_______________________________________

9 w" smatrajte produljenim o".

10 Zapazite da se iota u trećoj deklinaciji ne potpisuje kako to čini u prvoj i drugoj. To je zato što se iota može potpisati jedino ispod samoglasnika.

11 Ovaj pojedinačni obrazac treće deklinacije koristi nu kao padežni nastavak akuzativa jednine.

12 Padežni nastavak za nominativ isti je kao cavrite" (piste + e" ► pivstei"). Akuzativ množine koristi isti padežni nastavak kao u nominativu množine, kao da je riječ srednjega roda.

13 Zapazite da padežni nastavak wn ne »guta« posljednji samoglasnik osnove kao što to čini u prvoj i drugoj deklinaciji. To je dokaz da je epsilon zamijenio suglasničko iota. 14 Suglasničkim iota naziva se zato što je to drevno slovo dijelilo karakteristike samoglasnika i suglasnika. U gramatikama se piše »î«. O njemu ćemo detaljnije govoriti u dvadesetom poglavlju.

Jedanaesto poglavlje: Lične zamjenice prvoga i drugog lica 95

11.14 Sve imenice s osnovama koje završavaju suglasničkim iota ženskog su roda (npr. pivsti", pivstewß, hJ).

11.15 Posljednja dva obrasca. Ovo su paradigme za imenice pathvr (»otac«) i u{dwr (»voda«). ajnhvr (»muškarac«) i mhvthr (»majka«) također se dekliniraju kao pathvr.

N jd. pathvr15 u{dwr, tov 16

G jd. patrov" u{dato"

D jd.17 patriv u{dati

A jd. patevra u{dwr

N mn. patevre" u{data

G mn. patevrwn uJdavtwn

D mn. patravsi(n) u{dasi(n)

A mn. patevra" u{data

Sažetak

1. Lična zamjenica je riječ koja mijenja vlastitu imenicu.

2. Hrvatske lične zamjenice su »ja, mene, meni, mene, mi, nas, nama, nas« (prvo lice) i »ti, tebe, tebi, tebe, vi, vas, vama, vas« (drugo lice).

3. Padež zamjenice određuje njezina funkcija u rečenici, dok lice i broj određuje njezin antecedent.

4. Većina oblika ovih dviju zamjenica slični su padežnim nastavcima koje već znate. Usredotočite se na te sličnosti.

5. pivstiß vrsta riječi završava na suglasničko iota, koje se sada javlja kao i ili e. __________________________________ 15 pathvr se tvori od korijena *pater. Drugi samoglasnik osnove je nestalan i mijenja

se između ete (pathvr), epsilona (patevra) i Ø (patrov"). U dativu množine samoglasnik osnove je izgubljen, a dodaje se alfa (patravsi) kako bi se pospješio izgovor.

16 Čini se da ova osnova završava na tau, kao što možemo vidjeti u većini njezinih oblika. Međutim, kada nema padežnog nastavka (u nominativu i akuzativu jednine), izvorno ro na kraju riječi ponovno se javlja.

17 Zapazite da se iota u trećoj deklinaciji ne potpisuje kao što to čini u prvoj i drugoj. To je zato što se iota može potpisati isključivo ispod dugog samoglasnika.

96 Drugi dio: Imenski sustav

Rječnik

ajdelfov", -ou', oJ brat (343; *ajdelfo)18

a[n nepromjenjiva čestica koja se ne prevodi; koristi se kako bi se određena izjava učinila neizvjesnom u pogledu nečega, npr. mijenja »tko« na »tko god« (167).

Obično ju ne možete prevesti.

ajnhvr, ajndrov", oJ19 muškarac, muško biće, muž (216; *ajndr)20

ejkklhsiva, -a", hJ crkva, Crkva, skupština, zajednica (114; *ejkklhsia)21

ejlpiv", -ivdo", hJ nada, iščekivanje (53; *ejlpid)22

e[xw prilog: bez (63)

e[xwG prijedlog: izvanG

ejpivG (ejp j, ejf j)23 naL, prekoG, kada (890)24

ejpivD (ejp j, ejf j) na temeljuG, uzA

ejpivA (ejp j, ejf j) naL, kaD, uzA

hJmeiæ" mi (864)

qevlhma, qelhvmato", tov volja, želja (62; *qelhmat)25

ijdev Vidi! Gle! (34; uzvik)26

_____________________________________________________

18 Filadelfija je grad bratske ljubavi. 19 Vidi Dodatak za potpunu paradigmu ove riječi (n-3f[2c]). Slična je obrascu pathvr. »n-3f[2c]« je primjer kodnoga sustava koji koristimo za uspostavljanje vrsta imenicâ. To je objašnjeno u uvodu u leksikon.

20 Android je automat u obliku čovjeka. 21 Ekleziologija je nauka o crkvi. Eklezijastičko znači »u odnosu na crkvenu

organizaciju«. 22 Kršćanska »nada« nije puka želja da se nešto dogodi već »pouzdano iščekivanje«

onoga što znamo da će se sigurno dogoditi. Ova riječ je vrlo dobra za proučavanje riječi. U manje ozbiljnom raspoloženju, mogli bismo spomenuti da se Elvisovi obožavatelji nadaju da on nije doista umro.

23 Kada iza ejpiv slijedi riječ koja počinje samoglasnikom i tihim hakom, iota elidira ejp j). Ako naredno slovo počinje oštrim hakom, iota elidira, a pi aspirira na fi (ejf j).

24 Epiderma (ejpidermiv") je vanjski sloj kože, »ono što je na koži«. 25 Monotelitizam je krivovjerje iz sedmoga stoljeća prema kojemu je Isus imao samo

jednu narav a tako i samo jednu volju. 26 ijdev je izvorno bio aorist aktiv imperativ od ei\don, ali se počeo koristiti kao čestica.

Javlja se samo 34 puta, ali zbog svoje sličnosti s narednim ijdouv, smatrali smo kako je najbolje da je naučite. Koristi se s istim osnovnim značenjem kao naredno ijdouv.

Jedanaesto poglavlje: Lične zamjenice prvog i drugog lica 97

ijdouv Vidi! Gle! (200; uzvik)27

kalov", -hv, -ovn lijep, dobar (100; *kalo/h)28

mhvthr, mhtrov", hJ29 majka (83; *mhtr)30

oujdev a ne, čak ni, niti, ni (143)

pathvr, patrov", oJ31 otac (413; *patr)32

pivsti", pivstew", hJ vjera, vjerovanje (243; *pistî)33

u{dwr, u{dato", tov voda (76; *uJdat)34

uJmeiæ" vi (1,840)

fw'", fwtov", tov35 svjetlo (73; *fwt)36

cavri", cavrito", hJ milost, blagonaklonost, dobrota (155; *carit)

w|de ovdje (61) Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 123 Broj pojavljivanja riječi naučenih u ovom poglavlju: 6 193 Broj pojavljivanja riječi naučenih do sada: 83 764 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 60,63% __________________________________ 27 Ovaj oblik glagola javlja se 200 puta. Zapravo se radi o obliku aorista medija

imperativa glagola ei\don, ali zbog toga što se toliko puno puta koristi u ovom određenom obliku, smatrali smo kako je najbolje gledati na njega kao na zasebnu riječ.

28 Kaligrafija (kalligrafiva) je »lijepo pisanje«, odnosno »krasopis«.

29 Slijedi isti obrazac deklinacije koji slijedi pathvr. Vidi n-3f(2c) u Dodatku.

30 Matrijarhalno društvo jest ono društvo u kojemu je majka dominantna ličnost.

32 Vidi obrazac deklinacije ove riječi u Dodatku. 33 Patrijarh (patriavrch") je otac i glava obitelji ili plemena. 33 Pistologija je nauka o vjeri. 34 Hidrologija je nauka o vodi. Pridjev hidrauličan (u{drauli") odnosi se na nešto pokretano vodom.

35 Budući da je fwæß u srednjem rodu, akuzativi će biti slični nominativima. Potpunu paradigmu možete pronaći u Dodatku (str. 347).

36 Fotografija je slika privučena svjetlom.

Dvanaesto poglavlje

aujtovaujtovaujtovaujtovßßßß

Egzegetski uvid

U grčkome jeziku zamjenice se koriste u različite svrhe. Jedna od najučestalijih zamjenica je aujtov". Obično se upotrebljava kada »stoji umjesto« imenice kako bi se izbjeglo ponavljanje. »Jakov je volio Mariju, ali Marija nije mogla podnijeti Jakova« skraćuje se na »Jakov je volio Mariju, ali ga ona nije mogla podnijeti.« Ipak, zamjenica se ponekad koristi zajedno s imenicom kako bi joj se dodao nekakav naglasak. Tu konstrukciju Petar koristi u 1. Petrovoj 5,10, gdje piše: »Bog, izvor svakovrsne milosti, onaj koji vas je u Kristu pozvao u svoju vječnu slavu, sâm će vas, kad budete neko kratko vrijeme trpjeli, usavršiti, učvrstiti, ojačati i utvrditi.« Ovdje Petar pojačava subjekt rečenice dodajući zamjenicu aujtov", a značenje toga dodatka treba ukazati na činjenicu da je Bog osobno uključen u brigu za svoj narod.

U svome komentaru na ovaj stih, P.H. Davids kaže: »Autor je izražajan – ističe da Bog nije udaljen iz njihove situacije, štoviše, osobno je u nju uključen.« Takav stih bi tako postao još većom utjehom kršćanima koji su trpjeli neprijateljstvo ljudi oko njih. Rečeno im je da prepoznaju djelovanje zlonamjernog Sotone i čvrsto mu se odupru, kako ne bi podlegli iskušenju da odustanu od svoje vjere zato što je situacija u kojoj su se nalazili previše teška. U takvoj situaciji trebali su se uvjeriti da, kao što Sotona djeluje u njihovim protivnicima, tako ni Bog nije daleko i ne ostavlja ih da se bore sami nego se osobno skrbi za svakog pojedinog od njih, jača ih i održava, i u konačnici će ih pozvati u vječnu nagradu.

I. Howard Marshall

Pregled

U ovom poglavlju naučit ćemo:

• tri različita načina korištenja aujtov";

• budući da je aujtov" pridjev 2-1-2, već znamo sve njegove oblike.

98

Dvanaesto poglavlje: aujtovß 99

Hrvatski jezik

12.1 Ovo su sklanjani oblici trećeg lica lične zamjenice.

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. on ona ono

G jd. njega, ga nje, je njega, ga

D jd. njemu, mu njoj, joj njemu, mu

A jd. njega, ga, nj nju, ju, je, nju njega, ga, nj

V jd. - - -

L jd. njemu njoj njemu

I jd. njim, njime njom, njome njim, njime

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. oni one ona

G jd. njih, ih

D jd. njima, im A jd. njih, ih

V jd. -

L jd. njima

I jd. njima

12.2 Jedina razlika između zamjenica trećega lica i zamjenica prvoga i

drugog lica jest ta što zamjenice trećeg lica imaju rod.

• Padež zamjenice određuje njezina funkcija u rečenici.

• Rod i broj zamjenice određuje rod i broj njezina antecedenta.

Na primjer, ako je »Ana« antecedent, rekli biste: »Volio bih razgovarati s njom«. Ne biste rekli: »Volio bih razgovarati s njim«, jer Ana nije »on«. Ne biste rekli ni »njima« jer Ana je samo jedna. Isto tako, ne biste rekli: »Volio bih razgovarati s ona«, jer je ova zamjenica objekt prijedloga koji prima instrumental (»njom«).

Ovo je uncijalni rukopis iz 5. stoljeća, nazvan 0301, a sadrži Ev. po Ivanu 17,1-4. Nalazi se u Münsteru u Njemačkoj. Fotografiju je osigurao Center for the Study of New Testament Manuscripts (čiji je ravnatelj Dan Wallace). Korištena uz dopuštenje Institut für neutestamentliche Textforschung.

100 Drugi dio: Imenski sustav

Grčki jezik 12.3 Već smo se susreli s aujtovß koji vrši funkciju trećeg lica lične zamjenice koja

znači »on« (aujtovß) i »njega« (aujtovn).1 Za razliku od ejgwv i suv, aujtov" koristi uobičajene padežne nastavke te ima rod.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r. prijevod

N jd. aujtov" aujthv aujtov on ona ono

G jd. aujtou' aujth'" aujtou' njega nje njega

D jd. aujtw/' aujth/' aujtw/' njemu njoj njemu

A jd. aujtovn aujthvn aujtov njega nju njega

N mn. aujtoiv aujtaiv aujtav oni one ona

G mn. aujtw'n aujtw'n aujtw'n njih

D mn. aujtoiæ" aujtaiæ" aujtoiæ" njima

A mn. aujtouv" aujtav" aujtav njih 12.4 Oblik

• aujtov" koristi padežni nastavak koji koriste i pridjevi (2-1-2).

• Ženski rod sklanja se prema prvoj deklinaciji (čiji je posljednji samoglasnik osnove uvijek eta), dok se muški i srednji rod sklanjaju prema drugoj deklinaciji.

• U srednjem rodu nominativa i akuzativa jednine, aujtov" ne koristi padežni nastavak, tako da riječ završava posljednjim samoglasnikom osnove. To je uobičajeni podobrazac za srednji rod, koji smo već vidjeli kod člana: tov (vidi paradigmu a-1a[2b] u Dodatku, str. 350).

• aujtov" uvijek ima tihi hak.2

12.5 Deklinacija. aujtov" se deklinira upravo kao pridjev (tj. padež, broj, rod, leksički oblik i značenje dotičnog oblika). Njezin leksički oblik je aujtov".

aujtoiæ": dativ množine muškog/srednjeg roda od aujtov" a znači »njima«. 12.6 Rod. Neka vas ne zbuni razlika između grčkoga i hrvatskog u množini.

Premda u hrvatskom rod označavamo samo u nominativu dok su u ostalim padežima oblici jednaki, u grčkome nije tako. Dolje ćemo vidjeti kako se to prevodi.

______________________________________ 1 Slično tome, vidjeli smo da oJ dev znači »a on« (#12.14). 2 Ovo je važno upamtiti. U trinaestom poglavlju susrest ćemo se s riječju koja ima sličan oblik; jedina dosljedna razlika između ove dvije riječi jest to što aujtov" uvijek ima tihi hak.

Dvanaesto poglavlje: aujtovß 101

Tri funkcije aujtovaujtovaujtovaujtovßßßß

12.7 Sažetak. Nemojte gledati na aujtov" kao na zamjenicu trećega lica. Na aujtov" gledajte kao na riječ koja vrši tri različite funkcije.

12.8 Prva funkcija: Lična zamjenica. aujtov" može vršiti funkciju lične

zamjenice trećega lica. Ovo je njezina najučestalija funkcija.3 Prevodite je onako kako ste navikli činiti.

aujtov" on aujtoiv oni aujthv ona aujtaiv one aujtov ono aujtav ona

U ovoj upotrebi, padež zamjenice određuje njezina funkcija. Kada pokazuje posvojno značenje, zamjenica obično slijedi iza riječi koju pobliže opisuje.

subjekt aujto;ß levgei ...

izravni objekt ajgapw' aujthvn.

posvojno značenje th;n pivstin aujtw'n

Njezin rod i broj određuje njezin antecedent.

• Kada je antecedent osoba, aujtovß slijedi prirodan rod.

oJ jIhsou'ß aujto;ß levgei pro;ß aujthvn. Mariavm aujth; levgei pro;ß aujtovn.

• Međutim, ako antecedent nije osoba, tada aujtovß slijedi gramatički rod. Tako, na primjer, ako je antecedent »svijet« (kovsmo"), grčki jezik upotrijebit će muški oblik zamjenice (aujtov").

_____________________________________

3 U kosim padežima (G, D, A), aujtov" se koristi 5 203 puta u Novom zavjetu od ukupno 5 595 puta kada se koristi kao lična zamjenica.

102 Drugi dio: Imenski sustav 12.9 Druga funkcija: Pridjevi za pojačavanje. aujtov" ujedno može vršiti funkciju

pojačavanja kada se koristi kao pridjev.4 U tom slučaju aujtov" obično pobliže

opisuje neku drugu riječ i obično je u predikatnom položaju.5 Prevedite aujtov"

pomoću pridjeva sâm.6

aujto;" oJ ajpovstolo" aujto; to; dw'ron

sâm apostol sâm dar

aujtov" se slaže s imenicom koju pobliže opisuje u padežu, broju i rodu. U hrvatskom prijevodu pridjev »sâm« prilagodite rodu riječi koju aujtov" pobliže opisuje.

hJ ejkklhsiva aujthv

sâma crkva

ejgw; aujtov"

ja sâm

Nemojte zamijeniti ovu funkciju s predikatnim položajem drugih pridjeva. Kada je pridjev u predikatnom položaju, morate umetnuti glagol »biti«. Kada je aujtov" u predikatnom položaju, onda pobliže opisuje imenicu u svojstvu pridjeva.

oJ jIhsou'ß ajgaqovß Isus je dobar aujtovß oJ jIhsou'ß sâm Isus

-------------------------------------------------------------- 4 »Pridjev za pojačavanje« nije standardna terminologija ali je koristan izraz. Ovaj izraz

koristi program Gramcord (Adjectival intensive pronoun; op. prev.) [kao i Barić et al. Hrvatska gramatika § 543, »Pokazni zamjenički pridjev »sâm«].

Gramcord navodi 143 pojavljivanja aujtov" u Novom zavjetu kao pridjevske zamjenice za pojačavanje, ali pritom uključuje i upotrebe aujtov" kao pridjeva »isti« (dolje). Navodi četrnaest slučajeva kada se isključivo radi o pridjevu za pojačavanje.

5 Neke početne gramatike grčkoga jezika poput Machena (#105) kažu da aujtov" mora biti u predikatnom položaju kako bi vršio funkciju pridjeva za pojačavanje. No, kao što ćete vidjeti iz vježbi, to nije uvijek slučaj. Zapravo, ovo poglavlje značajno se razlikuje od drugih gramatika. Oni obično prevode aujtov" na temelju njegova položaja, a posebice na osnovu toga prethodi li mu član ili ne. Budući da ima toliko puno iznimaka u slučaju takvoga gledanja na aujtov", te zato što smatramo da bismo tome teoretski trebali dati prednost, aujtov" smo svrstali na osnovu funkcije a ne na osnovu položaja.

6 Grčka refleksivna/povratna zamjenica ejmautou' nastala je kombinacijom lične zamjenice ejgwv i aujtov". To pokazuje bliski odnos između aujtov" i povratne ideje.

Dvanaesto poglavlje: aujtovß 103 12.10 Kada vrši funkciju pridjeva za pojačavanje, aujtov" je obično u nominativu

i pobliže opisuje subjekt.7

aujto;" Daui;d ei\pen ejn tw'/ pneuvmati tw'/ aJgivw/ (Marko 12,36). Sam David reče po Svetom Duhu.

jIhsou'" aujto;" oujk ejbavptizen ajll j oiJ maqhtai; aujtou' (Ivan 4,2). Sam Isus ne krstavaše već njegovi učenici.

Ovo je ista upotreba lične zamjenice koju smo vidjeli kod ejgwv i suv. Sjetite se da je, budući da glagol sâm pokazuje vlastiti subjekt, upotreba aujtov" tehnički nepotrebna, tako da njezina prisutnost može imati svrhu naglašavanja.

Postoje različiti prijedlozi o tome kako prevesti aujtov" kada se javlja u ovoj situaciji. Neki predlažu korištenje pridjeva za pojačavanje koji smo koristili u gornjim primjerima. Sâm David je govorio po Duhu Svetomu, a ne netko drugi. Zamjenica ujedno pokazuje je li subjekt muškog, ženskog ili srednjeg roda.

Drugi pak predlažu da potpuno zanemarimo ličnu funkciju za pojačavanje aujtov" u nominativu zato što prijevod ne zvuči dobro na hrvatskom jeziku. Ako zanemarite tu ličnu funkciju, onda svakako upamtite da može pojačati značenje.

Subjekt glagola ne mora biti u trećem licu. Kada se koristi s prvim ili drugim licem, aujtov" još uvijek dodaje naglasak.

su; aujto;" levgei" toiæ" ajnqrwvpoi"

Ti (sâm) govoriš ljudima. 12.11 Treća funkcija: Pridjev »isti«. aujtov" se ponekad koristi u pridjevskom

značenju izjednačavanja – »isti«. Kada ima ovu funkciju, obično

nastupa u atributivnom položaju ali ne uvijek.8 Padež, broj i rod određuje riječ koju pobliže opisuje, kao što je slučaj s bilo kojim pridjevom.

kai; pavlin ajpelqw;n proshuvxato to;n aujto;n lovgon (Marko 14,39). I ponovno nakon što je otišao pomoli se za istu stvar.

jEn aujth'/9 th'/ w{ra/ prosh'lqavn tine" Farisaiæoi (Luka 13,31).

U isti sat dođoše neki farizeji.

________________________________ 7 Neki gramatičari tvrde da se aujtov" može koristiti u nominativu bez toga smisla

naglaska, jednostavno kao lična zamjenica a ne kao pridjevska zamjenica za pojačavanje. Gramcord odvaja ovu upotrebu od pridjeva za pojačavanje, nazivajući je »lična zamjenica za pojačavanje«. Iz didaktičkih razloga spojili smo ih zajedno. aujtov" se koristi 243 puta u Novom zavjetu kao lična zamjenica za pojačavanje, 239 puta u nominativu.

8 aujtov" nalazimo u atributivnom položaju 60 puta u Novom zavjetu.

9 Zapazite da u ovom primjeru aujtovß nema član. To pokazuje da i aujtov" bez člana može vršiti funkciju pridjeva »isti«, unatoč tome što kažu mnogi gramatičari.

104 Drugi dio: Imenski sustav

Sažetak

1. aujtov" koristi običan padežni nastavak osim za nominativ i akuzativ jednine srednjega roda, kada izostavlja nu. Ovo je ubičajena varijacija.

2. Kada aujtov" vrši funkciju zamjenice, njezin padež određuje njezina funkcija, a njezin broj i rod određuje njezin antecedent.

3. Kada aujtov" daje naglasak obično se prevodi pokaznim zamjenskim pridjevom »sâm«. Obično će biti u predikatnom položaju, u nominativu.

4. aujtov" može vršiti funkciju pridjeva »isti« i prevodi se »isti«. U tom slučaju obično je u atributivnom položaju.

Rječnik aijwvn, -w'no", oJ vijek, vječnost10 (122; *aijwn)11

didavskalo", -ou, oJ učitelj (59; *didaskalo)12

eujquv" odmah (51)13

e{w" veznik: dok (146) e{w"G sve doG

maqhthv", -ou', oJ14 učenik (261; *maqhth)

mevn s jedne strane, doista15 (179)

mhdeiv", mhdemiva, mhdevn nitko / ništa (90; mh[de] + *en/*mia)16

movno", -h, -on sam, jedini (114; *mono/h)17

o{pw" kako, da, tako da (53)

o{so", -h, -on18 koliki, toliki (110; *oJso/h)19

_______________________________________________________

10 Idiomi eij" to;n aijw'na i eij" tou;" aijwvna" tw'n aijwvnwn znače isto: »vječno«.

11 Srodna imenica pridjeva aijwvnio".

12 Različiti učitelji imaju različite didaktičke (didaktikov") metode. 13 Ovaj prilog razlikuje se od pridjeva eujquv", -eiæa, -uv, koji znači »prav« i javlja se

samo devet puta u Novom zavjetu.

14 maqhthv" se deklinira poput profhvth". Učenik je »naučnik«. Mat je vezano uz mavqhma, što znači »ono što se uči«. Matematika dolazi od maqhmatikhv.

15 Postpozitiv. Ponekad je ova riječ neprevediva. Može se javiti kao suodnosni veznik s dev. U ovom slučaju, mevn ... dev možete prevesti kao »s jedne strane ... ali s druge«.

16 Deklinira se baš kao oujdeiv". 17 Monogamni brak je brak u kojemu osoba ima samo jednog supružnika. Svi pridjevi

mogu vršiti prilošku funkciju. Ova riječ čini to vrlo često, obično kao akuzativ srednjega roda (movnon).

Dvanaesto poglavlje: aujtovß 105

ou\n dakle, tada, stoga (499)20

ojfqalmov", -ou', oJ oko, vid (100; *ojfqalmo)21

pavlin ponovno (141)22

pouv", podov", oJ stopalo (93; *pod)23

uJpevrG radiG, zaA (150)24

uJpevrA iznadG, povrhG Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Ukupan broj do sada naučenih riječi: 138 Broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 2 168 Broj pojavljivanja naučenih riječi: 85 932 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 62,2% _________________________________ 18 Početno oJs zadržava isti oblik, ali druga polovica riječi deklinira se kao odnosna

zamjenica. Na primjer, nominativ množine muškoga roda je o{soi.

19 Ova riječ je idiomatska; poslužite se kontekstom kako biste došli do točne definicije.

20 Postpozitivan veznik.

21 Oftalmologija je nauka o oku. 22 Palimpsest (palivmyhsto", »ponovno ostrugan«) je pergament čije se izvorno pisanje

sastrugalo kako bi se mogao ponovno upotrijebiti. Palilogija (palilogiva) je ponavljanje riječi zbog naglaska. Paligeneza (paliggenesiva) je ponovno rođenje, kako kršćanina (Titu 3,5) tako i svijeta u stoičkoj misli.

23 pouvß se deklinira kao ejlpivß, ejlpivdoß, osim što se u nominativu jednine omikron korijena produljuje na ou (*pod + ß ► poß ► pouvß). Dativ množine glasi posiv(n).

Podologija je znanost koja se bavi raznim vrstama bolesti stopala. Zapazite da je korijen riječi u hrvatski došao sa slovom »d«, premda ono nije vidljivo u nominativu pouv". Većina srodnih riječi tvori se iz grčkog korijena a ne iz već sklonjenog oblika poput nominativa.

24 »Hiper« je uobičajeni prefiks koji označava pretjeranost, preobilje. Hiperbola je pretjerivanje zbog naglaska.

Trinaesto poglavlje

Pokazne zamjenice / Pridjevi ou|to", ejkeiou|to", ejkeiou|to", ejkeiou|to", ejkei ææ ææno" no" no" no"

Egzegetski uvid

dikaiosuvnh jedna je od velikih riječi u kršćanskoj teologiji. U osnovi ona znači: »karakter ili kvaliteta bivanja ispravnim ili pravednim«. Ova riječ koristi se kako bi se opisao Bog. On je u krajnjemu smislu Pravedni (Rim 3,5. 25). Isto tako, koristi se za pravedan život vjernika, tj. život koji se provodi u poslušnosti volji Božjoj (Rim 6,13. 16. 18. 19. 20; Ef 6,14 itd.)

Međutim, najvažnija upotreba riječi dikaiosuvnh u Novom zavjetu opisuje milostivi dar Božji po kojemu se kroz vjeru u Isusa Krista osoba dovodi u ispravan odnos s Bogom. Takav odnos odvojen je od zakona, tj. odvojen je od djela zakona – ne možemo učiniti ništa kako bismo ga dobili. Međutim, »Zakon i Proroci«, odnosno Pismo Staroga zavjeta, svjedoče o tome. Sve je to bio dio Božjeg plana otkupljenja kako bismo mogli imati ispravan odnos s njime kroz njegova Sina.

Luther je bio u pravu kada je napisao: »Jer Bog nas ne želi spasiti našom vlastitom već vanjskom pravednošću, onom koja ne potječe od nas samih već nam dolazi izvan nas samih«.

Nada moja ne počiva ni na čemu drugom Već samo na Isusovoj krvi i dikaiosuvnh.

Walter W. Wessel

Pregled

U ovom poglavlju naučit ćemo:

• pokazne zamjenice i pridjeve »ovo« i »ono«;

• da se pokazne zamjenice ponašaju upravo kao zamjenice i pridjevi osim što se, kada vrše funkciju pridjeva, nalaze u predikatnom položaju;

• peti i posljednji padež, vokativ, koji se koristi kada se osobi izravno

obraća.

106

Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi 107

Hrvatski jezik

13.1 Pokazne zamjenice u hrvatskom jeziku su: »ovaj/ovi«, »taj/ti« i »onaj/oni« (jednina/množina). Na primjer: »Ova knjiga je najbolji priručnik iz grčkoga jezika«. »Ti ljudi brzo hodaju.« »Oni studenti

marljivo uče.«1

13.2 Ista riječ može biti zamjenica (»To je moje.«) ili [pokazni zamjenički]

pridjev (»Taj automobil je moj.«).2

Grčki jezik

13.3 Pokazne zamjenice u grčkome jeziku su ou|to" (ovaj/ovi) i ejkeiæno"

(onaj/oni). Vrše istu funkciju koju imaju u hrvatskom jeziku, kao zamjenice i pridjevi [pokazni zamjenički pridjevi]. Kao što je slučaj u hrvatskom jeziku, i u grčkome pokazne zamjenice imaju padež, rod i broj.

• Kada pokazna zamjenica vrši funkciju zamjenice, njezin padež određuje njezina funkcija u rečenici. Njezin broj i rod određuje njezin antecedent, tako da je poput svake druge zamjenice.

• Kada pokazna zamjenica vrši funkciju pridjeva, njezin padež, broj i rod određuje imenica koju pobliže opisuje, baš kao što je slučaj kod pridjeva.

U narednim paradigmama, prevedite svaki oblik kao pridjev, a potom kao zamjenicu.

_________________________________ 1 Korisno je imati na umu da postoji nekakva razlika između »bližih« i »daljih«

pokaznih zamjenica. Bliža je »ovaj/ovi« a dalja je »onaj/oni«. Iza toga stoji ideja da se »ovaj/ovi« koristi kada se opisuje nešto u relativnoj blizini, a »onaj/oni« kada se opisuje nešto relativno daleko.

2 Kako bismo zadržali jednostavnost, zvati ćemo ih »pokaznim zamjenicama«, a ne »pokaznim zamjenicama« i »pokaznim pridjevima«. [Na engleskom jeziku postoji ukupan naziv »demonstratives« koji obuhvaća oboje. Budući da takav naziv u hrvatskom jeziku ne postoji, koristit ćemo »pokazne zamjenice« u oba slučaja, a student treba sam odrediti govori li se o pokaznoj zamjenici ili o pokaznom zamjeničkom pridjevu; op. prev.]

108 Drugi dio: Imenski sustav

13.4 Oblici ou|to"

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. ou|to" au{th tou'to

G jd. touvtou tauvth" touvtou

D jd. touvtw/ tauvth/ touvtw/

A jd. tou'ton tauvthn tou'to

N mn. ou|toi au|tai tau'ta

G mn. touvtwn touvtwn touvtwn

D mn. touvtoi" tauvtai" touvtoi"

A mn. touvtou" tauvta" tau'ta

13.5 Oblici ejkeiæno"

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. ejkeiæno" ejkeivnh ejkeiæno

G jd. ejkeivnou ejkeivnh" ejkeivnou

D jd. ejkeivnw/ ejkeivnh/ ejkeivnw/

A jd. ejkeiænon ejkeivnhn ejkeiæno

N mn. ejkeiænoi ejkeiænai ejkeiæna

G mn. ejkeivnwn ejkeivnwn ejkeivnwn

D mn. ejkeivnoi" ejkeivnai" ejkeivnoi"

A mn. ejkeivnou" ejkeivna" ejkeiæna

Karakteristike pokaznih zamjenica

13.6 Oblik. Pokazne zamjenice koriste uobičajene padežne nastavke. Postoje tri karakteristična svojstva koja trebate dobro naučiti.

1. Srednji rod jednine u nominativu i akuzativu ne koristi padežni nastavak, tako da oblik završava na omikron iz osnove, a ne na on. To je isto kao u slučaju aujtov", a[llo" i oJ.

2. ou|to" uvijek počinje s oštrim hakom ili tau. Smatrajte ih međusobno zamjenjivima. To je važno kada razlikujemo pokaznu zamjenicu ženskoga roda (au|tai) od aujtov", koja uvijek ima tihi hak (aujtaiv).

Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi 109 3. Prvi samoglasnik osnove korišten u ou|to" ovisi o posljednjem samoglasniku osnove.

• Ako je posljednji samoglasnik alfa ili eta, pokazna zamjenica će u osnovi imati au (npr. tauvtaiß, tauvth").

• Ako je posljednji samoglasnik osnove omikron, osnova će tada imati ou (npr. touvtou).

Ova točka nije toliko važna koliko prethodne dvije zato što učimo samo prepoznati oblike umjesto da pamtimo paradigme.

13.7 Zamjenica. Ako pokazna zamjenica vrši funkciju zamjenice, onda pobliže ne opisuje riječ (poput imenskog pridjeva).

ou|to" ejkeiæno"

ou|to" ovaj (muškarac) ejkeiæno" onaj (muškarac)

au{th ova (žena) ejkeivnh ona (žena)

tou'to ovo (dijete) ejkeiæno ono (dijete)

ou|toi ovi (muškarci) ejkeiænoi oni (muškarci)

au|tai ove (žene) ejkeiænai one (žene)

tau'ta ova (djeca) ejkeiæna ona (djeca) Budući da se radi o zamjenici, prijevod pokazne zamjenice ponekad iziskuje dodatnu riječ poput onih u zagradama gore. Odaberite onu riječ koja ima najviše smisla, slijedeći prirodan rod. Na primjer, ejkeivnh

nećete prevesti »ona muškarac«. 13.8 Pridjevi. Ako pokazna zamjenica vrši funkciju pridjeva, onda se nalazi

u predikatnom položaju iako vrši funkciju atributivnog pridjeva.

ou|to" oJ a[nqrwpo"

Ovaj muškarac

oJ a[nqrwpo" ou|to"

Ovaj muškarac

ejkeiænoi oiJ a[nqrwpoi

Oni muškarci

To je suprotno od običnih pridjeva, tako da ih ne smijete pomiješati.3

________________________________________________

3 Već smo vidjeli ovu gramatiku u vezi s aujtovß u ulozi pridjeva koji pojačava i s pa'ß.

110 Drugi dio: Imenski sustav

13.9 Pokazna zamjenica ponekad oslabi u značenju, tako da vrši funkciju lične zamjenice.

ou|to" e[stai mevga" kai; uiJo;" uJyivstou klhqhvsetai (Luka 1,32). On će biti velik i zvat će se »Sin Svevišnjeg«.

Kao što ste mogli pogoditi, između člana, pokazne zamjenice i lične zamjenice postoji veliko preklapanje.

Vokativ

13.10 Peti, i posljednji, padež je vokativ, »padež izravnog obraćanja«. Imenica koristi padežne nastavke za vokativ onda kada ju se izravno oslovljava. U narednom primjeru, osoba se izravno obraća »Gospodinu«.

Ouj pa'" oJ levgwn moi, Kuvrie kuvrie, eijseleuvsetai eij" th;n basileivan

tw'n oujranw'n (Matej 7,21). Neće svi koji mi govore: »Gospodine, Gospodine« ući u kraljevstvo nebesko.

Oblici vokativa su, uglavnom, vrlo jednostavni. Obično je već iz konteksta očito kada je riječ u vokativu.

• U množini, vokativ uvijek ima oblik nominativa množine (a[nqrwpoi).

• U jednini prve deklinacije, vokativ ima oblik nominativa (ajdelfhv).

• U jednini druge deklinacije, nastavak za vokativ je obično epsilon. Kada biste izravno govorili apostolu, rekli biste: ajpovstole.

• U jednini treće deklinacije, vokativ je obično gola osnova riječi, ponekad s izmijenjenim samoglasnikom osnove (prijevoj). Vokativ imenice pathvr je pavter.

Postoji još nekoliko oblika vokativa, ali za sada su vam dovoljne ove informacije. Obično će vas kontekst upozoriti da je neki oblik u

vokativu.4

_______________________________________________________

4 Sva pravila navedena su u MBG.

Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi 111

Razno

13.11 Komparacija pridjeva. Pridjev može imati tri »razine«.

• Pozitiv je nekomparirani oblik pridjeva: »velik« (mevga").

• Komparativ označava veću od dvije stvari: »veći« (meivzwn).

• Superlativ opisuje najveću stvar ili pak usporedbu između tri ili više stvari: »najveći« (mevgisto").

U Koine grčkom superlativ je nestajao, a njegovu je funkciju preuzeo komparativ (vidi BDF, #60). Na primjer, netko bi mogao upotrijebiti meivzwn kada kontekst tehnički iziskuje mevgisto". Kao obično, kontekst je ključ prilikom prijevoda.

13.12 Složenice su riječi nastale spajanjem dviju riječi. U ovom poglavlju susrest ćemo se s kajgwv, koja je složenica riječi kaiv i ejgwv. Vidi Dodatak za popis svih oblika složenica u Novom zavjetu, str. 338.

13.13 PoluvPoluvPoluvPoluvßßßß. Također ćemo se susresti s riječi poluvß, koja znači »puno«. Ona izgleda poput mješavine između riječi druge i treće deklinacije.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. poluv" pollhv poluv

G jd. pollou' pollh'" pollou'

D jd. pollw'/ pollh'/ pollw'/

A jd. poluvn pollhvn poluv

N mn. polloiv pollaiv pollav

G mn. pollw'n pollw'n pollw'n

D mn. polloiæ" pollaiæ" polloiæ"

A mn. pollouv" pollav" pollav

Sažetak

1. Pokazna zamjenica »ovaj/ovi« je ou|to" i »onaj/oni« je ejkeiæno". ou|to"

uvijek počinje s oštrim hakom ili tau. Nijedna ne koristi padežni nastavak u nominativu/akuzativu srednjeg roda jednine.

2. Kada vrše funkciju zamjenice, njihov padež određuje njihova funkcija u rečenici, a broj i rod određuje njihov antecedent. Ako želite, možete dodati pomoćnu riječ, koju ćete odrediti prema prirodnom rodu.

112 Drugi dio: Imenski sustav 3. Kada vrše funkciju pridjeva, njihov padež, broj i rod slažu se s riječju koju

pobliže opisuju. Uvijek će biti u predikatnom položaju iako se prevode kao atributni pridjevi.

4. Pokazna zamjenica može izgubiti na značenju i koristiti se kao lična zamjenica.

5. Vokativ je padež izravnog obraćanja.

• U množini, jednak je nominativu bez obzira na deklinaciju.

• U jednini prve deklinacije, jednak je nominativu.

• U jednini druge deklinacije, obično ima padežni nastavak epsilon.

• U jednini treće deklinacije, obično je gola osnova.

Rječnik

gunhv, gunaikov", hJ5 žena, supruga (215; *gunaik)6

dikaiosuvnh, -h", hJ pravednost (92; *dikaiosunh)

dwvdeka dvanaest (75). Ne deklinira se.7

eJautou', -h'", -ou'8 jednina: sam/sama/samo

množina: sami9

(319; *eJauto/h)

ejkeiæno", -h, -o jednina: onaj muškarac/ona žena/ono dijete množina: oni muškarci/one žene/ona djeca (265; 2-1-2; *ejkeino/h)

h[10 ili, nego (343)

kajgwv a ja, ali ja (84). Ne deklinira se.

makavrio", -ia, -ion blagoslovljen, sretan (50; 2-1-2; *makario/a)11

_______________________________________________________

5 gunhv se deklinira kao savrx (n-3b[1]). ik se gubi u nominativu jednine.

6 Ginekologija je grana medicine koja se bavi ženskim bolestima.

7 Dodekagon (dwvdeka) je ploha s dvanaest stranica i dvanaest kutova. 8 eJautou' je povratna zamjenica. Premda se uglavnom javlja u trećem licu, može se

koristiti i u prvom i drugom licu (»ja sâm«, »ti sâm«).

Zbog značenja riječi, nikada se ne može pojaviti u nominativu; radi toga leksički oblik ove riječi je genitiv jednine. Ona slijedi isti obrazac deklinacije koji slijedi aujtov".

9 eJautou' u množini može se prevesti prvim (»mi … sami sebe«) ili drugim (»vi … sami sebe«) licem.

10 Nemojte to zamijeniti sa članom hJ, koji uvijek ima oštri hak.

11 Metzger: Lexical Aids, predlaže srodni izraz »makarizam«, što je blaženstvo.

Trinaesto poglavlje: Pokazne zamjenice/pridjevi 113

mevga", megavlh, mevga12 velik, slavan (243; 2-1-2; *megalo/h)13

povli", -ew", hJ grad (162; *polî)14

poluv", pollhv, poluv jednina: puno (416; 2-1-2; *pollo/h)15

množina: mnogo prilog: često

pw'" kako? (103)16

shmeiæon, -ou, tov znamenje, čudo (77; *shmeio)17

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 151 Broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 2 444 Broj pojavljivanja do sada naučenih riječi: 88 376 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 63,97%

Prethodno naučene riječi

ou|to", au{th, tou'to jednina: ovaj; on, ona, ono (1388; 2-1-2; *touto/h) množina: ovi

___________________________________ 12 Vidi paradigmu ove riječi u Dodatku (a-1a[2a]).

13 Mega je uobičajeni prefiks koji znači »velik« ili »slavan«: megafon, megavolt, Megalosaurus, što je vrsta izrazito velikog dinosaura (sau'ro" znači »gušter«).

14 Metropolis (»majka-grad«) je grad-roditelj jedne kolonije, posebice drevne grčke kolonije. Riječ se počela koristiti za bilo koji glavni ili velik grad. Neapolis je lučki grad grada Filipi (Dj 16,11).

15 Poli je čest spojni oblik koji znači »mnogo«: poliandrija, poligamija, poliglot, poligon.

16 Postoji još jedna riječ pwv" koja znači »uopće, nekako, na bilo koji način«, javlja se 15 puta. Jedina razlika između ove dvije riječi je naglasak.

17 U Ivanovu Evanđelju čudesa su znakovi koji svjedoče o Isusovoj istinskoj naravi. Semio je spojni oblik koji znači »znak« ili »simptom«. Semiologija je jezik znakova. Semiotsko znači: »što se odnosi na simptome«.

Četrnaesto poglavlje

Odnosna zamjenica Egzegetski uvid

Jedan autor o autoru prvoga od naša četiri kanonska Evanđelja govori kao o »pedantnome Mateju«. Matej redovito pokazuje namjernu točnost u svome zapisu o Spasiteljevu zemaljskom životu i službi kako bi naglasio istine koje su važne za pobožnost i nauk. Ova točnost vrlo je očigledna u rodoslovlju koje Matej koristi kako bi predstavio Isusa Krista na početku svog Evanđelja. Kada je došao do dijela gdje se navodi Isus, kaže: »... i Jakov otac Josipa, muža Marije, od koje je rođen Isus, koji se zove Krist« (Mt 1,16, NIV). Na koga se riječi napisane kurzivom »od koje« odnose? Na Josipa kao oca? Na Mariju kao majku? Na Josipa i Mariju kao roditelje? Naravno, odnosi se na Mariju kao majku.

Iza hrvatskoga prijevoda »od koje« stoji grčka odnosna zamjenica h|". Ženski rod odnosne zamjenice ukazuje posebno na Mariju kao onu od koje je Isus Krist bio rođen. Rodoslovlje redovito naglašava muškarca koji postaje ocem djetetu, ali ovdje »pedantni Matej« daje točnu izjavu o odnosu Isusa Krista prema Josipu i Mariji. Dok rodoslovlje ustanovljuje Josipa kao Isusova zakonskog oca, Matej naglašava da je Marija bila biološki roditelj »od koje« se Isus rodio. Štoviše, pasivno stanje glagola ejgennhvqh (»bi rođen«) – jedini pasiv između četrdeset slučajeva glagola gennavw u rodoslovlju – priprema Matejev naglasak na božanskom djelovanju u začeću i rođenju Isusovu (1,18-25).

U svome komentaru na ovaj stih, R. H. Gundry kaže: »Ženski rod odnosne zamjenice h|" služi kao priprema za djevičansko rođenje tako što skreće pažnju s Josipa na Mariju«. Grčka odnosna zamjenica suptilna je oznaka odnosa jedne imenske riječi naspram drugoj. Ovdje, upotrebom ženskog oblika autor namjerno naglašava da je Marija majka našega Gospodina, a kasnije će pojasniti da je začeće bilo čudesno, da ga je ostvario Duh Božji koji je došao na nju. Isus Krist je uistinu sin Davidov, sin Abrahamov (1,1), ali je i Sin Božji, Emanuel, »Bog s nama« (1,23). To nije bio uobičajeni kralj iz Davidove loze. To je naš Spasitelj i Gospodin, rođen od djevice Marije.

Michael J. Wilkins 114

Četrnaesto poglavlje: Odnosna zamjenica 115

Pregled

U ovom poglavlju naučit ćemo:

• odnosne zamjenice »tko«, »što«, »koji«, »čiji«, »kakav« i »kolik«;

• kao što je slučaj u svim drugim zamjenicama, njihov rod i broj određuje njihov antecedent, dok njihov padež određuje njihova funkcija u odnosnoj rečenici;

• odnosne rečenice uvijek su zavisne rečenice, tako da ne mogu sadržavati glavni subjekt i glagol rečenice.

Hrvatski jezik 14.1 Odnosne zamjenice u hrvatskome jeziku su: »tko«, »što«, »koji«, »čiji«,

»kakav« i »kolik«. Upotreba tih riječi danas se uvelike razlikuje od slučaja do slučaja, tako da naredni primjeri samo odražavaju općenitu upotrebu.

• »Čiji« (kao i njegovi padežni oblici) se koristi za ljudska bića, ali općenito govoreći, može se primijeniti i na neljudska bića (npr., Prodao sam automobil čija je boja bila ogavna. Volim djevojku čije oči sjaje na mjesečini.).

• »Koji« se može odnositi na živo i neživo (npr., Ogledalo koje se razbilo bilo mi je vrlo drago. Pomogla sam dječaku koji je pao s bicikla.)

Zapazite da se odnosne zamjenice mogu odnositi na antecedent u jednini (»student koji«) ili množini (»studenti koji«).

14.2 Važno je imati na umu da odnosne zamjenice ne stoje na početku

pitanja. One se uvijek odnose na imenicu ili imenski izraz. Na primjer, odnosna zamjenica ne koristi se u pitanjima poput: »Čije oči su zasjale na mjesečini?« Riječ »čije« u ovome primjeru je upitna zamjenica.

14.3 Odnosna zamjenica stoji na početku rečenice koja obično pobliže opisuje

imenicu. U gore iznijetim primjerima:

• »čija« stoji na početku rečenice »je boja bila ogavna« i pobliže označava imenicu »automobil«;

• »koje« stoji ispred predikata »se razbilo« i pobliže označava imenicu »ogledalo«.

116 Drugi dio: Imenski sustav 14.4 Odnosna rečenica je odnosna zamjenica i rečenica koju ona započinje. »Učitelj koji ima vijenac oko glave poučava grčki.« 14.5 Ne zaboravite da rečenice mogu vršiti mnoge iste funkcije koje vrše

imenice i pridjevi. Odnosna rečenica može biti subjekt (»Tko je sa mnom nije protiv mene«), izravni objekt (»Jedem što je stavljeno ispred mene«), prijedložni objekt (»Daj Bibliju svakome tko je zatraži«). To postaje važno za naš postupak prevođenja jer odnosna rečenica mora se smatrati cjelinom.

Grčki jezik 14.6 Odnosne zamjenice u grčkome jeziku su o{", h{ i o{ za muški, ženski i srednji rod.

14.7 Oblici odnosne zamjenice

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r. prijevod

N jd. o{" h{ o{ koji/koja/koje

G jd. ou| h|" ou| kojega, koga/koje/kojega, koga

D jd. w/| h/| w/| kojemu/kojoj/komu

A jd. o{n h{n o{ koji/koju/koje

N mn. oi{ ai{ a{ koji/koje/koja

G mn. w|n w|n w|n kojih

D mn. oi|" ai|" oi|" kojim, kojima

A mn. ou{" a{" a{ koje/koje/koja Naglasak pomaže u razlikovanju odnosne zamjenice od člana u nominativu koji nema naglasak u muškom i ženskom rodu (oJ, hJ; oiJ, aiJ).

Karakteristike odnosnih zamjenica

14.8 Oblik. Zapazite sličnosti između odnosnih zamjenica i padežnih nastavaka za imenice. Gotovo su jednaki. Nominativ i akuzativ srednjeg roda jednine nemaju nu nego samo omikron, baš kaoaujtov" i pokazne zamjenice.

Odnosne zamjenice su također slične članu. Ključ za razlikovanje ovo dvoje je u obraćanju pažnje na hakove i naglaske. Odnosne zamjenice uvijek imaju oštri hak i naglasak. Član uvijek ima ili oštri hak ili tau,

Četrnaesto poglavlje: Odnosna zamjenica 117 a može biti i bez naglaska. Za usporedbu, vidi Dodatak, str. 345.

14.9 Antecedent. Broj i rod odnosne zamjenice isti su kao i u njezina antecedenta,

baš kao u slučaju aujtov". Vidjet ćete da vam traženje antecedenta može pomoći da provjerite valjanost i točnost vaših prijevoda.

Ponekad antecedent neće biti u istome stihu u kojemu je odnosna zamjenica, nego ćete ga trebati potražiti u prethodnom stihu ili stihovima. Čak ni onda ponekad nećete pronaći antecedent. Kako ćete u tome slučaju odrediti na što se odnosna zamjenica odnosi? Uz pomoć konteksta!

14.10 Padež odnosne zamjenice. Padež odnosne zamjenice određuje njezina

funkcija u odnosnoj rečenici. Odnosnu zamjenicu ne smijete pomiješati s pridjevom čiji padež određuje riječ koju pobliže opisuje.

oJ a[nqrwpo" o}n ginwvskomen didavskei hJma'".

Čovjek kojeg poznajemo poučava nas.

U ovome primjeru možete vidjeti da premda je antecedent (a[nqrwpo") u nominativu, odnosna zamjenica (o{n) je u akuzativu zato što je izravni objekt glagola ginwvskomen.

14.11 Prijevod. Odnosna zamjenica prevodi se na različite načine, ovisno o

funkciji odnosne rečenice. To je pitanje hrvatskoga a ne grčkog jezika.

1. Ukoliko odnosna zamjenica pobliže opisuje neku riječ, onda se odnosna zamjenica prevodi samo jednom od hrvatskih odnosnih zamjenica: »tko«, »što«, »koji«, »čiji«, »kakav« i »kolik«. Čovjek koji sjedi za stolom moj je pastor.

2. Odnosne rečenice mogu vršiti funkciju subjekta, izravnog objekta, neizravnog objekta, prijedložnog objekta itd. Drugim riječima, one mogu vršiti gotovo svaku funkciju koju vrši imenica. U takvim slučajevima, ponekad je rečenici potrebno dodati zamjenicu kako bi bolje zvučala na hrvatskom.

Na primjer, u rečenici »Koji će biti prvi bit će posljednji«, odnosna rečenica je subjekt glagola »će biti«. Kako bi prijevod bio što tečniji, možete dodati pokaznu zamjenicu: »Onaj koji će biti prvi bit će posljednji.«

o}" ouj lambavnei to;n stauro;n aujtou' ... oujk e[stin mou a[xio".

Onaj koji ne uzme svoj križ … nije me dostojan.

»Dajte dobru ocjenu onima koji je zaslužuju.«

Upotrijebite svoj školovani zdrav razum kako biste odredili prikladnu zamjenicu koju trebate dodati. Rod i broj određuje kontekst.

118 Drugi dio: Imenski sustav

Postupak prevođenja

14.12 Kao što je bio slučaj s prijedložnim izrazima, prilikom podjele rečenice odnosnu rečenicu je važno držati kao jednu cjelinu.

oJ jIhsou'" / ejlavlhsen / o{ ejstin divkaion.

Isus govoraše što je pravedno.

14.13 Odnosne rečenice uvijek su zavisne, tako da nikada ne sadrže glavni subjekt i glagol rečenice.

Sažetak

1. Odnosne zamjenice stoje na početku odnosnih rečenica koje mogu vršiti mnoge funkcije koje inače vrše imenice i pridjevi.

2. Odnosne zamjenice su o{", h{ i o{. Slijede uobičajeni 2-1-2 obrazac deklinacije (poput aujtov") i uvijek imaju oštri hak i naglasak.

3. Poput drugih zamjenica, padež odnosne zamjenice određuje njezina upotreba u odnosnoj rečenici, a njezin broj i rod određuje njezin antecedent.

4. Svome prijevodu odnosne rečenice možete dodati drugu zamjenicu; koristite svoj školovani zdrav razum i kontekst kako biste odredili najbolju zamjenicu u tu svrhu.

5. Odnosne rečenice uvijek su zavisne.

Rječnik

ajlhvqeia, -a", hJ istina (109; *ajlhqeia)1

eijrhvnh, -h", hJ mir (92; *eijrhnh)2

ejnwvpionG prijeG (94)

ejpaggeliva, -a", hJ obećanje (52; *ejpaggelia)

eJptav sedam (88). Ne deklinira se.3

qrovno", -ou, oJ prijestolje (62; *qrono)4

_______________________________________________________

1 Žensko ime Aletea znači »istina«. Aleteologija je znanost o istini.

2 Irenično (eijrhnikov") znači »miroljubivo«.

3 Heptagon ima sedam strana [sedmerokut].

4 Tron.

Četrnaesto poglavlje: Odnosna zamjenica 119

jIerousalhvm, hJ Jeruzalem (77)5

katavG (kaq j) nizA, protivG (473)6

katavA (kaq j) poD, premaL, krozA, tijekomG

kefalhv, -h'", hJ glava (75; *kefalh)7

oJdov", -ou', hJ8 put, cesta, putovanje, ponašanje (101; *oJdo)

o{", h{, o{ koji, koja, koje (1,365)

o{te kada (103)9

ou{tw" dakle, tako, na ovaj način (208)

ploiæon, -ou, tov brod, lađa (68; *ploio)

rJh'ma, -mato", tov riječ, izreka (68; *rJhmat)10

te i (tako), te (215)11

ceivr, ceirov", hJ šaka, ruka, prst (177; *ceir)12

yuchv, -h'", hJ duša, život, osobnost (103; *yuch)13

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 169 Broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 3 530 Broj pojavljivanja do sada naučenih riječi: 91 906 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 66,52% __________________________________ 5 jIerousalhvm je imenica koja se ne deklinira, odnosno ne mijenja svoj oblik bez obzira

na upotrebu. Međutim, njezin član će se sklanjati.

6 Kata je uobičajeni spojni oblik koji znači »niz«. Katabaza je opadajući stadij bolesti. Katalog (katavlogo") je zbrajanje u smislu stvaranja popisa. Katastrofa (katastrofhv) je iznenadna nesreća, preokret.

7 Hidrokefalija (uJdrokevfalon) je naziv za stanje povećanog udjela vode u lubanji radi kojeg dolazi do oštećenja mozga.

8 Zapazite da premda ova riječ izgleda kao da je muškoga roda, zapravo je ženskog roda. Radi se o imenici ženskoga roda druge deklinacije. Izgleda poput lovgo" ali je ženskoga roda. Član koji je pobliže opisuje uvijek će biti ženskoga roda.

9 Nemojte zamijeniti ovu riječ s o{ti.

10 Retorika (rJhtorikhv) je umijeće učinkovitog korištenja riječi.

11 te je postpozitivan veznik koji ima slabije značenje od kaiv.

12 Hirografija je rukopis. Hiromant je čovjek koji čita sudbinu iz dlana.

13 Psihologija je nauka o osobnosti.

120 Drugi dio: Imenski sustav

Prethodno naučene riječi

a[n Kada se koristi zajedno s odnosnom zamjenicom, a[n tu zamjenicu čini neodređenom (npr. »koji« postaje »koji god«).

ejavn ako, kada, kada god14

Informacije za napredne studente

14.14 Privlačenje. Kao što je slučaj sa svakim jezikom, ni grčki jezik ne slijedi uvijek osnovna pravila. Svi živi jezici (odnosno, oni kojima se govori) u stanju su stalne promjene, tako da dobra i uredna gramatička pravila ne djeluju baš uvijek.

Tako je s odnosnom zamjenicom. Njezin padež treba određivati njezina funkcija, ali u određenim situacijama vidimo da je promijenjen u isti padež koji ima njezin antecedent, kao da ga pobliže opisuje. To se naziva »privlačenjem«.

Privlačenje se obično dogodi kada odnosna zamjenica stoji u neposrednoj blizini antecedenta, kada je antecedent u dativu ili genitivu, te kada bi odnosna zamjenica obično bila u akuzativu.

h[ggizen oJ crovno" th'" ejpaggeliva" h|" wJmolovghsen oJ qeo;" tw'/ jAbraavm.

Približi se vrijeme obećanja koje je Bog obećao Abrahamu.

Odnosna zamjenica h|" trebala bi biti u akuzativu (h{n) jer je izravni objekt wJmolovghsen, ali je privučena genitivom prethodne imenice ejpaggeliva".

_______________________________________

14 Ovu riječ naučili smo već u devetom poglavlju, ali sada znate da trebate koristiti »-god« u prijevodu kada stoji zajedno s ovom odnosnom zamjenicom.

Petnaesto poglavlje

Uvod u glagole

Egzegetski uvid

U nekim prijevodima Mateja 18,18, čini nam se kao da je Isus obećao svojim učenicima da će sve što zavežu na zemlji biti zavezano na nebu i da će sve što odriješe na zemlji biti odriješeno na nebu. Drugim riječima, imali su moć zavezati i odriješiti, a Nebo (tj. Bog) bi jednostavno poduprlo njihove odluke. Ipak, stvar nije tako jednostavna; djela opisana na nebu su futur perfekt pasivi – što bismo mogli prevesti »već će biti zavezani na nebu … već će biti odriješeni na nebu«. Drugim riječima, nebeska odredba koja potvrđuje onu zemaljsku temelji se na prethodnoj presudi.

Bio je to jezik zakonskog sudišta. Židovska zakonska pitanja u Isusovo vrijeme obično su odlučivali starješine u zajednici sinagoge (a kasnije rabini). Mnogi Židovi vjerovali su da je iza zemaljskih sudaca stajao autoritet Neba kada su odlučivali u pogledu slučajeva koji su se temeljili na točnom razumijevanju Božjega zakona. (Ovaj postupak s vremenom se počeo nazivati »zavezivanje i odrješivanje«.) Isusovi suvremenici Božju pravičnost čestu su zamišljali kao nebesku sudnicu. Poslušnošću Božjem zakonu, zemaljski sud samo bi potvrdio odluke nebeskog suda. U Mateju 18,15-20, kršćani koji slijede pažljive procedure opisane u stihovima 15-17 mogu biti sigurni da će djelovati u skladu s autoritetom Božjega sudišta kada budu donosili odluke vezane uz slučajeve.

Kao što se mi borimo kako potvrditi apsolutne istine u relativističkoj kulturi, današnji kršćani ponekad se pitaju kako izvršavati crkvenu stegu s ljubavlju protiv člana crkve koji je u grijehu. U ovome tekstu, Isus pruža odgovor: kada se osoba ne želi okrenuti od svoga grijeha nakon opetovane konfrontacije s ljubavlju, crkva svojim posljednjim korakom stege jednostavno prepoznaje duhovnu stvarnost koja je već istinita u Božjim očima.

Craig S. Keener

Pregled

U ovom poglavlju naučit ćemo:

• osnovnu gramatiku vezanu uz hrvatske glagole;

• naredne izraze: slaganje, lice, broj, glagolsko vrijeme, stanje, način;

• glavne komponente grčkoga glagola (osnova; spojni samoglasnik; lični

nastavak);

121

122 Treći dio: Indikativni glagolski sustav • predodžba o »aspektu« i njezin značaj za pravilno razumijevanje grčkoga glagola.

Hrvatska gramatika

15.1 U petom poglavlju obradili smo osnovnu gramatiku vezanu uz imenice. Sada je vrijeme da počnemo s glagolima. Međutim, već znate puno o gramatici glagola iz naše rasprave o eijmiv (osmo poglavlje). Većina narednoga gradiva bit će pregled.

15.2 Glagoli. Glagol je riječ koja opisuje radnju ili stanje stvari.

»Ja učim grčki jezik.«

»Grčki je nebeski jezik.« 15.3 Lice. Postoje tri lica: prvo, drugo i treće.

• Prvo lice je lice koje govori (»ja«, »mi«).

• Drugo lice je lice kojemu se govori (»ti«, »vi«).

• Treće lice su svi ostali (»on«, »ona«, »ono«, »oni«, »one«, »ona«, »knjiga«).

15.4 Broj se odnosi na to je li glagol u jednini (odnosi se na jednu stvar) ili množini (odnosi se na više od jedne stvari).

• »Ja sam učitelj.«

• »Oni su studenti.«

15.5 Slaganje. Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu i broju. To znači da kada je subjekt u jednini, tada i glagol mora biti u jednini. Ako je subjekt u trećem licu, tada i glagol mora biti u trećem licu.

Na primjer, ne biste rekli: »Branko govore razredu da praznik još nisu počeli.« Budući da su »Branko« i »praznik« u jednini, rekli biste: »Branko govori razredu da praznik još nije počeo.«

Također, ne biste rekli: »Ja sam bili ovdje.« Zamjenica »ja« je u jednini dok je glagol »bili« u množini. Rekli biste: »Ja sam bio ovdje.«

15.6 Vrijeme se odnosi na to kada se glagolska radnja odvija. U hrvatskom

jeziku različita »vremena« su: prošlost, sadašnjost i budućnost. 15.7 Glagolsko vrijeme u hrvatskom jeziku odnosi se na vrijeme kada se

glagolska radnja odvija i na oblik riječi.

• Učite li grčki jezik sada, onda je glagol u prezentu (»učim«).

Petnaesto poglavlje: Uvod u glagole 123 U rečenici: »vidim loptu«, glagol »vidim« je u prezentu i označava radnju koja se odvija u sadašnjem vremenu.

• Ukoliko planirate to činiti sutra, onda je glagol u futuru (»učit ću«).

Hrvatski oblici futura koriste oblike pomoćnoga glagola biti: »ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će«.

• Ako ste učili sinoć, onda je glagol u jednome od prošlih vremena: perfektu (»učio sam«), aoristu (»učih«) ili imperfektu (»učah«).

Premda je to očito, ipak je potrebno naglasiti da je vrijeme glagola s gledišta govornika/pisca, a ne čitatelja. Ono što je sadašnjost biblijskome piscu može ili ne mora biti naša sadašnjost.

15.8 Vid. Koncept vida često se izostavlja iz tradicionalnih gramatika zbog

toga što je vid relativno novo polje lingvistike. Vid nije isto što i glagolsko vrijeme, premda su te dvije cjeline povezane.

U čemu je razlika kada kažemo: »Sinoć sam naučio« i »Sinoć sam učio«?

• Prva rečenica—»Sinoć sam naučio«— kaže da je događaj bio dovršen sinoć. Ona vam ne daje naslutiti koliko je točno trajalo vaše učenje osim činjenice da je bilo dovršeno. Ona na događaj gleda kao na dovršenu cjelinu. To nazivamo svršenim vidom. Obično se koristi za događaje u prošlosti.

Svršeni vid u hrvatskom jeziku tvori se na različite načine (vidi Barić et al., Hrvatska gramatika §612-621)

• Druga rečenica—»Jučer sam učio«— opisuje učenje kao trajnu radnju, proces, kao nešto što je trajalo određeno vremensko

razdoblje. Ovo se naziva nesvršenim vidom.1

Nesvršeni aspekt u hrvatskom jeziku tvori se na različite načine (vidi Barić et al., Hrvatska gramatika §612-621).

Vid se može označiti u različitim vremenima. Razmotrite sljedeće primjere.

sadašnjost prošlost budućnost

svršeni - naučio sam naučit ću

nesvršeni učim učio sam učit ću

___________________________________

1 »Svršeni« se također naziva »perfektivni«, a »nesvršeni« se također naziva »imperfektivni«.

124 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 15.9 Svršena i trenutna. Svršeni vid nije isto što i ono što se zove trenutni.

Trenutni opisuje radnju koja se događa u jednome vremenskom trenutku.

»Udario sam loptu.«

To je kao razlika između filma (nesvršeni) i fotografije (trenutni). Dok svršeni aspekt može opisati radnju koja je u biti trenutna, svršene radnje ne moraju nužno biti trenutne. Jedino kontekst (kao što je značenje glagola) može odrediti je li radnja stvarno trenutna ili nije.

15.10 Stanje se odnosi na odnos između subjekta i glagola.

• Ako subjekt čini radnju glagola, onda je glagol u aktivnom stanju. »Boris je udario loptu.« »Udario« je u aktivnom stanju zato što subjekt, Boris, vrši udaranje.

• Ako subjekt prima radnju glagola, glagol je u pasivnom stanju. »Boris je udaren loptom.« »Udaren je« je pasivno stanje zato što je subjekt »Boris« bio udaren.

Pasivno stanje u hrvatskom jeziku tvori se dodavanjem oblika pomoćnog glagola biti (»je«, u primjeru gore).

15.11 Način se odnosi na odnos između glagola i stvarnosti. Glagol je u indikativu ako opisuje nešto što jest, nasuprot nečemu što bi moglo biti. To uključuje izjave i pitanja. Na primjer, »bogat sam«. »Jesi li ti bogat?« Budući da se ni s jednim drugim načinom izuzev indikativa nećemo susresti sve do 31. poglavlja, ne želimo vas zbuniti time što ćemo govoriti o drugim načinima.

Grčka gramatika

15.12 Nemojte pokušati naučiti gramatičke oblike s kojima ćete se susresti u ovom poglavlju. Oni su navedeni samo kako bismo vas izložili konceptima. Stvarne oblike počet ćemo učiti u sljedećem poglavlju.

15.13 Slaganje. U grčkome jeziku, glagol se slaže sa svojim subjektom. To

postiže tako što koristi lične nastavke, a to su sufiksi dodani na kraju glagola. Na primjer, w je lični nastavak prvoga lica jednine, tako da levgw znači »ja govorim«. ousi je lični nastavak trećega lica množine, tako da levgousi znači »oni govore«.

Petnaesto poglavlje: Uvod u glagole 125

Glagolska osnova *ajkou znači »čuti«.

ajkouvw ja čujem

ajkouvei" ti čuješ

ajkouvei on/ona/ono čuje

ajkouvomen mi čujemo

ajkouvete vi čujete

ajkouvousi oni/one/ona čuju 15.14 Lice. Kao u hrvatskom jeziku, i u grčkome postoje tri lica.

• Prvo lice je osoba koja govori (ejgwv; eijmiv, ejsmevn).

• Drugo lice je osoba kojoj se govori (su; ei\, ejstev).

• Treće lice je sve ostalo (aujtovß, lovgoß, ejstivn, eijsivn).

Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu. To čini tako što koristi prikladan lični nastavak.

• Na primjer, ei" je uobičajeni nastavak drugoga lica jednine. Prema tome, ako je subjekt »ti« (suv), glagol će završavati na ei". su; levgei" znači »Ti govoriš«.

• Ako je subjekt »mi« (hJmeiæ"), glagol će završavati na omen. hJmeiæ"

levgomen znači »Mi govorimo«.

Budući da grčki glagol uvijek označava lice, grčka rečenica ne zahtijeva izraženi subjekt. Radi toga glagol sâm može biti potpuna rečenica. Tako i ejgw; levgw i levgw znače »ja govorim« [kao uostalom u hrvatskom jeziku: »govorim«; op. prev.]

15.15 Broj. Kao što je slučaj s imenicama, glagoli također mogu biti u jednini

ili u množini. Za razlikovanje broja koriste se različiti lični nastavci.

• Ako je subjekt »ja«, onda će lični nastavak biti prvo lice jednine (w).

• Ako je subjekt »mi«, onda će lični nastavak biti prvo lice množine (omen).

• Ako se glagol odnosi na jedan brod, onda je lični nastavak treće lice jednine (ei); ali ako ima puno brodova, onda je nastavak treće lice množine (ousi).

15.16 Glagolsko vrijeme. Izraz »glagolsko vrijeme« u gramatikama grčkoga jezika koristi se slično kao i u hrvatskim. Možda bi isprva bilo najlakše koristiti »glagolsko vrijeme« i »vrijeme« naizmjence. Ipak, to bi stvorilo pogrešnu predodžbu u vašem osnovnom razmišljanju koja bi stalno stajala na putu pravilne egzegeze. Zato ćemo, od samoga početka, koristiti preciznu terminologiju.

126 Treći dio: Indikativni glagolski sustav Problem je u tome što grčko glagolsko vrijeme sadrži dvije konotacije: aspekt i vrijeme. Na primjer, glagolsko vrijeme aorist opisuje neodređenu radnju (vid) koja se obično odvija u prošlosti (vrijeme). U ovoj gramatici izraz »glagolsko vrijeme« odnosi se samo na oblik glagola (npr. glagolsko vrijeme prezent, futur, aorist), tako da taj izraz ne koristimo kako bismo označili kada se radnja glagola odvija. Izraz »vrijeme« koristimo kada želimo opisati »kada« se odvija radnja glagola. Zato nemojte pobrkati »glagolsko vrijeme« i »vrijeme«.

15.17 Vid. Ovo je vjerojatno koncept koji je najteže razumjeti vezano uz

grčke glagole, a ujedno je najvažniji i u najvećoj mjeri pogrešno shvaćen. Osnovna značajka grčkoga glagola nije njegova sposobnost da pokaže kada će se glagolska radnja dogoditi (vrijeme), već koju vrstu radnje opisuje, odnosno ono što nazivamo »vidom«. U grčkome jeziku postoje tri vida.

• Nesvršeni vid znači da se glagolska radnja prikazuje kao trajni proces. Po tome je slična hrvatskim nesvršenim glagolima i imperfektu. »Jedem.« »Oni učaše.«

• Neodređeni vid znači da se glagolska radnja prikazuje jednostavno kao događaj, a da se pritom ne naznačuje radi li se o

procesu ili ne.2 »Jeo sam.« »Otišla je.«

Primjer koji nam pokazuje važnost ove razlike nalazimo u Isusovim riječima koje je uputio svojim učenicima: »Želi li netko poći za mnom, neka se odrekne samoga sebe i uzme svoj križ i slijedi me« (Marko 8,34). »Odrekne« i »uzme« su neodređeni dok je »slijedi« nesvršeni glagol. Vid glagolâ »odrekne« i »uzme« ne govori nam ništa o naravi tih radnji osim da se one trebaju događati. Međutim, vid glagola »slijedi« naglašava da predanje učeništvu uključuje neprekidnu radnju, a u ovome kontekstu radi se o radnji koja se ponavlja iz dana u dan.

U grčkome jeziku postoji i treći vid, ali s njime ćemo se susresti u dvadeset petom poglavlju.

15.18 Stanje. Grčki jezik koristi različite lične nastavke kako bi se razlikovalo

aktivno stanje od pasivnoga. ejsqivw znači »Ja jedem«, dok ejsqivomai znači »Ja sam jeden.«

Grčki ima i treće stanje koje se zove medij. Premda ima nekoliko različitih nijansi, za sada ćemo medij izjednačiti s aktivnim stanjem. O mediju ćemo govoriti u dvadeset petom poglavlju.

_______________________________________ 2 Neki tvrde kako »neodređeni vid« zapravo nije vid, te da pod »neodređeni«

jednostavno podrazumijevamo izostanak vida. Tehnički govoreći, to može i ne mora biti točno, ali za sada može biti korisno razmišljati na taj način. »Neodređeni vid« je izostanak bilo kakvog specifičnog vida.

Petnaesto poglavlje: Uvod u glagole 127

Glavni sastavni dijelovi grčkoga glagola

15.19 Tablica. Za sada, možemo reći da se grčki glagol sastoji od tri dijela.

Osnova + spojni samoglasnik + lični nastavci lu + o + men ► luvomen

15.20 Osnova. Osnova glagola jest onaj dio glagola koji nosi njegovo osnovno značenje. Slična je osnovi imenice. Oblik luvomen znači »Mi

uništavamo.« Osnova je *lu.3

15.21 Spojni samoglasnik. Grčki često dodaje samoglasnik iza osnove. To čini kako bi se olakšalo izgovaranje riječi zato što grčki iza spojnoga samoglasnika ujedno dodaje sufikse.

levgete znači »Vi govorite.« Osnova je *leg. Spojni samoglasnik je drugo e, a te služi kao lični nastavak.

15.22 Lični nastavci. Kao što smo već vidjeli, lični nastavci su sufiksi koji se dodaju na kraju glagola te označavaju lice i broj.

• Na primjer, osnova *leg znači »govoriti« a lični nastavak w znači »ja«, tako da levgw znači »ja govorim«.

• levgomen znači »mi govorimo«, jer lični nastavak men znači »mi«. (»o« je spojni samoglasnik.)

15.23 Gramatička analiza. Kada radite gramatičku analizu glagola,

predlažemo vam da činite sljedeće:4

lice; broj; glagolsko vrijeme; stanje; način; leksički oblik; definicija sprezanog oblika. Na primjer, »levgomen je prvo lice množine, prezent aktiv indikativ, glagola levgw, a znači ’mi govorimo’.«

Budući da je jedini način koji ćemo za sada jedno dulje vrijeme učiti indikativ, priviknite se govoriti »indikativ« dok vršite gramatičku analizu.

____________________________________ 3 Premda je moguće da osnova glagola prođe kroz neke preinake, većina promjena

događa se u nastavku glagola, baš kao i kod imenica. Međutim, do promjena može doći i na početku glagola a ponekad i u samoj osnovi (poput promjene samoglasnika od pathvr na patrov").

4 Učitelji mogu predložiti drukčiji redoslijed gramatičke analize, tako da je ovo samo prijedlog.

128 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 15.24 Leksički oblik. Leksički oblik glagola je prvo lice jednine, prezent

indikativ – uvijek!5 U rječničkom odjeljku ove gramatike uvijek će biti navedeni leksički oblici.

Zaključak

15.25 Ovo poglavlje nije osmišljeno kako bi vas poučilo specifičnim oblicima grčkih glagola. Primjeri služe samo kako bi vam pružili opću ideju na što ćete obratiti pažnju u sljedećih nekoliko poglavlja.

Glagoli su najuzbudljiviji dio grčkoga jezika. U puno slučajeva, teologija nekog odlomka ili pak jasniji uvid u njegove »nijanse«, skrivena je u glagolskom vidu. Ipak, poznavanje glagola iziskuje truda, a bez dobroga poznavanja glagola nikada nećete moći uživati u ovome jeziku. Stoga, držite se i nastavite raditi.

Nadalje, bit će vrlo lako nehotice pomiješati imenice i glagole. Na primjer, glagoli nemaju padeže ili rod, ali ćete se prilikom njihove analize možda zbuniti i reći da je neki glagol u akuzativu. Jedan od glavnih razloga zašto smo vas najprije poučili imenicama a tek potom glagolima jest upravo to što smo željeli umanjiti ovu prirodnu sklonost ka njihovu miješanju.

Sažetak 1. Glagol se slaže sa svojim subjektom u licu (prvo; drugo; treće) i broju

(jednina; množina).

2. Slaganje se postiže korištenjem ličnih nastavaka.

3. Pravi značaj grčkoga glagola jest njegova sposobnost opisivanja vida. Glagol može biti nesvršen, što znači da je proces koji on opisuje zapravo radnja koja traje. Nadalje, grčki glagol može biti neodređen, što znači da nam autor ne daje naslutiti pravu narav radnje osim što nam daje do znanja da se ona dogodila.

4. »Glagolsko vrijeme« opisuje oblik glagola.

5. »Vrijeme« opisuje kada se glagolska radnja odvija.

6. Stanje može biti aktiv (tj. subjekt vrši radnju), pasiv (tj. na subjektu se vrši glagolska radnja) ili medij (koji ćemo za sada izjednačiti s aktivom).

7. Indikativ je najrašireniji način, a koristi se za iznošenje neke izjave ili za postavljanje pitanja.

______________________________________ 6 Neke starije gramatike kao leksički oblik navode oblik u infinitivu (levgein,

»govoriti«), ali leksikoni su sada dosljedni u navođenju glagola u prvome licu jednine prezenta (levgw, »ja govorim«).

Šesnaesto poglavlje

Prezent aktiv indikativ Egzegetski uvid

U ovoj lekciji vidjet ćete još jednu značajku grčke gramatike. Naime, u rečenici koja nema riječ u nominativu, subjekt je sadržan u samome glagolu; pomoću ličnoga nastavka pripojenog glagolu možete znati koju zamjenicu trebate koristiti kao subjekt. Međutim, kada grčka rečenica ima zamjenicu u nominativu, tada autor stavlja poseban naglasak na subjekt glagola.

Puno puta u Ivanovu Evanđelju, počevši od Ivana 6,35, Isus koristi zamjenicu ejgwv zajedno s glagolom »biti« u izrazu ejgwv eijmi oJ ... (»Ja sam ...«; vidi također 6,41; 8,12; 9,5; 10,7. 9. 11. 14; 11,25; 14,6; 15,1. 5). Svaki put naglašava tko on jest. Na primjer, kada Isus kaže ejgwv eijmi oJ a[rto" th'" zwh'" (6,35) on kao da pokazuje prstom na sebe i govori: »Ako želite duhovnu okrjepu u svome životu, onda pogledajte na mene i jedino na mene, jer ja sam kruh života.« Drugi ejgwv eijmi stihovi imaju sličan naglasak. Sve ono što nam nedostaje u našim duhovnim životima možemo pronaći u našem blagoslovljenom Spasitelju Isusu Kristu.

No, ima još. Isusova upotreba ejgwv eijmi doziva u sjećanje starozavjetnu priču o Mojsiju, kada se približio Bogu kod gorućega grma (Izl 3). Kada je Mojsije izazvao Gospodina da mu objavi svoje ime, Bog je odgovorio (u Septuaginti), ejgwv eijmi oJ w[n (»Ja sam onaj koji jest«). Drugim riječima, Jahve je veliki »JA JESAM« (Izl 3,14). Isus je ovaj poznati naziv za Boga upotrijebio kada je Židovima rekao: »Prije nego što Abraham bje, ja jesam (ejgwv eijmi)« (Ivan 8,58), pripisujući sebi isto ono ime koje je Jahve upotrijebio u Starome zavjetu za sebe. Isto ovo ime i izraz naglašavaju sve Isusove ejgwv eijmi izjave u Ivanovu Evanđelju.

Verlyn Verbrugge

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• da glagolsko vrijeme prezent opisuje radnju koja se obično odvija u sadašnjem vremenu;

• da glagolsko vrijeme prezent može opisivati radnju koja traje (nesvršeni vid) ili pak ne govoriti ništa o glagolskom vidu (neodređeni);

129

130 Treći dio: Indikativni glagolski sustav • tri dijela glagola u prezentu aktivu indikativu: osnova glagolskog vremena

prezenta, spojni samoglasnik; lični nastavak;

• primarni lični nastavci za aktiv.

Hrvatski jezik

16.1 Prezent indikativ opisuje radnju koja se događa u sadašnjem vremenu. Aktivno stanje koristi se kada subjekt vrši glagolsku radnju. Način indikativ opisuje činjenicu ili postavlja pitanje.

Na primjer: »Ja vidim visokog čovjeka.« »Vidim« opisuje radnju koju vrši subjekt rečenice »ja« u sadašnjem vremenu.

Grčki jezik

16.2 Prezent aktiv indikativ u grčkome jeziku je u osnovi isti kao i u hrvatskom. Opisuje radnju koja se obično javlja u sadašnjosti. Ona je nesvršenog vida (»Ja učim«).

Upamtite: vrijeme glagola odnosi se na gledište govornika/pisca, a ne čitatelja. Ono što je sadašnjost za biblijskoga pisca može ali i ne mora biti sadašnjost za nas.

16.3 Tablica. Na početku svakoga poglavlja koje uvodi u novi glagolski oblik, uvrstit ćemo jednu od ovih sažetih tablica.

Osnova prezenta + Spojni samoglasnik +

Primarni lični nastavci za aktiv

lu + o + men ► luvomen

Tablica je jedan od najbitnijih dijelova svakoga poglavlja, tako da je morate dobro naučiti. Naravno, kako bi vam postala smislenom, najprije trebate pročitati cijelo poglavlje.

Glagol u prezentu sastoji se od tri dijela: prezentska osnova; spojni samoglasnik; lični nastavak.

Šesnaesto poglavlje: Prezent indikativ aktiv 131 16.4 Prezentska osnova. U dvadesetom poglavlju detaljnije ćemo govoriti

o konceptu osnove glagolskog vremena. Za sada je dovoljno reći da je osnova glagolskog vremena najosnovniji oblik glagola u pojedinom glagolskom vremenu (poput imenske osnove). To je ono što ostane kada oduzmete spojni samoglasnik i lične nastavke. Na primjer, osnova

glagola luvete je lu. Osnova je ono što nosi osnovno značenje glagola.1

16.5 Spojni samoglasnik.2 Spojni samoglasnik je onaj samoglasnik koji spaja glagolsku osnovu s ličnim nastavkom. Ukoliko lični nastavak u indikativu počinje na mu ili nu, spojni samoglasnik je omikron; spojni samoglasnik u svakom drugom slučaju je epsilon. Ukoliko se ne koristi nijedan drugi lični nastavak, spojni samoglasnik može biti ili omikron ili epsilon.

leg + o + men ► levgomen

leg + e + te ► levgete

leg + o + - ► levgw

Spojni samoglasnici isti su za sva glagolska vremena u indikativu. Oni služe kako bi olakšali izgovaranje; lakše je izgovoriti levgomen nego

levgmen.3

16.6 Lični nastavak. Lični nastavak dodaje se spojnome samoglasniku kako bi se označilo lice i broj. To je nužno iz razloga što se glagol mora slagati u licu i broju sa subjektom.

Jedna od prednosti jezika koji koristi lične nastavke je njegova sposobnost da označi tko vrši glagolsku radnju tako što nastavak pokazuje lice i broj. Čak i kada subjekt nije izrečen, možete ga otkriti iz ličnoga nastavka glagola.

__________________________________ 1 Osnova glagola obično ostaje ista u svim glagolskim vremenima. U prošlome

glagolskom vremenu, osnova glagola luvw još uvijek je *lu. Međutim, u mnogim uobičajenim glagolima osnova se mijenja u različitim glagolskim vremenima. Na primjer, bavllw je oblik prezenta i znači »Ja bacam.« Osnova prezenta je *ball. No u prošlome glagolskom vremenu, osnova se mijenja u *bal (jedno lambda). Zato je važno spajati osnove s glagolskim vremenima. No, o tome ćemo više govoriti kasnije.

2 Također se naziva »tematski« samoglasnik. 3 Većina gramatika uči da je spojni samoglasnik dio ličnoga nastavka, barem u

prezentu. To je razumljivo: kada se spojni samoglasnik i pravi lični nastavak spoje, često se mijenjaju. Na primjer, oblik trećega lica množine je levgousi. Tvori se od leg + o + nsi ► levgousi. Nu ispada, a omikron se produljuje na ou.

Ovakva tehnika poučavanja djeluje neko vrijeme, ali nakon što naučite nekoliko glagolskih vremena postaje izrazito važno vidjeti razliku između spojnog samoglasnika i ličnog nastavka. Iz toga razloga, uvijek ćemo navoditi pravi spojni samoglasnik i pravi lični nastavak s desne strane svake paradigme. Na taj način, moći ćete vidjeti prave sličnosti kroz cijelu glagolsku paradigmu kao i različita pravila koja određuju konačni oblik riječi.

132 Treći dio: Indikativni glagolski sustav Još jedna prednost je ta što, u slučaju da je subjekt izražen, možete provjeriti radi li se o subjektu tako što ćete njime provjeriti lice i broj glagola. Takva dvostruka provjera trebala bi se koristiti uvijek ukoliko stvarno želite naučiti ovaj jezik.

Na primjer, glagol levgei" znači »ti govoriš«. Ako imate dvije riječi suv i a[nqrwpo" i obje izgledaju poput subjekta, glagol vam govori da subjekt mora biti suv jer je a[nqrwpo" treće lice.

Nedostatak korištenja ličnih nastavaka leži u količini podataka koje treba zapamtiti, no to je stvarno mala cijena za prednosti koje ćete time dobiti.

16.7 Primarni nastavci. Postoje dvije skupine ličnih nastavaka koje trebate

naučiti. Primarni lični nastavci koriste se u prezentu, te u glagolskim vremenima o kojima ćemo govoriti do dvadesetog poglavlja. O sekundarnim ličnim nastavcima govorit ćemo u dvadeset prvom poglavlju, kao i o razlikama između ove dvije skupine nastavaka.

16.8 Stanje. Grčki jezik razlikuje prezent aktiv (ovo poglavlje) od prezenta

medija i pasiva (osamnaesto poglavlje) tako što koristi dvije različite skupine ličnih nastavaka.

Prezent aktiv indikativ

16.9 Uvod. Oblici u našoj paradigmi navedeni su ovim redoslijedom: prvo, drugo i treće lice jednine, a potom prvo, drugo i treće lice množine. Slijeva na desno naveli smo konjugirane oblike, definiciju, spojni samoglasnik i lični nastavak. (Lični nastavci odvojeni su od osnove glagola kako bi ih se istaknulo.) U neke paradigme uvrstili smo sličnu paradigmu za uspoređivanje u krajnjem desnom stupcu.

Obratite posebnu pažnju na kombinaciju spojnog samoglasnika/ličnog nastavka i što se s njima događa. To će kasnije biti važno.

Mnogi ulični znakovi u suvremenoj grčkoj napisani su na grčkom i engleskom.

Šesnaesto poglavlje: Prezent aktiv indikativ 133

16.10 Paradigma: Prezent aktiv indikativ4 Svakako pročitajte bilješke vezane uz ovu paradigmu.

oblik prijevod spojni samoglasnik lični nastavak

1. jd. luv w Ja odrješujem o -5

2. jd. luv ei" Ti odrješuješ e "6

3. jd. luv ei On/ona/ono odrješuje e i7

1. mn. luv omen Mi odrješujemo o men

2. mn. luv ete Vi odrješujete e te

3. mn. luv ousi(n) Oni odrješuju o nsi8

16.11 Zapazit ćete da su lični nastavci ponekad izmijenjeni prilikom spajanja s glagolima. Ovdje smo suočeni s donekle sličnom dilemom kao u slučaju imenica: trebate naučiti stvarne lične nastavke, ali ponekad će se oni

mijenjati.9 S primarnim aktivnim nastavcima najbolje je lične nastavke naučiti kao w, ei", ei, omen, ete, ousi(n), ali uvijek trebate moći prepoznati

spojni samoglasnik i pravi lični nastavak.10

________________________________________________

4 luvw ima širok i raznolik opseg značenja. Ta riječ koristi se za »kršenje« Šabata, ili za »uništavanje« hrama. Obično se koristi u paradigmama zato što je kratak i pravilan. »Odrješiti« je općenito značenje koje u osnovi obuhvaća sva ostala značenja. Ukoliko vam »odrješiti« zvuči čudno, onda bi vam možda bilo lakše ovaj glagol prevesti kao »uništiti«.

5 Ne koristi se nijedan lični nastavak, a spojni samoglasnik omikron produljuje se na omega kako bi nadomjestio taj gubitak (*lu + o ► luvw).

6 Lični nastavak je zapravo si. Sigma je ispalo te su ga, po svemu sudeći, ponovno dodali na kraju (luesi ► luei ► luvei"). Ovo objašnjenje nalazimo u Smythu (#463b). Ipak, čini se izglednije da su sigma i iota prošle kroz metatezu, tj. zamijenili su mjesta. Trebate upamtiti samo to da je nastavak sigma, te da se spojni samoglasnik mijenja.

7 Pravi nastavak je ti, ali je tau ispalo. Izvorni oblik možemo vidjeti u ejstiv.

8 Nastavak trećeg lica množine može primiti pokretno nu.

Nu ispada zbog narednog sigma (kao što to čini u akuzativu množine imenica druge deklinacije), a spojni samoglasnik omikron produljuje se na ou kako bi nadomjestio gubitak (luonsi ► luosi ► luvousi).

Važno je upamtiti da je nastavak zapravo nsi zato što ćete tako lakše upamtiti druge oblike.

9 Na primjer, padežni nastavak genitiva jednine druge deklinacije je omikron, ali skraćuje se s posljednjim samoglasnikom osnove, tako da mi vidimo lovgou (*logo + o

► lovgou). Naučite taj nastavak kao upsilon, ali upamtite da je zapravo omikron.

134 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 16.12 Prva od četiri. Postoje samo dvije tablice koje trebate naučiti za

glagole. Naredna tablica je prva, a zove se Glavna tablica ličnih nastavaka. (Preostale tri četvrtine ove tablice dodat ćemo kako ih budemo učili.) Oblici u zagradama (izuzev pokretnog nu) stvarni su lični nastavci, tako da ih svakako morate naučiti. (Druga tablica je Glavna tablica glagola, a nalazi se u #16.16).

U određenom smislu, ove dvije tablice slične su tablici za imenice i osam pravila za imenice. Budete li ih naučili zajedno s nekoliko pravila, moći ćete prepoznati gotovo svaki glagolski oblik u Novom zavjetu.

__________________________________________

10 Možda ste se začudili što sam od vas tražio da naučite prave primarne nastavke za aktiv zajedno s izmijenjenim oblicima u prezentu aktivu indikativu. To je zato što će vam poznavanje pravih nastavaka kasnije uvelike olakšati učenje.

Na primjer, nastavak za drugo lice jednine je ", a spojni samoglasnik produljuje se (prijevoj) na ei (lu + e + " ► luvei"). Zašto ne biste naučili nastavak kao i"? Zato što nastavak drugoga lica jednine u sekundarnom aktivu glasi " te nema produljivanja spojnoga samoglasnika (e + lu + e + " ► e[lue"). Naučite li samo " kao primarni nastavak, onda već znate sekundarni.

Imajte povjerenja u mene. Ukoliko stvarno želite dobro naučiti grčki jezik, tako da u godinama koje dolaze ne morate uvijek iznova gledati u paradigme, onda trebate naučiti prave nastavke.

primarna glagolska vremena

luvw (-) luvei" (") luvei (i)

luvomen (men) luvete (te) luvousi(n) (nsi)

sekundarna glagolska vremena

aktiv

m

edij/

pasi

v

Šesnaesto poglavlje: Prezent aktiv indikativ 135

Karakteristike prezenta aktiva indikativa

16.13 Vid. Glagolsko vrijeme prezent ukazuje na nesvršenu ili neodređenu radnju. Prevodi se: »Ja učim«. Prilikom tumačenja [jer hrvatski glagoli svojim oblikom ne odražavaju razliku između nesvršenog i neodređenog vida; op. prev.], trebate odlučiti koji se vid najbolje uklapa u kontekst. Upamtite: vid uvijek ima prednost nad vremenom.

16.14 Vrijeme. Prezentski oblik glagola općenito označava radnju koja se

odvija u sadašnjem vremenu.11

Glagoli i lične zamjenice

16.15 Lične zamjenice u nominativu. Budući da lični nastavci označavaju lice, općenito je nepotrebno nadomjestiti ličnu zamjenicu kao subjekt rečenice. Kao što je slučaj u hrvatskom jeziku, tako se i na grčkom može

reći: »Ja volim Robin« pišući ejgw; ajgapw' ‘Rovbin 12 ili jednostavno ajgapw' ‘Rovbin. Kada se lična zamjenica ipak pojavi, ona služi kako bi se nešto naglasilo ili pak kako bi se pojasnio rod subjekta. • Naglasak. ejgw; ajgapw' ‘Rovbin značilo bi: »Ja volim Robin.«

Kombinacija lične zamjenice i »ja« u glagolu stvara naglašeni izraz. Često se naglašava pomoću kontrasta, kao što možemo vidjeti iz primjera prikazanih dolje.

oujc wJ" ejgw; qevlw ajll j wJ" suv (Mt 26,39). Ne kako ja hoću nego kako ti (hoćeš). jIhsou'" aujto;" oujk ejbavptizen ajll j oiJ maqhtai; aujtou' (Iv 4,2). Isus nije krštavao, već njegovi učenici.

Neke gramatike traže da nominativan oblik zamjenice prevodite zajedno s pokaznim zamjeničkim pridjevom koji služi za pojačavanje: »Ja sâm volim Robin.« »Isus sâm nije krštavao.« Druge pak dopuštaju izbjegavanje izražavanja koje nije u duhu hrvatskoga jezika, a traže samo da uočite naglasak. [Budući da je hrvatski jezik u tome sličan grčkome, ličnu zamjenicu možemo prevesti onda kada ona postoji, a izostaviti je kada je ona izostavljena u grčkome tekstu; op. prev.]

• Rod. Kada naiđemo na aujtovß u nominativu, to nam odaje rod subjekta— nešto što nam lični nastavak ne može reći. Ipak, potrebno je obratiti pažnju da se aujtov" može koristiti kada je glagol prvoga ili drugog lica. U tome slučaju, aujtov" se prevodi prvim ili drugim licem (»ja/mi« ili »ti/vi«) a nikada trećim licem (»on«).

_________________________________ 11 To je tako isključivo u indikativu. Kada prijeđemo na ostala glagolska vremena, vidjet

ćemo da ona nemaju nikakva vremenskog značaja ili da je vremenski značaj tek slučajan.

12 ‘Rovbin nije prava grčka riječ.

136 Treći dio: Indikativni glagolski sustav Na primjer, aujth; levgei" (drugo lice jednine »ti govoriš«) ajnqrwvpoi" moglo bi izgledati kao da znači: »Ona govori muškarcima.«Međutim, to nije točno. aujthv samo stavlja naglasak na subjekt, koji je »ti«. Trebalo bi se prevesti »Ti (sâma) govoriš muškarcima.«

16.16 Glavna tablica glagola. Na kraju svakoga poglavlja o glagolima,

uvrstit ćemo našu »Glavnu tablicu glagola«. Ona navodi različite dijelove svakoga glagolskog oblika. Kako budemo učili nove glagolske oblike, ova tablica će rasti. Upravo ovu drugu tablicu morate naučiti za glagole, a ona je zapravo ključ cijeloga glagolskog sustava. Naučite je stoga dobro. Potpunu tablicu možete pronaći u Dodatku.

Postoji stupac za »Aug(ment)/Redup(likacija)« i još jedan za »Osnova glagolskog vremena«. Značenje tih stupaca naučit ćemo tek u kasnijim poglavljima, tako da ih za sada možete zanemariti. Stupac pod naslovom »1. jd. paradigma« je oblik glagola paradigme u prvom licu jednine.

Glavna tablica glagola Glagolsko Aug/ Osnova Formant Spojni Lični 1. jd.

vrijeme Redup. gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci paradigma Prezent aktiv prez. o/e prim. akt. luvw

Sažetak

1. Prezent aktiv indikativ opisuje radnju koja se obično javlja u sadašnjem vremenu.

2. Glagol u prezentu sastavljen je od tri dijela: glagolska osnova za prezent, spojni samoglasnik i primarni lični nastavak.

3. Osnova glagolskog vremena je najosnovniji oblik glagola u određenom glagolskom vremenu.

4. Ukoliko lični nastavak u indikativu počinje na mu ili nu, spojni samoglasnik je tada omikron; u protivnom, spojni samoglasnik je epsilon. Ukoliko nema ličnoga nastavka, spojni samoglasnik može biti omikron ili epsilon.

5. Glagol se mora slagati sa svojim subjektom u licu i broju.

6. Prezent aktiv koristi primarne nastavke za aktiv: w, ei", ei, omen,

ete, ousi(n). Pravi lični nastavci su -, ", i, men, te, nsi.

7. Pokretno nu može se dodati ličnom nastavku za treće lice množine.

Šesnaesto poglavlje: Prezent aktiv indikativ 137

Rječnik

Učitelji imaju različita mišljenja u pogledu ovoga, ali neki bi vas ohrabrili da počnete nositi grčku Bibliju u crkvu. Ugodno ćete se iznenaditi kada shvatite u kolikoj mjeri možete pratiti tekst dok propovjednik čita hrvatski prijevod.

Nakon broja pojavljivanja svakoga glagola, naveli smo prezentsku osnovu riječi ispred koje se nalazi asterisk. Ohrabrujemo vas da izgovorite svaki glagol zajedno sa njegovih šest mogućih ličnih nastavaka.

ajkouvw čujem, učim, pokoravam se, razumijem (428; *akou)13

blevpw vidim, gledam (133; *blep)

e[cw imam, držim (708; *ec)14

luvw odrješujem, odvezujem, uništavam (42; *lu)15

novmo", -ou, oJ zakon, načelo (194; *nomo)16

o{pou gdje (82)

pisteuvw vjerujem, imam vjeru (u), pouzdajem se (241; *pisteu)17

provswpon, -ou, tov lice, izgled (76; *proswpo)18

tovte tada, zatim (160)

tuflov", -hv, -ovn slijep (50; *tuflo/h)19

carav, -a'", hJ radost, uživanje (59; *cara) Ukupan broj riječi u Novomu zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 179 Broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 2 173 Broj pojavljivanja do sada naučenih riječi: 94 079 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 68,1% _________________________________

13 ajkouvw može primiti izravni objekt u genitivu ili akuzativu. Akustika (ajkoustikov") je nauka o zvuku.

14 Korijen je zapravo *sec. Sigma ispada i zamjenjuje se oštrim hakom, koji se zauzvrat gubi zbog hi. Ponovno će se pojaviti u futuru kada se hi promijeni. Vidi MBG za više informacija, str. 260.

15 luvw se javlja manje od pedeset puta, ali ćete je ionako naučiti zato što služi kao glagol u paradigmi.

16 Autonomna (aujtovnomo") osoba je ona osoba koja vlada sama sobom.

17 pisteuvw može primiti izravni objekt u dativu ili u akuzativu. Taj glagol srodan je imenici pivsti" i pridjevu pistov".

18 Prozopografija odnosi se na opisivanje nečijega lica.

19 Tiflologija je nauka o sljepoći i slijepima.

Sedamnaesto poglavlje

Kontraktni glagoli (Prezent aktiv indikativ)

Egzegetski uvid

Prezent aktiv indikativ često ima imperfektivno značenje, odnosno priopćava ideju trajne ili nesvršene radnje. Kada je apostol Pavao napisao svoje prvo pismo kršćanima u Solunu, htio je uvjeriti te mlade vjernike da ih nisu zaboravili – da on i njegovi sudrugovi još uvijek mare za njih. Napisao im je: »Uvijek zahvaljujemo Bogu za sve vas, spominjući vas u našim molitvama« (1. Sol 1,2).

Pavao izažava svoju stalnu praksu zahvaljivanja Bogu time što koristi glagol u prezentu aktivu indikativu eujcaristou'men. Glagol bismo, isto tako, mogli protumačiti kao »neodređene« radnje bez prizvuka stalne molitve. Međutim, prilog »uvijek« (pavntote) pojačava naš dojam kako Pavao naglašava da se redovito moli za Solunjane. Nadalje, jednako je vjerojatno da koristeći množinu »mi« Pavao podrazumijeva da se on često sastajao sa Silom i Timotejem kako bi se molio za ovu dragu braću i sestre. Sigurno, Pavao se Solunjana sjećao i u svojim osobnim molitvama.

Daleko od toga da je Solunjane nasamarila skupina putujućih moralnih propovjednika koji su tražili njihov novac i hranu. Naprotiv, Solunjane je evangelizirao trio muškaraca koji su im navijestili živoga i pravog Boga. Bili su to muškarci čiji su životi bili dotaknuti uskrslim Kristom, koji su se posvetili Solunjanima na brižan i privržen način. Njihov iznenadni odlazak nije značio manjak zanimanja. Naprotiv, bili su primorani otići i sada su se neprestano zajedno molili živomu Bogu za ove mlade i ranjive vjernike!

Clinton E. Arnold

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćete:

• osobine glagolskih osnova koje završavaju na a, e ili o;

• pet osnovnih pravila koja određuju sažimanje samoglasnika.

138

Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli 139

Uvod

17.1 Kontraktni glagoli su oni glagoli čije osnove završavaju na alfa, epsilon

ili omikron.1 Taj posljednji samoglasnik naziva se »kontraktni samoglasnik«. Na primjer, glagol ajgapavw ima osnovu koja završava na alfa (*agapa).

Kontraktni glagoli slijede standardna pravila za glagole, ali postoji još jedna dodatna stvar koju je potrebno naglasiti. Kada taj posljednji samoglasnik osnove dođe u dodir sa spojnim samoglasnikom, ta dva

glagola se tada sažimaju.2 Dva samoglasnika će se spojiti, a često će tvoriti neki drugi samoglasnik ili diftong (npr. *poie + omen ► poiou'men).

17.2 Kontraktni glagoli svrstavaju se prema posljednjem samoglasniku

osnove. Vezano uz kontraktne glagole, ohrabrujuće je to što se svi konktraktni glagoli koji završavaju na alfa slično ponašaju, a isto je i s kontraktnim glagolima koji završavaju na epsilon i svima koji završavaju na omikron. Drugim riječima, svi kontraktni glagoli s osnovama koje završavaju na alfa svoje različito konjugirane nastavke tvore na isti način. Kada jedanput naučite oblike ajgapavw, znat ćete obrazac konjugacije svih drugih kontraktnih glagola koji završavaju na alfa.

Sažimanja

17.3 Važno je dobro naučiti #17.5. Kontraktni glagoli su učestali, tako da trebate znati »prepoznati« kako se sažimaju pojedini samoglasnici. Ne budete li mogli to učiniti, nećete moći otkriti leksički oblik glagola, a, prema tome, ni njegovo značenje.

Na primjer, naiđete li na oblik poieiæte, ei će vam zadati probleme ukoliko ne prepoznate da ei može biti rezultat sažimanja dvaju epsilona. Tada možete vidjeti da je poieiæte drugo lice množine kontraktnog glagola koji završava na epsilon (poieiæte ◄ poie + ete).

Često ćete otkriti da je isti oblik nastao sažimanjem mogao nastati iz nekoliko samoglasničkih kombinacija. Na primjer, ou se tvori sažimanjem eo, oe i oo. Ako vidite poiou'men, spojni samoglasnik i lični nastavak su omen, ali je li njihov leksički oblik poievw ili poiovw?

___________________________________

1 Prema uobičajenoj definiciji, kontraktni glagoli su oni glagoli čije osnove završavaju samoglasnikom. Premda je to tako, ipak je zbunjujuće. Osnova glagola ajkouvw očigledno završava samoglasnikom, no ipak, to nije kontraktni glagol.

Zapravo, posljednji upsilon glagola ajkouvw je starije slovo koje se zove »digama« (©) koje je davno prije ispalo iz grčkog alfabeta. U većini slučajeva, zamijenio ga je upsilon, no budući da je prije bio digama, upsilon se ne sažimlje. Usp. MBG, #27.

2 Isti fenomen vidjeli smo u padežnim nastavcima. Padežni nastavak genitiva jednine, druge deklinacije, zapravo je omikron. Sažimlje se s omikronom imenske osnove i tvori ou (*logo + o ≥ lovgou).

140 Treći dio: Indikativni glagolski sustav Sažimanje susrećemo samo u dva glagolska vremena: u prezentu i imperfektu (dvadeset prvo poglavlje). U ostalim glagolskim vremenima, kontraktni samoglasnik se produljuje tako da ne dolazi do sažimanja, no o tome ćemo više govoriti kasnije.

17.4 Unatoč tome, ne želimo previše naglasiti značaj razumijevanja sažimanja. Iako je poznavanje samoglasnika koji tvore kontrakciju važno za prepoznavanje leksičkog oblika neke riječi, u većini slučajeva ono nije važno za gramatičku analizu. Primjerice, možete li napraviti gramatičku analizu narednih oblika iako ne znate koji su samoglasnici tvorili kontrakciju?

poiou'men plhrou'te ajgapa'/ß poiw'

ajgapw'si

17.5 Pravila sažimanja.3 Slijede pravila koja pokazuju koje samoglasničke kombinacije tvore koje kontrakcije. Postoji još nekoliko mogućnosti, ali ćemo vam ih pokazati onda kada na njih budemo naišli. Pravila #1 i #2 su najučestalija.

Pravilo #7 tiče se sažimanja diftonga (dvoglasa), a ilustracije diftonga navedene su kroz pravila.

Možda ćete primijetiti da samoglasnici za koje smo naveli da su kontraktni u pravilima od #1 do #6 nisu pravi lični nastavci nego

izmijenjeni lični nastavci koje smo naučili za luvw.4 To objašnjava pravilo #8.

1. ou nastaje sažimanjem eo, oe i oo.

ou ◄ eo poiou'men ◄ poieomen

ou ◄ oe plhrou'te ◄ plhroete

2. ei nastaje sažimanjem ee.

ei ◄ ee poieiæte ◄ poieete

____________________________________ 3 Pravila koja određuju kontrakcije izložit ćemo na drukčiji način. Obično se pravila

iznose od nekontrahiranog oblika prema kontrahiranom. Na primjer: »Sažimanjem epsilona i epsilona nastaje ei.« Ukoliko ova pravila želite naučiti tako, naći ćete ih u Informacijama za napredne studente.

Međutim, čini nam se da ovaj proces ide unatrag. Kada čitate tekst, počinjete s već kontrahiranim oblikom i trebate saznati što je uzrokovalo tu kontrakciju. Isto tako, dva najuobičajenija pravila (redoslijedom kojim se obično iznose) zapravo su iznimke (vidi pravila #2 i #4 u Informacijama za napredne studente).

Prema tome, pravila sažimanja izložit ćemo od kontrahiranog oblika prema nekontrahiranom.

4 Npr. poiou'sin je nastao sažimanjem *poie + ousi (poiouusi ► poiou'si), a ne *poie + nsi.

Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli 141 3. w nastaje od gotovo svih kombinacija omikrona i omege s bilo kojim

drugim samoglasnikom, izuzev pravila #1.

w ◄ ao ajgapw'men ◄ ajgapaomen

w ◄ aou ajgapw'si ◄ ajgapaousi

Posebnu situaciju imamo u leksičkom obliku kontraktnih glagola. Alfa, epsilon ili omikron osnove navodi se u leksičkom obliku zato što trebate znati o kojemu se samoglasniku radi (npr. ajgapavw). Ipak, kada se ista riječ pojavi u tekstu u prvome licu jednine, bit će

skraćena na oblik u paradigmi (ajgapw').5

4. a nastaje od ae.

a ◄ ae ajgapa'te ◄ ajgapaete

a/ ◄ aei ajgapa/' ◄ ajgapaei

5. h nastaje od ea.

h/ ◄ eai poih'/ ◄ poihi ◄ poieai6 ◄ poiesai

7

Odnos između ae i ea lako je zapamtiti. »Tko prvi djevojci….« Ako je alfa na prvome mjestu (ae), onda tvore dugo alfa. Ako je epsilon na prvome mjestu (ea), onda tvore eta (kojeg možete shvatiti kao dugi epsilon).

6. Razno

oi ◄ oei8

plhroiæ" ◄ plhroei"

plhroiæ ◄ plhroei _________________________________

5 Ono što slijedi informacije su za napredne studente, tako da ih, ako želite, možete zanemariti.

U prvom licu jednine kontraktnih glagola s epsilonom ili omikronom, postoji još jedan dodatni korak u sažimanju. Ne koristi se nijedan lični nastavak, tako da se spojni samoglasnik produljuje kako bi ga nadomjestio, pa se sažimaju kontraktni samoglasnik i produljeni spojni samoglasnik.

poieo ► poiew ► poiw'.

plhroo ► plhrow ► plhrw'.

Da se kojim slučajem sažimanje dogodilo s kontraktnim samoglasnikom i neproduljenim spojnim samoglasnikom, pravilo #1 bi promijenilo oblik prvoga lica jednine kontraktnih glagola.

poieo ► poiouvw.

plhroo ► plhrouvw.

6 Sigma ispada zato što se nalazi između dva samoglasnika.

7 Ovaj oblik susrest ćete u osamnaestom poglavlju. 8 Ova kombinacija javlja se u drugom i trećem licu jednine kontraktnog glagola s

omikronom.

142 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 7. Sažimanje diftongâ. Što se događa s diftongom ovisi o tome jesu li

kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga isti ili različiti samoglasnici.

a. Ako su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga isti, onda se pojednostavljuju (tj. jedno od dvostrukih slova ispada).

ei ◄ eei poieiæ" ◄ poieei"

ou ◄ oou plhrou'si ◄ plhroousi

b. Ako su kontraktni glagol i prvi samoglasnik diftonga različiti,

onda se sažimaju.9 Ako je drugi samoglasnik diftonga iota, ono se, kada je to moguće, potpisuje; ako je upsilon onda ispada.

a/ ◄ aei ajgapa'/ ◄ ajgapaei

ou ◄ eou poiou'sin ◄ poieousi ̀

8. Kontraktni glagoli sažimaju se kao da su pravi lični nastavci oni koji su vidljivi u prezentu aktivu indikativu.

1. jd. aw ► ajgapw' 1. mn. aomen ► ajgapw'men

2. jd. aei" ► ajgapa'/" 2. mn. aete ► ajgapa'te

3. jd. aei ► ajgapa/' 3. mn. aousi ► ajgapw'si(n)

Svakako se potrudite točno naučiti ova pravila. Susretat ćemo se s drugim kontraktnim oblicima, tako da ćete ih, budete li znali ova pravila, moći gramatički analizirati.

17.6 Paradigma: Prezent aktiv indikativ (kontraktni glagoli)

ajgapavw znači »ja volim«, poievw znači »ja činim«, a plhrovw znači »ja ispunjavam«. Kontraktni samoglasnici navedeni su u zagradama. Pročitajte paradigmu i objasnite svako sažimanje. Posebnu pažnju obratite na bilo koji oblik koji bi vam mogao stvoriti poteškoće.

-avw -evw -ovw

ajgapw' (aw) poiw' (ew) plhrw' (ow)

ajgapa'/" (aei") poieiæ" (eei") plhroiæ" (oei")

ajgapa/' (aei) poieiæ (eei) plhroiæ (oei)

ajgapw'men (aomen) poiou'men (eomen) plhrou'men (oomen)

ajgapa'te (aete) poieiæte (eete) plhrou'te (oete)

ajgapw'si(n) (aousi) poiou'si(n) (eousi) plhrou'si(n) (oousi) _______________________________________

9 Do sada se još niste susreli s ovakvim primjerima.

Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli 143

17.7 Karakteristike kontraktnih glagola

Iznad kontraktnih glagola u prezentu indikativu uvijek će stajati cifkumfleks.

Zapazite da su nastavci gotovo uvijek isti, čak i kada nije došlo do sažimanja. Omega je lični nastavak prvoga lica jednine. Sigma je još uvijek prisutno u ličnom nastavku drugog lica jednine. Nastavci za množinu gotovo su isti. Usredotočite se na sličnosti.

17.8 Praktična uputa. Zapamtite pravila za spojne samoglasnike. Kada

vidite ajgapa'te, možda ćete prepoznati da je lični nastavak te, no radi li se o glagolu ajgapavw, ajgapevw ili ajgapovw?

• Budući da lični nastavak počinje na tau (ajgapa'te), spojni samoglasnik mora biti epsilon.

• Budući da ei nastaje sažimanjem ee, znate da glagol ne može biti kontraktni epsilon.

• Budući da ou nastaje sažimanjem oe, znate da glagol ne može biti kontraktni omikron.

• Prema tome, osnova mora biti kontraktni alfa: ajgapavw. 17.9 U Dodatku (na str. 340) se nalazi tablica svih mogućih kontrakcija

pojedinačnih samoglasnika, te druga tablica za pojedinačne samoglasnike i diftonge.

Sažetak

1. Velika petorka

Velika petorka

1. ou nastaje sažimanjem eo, oe i oo.

2. ei nastaje sažimanjem ee.

3. w nastaje sažimanjem gotovo svake kombinacije omikrona ili omege s bilo kojim drugim samoglasnikom, izuzev pravila #1.

4. a nastaje sažimanjem ae

5. h nastaje sažimanjem ea.

2. oi nastaje sažimanjem oei.

3. Ukoliko su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga isti, onda se pojednostavljuju.

144 Treći dio: Indikativni glagolski sustav Ukoliko su kontraktni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga različiti, onda se sažimaju. Kada je drugi samoglasnik diftonga iota, ono se, ako je moguće, potpisuje; ako je upsilon onda ispada.

4. Kontraktni glagoli sažimaju se kao da su lični nastavci oni koji su vidljivi u prezentu aktivu indikativu (izuzev prvoga lice jednine).

5. Leksički oblik pokazuje kontraktni samoglasnik (ajgapavw), ali kada se taj oblik javlja u tekstu onda će kontraktni samoglasnik i omikron biti kontrahirani (ajgapw', poiw', plhrw').

6. U prvome licu jednine, ne koristi se nijedan lični nastavak tako da se spojni samoglasnik produljuje na omega.

Rječnik ajgapavw volim, ljubim (143; *agapa)10

daimovnion, -ou, tov demon (63; *daimonio)11

zhtevw tražim, želim, pokušavam steći (117; *zhte)

kalevw zovem, imenujem, pozivam (148; *kale©)12

lalevw govorim, kažem (296; *lale)13

oi\da14 znam, razumijem (318; *oida)

o{tan kada god (123)15

pleivwn, pleiæon16 veći, više (55; *pleio/o)17

plhrovw punim, dovršavam, ispunjavam (86; *plhro)

poievw činim, radim (568; *poie)18

threvw držim, čuvam, vršim (70; *thre)

_________________________________________ 10 Glagol srodan riječima ajgavph i ajgaphtov".

11 Demon (daivmwn).

12 Parakletos, Sveti Duh, kršćaninov je savjetnik, branitelj, onaj koji se zove (klhtov",

»pozvan«) uz (parav) da pomogne. O korijenu vidi na str. 139 bilješka 1. Digama pomaže objasniti navodne nepravilnosti u drugim glagolskim vremenima, kao što ćemo vidjeti. 13 Ovo je onomatopejska riječ. Njezino značenje odgovara zvuku riječi (»lala«). 14 oi\da je drukčija vrsta riječi. Zapravo, ona je u drugome glagolskom vremenu (perfektu), ali vrši funkciju kao da je prezent. Ovo je njezina paradigma.

1. jd. oi\da 1. mn. oi[damen

2. jd. oi\da" 2. mn. oi[date

3. jd. oi\de(n) 3. mn. oi[dasin

15 Sažimanje o{te i a[n. Uvodi u zavisnu rečenicu.

Sedamnaesto poglavlje: Kontraktni glagoli 145 Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 191 Broj pojavljivanja riječi u ovome poglavlju: 1 987 Broj pojavljivanja do sada naučenih riječi: 96 066 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 69,53% Od kontraktnih glagola koji se javljaju pedeset ili više puta u Novom zavjetu, samo je jedan kontraktni omikron (plhrovw), četiri kontraktne alfe (ajgapavw, gennavw, ejrwtavw, ejperwtavw), ali puno je kontraktnih epsilona.

Informacije za napredne studente

Ovo su pravila za sažimanje navedena redoslijedom kojim se obično iznose. 17.10 Pravila za sažimanje pojedinačnih samoglasnika (tj. ukupno dva

samoglasnika).

Iznijeli smo potpuni oblik pravila, ali naveli smo samo one ilustracije

koje se odnose na kontraktne glagole.19 Iznimke #2 i #4 daleko su najučestalije.

1. Dva slična samoglasnika tvore njihov zajednički dugi samoglasnik.

aa ► a

2. Iznimka: Kada se sažimaju e i e onda tvore ei, a kada se sažimaju o i o

onda tvore ou.

ee ► ei poie + e + te ► poieiæte

oo ► ou plhro + o + men ► plhrou'men

3. Samoglasnik o ili w nadvladat će a, e ili h bez obzira na njihov redoslijed, i tvorit će w.

oa ► w

ao ► w ajgapa + o + men ► ajgapw'men

_________________________________ 16 pleivwn je muški i ženski rod, pleiæon je srednji rod. Radi se o 3-3 pridjevu.

Genitiv oba pridjeva je pleivono". Zapazite prijevoj u posljednjem samoglasniku osnove. Vidi Dodatak za potpuni obrazac deklinacije ovoga pridjeva, na str. 351. Ukoliko slijedite Drugu stazu, za sada samo zapamtite ovu riječ; njezine oblike objasnit ćemo u desetom poglavlju.

Poradi svoga značenja, ovu riječ često će slijediti riječ u genitivu. Možete koristiti ključnu riječ »nego« s riječju u genitivu. 17 Pleonazam je zalihosnost, suvišno gomilanje istoznačnih riječi. 18 Prijevod ove riječi ponekad može biti poprilično idiomatski. Ima širok opseg

značenja. Poema (poivhma) [pjesma] doslovno znači »nešto učinjeno«. Poeta (poihthv") je »onaj koji stvara«.

19 Teško je znati tko treba primiti zasluge za ova pravila budući da se ponavljaju u toliko puno gramatika. Prvi put naučio sam ih iz gramatike J. Greshama Machena (143), a on navodi Whiteovu Beginner's Greek Book (1895.), str. 75 i dalje.

146 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

4. Iznimka: Kada se sažmu samoglasnici e i o, tvore ou, bez obzira na njihov redoslijed.

eo ► ou poie + o + men ► poiou'men

oe ► ou plhro + e + te ► plhrou'te

5. Ako a dolazi ispred e ili h, onda će se sažeti na a.

Ako e ili h dolazi ispred a, sažet će se na h.20

ae ► a ajgapa + e + te ► ajgapa'te

17.11 Pravila za sažimanje pojedinačnog samoglasnika i diftonga

Diftonzi slijede ista pravila po kojima se sažimaju pojedinačni samoglasnici. Budući da se radi o tri a ne o dva samoglasnika, u »igru« ulazi još nekoliko pravila. U prezentu aktivu indikativu to se događa jedino u trećem licu množine.

1. Kada iza pojedinačnog samoglasnika slijedi diftong koji počinje istim samoglasnikom kao taj pojedinačni samoglasnik, ta dva

slična samoglasnika se pojednostavljuju21 a drugi samoglasnik ostaje isti.

oou ► ou plhro + ousi ► plhrou'si

aa/ ► a/

2. Kada iza pojedinačnog samoglasnika slijedi diftong koji počinje nekim drugim samoglasnikom, onda se pojedinačni samoglasnik i prvi samoglasnik diftonga sažimlju prema uobičajenim pravilima. Ukoliko je treći samoglasnik upsilon, onda će ispasti; ako je iota, onda će se potpisati.

aou ► wu ► w ajgapa + ousi ► ajgapw'si

eou ► ouu ► ou poie + ousi ► poiou'si

aai ► ai ► a/

Iznimke

eoi ► oi

aei ► ai ► a ajgapa + ein ► ajgapa'n22

oei ► oi plhro + ei ► plhroiæ

oh/ ► oi ______________________________________ 20 Nema primjera ovoga pravila u prezentu aktivu, ali postoji primjer u prezentu

pasivu. lu + e + sai ► lueai ► luhi ► luvh/.

21 Jedan ispada. Tehnički govoreći, ovo nije stvarno sažimanje.

22 Ova riječ je infinitiv, a takve riječi susrest ćete tek u trideset drugom poglavlju.

Osamnaesto poglavlje

Prezent medij/pasiv indikativ Egzegetski uvid

ajrchgov" kao naziv za Isusa javlja se samo četiri puta u Novome zavjetu, dvaput u Djelima (3,15; 5,31) i dvaput u Hebrejima (2,10; 12,2). Vrlo ga je teško prevesti. Pregled grčkoga prijevoda Staroga zavjeta (LXX) i vanbiblijske upotrebe ovog izraza dovodi nas do trostruke konotacije: (a) onaj koji krči put (pionir) koji otvara put drugima, dakle, »vodič«, »junak«; (b) izvor ili utemeljitelj, dakle »začetnik«, »pokretač«, »početak«; (c) vođa-vladar, dakle »kapetan«, »knez«, »kralj«.

Ne mora značiti da ove ideje nužno isključuju jedna drugu. Zapravo, one vjerojatno zajedno govore o nekome koji istražuje neko novo područje, otvara put i vodi druge njime. Tamo gradi neki grad ili utvrdu za one koji ga slijede i vodi ih u obrani protiv napadača. Nakon što uslijedi pobjeda, on ostaje njihov vladar a taj grad ili zajednica nosi njegovo ime. Zato mu se daje čast kao junaku začetniku.

Stari zavjet govori o nekoliko pojedinaca koji su imali taj položaj. Naša riječ koristila se barem za jednog od njih. U Sucima 11,6 i dalje, učimo da je narod tražio da Jiftah postane »glavar« stanovnika Gileada kako bi ih izbavio od Amonaca (s. 6); jedna inačica grčkoga prijevoda ovdje koristi riječ ajrchgov". Jiftah je pristao pod uvjetom da taj položaj bude trajan. Starješine su se složili tako da je proglašen kefalh; kai; ajrchgov" i prije bitke (s. 8-11). Nakon što su borbe završile, »Jiftah je sudio Izraelu šest godina« (Suci 12,7).

U Djelima 3,15 Petar optužuje Židove da su ubili »ajrchgov" života«, a pod time nije samo mislio da je Isus začetnik biološkog života nego i »novoga života« te vođa-zaštitnik-skrbnik-vladar-imenjak onih koji su se s njime poistovijetili. Kasnije Petar govori o Isusu kao o »ajrchgovn i Spasitelju, da dadne Izraelu pokajanje« (5,31). Riječ »Spasitelj« bila je povezivana s drevnim sucima. Isus je onaj koji se susreće s opasnošću situacije koja je izazvana grijehom Božjega naroda. On dolazi kako bi donio izbavljenje ali i neprestanu službu ajrchgov"-a. Pisac poslanice Hebrejima govori o »ajrchgov" spasenja« koji pati (2,10) te o ajrchgov" i Usavršitelju naše vjere« (12,2). U svakome slučaju Isus kao ajrchgov" ne samo da pokreće i priskrbljuje novi život za svoj narod, nego ostaje s njima kroz sve događaje; oni nose njegovo ime. On je njihov junak.

J. Julius Scott, Jr.

147

148 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

Pregled

U ovom poglavlju naučit ćemo:

• glagolsko stanje pasiv u kojemu subjekt prima radnju glagola;

• da se prezent medij/pasiv tvori spajanjem prezentske osnove, spojnog samoglasnika i primarnih nastavaka za medij/pasiv;

• da u prezentu medij i pasiv imaju isti oblik;

• o deponentnim glagolima koji imaju oblik medija ili pasiva ali aktivno značenje.

Hrvatski jezik

18.1 Kada je glagol aktivan, onda subjekt vrši glagolsku radnju. Kada je pasivan, onda subjekt rečenice prima radnju.

Aktiv [radno stanje]. »Ja udaram loptu.« »Ja« je subjekt rečenice i vršitelj radnje glagola »udariti«.

Pasiv [trpno stanje]. »Ja sam udaren od lopte.« »Ja« je subjekt ove rečenice, ali »ja« ne vrši radnju glagola »udariti«. Glagolsku radnju vrši »lopta«, a ona se vrši na subjektu »ja«.

18.2 Hrvatski jezik prezent pasiv tvori pomoću oblika pomoćnog glagola biti

(»sam/si/je/smo/ste/su«) i trpnog pridjeva.

prezent aktiv Ja udaram

Oni udaraju

prezent pasiv Ja sam udaran

Oni su udarani

Napomena: »U hrvatskom jeziku pasiv nije tako čest kao u nekim drugim jezicima (npr. germanskim, romanskim), pa se pasivne konstrukcije tih jezika prevode na hrvatski jezik aktivom. Bolje je upotrijebiti aktiv kada je poznat vršitelj radnje, npr. bolje je Učitelj hvali učenike nego Učenici su hvaljeni od učitelja. Ako se već upotrijebi pasiv, dovoljan je prijedlog od, a nije dobro reći od strane.« (Barić et al., Hrvatska gramatika, § 625)

18.3 Pasivni glagol često možete prepoznati tako što ćete nakon glagola dodati »od« kako biste vidjeli ima li to smisla. »Udaren sam.« »Udaren sam od čega?« »Udaren sam od lopte.« »Udaren sam« je izraz kojim se tvori pasivni glagol. Ponekad će postojati prijedložni izraz koji će pobliže opisati tko ili što vrši glagolsku radnju (npr. »od lopte« [ili još bolje »loptom«; op. prev.]).

18.4 Potpunu tablicu hrvatskih glagolskih vremena naći ćete u Dodatku, na str. 353. Ukoliko niste sigurni u svoje znanje hrvatskoga jezika, preporučujemo vam da proučite tu tablicu.

Osamnaesto poglavlje: Prezent medij/pasiv indikativ 149 18.5 Kada koristite pomoćne glagole za tvorbu pasiva, vrijeme glagolske

konstrukcije određuje pomoćni, a ne glavni glagol.

Na primjer, aktivna konstrukcija »Vozim se« u pasivu postaje »Vožen sam«. Budući da je »sam« u prezentu, konstrukcija »vožen sam« je u prezentu.

Grčki jezik: Prezent pasiv indikativ

18.6 Tablica: Prezent pasiv indikativ

Prezentska osnova + spojni samoglasnik + Primarni lični nastavci za pasiv

lu + o + mai ► luvomai

18.7 Paradigma: Prezent pasiv indikativ. Glagol u prezentu pasivu indikativu u osnovi vrši istu funkciju u grčkom koju vrši u hrvatskom jeziku. Za tvorbu prezenta pasiva indikativa, grčki jezik glagolskoj osnovi dodaje primarne nastavke za pasiv. Svakako pročitajte bilješku obliku drugoga lica jednine. (U nekim paradigmama uključili smo stupac koji već znate kako biste ih mogli usporediti; ovdje smo dodali prezent aktiv.)

oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. akt.

1. l. jd. luv o mai odriješen sam o mai luvw

2. l. jd. luv h/1 odriješen si e sai luvei"

3. l. jd. luv e tai on, ona, ono je odriješen/a/o e tai luvei

1. l. mn. lu ov meqa mi smo odriješeni o meqa luvomen

2. l. mn. luv e sqe vi ste odriješeni/e e sqe luvete

3. l. mn. luv o ntai oni su odriješeni/e/a o ntai luvousi(n)

Kao što možete vidjeti, spojni samoglasnici vidljiviji su u pasivu nego u aktivu.

__________________________________ 1 Nastavak drugoga lica jednine zadaje nam probleme. Budući da se sigma javlja

između samoglasnika u dijelu riječi bez osnove (lu + e + sai), često će ispasti, a samoglasnici će se sažeti. U ovome slučaju, saželi su se na eta prema pravilima, a iota se potpisalo (lu + e + sai ► lueai ► luhi ► luvh/). Svakako se sjetite da je pravi nastavak sai; kasnije će to postati posebno važno.

150 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 18.8 Glavna tablica ličnih nastavaka. Sada možemo naučiti još jedan dio

Glavne tablice ličnih nastavaka. Sada ste na pola puta. (Naziv tablice je »medij/pasiv«. Vidjet ćemo što znači »medij«.)

18.9 Lice, broj, glagolsko vrijeme, vrijeme i vid. Nema razlike između aktiva i pasiva u pogledu ovih stvari.

18.10 U grčkoj rečenici uobičajeno je naći ekvivalent »od« iza pasivnog

glagola. Ili će biti uJpov iza kojega će slijediti imenica u genitivu, time označavajući osobu kao vršitelja radnje (npr. uJpo; tou' qeou'), ili jednostavni dativ koji označava neosobno sredstvo (logw'/ tou' qeou').

Deponentni glagoli

18.11 Deponentni glagol. Ovo je glagol koji je oblikom medij ili pasiv, a značenjem je aktiv. Njegov oblik uvijek je medij ili pasiv, ali njegovo značenje uvijek je aktivno. O mediju ćemo govoriti malo kasnije.

Saznati je li neki glagol deponentan možete po njegovu leksičkom obliku. Deponentni glagoli uvijek se navode u rječničkim odjeljcima s nastavcima za pasiv. Drugim riječima, ako leksički oblik završava na omega, onda nije deponentan (npr. ajgapavw). Ako leksički oblik završava na -omai, glagol je deponentan (npr. e[rcomai). Morat ćete zapamtiti da je ta riječ deponentna.

aktiv

m

edij/

pasi

v

primarna glagolska vremena

luvw (-) luvei" (") luvei (i)

luvomen (men) luvete (te) luvousi(n) (nsi)

luvomai (mai) luvh/ (sai) luvetai (tai)

luovvmeqa (meqa) luvesqe (sqe) luvontai (ntai)

Osamnaesto poglavlje: Prezent medij/pasiv indikativ 151 18.12 Gramatička analiza. Kada radite gramatičku analizu deponentnog

glagola, umjesto da kažete »aktiv« ili »pasiv« preporučamo vam da kažete »deponentan«. U prijevodu konjugiranog oblika trebate koristiti hrvatski glagol u aktivu. Na primjer, e[rcetai je u trećem licu jednine, prezent deponentni indikativ, od e[rcomai, a znači »on/ona/ono dolazi«.

18.13 U jednome glagolskom vremenu glagol će biti običan ili deponentan.

Znači, ne može biti oboje. Ipak, glagol može biti deponentan u jednome glagolskom vremenu, a običan u drugome.

Prezent medij indikativ 18.14 Dok hrvatski jezik ima samo dva stanja, grčki ima tri: aktiv, medij i pasiv.

U prezentu su medij i aktiv identični oblikom.

18.15 Tablica: Prezent medij indikativ

Prezentska osnova + spojni samoglasnik +

primarni lični nastavci za pasiv

erc + o + mai ► e[rcomai

18.16 Paradigma: Prezent medij indikativ

oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. akt.

1. l. jd. e[rc o mai dolazim o mai luvw

2. l. jd. e[rc h/2 dolaziš e sai luvei"

3. l. jd. e[rc e tai on, ona, ono dolazi e tai luvei

1. l.mn. ejrc ov meqa dolazimo o meqa luvomen

2. l. mn. e[rc e sqe dolazite e sqe luvete

3. l. mn. e[rc o ntai dolaze o ntai luvousi(n)

18.17 Značenje. Značenje glagola u mediju teško je definirati, djelomično zato što se često radi o nijansama. No, mi ćemo vam to olakšati. U sljedećih nekoliko poglavlja jedini glagoli u mediju bit će deponentni, tako da _________________________________ 2 Nastavak drugoga lica jednine stvara poteškoće. Budući da se sigma javlja

između samoglasnika, obično će ispasti, a samoglasnici će se sažeti. U ovom slučaju, saželi su se na h prema pravilima a iota se potpisao (erc + e + sai ►

ejrceai ► ejrchi ► e[rch/).

152 Treći dio: Indikativni glagolski sustav će uvijek imati aktivno značenje. Zapravo, velika većina medijalnih oblika u Novom zavjetu, otprilike 75%, deponentna je. Pravu upotrebu medija naučit ćemo u jednom od narednih poglavlja.

Oblici kontraktnih prezenta medija/pasiva glagola

18.18 Paradigma: Prezent medij/pasiv indikativ (kontraktni glagoli). Kontraktni glagoli prate ista pravila u mediju/pasivu koja prate u aktivu.

-avw -evw -ovw

1. l. jd. ajgapw'mai poiou'mai plhrou'mai

2. l. jd. ajgapa/'3 poih/'4 plhroiæ5

3. l. jd. ajgapa'tai poieiætai plhrou'tai

1. l. mn. ajgapwvmeqa poiouvmeqa plhrouvmeqa

2. l. mn. ajgapa'sqe poieiæsqe plhrou'sqe

3. l. mn. ajgapw'ntai poiou'ntai plhrou'ntai

Zapazite mnoge sličnosti između običnih prezentskih nastavaka za pasiv i njihovih kontraktnih oblika. Obratite pažnju na sličnosti. Trebali biste moći otkriti izvorne samoglasnike od kojih su sažimanjem nastali ovi kontraktni oblici.

U mediju/pasivu, možemo vidjeti prave lične nastavke (izuzev u drugom licu jednine). Ne trebamo se baviti pitanjima nastalim zbog osmoga pravila sažimanja kao što je bio slučaj u aktivu.

Sažetak

1. Ako je glagol u pasivu, subjekt prima (trpi) glagolsku radnju.

2. Hrvatski pasiv tvore pomoćni glagol i trpni pridjev. Pomoćni glagol određuje vrijeme hrvatskog pasiva.

3. Prezent medij/pasiv tvori se spajanjem prezentske osnove, spojnoga samoglasnika i primarnih nastavaka za medij/pasiv. Primarni lični

______________________________________ 3 aesai ► asai ► aai ► ai ► a/. Nemojte to zamijeniti s identičnim oblikom koji je

aktiv trećega lica jednine. O kojemu je glagolu riječ saznat ćete iz konteksta. 4 eesai ► esai ► eai ► hi ► h/.

5 oesai ► oeai ► oei ► oi (nepravilni).

Osamnaesto poglavlje: Prezent medij/pasiv indikativ 153 nastavci za medij/pasiv su mai, sai (koji se mijenja u h/ kada se spaja sa

spojnim samoglasnikom), tai, meqa, sqe, ntai.

4. Deponentni glagoli imaju oblik medija ili pasiva, a značenjem su aktivni. Njihov leksički oblik uvijek je medij ili pasiv, ali njihovo značenje uvijek je aktivno. Je li neki glagol deponentan možete saznati po njegovom leksičkom obliku.

5. U prezentu, medij i pasiv imaju isti oblik. Većina medija je deponentna, dakle aktivna po značenju.

______________________________________________________________________

Glavna tablica glagola Gl. vrijeme Aug/ Osnova Formant Spojni Lični nastavci Paradigma

Redup gl. vrem. gl. vrem. samogl. 1. l. jd. Prezent aktiv prez o/e prim akt. luvw

Prezent med/pas prez o/e prim med/pas luvomai ______________________________________________________________________

Rječnik

ajpokrivnomai odgovaram (231; *ajpokrin)6

deiæ nužno je (101)7

duvnamai8 mogu, moćan sam (210; *duna)9

e[rcomai dolazim, idem (634; *ejrc)

nuvx, nuktov", hJ noć (61; *nukt)10

__________________________________________________

6 ajpokrivnomai može primiti izravni objekt u dativu.

7 Ovaj glagol je uvijek u trećem licu jednine i ne mijenja svoj oblik, a njegov subjekt je uvijek srednjega roda. (Ima drukčiji oblik za prošlo vrijeme.)

8 duvnamai je jedna je od rijetkih iznimaka u pogledu pravila o spojnim samoglasnicima.

duvnamai uvijek koristi alfa.

1. l. jd. duvnamai 1. l. mn. dunavmeqa

2. l. jd. duvnasai ili duvnh/ 2. l. mn. duvnasqe

3. l. jd. duvnatai 3. l. mn. duvnantai

9 Dinamo je sprava koja pretvara mehaničku energiju u električnu energiju. Metaforički se koristi za osobu koja ima puno energije.

10 Nokturno, »noćni«, izgleda kao da je povezano s grčkim nuvx ali prema Kleinu zapravo dolazi od latinske riječi »nocturnus«. Slijedite li Drugu stazu, onda za sada samo zapamtite ovu riječ; njezine oblike objasnit ćemo u desetom poglavlju.

154 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

o{sti", h{ti", o{ti11 tko god, koji god, što god (153; *oJ + *tin)12

poreuvomai idem, nastavljam, živim (153; *poreu)

sunavgw sakupljam, pozivam (59; *sunag)13

tovpo", -ou, oJ mjesto, lokacija (94; *topo)14

wJ" kao, poput, kada, da, kako, oko15 (504) Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 201 Broj pojavljivanja riječi u ovome poglavlju: 2 200 Broj pojavljivanja do sada naučenih riječi: 98 266 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 71,12%

Informacije za napredne studente

18.19 Grčki i hrvatski pasivi. Glagoli koji su bili pasivni u grčkome jeziku ne moraju biti pasivni u hrvatskome jeziku. Postoji nekolicina grčkih glagola koji imaju pasivni oblik ali se na hrvatski jezik prevode aktivom. Kada prevodite neku grčku rečenicu, a pasivni prijevod vam nema smisla, svakako pogledajte grčki glagol u leksikonu; možda ima različitu definiciju za pasiv koja vam zvuči kao aktiv.

Na primjer, fobevw u aktivu znači: »strašim« (što se ne javlja u Novom zavjetu), a u pasivu znači: »Strahujem, bojim se«.

_______________________________________

11 Ova riječ je kombinacija odnosne i neodređene zamjenice (o{" + ti"). Kao takve, obje polovice se sprežu. Vidi Dodatak za potpunu paradigmu, str. 350. Ako slijedite Drugu stazu, za sada samo zapamtite ovu riječ; njezine oblike objasnit ćemo u desetom poglavlju.

12 Budući da se o{sti" tvori s odnosnom zamjenicom, javit će se samo u zavisnoj rečenici; rečenica s o{sti" ne može sadržavati glavni subjekt i glagol.

U Koine grčkom, ova odnosno-neodređena zamjenica počela se koristiti kao odnosna zamjenica. Drugim riječima, može izgubiti svoje neodređeno značenje tako da se o{stiß može prevesti jednako kao o{ß ukoliko to traži kontekst.

13 U dvadeset prvom poglavlju naučit ćemo srodnu imenicu, sunagwghv, koja označava okupljalište, mjesto gdje se ljudi sastaju.

14 Topologija je grana nauke koja proučava i pokazuje mjesta gdje se neka pojava najčešće

i najbolje očituje. Toponimija je nauka koja se bavi proučavanjem toponima – mjesnih imena.

15 »Oko« u smislu »otprilike«.

Devetnaesto poglavlje

Futur aktiv/medij indikativ Egzegetski uvid

U hrvatskom jeziku, glagolsko vrijeme futur koristi se kao glagolsko vrijeme jednostavnog pretkazivanja. Grčki također često koristi futur na taj način, ali u puno biblijskih odlomaka futur ima drukčiji smisao. Posebno kada se citira Stari zavjet (pod utjecajem usporedne hebrejske konstrukcije), futur se koristi za davanje naredbe. »Nećeš ubiti, nećeš počiniti preljub« i tako dalje, nisu pretkazivanja ponašanja Božjega naroda, jer bi se time opetovano dokazivalo da je Bog bio u krivu! Umjesto toga, to su zapovijedi, što gramatičari često nazivaju imperativnom ili željnom upotrebom futura. Ponekad to činimo i u hrvatskom, posebice u govornom jeziku. Primjerice, studentica uporno poziva svoje prijateljice na zabavu koju priređuje i kaže: »Doći ćete!« Ovo nije pretkazanje nego naredba.

Izvrstan novozavjetni primjer nalazimo u prilici kada Isus i Pavao citiraju Postanak 2,24: »Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu, i bit će njih dvoje jedno tijelo.« U kontekstu priče o Adamu i Evi, sasvim je prirodno shvatiti kako se tu radi o Božjemu pretkazivanju tijeka bračnoga života među potomcima ovih prvih dvoje ljudskih bića, i moguće je da u tome ipak postoji element pretkazivanja. Međutim, kada je Isus citirao ovaj odlomak kako bi opovrgao općenito blaža gledišta farizeja o razvodu (Mt 19,5), on jako dobro zna da je puno pripadnika Božjega naroda prekršilo i nastavit će kršiti ovu uredbu iz vremena stvaranja. Isto je učinio Pavao kada je uspostavio načela kršćanskoga braka usred veoma promiskuitetne poganske kulture u Efezu (Ef 5,31). Prema tome, Isus i Pavao koriste glagole u futuru iz teksta u Postanku prvenstveno u njihovom imperativnom smislu, a time vjernicima daju na znanje da im Bog zapovijeda da svojim supružnicima budu vjerni do kraja života.

Ta zapovijed vrlo je važna i danas, kada se kršćani razvode iz mnogih jadnih i ništavnih razloga koje Biblija nipošto ne dopušta. Tijekom predbračnog savjetovanja, pastor koji je vjenčao moju suprugu i mene rekao nam je: »Možda postoje krajnje ozbiljni slučajevi u kojima Biblija dopušta razvod. Međutim, ako ulazite u brak tražeći način da iz njega izađete, gotovo ćete ga sigurno pronaći. Puno je bolje obvezati se jedno drugome da se nikada nećete razvesti, pa čak ni ako bi se takve krajnje ozbiljne okolnosti pojavile. Tada ćete se morati okrenuti Bogu, svojim kršćanskim prijateljima i jedno drugomu kako biste preživjeli teška razdoblja. I vidjet ćete da je Bog vjeran.« Poslušni smo njegovu savjetu već četrnaest godina i nastavit ćemo ga se držati dokle god živimo. U tih

155

156 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

četrnaest godina, iako je bilo problema, zasigurno nije izašlo na vidjelo ništa što bi ozbiljno ugrozilo naš brak. Bog doista ostaje vjeran kada smo poslušni njegovim zapovijedima. Neke od njih »skrivaju« se u futuru.

Craig L. Blomberg

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo da:

• glagolsko vrijeme futur označava radnju koja se odvija u budućnosti;

• futur se tvori dodavanjem sigme futurnoj osnovi (luvsw);

• kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred sigme (ajgaphvsw);

• poznavanje Tablice praskavih suglasnika posebno je korisno za prepoznavanje futura.

Hrvatski jezik

19.1 Hrvatski jezik ima dva glagolska vremena koja opisuju radnju koja će se dogoditi u budućnosti: futur prvi i futur drugi. Futur prvi tvori se dodavanjem nenaglašenog oblika nesvršenog prezenta pomoćnog glagola htjeti (ću/ ćeš/ će/ ćemo/ ćete/ će) i infinitiva glagola koji se spreže [npr. Pitat ću].

Futur drugi (egzaktni) tvori se od svršenoga prezenta glagola biti (budem/budeš/bude/budemo/budete/budu) i pridjeva radnoga glagola koji se spreže [npr. Budem pitao].

Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ 157

Futur aktiv indikativ

19.2 Značenje. Glagolsko vrijeme futur u grčkom jeziku ima isto značenje koje ima futur prvi u hrvatskom. Ono opisuje radnju koja će se

dogoditi u budućnosti.1 Kao i u drugim glagolskim vremenima, glagol u futuru označava budućnost s gledišta pisca a ne čitatelja.

19.3 Postoje različiti načini na koje grčki glagoli tvore futur. U ovome poglavlju pogledat ćemo one riječi koje koriste istu glagolsku osnovu

za futur i prezent.2

19.4 Tablica: Futur aktiv indikativ

Futurska glagolska osnova za aktiv + formant glagolskog vremena (s) + spojni samoglasnik +

primarni lični nastavci za aktiv

lu + s + o + men ► luvsomen

19.5 Oblik glagolskog vremena. Potražite li neki oblik u leksikonu u ovoj gramatici, vidjet ćete nešto poput ovoga. Ovaj format je standardan u

većini grčkih tekstova.3

luvw, luvsw, e[lusa, levluka, levlumai, ejluvqhn

Želite li vidjeti futurni oblik nekoga glagola, potražite drugi oblik u

leksikonu. luvsw je futur aktiv glagola luvw.4

Ako je glagol u nekom glagolskom vremenu deponentan, onda se osnova toga glagolskog vremena navodi u njegovom medijalnom ili pasivnom obliku. Na primjer, ginwvskw je deponentan u futuru mediju.

ginwvskw, gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai, ejgnwvsqhn

____________________________________

1 Za razliku od drugih glagolskih vremena u kojima vremenski element nije toliko istaknut, glagolsko vrijeme futur uvijek se odnosi na događaj u budućnosti.

2 Neki gramatičari ove nazivaju »pravilnim« glagolima, ali svi grčki glagoli su prilično pravilni.

3 Ovih šest različitih oblika gotovo uvijek se nazivaju »glavnim dijelovima«. Takvo izražavanje ipak ne smatramo korisnim. Neki gramatičari koriste »glavne dijelove« kako bi opisali ono što drugi nazivaju »dijelovima govora«: imenice, pridjeve, glagole itd. Drugi govore o tri glavna dijela glagola: sadašnjost (»jedem«), prošlost («jeo sam«), pluskvamperfekt (»bio sam jeo«). Mi ovih šest različitih oblika glagola nazivamo »oblicima glagolskog vremena«.

4 Preostali oblici glagolskoga vremena su aorist aktiv, perfekt aktiv, perfekt medij pasiv, te aorist pasiv (od kojega se tvori i futur pasiv).

158 Treći dio: Indikativni glagolski sustav Kada u ovome tekstu umjesto osnove glagolskog vremena stoji crtica, to znači da se ta pojedina osnova glagolskog vremena ne javlja u Novom zavjetu.

dokevw, dovxw, e[doxa, -, -, -

19.6 Formant glagolskog vremena. Futur se tvori umetanjem sigme između prezentske osnove i spojnoga samoglasnika. Ovo sigma naziva se »formantom glagolskog vremena« zato što pomaže u tvorbi futura.

19.7 Spojni samoglasnik. Spojni samoglasnik isti je kao u prezentu. 19.8 Lični nastavak. Futur aktiv indikativ koristi iste primarne nastavke za

aktiv koje koristi prezent aktiv. Sažimaju se sa spojnim samoglasnicima na isti način kao što to čine u prezentu.

19.9 Paradigma: Futur aktiv indikativ U narednoj tablici, formant glagolskoga vremena odvojen je od osnove glagolskog vremena, ali su spojni samoglasnik i lični nastavak spojeni.

oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. akt.

1. l. jd. luv s w odriješit ću o - luvw

2. l. jd. luv s ei" odriješit ćeš e " luvei"

3. l. jd. luv s ei on/ona/ono odriješit će e i luvei

1. l. mn. luv s omen odriješit ćemo o men luvomen

2. l. mn. luv s ete odriješit ćete e te luvete

3. l. mn. luv s ousi(n) odriješit će o nsi luvousi(n)

Karakteristike futura aktiva indikativa

19.10 Prijevod. Kako biste preveli glagol u futuru trebate dodati nenaglašeni oblik pomoćnoga glagola htjeti.

Od svih grčkih glagolskih vremena, futur ima najjači naglasak na vremenu, jer opisuje radnju koja se događa u budućnosti.

19.11 Kontraktni glagoli. Do sada ste naučili što se događa kada kontraktni samoglasnik dođe u doticaj sa spojnim samoglasnikom: sažimaju se. Međutim, što se događa ako kontraktni samoglasnik ne dođe u doticaj s drugim samoglasnikom? To je slučaj u futuru gdje iza kontraktnog samoglasnika neposredno slijedi formant glagolskog vremena.

Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ 159 U tome slučaju, kontraktni samoglasnik produljuje se ispred formanta glagolskog vremena. Alfa i epsilon produljuju se na eta dok se omikron produljuje na omega.

*ajgapa + s + w ► ajgaphvsw

*poie + s + w ► poihvsw

*plhro + s + w ► plhrwvsw

Kao što ćemo vidjeti, ovo produljenje ispred formanta glagolskog vremena javlja se kada god formant glagolskog vremena postoji; ono nije ograničeno isključivo na futur. Zapazite da se naglasak uvijek nalazi iznad produljenoga kontraktnog samoglasnika.

19.12 Tablica praskavih suglasnika. Ukoliko osnova nekoga glagola

završava praskavim suglasnikom, dodavanjem sigme prilikom tvorbe futura vidimo iste vrste promjena koje smo već vidjeli u imenicama treće deklinacije koje završavaju na praskavi suglasnik (npr. *sark + s ► savrx). Kada god vidite psi ili ksi ispred ličnog nastavka (npr. blevyw, diwvxw), s relativnom sigurnošću možete pretpostaviti da se u toj riječi nalazi sigma.

Ovo je Tablica praskavih suglasnika, a četvrti stupac pokazuje koji suglasnik nastaje spajanjem praskavog suglasnika sa sigmom.

labijalni p b f ► y

velarni k g c ► x

dentalni t d q ► s

Labijalni ps ► y blep + sw ► blevyw

bs ► y

fs ► y graf + sw ► gravyw

Velarni ks ► x diwk + sw ► diwvxw

gs ► x ag + sw ► a[xw

cs ► x ejlegc + sw ► ejlevgxw

Dentalni ts ► s

ds ► s baptid + sw ► baptivsw

qs ► s peiq + sw ► peivsw

19.13 Obrasci. Postoje tri osnovna obrasca glagola u pogledu njihove tvorbe futura. U ovome poglavlju, naučili smo prvi obrazac. Preostale obrasce naučit ćemo u narednom poglavlju.

160 Treći dio: Indikativni glagolski sustav Prvi obrazac: Upotrijebite istu osnovu u prezentu i futuru. Mnogi glagoli spadaju u ovaj obrazac: te je lako naučiti. Ovaj obrazac ima četiri kategorije, a tri ste već naučili.

a. Korijeni koji završavaju na iota ili upsilon (npr. *ajkou ► ajkouvw; *ajkou ► ajkouvsw);

b. Kontraktni glagoli (*poie ► poievw; *poie ► poihvsw);

c. Korijeni koji završavaju na praskavi suglasnik (*blep ►

blevpw; *blep ► blevyw).

Futur medij indikativ

19.14 U prezentu, medij i pasiv imaju isti oblik. U futuru, oblik medija razlikuje se i od aktiva i od pasiva. (Futur pasiv naučit ćemo u dvadeset četvrtom poglavlju.) Futur medij tvori se od futurne osnove za aktiv ali koristi primarne nastavke za pasiv (npr. poreuvsomai).

Kao što smo ranije već rekli, medij nije tek ekvivalent aktivu nego više od toga. Međutim, svi mediji koje smo do sada susreli i koje ćemo još neko vrijeme susretati, deponentni su te imaju aktivno značenje. Upravo zato su definicije u narednoj paradigmi aktivne.

Budući da luvw nema deponentni futur medij, upotrijebit ćemo poreuvomai.

19.15 Tablica: Futur medij indikativ

Futurna osnova za aktiv + formant glagolskog vremena (s) +

spojni samoglasnik + primarni lični nastavci za pasiv

poreu + s + o + mai ► poreuvsomai

19.16 Paradigma: Futur medij indikativ

oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. med.

1. l. jd. poreuvsomai ići ću o mai luvomai

2. l. jd. poreuvsh/ ići ćeš e sai luvh/

3. l. jd. poreuvsetai on/ona/ono ići će e tai luvetai

1. l. mn. poreusovmeqa ići ćemo o meqa luovmeqa

2. l. mn. poreuvsesqe ići ćete e sqe luvesqe

3. l. mn. poreuvsontai ići će o ntai luvontai

Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ 161 19.17 To što je neki glagol deponentan u prezentu ne mora značiti da će biti

deponentan u futuru (ili bilo kojemu drugom glagolskom vremenu). Možete pogledati glagol u leksikonu, i ako drugi navedeni oblik završava na

-omai, onda je deponentan u futuru. ginwvskw, gnwvsomai, e[gnwn, e[gnwka, e[gnwsmai, ejgnwvsqhn ajkouvw, ajkouvsw, h[kousa, ajkhvkoa, -, hjkouvsqhn

19.18 Futur glagola eeeeijmiijmiijmiijmivv vv. Futur glagola eijmiv je deponentan u mediju. Njegov korijen je *es. Zapamtite ovu paradigmu.

1. l. jd. e[somai bit ću poreuvsomai

2. l. jd. e[sh/ bit ćeš poreuvsh/

3. l. jd. e[stai5 on/ona/ono bit će poreuvsetai

1. l. mn. ejsovmeqa bit ćemo poreusovmeqa

2. l. mn. e[sesqe bit ćete poreuvsesqe

3. l. mn. e[sontai bit će poreuvsontai

Sažetak

1. Glagolsko vrijeme futur opisuje radnju koja će se dogoditi u budućnosti. Obično ima neodređeni vid.

2. Futur koristi sigmu kao formant glagolskoga vremena. Aktiv koristi primarne nastavke za aktiv dok medij koristi primarne nastavke za pasiv. Svi medijalni oblici futura koje smo do sada vidjeli bili su deponentni te aktivni u svome značenju.

3. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred formanta glagolskog vremena.

4. Poznavanje Tablice praskavih suglasnika posebno je korisno u futuru. Kada se spoje sa s, labijalni suglasnici postaju y, velarni postaju x a dentalni ispadaju.

5. Mnogi glagoli koriste istu osnovu za tvorbu prezenta i futura, uključujući korijene koji završavaju na iota ili upsilon, kontraktne glagole te korijene koji završavaju praskavim suglasnikom.

___________________________________ 5 Zapazite da spojni samoglasnik nije vidljiv.

162 Treći dio: Indikativni glagolski sustav _____________________________________________________________________

Glavna tablica glagola Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova Formant Spojni. Lični 1. l. jd

Redup gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci paradigma

Prezent aktiv prez. o/e prim. akt. luvw

Prezent medij/pasiv prez. o/e prim. med/pas luvomai

Futur aktiv fut. akt. s o/e prim. akt. luvsw

Futur medij fut. akt. s o/e prim. med/pas poreuvsomai ______________________________________________________________________________

Rječnik

Važno je da ne počnete od samoga početka jednostavno pamtiti ove različite osnove glagolskih vremena. Naučite primjenjivati pravila i usredotočite se na prepoznavanje. Gledajte različite oblike glagolskih vremena i upitajte se: »Bi li prepoznao ovaj oblik kada bih ga vidio? Razumijem li kako su ovi različiti oblici povezani?«

U Dodatku ćete naći popis naslovljen: Osnove glagola koji se javljaju pedeset i više puta (str. 382-395). Na njemu ćete naći sve glagole koje ćete naučiti u ovome tekstu sa svim njihovim različitim oblicima u različitim glagolskim vremenima. Podvukli smo one oblike koje biste trebali zapamtiti. Redovito se njima služite.

Različite osnove glagolskih vremena naveli smo na drugoj crti ispod definicije. U ovome poglavlju naveli smo glagolsko vrijeme futur aktiv. Zanemarite oblike futura glagola levgw, oi\da i e[rcomai do narednog poglavlja.

basileuv", -evw", oJ kralj (115; *basile©)6

gennavw rađam, stvaram (97; *genna)7

gennhvsw

zavw živim (140; *za)8

zhvsw

jIoudaiva, -a", hJ Judeja (43; * jIoudaia)9

_____________________________________________________

6 Srodna imenica je basileiva. Sufiks eu" često se koristi za opisivanje osobe povezane s onim što opisuje imenica (npr. aJlieuv", »ribar«; grammateuv", »pismoznanac«; iJereuv", »svećenik«). O © vidi str. 139n1 i MBG, #27.

7 Gen je spojni oblik sa značenjem: »nešto stvoreno«. Hidrogen stvara vodu (u{dwr) kao posljedica izgaranja.

8 Zoologija je nauka o životu. Klein tvrdi da ta riječ potječe od suvremene grčke riječi

zw/ologiva, koja se pak temelji na zw'/on + logiva.

9 Premda se ova riječ javlja manje od pedeset puta, smatrali smo da biste je trebali naučiti zato što je srodna pridjevu jIoudai æo".

Devetnaesto poglavlje: Futur aktiv/medij indikativ 163

jIoudaiæo", -aiva, -aiæon pridjev: židovski (195; * jIoudaio/a)10

imenica: Židov

jIsrahvl, oJ11 Izrael (68; * jIsrahl)

karpov", -ou', oJ plod, usjev, posljedica (66; *karpo)12

meivzwn, -on veći (48; *meizon)13

o{lo", -h, -on pridjev: cio, potpun (109; *oJlo/h)14

prilog: potpuno

proskunevw štujem (60; *proskune)15

proskunhvsw

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 211 Broj pojavljivanja riječi u ovome poglavlju: 941 Broj pojavljivanja do sada naučenih riječi: 99 207 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 71,8% __________________________________ 10 jIoudai æo" se javlja devet puta kao pridjev, a 186 puta kao imenica.

11 Nema oblika za genitiv zato što se imenica jIsrahvl ne deklinira.

12 Karpologija je nauka o plodovima. 13 meivzwn se javlja samo 48 puta u Novom zavjetu. Ovdje smo je uvrstili zato što je

komparativan oblik pridjeva mevga" koji je učestaliji. Srednji rod u akuzativu jednine (meiæzon) može se koristiti u svojstvu priloga. Svakako trebate vidjeti njegovu cjelovitu paradigmu u Dodatku (a-4b[1], str. 351).

Često ga slijedi riječ u genitivu, baš kao i pleivwn. Možete koristiti ključnu riječ »od«.

14 Holistička naobrazba studentu prilazi kao cjelovitoj osobi, a ne samo kao akademskoj školjci. Ova riječ često se javlja u predikatnom položaju kada vrši funkciju pridjeva.

15 proskunevw prima izravni objekt u dativu ili u akuzativu.

164 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

Prethodno naučene riječi

Kako se susrećemo s novim glagolskim vremenima, u odjeljku »Prethodno naučene riječi« dodavat ćemo nove osnove glagolskih vremena za riječi koje već znate. Svakako nadopunite svoje rječničke kartice.

prezent futur

ajkouvw ajkouvsw

ajpokrivnomai — 16

duvnamai dunhvsomai17

luvw luvsw

pisteuvw pisteuvsw

poreuvomai poreuvsomai Osnove koje završavaju praskavim suglasnikom

blevpw blevyw

e[cw e{xw18

sunavgw sunavxw Kontraktne osnove

ajgapavw ajgaphvsw

zhtevw zhthvsw

kalevw kalevsw19

lalevw lalhvsw

plhrovw plhrwvsw

poievw poihvsw

threvw thrhvsw _______________________________________ 16 U Novom zavjetu ova riječ se ne javlja u obliku futura aktiva ili medija. Kada je tomu tako, stavit ćemo crticu umjesto futurnog oblika.

17 Alfa se produljio na etu baš kao u slučaju kontraktnoga glagola.

18 Zapazite da futur ima oštri hak. Vidi MBG za objašnjenje. 19 kalevw je jedan od malobrojnih kontraktnih glagola koji ne produljuju svoj

kontraktni samoglasnik. Ako vas stvarno zanima, to je zato što je nekoć iza epsilona bilo još jedno slovo, digama, koje je odavno ispalo (kale©; vidi str. 139n1). Međutim, budući da je ono bilo tamo, glagol ne produljuje epsilon.

Dvadeseto poglavlje

Glagolski korijeni,

i drugi oblici futura Egzegetski uvid

U prvo poglavlje poslanice Hebrejima umetnut je starozavjetni citat, Ps 102,25-27, a taj citat sadrži nekoliko zanimljivih glagolskih oblika o kojima smo govorili u ovom poglavlju. Rabini iz prvoga stoljeća nanizali bi odlomke kako bi sastavili nepobitne dokaze za neki argument, a citat iz Psalma 102, koji nalazimo u Hebrejima 1,10-12, samo je jedan od nekoliko odlomaka koje je autor nanizao kako bi predstavio snažne dokaze da je Isus nadmoćniji od anđela i dostojan naše potpune predanosti. Upravo ovaj psalam na poseban način naviješta da je Isus nadmoćan na osnovu njegove uloge koju je imao kao Stvoritelj i Dovršitelj neba i zemlje. Ovdje se radi o tome da za razliku od anđela koji su bili stvoreni, Božji Sin, koji je nezamislivo moćan, vlada nad svemirom kao Stvoritelj svega te će, na kraju, smotati kao plašt sve što je stvoreno! On će biti krajnji Dovršitelj!

Posebno zapazite onaj dio psalma koji počinje u Hebrejima 1,11, koji govori o zamotavanju svega stvorenoga na kraju vremena. Futur se ovdje koristi kao »pretkazanje« jer govori što će se dogoditi na kraju svijeta. Psalam o nebu i zemlji kaže da: »Ona će proći.« Nadalje, psalmist govori o Isusovu gospodstvu nad tvorevinom, da će nebo i zemlja »ostarjeti kao ogrtač. Ti ćeš ih smotati kao ogrtač. I oni će se promijeniti.« Premda je Isus svoju tvorevinu učinio stabilnom, sa čvrstim temeljima, on nikada nije namjeravao da ta tvorevina traje vječno. Zapravo, nebo i zemlja će se, poput ogrtača, istrošiti do te mjere da će ih trebati smotati i spakirati zato što više neće biti korisni (sjetite se neke stare majice koja se raspada u vašemu ormaru!). Isus je toliko uzvišen u svojoj moći da je upravo on taj koji će to učiniti. No za razliku od tvorevine, on je »isti« i njegovim godinama nema kraja. Kao vječni Gospodar nad svemirom, onaj koji ima moć stvoriti sve stvari i na kraju ih »smotati«, Isus, Božji Sin, dostojan je našeg štovanja i potpune predanosti!

George H. Guthrie

165

166 Treći dio: Indiktivni glagolski sustav

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćete:

• razliku između glagolskoga »korijena« nekoga glagola, što je njegov najosnovniji oblik, i »osnove« toga glagola koja se javlja u određenom glagolskom vremenu;

• da je glagolski korijen ponekad identičan prezentskoj osnovi, a ponekad se mijenja prilikom tvorbe prezenta;

• da se osnove glagolskog vremena ne tvore od prezentske osnove nego od korijena;

• likvidne future.

Glagolski korijeni i osnove glagolskog vremena

20.1 Različiti načini za tvorbu futura. U prethodnom poglavlju naučili smo tvoriti futur kada glagol ima istu osnovu u prezentu i futuru (ajkouvw ►

ajkouvsw). To uključuje osnove koje završavaju praskavim suglasnikom (blevpw ► blevyw) i kontraktne glagole (ajgapavw ► ajgaphvsw).

U ovome poglavlju učit ćemo o glagolima koji imaju različite osnove u prezentu i futuru (bavllw ► balw').

20.2 Korijeni i osnove. Ipak, prije nego što to učinimo, važno je stati na trenutak i raspraviti o razlici između glagolske osnove i njezina korijena. To će vam možda izgledati previše tehničke naravi, ali ako taj pojam shvatite sada, to će vam kasnije uvelike olakšati učenje. Isto tako, to se ne tiče samo futura nego i svih drugih glagolskih vremena. Ovo je posljednja detaljna rasprava o morfologiji u ovome tekstu.

Točno pamćenje glagolskih korijena i prezentskih osnova ključno je želite li koristiti ovaj jezik i uživati u njemu.

20.3 Definicije

a. KorijenKorijenKorijenKorijen nekoga glagola njegov je najosnovniji oblik. Na primjer, korijen glagola ajgapavw je *ajgapa (ispred glagolskog korijena uvijek stavljamo asterisk). Ovaj korijen vidi se u glagolu ajgapavw kao i u imenici ajgavph i pridjevu ajgaphtov".

Svi glagoli navedeni su u rječničkom odjeljku zajedno s njihovim glagolskim korijenom. Svakako zapamtite korijen zajedno s leksičkim oblikom.

bavllw bacam (122; *bal) balw'

b. OsnovaOsnovaOsnovaOsnova nekoga glagola je osnovni oblik koji taj glagol ima u pojedinom glagolskom vremenu. Glagolski korijen *lu svoj prezent tvori kao luvw a futur kao luvsw. U slučaju ovoga glagola, ista osnova (lu)

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura 167

koristi se u oba glagolska vremena.No, u slučaju glagola bavllw (»bacam«), prezent i futur se razlikuju.

*lu ► luvw *lu ► luvsw

*ball ► bavllw *bal ► balw' 20.4 Odnos između glagolskog korijena i prezentske osnove. Glagolski

korijen i prezentska osnova mogu biti isti ili korijen prilikom tvorbe prezentske osnove može biti izmijenjen.

a. U nekim glagolima, glagolski korijen je identičan prezentskoj osnovi (tj. glagolski korijen se nije izmijenio prilikom tvorbe njegove prezentske osnove). Na primjer, korijen *ajgapa u prezent dolazi neizmijenjen kao ajgapavw.

b. Neki glagoli svoj glagolski korijen mijenjaju prilikom tvorbe svoje prezentske osnove. Na primjer, korijen *bal u prezentu se mijenja u bavllw.

20.5 Osnova glagolskog vremena nastaje od glagolskog korijena. Pretpostavite li da je prezentska osnova temeljni oblik glagola i da se sva ostala glagolska vremena iz nje izvode, zbunit ćete se a možda i obeshrabriti jer će vas taj pristup prisiliti da naučite napamet na stotine »nepravilnih« oblika. S druge strane, naučite li da se različite osnove glagolskih vremena tvore od glagolskog korijena a ne od prezentske osnove, pamćenje i frustracija svest će se na minimum.

Glagolski korijen

Prezentska osnova Futurna osnova Aorisna osnova

Na primjer, glagolski korijen *bal mijenja se kako bi tvorio svoju prezentsku osnovu podvostručivanjem lambde: bavllw. Međutim, kada dođete u futur, vidjet ćete da je tamo samo jedno lambda: balw'. (Ovo je posebna vrsta futura koja ne koristi sigmu za formant glagolskog vremena, ali više o tome kasnije.) Kada naučite aorist (dvadeset drugo poglavlje), vidjet ćete da i ovo glagolsko vrijeme ima samo jedno lambda: e[balon. Ovime želimo istaknuti da će vam se oba ova oblika činiti nepravilnima naučite li da je prezent temeljni oblik. Međutim, ako naučite da je korijen *bal, onda su ova dva oblika savršeno pravilna, tako da trebate zapamtiti dva oblika manje.

Zapravo, prezentska osnova je nepravilna.1

168 Treći dio: Indikativni glagolski sustav Možda vam to sada ne zvuči pretjerano važno, ali jest. Morate imati na umu da je prezentska osnova »najnepravilnija« od svih osnovâ glagolskoga vremena. Glagolski korijen mijenja svoj oblik kako bi tvorio prezentsku osnovu više nego sva ostala glagolska vremena zajedno.

Prezentska osnova sagrađena je na glagolskom korijenu, koji prilikom tvorbe prezentske osnove može i ne mora biti izmijenjen.

Obrasci promjene

20.6 Obrasci. Kako se budemo susretali s više glagola, prepoznavat ćemo obrasce prema kojima su se različiti glagolski korijeni izmijenili u svoje prezentske osnove. S ovim točnim načinom razmišljanja i s prepoznavanjem ovih obrazaca, otkrit ćete da grčka glagolska vremena i nije toliko teško naučiti.

20.7 Upamtite obrasce a ne osnove glagolskih vremena. Glagoli spadaju u

tri osnovna obrasca.

a. Prvi obrazac: Korijen nije promijenjen. Ove osnove glagolskih vremena nastaju na pravilan način, tako da je njihov korijen vidljiv u svakoj osnovi glagolskog vremena. Ove oblike glagolskih

vremena nije potrebno zapamtiti, jer ih uvijek možete prepoznati.2

b. Drugi obrazac: Korijen se pravilno mijenja. Postoji puno glagola čija se glagolska vremena čine nepravilnima ali zapravo slijede neko pravilo. Pamćenje obično nije potrebno ni u ovim slučajevima, jer ćete ta pravila naučiti (kao što smo naučili pravila za imenice).

c. Treći obrazac: Različiti korijeni. Postoji nekoliko glagola čija se tvorba različitih osnova glagolskih vremena čini toliko nepravilnom da je pamćenje najjednostavniji odgovor. Na sreću, u ovu kategoriju ne spada previše glagola, ali oni koji u nju spadaju obično su učestali u Novom zavjetu.

U Dodatku ćete naći popis svih glagola koji se javljaju pedeset ili više puta u Novom zavjetu, sa svim njihovim različitim oblicima glagolskih vremena (str. 380 i dalje). Oblici koje biste trebali naučiti napamet su potcrtani. Dok budete napredovali kroz sljedeća poglavlja, redovito se savjetujte s ovom tablicom.

_______________________________________ 1 Većina gramatika ove promjene opisuje tako što kažu da su futurne i aorisne

osnove »izgubile« lambda. Premda se ovo objašnjenje isprva čini lakšim, ono u vaše razmišljanje umeće pogrešku koja će vas kasnije proganjati. Prezentska osnova se nikada ne mijenja kako bi od nje nastala osnova za neko drugo glagolsko vrijeme! Prezentska osnova često je promijenjeni oblik glagolskoga korijena.

2 U posljednjem poglavlju, pojednostavili smo ovaj opis zato što još niste znali za korijene. Ovo je obrazac u kojemu glagol ima istu osnovu u prezentu i futuru. Sada znate zašto su iste.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korjeni i drugi oblici futura 169 20.8 Prvi obrazac: Korijen nije promijenjen. Glagoli koji slijede ovaj

obrazac ne mijenjaju svoj korijen prilikom tvorbe prezentske osnove.

Mnogi glagoli spadaju u ovu »pravilnu«3 kategoriju i o njima smo govorili u devetnaestom poglavlju.

a. Korijeni koji završavaju na iota ili upsilon (npr. *ajkou ► ajkouvw; *ajkou ► ajkouvsw);

b. Kontraktni glagoli (*poie ► poievw; *poie ► poihvsw);

c. Korijeni koji završavaju praskavim suglasnikom (*blep ►

blevpw; *blep ► blevyw).

d. Likvidni futuri, o kojima ćemo učiti u ovome poglavlju.

Ovi korijeni obično se koriste bez izmjene u svim glagolskim vremenima (izuzev posljednjeg samoglasnika osnove koji se izvan prezenta produljuje), tako da su vrlo prepoznatljivi.

ajgapavw prezent

ajgaphvsw futur aktiv

hjgavphsa aorist aktiv

hjgavphka perfekt aktiv

hjgavphmai perfekt medij/pasiv

hjgaphvqhn aorist pasiv

U svim ovim oblicima glagolskih vremena možete vidjeti isti glagolski

korijen *ajgapa.4

20.9 Drugi obrazac: Korijen se pravilno mijenja. Korijeni u ovoj kategoriji prilikom tvorbe svoje prezentske osnove pravilno se mijenjaju. U većini slučajeva, poznavanje obrasca je dovoljno za prepoznavanje konjugiranog oblika. Međutim, u nekoliko slučajeva najlakše je naučiti određeni oblik. Ovi korijeni dijele se u tri osnovna podobrasca.

__________________________________ 3 Kada govorimo o tvorbi glagolskih vremena, oklijevamo koristiti riječi »pravilan« i

»nepravilan«. Dio ljepote grčkoga jezika u tome je što je toliko pravilan, ako poznajete pravila. Čak i oni glagoli koji se čine izrazito nepravilnima zapravo su izrazito pravilni. Želite li vidjeti ova pravila, pogledajte u MBG. Trebate samo potražiti glagol u kazalu i naći ga u prikladnoj kategoriji.

Još jedna opasnost kada se govori o »nepravilnim« futurima je to što nećete naučiti pravila onako dobro kako biste trebali. Lako je dopustiti da »nepravilne« tvorbe vladaju vašim razmišljanjem, uvjeravajući vas da je future previše teško naučiti i da ćete jednostavno trebati naučiti svaki pojedini oblik. Oduprite se tom iskušenju. Osnovna pravila vladaju velikom većinom futura.

4 Promjena prvoga i posljednjeg alfa u eta je pravilan dio tvorbe pojedinih glagolskih vremena.

170 Treći dio: Indikativni glagolski sustav a. Korijeni koji završavaju praskavim suglasnikom. Korijeni koji

slijede ovaj obrazac završavaju praskavim suglasnikom, ali za razliku od korijena u 1c gore (#20.8c), ovi korijeni mijenjaju se prilikom tvorbe njihove prezentske osnove.

• Glagoli izwizwizwizw/azwazwazwazw. Prezentske osnove glagola koji završavaju na izw ili azw općenito se tvore od korijenâ koji zapravo završavaju dentalnim suglasnikom.

Na primjer, baptivzw (»krstim«) dolazi od korijena *baptid. Posljednje slovo glagolskog korijena promijenjeno je na zeta

kako bi se stvorila prezentska osnova.5 Futur tvori kao baptivsw (*baptid + sw ► baptivsw), što je posve pravilno. Zapamtite, dentalni suglasnici ispadaju ispred sigme.

• Glagoli asswasswasswassw. Prezentska osnova glagola koji završavaju na assw općenito se tvori od korijena koji zapravo završavaju velarnim suglasnikom.

Na primjer, taravssw (»uznemirujem«) nastaje od korijena *tarac. Posljednje slovo glagolskog korijena mijenja se u ss

prilikom tvorbe prezentske osnove.6 Njegov futur tvori se na pravilan način kao taravxw (*tarac + sw ► taravxw). Zapamtite da velarni suglasnici i sigma tvore ksi.

b. Dvostruki suglasnici. Prezentske osnove koje završavaju na dvostruki suglasnik često potječu iz korijena sa samo jednim suglasnikom (izuzev glagola koji završavaju na -assw).

Na primjer, bavllw je nastao iz korijena *bal. Dvostruko lambda javlja se jedino u prezentu i imperfektu; jedno lambda nalazimo u svim drugim glagolskim vremenima (npr. balw').

c. Dodavanje slova. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove dodaju jedno ili više slova. Dodano slovo ili slova ne pojavljuju se u drugim glagolskim vremenima.

Zapazite da je u donjim primjerima korijen vidljiv u futuru. (Neki od ovih futurnih oblika ne pokazuju formant glagolskog vremena sigma u futuru, što ćemo ispod objasniti.)

• Iota. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove dodaju iota.

*ar + i ► ai[rw7 (prezent)

*ar ► ajrw' (futur) • (i)sk(i)sk(i)sk(i)sk. Neki korijeni prilikom tvorbe prezentske osnove dodaju sk

(ili isk ako osnova završava suglasnikom).

*ajpoqan ► ajpoqnh/vskw8 (prezent)

*ajpoqan ► ajpoqanou'mai9 (futur)

_______________________________________ 5 Objašnjenje potražite u odjeljku Informacije za napredne studente.

6 Objašnjenje potražite u odjeljku Informacije za napredne studente.

7 ri je promijenilo redoslijed na ir (»metateza«).

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura 171

*gnw10 + sk ► ginwvskw (prezent)

*gnw ► gnwvsomai (futur)

Koja je svrha svega ovoga? To je bar lako objasniti. Postoje dva načina na koja možete naučiti sve oblike glagolskih vremena. Možete naučiti svaki glagolski oblik svakoga glagola ili možete naučiti korijene i obrasce koji će vam pomoći da prepoznate većinu osnova glagolskih vremena, a potom upamtiti nekoliko oblika koji su posebno teški.

20.10 Treći obrazac: Različiti korijeni. Neki glagoli imaju posve drukčije

oblike u futuru.

Na primjer, futur glagola oJravw (»vidim«, od korijena *oJra) glasi o[yomai. o[yomai je zapravo pravilni deponentni futur. Njegov korijen je *ojp. Kada se doda sigma, ps tvore slovo psi prema uobičajenim pravilima.

Dogodilo se to da se futur glagola oJravw prestao koristiti, jednako kao i prezent glagola o[yomai. Ta dva oblika su se, stoga, »spojila« i

funkcioniraju kao da su ista riječ.11 U Novom zavjetu ima samo devet takvih glagola (usp. v-8 u MBG-u). Prva tri naveli smo dolje, tako da preostaje njih šest. Ove morate upamtiti.

*ejrc ► e[rcomai dolazim

*ejleuq ► ejleuvsomai doći ću

*leg ► levgw govorim

*ejr ► ejrw' reći ću

*oJra ► oJravw vidim

*ojp ► o[yomai vidjet ću U većini slučajeva kada je futur deponentan a prezent nije, ili obratno, taj glagol koristi različite korijene za tvorbu prezenta i futura, kao u slučaju *oJra i *ojp.

________________________________ 8 Alfa iz korijena ispao je u prezentskoj osnovi, a iota se potpisalo.

9 Likvidni futur.

10 Zrnca mudrosti za napredne: prilikom tvorbe prezenta, početno gama se podvostručuje, dijeli ga iota, a izvorno gama ispada. Potom se dodaje sk. *gnw ► gignw ► ginw + sk + w ► ginwvskw.

11 Ovo je vrlo pojednostavljena definicija, ali za sada će biti dovoljna.

172 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 20.11 Prijevoj. U nekim imenicama već smo vidjeli da njihovi samoglasnici

mijenjaju duljinu pa čak i ispadaju (pathvr ► pavter ► patrovß). Isto se događa i kod glagola.

Na primjer, korijen *apoqan gubi svoj alfa iz osnove prilikom tvorbe prezentske osnove (i dodaje isk): ajpoqnhv/skw. Ipak, zadržava ga u futuru: ajpoqanou'mai.

20.12 Pregled. Do sada smo puno toga obradili. Zastanimo na trenutak kako bismo vidjeli kako napredujete. Upamtite: malo dodatnog truda sada pomaže u smanjivanju gradiva koje je potrebno naučiti napamet i povećava dugoročno razumijevanje jezika. Ovo su glagoli koje ste do sada naučili i koje ćete naučiti u ovome poglavlju, a na koje se odnosi ova rasprava. Svaki razmotrite i pokušajte prepoznati kojoj kategoriji pripada. (oi\da je izostavljen.)

korijen prezent futur

*agapa ajgapavw ajgaphvsw

*akou ajkouvw ajkouvsw

*baptid baptivzw baptivsw

*blep blevpw blevyw

*genna gennavw gennhvsw

*gnw ginwvskw gnwvsomai

*duna duvnamai dunhvsomai

*ejrc, *ejleuq e[rcomai ejleuvsomai

*sec e[cw e{xw

*za zavw zhvsw

*zhte zhtevw zhthvsw

*kale© kalevw kalevsw

*lale lalevw lalhvsw

*leg, *ejr levgw ejrw'

*lu luvw luvsw

*oJra; *ojp oJravw o[yomai

*pisteu pisteuvw pisteuvsw

*plhro plhrovw plhrwvsw

*poie poievw poihvsw

*poreu poreuvomai poreuvsomai

*proskune proskunevw proskunhvsw

*sunag sunavgw sunavxw

*swd sw/vzw swvsw

*thre threvw thrhvsw

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura 173

Likvidni futuri

20.13 Likvidni glagoli su glagoli čija je tvorba »pravilna«, a spadaju u »Prvi obrazac«. Ipak, oni koriste nešto drukčiji formant glagolskog vremena.

20.14 Suglasnici l, m, n i r nazivaju se »likvidnim suglasnicima« zato što

prilikom njihova izgovora zrak struji oko jezika (l, r) ili pak zvuk

prolazi kroz nos (m, n).12 Ako je posljednje slovo glagolske osnove

likvidni suglasnik, tada se taj glagol naziva »likvidnim glagolom«.13

20.15 Tablica: Futur aktiv indikativ (likvidni)

Futurna osnova za aktiv + Formant glagolskog vremena (es) + Spojni samoglasnik + primarni lični

nastavci za aktiv

men + es + o + men ► menou'men

Umjesto dodavanja slova sigma iza kojega slijedi spojni samoglasnik, likvidni futur dodaje es a potom spojni samoglasnik. Međutim, sigma ne može stajati između dva samoglasnika, tako da ispada, a epsilon i spojni samoglasnik se sažimaju.

men + es + o + men ► meneomen ► menou'men

Ovaj, drukčiji način tvorbe futura utječe samo na oblik glagola, a ne na njegovo značenje.

________________________________ 12 Tehnički govoreći, jedino su lambda i ro likvidni suglasnici. Mu i nu se zovu

»nazalnim suglasnicima«. Budući da se često ponašaju na isti način, obično ih se stavlja u istu skupinu pod jednim nazivom: »likvidni suglasnici«.

13 Ne svrstavaju se svi glagoli čija prezentska osnova završava likvidnim suglasnikom u likvidne glagole. To ovisi o tome je li taj likvidni suglasnik dio osnove ili nije. (Neki glagoli prilikom tvorbe prezenta dodaju likvidni suglasnik na kraju korijena. Ova vrsta glagola ne može imati likvidni futur jer njegova futurna osnova ne završava likvidnim suglasnikom.) Hoće li neki glagol imati likvidni futur možete saznati samo tako što ćete ga potražiti u leksikonu i upamtiti.

174 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

20.16 Paradigma: Futur aktiv indikativ (likvidni)

likvidni definicija kontraktni prezent likvidni prezent

1. l. jd. menw' ostat ću poiw' mevnw

2. l. jd. meneiæß ostat ćeš poieiæ" mevnei"

3. l. jd. meneiæ on/ona/ono ostat će poieiæ mevnei

1. l. mn. menou'men ostat ćemo poiou'men mevnomen

2. l. mn. meneiæte ostat ćete poieiæte mevnete

3. l. mn. menou'si(n) ostat će poiou'si(n) mevnousi(n)

20.17 Tablica: Futur medij indikativ (likvidni)

Futurna osnova za aktiv + Formant glagolskog vremena (es) +

Spojni samoglasnik + Primarni lični nastavci za pasiv

men + es + o + meqa ► menouvmeqa

20.18 Paradigma: Futur medij indikativ (likvidni)

likvidni definicija kontraktni prezent likvidni prezent

1. l. jd. menou'mai ostat ću poiou'mai mevnomai

2. l. jd. menh'/ ostat ćeš poih'/ mevnh/

3. l. jd. meneiætai on/ona/ono ostat će poieiætai mevnetai

1. l. mn. menouvmeqa ostat ćemo poiouvmeqa menovmeqa

2. l. mn. meneiæsqe ostat ćete poieiæsqe mevnesqe

3. l. mn. menou'ntai ostat će poiou'ntai mevnontai

20.19 Kontraktni prezenti s epsilonom. Futur likvidnoga glagola oblikom je identičan kontraktnom prezentu s epsilonom, uključujući naglasak. Kako ćete ih razlikovati? Na primjer, ako vidite oblik meneiæ". Je li to kontraktni prezent s epsilonom ili likvidni futur?

a. Upamtili ste da je leksički oblik ovoga glagola mevnw. Riječ menevw jednostavno ne postoji.

b. Zapazit ćete da je posljednji suglasnik osnove likvidan, tako da se radi o likvidnom futuru.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura 175

20.20 Naglasci. Za prepoznavanje likvidnoga glagola može biti koristan i naglasak (ali ne za razlikovanje od kontraktnog prezenta s epsilonom). Likvidni futur uvijek ima cirkumfleks iznad kontraktnih samoglasnika izuzev u mediju prvoga lica množine.

20.21 Likvidni prezent i futur. Kada uspoređujete likvidne oblike prezenta i futura, zapazite dvije razlike.

a. Imaju različite naglaske.

b. U prvome i drugom licu aktiva u prezentskim oblicima, kao ni u oblicima prezenta medija i pasiva.

20.22 Promjene osnove. Zajedno s različitim formantima glagolskih vremena,

futurna osnova likvidnoga glagola obično se razlikuje od svoje prezentske osnove (iz različitih razloga). Ovo su svi primjeri iz rječnika u ovome poglavlju. Primijetite što se događa.

Dodavanje dvostrukog suglasnika: ajpostevllw ► ajpostelw'

bavllw ► balw'

ejkbavllw ► ejkbalw'

Dodavanje iote: ai[rw ► ajrw'

ajpokteivnw ► ajpoktenw'

ejgeivrw ► ejgerw'

Različiti korijeni: levgw ► ejrw'

Do sada se jedino dva likvidna glagola nisu promijenila u svojim

futurnim osnovama.14

krivnw ► krinw'

mevnw ► menw'

Ovo su likvidni glagoli koje ćete naučiti u ovome poglavlju. Prođite kroz popis i pokušajte prepoznati promjene i njihove obrasce.

20.23 Praktična uputa. Često čujemo da »značenje riječi nose suglasnici, a ne

samoglasnici«. Zamislite li glagol prvenstveno u kontekstu njegovih suglasnika, onda promjene u samoglasnicima neće biti velik problem.

Na primjer, ginwvskw, od korijena *gnw, u futuru postaje gnwvsomai. Ako ste u stanju prepoznati da osnovni suglasnici nose riječ (gn), onda ćete ih još uvijek znati prepoznati u gnwvsomai.

___________________________________ 14 Naravno, došlo je do promjena kada je ispao formant glagolskog vremena a

samoglasnici se saželi. Samo što izgleda kao da se osnova nije promijenila.

176 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

Složeni glagoli

20.24 Složeni glagol je glagol koji ima dva dijela: prijedlog i glagol. Na primjer, ejkbavllw (»izbacujem«) je složeni glagol sastavljen od prijedloga ejk (»iz«) i glagola bavllw (»bacam«).

Složeni glagoli svoje osnove glagolskog vremena tvore na isti način kao i jednostavni glagoli. Na primjer, futur od bavllw je balw', a futur od ejkbavllw je ejkbalw'.

Sažetak

1. Korijen glagola je njegov najosnovniji oblik. Osnova glagola je osnovni oblik toga glagola u pojedinom glagolskom vremenu.

2. Ponekad se glagolski korijen prilikom tvorbe prezentske osnove mijenja. 3. Sva glagolska vremena tvore se od glagolskog korijena; prezentska osnova

nije temelj za druga glagolska vremena. 4. Glagolski korijen slijedi određene pravilne obrasce.

1. Glagolski korijen i prezentska osnova identični su.

• Korijeni koji završavaju na iota ili upsilon

• Kontraktni glagoli

• Korijeni koji završavaju praskavim suglasnikom

• Likvidni glagoli

2. Glagolski korijen se prilikom tvorbe prezentske osnove pravilno mijenja.

• Glagolski korijen koji završava praskavim suglasnikom (izw, azw, ssw).

• Dvostruki suglasnik

• Dodavanje jednoga ili više slova (i, (i)sk)

3. Različiti korijeni.

5. Glagoli koji su deponentni u jednom glagolskom vremenu ne moraju nužno biti deponentni u drugom.

6. Likvidni futuri koriste es kao formant glagolskog vremena u futuru. Sigma ispada a epsilon se sažima sa spojnim samoglasnikom. Izgledaju baš kao prezentski kontraktni glagol s epsilonom.

7. Složeni glagol sastavljen je od prijedloga i glagola. Složeni glagol uvijek slijedi oblike glagolskog vremena jednostavnoga glagola.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijeni i drugi oblici futura 177

Glavna tablica glagola Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova Formant Spojni Lični 1. l. jd.

Redup gl. vrem. gl. vrem. samogl. nastavci paradigma

Prezent aktiv prez o/e prim. aktiv luvw

Prezent med/pas prez o/e prim. med/pas luvomai

Futur aktiv fut akt. s o/e prim. aktiv luvsw

Likvidni futur aktiv fut akt. es o/e prim. aktiv menw'

Futur medij fut akt. s o/e prim. med/pas poreuvsomai

Likvidni futur medij fut akt. es o/e prim. med/pas menou'mai

Rječnik

Svakako provjerite glagolske korijene kako biste saznali koji su glagoli promijenili korijen prilikom tvorbe prezentske osnove. Ukoliko glagol koristi više od jednoga korijena, iznijeli smo vam različite korijene.

ai[rw ustajem, podižem, odnosim (101; *ajr)15

ajrw'

ajpokteivnw ubijam (74; *ajpokten) ajpoktenw'

ajpostevllw šaljem (132; *ajpostel)16

ajpostelw'

baptivzw krstim, umačem, uranjam (77; *baptid)17

baptivsw

ginwvskw znam, spoznajem, shvaćam, učim (222; *gnw)18

gnwvsomai

glw'ssa, -h", hJ narječje, jezik (50; *glwssa)19

________________________________________________

15 Vidi objašnjenje u #20.22 za promjene osnove glagolskoga vremena. ai[rw može primiti izravni objekt u genitivu.

16 Srodan glagol je ajpovstolo".

17 Baptist je pristalica baptizma, a potječe od srodne imenice bavptisma (krštenje). Sufiks ma često se koristi u grčkome jeziku kako bi se pobliže opisala posljedica radnje koju opisuje korijen (usp. Bl-D #109[2]).

18 O korijenu vidi #20.9. Gnostici su bili oni koji su tvrdili da imaju sigurno znanje.

19 Glosolalija je duhovni dar govora u drugim narječjima ili jezicima. Glosologija je znanost o jeziku.

178 Treći dio: Indikativni glagolski sustav ejgeivrw podižem, budim (144; *ejger)

ejgerw'

ejkbavllw izbacujem, šaljem (81; ejk + *bal)20

ejkbalw'

ejkeiæ tamo, na tome mjestu (105)

krivnw sudim, odlučujem, dajem prednost (114; *krin)21

krinw'

laov", -ou', oJ ljudi, mnoštvo (142; *lao)22

mevnw ostajem, živim (118; *men) menw'

oJravw vidim, primjećujem, iskustvo (454; *oJra; *ojp)

o[yomai23

sofiva, -a", hJ mudrost (51; *sofia)24

stovma, -ato", tov usta (78; *stomat)25

sw/vzw26 spašavam, izbavljam, oslobađam (106; *swd)27

swvsw

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 226 Broj pojavljivanja riječi u ovome poglavlju: 1 849 Broj pojavljivanja do sada naučenih riječi: 101 056 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 73,14% _______________________________________ 20 ejkbavllw zadržava značenje njegova dva dijela. To se ne može uvijek pretpostaviti u

grčkoj riječi.

21 Kritičar (kritikov") je onaj koji može suditi. 22 Riječ laik zapravo potječe od »lai« i sufiksa »k«. »Lai« dolazi od riječi lai>kov", koja

ima isto značenje kao laov". Laik je čovjek koji se razlikuje od klera, odnosno bilo koja skupine ljudi odvojena od onih koji pripadaju nekoj specifičnoj profesiji.

23 oJravw i o[yomai tvore se od dva različita korijena. Korijen oblika futura je *op. Većina drugih oblika glagolskoga vremena glagola oJravw tvore se od *op.

24 Filozofija je ljubav prema mudrosti.

25 Stomatologija je nauka o bolestima usta. Stomak (stovmaco") također je izvedeno iz stovma.

26 Potpisano iota pokazuje da je ovo zapravo glagol s izw.

27 Soteriologija je nauka o spasenju.

Dvadeseto poglavlje: Glagolski korijen i drugi oblici futura 179

Prethodno naučene riječi

e[rcomai ejleuvsomai (*ejrc; *ejleuq; vrsta 8)

levgw ejrw' (*leg; *ejr; vrsta 8)

oi\da eijdhvsw28

Informacije za napredne studente

20.25 Suglasničko iota. Jedan od važnijih elemenata u ovoj cijeloj raspravi je slovo u grčkome alfabetu koje se zove »suglasničko iota« (î). S ovim slovom već smo se susreli u osnovama treće deklinacije kao u pivstew".

Promjene u osnovama glagolskog vremena uglavnom nastaju zbog suglasničkog iota.

a. Suglasničko iota dodano je korijenima koji završavaju praskavim suglasnikom prilikom tvorbe njihove prezentske osnove, a praskavi suglasnik + î postalo je izw (*baptid + î ► baptivzw) ili ssw (*tarac + î ► taravssw).

b. Suglasničko iota dodano je nekim korijenima koji završavaju suglasnikom prilikom tvorbe njihove prezentske osnove, a suglasnik + î postao je dvostrukim suglasnikom (*bal + î ► bavllw).

c. Suglasničko iota dodano je nekim korijenima prilikom tvorbe njihove prezentske osnove, a î je postalo iota i često zauzelo neko drugo mjesto u riječi (*ajr + î ► ajri ► ai[rw). To se zove »metateza«.

20.26 U knjizi The Morphology of Biblical Greek iznijeli smo potpunu kategorizaciju ovakvih vrsta promjena. Ovo poglavlje je pojednostavljena građa iz MBG.

_________________________________ 28 Futur aktiv ovoga glagola javlja se samo jedanput u Novom zavjetu (Heb 8,11). Zato

možda nije vrijedan pamćenja; pitajte svoga učitelja.

Dvadeset prvo poglavlje

Imperfekt indikativ Egzegetski uvid

Grčki imperfekt ima ograničenu i svestranu upotrebu. Ograničen je u tome što se javlja samo u indikativu, ali u tome načinu ima zanimljive nijanse značenja. U osnovi, imperfekt izražava linearnu radnju u prošlom vremenu. Ta radnja može biti opetovana, rastegnuta ili pak tek počinje. Međutim, ponekad imperfekt izražava opetovane pokušaje.

Upravo ga tako trebamo razumjeti u Galaćanima 1,13 gdje Pavao kaže: »Ta čuli ste za moje negdašnje držanje u židovstvu: kako sam preko mjere proganjao Crkvu Božju i htio je [pokušavao je] uništiti.« Oba glagola u drugoj rečenici ovoga stiha su imperfekti. Prvi (ejdivwkon) jednostavno izražava opetovanu radnju u prošlosti. Pavao kaže da je često progonio crkvu. Drugi (ejpovrqoun) je »tendencijski«, tj. izražava pokušavanu radnju. (Iz toga razloga engleski NIV prijevod dodaje riječ »pokušavao«, koja se ne javlja u grčkome tekstu.) Pavao je opetovano progonio crkvu, ali njegova nasilna djela nisu je mogla uništiti. Njegova djela bila su samo slabašni pokušaji. Isusovo obećanje koje je dao o svojoj crkvi bilo je istinito tada kao i danas: »Vrata pakla neće je nadvladati.«

Walter W. Wessel

Pregled

U ovom poglavlju naučit ćemo:

• da imperfekt označava trajnu radnju koja se obično događa u prošlosti;

• da se imperfekt tvori s augmentom, prezentskom osnovom, spojnim samoglasnikom i sekundarnim ličnim nastavcima;

• da je augment prefiks koji označava prošlo vrijeme. Počinje li glagol suglasnikom, augment je epsilon (luvw ► e[luon); počinje li glagol samoglasnikom, augment je onda produljeni samoglasnik (ajgapavw ► hjgavpwn);

• sekundarne aktivne i pasivne nastavke, posljednje dvije skupine ličnih nastavaka.

180

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ 181

Hrvatski jezik

21.1 Hrvatski jezik prošlo vrijeme izriče u više aspekata. Tako imamo aorist (prošlo svršeno vrijeme), imperfekt (prošlo nesvršeno vrijeme), perfekt (opće prošlo vrijeme) i pluskvamperfekt (pretprošlo vrijeme). Na primjer: »Branko pisa« (aorist), »Branko pisaše« (imperfekt), »Branko bijaše/bio je pisao« (pluskvamperfekt) i »Branko je pisao« (perfekt).

Imperfekt se tvori od prezentske ili infinitivne osnove i dodavanjem nastavka, a imaju ga samo nesvršeni glagoli.

Imperfekt pasiv tvori se od pomoćnoga glagola biti u imperfektu i trpnog pridjeva. »Bijah poučavan«.

Grčki jezik

21.2 Dva prošla glagolska vremena. Grčki jezik isto tako može opisivati radnju koja se odvija u prošlosti, te koristi različita glagolska vremena za različite aspekte. Imperfekt opisuje nesvršenu radnju koja se obično odvija u prošlosti, dok aorist (dvadeset drugo poglavlje) opisuje neodređenu radnju koja se obično javlja u prošlosti. hjgavpwn je imperfekt (nesvršena radnja), koji znači »voljeh«. hjgavphsa je aorist

(neodređena radnja), koji znači »zavoljeh«.1

21.3 Augment. Grčki jezik označava da je glagol u prošlom vremenu dodavanjem prefiksa. Taj prefiks zove se »augment«. O tome ćemo više reći kasnije, no epsilon koji se stavlja na početak luvw u paradigmi u #21.6 je augment (luvw ► e[luon). Možemo ga usporediti s imperfekatnim nastavkom u hrvatskom: »udariti« ► »udarah«.

__________________________________ 1 Naziv »imperfekt« dolazi od njegova osnovnog značaja. Budući da opisuje prošlu

nesvršenu radnju, ne govori nam ništa o tome je li radnja ikada bila dovršena ili nije. Tako je imperfekt, tj. im = ne + perfekt = svršen.

182 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 21.4 Primarni i sekundarni nastavci. Kao što smo već vidjeli u šesnaestom

poglavlju, postoje dvije skupine paradigmi koje trebate naučiti. Primarna glagolska vremena su ona glagolska vremena koja ne koriste augment, a sekundarna sekundarna sekundarna sekundarna glagolska vremena su ona koja koriste augment.

Četiri skupine ličnih nastavaka

Primarni aktivni Sekundarni aktivni

Primarni pasivni Sekundarni pasivni

Primarna glagolska vremena koriste primarne lične nastavke, dok sekundarna glagolska vremena koriste sekundarne lične nastavke. Primarne nastavke naučili smo vezano uz prezent, a sekundarne ćemo naučiti koristeći imperfekt.

Prezent aktiv Imperfekt aktiv

Prezent pasiv Imperfekt pasiv

Ove četiri skupine čine sve lične nastavke koje trebate znati za grčki glagol. Sva druga glagolska vremena crpe iz ovih nastavaka ili neke njihove varijacije. Već poznajete dvije od četiri skupine. Nakon što naučite sljedeće dvije paradigme, znat ćete sve osnovne lične nastavke za glagole. Čestitamo.

21.5 Jedna od prednosti učenja o primarnim i sekundarnim nastavcima u tome je što kada vidite sekundarni nastavak možete pretpostaviti da glagol ima augment. To je značajna pomoć u gramatičkoj analizi i trebala bi biti uobičajeni dio arsenala kojime se služite prilikom gramatičke analize. Kada god vidite sekundarni nastavak, potvrdite da glagol ima augment.

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ 183

Imperfekt aktiv

21.6 Tablica: Imperfekt aktiv indikativ

Augment + Prezentska osnova +

Spojni samoglasnik + Sekundarni lični nastavci za aktiv

ej + lu + o + n ► e[luon

21.7 Paradigma: Imperfekt aktiv indikativ

Različiti dijelovi glagola odvojeni su zato što je to praktično, a pravi spojni samoglasnici i lični nastavci navedeni su zajedno s objašnjenjem. Navedite sve sličnosti između primarnih i sekundarnih nastavaka. Usredotočite se na te sličnosti.

oblik prijevod spojni samogl. nastavak prezent

1. l. jd. e[ lu o n odriješavah o n luvw

2. l. jd. e[ lu e " odriješavaše e " luvei"

3. l. jd. e[ lu e (n) on/ona/ono odriješava e - (n)2 luvei

1. l. mn. ej luv o men odriješavasmo o men luvomen

2. l. mn. ej luv e te odriješavaste e te luvete

3. l. mn. e[ lu o n odriješavahu o n3 luvousi(n)

Zapazite da je nu lični nastavak za prvo lice jednine i za treće lice množine u aktivu. Kontekst će vam pomoći da odlučite je li određeni oblik u prvom licu jednine ili u trećem licu množine.

_________________________________ 2 Ne koristi se nijedan lični nastavak, tako da spojni samoglasnik stoji sam, s

pokretnim nu. U tome je sličan onome što smo vidjeli u prvom licu jednine aktiva primarnih nastavaka (vidi #16.10).

3 Imperfekt aktiv koristi iste nastavke za prvo lice jednine i za treće lice množine. O kojemu se točno radi saznat ćete iz konteksta.

184 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

Imperfekt medij/pasiv

21.8 Tablica: Imperfekt medij/pasiv indikativ

Augment + Prezentska osnova +

Spojni samoglasnik + Sekundarni lični nastavci za pasiv

ej + lu + o + mhn ► ejluovmhn 21.9 Paradigma: Imperfekt medij/pasiv indikativ. Prijevod koji navodimo je

za pasiv.

oblik prijevod spojni samogl. nastavak prez. pas.

1. l. jd. ej lu ov mhn bijah odrješivan o mhn luvomai

2. l. jd. ej luv o u bijaše odrješivan e so4 luvh/

3. l. jd. ej luv e to on/ona/ono bijaše odrješivan/a/o e to luvetai

1. l. mn. ej lu ov meqa bijasmo odrješivani o meqa luovmeqa

2. l. mn. ej luv e sqe bijaste odrješivani e sqe luvesqe

3. l. mn. ej luv o nto bijahu odrješivani o nto luvontai

Ovi sekundarni nastavci ne razlikuju se puno od primarnih. Zato smo vam rekli da naučite što se doista događa u grčkome glagolu. Inače ne biste mogli tako jasno vidjeti sličnosti. Spojni samoglasnik je vidljiv u gotovo svakom obliku.

Karakteristike glagola u imperfektu

21.10 Augment. Augment označava prošlo vrijeme. Postoje dva različita načina na koja riječ tvori augment, ovisno o tome počinje li glagol suglasnikom ili samoglasnikom.

a. Ako glagol počinje suglasnikom, augment je epsilon, uvijek s tihim

hakom.5 Na primjer, luvw s augmentom dobiva oblik e[luon. _______________________________________ 4 Ovo je jedini sekundarni lični nastavak koji se značajno promijenio. Nastavak je

zapravo so. Budući da sigma u konjuktiviranom nastavku obično ne može stajati između dva samoglasnika, ono ispada u ovome obliku a spojni samoglasnik i omikron sažimaju se na ou.

5 Ovo se naziva »slogovnim« augmentom jer augment dodaje još jedan slog riječi.

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ 185 b. Kada riječ počinje samo jednim samoglasnikom, augment se tvori

produljivanjem toga samoglasnika.6 Na primjer, ajgapavw s augmentom ima oblik hjgavpwn. Produljivanje slijedi standardni obrazac naučen u poglavlju o kontraktnim glagolima, osim što se početno alfa produljuje na eta a ne na alfa.

augment izvorni samogl. augment izvorni samogl.

h ◄ a i ◄ i

h ◄ e u ◄ u

w ◄ o w ◄ w

h ◄ h

c. Kada glagog počinje diftongom, prvo slovo diftonga se produljuje (eujcaristevw ► hujcarivstoun) ili se diftong ne mijenja (euJrivskw ► eu{riskon). Glagoli koji počinju na eu često ne dobivaju augment.

augment izvorno augment izvorno

h/ ◄ ai hu ◄ au

h/ ◄ ei hu ◄ eu

w/ ◄ oi 21.11 Prezentska osnova. Prezentska osnova koristi se za tvorbu imperfekta.

Oblik imperfekta obično nije naveden s drugim oblicima glagolskog vremena u leksikonima, jer se gradi od prezentske osnove. Međutim, ako se neki glagol u Novom zavjetu javi u imperfektu, uvrstili smo imperfekt u naš popis, ali smo ga stavili u zagrade. Na taj način, uvijek ćete znati kako izgleda oblik s augmentom.

e[rcomai, (hjrcovmhn), ejleuvsomai, h\lqon ili h\lqa, ejlhvluqa, -, -

21.12 Spojni samoglasnici. Imperfekt se tvori s istim spojnim samoglasnicima kao prezent.

21.13 Sekundarni lični nastavci. Imperfekt koristi sekundarne lične nastavke:

n, ß, -, men, te, n; mhn, so, to, meqa, sqe, nto. ___________________________________ 6 Ovo se naziva »vremenski« augment zato što je potrebno više vremena kako bi

se izgovorila riječ s dugim samoglasnikom. Naravno, »dug« je relativan izraz. Vremenska razlika između izgovaranja omega i omikrona nije zamjetljiva ali je prisutna.

186 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 21.14 Glavna tablica ličnih nastavaka. Sada znate četiri skupine ličnih

nastavaka. Sva druga glagolska vremena koriste ove nastavke, ili neku njihovu varijaciju.

Primarna glagolska vremena Sekundarna glagolska vremena

21.15 Prepoznavanje. Premda se lični nastavci za imperfekt donekle razlikuju od prezenta i futura, još uvijek postoje mnoge sličnosti.

Aktiv

2. jd luvei" e[lue" Oba završavaju na sigma. Ovo je jedini lični nastavak koji to čini. Stoga, kada god vidite glagol čiji lični nastavak završava na sigma, odmah možete znati o kojemu je glagolu riječ.

1. mn. luvomen ejluvomen Isti su.

2. mn. luvete ejluvete Isti su.

3. mn. luvousi e[luon Primarni nastavak zapravo je nsi dok je sekundarni jednostavno n.

med

ij/pa

siv

aktiv

primarna glagolska vremena sekundarna glagolska vremena

luvw (-) e[luon (n)

luvei" (") e[lue" (")

luvei (i) e[lue(n) (-)

luvomen (men) ejluvomen (men)

luvete (te) ejluvete (te)

luvousi(n) (nsi) e[luon (n)

luvomai (mai) ejluovmhn (mhn)

luvh/ (sai) ejluvou (so)

luvetai (tai) ejluveto (to)

luovmeqa (meqa) ejluovmeqa (meqa)

luvesqe (sqe) ejluvesqe (sqe) luvontai (ntai) ejluvonto (nto)

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ 187

Pasiv

1. jd. luvomai ejluovmhn Oba imaju tri slova koja započinju na mu. 2. jd. luvh/ ejluvou Oba imaju sigma koje ispada te rezultira u

značajno drukčijim kontrakcijama. Ovaj nastavak uvijek stvara najviše problema.

3. jd. luvetai ejluveto tai u primarnom i to u sekundarnom.

1. mn. luovmeqa ejluovmeqa Nastavci su isti, baš kao u aktivu.

2. mn. luvesqe ejluvesqe

3. mn. luvontai ejluvonto

Nastavci su isti, baš kao u aktivu. Premda je tau povezan s aktivom (te), theta je karakterističan za pasiv (sqe); usporedite theta u prvom licu množine (meqa). ntai za primarni i nto za sekundarni.

21.16 Deponentni glagoli. Ako je glagol deponentan u prezentu, onda će biti deponentan i u imperfektu jer oba glagolska vremena koriste istu osnovu.

21.17 Prevođenje imperfekta. Gotovo sve u imperfektu (lice, broj, stanje, način) ponaša se isto kao u prezentu. Jedina razlika je aspekt i obično vrijeme. Općenito, imperfekt se prevodi hrvatskim imperfektom.

21.18 Praktična uputa za prevođenje. Kada vidite neki glagolski oblik, preporučujemo vam da se najprije upitate: »Je li ovo prezentski glagol ili nešto drugo?« (Pritom zanemarite bilo kakav augment.) Kada tako činite, zapravo se pitate: »Koji je glagolski korijen sprezanog oblika u koji gledam?« »Je li ova glagolska osnova ista kao prezentska osnova ili nije?«

Ukoliko je osnova ista kao prezentska osnova, onda je glagol u prezentu ili imperfektu (jer se imperfekt tvori od prezentske osnove). Ako je osnova drukčija, onda se radi o nekom drugom glagolskom vremenu u kojemu se možda izmijenio korijen. Možda ćete htjeti razviti neku drugu metodu, ali najvažnije je da naučite da je glagolski korijen, i pitanje je li prošao promjene ili ne, važan ključ za

prepoznavanje glagolskih oblika.7

______________________________________________

7 Ako slijedite Drugu stazu, onda još niste vidjeli izmijenjenu osnovu.

188 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

Složeni glagoli

21.19 U složenom glagolu, augment dolazi iza prijedloga a ispred glagolske osnove. Drugim riječima, augment se dodaje glagolskom dijelu a ne prijedlogu. Imperfekt glagola katabaivnw je katevbainon.

Razumljivo je da se augment dodaje glagolskom dijelu složenice. Augment označava prošlo vrijeme, dok prijedlog ne može označavati vrijeme, tako da augment mora primiti glagolski dio složenoga glagola.

21.20 U obliku katevbainon zapazit ćete da se posljednje alfa u katav ne sažima

s augmentom, jer bi inače glasio katavbainon (ae ► a).

• Kada prijedlog završava samoglasnikom, taj posljednji samoglasnik obično će ispasti ispred augmenta, kao u katevbainon.

• U nekoliko slučajeva (kao što su složenice s periv), posljednji samoglasnik prijedloga ostaje ali se ne sažima s augmentom (npr. peripatevw ► periepavtoun).

21.21 Kada augment dodajete složenom glagolu koji počinje s ejk, kapa

se mijenja u ksi (ejkbavllw ► ejxevballon).8

Kontraktni glagoli i eijmieijmieijmieijmiv

21.22 Paradigma: Imperfekt aktiv (kontraktni). Trebali biste moći sagledati naredne kontraktne oblike te sami otkriti koji samoglasnici su uključeni u kontrakcije i zašto su sažeti na taj način. Ukoliko ne možete, vratite se u sedamnaesto poglavlje i ponovite pravila.

ajgapavw poievw plhrovw

aktiv

1. jd. hjgavpwn ejpoivoun ejplhvroun

2. jd. hjgavpa" ejpoivei" ejplhvrou"

3. jd. hjgavpa ejpoivei9

ejplhvrou10

_______________________________________________________

8 Želite li stvarno znati zašto, pravi oblik ovoga prijedloga je ejx. Sigma koji je dio ksi gubi se kada je naredno slovo suglasnik (»međusuglasničko sigma«). Kada je umetnut augment, sigma se više ne nalazi između dva suglasnika tako da se ne treba ispustiti.

9 Premda nema ličnog nastavka, samoglasnik osnove (e) još uvijek se sažima sa spojnim samoglasnikom (e).

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ 189

1. mn. hjgapw'men ejpoiou'men ejplhrou'men

2. mn. hjgapa'te ejpoieiæte ejplhrou'te

3. mn. hjgavpwn ejpoivoun ejplhvroun

medij/pasiv

1. jd. hjgapwvmhn ejpoiouvmhn ejplhrouvmhn

2. jd. hjgapw' ejpoiou' ejplhrou'

3. jd. hjgapa'to ejpoieiæto ejplhrou'to

1. mn. hjgapwvmeqa ejpoiouvmeqa ejplhrouvmeqa

2. mn. hjgapa'sqe ejpoieiæsqe ejplhrou'sqe

3. mn. hjgapw'nto ejpoiou'nto ejplhrou'nto

21.23 Upamtite imperfekt glagola eijmiv. Sada znate sve oblike eijmiv u

indikativu.11

1. jd. h[mhn bijah

2. jd. h\"12 bijaše

3. jd. h\n on/ona/ono bijaše

1. mn. h\men / h[meqa13 bijasmo

2. mn. h\te bijaste

3. mn. h\san bijahu

Sažetak 1. Imperfekt obično označava stalnu radnju koja se obično odvija u prošlosti. 2. Imperfekt se tvori pomoću augmenta + prezentska osnova + spojni samoglasnik + sekundarni nastavci. Imperfekt je sekundarno glagolsko vrijeme jer koristi augment. 3. Augment je prefiks glagolu koji označava prošlo vrijeme.

• Ako osnova počinje suglasnikom, augment je epsilon.

• Ako osnova počinje jednim samoglasnikom, samoglasnik se onda produljuje.

• Ako osnova počinje diftongom, prvi samoglasnik diftonga se produljuje ili se diftong ne mijenja.

________________________________ 10 Premda nema ličnoga nastavka, samoglasnik osnove (o) još uvijek se sažima sa

spojnim samoglasnikom (e).

11 Ako slijedite Drugu stazu, onda još uvijek trebate naučiti Futur.

12 Postoji alternativni oblik h\sqa koji se javlja samo dvaput (Mt 26,69; Mk 14,67).

13 h\men se javlja osam puta u Novom zavjetu. Alternativni oblik h[meqa javlja se pet puta.

190 Treći dio: Indikativni glagolski sustav • Ukoliko se radi o složenom glagolu, augment se stavlja ispred

glagolskog dijela složenice. Ako prijedlog završava samoglasnikom, ispast će ili se neće sažeti s augmentom.

4. Sekundarni lični nastavci za glagolska vremena slični su primarnima.

• Aktiv: n, ", -, men, te, n.

• Pasiv: mhn, so, to, meqa, sqe, nto.

5. Glagol koji je deponentan u prezentu bit će deponentan i u imperfektu.

6. Kontraktni glagoli slijede uobičajena pravila. _________________________________________________________________

Glavna tablica glagola Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova gl. Formant Spojni Lični nastavci Paradigma

Redup vremena gl. vrem. samogl. 1. l. jd.

Prezent aktiv prez. o/e prim. akt. luvw

Prezent med/pas prez. o/e prim. med/pas luvomai

Imperfekt aktiv e prez. o/e sek. akt. e[luon

Imperfekt med/pas e prez. o/e sek. med/pas ejluovmhn

Futur akt. fut. akt. s o/e prim. akt. luvsw

Likvidni fut. akt. fut. akt. es o/e prim. akt. menw''

Futur med. fut. akt. s o/e prim. med/pas poreuvsomai

Likvidni futur medij fut. akt. es o/e prim. med/pas menou'mai

_________________________________________________________________

Rječnik

Ako slijedite Drugu stazu, zanemarite dodatne glagolske oblike koje smo dolje naveli.

ajkolouqevw slijedim, pratim (90; *ajkolouqe)14

(hjkolouvqoun), ajkolouqhvsw

didavskw poučavam (97; *dak)15

(ejdivdaskon), didavxw16

_______________________________________________________

14 Obično prima izravni objekt u dativu. Anakolut je konstrukcija u kojoj gramatika ne slijedi, odnosno nije točna. Akolit (ajkovlouqo") je poslužnik ili sljedbenik, posebice poslužnik za oltarom.

15 Glagol koji je srodan imenici didavskalo". O korijenu vidi MBG, v-5a, str. 312.

16 Zapazite da je sigma iz osnove također apsorbiran u ksi.

Dvadeset prvo poglavlje: Imperfekt indikativ 191 ejperwtavw tražim, pitam, potražujem (56; *ejperwta)

(ejphrwvtwn), ejperwthvsw

ejrwtavw tražim, zahtijevam, molim (63; *ejrwta) (hjrwvtwn), ejrwthvsw

qevlw hoću, želim, čeznem za, uživam u (208; *qel)17

(h[qelon),18 qelhvsw19

peripatevw hodam (okolo), živim (95; *peripate)20

(periepavtoun), peripathvsw

sunagwghv, -h'", hJ sinagoga, sastanak (56; *sunagwgh)21

Farisaiæo", -ou, oJ Farizej (98; *Farisaio)22

crovno", -ou, oJ vrijeme (54; *crono)23

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 236 Broj riječi koje se pojavljuju u ovome poglavlju: 817 Broj do sada pojavljivanih riječi: 101 873 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 73,73%

Prethodno naučene riječi24

duvnamai (ejdunavmhn),25 dunhvsomai

e[cw (ei[con), e{xw26

_______________________________________________

17 Metzger (Lexical Aids) nas podsjeća na monotelitno krivovjerje prema kojemu je Krist imao samo jednu volju, onu božansku.

18 qevlw tvori svoj augment kao da se radi o ejqevlw jer njegov imperfekatni oblik glasi h[qelon. Zapravo, njegova osnova je nekoć počinjala epsilonom, ali je epsilon ispao iako augment »pamti« da je postojao.

19 Umeće etu ispred formanta glagolskog vremena. To nije toliko neuobičajeno.

20 Filozof peripatetik (peripathtikov") hodao je unaokolo od mjesta do mjesta, učeći svoje sljedbenike dok je putovao.

21 Sinagoga je mjesto na kojemu se ljudi sastaju.

22 Farizej.

23 Kronografija mjeri vrijeme. Kronologija je znanost o mjerenju vremena.

24 Uvrstili smo samo one riječi koje svoj augment tvore na neočekivan način.

25 duvnamai također s augmentom glasi hjdunavmhn.

26 O oštrom haku vidi #21.24 dolje.

192 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

Informacije za napredne studente

21.24 Nepravilni augmenti. Neki glagoli izgledaju kao da imaju nepravilne augmente, no, zapravo, nisu nepravilni, već se radi o jednom od onih slučajeva kada pravila kojima se augmenti ravnaju mogu biti vrlo složena. Najočitije »nepravilnosti« objasnit ćemo u bilješkama, ali u nekim slučajevima bit će najbolje da ih jednostavno naučite napamet. Naravno, možete upamtiti pravila, što je puno bolje zato što pravila koja utječu na jedan augment vjerojatno utječu i na druge glagole.

Na primjer, sagledajmo e[cw. Imperfekt glagola e[cw je ei[con. Glagolski korijen je *sec. U prezentu se sigma zamjenjuje oštrim hakom. Međutim, budući da Grci nisu podnosili da dva »aspirirana« glasa idu jedan za drugim, naime oštri hak i hi, oštri hak se »deaspirira« na tihi hak (*sec ► eJc ► ejc ► e[cw).

Prilikom tvorbe imperfekta, i to zato što glagolski korijen zapravo počinje suglasnikom, augment je epsilon. Međutim, s razloga što se sigma ovdje nalazi između dva samoglasnika, ono ispada a epsiloni se skraćuju na ei (e + sec ► eec ► ei\con).

Futur ima oštri hak (e{xw). Formant glagolskog vremena sigma spaja se s hi i zajedno tvore ksi, no budući da dva aspiranta ne stoje jedan za

drugim, oštri hak može ostati (*sec + s + w ► eJcsw ► e{xw).

Možda sve ovo zvuči komplicirano i nepotrebno, a za sada možda i jest. No, važno je da shvatite da se grčki glagoli tvore smisleno, da slijede određena pravila i da u konačnici poznavanje tih pravila smanjuje gradivo koje je potrebno upamtiti. Kao rezultat toga, stalna upotreba grčkoga jezika postaje puno izglednijom. Štoviše, upravo je to razlog zašto učimo ovaj veliki jezik: kako bismo ga mogli koristiti cijeloga života da bismo razumjeli i naviještali Božju objavu što je učinkovitije moguće.

21.25 Pripremna upotreba »postoji«. Do sada smo naučili samo jedan

neuobičajeni vid glagola eijmiv, a to je njegova osobina da prima predikatni nominativ a ne izravni objekt. Postoji još jedan važan aspekt glagola. Dopustivo je prevesti eijmiv kao »postoji« kako bi hrvatski prijevod imao smisla. Kontekst će vam pokazati je li to nužno ili nije. Na primjer, ejsti;n oi\ko" para; th;n qavlassan može značiti: »Postoji jedna kuća pokraj mora.« No, može značiti i: »Kuća je pokraj mora.«

Dvadeset drugo poglavlje

Drugi aorist aktiv/medij indikativ Egzegetski uvid

Aorist (ajovristo") je neodređeno glagolsko vrijeme koje izriče činjenicu da se radnja dogodila a da pritom ne opisuje njezino trajanje. Kada aorist opisuje neku radnju kao jedinični događaj, onda može naglasiti jednu od tri mogućnosti, poput, pokušajte to zamisliti, lopte koja je bačena: 1) poletjela. (inceptivni ili ingresivni); 2) letjela (konstantivni ili durativni); 3) udarila (kulminativni ili telički).

Ovi aspekti neodređenog aorista možda bacaju svjetlo na Isusovu složenu izreku u Govoru na Maslinskoj gori (Marko 13,30 i usporedni odlomci). »Zaista, kažem vam, ovaj naraštaj neće proći dok se sve ovo gevnhtai.« Poteškoća je u činjenici da je Isus već opisao kraj svijeta u s. 24 i dalje u živim opisima o prestanku svijetljenja Sunca i Mjeseca, o zvijezdama koje će padati s neba i o nebeskim tijelima koja će se potresti. Osim ako se izraz »ovaj naraštaj« (hJ genea ; au{th) ne rastegne tako da uključuje cijelo razdoblje od Isusova prvog do drugog dolaska (što je manje moguća opcija), aorist gevnhtai mora sadržavati neko rješenje. Uzmemo li da je taj glagol ingresivni aorist i prevedemo li ga s perspektive početne radnje, onda ovu izjavu možemo prevesti: Zaista, kažem vam, ovaj naraštaj neće proći dok se sve ovo ne počne događati«.

Ovu nijansu istoga aorisnog oblika možemo vidjeti u riječima anđela Gabriela upućenima Zahariji (Luka 1,20): »Ti ćeš zanijemjeti i nećeš moći govoriti do dana kad se gevnhtai tau'ta.« U stihovima 13-17 Gabriel ne proriče samo rođenje nego i službu Ivana Krstitelja, ali Zaharija je počeo govoriti čim je napisao ime svoga novorođenog sina na pločicu (s. 62-64). Prema tome, s. 20 bismo trebali prevesti: »Ti ćeš zanijemjeti i nećeš moći govoriti do dana kad se ovo ne počne događati.«

Prema tome, studentu preporučujemo da obrati veliku pažnju kontekstualnom značenju širega smisla jedinice i protumači aorist onako kako to perikopa ili paragraf očekuju.

Royce Gordon Gruenler

193

194 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo da:

• aorist označava neodređenu radnju koja se obično događa u prošlosti. Za sada, trebamo ga prevesti hrvatskim aoristom (»pojedoh« a ne »jeo sam«);

• Grčki jezik aorist tvori na dva načina. Drugi aorist koristi neizmijenjeni glagolski korijen za svoju aorisnu osnovu, koja će se uvijek razlikovati od prezentske osnove;

• drugi aorist tvori se upotrebom augmenta, druge aorisne osnove i sekundarnih nastavaka.

Hrvatski jezik

22.1 U hrvatskom jeziku prošlo vrijeme tvorimo uz pomoć više glagolskih vremena. Jedno od njih je aorist koji »imaju svršeni i rjeđe nesvršeni glagoli, a tvori se od infinitivne osnove s dvije vrste nastavaka«. (Barić et. al., str. 238).

Grčki

22.2 Značenje. U posljednjem poglavlju, proučavali smo jedno od prošlih vremena u grčkome jeziku. Imperfekt opisuje nesvršenu radnju koja se obično odvija u prošlosti. Drugo prošlo vrijeme u grčkome jeziku je aorist. Glagolsko vrijeme aorist opisuje neodređenu radnju koja se obično

odvija u prošlosti.1

22.3 Prijevod. Budući da je imperfekt uvijek nesvršen, aorist je uvijek neodređen. Govori vam da se radnja dogodila, ali ne govori ništa više o njenom aspektu.

To znači da ćete aorist obično prevoditi hrvatskim aoristom.2

22.4 Dvije tvorbe. Grčki jezik tvori glagolsko vrijeme aorist na dva različita načina. Grčko glagolsko vrijeme koje je slično hrvatskoj »pravilnoj« tvorbi

_____________________________________________________

1 Riječ »aorist« znači »neodređen«.

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ 195 naziva se prvim aoristom (dvadeset treće poglavlje) dok se grčko glagolsko vrijeme koje odgovara hrvatskoj »nepravilnoj« tvorbi naziva drugim aoristom. Počet ćemo s drugim aoristom zato što je gotovo jednak imperfektu.

Grčki glagol može biti prvi ili drugi aorist, ali ne oba.3

Drugi aorist aktiv

22.5 Tablica: Drugi aorist aktiv indikativ

Augment + aorisna osnova za aktiv +

Spojni samoglasnik +

Sekundarni lični nastavci za aktiv

ej + lab + o + men ► ejlavbomen

luvw ima oblik prvog aorista aktiva, stoga u paradigmi koristimo drugi aorist glagola lambavnw (*lab), što znači »uzimam.« Zapazite da su nastavci identični onima koji se koriste u imperfektu.

22.6 Paradigma: Drugi aorist aktiv indikativ

oblik prijevod spojni samogl. nastavak imperfekt

1. jd. e[ lab o n uzeh o n e[luon

2. jd. e[ lab e " uze e " e[lue"

3. jd. e[ lab e (n) uze e - (n) e[lue(n)

1. mn. ej lavb o men uzesmo o men ejluvomen

2. mn. ej lavb e te uzeste e te ejluvete

3. mn. e[ lab o n uzeše o n e[luon

___________________________________ 2 Neki učitelji studentima dopuštaju upotrebu hrvatskoga perfekta. »Učio sam

cijelu noć.« To je možda prikladan prijevod aorista, ali posljednje glagolsko vrijeme koje ćemo učiti je perfekt, a iz didaktičkih razloga čini se bolje rezervirati upotrebu hrvatskog perfekta za prijevod grčkog perfekta. Nakon što se naviknete na glagolski sustav, bit će vam dopušten luksuz korištenja perfekta prilikom prijevoda aorista. Međutim, vaš učitelj će možda od vas tražiti drukčiju didaktičku metodu, pa ga svakako pitajte.

3 Postoji nekoliko iznimaka ovome pravilu, ali ne puno.

196 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 22.7 Augment. Dodavanje augmenta za aorist slijedi ista pravila koja vrijede

za imperfekt. 22.8 Oblik glagolskog vremena. Oblik aorista aktiva naveden je kao treći

oblik u leksikonu (npr, e[labon).

lambavnw, (ejlavmbanon), lhvmyomai, e[labon, ei[lhfa, ei[lhmmai, ejlhvmfqhn

U aktivu, drugi aorist će uvijek imati drukčiju osnovu od prezenta zato što će korijen uvijek biti izmijenjen prilikom tvorbe prezentske osnove. U protivnom, nikada ne biste mogli razlikovati imperfekt od drugog aorista.

To ponekad uključuje drastičnu promjenu, kao kada glagol koristi drukčije korijene prilikom tvorbe osnova glagolskih vremena (npr. levgw [*leg] postaje ei\pon [*©ip] u aoristu). Međutim, većinom su promjene u osnovi minimalne i uključuju pojednostavljenje dvostrukog suglasnika (npr. *bal ► bavllw ► e[balon) ili promjenu samoglasnika (npr. *leip ► leivpw ► e[lipon).

Osnova drugog aorista gotovo je uvijek jednaka njezinu glagolskom korijenu.

Pamtite točno. Budući da ove promjene često zahvaćaju samo jedno slovo, vrlo je važno da glagolski korijen i leksički oblik upamtite točno. e[ballon (imperfekt) i e[balon (drugi aorist) razlikuju se samo po jednome slovu.

Praktična uputa za prevođenje. Kada prevodite sprezani glagolski korijen, zapitajte se: »Je li ovo prezentska osnova ili nije?« Radi li se o prezentskoj osnovi, onda je možda prezent ili imperfekt. Ako je osnova drukčija, onda je to možda drugi aorist.

Na prmjer, ako vidite e[lipon, onda znate da to ne može biti prezent niti imperfekt zato što je prezentska osnova leivpw, s epsilonom.

22.9 Formant glagolskog vremena. Drugi aorist aktiv nema formanta glagolskog vremena. 22.10 Spojni samoglasnici. Drugi aorist aktiv koristi iste spojne

samoglasnike koje koristi prezent (usp. #16.5). 22.11 Lični nastavci. Budući da drugi aorist ima augment, koristi

sekundarne lične nastavke. U aktivu, nastavci su identični nastavcima imperfekta aktiva koje ste već naučili. Lako može doći do zabune između ova dva vremena. Jedina razlika između imperfekta i drugog aorista aktiva je osnova glagolskog vremena (npr., e[ballon nasuprot e[balon).

Premda prvo lice jednine i treće lice množine imaju jednak oblik

(e[balon), obično će vam kontekst pojasniti o kojemu je obliku riječ.

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ 197 22.12 Navođenje riječi. Ako glagol ima drugi aorist koji se javlja u Novom

zavjetu, uvijek ćemo ga navesti u rječniku. U Dodatku (str. 397 i dalje) smo naveli sve glagole koji se javljaju pedeset ili više puta, a koji imaju druge aoriste. Možda bi bilo dobro da napravite zasebnu rječničku karticu za svaki drugi aorist.

22.13 »Nepravilni« drugi aoristi. Što smo rekli o »nepravilnim« oblicima

futura primjenjuje se i na aorist. Neki oblici aorista mogu izgledati nepravilno kada zapravo nisu. Dok budete pamtili riječi i pritom nailazili na teže oblike drugog aorista, trebate odlučiti hoćete li pamtiti drugi aorist na osnovu glagolskoga korijena ili ćete ga jednostavno pamtiti napamet.

Drugi aorist medij

22.14 Tablica: Drugi aorist medij indikativ

Augment + osnova aorista aktiva

Spojni samoglasnik +

Sekundarni lični nastavci za medij/pasiv

ej + gen + o + mhn ► ejgenovmhn 22.15 Paradigma: Drugi aorist medij indikativ. Budući da glagol lambavnw

nema osnovu deponentnog aorista medija, paradigma koristi aorist glagola givnomai.

oblik prijevod spojni samogl. nastavak imperfekt

1. jd. ej gen ov mhn postah o mhn ejluovmhn

2. jd. ej gevn o u posta e so4 ejluvou

3. jd. ej gevn e to posta e to ejluveto

1. mn. ej gen ov meqa postasmo o meqa ejluovmeqa

2. mn. ej gevn e sqe postaste e sqe ejluvesqe

3. mn. ej gevn o nto postaše o nto ejluvonto

Ovdje nas ništa ne iznenađuje. Ovi oblici izgledaju baš poput imperfekta medija/pasiva izuzev osnove.

_______________________________ 4 Sigma ispada zato što se nalazi između dva samoglasnika, a samoglasnici se

skraćuju na ou.

198 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 22.16 U aoristu, kao u futuru, medij i pasiv su posve drukčiji oblici. U

gornjoj paradigmi definicije su aktivne zato što smo do sada vidjeli isključivo deponentne oblike aorista medija.

Sažetak

1. Aorist ukazuje na neodređenu radnju koja se obično odvija u prošlosti. Za sada ćemo ga prevoditi hrvatskim aoristom.

2. Grčki jezik tvori aorist na dva načina. Oni se ne razlikuju po značenju, već samo po obliku.

3. U osnovi drugog aorista obično će doći do promjene samoglasnika kako bi se razlikovao od prezenta, iako će to ponekad biti suglasnička promjena. Obično je to nepromijenjeni oblik glagolskoga korjena.

4. Drugi aorist aktiv tvori se pomoću augmenta, osnove drugog aorista, spojnog samoglasnika i sekundarnih nastavaka za aktiv.

5. Drugi aorist medij tvori se upotrebom augmenta, osnove drugog aorista, spojnog samoglasnika i sekundarnih nastavaka za medij/pasiv.

6. Drugi aorist nalikuje na imperfekt, osim što koristi osnovu drugog aorista.

Glavna tablica glagola Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova gl. Formant

Redup vremena gl. vrem Prezent akt. prez.

Prezent med/pas prez. Imperfekt akt. e prez.

Imperfekt med/pas e prez. Futur akt. fut. akt. s

Likvidni fut. akt. fut. akt. es

Futur medij fut. akt. s

Likvidni fut. med. fut. akt. es

2. aorist akt. e aor. akt.

2. aorist med. e aor. akt.

Spojni Lični nastavci 1. l. jd. samogl. paradigma

o/e prim. akt. luvw

o/e prim. med/pas luvomai

o/e sek. akt. e[luon

o/e sek. med/pas ejluovmhn

o/e prim. akt. luvsw

o/e prim. akt. menw'

o/e prim. med/pas poreuvsomai

o/e prim. med/pas menou'mai

o/e sek. akt. e[labon

o/e sek. med/pas ejgenovmhn

___

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ 199

Rječnik

Obavezno morate dobro naučiti druge aoriste, jer su učestali. U sljedećem poglavlju naučit ćemo aorisni oblik glagola proseuvcomai i još nekoliko drugih glagola koje već znamo.

ajpoqnh/vskw umirem, umrijet ću, oslobođen sam od (111; *ajpoqan) (ajpevqnh/skon), ajpoqanou'mai, ajpevqanon

a[rto", -ou, oJ kruh, hljeb, hrana (97; *ajrto)

bavllw bacam (122; *bal) (e[ballon), balw', e[balon

gh', gh'", hJ zemlja, kopno, predio, čovječanstvo (250; *gh)5

givnomai postajem, jesam, postojim, rođen sam, stvoren sam

(669; *gen)6

(ejginovmhn), genhvsomai, ejgenovmhn7

eijsevrcomai dolazim u, idem u, ulazim (194; eijs + *erc; eijs + *eleuq)

eijseleuvsomai, eijsh'lqon8

ejxevrcomai izlazim (218; ejx + *erc; ejx + *eleuq)

(ejxhrcovmhn), ejxeleuvsomai, ejxh'lqon9

e[ti međutim, ipak, čak (93)

euJrivskw nalazim (176; *euJr)10

(eu{riskon or hu{riskon), euJrhvsw,11 eu|ron

lambavnw uzimam, primam (258; *lab)

(ejlavmbanon), lhvmyomai,12 e[labon

ou[te a ne, ni, niti (87, prilog) ___________________________________

5 Geo se koristi u složenim oblicima sa značenjem »zemlja«: geocentričan, geologija, geodezija.

6 Prima predikatni nominativ, poput eijmiv. givnomai ima širok raspon značenja. Smatramo da je o njemu korisno razmišljati u dvije kategorije: »biti« ili »postati«. Većina upotreba spada u jednu od ove dvije skupine. Korijen se jasno vidi izvan prezentske osnove.

7 Deponentni aorist medij.

8 Korijen trpi prijevoj, tako da mu ispada eu.

9 Korijen trpi prijevoj, tako da mu ispada eu. 10 Heurističan je pridjev koji opisuje osobu koja uči otkrivanjem. Eureka, riječ koja

znači »pronašao sam«, uzvik je koji je Arhimed upotrijebio kada je otkrio način mjerenja čistoće kraljeve zlatne krune.

11 Eta se umeće iza glagolske osnove, baš kao u givnomai.

200 Treći dio: Indikativni glagolski sustav prosevrcomai dolazim/idem ka (86; prov" + *ejrc)

(proshrcovmhn), proseleuvsomai, prosh'lqon13

proseuvcomai molim se (85; *proseuc) (proshucovmhn), proseuvxomai

pu'r, purov", tov vatra (71; *pur)14

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 250 Broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 2 517 Broj pojavljivanja riječi do sada: 104 390 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 75,56% Čestitamo! Sada znate tri od svake četiri riječi koje se pojavljuju u Novom zavjetu.

Prethodno naučene riječi prezent aorist prezent aorist

ginwvskw e[gnwn15 levgw ei\pon16

ejkbavllw ejxevbalon oJravw ei\don17

e[cw e[scon sunavgw sunhvgagon

e[rcomai h\lqon

______________________________________

12 Deponentni futur medij nije toliko nepravilan. Alfa se produljuje na eta (prijevoj), mu se umeće ispred beta kao da je u prezentu, a beta se pretvara u psi zbog sigme u formantu glagolskog vremena. *lab ► lhb ► lhmb + somai ► lhvm-

yomai.

13 Korijen trpi prijevoj, tako da mu ispada eu.

14 Piroman je osoba koja ima neodoljivu želju započeti destruktivne požare. 15 Njezina paradigma glasi: e[gnwn, e[gnw", e[gnw; e[gnwmen, e[gnwte, e[gnwsan. Možda

očekujete da će treće lice množine biti e[gnwn, ali ovaj oblik se nikada ne javlja u Novom zavjetu. e[gnwsan se koristi svaki put (17 puta).

16 ©, digama, još je jedno slovo koje je, poput suglasničkog iota, ispalo iz grčkog alfabeta puno prije Koine grčkog. To što je nekoć bilo prisutno još uvijek utječe na oblike riječi. U ovom slučaju, s razloga što korijen riječi ei\pon glasi *©ip, iota se nije produljila nego je epsilon dodan kao augment a digama je ispalo (e + ©ip ► ei\pon).

17 ei\don je drugi aorist bez oblika za prezent. Sve druge riječi sa značenjem »vidjeti« imaju vlastite aorisne osnove, ali većina gramatičara ovu riječ veže uz oJravw. oJravw ima vlastiti deponentni oblik prvog aorista medija, wjyavmhn (aorist konjunktiv), ali je vrlo rijedak, tako da se u Novom zavjetu javlja samo u Luki 13,28. Stoga ćemo i mi navesti ei\don kao aorist glagola oJravw, kako to uostalom čini većina gramatika.

Dvadeset drugo poglavlje: Drugi aorist aktiv/medij indikativ 201

22.17 Već znate da je oi\da zapravo perfekt s prezentskim značenjem. h[/dein vrši funkciju imperfekta i aorista glagola oi\da ali zapravo je pluskvamperfekt (dvadeset peto poglavlje), što objašnjava zašto se njegovi oblici razlikuju.

1. l. jd. h[/dein 1. l. mn. h[/deimen

2. l. jd. h[/deiß 2. l. mn. h[/deite

3. l. jd. h[/dei 3. l.. mn. h[/deisan

Informacije za napredne studente

22.18 Neodređen nasuprot punktilijarnom. Do najčešćih zabuna u grčkoj egzegezi dolazi kada ljudi smatraju da je grčki neodređeni aspekt zapravo punktilijarni (perfektni), odnosno da opisuje neku radnju koja

se javlja u određenoj vremenskoj točci. »Plimni val udario je u brod.«18 Grčki neodređeni aspekt nije punktilijaran, odnosno ne govori nam ništa o radnji glagola osim da se dogodila.

Zanimljivo je da je Lukina verzija Isusove izjave koju smo spomenuli u #15.17 nešto drukčija od Markove. On kaže: »Ako netko želi ići za mnom, neka se odrekne samoga sebe i uzme svoj križ svakodnevno, i slijedi me« (Luka 9,23). On uvrštava »svakodnevno« kako bi naglasio da se radnja »uzimanja« odvija svaki dan. Suprotstavlja li se to Markovom zapisu koji jednostavno kaže: »uzme«? Ne. I Marko i Luka koriste isti neodređeni aspekt kada kažu »uzme«. Glagol ne određuje narav radnje, već samo kaže da bi se ona trebala dogoditi. No, Luka uvrštava prilog »svakodnevno« kako bi pojasnio da je ova radnja svakodnevna radnja. Mogao je isto tako upotrijebiti nesvršeni aspekt

(»uzima«) i doći do istoga značenja.19

Djelomična zbunjenost vezana uz grčki neodređeni aspekt potječe od činjenice da se on zaista može koristiti pri opisivanju punktilijarne radnje. Međutim, takav glagol nije punktilijaran zbog svog aspekta već zbog konteksta i značenja riječi. Ne možete koristiti nesvršeni vid kako biste opisali punktilijarnu radnju, tako da jednostavno morate upotrijebiti neodređeni vid.

__________________________________

18 Nesvršena verzija ove rečenice bi glasila: »Plimni val je udarao u brod.« 19 Želite li biti vrlo specifični, grčki neodređeni aspekt ne opisuje ono što se zaista

dogodilo, već opisuje ono što pisac odlučuje otkriti o toj radnji. Vodopad biste mogli opisati nesvršenim glagolom, naglašujući stalan tok vode. Međutim, mogli biste upotrijebiti i neodređeni aspekt. To ne bi značilo da vi ne znate pada li voda stalno ili ne, nego da niste marili opisati njezin stalni tok. Jednostavno ste htjeli reći da je voda počinjala na vrhu i završavala na dnu.

Dvadeset treće poglavlje

Prvi aorist aktiv/medij indikativ Egzegetski uvid

Glagolsko vrijeme aorist često pogrešno tumače i znanstvenici i propovjednici. Za glagole u aoristu prečesto se govori da označuju radnju koja se dogodila jednom zauvijek, a da tekst to nipošto ne ističe. Bill Mounce sjajno to objašnjava u nastavku. Primivši upozorenje o toj pogrešci, ne smijemo otići u drugu krajnost i ne vidjeti da u nekim kontekstima aorist ipak označava radnju koja se dogodila jednom zauvijek, ne samo zato što je glagol u aoristu nego zbog konteksta. Rimljanima 6,10 kaže o Isusu: o} ga ;r ajpevqanen, th'/ aJmartiva/ ajpevqanen ejfavpax (»jer smrću kojom umrije, umrije jedanput zauvijek«). Aorist ajpevqanen (»on umrije«) jasno se odnosi na Isusovu smrt »jedanput zauvijek«, jer glagol pobliže opisuje prilog ejfavpax (»jedanput zauvijek«). Pavao nas je htio poučiti da je svojom smrću Isus pobijedio silu grijeha i smrti jedanput zauvijek.

Isusova pobjeda nad grijehom i smrću nije samo povijesna zanimljivost, jer Rimljanima 6 uči da oni koji pripadaju Isusu dijele njegovu pobjedu nad grijehom. Drugi stih kaže: oi{tine" ajpeqavnomen th'/ aJmartiva/, pw'" e[ti zhvsomen ejn aujth'/ (»mi koji umrijesmo grijehu, kako da nastavimo živjeti u njemu?«). Naredni stihovi (s. 3-6) pojašnjavaju da smo umrli grijehu tako što smo kršteni u Krista, jer kada smo kršteni u njega bili smo razapeti zajedno s Kristom. Aorist ajpeqavnomen (»umrijesmo«) u drugom stihu stoga označava da smo i mi jedanput zauvijek umrli grijehu prilikom našeg obraćenja. Kada smo umrli s Kristom, sila grijeha bila je presudno prekinuta za nas. To ne znači da više ne možemo griješiti. Da je tako, poticaj da ne dopuštamo grijehu da više vlada u našim životima bio bi nepotreban (s. 12-14). To pak znači da je prevlast, moć i gospodstvo grijeha na presudan način prekinuto za vjernike. Budući da je Krist pobijedio grijeh u svojoj smrti, te budući da smo umrli s Kristom, sada sudjelujemo u njegovoj pobjedi nad grijehom. »Stoga ne dopuštajte da grijeh vlada u vašem smrtnom tijelu, kako biste se pokoravali njegovim požudama« (s. 12).

Thomas R. Schreiner

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo da:

• prvi aoristi tvore se »pravilno« dodavanjem augmenta, formanta glagolskog vremena (sa), i sekundarnih nastavaka aorisnoj osnovi (npr. e[lusa);

• većina osnova prvog aorista jednaka je prezentskim osnovama;

• kada se sigma iz formanta glagolskog vremena doda osnovi koja završava praskavim suglasnikom,

202

Dvadeset treće poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ 203 iste promjene koje smo vidjeli u futuru događaju se i u prvom aoristu (npr. blevpw ► e[bleya);

• kontraktni glagoli produljuju svoj posljednji samoglasnik osnove ispred formanta glagolskog vremena, baš kao što to čine u futuru (npr. gennavw ►

ejgevnnhsa);

• likvidne osnove koriste a kao formant glagolskog vremena a ne sa.

Hrvatski jezik

23.1 Kao što smo rekli u prošlom poglavlju, hrvatski jezik prošlo vrijeme tvori uz pomoć više glagolskih vremena. Jedno od njih je aorist koji »imaju svršeni i rjeđe nesvršeni glagoli, a tvori se od infinitivne osnove s dvije vrste nastavaka.« (Barić et. al., str. 238)

Grčki jezik

23.2 U prošlom poglavlju također smo rekli da grčki jezik ima dva načina tvorbe aorista. Drugi aorist grčki je ekvivalent hrvatskom nepravilnom glagolu; glagolska osnova mijenja se za tvorbu različitih glagolskih vremena.

Prvi aorist grčki je ekvivalent hrvatskim »pravilnim« glagolima. U prvom aoristu, umjesto izmjene glagolske osnove za tvorbu aorisne osnove, glagolsko vrijeme koristi formant glagolskog vremena (sa). Većina grčkih glagola slijedi ovaj obrazac.

23.3 Prijevod. Aorist aktiv obično se prevodi hrvatskim aoristom koji označava neodređenu radnju. »Učih.« Je li glagol prvi ili drugi aorist nema nikakve veze s njegovim značenjem, samo s njegovim oblikom.

Upamtite da je od svega važniji aspekt, a sve što vam aorist kazuje jest da se događaj dogodio; ne kazuje vam ništa više o aspektu toga događaja. Isto tako, aorist ne mora nužno biti punktilijaran, nego je »neodređen«.

204 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

Karakteristike prvog aorista aktiva

23.4 Tablica

Augment + aorisna osnova za aktiv +

formant glagolskog vremena (sa) + sekundarni lični nastavci za aktiv

ej + lu + sa + men ► ejluvsamen

Zapazite da nema spojnih samoglasnika. Formant glagolskog vremena je sa tako da je spojni samoglasnik nepotreban.

23.5 Paradigma: Prvi aorist aktiv indikativ

prvi aorist prijevod nastavak imperfekt drugi aorist

1. jd. e[ lu sa1 odriješih - e[luon e[labon

2. jd. e[ lu sa " odriješi " e[lue" e[labe"

3. jd. e[ lu se (n)2 odriješi - (n) e[lue(n) e[labe(n)

1. mn. ej luv sa men odriješismo men ejluvomen ejlavbomen

2. mn. ej luv sa te odriješiste te ejluvete ejlavbete

3. mn. e[ lu sa n odriješiše n e[luon e[labon

23.6 Augment. Prvi aorist ima augment baš kao i drugi aorist i imperfekt. 23.7 Oblik glagolskog vremena. Aorist aktiv tvori se od osnove prvog

aorista, koja je općenito jednaka prezentskoj osnovi. Ako se aorisna osnova nekoga glagola razlikuje od prezentske, glagol će obično imati drugi aorist.

23.8 Formant glagolskog vremena. Grčki jezik dodaje formant glagolskog

vremena između osnove i ličnih nastavaka prilikom tvorbe prvog aorista, na isti način kao što dodaje sigma za tvorbu futura. Formant

prvog aorista je sasasasa.3

___________________________________________________

1 Ne koristi se nikakav nastavak, tako da formant glagolskog vremena stoji sam.

2 Ne koristi se nikakav nastavak, ali u ovom slučaju (za razliku od prvog lica jednine) alfa iz formanta glagolskog vremena mijenja se u epsilon.

3 Neki tvrde da je formant glagolskog vremena sigma, a da je alfa spojni samoglasnik.

No, vidi Smyth, #455-456.

Dvadeset treće poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ 205 Budući da formant glagolskog vremena završava na samoglasnik, nema potrebe za spojnim samoglasnikom, tako da su lični nastavci dodani izravno formantu glagolskog vremena.

Formant glagolskog vremena za aktiv veoma je lako uočiti. Oblik mijenja samo u trećem licu jednine, gdje umjesto sa zapravo glasi se.

23.9 Lični nastavci. Prvi aorist aktiv koristi sekundarne lične nastavke zato što aorist ima augment. To znači da ima iste lične nastavke kao imperfekt i drugi aorist, izuzev u prvom licu jednine.

Ako ste pamtili lične nastavke kao kombinaciju spojnoga samoglasnika i ličnog nastavka (npr. omen), onda možda niste toliko jasno uočili sličnost između nastavaka u prvom aoristu i imperfektu. Međutim, ako ste odvajali spojni samoglasnik i lični nastavak (npr. o + men), onda već znate nastavke korištene u prvom aoristu.

23.10 Kontraktni glagoli. Kao što je bio slučaj u futuru, kontraktni glagoli

produljuju svoj kontraktni samoglasnik ispred formanta glagolskog vremena. ajgapavw postaje hjgavphsa.

23.11 Osnove koje završavaju praskavim suglasnikom. Već smo vidjeli na

koji se način praskavi suglasnici mijenjaju kada iza njih dolazi sigma, kako u trećoj deklinaciji imenicâ tako i u glagolima u futuru. Ono što se događa u futuru, događa se i u prvom aoristu aktivu. Osnove prvog aorista koje završavaju labijalom tvore psi kada se spajaju s formantom glagolskog vremena. Osnove koje završavaju velarnim glasom (uključujući assw glagole) tvore ksi. Osnove koje završavaju dentalnim glasom (uključujući izw i azw glagolima) gube dental.

ps ► y blevp + sa ► e[bleya

bs ► y trivb + sa ► e[triya

fs ► y gravf + sa ► e[graya

ks ► x plevk + sa ► e[plexa

gs ► x pnivg + sa ► e[pnixa

cs ► x brevc + sa ► e[brexa

ts4 ► s

ds ► s speuvd + sa ► e[speusa

qs ► s peivq + sa ► e[peisa

_________________________________

4 Nema primjera ove kombinacije u aorisnim glagolima u Novom zavjetu.

206 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 23.12 Osnove drugog aorista s nastavcima prvog aorista. Povremeno ćete

pronaći pojedine oblike drugog aorista s alfom umjesto s omikronom kao spojnim samoglasnikom. Umjesto ei\pon naći ćete ei\pan, a umjesto

h\lqon pronaći ćete h\lqan. Nema razlike u značenju, samo u obliku.5

Likvidni aorist aktiv

23.13 Tablica: Prvi aorist aktiv indikativ (likvidni)

Augment + aorisna osnova za aktiv +

formant glagolskog vremena (a) + sekundarni lični nastavci za aktiv ej + mein + a + men ► ejmeivnamen

Umjesto dodavanja sa kao formanta glagolskog vremena, likvidni glagoli dodaju samo alfa a potom ponekad mijenjaju osnovu glagolskog vremena. Paradigmatski glagol koji koristimo ovdje je mevnw.

Fenomen likvidnih glagola utječe samo na futur i aorist, tako da ih nećemo razmatrati u preostalim poglavljima.

23.14 Paradigma: Prvi aorist aktiv indikativ (likvidni)

aorist likvidni prijevod prvi aorist

1. jd. e[meina ostah e[lusa

2. jd. e[meina" osta e[lusa"

3. jd. e[meine(n) osta e[luse(n)

1. mn. ejmeivnamen ostasmo ejluvsamen

2. mn. ejmeivnate ostaste ejluvsate

3. mn. e[meinan ostahu e[lusan

________________________________________ 5 Ukoliko vas zanima zašto, ovo je razlog tomu. Poput svakoga drugog jezika, grčki

je uvijek bio u stanju promjena. Jedna vrsta tvorbe premošćuje drugu, neke stvari se dodaju, neke oduzimaju. Jedan dokaz ovoga stanja promjene možemo vidjeti u nekim oblicima drugog aorista. Koine grčki bio je u procesu ukidanja nastavaka za drugi aorist istovremeno zadržavajući osnove drugog aorista. Kao posljedica toga, ponekad nailazimo na osnove drugog aorista s nastavcima za prvi aorist, kao što su ei\pan i h\lqan.

Dvadeset treće poglavlje: Prvi aorist aktiv /medij indikativ 207 Kao što možete vidjeti, mevnw je u aoristu izmijenio svoju osnovu: epsilon je izmijenjeno u ei. Svi glagoli koji se javljaju pedeset ili više puta i imaju likvidni aorist, navedeni su u Dodatku, na stranici 396.

23.15 Oblici. Postoje dva ključa za prepoznavanje likvidnih aorista:

• posljednji suglasnik osnove je likvidan;

• formant glagolskog vremena je a, a ne sa.

Aorist medij indikativ

23.16 Poput futura, aorist koristi različite oblike za medij i pasiv. (Pasiv ćemo učiti u narednom poglavlju.) Poput futura medija, aorist medij je sličan aoristu aktivu osim što koristi lične nastavke za medij/pasiv.

23.17 Tablica: Prvi aorist medij indikativ

Augment + aorisna osnova za aktiv +

formant glagolskog vremena (sa) +

sekundarni lični nastavci za medij/pasiv

ej + lu + sa + mhn ► ejlusavmhn

23.18 Paradigma: Prvi aorist medij indikativ. Prijevodi su još uvijek u aktivu zato što svi medijalni glagoli s kojima ćete se susresti u ovom poglavlju imaju aktivno značenje.

prvi aorist prijevod nastavak drugi aorist

1. jd. ej lu sav mhn odriješih mhn ejgenovmhn

2. jd. ej luv s w6 odriješi so ejgevnou

3. jd. ej luv sa to odriješi to ejgevneto

1. mn. ej lu sav meqa odriješismo meqa ejgenovmeqa

2. mn. ej luv sa sqe odriješiste sqe ejgevnesqe

3. mn. ej luv sa nto odriješiše nto ejgevnonto

__________________________________ 6 Upamtite, pravi lični nastavak je so. Kada se spoji s formantom glagolskog

vremena, drugo sigma ispada zbog toga što stoji između dva samoglasnika (tj. »između samoglasnika«) a dva samoglasnika skraćuju se na omega (*sa + so ►

sao ► sw).

208 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 23.19 Znate da je glagol deponentni medij u aoristu ako treći oblik glagola u

leksikonu završava na »mhn«.

ajrnevomai niječem (33, v-1d[2a]) (hjrnou'mhn), ajrnhvsomai, hjrnhsavmhn, -, h[rnhmai, -

Medijalno stanje

23.20 Do sada je svaki medij koji ste vidjeli bio deponentan, tako da je imao aktivno značenje. Postoji još jedna situacija koju trebamo razmotriti. Nekoliko glagola ima jedno značenje u aktivu a drugo u mediju.

Najučestaliji takav primjer je a[rcw, koji u aktivu znači »vladam« ali u mediju (a[rcomai) znači »počinjem«.

a[rcw aktiv: vladam a[rcomai medij: počinjem

Sažetak

1. Glagol koji ima osnovu prvog aorista svoj aorist aktiv tvori dodavanjem augmenta, formanta glagolskog vremena (sa) i sekundarnih ličnih nastavaka aorisnoj osnovi. Aorist medij svojim oblikom razlikuje se od pasiva, a tvori se na isti način kao aktiv, osim što koristi lične nastavke za medij/pasiv.

2. Poput drugog aorista, prvi aorist opisuje neodređenu radnju koja se obično odvija u prošlom vremenu.

3. Kontraktni glagoli produljuju svoj posljednji samoglasnik osnove ispred formanta glagolskog vremena.

4. Glagoli s osnovama koje završavaju praskavim suglasnikom, u pogledu sigme iz formanta glagolskog vremena, u aoristu se ponašaju kao i u futuru.

5. Likvidni aoristi koriste a a ne sa kao svoj formant glagolskog vremena, a ponekad mijenjaju vlastitu osnovu glagolskog vremena.

6. Neki glagoli imaju jedno značenje u mediju a drugo u aktivu.

Dvadeset treće poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ 209 ____________________________________________________________________

Glavna tablica glagola Glagolsko vrijeme Aug./ Osnova gl. Formant Spojni Lični 1. jd.

redup vremena gl. vrem. samogl. nastavci paradigma

Prezent aktiv prez. o/e prim. akt. luvw

Prezent med/pas prez. o/e prim med/pas luvomai

Imperfekt akt. e prez. o/e sek. akt. e[luon

Imperfekt med/pas e prez. o/e sek. med/pas ejluovmhn

Futur akt. fut. akt. s o/e prim. akt. luvsw

Likvidni futur aktiv fut. akt. es o/e prim. akt. menw'

Futur medij fut. akt. s o/e prim. med/pas poreuvsomai

Likvidni futur medij fut. akt. es o/e prim. med/pas menou'mai

1. aorist aktiv e aor. akt. sa sek. akt. e[lusa

Likvidni aorist aktiv e aor. akt. a sek. akt. e[meina

2. aorist aktiv e aor. akt. o/e sek. akt. e[labon

1. aorist medij e aor. akt. sa sek. med/pas ejlusavmhn

2. aorist medij e aor. akt. o/e sek. med/pas ejgenovmhn

____________________________________________________________________

Rječnik ajpevrcomai odlazim (117; ajp + *ejrc; ajp + *ejleuq)

ajpeleuvsomai, ajph'lqon

a[rcw aktiv: vladam (86; *ajrc)

medij: počinjem7

a[rxomai, hjrxavmhn

gravfw pišem (191; *graf)8

(e[grafon), gravyw, e[graya

diov stoga, zato što (53)

doxavzw hvalim, častim, proslavljam (61; *doxad)9

(ejdovxazon), doxavsw, ejdovxasa

duvnami", -ew", hJ sila, čudo (119; *dunamî)10

__________________________________________________

7 a[rcw se u Novom zavjetu javlja prvenstveno u mediju. Kao prefiks, znači »glavni« (npr. arhiđakon, arhanđeo).

8 Grafički (grafikov") znači: »koji se odnosi na pisanje«.

9 Glagol srodan riječi dovxa.

210 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

khruvssw naviještam, propovijedam (61; *khrug)11

(ejkhvrusson), khruvxw, ejkhvruxa

pivnw pijem (73; *pi)12

(e[pinon), pivomai, e[pion

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 258 Broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 761 Broj pojavljivanja riječi do sada: 105 151 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 76,11%

Prethodno naučene riječi Prezent Aorist ajkouvw h[kousa

duvnamai -

qevlw hjqevlhsa13

luvw e[lusa

pisteuvw ejpivsteusa

poreuvomai -

Osnove koje završavaju praskavim suglasnikom

baptivzw ejbavptisa

blevpw e[bleya

didavskw ejdivdaxa

proseuvcomai proshuxavmhn

sw/vzw e[swsa ______________________________________

10 Ova imenica srodna je glagolu duvnamai. Dinamit dolazi od riječi duvnami", ali ne možete definirati drugu riječ pomoću prve zato što je engleski jezik nastao tek stotinama godina kasnije. Vidi D. A. Carson: Exegetical Fallacies, str. 32-33.

11 Kerigma je izraz koji koristi C. H. Dodd kako bi opisao suštinsku narav evanđeoske poruke u ranoj crkvi. Vidi R. H. Mounce: The Essential Nature of New Testament Preaching (Eerdmans). Kerigma dolazi od srodne imenice khruvgma.

12 pivnw potječe od korijena *pi kojemu je prilikom tvorbe prezentske osnove dodano nu (vrsta v-3; vidi #20.24). Engleska riječ potion znači napitak (od *pi kroz francuski: potion).

13 Korijen glagola qevlw je *eqel. Izgubio je početni epsilon u prezentu, ali njegov utjecaj još uvijek možemo vidjeti u augmentu (npr. h[qelon). Ujedno umeće etu ispred formanta glagolskog vremena kao da se radi o kontraktnom epsilonu (npr. hjqevlhsan).

Dvadest treće poglavlje: Prvi aorist aktiv/medij indikativ 211

Kontraktne osnove

ajgapavw hjgavphsa

ajkolouqevw hjkolouvqhsa

gevnnaw ejgevnnhsa

zavw e[zhsa

zhtevw ejzhvthsa

kalevw ejkavlesa14

lalevw ejlavlhsa

plhrovw ejplhvrwsa

poievw ejpoivhsa

proskunevw prosekuvnhsa15

threvw ejthvrhsa Likvidne osnove

ai[rw h\ra

ajpokteivnw ajpevkteina

ajpostevllw ajpevsteila

ejgeivrw h[geira

krivnw e[krina

mevnw e[meina16

_________________________________________________

14 Kao što je slučaj u futuru, kalevw ne produljuje svoj posljednji samoglasnik osnove ispred formanta glagolskog vremena.

15 Zapazite da je proskunevw složeni glagol (premda se glagol kunevw ne javlja u Novom zavjetu), tako da augment dobiva kao složeni glagol.

16 e se mijenja u ei (prijevoj).

Dvadeset četvrto poglavlje

Aorist i futur pasiv indikativ Egzegetski uvid

Biblijski pisci toliko su otvoreni i izravni kada govore o Božjim djelima za nas i naše spasenje da će neke studente novozavjetnoga grčkog možda iznenaditi da je Božja suverena milost ponekad skrivena u gramatičkim izrazima koji uopće ne sadrže Božje ime. Upravo je to slučaj s konstrukcijom koju Max Zerwick naziva »teološki pasiv«. Židovska uzdržljivost prema izravnom govorenju o Bogu često se pojavljuje u Isusovoj upotrebi futura pasiva indikativa, možda kao neke vrste ublaženog izražavanja u svrhu retoričkog učinka.

Postoje četiri klasična primjera u Blaženstvima, gdje je Isus za one koje naziva »Blaženima« kaže: »bit će utješeni« (Mt 5,4), »bit će nasićeni« (5,6), »bit će im iskazano milosrđe« (5,7) i »bit će nazvani djecom Božjom« (5,9). To znači da će ih Bog utješiti, nasititi, iskazati im milosrđe i nazvati ih svojom djecom. U obećanju uslišane molitve, Isus kaže: »Tražite i dat će vam se ... kucajte i otvorit će vam se« (Luka 11,9). Jasno je da je Bog taj koji daje i koji otvara vrata.

Aorist pasiv rjeđe se koristi na taj način, ali Petar govori o prorocima kojima je »bilo objavljeno« (drugim riječima, kojima je Bog objavio) da su njihova proroštva bila namijenjena nama (1. Petrova 1,12). Božja suverenost obuhvaća čak i strahovite događaje u Otkrivenju, gdje je četirima konjanicima bila »dana« (ejdovqh) vlast da ubijaju mačem, glađu i bolestima (Otk 6,8), a samom Ivanu bila je »dana« (ejdovqh) trska da izmjeri hramsko dvorište za sud (11,1). Bog je i tu bio neizrečeni Davatelj.

Premda se na hrvatskom jeziku pasiv često smatra oznakom lošega stila, u grčkom može biti jasan pokazatelj Božjeg djelovanja.

J. Ramsey Michaels

Pregled

U ovom poglavlju naučit ćemo:

• aorist i futur pasiv tvore se od iste osnove glagolskog vremena, koja se u leksikonu navodi na šestom i posljednjem mjestu;

212

Dvadeset četvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ 213 • aorist pasiv tvori se s augmentom, aorisnom osnovom za pasiv,

formantom glagolskog vremena (qh ili h), i sekundarnim nastavcima za aktiv.

• futur pasiv tvori se s aorisnom osnovom za pasiv bez augmenta, formantom glagolskog vremena (qhs ili hs), spojnim samoglasnikom i primarnim nastavcima za pasiv.

Hrvatski jezik

24.1 U hrvatskom jeziku, aorist pasiv tvori se pomoću pomoćnoga glagola biti u aoristu »bih/bi/bi/bismo/biste/bi(še)« i trpnog pridjeva. “Bih srušen od učitelja hebrejskog jezika.«

Svršeni futur pasiv tvori se pomoću pomoćnoga glagola biti »ću/ćeš/će/ćemo/ćete/će« i svršenoga trpnog pridjeva. »Bit ću srušen ne budem li učio.«

Nesvršeni futur pasiv tvori se na isti način, osim što se koristi nesvršeni oblik. »Bit ću rušen«.

Tablicu svih hrvatskih glagolskih vremena možete pronaći u Dodatku na str. 353.

Grčki jezik

24.2 Već smo naučili aorist i futur aktiv i medij. U ovom poglavlju, razmotrit ćemo aorist i futur pasiv. Oba glagolska vremena tvore se iz iste osnove, tako da je o njima sasvim prirodno raspravljati u isto vrijeme.

U ovom poglavlju trebat ćete naučiti samo četiri ili pet točaka. Gramatika je vrlo laka. Gotovo smo završili Glavnu tablicu glagola.

Prvi aorist pasiv

24.3 Prijevod. Aorist pasiv prevodi se uz pomoć pomoćnoga glagola »bih/bi/bi/bismo/biste/bi(še)« i označava događaj neodređenog vida, koji se obično odvija u prošlom vremenu. »Bih ispitan.« »Biše srušeni.«

214 Treći dio: Indikativni glagoli 24.4 Tablica: Prvi aorist pasiv indikativ

Augment + aorisna osnova za pasiv + Formant glagolskog vremena (qh) +

sekundarni lični nastavci za aktiv

ej + lu + qh + n ► ejluvqhn

Budući da formant glagolskog vremena qh1 završava samoglasnikom, spojni samoglasnici su nepotrebni. Nadalje, zapazite da ovaj pasiv koristi nastavke za aktiv.

24.5 Paradigma: Prvi aorist pasiv indikativ

prvi aorist pasiv prijevod nastavak imperfekt aktiv

1. jd. ej luv qh n bih odriješen n e[luon

2. jd. ej luv qh " bi odriješen " e[lue"

3. jd. ej luv qh bi odriješen/-a/-o - e[lue

1. mn. ej luv qh men bismo odriješeni/-e/-i men ejluvomen

2. mn. ej luv qh te biste odriješeni/-e/-i te ejluvete

3. mn. ej luv qh san2 biše odriješeni/-e/-i san e[luon

24.6 Augment. Aorisna osnova za pasiv koristi augment, koji obično označava prošlo vrijeme.

24.7 Oblik glagolskog vremena. Osnova prvoga aorista pasiva općenito je

jednaka prezentskoj osnovi. Kada se razlikuje, glagol obično ima drugi aorist pasiv.

Oblik aorista pasiva glagola naveden je kao šesti oblik u leksikonu: h[cqhn.

a[gw vodim (67; *ajg) (h\gon), a[xw, h[gagon, -, -, h[cqhn

24.8 Formant glagolskog vremena. Formant glagolskog vremena je qh i lako ga je uočiti zato što se nikada ne mijenja. Gotovo svaki put kada

vidite qh možete pretpostaviti da je glagol u aoristu pasivu.3

_______________________________________________________

1 Napredne informacije za znatiželjne: formant glagolskog vremena zapravo je qe, koji je u ovom obliku zapravo produljen na qh. Skraćeni oblik u drugim situacijama vidjet ćemo kasnije.

2 Ovaj oblik koristi alternativni nastavak san umjesto nu korištenog u imperfektu i drugom aoristu. Ovaj nastavak smo već vidjeli u aoristu aktivu, trećem licu množine glagola ginwvskw: e[gnwsan.

Dvadeset četvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ 215

24.9 Sekundarni nastavci za aktiv. Aorist pasiv koristi nastavke za aktiv. Ova upotreba nastavaka za aktiv u aoristu pasivu pojavit će se još nekoliko puta.

24.10 Osnove koje završavaju praskavim suglasnikom. Praskavi suglasnici

mijenjaju se kada iza njih neposredno slijedi theta, prema narednom

obrascu.4

pq ► fq *blep + qh ► ejblevfqhn

bq ► fq *ejlhmb + qhn ► ejlhvmfqhn

kq ► cq *diwk + qh ► ejdiwvcqhn

gq ► cq *ag + qh ► h[cqhn

tq ► sq5

dq ► sq *baptid + qh ► ejbaptivsqhn

qq ► sq *peiq + qh ► ejpeivsqhn _________________________________ 3 Jedina iznimka ovome pravilu jest kontraktni glagol s epsilonom poput ajkolouqevw,

koji kada se koristi s formantom glagolskog vremena ima kombinaciju s qh zbog produljenoga kontraktnog samoglasnika (npr. hjkolouvqhsa, koji je aorist aktiv, ili ajkolouqhvsw, koji je futur aktiv).

4 Za vas, gramatičke stručnjake, to se zove »aspiracija«. U određenom smislu, to je ono što u engleskom jeziku »t« pretvara »th«; to je poput dodavanja zvuka »h« (koji je »aspiriran«). Isto se može reći i za grčki jezik. Theta je nešto poput aspiriranog tau.

Drugim riječima, ako gledate na Tablicu praskavih suglasnika, možete primijetiti obrazac.

p b f ► f

k g c ► c

t d q ► s

Ako se praskavi suglasnik javlja u lijevom ili srednjem stupcu, praskavi suglasnik mijenja se u njegov odgovarajući praskavi suglasnik u desnom stupcu.

5 Ne postoji primjer ove kombinacije kod glagola u aoristu u Novom zavjetu.

216 Treći dio: Indikativni glagoli

Drugi aorist pasiv

24.11 Tablica: Drugi aorist pasiv indikativ Augment + aorisna osnova za pasiv + formant glagolskog vremena (h) + sekundarni lični nastavci za aktiv

ej + graf + h + men ► ejgravfhmen

Paradigma za drugi aorist pasiv koristi gravfw. U slučaju ovoga glagola, osnova drugog aorista ne razlikuje se od prezentske (gravfw ►

ejgravfhn). To služi kako bismo ponovno naglasili koliko je važno da lične nastavke poznajete točno, jer biste inače mogli pogrešno misliti da je neki od ovih oblika u imperfektu. Novi zavjet ima samo 32 riječi koje se javljaju u drugom aoristu pasivu (vidi MBG).

24.12 Paradigma: Drugi aorist pasiv indikativ

drugi aorist pasiv prijevod nastavci prvi aorist pasiv

1. jd. ej gravf h n bih napisan n ejluvqhn

2. jd. ej gravf h " bi napisan " ejluvqh"

3. jd. ej gravf h bi napisan/-a/-o - ejluvqh

1. mn. ej gravf h men bismo napisani men ejluvqhmen

2. mn. ej gravf h te biste napisani te ejluvqhte

3. mn. ej gravf h san biše napisani san6 ejluvqhsan

U pasivu, osnova će ponekad biti ista kao u prezentu, a ponekad ista kao u aoristu aktivu, dok će se ponekad razlikovati od oba. Zato je važno prepoznati formant glagolskog vremena i lične nastavke koji se koriste u aoristu pasivu.

_______________________________________ 6 Neki drukčiji nastavci kao u prvom aoristu.

Dvadeset četvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ 217

Prvi futur pasiv

24.13 Prijevod. Futur pasiv prevodi se hrvatskim futurom I. pasivom (»neodređeni«), a gotovo uvijek se odnosi na događaj u budućnosti: »Bit ću pušten.«.

24.14 Tablica: futur pasiv indikativ. Futur medij tvori se od osnove futura

aktiva i primarnih ličnih nastavaka za medij/pasiv. Futur pasiv se tvori od aorisne osnove za pasiv bez augmenta. Premda aorist pasiv koristi nastavke za pasiv, futur pasiv koristi nastavke za medij/pasiv.

Aorisna osnova za pasiv (bez augmenta) + Formant glagolskog vremena (qhs) + spojni samoglasnik + primarni lični nastavci za medij/pasiv

lu + qhs + o + mai ► luqhvsomai

U sažetku, ovo su tvorbe koje su relevantne za ovo poglavlje.

glagolsko vrijeme formant nastavci

futur aktiv s primarni za aktiv

futur medij s primarni za medij/pasiv

aorist pasiv qh sekundarni aktiv

futur pasiv qhs primarni za medij/pasiv

24.15 Paradigma: Prvi futur pasiv indikativ

prvi futur pasiv prijevod spojni samogl. nastavak

1. jd. lu qhvs omai bit ću odriješen o mai

2. jd. lu qhvs h/ bit ćeš odriješen e sai7

3. jd. lu qhvs etai bit će odriješen/-a/-o e tai

1. mn. lu qhs ovmeqa bit ćemo odriješeni/-e o meqa

2. mn. lu qhvs esqe bit ćete odriješeni/-e/-i e sqe

3. mn. lu qhvs ontai bit će odriješeni/-e/-i o ntai

___________________________________

7 Sigma u ličnom nastavku ispada zato što se nalazi između dva samoglasnika, a samoglasnici se normalno sažimaju.

218 Treći dio: Indikativni glagoli

24.16 Razlike između futura i aorista pasiva

• Futur pasiv nema augmenta. Razlog tomu bi trebao biti

očigledan.8

• Formant glagolskog vremena je qhs, a ne qh. Ako će vam to pomoći, o qh možete razmišljati kao o dijelu osnove aorista pasiva, a sigma čini nužne izmjene za tvorbu futura pasiva (kao što to čini sigma u futuru aktivu i mediju).

• Oblik trećeg lica množine pasiva -qhsan je aorist, a ne futur. Ovo je jedini put u prvom aoristu pasivu kada ispred qh imate sigmu. Svi drugi slučajevi qhs označavaju futur pasiv.

24.17 Deponentni futuri. Jedini način tvorbe futura pasiva jest upotrebom aorisne osnove za pasiv. Međutim, postoje dvije vrste deponentnih futura: medij deponentni koji se tvore od osnove futura aktiva (npr. genhvsomai); i pasivi futuri koji se tvore od aorisne osnove za pasiv (npr. fobhqhvsetai).

______________________________________

8 Augment označava prošlo vrijeme, a ovo je futur.

Ovaj možete sami dokučiti.

Dvadeset četvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ 219

Drugi futur pasiv

24.18 Tablica. Drugi futur pasiv tvori se jednako kao prvi futur pasiv, osim što je formant glagolskog vremena hs.

Aorisna osnova za pasiv (bez augmenta) + formant glagolskog vremena (hs) + spojni samoglasnik + primarni lični nastavci za medij/pasiv

ajpostal + hs + o + mai ► ajpostalhvsomai

24.19 Paradigma: Drugi futur pasiv indikativ

drugi futur pasiv prijevod spojni samogl. nastavci

1. jd. ajpostal hvs omai bit ću poslan o mai

2. jd. ajpostal hvs h/ bit ćeš poslan e sai9

3. jd. ajpostal hvs etai bit će poslan/-a/-o e tai

1. mn. ajpostal hs ovmeqa bit ćemo poslani/-e/-i o meqa

2. mn. ajpostal hvs esqe bit ćete poslani/-e/-a e sqe

3. mn. ajpostal hvs ontai bit će poslani/-e/-a o ntai

Sažetak

1. Aoristi i futuri pasivi tvore se od iste osnove glagolskog vremena, koja je navedena na šestom i posljednjem mjestu u leksičkom unosu.

2. Aorist pasiv tvori se s augmentom, aorisnom osnovom za pasiv, formantom glagolskog vremena (qh ili h) te sekundarnim nastavcima za aktiv.

3. Futur pasiv tvori se s aorisnom osnovom za pasiv bez augmenta, formantom glagolskog vremena (qhs ili hs), spojnim samoglasnikom i primarnim nastavcima za pasiv.

___________________________________ 9 Sigma u ličnom nastavku ispada zato što se nalazi između dva samoglasnika, a

samoglasnici se sažimaju na uobičajen način.

220 Treći dio: Indikativni glagoli _______________________________________________________________________

Glavna tablica glagola Glagolsko vrijeme Aug/ Osnova gl. Formant Spojni Lični Paradigma

Redup vremena gl. vrem. samogl. nastavci 1. l. jd. Prezent aktiv prez. o/e prim. akt. luvw

Prezent medij/pasiv prez. o/e prim. med/pas luvomai

Imperfekt aktiv e prez. o/e sek. akt. e[luon

Imperfekt med/pas e prez. o/e sek. med/pas ejluovmhn

Futur aktiv fut. akt. s o/e prim. akt. luvsw

Likvidni fut. aktiv fut. akt. es o/e prim. akt. menw'

Futur medij fut. akt. s o/e prim. med/pas poreuvsomai

Likvidni futur medij fut. akt. es o/e prim. med/pas menou'mai

1. futur pasiv aor. pas. qhs o/e prim. med/pas luqhvsomai

2. futur pasiv aor. pas. hs o/e prim. med/pas ajpostalhvsomai

1. aorist aktiv e aor. akt. sa sek. akt. e[lusa

Likvidni aor. akt. e aor. akt. a sec. akt. e[meina

2. aorist aktiv e aor. akt. o/e sek. akt. e[labon

1. aorist medij e aor. akt. sa sek. med/pas ejlusavmhn

2. aorist medij e aor. akt. o/e sek. med/pas ejgenovmhn

1. aorist pasiv e aor. pas. qh sek. akt. ejluvqhn

2. aorist pasiv e aor. pas. h sek. akt. ejgravfhn

_______________________________________________________________________

Sada trebate naučiti još samo jedno glagolsko vrijeme!

Rječnik

U dvadeset petom poglavlju naučit ćemo i posljednje glagolsko vrijeme: perfekt. Kada gramatike iznose popis oblika glagolskih vremena, perfekt aktiv i perfekt medij/pasiv stavljaju između aorista aktiva i aorista pasiva. Budući da još ne znate perfekt, u narednom popisu smo na mjestu oblika perfekta stavili crtice.

a[gw vodim, donosim, zaustavljam (67; *ag)10

(h\gon), a[xw, h[gagon,11 -, -, h[cqhn12

ai|ma, -ato", tov krv (97, *aiJmat)13

_______________________________________________________

10 Ovo je glagolski dio složenice sunavgw. 11 a[gw prolazi kroz ono što se naziva »atičkom reduplikacijom«. To znači da se riječ

reduplicira a potom dodaje reduplicirano alfa kao augment (ag ► agag ► h[gagon). Ovo je drugi aorist.

Dvadeset četvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ 221 e{kasto", -h, -on svaki (82; *eJkasto/h)

iJmavtion, -ou, tov haljina, ogrtač (60; *iJmatio)14

o[ro", o[rou", tov planina, gora (63; *ojro)15

uJpavgw odlazim (79; uJp + *ag) (uJph'gon), -, -, -, -, -

fobevomai16 bojim se (95; *fobe)17

(ejfobouvmhn), -, -, -, -, ejfobhvqhn

caivrw radujem se (74; *car)18

(e[cairon), carhvsomai,19 -, -, -, ejcavrhn20

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 266 Broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 617 Broj pojavljivanja riječi do sada: 105 768 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 76,55% ________________________________

12 Gama se promijenilo u hi zbog narednog theta, u skladu s pravilima (#24.9).

13 Hematologija je nauka o krvi.

14 Himation je starogrčka gornja haljina koja se nosila preko tunike.

15 I orologija i orografija označavaju nauku o planinama.

16 Neki ne navode fobevomai kao deponentan glagol, no njegovo značenje je uvijek aktivno. U pasivu može značiti »ukočen sam od straha«, »preplašen sam«.

17 Hrvatska riječ fobija dolazi iz ovoga korijena i obično se koristi u kombinacijama s drugim riječima.

18 caivrein (infinitiv, trideset drugo poglavlje) bio je uobičajeni pozdrav na Koine grčkom (usp. Djela 15,23; Jakov 1,1).

19 Deponentni futur medij je vrlo učestao. Diftong iz osnove ai promijenio se u alfa (prijevoj, kao u aoristu pasivu), a eta je umetnuto iza osnove. *cair

► car ► carhvsomai.

20 Drugi aorist pasiv.

222 Treći dio: Indikativni glagoli

Prethodno naučene riječi

U narednoj tablici naveli smo aorist i futur pasiv, ako se javlja u Novom zavjetu; u protivnom smo stavili crticu. U Dodatku na str. 382-395 naći ćete daljnju raspravu o osnovama. prezent aktiv aorist pasiv futur pasiv

ajkouvw hjkouvsqhn21

ajkousqhvsomai

a[rcw - -

duvnamai hjdunhvqhn -

didavskw ejdidavcqhn22

-

e[cw - -

luvw ejluvqhn luqhvsomai

pisteuvw ejpisteuvqhn -

poreuvomai ejporeuvqhn - Prijevoj i promjena osnove

ajpevrcomai - -

ajpoqnh/vskw - -

bavllw ejblhvqhn blhqhvsomai

givnomai ejgenhvqhn -

ginwvskw ejgnwvsqhn gnwsqhvsomai

e[rcomai - -

euJrivskw euJrevqhn euJreqhvsomai

levgw ejrrevqhn23

-

pivnw ejpovqhn -

prosevrcomai - - Osnove koje završavaju praskavim suglasnikom

baptivzw ejbaptivsqhn baptisqhvsomai

blevpw - -

gravfw ejgravfhn -

doxavzw ejdoxavsqhn -

khruvssw ejkhruvcqhn khrucqhvsomai

lambavnw ejlhvmfqhn24

-

prosevrcomai - -

____________________________________________________

21 Nekoliko glagola umeće sigmu iza osnove glagolskog vremena, a tako i ispred formanta glagolskog vremena.

22 Sigma je ispao, a kapa se promijenio u hi u skladu s pravilima (#24.9). 23 Aorist pasiv glagola levgw tvori se iz drugoga korijena: *er. Isti korijen koristi se

prilikom tvorbe oblika futura aktiva: ejrw'.

Dvadeset četvrto poglavlje: Aorist i futur pasiv indikativ 223

prezent aktiv aorist pasiv futur pasiv

proseuvcomai - -

sunavgw sunhvcqhn sunacqhvsomai

sw/vzw ejswvqhn swqhvsomai Kontraktne osnove

ajgapavw - ajgaphqhvsomai

ajkolouqevw - -

gennavw ejgennhvqhn -

ejrwtavw - -

zavw - -

zhtevw - zhthqhvsomai

kalevw ejklhvqhn klhqhvsomai

lalevw ejlalhvqhn lalhqhvsomai

oJravw w[fqhn25

ojfqhvsomai

plhrovw ejplhrwvqhn plhrwqhvsomai

poievw - -

proskunevw - -

threvw ejthrhvqhn - Likvidne osnove

ai[rw h[rqhn ajrqhvsomai

ajpokrivnomai ajpekrivqhn ajpokriqhvsomai

ajpokteivnw ajpektavnqhn -

ajpostevllw ajpestavlhn -

ejgeivrw hjgevrqhn ejgerqhvsomai

ejkbavllw ejxeblhvqhn ejkblhqhvsomai

qevlw hjqelhvqhn26

-

krivnw ejkrivqhn kriqhvsomai

mevnw - -

caivrw ejcavrhn -

________________________________

24 Iste promjene koje se javljaju u deponentnom futuru mediju javljaju se i u aoristu pasivu, zajedno s promjenom posljednjeg beta u fi, u skladu s pravilima (#24.9).

25 Aorist pasiv glagola oJravw tvori se iz drugoga korijena: *op. Omikronu se dodaje augment, a pi se mijenja (tj. postaje »aspirirano«) u fi zbog narednog theta (usp. #24.9). Isti korijen koristi se u tvorbi oblika deponentnog futura medija: o[yomai.

26 Zapazite da ovdje dobiva augment baš kao i u imperfektu, jer je osnova izvorno počela s epsilonom.

Dvadeset peto poglavlje

Perfekt indikativ Egzegetski uvid

Često je ono prvo i ono posljednje što kažemo najvažnije, odnosno ono što se najviše pamti. Prvi i posljednji utisci traju dugo. Isto možemo reći i u primjeru Isusa. U prvoj izjavi koju od njega čujemo on govori da treba biti u kući svoga Oca (Luka 2,49). Čak i u dobi od dvanaest godina, bio je svjestan svoga božanskog rodoslovlja.

Dok je visio na križu, pošto je vodio bezgrješan život i platio kaznu za tvoje i moje grijehe, Isus je izgovorio svoje posljednje riječi. Tetevlestai. »Svršeno je!« (Ivan 19,30) Ova jedna riječ sažetak je Isusova života i smrti, a možda i najvažnija izjava u cijelome Svetom pismu. Ta riječ znači »dovršiti«, »dovesti do svršetka«. Isus je u potpunosti izvršio posao koji ga je Bog Otac poslao da izvrši. Pavao koristi cijelo peto poglavlje poslanice Rimljanima kako bi obrazložio upravo tu činjenicu – da je naše spasenje sigurno zato što je Kristova smrt u potpunosti porazila učinke Adamova grijeha.

Ipak, glagolsko vrijeme toga glagola, »perfekt«, iznosi na vidjelo i više od onoga što je Isus rekao. Perfekt opisuje radnju koja je u potpunosti izvršena i koja ima posljedice u vrijeme kada se izgovara. Isus je mogao upotrijebiti aorist, ejtelevsqh, i jednostavno reći: »Posao bi svršen«. No, tu ima još nešto, naime, nada za tebe i mene. Budući da je Isus u potpunosti dovršio svoj zadatak, trajna posljedica jest to da nam se nudi besplatan dar spasenja kako bismo mogli biti s njime zauvijek. Slava Bogu! Tetevlestai.

William D. Mounce

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo da:

• perfekt označava dovršenu radnju čije se posljedice osjećaju u govornikovoj sadašnjosti. Radnja se obično događa u prošlosti;

• kada glagol počinje suglasnikom, prilikom tvorbe perfekta prima suglasničku reduplikaciju (luvw ► levluka);

• kada glagol počinje samoglasnikom, prilikom tvorbe perfekta prima samoglasničku reduplikaciju (ajgapavw ► hjgavphka);

• perfekt koristi formant glagolskog vremena ka i primarne lične nastavke;

• klasično pravilo za medij glasi da subjekt vrši radnju glagola na način da ona utječe na njega samoga.

224

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ 225

Hrvatski jezik

25.1 Hrvatski perfekt sličan je grčkom perfektu.

• Hrvatska prošla vremena označavaju radnju koja se dogodila u prošlosti, koja može biti svršena ili nesvršena, ovisno o glagolskom vremenu i vidu koji se koristi. Npr. »Pisao sam« (perfekt nesvršeni), »pisah« (imperfekt, dakle nesvršeni), »napisah« (aorist, dakle svršeni), »napisao sam« (perfekt, svršeni).

• Postoji problem kod izražavanja grčkoga perfekta koji opisuje radnju koja je svršena, ali čije su posljedice još uvijek prisutne na hrvatskom jeziku. Grčki perfekt najbolje je prevesti hrvatskim (svršenim) perfektom, a ukoliko se taj vid grčkoga perfekta baš želi naglasiti, onda ga je najbolje prevesti hrvatskim prezentom pasivom: »napisao sam« (svršeni perfekt) i »napisano je« (prezent pasiv).

Grčki jezik

25.2 Značenje. Grčki perfekt jedno je od zanimljivijih glagolskih vremena i često se koristi prilikom izražavanja velikih teoloških istina. Grčki perfekt opisuje radnju koja je bila dovršena i čije se posljedice osjećaju u

sadašnjosti.1 Budući da opisuje svršenu radnju, podrazumijeva se da se radnja koju opisuje glagol u perfektu dogodila u prošlosti.

Na primjer: »Isus je umro« jednostavna je izjava o događaju koji se dogodio u prošlosti. Na grčkome jeziku, bila bi u aoristu. Međutim, ako bismo upotrijebili grčki perfekt da bismo rekli: »Isus je umro«, onda možemo očekivati da će u nastavku toga stiha pisati nešto o sadašnjem značaju te radnje koja se dogodila u prošlosti. »Isus je umro za moje grijehe.«

Drugi primjer je glagol »pisati«. Kada u Bibliji piše: »Pisano je«, to je obično u perfektu. Sveto pismo je bilo napisano u prošlosti, ali je primjenjivo u sadašnjosti. Zato su neki prevoditelji odlučili prevesti »Pisano je« umjesto »pisalo se«, jer to naglašava njegov trajni značaj. Prijevod »Stoji napisano« još jasnije izriče ovu nijansu.

25.3 Prijevod. Ponekad može biti složeno prevesti grčki perfekt zato što

hrvatski perfekt nije baš točna paralela. Možete odabrati između donje dvije mogućnosti, ovisno o potrebama konteksta. • Koristite hrvatski perfekt (npr. »pisao je«), međutim svakako upamtite potpuno značenje grčkoga perfekta. To će vam pomoći da razlikujete između aorista (»napisah«) i perfekta (»napisao sam«).

_________________________________ 1 Upamtite: vrijeme glagola odnosi se na stajalište govornika/pisca a ne čitatelja.

Ono što je sadašnjost za biblijskog pisca može ali i ne mora biti sadašnjost za nas.

226 Treći dio: Indikativni glagolski sustav • Koristite hrvatski prezent pasiv kada kontekst naglašava sadašnje

implikacije te glagolske radnje (»Napisano je«).

Ovo je posljednje glagolsko vrijeme koje ćete naučiti (ali vidi Informacije za napredne studente za pluskvamperfekt). Postoji još nekoliko varijacija, ali ovo je posljednje pravo glagolsko vrijeme. Još jednom, čestitamo!

Perfekt

25.4 Tablica: Perfekt aktiv indikativ

Reduplikacija + Perfektna osnova za aktiv +

formant glagolskog vremena (ka) + primarni lični nastavci za aktiv

l + e + lu + ka + men ► leluvkamen

Perfekt aktiv je primarno glagolsko vrijeme i koristi primarne nastavke. Ipak, zbog alfe u formantu glagolskog vremena čini se kao da nalikuje prvom aoristu.

25.5 Paradigma: Perfekt aktiv indikativ

perfekt aktiv prijevod nastavak aorist aktiv

1. jd. levluka odriješio sam - e[lusa

2. jd. levluka" odriješio/-la si " e[lusa"

3. jd. levluke(n)2 odriješio/-la/-lo je - (n) e[luse(n)

1. mn. leluvkamen odriješili smo men ejluvsamen

2. mn. leluvkate odriješili ste te ejluvsate

3. mn. leluvkasi(n)3 odriješili su si (n) e[lusan

__________________________________________

2 Formant glagolskog vremena mijenja se iz ka u ke, kao što se u prvom aoristu mijenja iz sa u se.

3 Nastavak je zapravo nsi(n), ali nu je ispalo zbog sigme.

Treće lice množine može biti i levlukan, po čemu nalikuje na prvi aorist. U Novom zavjetu ima trideset jedan perfekt aktiv u trećem licu množine; ovaj »izmijenjeni« oblik javlja se devet puta.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ 227

25.6 Tablica: Perfekt medij/pasiv indikativ

Reduplikacija +

prefektna osnova za medij/pasiv +

primarni lični nastavci za medij/pasiv

l + e + lu + mai ► levlumai

Zapazite da nema formanta glagolskog vremena i spojnog samoglasnika. Medij i pasiv u perfektu su isti, kao i u prezentu.

25.7 Paradigma: Perfekt medij/pasiv indikativ. Paradigma daje prijevod

pasiva.

perfekt prijevod nastavak prezent med/pas med/pas

1. jd. levlumai bio sam odriješen mai luvomai

2. jd. levlusai bio/-la si odriješen/-a sai4 luvh/

3. jd. levlutai bio/-la je odriješen/-a tai luvetai

1. mn. leluvmeqa bili/-e smo odriješeni/-e meqa luovmeqa

2. mn. levlusqe bili/-e ste odriješeni/-e sqe luvesqe

3. mn. levluntai5 bili/-e su odriješeni/-e ntai luvontai

25.8 Reduplikacija. Najuočljivija razlika u obliku između perfekta i drugih glagolskih vremena jest reduplikacija prvoga slova. Činjenica da je to toliko očito olakšava prepoznavanje perfekta. Postoji nekoliko razlika u pogledu pravila koja upravljaju reduplikacijom, ali evo nekih osnovnih vodilja.

_________________________________ 4 Ovo je jedino mjesto na kojemu se pravo drugo lice jednine, primarni nastavak za

pasiv, javlja bez sažimanja koje mijenja njegov oblik tako da ga je teže prepoznati. Drugdje ispred njega dolazi samoglasnik, sigma ispada a samoglasnici se sažimaju.

5 Perfekt pasiv trećeg lica množine javlja se samo devet puta u Novom zavjetu, od toga šest puta radi se o obliku ajfevwntai (od ajfivhmi). Vidi Informacije za napredne studente.

228 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

1. Suglasnička reduplikacija. Ako glagol počinje jednim suglasnikom,6

taj suglasnik se reduplicira, a dva suglasnika dijeli epsilon.

lu ► lelu ► levluka

Ako je suglasnik koji se reduplicira f, c ili q, reduplicirani suglasnici promijenit će se u f u p, c u k i q u t.

fanerovw ► fefanero ► pefanevrwka

carivzomai ► cecariz ► kecavrismai

qerapeuvw ► qeqerapeu ► teqeravpeumai

Kao što možete zapaziti u Tablici praskavih suglasnika, praskavi suglasnik u desnome stupcu (»aspirirani«) mijenja se u odgovarajući

praskavi suglasnik u lijevom stupcu (»bezvučni«).7

bezvučni zvučni aspirirani

p b f

k g c

t d q

2. Samoglasnička reduplikacija. Ako glagol počinje samoglasnikom ili

diftongom, samoglasnik se produljuje.8 Samoglasnička reduplikacija

svojim oblikom nalikuje augmentu u imperfektu i aoristu.9

ajgapavw ► hjgavphka

aijtevw ► h[/thka

Dakle, kada vidite reduplikaciju prvog augmenta/samoglasnika, glagol može biti u jednom od tri glagolska vremena: u imperfektu, aoristu ili perfektu.

Ako glagol počinje s dva suglasnika,10 u tom će slučaju glagol

obično proći kroz samoglasničku, a ne suglasničku reduplikaciju.11

*gnw (ginwvskw) ► e[gnwka

____________________________________ 6 »Jedan suglasnik« znači da neposredno iza njega nema drugog suglasnika.

7 To je upravo suprotno onome što se događa praskavom suglasniku iza

kojega slijedi qh; vidi #24.10.

8 Za diftonge je uobičajeno da se ne redupliciraju. Na primjer, perfekt glagola euJrivskw glasi eu{rhka.

9 Međutim, funkcije samoglasničke reduplikacije i augmenta drastično se razlikuju. Reduplikacija označava svršenu radnju, dok augment označava prošlo vrijeme.

10 To se naziva »suglasničkom skupinom«.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ 229

3. Složeni glagol. Složeni glagol reduplicira glagolski dio složenoga glagola, kao što se u imperfektu i aoristu augment pridružuje glagolskom dijelu složenice.

ejkbavllw ► ejkbevblhka12

25.9 Oblik glagolskog vremena. Perfekt aktiv je četvrto glagolsko vrijeme koje se navodi u leksikonu, dok je perfekt medij/pasiv peto.

ajgapavw, ajgaphvsw, hjgavphsa, hjgavphka, hjgavphmai, hjgaphvqhn

Perfektna osnova je ponekad identična prezentskoj osnovi, dok se u drugim slučajevima mijenja (npr. mijenja se samoglasnik osnove).

25.10 Formant glagolskog vremena. Formant glagolskog vremena za

perfekt aktiv je ka (levluka). Perfekt pasiv nema formanta glagolskog vremena (levlumai).

25.11 Spojni samoglasnik. Perfekt ne koristi spojni samoglasnik. U aktivu,

formant glagolskog vremena završava na samoglasnik, tako da spojni samoglasnik nije potreban. U pasivu, nastavci su pripojeni izravno na osnovu.

Dobar nagovještaj koji će vam pomoći da prepoznate perfekt medij/pasiv je izostanak formanta glagolskog vremena i spojnih samoglasnika. To se javlja samo u perfektu mediju/pasivu.

25.12 Lični nastavci. Budući da perfekt nema augment, koristi primarne lične nastavke. Međutim, zbog alfe u formantu glagolskog vremena, perfekt aktiv nalikuje na prvi aorist, koji je sekundarno glagolsko vrijeme.

U mediju/pasivu nema spojnog samoglasnika. Posljednji suglasnik osnove i prvi suglasnik ličnoga nastavka stupili su u izravni doticaj, a kao rezultat toga često se mijenja posljednji suglasnik osnove (npr. gravfw ► gevgrammai). U odjeljku Informacije za napredne studente u ovom poglavlju iznijeli smo te promjene. Ukoliko vas to zbunjuje, jednostavno upamtite da se u perfektu pasivu suglasnik koji dolazi neposredno iza ličnog nastavka može izmijeniti.

________________________________ 11 Ako je drugi suglasnik lambda ili ro, glagol će obično imati reduplikaciju

(gravfw ► gevgrafa).

12 bevblhka je perfekt aktiv glagola bavllw.

230 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 25.13 Kontraktni glagoli. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni

samoglasnik u aktivu i u pasivu, iako pasiv nema formant glagolskog vremena.

ajgapavw ► hjgavphka

ajgapavw ► hjgavphmai

25.14 Drugi perfekt. Postoji samo nekoliko drugih perfekata u Novom zavjetu, tako da oni ovdje ne iziskuju dulje razmatranje. Identični su prvome perfektu osim što u aktivu koriste formant glagolskog vremena

a umjesto ka. Već znate pet glagola koji imaju drugi perfekt.13

ajkouvw ► ajkhvkoa gravfw ► gevgrafa

givnomai ► gevgona e[rcomai ► ejlhvluqa

lambavnw ► ei[lhqa

Ne postoji drugi perfekt u mediju/pasivu zato što nema formanta glagolskog vremena.

Klasično značenje medija

25.15 Konačno je došlo vrijeme da naučite preostali dio gramatike koji se odnosi na medijalno stanje.

Ako je glagol aktivan, onda subjekt vrši glagolsku radnju. Ako je glagol pasivan, subjekt tada prima glagolsku radnju. Klasična je definicija medijalnog stanja da glagolska radnja u medijalnom stanju na neki način ostavlja posljedice na subjektu. Mi ćemo tu nijansu medija nazvati »vlastitim interesom«.

To nije nužno povratna ideja. Ako glagolski subjekt vrši radnju na sebi, grčki obično traži povratnu zamjenicu (eJautou') [kao, uostalom, i

hrvatski; op. prev.].14 Naprotiv, u mediju subjekt vrši glagolsku radnju na izravnom objektu, ali ta glagolska radnja na neki način ostavlja posljedice na subjektu.

_______________________________________ 13 oi\da je zapravo drugi perfekt. 14 Mnoge gramatike kažu da je medij »povratni« ili »neprelazni« glagol, dok mi

smatramo da taj izraz nije dobar. »Izravni povratni glagoli« bili su uobičajeni u klasičnom grčkom, ali ne i u Koine grčkom. Jedini takav povratni glagol u Novom zavjetu nalazimo u Mateju 27,5, no Moule (Idiom Book, 24) osporava čak i taj primjer. Vidi Wallacea za raspravu. Postoji nekoliko glagola koji su povratni u mediju, ali to je više povezano sa značenjem glagola nego s funkcijom medijalnog stanja.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ 231 Većina medijalnih paradigmi medij prevode kao: »Odrješujem za sebe«, »Oni odrješuju za sebe« [Još jedan način: »Odrješujem si.«, »Odrješuju si.«]. Međutim, problem s ovakvim učenjem medija jest u tome što stvarno značenje medija u Koine grčkom obično nije refleksivno, jer bi u protivnom značenje medija bilo toliko suptilno da bi ga bilo gotovo nemoguće razabrati.

25.16 U većini slučajeva, medij ima isto značenje kao aktiv. Ili su deponentni ili je

njihovo medijalno značenje u hrvatskoj misli zapravo aktivno. 25.17 Unatoč klasičnoj upotrebi, ideja »vlastitog interesa« jedna je od manje

vjerojatnih mogućnosti za prijevod medija.15 Kontekst će pokazati je li ta nijansa »vlastitog interesa« prisutna ili nije.

aijtevw16 aktiv: tražim

medij: tražim (za sebe, si)

baptivzw aktiv: krstim medij: uranjam sebe

euJrivskw aktiv: pronalazim medij: stičem (za sebe, si)

Moguće je da će drugi glagoli tu nijansu »vlastitog interesa« imati u određenim kontekstima. Kao uvijek, konačnu odluku mora donijeti kontekst, ali sama činjenica da je glagol u mediju ne mora značiti da je

nijansa »vlastitog interesa« prisutna.17

25.18 Tek nekolicina glagola ima i oblik deponentnoga medija i deponentnog pasiva. Na primjer, u aoristu givnomai ima i deponentni medij (ejgenovmhn) i deponentni pasiv (ejgenhvqhn) aorisnog oblika.

__________________________________ 15 Usp. Moule, Idiom Book, 24.

16 BDAG ne kaže da aijtevw ima smisao vlastitog interesa u Novom zavjetu, ali vidi vježbe. 17 Dobar primjer problema s kojim se susrećemo kada pretpostavljamo da je klasična

upotreba medija uvijek prisutna nalazimo u 1. Korinćanima 13,8, gdje Pavao kaže da će darovi jezikâ »prestati« (pauvsontai). S razloga što je pauvsontai u mediju, neki tvrde da Pavao želi reći da će dar jezikâ prestati sam od sebe.

Bez obzira na gledište koje imamo u pogledu duhovnih darova, smatramo da to nije ispravno tumačenje medija. To gledište pretpostavlja klasičnu upotrebu ovoga medija, premda BDAG ne navodi značenje vlastitog interesa za medijalno stanje glagola pauvw. Kada sagledamo preostalih osam puta kada nalazimo ovaj glagol, vidimo da je zapravo deponentni medij a ne povratni. Najbolji primjer nalazimo u Luki 8,24, gdje je Isus umirio more. »Isus zaprijeti vjetru i smiri vodu, a oni stadoše i postaše mirni« (oJ de ; diegerqei;" ejpetivmhsen tw'/ ajnevmw/ kai; tw'/ kluvdwni tou' u{dato": kai; ejpauvsanto kai; ejgevneto galhvnh). Vjetar i voda sigurno nisu »stali« sami od sebe. Medij ovoga glagola ne označava »vlastiti interes«, nego je deponentan.

232 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 25.19 Gramatička analiza. Premda način na koji analiziramo medijalni oblik

nije toliko važan, moramo biti dosljedni, tako da smo željeli iznijeti naše smjernice. Vaš učitelj će možda dati prednost nekom drugom načinu.

• Ako vam je potpuno jasno da se radi o mediju (futuru; aoristu), onda napišite da je to medij.

Međutim, ako je taj medijalni oblik deponentan, trebali biste napisati »deponentan«, a ne »medij«. Jedini način na koji ćete znati je li neki glagol u mediju deponentan ili nije jest da ga upamtite.

• Ako ne znate je li medijalan (prezent; imperfekt; perfekt), za sada pretpostavite da je pasivan ili deponentan. Ukoliko to nema smisla u kontekstu, onda je možda medij.

Čestitamo

25.20 Sada znate sva glagolska vremena u indikativu. Važno je da provedete neko vrijeme u tablici Osnove glagolskoga vremena za glagole koji se javljaju pedeset ili više puta u Novom zavjetu koja se nalazi u Dodatku (str. 382-395). Trebate vidjeti koje osnove glagolskog vremena znate a na kojima još trebate raditi. Uspijete li ovladati ovom tablicom, puno ćete lakše naučiti glagole.

U Dodatku ćete naći tablicu glagola luvw u svim glagolskim vremenima i stanjima (str. 359). Također, pronaći ćete i niz tablica koje obuhvaćaju cijeli indikativ (str. 363-369). Bilo bi najbolje ako biste ih mogli proučiti sada, tako što ćete se pobrinuti da možete prepoznati svaki različiti

oblik.18

25.21 Glavna tablica glagola. Glavna tablica glagola je sada potpuna za indikativ. Kako bismo označili reduplikaciju, jednostavno smo unijeli le kao da se radi o reduplikaciji luvw. No, upamtite da i perfekt može proći kroz reduplikaciju samoglasnika kako bi tvorio perfekt.

_______________________________________

18 Postoji još jedna vrsta glagola s kojom se nećete susresti sve do trideset četvrtog poglavlja, a čiji leksički oblici završavaju na mi umjesto na w (»atematski«). Do tada zanemarite takve riječi u tablicama.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ 233

_________________________________________________________________________

Glavna tablica glagola

Glagolsko vrijeme Aug./ Osnova gl. Formant Spojni Lični Paradigma Redup. vremena gl. vrem. samoglasnik nastavci 1. l. jd.

Prezent aktiv prez. o/e prim. akt. luvw

Prezent medij/pasiv prez. o/e prim med/pas luvomai

Imperfekt aktiv e prez. o/e sek. akt. e[luon

Imperfekt med/pas e prez. o/e sek. med/pas ejluovmhn

Futur aktiv fut. akt. s o/e prim. akt. luvsw

Likvidni fut. aktiv fut. akt. es o/e prim. akt. menw'

Futur medij fut. akt. s o/e prim. med/pas poreuvsomai

Likvidni futur medij fut. akt. es o/e prim. med/pas menou'mai

1. futur pasiv aor. pas. qhs o/e prim. med/pas luqhvsomai

2. futur pasiv aor. pas. hs o/e prim. med/pas ajpostalhvsomai

1. aorist aktiv e aor. akt. sa sek. akt. e[lusa

Likvidni aor. akt. e aor. akt. a sec. akt. e[meina

2. aorist aktiv e aor. akt. o/e sek. akt. e[labon

1. aorist medij e aor. akt. sa sek. med/pas ejlusavmhn

2. aorist medij e aor. akt. o/e sek. med/pas ejgenovmhn

1. aorist pasiv e aor. pas. qh sek. akt. ejluvqhn

2. aorist pasiv e aor. pas. h sek. akt. ejgravfhn

1. perfekt aktiv le perf. akt. ka prim. akt. levluka

2. perfekt aktiv le perf. akt. a prim. akt. gevgona

Perfekt medij/pasiv le perf. pas. prim. med/pas levlumai

_________________________________________________________________________

Sažetak

1. Perfekt označava svršenu radnju čije se posljedice još uvijek osjećaju u govornikovoj sadašnjosti. Radnja se obično dogodila u prošlosti.

2. Glagoli koji počinju s jednim suglasnikom prilikom tvorbe perfekta dobivaju reduplikaciju. Ako je prvi suglasnik f, c ili q, suglasnik reduplikacije će biti p, k ili t.

3. Glagoli koji počinju suglasničkim skupom ili samoglasnikom obično dobivaju samoglasničku reduplikaciju (produljenje). Premda ona nalikuje na augment, od njega se u suštini razlikuje po funkciji. Prvi diftonzi obično ne dobivaju reduplikaciju.

234 Treći dio: Indikativni glagolski sustav 4. Perfekt aktiv koristi ka kao formant glagolskog vremena i primarne

nastavke za aktiv. Perfekt medij/pasiv nema ni formant glagolskog vremena ni spojnih samoglasnika. Oblici medija i pasiva su jednaki.

5. Kontraktni glagoli produljuju svoj kontraktni samoglasnik i u aktivu i u pasivu.

6. Klasično je pravilo za medijalno stanje da subjekt glagolsku radnju vrši na neki način koji ostavlja posljedice za njega samoga. Jedino kontekst i upotreba ove riječi mogu odrediti je li ta nijansa u određenom stihu prisutna. To ne možemo automatski pretpostaviti.

U većini slučajeva, medij ima isto značenje koje ima i aktiv. Medij može biti ili pravi medij s aktivnim značenjem, ili deponentan.

7. Ukoliko u procesu gramatičke analize medijalnih oblika možete jasno reći da se radi o mediju, onda to učinite. Ako se radi o deponentnom mediju, izrazite onda to. Ako ne znate je li neki oblik medij ili pasiv, pretpostavite da je pasiv.

Rječnik aijtevw tražim, zahtijevam (70; *aite)

(h[/toun), aijthvsw, h/[thsa, h/[thka, -, -

ma'llon više, radije (81)19

marturevw svjedočim (76; *marture)20

(ejmartuvroun), marturhvsw, ejmartuvrhsa, memartuvrhka, memartuvrhmai, ejmarturhvqhn

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 269 Broj riječi koje se pojavljuju u ovome poglavlju: 281 Broj do sada pojavljivanih riječi: 105 995 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 76,72%

Prethodno naučene riječi prezent perfekt aktiv perfekt medij/pasiv

ajkouvw ajkhvkoa -

a[rcw - -

duvnamai - -

didavskw - -

e[cw e[schka -

__________________________________________________________

19 Kada se ma'llon koristi s h[, h[ obično se prevodi kao »od, nego«, a ne »ili«.

20 Srodna imenica mavrtu" znači svjedok. Martir je osoba koja svjedoči za vjeru tako što za nju umire, mučenik.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ 235

prezent perfekt aktiv perfekt medij/pasiv

qevlw - -

luvw - levlumai

pisteuvw pepivsteuka pepivsteumai

poreuvomai - pepovreumai

Prijevoj i promjena osnove

ajpevrcomai ajpelhvluqa -

ajpoqnh/vskw - -

bavllw21

bevblhka bevblhmai

givnomai gevgona gegevnhmai

ginwvskw e[gnwka e[gnwsmai

e[rcomai ejlhvluqa -

euJrivskw eu{rhka -

levgw ei[rhka ei[rhmai22

pivnw pevpwka -

Osnove koje završavaju praskavim suglasnikom

a[gw - -

baptivzw - bebavptismai

blevpw - -

gravfw gevgrafa gevgrammai

doxavzw - dedovxasmai

khruvssw - -

lambavnw ei[lhfa -

prosevrcomai proselhvluqa -

proseuvcomai - -

sunavgw - sunhvgmai

sw/vzw sevswka sevsw/smai23

uJpavgw - -

Kontraktne osnove

ajgapavw hjgavphka hjgavphmai

ajkolouqevw hjkolouvqhka -

__________________________________

21 Ista osnovna promjena dogodila se i u oblicima perfekta (vidi kalevw dolje). Korijen riječi bavllw je *bal. Samoglasnik osnove je ispao (prijevoj), a eta je umetnuta iza osnove.

22 Perfektna osnova nastaje iz korijena *er, kao što je slučaj u aoristu pasivu. 23 swv/zw se u Novom zavjetu javlja jedanput u indikativu, a sigma se ne umeće

(sevswtai, Djela 4,9). Javlja se dvaput kao particip, s umetnutim sigma (sesw/smevnoi, Ef 2,5. 8).

236 Treći dio: Indikativni glagolski sustav

prezent perfekt aktiv perfekt medij/pasiv

gennavw gegevnnhka gegevnnhmai

zavw - -

zhtevw - -

kalevw24

kevklhka kevklhmai

lalevw lelavlhka lelavlhmai

oJravw eJwvraka -

plhrovw peplhvrwka peplhvrwmai

poievw pepoivhka pepoivhmai

proskunevw - -

threvw tethvrhka tethvrhmai Likvidne osnove

ai[rw h\rka h\rmai

ajpokteivnw - -

ajpostevllw ajpevstalka ajpevstalmai

bavllw bevblhka bevblhmai

ejgeivrw - ejghvgermai

ejkbavllw - -

krivnw kevkrika kevkrimai

mevnw memevnhka25 -

caivrw - -

Informacije za napredne studente

25.22 Treće lice množine, perfekt medij/pasiv. Perfekt pasiv trećeg lica množine javlja se samo devet puta u Novom zavjetu, od čega šest puta u obliku ajfevwntai (od ajfivhmi). Treće lice množine u mediju nikada se ne javlja u Novom zavjetu.

Dio ove nenazočnosti objašnjava se onime što nazivamo perifrastičkom konstrukcijom. Ova konstrukcija koristi oblik prezenta trećeg lica množine glagola eijmiv i perfekt particip glagola (vidi trideseto poglavlje) kao »zaobilazni« način izražavanja trećeg lica množine. Ovo je pravilo koje određuje hoće li glagol oblikovati svoje

treće lice množine, perfekt medij/pasiv, perifrastički ili neće.26

__________________________________________________

24 Ista osnovna promjena dogodila se u oba oblika perfekta (vidi bavllw gore). Korijen glagola kalevw je *kale©. Samoglasnik osnove (prijevoj) i digama su ispali, a posljednji epsilon se produljio u eta.

25 Perfekt glagola mevnw ne javlja se u Novom zavjetu, ali se pluskvamperfekt javlja jedanput, a pluskvamperfekt se tvori od perfektne osnove.

Dvadeset peto poglavlje: Perfekt indikativ 237 Glagoli koji se tvore perifrastički:

• osnove koje završavaju na suglasnik (izuzev nu; za osnove koje završavaju na praskavi suglasnik, vidi dolje);

• osnove koje prilikom tvorbe perfektne osnove za pasiv dodaju sigma.

Glagoli koji se ne tvore perifrastički:

• osnove koje završavaju na nu gube nu i tvore se na običan način;

• kontraktne osnove produljuju posljednji samoglasnik osnove. 25.23 Osnove koje završavaju na praskavi suglasnik. Glagolski korijeni

koji završavaju na praskavi suglasnik prolaze kroz značajne promjene u perfektu pasivu zato što se stavljaju neposredno uz suglasnik ličnoga nastavka. Ovo je cjelovita paradigma tih promjena (usp. Smyth, #409).

labijalni (p b f) velarni (k g c) dentalni (t d q)

gravfw diwvkw peivqw

mai gevgrammai dedivwgmai pevpeismai

sai gevgrayai dedivwxai pevpeisai

tai gevgraptai dedivwktai pevpeistai

meqa gegravmmeqa dediwvgmeqa pepeivsmeqa

sqe gevgrafqe dedivwcqe pevpeisqe

ntai eijsi; gegrammevnoi eijsi; dediwgmevnoi eijsi; pepeismevnoi

U drugom licu množine, u labijalima je očekivano psi postalo fi (gegrafsqe ► gegrayqe ► gevgrafqe), a u velarnima je očekivano ksi postalo hi (dediwksqe ► dediwxqe ► dedivwcqe), suprotno uobičajenim pravilima.

25.24 Pluskvamperfekt. Postoji još jedno glagolsko vrijeme koje trebamo spomenuti. Ne javlja se često, tako da ga neki učitelji možda neće još htjeti razmatrati. U Novom zavjetu postoji 28 glagola koji se javljaju u

pluskvamperfektu ukupno 86 puta.27

Pluskvamperfekt se koristi za opisivanje neke radnje koja je svršena i čije su se posljedice osjećale u vrijeme iza njezina dovršenja ali prije vremena govornika. (Posljedice radnje koju opisuje perfekt osjećaju se u govornikovu vremenu.)

__________________________________

26 Usp. Smyth, #408. Perifrastičke (periv + fravsi") konstrukcije javljaju se i u drugim situacijama.

27 oi\da se javlja 33 puta kao pluskvamperfekt, ali njegov pluskvamperfekt vrši funkciju imperfekta ili aorista (usp. #22.17). Pluskvamperfekt glagola i{sthmi javlja se 14 puta.

238 Treći dio: Indikativni glagolski sustav Pluskvamperfekt se tvori od perfektne osnove. Ispred reduplikacije može se nalaziti augment, premda to nije nužno, tako da smo augment stavili u zagrade. Prvi pluskvamperfekt tvori se s formantom glagolskog vremena (k) no drugi pluskvamperfekt ga nema. Iza formanta glagolskog vremena slijede spojni samoglasnici ei i sekundarni nastavci.

1. pluskvamperfekt 2. pluskvamperfekt

aktiv

1. jd. (ej)leluvkein (ej)gegravfein

2. jd. (ej)leluvkei" (ej)gegravfei"

3. jd. (ej)leluvkei(n) (ej)gegravfei(n)

1. mn. (ej)leluvkeimen (ej)gegravfeimen

2. mn. (ej)leluvkeite (ej)gegravfeite

3. mn. (ej)leluvkeisan (ej)gegravfeisan

medij/pasiv

Medij/pasiv pluskvamperfekt slijedi isti obrazac koji slijedi aktiv, osim što se tvori od perfektne osnove za medij/pasiv i ne koristi formant glagolskog vremena ni spojni samoglasnik.

1. jd. (ej)leluvmhn

2. jd. (ej)levluso

3. jd. (ej)levluto

1. mn. (ej)leluvmeqa

2. mn. (ej)levlusqe

3. mn. (ej)levlunto

25.25 Futurni perfekt. Futurni perfekt javlja se šest puta u Novom zavjetu,

svaki put u perifrastičkoj konstrukciji (Mt 16,19; 18,18; Iv 20,23). Postoje nejasnoće vezano uz njihovo točno značenje; vidi pregled D. A.

Carsona28 i Egzegetski uvid na početku petnaestog poglavlja. ______________________________________

28 »Matthew«, The Expositor’s Bible Commentary, 8:370-72.

Dvadeset šesto poglavlje

Uvod u participe

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• particip se prevodi hrvatskim glagolskim prilogom sadašnjim ili prošlim, koji završavaju na »-ući« [gl. prilog sadašnji] ili »-vši« [gl. prilog prošli], poput »gledajući«, »spavajući«, »oklijevajući« [gl. prilog sadašnji], »ugledavši« »odspavavši«, »oklijevavši« [gl. prilog prošli];

• particip je [u grčkome jeziku] glagolski pridjev [a u hrv. glagolski prilog], koji ima karakteristike glagola i pridjeva;

• kao glagol, particip ima glagolsko vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje (aktiv, medij, pasiv);

• kao pridjev, particip se slaže s imenicom koju pobliže označuje u padežu, broju i rodu.

Hrvatski jezik

26.1 Participi se tvore dodavanjem nastavka »-ući« glagolu.1 »Čovjek, gledajući pokraj prozora, moj je učitelj grčkog.« »Ugledavši kamion [tj.

nakon što sam ugledao kamion], sklonio sam se s kolnika.«2

26.2 Participi su glagolski pridjevi.

Grčki particip ima karakteristike glagola. »Jedući [tj. dok je jeo], učitelj grčkoga podijelio nam je završni ispit.« U ovome primjeru jedući je particip koji nam govori nešto o glagolu podijelio je. Učitelj nam je podijelio završni ispit dok je jeo. (U hrvatskome jeziku, particip je glagolski prilog zato što pobliže opisuje glagole. U gornjoj rečenici, particip služi kao prilog dok te pobliže opisuje kada se radnja participa dogodila.)

Grčki particip ima i aspekte pridjeva. »Žena, sjedeća pokraj prozora [tj. koja sjedi pokraj prozora], moja je učiteljica grčkog.« U ovome primjeru sjedeća je particip [hrv. gl. pridjev trpni] koji govori nešto o imenici »žena«. [Ipak, potrebno je napomenuti da je ova konstrukcija u hrvatskome jeziku nezgrapna, tako da ju je bolje prevesti: »koja sjedi pokraj prozora«.

__________________________________ 1 Točnije, »-ući« se dodaje prilikom tvorbe glagolskog priloga, a postoji još i glagolski

pridjev trpni kojim se također prevodi grčki particip: »Ganuti porukom, svi su počeli plakati.«

2 Hrvatski jezik ima glagolski prilog, pridjev i imenicu. Ponekad se grčki infinitivi (trideset drugo poglavlje) prevode hrvatskim glagolskim imenicama. Na primjer, imenica »Gledanje« bi bila glagol »gledati«, a »vjerovanje« bi bilo »vjerovati«.

239

240 Četvrti dio: Participi 26.3 Kada particip ima riječi koje pobliže opisuju druge riječi poput

izravnog objekta ili priloga, particip i modifikatori tvore participni izraz. Kada prevodite važno je prepoznati početak i kraj participnog izraza, baš kao u slučaju odnosne rečenice.

26.4 U rečenicama poput: »Dok je jeo, vidio ju je« hrvatski jezik nalaže da

»on« bude onaj koji jede, a ne »ona«, jer je »on« [podrazumijevan u glagolu »vidio«] u redoslijedu riječi bliži participu.

Grčki jezik

26.5 Kao što smo vidjeli gore, grčki particip ovisno o značenju koje nosi prevodi se pomoću nekoliko hrvatskih oblika, prvenstveno glagolskim prilogom i glagolskim pridjevom. Štoviše, prevođenje participa pomoću tih hrvatskih gramatičkih oblika ponekad je nedovoljno jasno i stilski nezgrapno, tako da ih je donekle potrebno protumačiti daljnjim prevođenjem u pridjevske [»Sjedeća žena« = »Žena koja sjedi«] i priloške [»Jedući« = »Dok je jeo«] konstrukcije.

Treba vam biti jasno da je učenje grčkoga participa nužno potrebno želite li prevoditi Novi zavjet s bilo kakvim umijećem. Participi su uobičajeni i važni.

Od dvadeset šestog do tridesetog poglavlja bavit ćemo se participom. Premda će vam se ova poglavlja činiti poduljima, u pojedinačnim poglavljima neće biti puno novina koje trebate naučiti. Većina gramatike o participima nalazi se u ovome poglavlju, a veći dio preostala četiri poglavlja bavi se oblikom participa. Štoviše, participi slijede uobičajenu prvu, drugu i treću deklinaciju, tako da ne morate učiti nove padežne nastavke.

Ne trudite se upamtiti grčke oblike koje vidite u ovome poglavlju osim ako se to posebno traži. Oni služe isključivo kao ilustracije. Umjesto toga, usredotočite se na učenje gramatike.

26.6 Priloški i pridjevski. Budući da je grčki particip glagolski pridjev, dijeli karakteristike glagola i pridjeva. Kao glagol particip ima glagolsko vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje (aktiv, medij, pasiv). Kao pridjev slaže se s riječi koju pobliže opisuje u padežu, broju i rodu. Možda vam isprva bude čudno da riječ može imati i glagolsko vrijeme i padež, ali grčki particip ima. Naše razmatranje ćemo početi s glagolskim karakteristikama participa, a potom s njegovim pridjevskim [i priloškim] karakteristikama.

26.7 Tvorba. Particip se može tvoriti od bilo kojega glagola. Particip luvonteß tvori se od luvw.

Particip pisteuvonteß tvori se od pisteuvw.

Participni morfem je nt. (»Morfem« je najmanja značenjska jedinica prilikom tvorbe neke riječi.)

Dvadeset šesto poglavlje: Uvod u participe 241 26.8 Aspekt. Ključ za razumijevanje značenja participa leži u shvaćanju da

je njihov značaj prvenstveno u aspektu, odnosno vrsti radnje. To je suština, bit participâ. Oni ne moraju nužno označavati kada se radnja događa (»vrijeme«: prošlo, sadašnje). Budući da ima tri aspekta, ima i tri participa.

Prezentski particip opisuje nesvršenu radnju i tvori se od prezentske osnove glagola.

Aorisni particip opisuje radnju bez pobližeg opisivanja naravi te radnje (neodređena) a tvori se od aorisne osnove glagola.

Perfektni particip opisuje svršenu radnju s posljedicama u sadašnjosti a tvori se od perfektne osnove glagola.

aspekt osnova glagolskog vremena

prezent nesvršeni prezent

aorist neodređeni aorist

perfekt svršeni perfekt

26.9 Dvije osnovne upotrebe participa. Budući da je particip glagolski pridjev, vrši jednu od dvije osnovne funkcije, ovisno o tome naglašava li se njegov glagolski [hrv. gl. prilog] ili pridjevski [hrv. gl. pridjev] aspekt.

Ako je priloški particip [hrv. gl. prilog], radnja koja se opisuje participom prvenstveno je usmjerena prema glagolu. Ova vrsta participa obično se prevodi priloškim izrazom. »Dok je učio za završni ispit iz grčkog [dosl. »učeći za«], Ivan je zaspao.«

Ako je pridjevski particip [hrv. gl. pridjev], radnja koja se opisuje participom prvenstveno pobliže opisuje neku imenicu ili zamjenicu. Ovakva vrsta participa obično se prevodi pridjevskom frazom. »Ivan je vidio Katu koja je sjedila pokraj prozora [dosl. »sjedeću pokraj prozora«].« (Kada bismo ispred »sjedila« umetnuli prilog »dok«, onda bi bio priloški particip.)

Kontekst je taj koji odlučuje je li particip priloški ili pridjevski. Njegov oblik se ne mijenja.

242 Četvrti dio: Participi

Glagolska strana participa

26.10 Glagolsko vrijeme. Participi se mogu tvoriti od prezentskih, aorisnih

ili perfektnih osnova.3 Upamtite njihove morfeme.4 napisali smo ih masnim slovima.

Prezentski particip luvonte" tvori se od prezentske osnove glagola luvw (lu + o + ntntntnt + e").

Aorisni particip luvsante" tvori se od aorisne osnove glagola luvw (lu

+ sa + ntntntnt + e"). Jeste li primijetili da nema augmenta?

Perfektni particip lelukovte" tvori se od perfektne osnove glagola luvw (le + lu + k + otototot + e").

26.11 Stanje. Particip može biti aktivan, medijalan, pasivan ili deponentan. Ako je glagol deponentan, deponentan će biti i njegov particip. Grčki koristi različite participne morfeme za različita glagolska stanja.

ajkouvonte" je aktivan, što znači da riječ koju pobliže opisuje vrši radnju participa.

ajkouovmenoi je pasivan, što znači da se na riječi koju pobliže opisuje vrši radnja participa.

ejrcovmenoi je deponentan, jer je e[rcomai, glagol od kojega se tvori, deponentan.

Pridjevska strana participa

26.12 Kao pridjev, particip se mora slagati s imenicom u rodu, broju i padežu.

Čovjek, koji jede čokoladu [dosl. jedući čokoladu], moj je brat.

Budući da pridjevski izraz »koji jede« [i gl. pridjev »jedući«] opisuju imenicu »čovjek« (a[nqrwpo") koja je u nominativu, stoga je i pridjevski izraz [odnosno, gl. pridjev] u nominativu.

e[bleye to;n a[nqrwpon to;n didavskonta th;n koinhvn.

Vidje čovjeka koji je poučavao Koine.

Budući da particip pobliže opisuje imenicu a[nqrwpon, a imenica a[nqrwpon je u akuzativu jednine muškoga roda, particip didavskonta također mora biti u akuzativu jednine muškoga roda. Upravo tako se ponaša i pridjev, tako da vam ovo ne predstavlja neko nepoznato gradivo iz gramatike.

________________________________________ 3 Postoji još i particip koji se tvori na futurnoj osnovi, ali javlja se samo dvanaest puta

u Novom zavjetu. Vidi Informacije za napredne studente u dvadeset osmom poglavlju.

4 Dolje koristimo oblike u nominativu množine zato što pokazuju neizmijenjeni participni morfem.

Dvadeset šesto pogalvlje: Uvod u participe 243 26.13 Subjekt. Tehnički govoreći, particip nema subjekt. Ipak, zato što se

particip mora slagati u padežu, broju i rodu s riječi koju pobliže opisuje, relativno je lako otkriti tko vrši radnju participa.

Na primjer, kada biste rekli na grčkom: »Vidio ju je, učeći«, particip učeći bio bi u nominativu muškoga roda (ako je on učio) ili u akuzativu ženskog roda (ako je ona učila).

U primjeru e[bleye to;n a[nqrwpon to;n didavskonta th;n koinhvn, možete saznati da ne poučava »on« (e[bleye) već »čovjek« (a[nqrwpon), jer je particip (didavskonta) u akuzativu. U slučaju da»on« uči, particip bi bio didavskwn (nominativ).

Drugi elementi participa

26.14 Modifikatori itd. Particip ima još neke karakteristike glagola.

Može imati izravni objekt u akuzativu. »Učivši grčki [tj. »nakon što je učila grčki«], studentica je mislila da je umrla i otišla na nebo.« »Grčki« je izravni objekt participa »učivši«.

Particip može imati modifikatore kao što su prijedložni izrazi, prilozi itd. »Učivši tiho jedno dulje vrijeme, konačno sam razumio ovu paradigmu.« »Tiho« je prilog, a »jedno dulje vrijeme« je prijedložni izraz, a oboje pobliže opisuju particip »učivši«.

26.15 Negacija. Negacija ouj obično se koristi u indikativu. Budući da particip nije indikativni oblik, participi se obično negiraju česticom mhv, koja ima isto značenje kao ouj.

26.16 Nema ličnih nastavaka. Jeste li zapazili da particip ne koristi glagolske lične nastavke. Particip nije finitni glagolski oblik, zato nije ograničen subjektom.

Ovaj natpis nalazi se na stupu u sinagogi u Kafarnaumu. Ta sinagoga sagrađena je povrh sinagoge iz prvoga stoljeća. Na natpisu piše: ÔHrwvdhß Monimou' kai; jIou'stoß uiJo;ß a{ma toi æß tevknoiß e[ktisan to;n kivona, naravno bez naglasaka. Preveden znači: »Herod (sin) Monimosov i Justos (njegov) sin zajedno sa svojom djecom podigoše ovaj stup.«

244 Četvrti dio: Participi 26.17 Gramatička analiza. Budući da je particip glagolski pridjev, potrebno

je upamtiti osam stvari. Preporučamo vam da počnete s njegovim glagolskim karakteristikama, a potom prijeđete na pridjevske. (Učitelji će se razlikovati u pogledu izbora, tako da svakako pitajte svog učitelja.)

Glagolsko vrijeme; stanje; »particip«;5 padež; broj; rod; leksički oblik; značenje sprezanog oblika.

ajkouvonto": prezent aktiv particip, genitiv jednine muškoga roda, od ajkouvw, znači »slušajući«.

Naredna poglavlja

26.18 Kako bismo olakšali učenje participa, njegove osnovne upotrebe podijelili smo u zasebna poglavlja.

• Dvadeset sedmo poglavlje bavi se prezentskim priloškim participima.

• Dvadeset osmo poglavlje razmatra aorisne priloške participe.

• Dvadeset deveto poglavlje obuhvaća pridjevsku upotrebu participa.

• Trideseto poglavlje govori o perfektnom participu.

Sada ste naučili veći dio gramatike vezane uz participe. Preostaje vam samo naučiti njihove oblike, a iz svojega proučavanja pridjeva poznati su vam svi njihovi padežni nastavci.

Sažetak

1. Particip je glagolski pridjev, koji ima karakteristike glagola i pridjeva.

2. Kao glagol, ima glagolsko vrijeme (prezent, aorist, perfekt) i stanje (aktiv, medij, pasiv). Ako je glagol deponentan, deponentan je i njegov particip.

3. Kao pridjev, slaže se s imenicom koju pobliže opisuje u rodu, broju i padežu.

_______________________________________ 5 Tehnički govoreći, particip nije »glagolski način poput indikativa, ali zbog

jednostavnosti (prilikom analize), tamo gdje biste obično napisali glagolski način, napišite particip.

Dvadeset sedmo poglavlje

Prezentski (nesvršeni) priloški participi Egzegetski uvid

U samome središtu kršćanskog iskustva nalazi se radikalna preobrazba od onoga što jesmo po naravi u ono što Bog želi da postanemo po njegovoj milosti. Ova transformacija nigdje se jasnije ne izriče od 2. Korinćanima 3,18. U srcu ovoga stiha nalazi se prezent medij particip koji otkriva tajnu kršćanskoga rasta i zrelosti.

Ovaj stih nam otkriva da se u vjernikovu životu događa predivna promjena. Premda pokrivalo ostaje nad umom nevjernika (s. 15), to pokrivalo se uklanja s onih koji su u Kristu (s. 14 i 16). Oni se preobražavaju u sliku Kristovu iz jedne razine slave u sljedeću.

Tajna božanske preobrazbe nalazi se u participu katoptrizovmenoi. On dolazi iz glagola koji je, u mediju, izvorno značio »gledati u zrcalo«. Potom je počeo značiti »zaglédati se u« ili »promišljati«. Protumačimo li particip u instrumentalnom smislu, čitamo: »Svi se mijenjamo u sliku Kristovu gledanjem slave Gospodnje.«

Preobražaj u sličnost Kristu neizbježan je rezultat gledanja u njegovu slavu. Postajemo nalik onome što dominira našim mislima i osjećajima. Poput »velikoga kamenog lica« Nathaniela Hawthornea, koje je oblikovalo život onoga koji je provodio dane promatrajući tu golemu sliku svega što se smatralo dobrim i čistim, tako i vjernik preuzima obiteljsku sličnost sa svojim Gospodinom dok provodi vrijeme razmišljajući o slavi Božjoj.

Zapazite da je particip u prezentu. Upravo je stalno promišljanje to što dovodi do preobražavanja. Budući da je particip u prezentu, u prezentu je i finitni glagol »mijenjamo se« (metamorfouvmeqa). Preobraženje ide ukorak s razmišljanjem. Oni su međusobno neodvojivo povezani. Nastavljajući promatrati slavu Gospodnju, mi se stalno preobražavamo u njegovu sliku.

Robert H. Mounce

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćete:

• particip nema nikakav vremenski smisao;

• prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola i označava nesvršenu radnju;

245

246 Četvrti dio: Participi

• tvorba prezenta participa: prezentska osnova + spojni samoglasnik + participni morfem + padežni nastavak;

• kako biste ga preveli, najprije morate otkriti aspekt, stanje i značenje participa. Obično ćete ga prevesti s nastavkom »ći«, a ponekad s ključnim riječima »dok« ili »zato što«.

Grčki jezik 27.1 Sažetak prezentskog priloškog participa.

a. Prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola.

b. Opisuje nesvršenu radnju.

Često ćete teško prenijeti ovu »trajnu« nijansu u svoj prijevod, ali to mora biti najistaknutije razmatranje u vašim mislima. Sve ostalo blijedi u svjetlu aspekta participa.

c. U ovome poglavlju učimo priloški particip, što znači da je radnja koju opisuje particip vezana uz glagol.

Priloški particip obično se prevodi kao neka vrsta priloške rečenice. U prijevodu koristite glagolski prilog sadašnji ili koristite

prilog dok ili budući da.1

oJ a[nqrwpo" ajpevqane didavskwn th;n koinhvn.

»Čovjek je umro dok je poučavao Koine.»

On je upravo poučavao jezik kada je umro. Umro je vrlo sretan!

d. Premda je particip priloški, još uvijek se mora slagati s imenicom

ili zamjenicom u rodu, broju i padežu.2 Na primjer, ako je imenica a[nqrwpo", particip bi bio didavskwn (nominativ jednine muškoga roda).

e. Ako je particip aktivan, riječ koju pobliže opisuje vrši radnju participa. Ako je particip pasivan, riječ koju pobliže opisuje prima radnju participa.

f. Priloški particip nikada nema član. Vidi primjer u #27.1c. gore.

_______________________________________________________

1 Kako budete napredovali u svome razumijevanju jezika, uvidjet ćete da postoje drugi načini na koje možete prevesti ovaj particip, ali za sada vam preporučamo ovu praksu.

2 Ponekad je zamjenica skrivena u glagolu kao njegov subjekt.

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvršeni) priloški participi 247 27.2 Većina gramatika koristi izraz »prezentski« particip zato što se ovaj

particip tvori od prezentske osnove glagola. Ta nomenklatura je korisna za učenje oblika participa. Međutim, ponekad se zna pokazati velikom preprekom jer student može zaključiti da prezentski particip opisuje radnju koja se odvija u sadašnjem vremenu, što ne mora biti slučaj. Prezentski particip opisuje nesvršenu radnju. Budući da

particip nije u indikativu, particip nema nikakav vremenski smisao.3 Predlažemo vam da prihvatite izraz »nesvršeni particip« jer pravilno naglašava pravi značaj participa koji se tvori od prezentske osnove: njegov aspekt.

27.3 Tablica za sažimanje: prezentski (nesvršeni) particip

Prezentska osnova + spojni samoglasnik +

participni morfem + padežni nastavci pisteu + o + nt + e"

Za tvorbu participa na kraju glagola trebate dodati participni morfem (zajedno sa spojnim samoglasnikom), a participnom morfemu trebate dodati padežni nastavak.

Participi se tvore samo od četiri morfema (koji prolaze kroz neke male promjene u različitim glagolskim vremenima i rodovima). Potrebno ih je upamtiti.

• nt je uobičajeni morfem za aktiv. Javlja se kao nt u muškom i srednjem rodu, a pripada trećoj deklinaciji.

• ousa je morfem za aktiv u prezentu ženskoga roda.4 U većini participa, oblik ženskoga roda donekle se razlikuje od muškog i srednjeg roda. Isto tako, značajno se razlikuje u tri glagolska vremena. Particip ženskoga roda uvijek je u prvoj deklinaciji.

• meno/h je morfem za medij/pasiv.5

______________________________________________

3 Između vremena participa i vremena glavnoga glagola postoji implicirani vremenski odnos, ali je sekundaran naspram pravome značaju participa. Vidi Informacije za napredne studente.

4 ousa i nt morfološki su povezani. Ako želite naučiti zašto su promjene toliko drastične, vidi MBG, #91.

248 Četvrti dio: Participi

Ovo je »Tablica participnih morfema«.

m. r. ž. r. sr. r.

aktiv nt ousa nt

medij/pasiv meno menh meno

ot je morfem za aktiv koji se koristi s perfektom. Ovaj oblik ćemo susresti u tridesetom poglavlju.

Naučite gledati na participne morfeme kao na važne pokazatelje, poput formanata glagolskog vremena. Kada vidite »ont + padežni nastavak«, možete biti prilično sigurni da je riječ o aktivnom participu. Kada vidite »meno/h + padežni nastavak«, vjerojatno je medij/pasiv particip.

Prezentski (nesvršeni) particip: aktiv

27.4 Tablica

Prezentska osnova + spojni samoglasnik + participni morfem za aktiv + padežni nastavci

pisteu + o + nt + e" ► pisteuvonteß

27.5 Paradigma: Prezent aktiv particip. Participni morfem za aktiv u muškom i srednjem rodu je nt, a kada je spojen sa spojnim samoglasnikom, izgleda ont. U ženskom rodu ont je zamijenjen s ousa.

______________________________________ 5 Crtica znači da je ponekad meno (muški i srednji rod) a ponekad je menh (ženski rod).

Informacije za napredne studente: stvarni morfem je men; no kako bi vršio funkciju kao oblik prve i druge deklinacije, trebao je završavati samoglasnikom, tako da su dodani uobičajeni samoglasnici za deklinaciju. Samoglasnik smatrajte dijelom morfema.

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvršeni) priloški participi 249

3 1 3

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. luvwn6 luvousa lu'on7

G jd. luvonto" luouvsh"8 luvonto"

D jd. luvonti luouvsh/ luvonti

A jd. luvonta luvousan lu'on

N mn. luvonte" luvousai luvonta

G mn. luovntwn luousw'n luovntwn

D mn. luvousi(n)9 luouvsai" luvousi(n)10

A mn. luvonta" luouvsa" luvonta

Zapazite koliko su nastavci slični onima kod pa'ß.

27.6 Šest oblika. Za učenje participa ključno je zapamtiti šest glavnih oblika svakog od dolje navedenih participa (nominativ i genitiv jednine, sva tri roda, sa spojnim samoglasnikom i padežnim nastavcima). Nakon što jednom vidite promjene između oblika nominativa i genitiva, lako je prepoznati druge oblike. Možda ćete htjeti navesti dativ množine pod oblike genitiva jednine, posebno za oblike treće deklinacije.

m. r. ž. r. sr. r.

N. jd. wn ousa on

G. jd. ontoß oushß ontoß

27.7 Kontraktni glagoli. Kontraktni glagoli su pravilni u svojim participnim oblicima. Kontraktni samoglasnik sažima se sa spojnim samoglasnikom, kao što to čini u indikativu.

ajgapa + onto" ► ajgapw'nto"

_________________________________

6 Ne koristi se padežni nastavak, tau ispada zato što ne može stajati na kraju riječi (pravilo #8), a omikron se produljuje na omegu kako bi se nadomjestio gubitak (*lu + ont + - ► luon ► luvwn).

7 Kao što je slučaj s nominativom jednine muškoga roda, padežni nastavak se ne koristi, tau ispada (pravilo #8), ali u srednjem rodu spojni samoglasnik se ne produljuje.

8 Sjetite se, kada je slovo ispred posljednjeg suglasnika osnove epsilon, iota ili ro, genitiv tada ostaje a". U protivnom, mijenja se u h" (#7.14).

9 nt ispada zbog sigme, a omikron se produljuje na ou kako bi se nadomjestio gubitak (ontsi ► osi ► ousi). Pazite kako ne biste zamijenili ovaj oblik s indikativom trećeg lica množine (luvousi, »odrješuju«).

10 Vidi bilješku o obliku muškoga roda množine.

250 Četvrti dio: Participi 27.8 eijmieijmieijmieijmivv vv. Zapazite da aktivni oblici glagola eijmiv nalikuju na participni

morfem s padežnim nastavcima. Oni uvijek imaju tihi hak. Prevodite ih hrvatskim glagolskim prilogom sadašnjim »bivajući«. (Očigledno, glagol eijmiv nema pasivni oblik.)

27.9 Paradigma: Prezent aktiv particip glagola eijmieijmieijmieijmivv vv

3 1 3

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. w[n ou\sa o[n

G jd. o[nto" ou[sh" o[nto"

D jd. o[nti ou[sh/ o[nti

A jd. o[nta ou\san o[n

N mn. o[nte" ou\sai o[nta

G mn. o[ntwn oujsw'n o[ntwn

D mn. ou\si(n) ou[sai" ou\si(n)

A mn. o[nta" ou[sa" o[nta

Prezentski (nesvršeni) particip: medij/pasiv

27.10 Tablica

Prezentska osnova + spojni samoglasnik +

participni morfem za medij/pasiv + padežni nastavci

lu + o + meno + i ► luovmenoi

27.11 Paradigma: Prezent medij/pasiv particip. Participni morfem za medij/pasiv je meno/h, koji spojen sa spojnim samoglasnikom izgleda ovako: omeno/h.

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvršeni) priloški participi 251

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. luovmeno" luomevnh luovmenon

G jd. luomevnou luomevnh" luomevnou

D jd. luomevnw/ luomevnh/ luomevnw/

A jd. luovmenon luomevnhn luovmenon

N mn. luovmenoi luovmenai luovmena

G mn. luomevnwn luomevnwn luomevnwn

D mn. luomevnoi" luomevnai" luomevnoi"

A mn. luomevnou" luomevna" luovmena

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. omeno" omenh omenon

G jd. omenou omenh" omenou

Postupak prevođenja

27.12 Početna pitanja. Trebate postaviti sljedeća tri pitanja o svakom participu prije nego što ga pokušate prevesti.

1. Aspekt? Ako se particip tvori od prezentske osnove, onda je to prezentski particip. To znači da bi vaš prijevod, ako je to moguće, trebao biti nesvršen. (Svi participi s kojima ćete se susresti u ovom poglavlju, kao i sljedećem, nesvršeni su.)

2. Stanje? Stanje participa bit će aktivno, medijalno ili pasivno, ovisno o glagolskoj osnovi i participnom morfemu. (Nemojte smetnuti s uma deponentne glagole.)

3. Značenje? Što znači leksički oblik glagola? To uključuje pronalazak padeža, broja i roda participa, kako biste mogli vidjeti koju riječ particip pobliže opisuje.

27.13 Prijevod. Nakon što ste dobili odgovore na sva tri pitanja, možete razumjeti što particip znači. Postoji više načina na koje možete prevesti priloški particip, ali naredna četiri načina su uobičajena. Iz konteksta ćete saznati koji trebate uporijebiti.

• Najlakši način jest prevođenje pomoću glagolskog priloga koji završava na »-ći«.

ajpekrivqh levgwn ...

»On odgovori govoreći ... .«

252 Četvrti dio: Participi • Neki priloški participi mogu se prevesti tako što se ispred glagola

doda ključna riječ »dok«. To se zove vremenska upotreba participa.

levgwn ejgw; e[rcomai ...

»Dok govorim dolazim ... .«

• Priloški participi mogu izražavati uzrok ili razlog za nešto, a mogu se koristiti ključne riječi »zato što« (uzročni particip).

jIwsh;f ... divkaio" w]n ... ejboulhvqh lavqra/ ajpolu'sai aujthvn.

Josip je, zato što je bio pravedan, odlučio otpustiti je potajice.

• Ako je particip pasivan, upotrijebite hrvatski pasiv ili ga prilagodite hrvatskom aktivu.

doxazovmeno", oJ qeov" ...

»Dok je proslavljan, Bog ... .« »Dok su ga proslavljali, Bog ...«

Kao što ćemo vidjeti kasnije, postoje i druge upotrebe participa kao i drugi načini na koje ga možemo prevoditi, ali ovi su za sada dostatni.

Često će u prijevodu biti nemoguće priopćiti ukupno značenje aspekta participa, ali to možete učiniti dok propovijedate, poučavate i proučavate.

27.14 Glavna tablica participa. Kao što smo imali s glagolima u indikativu, sada imamo tablicu za participe, koja vam pokazuje na koji način svaki oblik nastaje. Pamtite je jednako brižno kao i Glavnu tablicu glagola. Prvi dio odnosi se na participne morfeme. Drugi se odnosi na različite kombinacije glagolskih vremena/stanja. Obje ćemo dodati u narednim poglavljima.

_____________________________________________________________________ Morfem glagolsko vrijeme/stanje padežni nastavci

nt svi aktivni (aorist pasiv) 3-1-3

meno/h svi medijalni/pasivni (svi medijalni) 2-1-2 _____________________________________________________________________

gl. vrijeme red. osnova form. gl. vrem. morfem N mn. šest oblika za pamćenje & stanje sp. sam. & p.n.

prezent prezent o nt / ousa levgonteß wn, ousa, on aktiv ontoß, oushß, ontoß

prezent prezent o meno/h legovmenoi omenoß, omenh, omenon medij/pasiv omenou, omenhß, omenou

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvršeni) priloški participi 253

Sažetak

1. Prezent particip tvori se od prezentske osnove glagola i označava nesvršenu radnju. Particip nema vremenski smisao. Studente ohrabrujemo da prihvate naziv »nesvršeni« particip.

2. Priloški particip opisuje radnju koja je vezana uz glagol. Njegov oblik određuje riječ koju pobliže opisuje.

3. Priloški particip nema člana.

4. Tablica participnog morfema (str. 248).

5. Particip glagola eijmiv nalikuje na participni morfem s padežnim nastavcima, a uvijek ima tihi hak.

6. Kako biste ga preveli, najprije morate otkriti aspekt, stanje i značenje participa. Prezent particip obično možete prevesti pomoću glagolskog priloga (koji završava na »-ći«), a ponekad pomoću ključnih riječi »dok« ili »zato što«.

Rječnik

ajnabaivnw idem gore, dolazim gore (82; ajnav + *ba) (ajnevbainon), ajnabhvsomai, ajnevbhn, ajnabevbhka, -, -

ajrciereuv", -evw", oJ Veliki svećenik (122; *ajrciere©)11

dexiov", -iav, -iovn desno (54; *dexio/a)12

duvo13 dva (135)14

e{tero", -a, -on drugi, drukčiji (99; *eJtero/a)15

______________________________________________

11 Dva dijela ove složene imenice zamjenjuju svoja mjesta u riječi iJeravrch" koja znači

»hijerarh« (sveti [iJerov"] + vladar [ajrcov"]). 12 Prilikom prevođenja ove riječi obično ćete trebati dodati još jednu riječ. Iz konteksta

ćete saznati koju. Obično će to biti »ruka« ili »strana«. Povezana je uz latinsku riječ »dextra« od koje je nastala hrvatska riječ dekstrin, ugljični hidrat iz škroba (Klaić).

13 duvo se deklinira na sljedeći način.

N mn. duvo

G mn. duvo

D mn. dusiv(n) A mn. duvo

14 Diarhija je dvovlasni sustav upravljanja, dvovlašće.

15 Heterodoksija (eJterovdoxo") označava krivovjerje, vjerovanje u propoziciju koja se razlikuje od one ispravne.

254 Četvrti dio: Participi

eujaggelivzw donosim dobre vijesti, propovijedam (54; *eujaggelid)16

(eujhggevlizon), -, eujhggevlisa, -, eujhggevlismai, eujhggelivsqhn

qewrevw gledam u, promatram (58; *qewre) -, ejqewvrhsa, -, -, -

JIerosovluma, tav or hJ17 Jeruzalem (62; * JIerosovluma). Ne deklinira se.

kavqhmai sjedam (dolje), živim (91; *kaqh)18

(ejkaqhvmhn), kaqhvsomai, -, -, -, -

katabaivnw silazim dolje, dolazim dolje (81; katav + *ba) (katevbainon), katabhvsomai, katevbhn, katabevbhka,

-, -

ou| gdje (27; prilog)19

parakalevw pozivam, potičem, zaklinjem, tješim

(109; parav + *kale©)20

(parekavloun), -, parekavlesa, -, parakevklhmai, pareklhvqhn

peivqw uvjeravam (52; *peiq) (e[peiqon), peivsw, e[peisa, pevpoiqa, pevpeismai, ejpeivsqhn

treiæ", triva tri (68; *tre")21

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 283 Broj riječi koje se pojavljuju u ovome poglavlju: 1 121 Broj do sada pojavljivanih riječi: 107 116 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 77,53% ______________________________________ 16 eujaggelivzw se obično javlja u mediju (eujaggelivzomai) bez ikakve razlike u značenju

od aktiva. Propovjednik evangelizira slušatelje s dobrom viješću evanđelja.

17 JIerosovluma može biti srednji rod množine ili ženski rod jednine. 18 Kada papa govori »ex cathedra« (što zapravo dolazi iz latinskog ali s očiglednom

vezom s grčkim), on govori s punim autoritetom pape, kao onaj koji sjedi na sjedištu autoriteta.

19 Nemojte zamijeniti ovu riječ s negacijom (ouj) ili odnosnom zamjenicom muškoga/srednjeg roda u genitivu (ou|). Premda se javlja samo 27 puta u Novom zavjetu, toliko ju je lako zamijeniti da smo je morali ovdje navesti.

20 Isus je upotrijebio srodnu imenicu paravklhto", »Paraklet«, za Duha Svetoga, onoga koji se zove (klhvto") da dođe uz nekoga (parav) da ohrabri i pomogne kršćanima (Iv 14,26).

21 Trijada (triav") je skupina od tri stvari. Tricikl ima tri kola.

Dvadeset sedmo poglavlje: Prezentski (nesvršeni) priloški participi 255

Informacije za napredne studente

27.15 Želite li upotrijebiti ove napredne informacije u vježbama prevođenja, tada napravite vježbe prije nego što pročitate ovaj odjeljak. Potom se vratite, pročitajte ovu raspravu i ponovite vježbe.

27.16 Većina gramatika smatra da je ono što slijedi ključan dio participa, a na duge staze je sigurno važan. Međutim, budući da već ima toliko toga što o participu treba naučiti, smatrali smo kako je najbolje raspravu o relativnom vremenu participa uglaviti ovdje. Ako to možete naučiti, zajedno sa svime ostalim u ovome poglavlju, onda to svakako učinite. No, ako se pritom budete mučili, svakako ćete se morati vratiti i naučiti to neki drugi put.

27.17 Relativno vrijeme. Postoji važna razlika između apsolutnog i

relativnog vremena. Glagol u indikativu označava apsolutno vrijeme. Na primjer, ako je glagol u indikativu prezentu, onda obično označava radnju koja se odvija u prošlosti. Kada bi grčki particip bio označen kao apsolutno vrijeme, onda bi prezent particip označavao radnju koja se odvija u sadašnjosti.

Međutim, grčki particip ne označava apsolutno vrijeme. Umjesto toga, označava relativno vrijeme. To znači da je vrijeme odvijanja participne radnje relativno naspram vremenu radnje glavnoga glagola. Prezent particip opisuje radnju koja se odvija u isto vrijeme kao i radnja glavnoga

glagola.22

27.18 Kako biste označili relativno vrijeme, trebate promijeniti način na koji prevodite particip koristeći pomoćne riječi (»učeći« postaje »dok je učio«).

• Ako je glavni glagol u aoristu, onda će prezent particip biti preveden kao nesvršeno prošlo vrijeme (npr. »molio se«).

hj\lqe proseucovmeno".

Išao je dok se molio.

• Ako je glavni glagol u prezentu, onda će prezent particip biti preveden kao prezent (npr. »moli se«).

e[rcetai proseucovmeno".

Ide dok se moli. ________________________________ 22 Aorist particip, koji se tvori od aorisne osnove, često označava radnju koja se odvija

ispred vremena glavnoga glagola. O tome ćemo govoriti u dvadeset devetom poglavlju.

256 Četvrti dio: Participi Rod i broj koji ćete upotrijebiti određuje riječ koju particip pobliže opisuje. Pomoćni glagol koji ćete upotrijebiti određuje vrijeme glavnoga glagola.

To se misli kada se govori o »relativnom vremenu«. Vrijeme participa je relativno vremenu glavnoga glagola.

27.19 Kada prilikom prevođenja participa uzmemo u obzir ovu razliku relativnog vremena, ona nikada ne smije prevladati značaj aspekta. Aspekt uvijek ima prvenstvo u odnosu na vrijeme. Kada vam hrvatski jezik dopušta da u svome prijevodu jasno označite samo aspekt ili samo vrijeme, odlučite se za aspekt.

27.20 »Subjekt« participa. Tehnički govoreći, particip nema subjekt.

Međutim, s razloga što se particip mora slagati s riječi koju pobliže opisuje, gotovo uvijek možete prepoznati tko ili što vrši radnju participa. Označavanje »subjekta« participa pomoći će u egzegezi.

Potrudite se da, ako je to moguće, koristite nesvršeni oblik finitnog glagola. Vidjet ćete da je često teško, ako ne i nemoguće, prevesti to sasvim doslovno. Morate si postaviti pitanje: »Sada kada znam što svi dijelovi znače na grčkom, kako to isto mogu reći na hrvatskom?« Dopustite si malo slobode u prevođenju.

27.21 Kako vam ide? Ako se borite s prijevodom participa, onda za sada nemojte obraćati pažnju na ovu raspravu za napredne studente. Držite se osnova participa sve dok ne ovladate njima, a potom počnite umetati relativno vrijeme.

Dvadeset osmo poglavlje

Aorisni (neodređeni) priloški participi Egzegetski uvid

Kada se aorist particip koristi kao prilog, onda je to jedna od fleksibilnih sintaktičkih konstrukcija u Koine grčkom. Može se koristiti kako bi se označila gotovo bilo koja vrsta priloške rečenice, te je stoga jedna od najučestalijih gramatičkih konstrukcija u Novom zavjetu. Međutim, njezina fleksibilnost ujedno stvara ozbiljne probleme za prevoditelje i biblijske egzegete (kao i za početne studente Koine grčkog). Budući da se značenje aorisnoga priloškog participa uvijek određuje po njegovom odnosu naspram glavnome glagolu u kontekstu, neki od najžešćih rasprava u tumačenju Novoga zavjeta vode se oko značenja aorisnog participa.

Vjerojatno nema boljeg primjera takve rasprave od stalne debate o ispravnom razumijevanju aorisnog participa pisteuvsante" u Djelima 19,2. Značenje ovoga participa određuje značenje Pavlova pitanja: Eij pneu'ma a{gion ejlavbete pisteuvsante"… Engleski prijevod The King James Version ovo pitanje prevodi: »Jeste li primili Svetoga Duha nakon što ste povjerovali?« Jedna od uobičajenih upotreba aorisnog participa jest označavanje radnje koja se odvija prije radnje glavnoga glagola. Prijevod The King James Version aorisni particip shvaća na taj način i označava da se vjerovanje dogodilo prije primanja Svetoga Duha. Pentekostalci su koristili ovaj prijevod kako bi poduprli svoju tvrdnju da je primanje Svetoga Duha događaj koji se razlikuje i dolazi nakon što netko povjeruje u Krista. Međutim, tradicionalni protestantski egzegeti su tvrdili da se to tumačenje temelji na pogrešnom shvaćanju upotrebe aorisnog participa. Koine grčki često koristi aorisni particip kako bi izrazio radnju koja je dio radnje aorisnoga finitnog glagola, a to je svakako slučaj u Pavlovu pitanju. Vjerovanje i primanje Svetoga Duha dio su istoga iskustva. Većina današnjih prijevoda slaže se upravo s ovim razumijevanjem pisteuvsante" i slijede Kneževićev prijevod: »Jeste li primili Duha Svetoga kad ste uzvjerovali?«

Dakle, koje je tumačenje ispravno? Od ključne je važnosti prepoznati da se oba tumačenja temelje na ispravnom razumijevanju upotrebe aorisnoga priloškog participa u Koine grčkom. Čak je iz konteksta gotovo nemoguće dokazati jedno ili drugo tumačenje, tako da odabir pojedinoga tumačenja obično ovisi o teološkim pitanjima. Prema tome, oba tumačenja možemo smatrati ispravnim razumijevanjem Pavlova pitanja u Djelima 19,2. Pouka ove male egzegetske napomene je sljedeća: kada se bavimo aorisnim priloškim participom, fleksibilnost i spremnost uzimanja u obzir valjanosti tumačenja koja se razlikuju od našega jednako su važni kao i poznavanje kompleksnosti grčke gramatike.

J. M. Everts

257

258 Četvrti dio: Participi

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• da se aorist particip tvori od aorisne osnove bez augmenta;

• da aorist particip označava neodređenu radnju;

• da aorist particip koristi participni morfem nt u aktivu i pasivu, a men u mediju;

• da za sada u svome prijevodu trebate koristiti riječ »nakon«.

Uvod

28.1 U ovome poglavlju sagledat ćemo aorisni priloški particip. Osnovna gramatika aorisnog participa jednaka je gramatici prezentskog priloškog participa; jedine dvije razlike su oblik i aspekt participa. Ovo poglavlje možda će vam izgledati dugim, ali u njemu nema puno novih podataka koje trebate naučiti. Uglavnom sadrži paradigme, a već znate većinu oblika.

Grčki jezik

28.2 Sažetak. Aorisni particip tvori se od aorisne osnove i označava neodređenu radnju.

Većina gramatika koristi izraz »aorisni« particip zato što se ovaj particip tvori od aorisne osnove glagola. Ova nomenklatura korisna je pri učenju oblika participa. Međutim, na kraju se pokaže vrlo nezahvalnom zato što studenti mogu zaključiti da aorisni particip opisuje radnju koja se odvija u prošlosti, što ne čini. On pokazuje neodređenu radnju. Budući da particip nije u indikativu, particip nema

nikakva vremenskog smisla.1 Predlažemo vam da prisvojite izraz »neodređeni particip« jer točno naglašava pravi smisao participa koji se zasniva na aorisnoj osnovi, a to je njegov aspekt.

_______________________________________ 1 Postoji podrazumijevani vremenski odnos između vremena participa i vremena

glavnoga glagola, ali je sekundaran u pogledu zbiljskog značaja participa. Ovaj relativni značaj obradili smo u odjeljku Informacije za napredne studente.

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodređeni) priloški participi 259

28.3 Prijevod. Najvažnija stvar koju trebate upamtiti o aorisnom participu

jest njegov aspekt. On označava neodređenu radnju. Ne govori vam ništa o aspektu radnje osim da se ona dogodila.

Kao što možete koristiti riječ »dok« prilikom prijevoda prezentskog participa, možete koristiti »nakon« za prijevod aorisnog participa. O tome ćemo više govoriti dolje.

favgonte", h\lqon ....

Nakon što su pojeli, otišli su .... Pojevši, otišli su ...

Na hrvatskom jeziku aspekt aorisnog participa može se izraziti koristeći glagolski prilog prošli. U odjeljku Informacije za napredne studente raspravljat ćemo o nekoliko alternativnih metoda prevođenja. Međutim, čak i kada niste u stanju izraziti pravi aspekt aorisnog participa u svome prijevodu, uvijek ga možete objasniti dok poučavate ili propovijedate. Drugim riječima, vaša je odgovornost da uvijek imate na umu pravi smisao aorisnog participa, a ako do točnoga prijevoda nije moguće doći bez mrcvarenja hrvatskoga jezika, morate barem objasniti koncept riječima koje vaše slušateljstvo može razumjeti.

Nikada nemojte smetnuti s uma da particip koji se tvori od aorisne osnove označava neodređenu radnju.

Prvi aorisni (neodređeni) particip

28.4 Tablica. Ako glagol ima prvi aorist indikativ, u tvorbi aorisnog participa koristit će osnovu prvog aorista.

Osnova prvog aorista bez augmenta + formant glagolskog vremena

Participni morfem + padežni nastavci

aktiv: lu + sa + nt + e"

medij: lu + sa + meno + i

pasiv: le + qe + nt + eß

28.5 Augment. Augment se koristi u indikativu kako bi se označilo prošlo vrijeme. Da budemo određeniji, označava apsolutno prošlo vrijeme. Međutim, s razloga što particip ne označava apsolutno vrijeme, aorisni particip ne može imati augment. Stoga, aorisni particip tvori se od aorisne osnove bez augmenta.

260 Četvrti dio: Participi Taj postupak neaugmentacije lako je uočiti ako je augment samo epsilon. e[labon bez augmenta postaje lab. Međutim, ako augment produljuje prvi samoglasnik, to nas može zbuniti. Na primjer, ejlqwvn

izgleda kao prezent aktiv particip, ali zapravo dolazi od glagola e[rcomai, koji ima drugi aorist h\lqon. Prvo eta je produljeni epsilon koje se prilikom tvorbe aorisnog participa vraća na izvorni epsilon (*ejlq ► hjlq ► hjlqon ► ejlqwn).

Cijeli taj postupak može postati posebno zamršen u složenim glagolima kao što je ejxelqwvn. Možete provesti puno vremena listajući leksikon u potrazi za nekim oblikom kao što je xelqovw, pretpostavljajući da se možda radi o imperfekatnom kontraktnom glagolu. Koja je pouka ove priče? Morate poznavati svoj fond riječi! Morate poznavati glagolske korijene riječi koje ste naučili!

28.6 Paradigma: Prvi aorist aktiv particip. Participni morfem za aktiv je ntntntnt,

a zajedno s formantom glagolskog vremena izgleda santsantsantsant. U ženskom rodu, nt zamjenjuje sa.

3 1 3

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. luvsa"2 luvsasa3 lu'san4

G jd. luvsanto" lusavsh" luvsanto"

D jd. luvsanti lusavsh/ luvsanti

A jd. luvsanta luvsasan lu'san

N mn. luvsante" luvsasai luvsanta

G mn. lusavntwn lusasw'n lusavntwn

D mn. luvsasi(n) lusavsai" luvsasi(n)

A mn. luvsanta" lusavsa" luvsanta

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. saß sasa san

G jd. santoß sashß santoß 28.7 Formant glagolskog vremena. Premda je augment ispao, još uvijek ćete

viđati poznate sa formante glagolskog vremena. _____________________________________ 2 Kao što je uobičajeno u muškom rodu treće deklinacije, padežni nastavak sigma

uzrokuje ispadanje prethodnog nt. 3 sa i nt morfološki su povezani. Ako želite naučiti zašto su promjene toliko

drastične, vidi MBG, #91. 4 Kao što je uobičajeno u srednjem rodu treće deklinacije, u nominativu/akuzativu ne

koristi se padežni nastavak, tako da posljednje tau mora ispasti.

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodređeni) priloški participi 261

28.8 Paradigma: Prvi aorist medij particip. Participni morfem za medij je menomenomenomeno/hhhh, koji nalikuje na samenosamenosamenosameno/hhhh s formantom glagolskog vremena.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. lusavmeno" lusamevnh lusavmenon

G jd. lusamevnou lusamevnh" lusamevnou

D jd. lusamevnw/ lusamevnh/ lusamevnw/

A jd. lusavmenon lusamevnhn lusavmenon

N mn. lusavmenoi lusavmenai lusavmena

G mn. lusamevnwn lusamevnwn lusamevnwn

D mn. lusamevnoi" lusamevnai" lusamevnoi"

A mn. lusamevnou" lusamevna" lusavmena ___________________________________________________________________

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. sameno" samenh samenon

G jd. samenou samenh" samenou

Vjerojatno je dobro što je ovaj natpis i na grčkom i na engleskom. Grčki izraz doslovno glasi: »Ne približavaj se!« [Engleski glasi: »Ne diraj!«]

262 Četvrti dio: Participi 28.9 Paradigma: Prvi aorist pasiv particip. Participni morfem za pasiv je ntntntnt.

Eta iz formanta glagolskog vremena (qh) skraćuje se na epsilon (qe), tako da particip onda izgleda qentqentqentqent. U ženskome rodu nt zamjenjuje isa.

3 1 3

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. luqeiv"5 luqeiæsa luqevn6

G jd. luqevnto" luqeivsh" luqevnto"

D jd. luqevnti luqeivsh/ luqevnti

A jd. luqevnta luqeiæsan luqevn

N mn. luqevnte" luqeiæsai luqevnta

G mn. luqevntwn luqeisw'n luqevntwn

D mn. luqeiæsi(n)7 luqeivsai" luqeiæsi(n)8

A mn. luqevnta" luqeivsa" luqevnta

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. qei" qeisa qen

G jd. qento" qeish" qento" _____________________________________ 5 Padežni nastavak je sigma, nt ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje kako bi se

nadomjestio gubitak (*qe + nt + " ► qe" ► qei").

6 Ne koristi se nijedan padežni nastavak, a tau ispada zbog toga što ne može stajati na kraju riječi (pravilo #8).

7 nt ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje na ei kako bi se nadomjestio gubitak.

8 nt ispada zbog sigme, a epsilon se produljuje na ei kako bi se nadomjestio gubitak.

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodređeni) priloški participi 263

Drugi aorisni (neodređeni) particip

28.10 Ako glagol u indikativu ima oblik drugog aorista, aorisni particip toga glagola koristit će osnovu drugog aorista.

Osnova drugog aorista bez augmenta +

spojni samoglasnik +

participni morfem + padežni nastavci

aktiv: bal + o + nt + e"

medij: gen + o + meno + i

pasiv: graf + e + nt + e"

Postoji jedna stvar koju je potrebno naglasiti. Aktiv i medij aorisni particip koji se tvori od druge aorisne osnove izgledat će poput aktiva i medija prezentskog participa izuzev glagolske osnove i naglaska.

prezent particip drugi aorist particip

aktiv bavllwn balwvn

medij/pasiv ballovmeno" balovmeno"

Ovu sličnost još više pojačava činjenica da osnova aorisnog participa nema augment. Na primjer, ako vidite oblik balwvn lako možete pretpostaviti da je prezent particip glagola ba vlw. Međutim, takav glagol ne postoji. balwvn je zapravo aorist particip od bavllw, koji ima drugi aorist e[balon. To pokazuje zašto je dobro poznavanje grčkoga rječnika i glagolskih korijena toliko važno – u protivnom biste previše vremena proveli u druženju s leksikonom.

Za objašnjenje promjena u participnim morfemima, vidi našu raspravu o prezentskom participu.

264 Četvrti dio: Participi 28.11 Paradigma: Drugi aorist aktiv particip. Aktivni participni morfem je ntntntnt,

koji nalikuje na ontontontont sa spojnim samoglasnikom. U ženskome rodu nt se zamjenjuje s ousa.

3 1 3

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. balwvn balou'sa balovn

G jd. balovnto" balouvsh" balovnto"

D jd. balovnti balouvsh/ balovnti

A jd. balovnta balou'san balovn

N mn. balovnte" balou'sai balovnta

G mn. balovntwn balousw'n balovntwn

D mn. balou'si(n) balouvsai" balou'si(n)

A mn. balovnta" balouvsa" balovnta

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. wn ousa on

G jd. ontoß oush" ontoß

28.12 Paradigma: Drugi aorist medij particip. Medij participni morfem je menomenomenomeno/hhhh, koji sliči na omenoomenoomenoomeno/hhhh sa spojnim samoglasnikom.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. genovmeno" genomevnh genovmenon

G jd. genomevnou genomevnh" genomevnou

D jd. genomevnw/ genomevnh/ genomevnw/

A jd. genovmenon genomevnhn genovmenon

N mn. genovmenoi genovmenai genovmena

G mn. genomevnwn genomevnwn genomevnwn

D mn. genomevnoi" genomevnai" genomevnoi"

A mn. genomevnou" genomevna" genovmena

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. omeno" omenh omenon

G jd. omenou omenh" omenou

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodređeni) priloški participi 265 28.13 Paradigma: Drugi aorist pasiv particip. Od glagola koji se javljaju

pedeset ili više puta u Novom zavjetu, nijedan nema drugi aorist pasiv particip. Međutim, evo paradigme kako bismo bili kompletni. Participni morfem za pasiv je ntntntnt. Formant glagolskog vremena (h) skraćuje se na epsilon (e), a particip potom izgleda kao entententent. U ženskom rodu nt se zamjenjuje s isa

3 1 3

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. grafeiv"9 grafeiæsa grafevn10

G jd. grafevnto" grafeivsh" grafevnto"

D jd. grafevnti grafeivsh/ grafevnti

A jd. grafevnta grafeiæsan grafevn

N mn. grafevnte" grafeiæsai grafevnta

G mn. grafevntwn grafeisw'n grafevntwn

D mn. grafeiæsi(n) grafeivsai" grafeiæsi(n)

A mn. grafevnta" grafeivsa" grafevnta

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. ei" eisa en

G jd. ento" eish" ento"

Budući da u aoristu medij i pasiv imaju različite oblike, ne bi trebalo dolaziti do zabune između participa prezenta i participa drugog aorista pasiva.

Razno

28.14 Da se podsjetimo. Sljedeća pravila u jednakoj mjeri se odnose i na prezentski i aorisni particip.

• Particip ženskoga roda uvijek koristi nastavke prve deklinacije (luvousa, lusamevnh).

• Kada su participi muškoga i srednjeg roda u aktivu, pripadaju trećoj deklinaciji (luvwn, luvon).

• Kada su participi muškoga i srednjeg roda prezent medij ili pasiv, ili pak aorist medij, onda pripadaju drugoj deklinaciji (luovmeno",

__________________________________

9 Padežni nastavak je sigma, nt ispada zbog sigme (pravilo #7), a epsilon se produljuje kako bi se nadomjestio gubitak (pravilo #8; *e + nt + " ► e" ► ei").

10 Ne koristi se nijedan padežni nastavak, a tau ispada zato što ne može stajati na kraju riječi (pravilo #8).

266 Četvrti dio: Participi

luovmenon; lusavmeno", lusavmenon), a kada su aorist pasiv, koriste treću deklinaciju (luqeiv", luqevn).

28.15 Ovo je popis glagola koji bi vam mogli zadati probleme u svojim

aorisnim osnovama bez augmenta. Svakako zapazite razlike između givnomai (*gen) i ginwskw (*gno).

prezent aorist

a[gw ► a[gwn h[gagon ► ajgagwvn

ai[rw ► ai[rwn h\ra ► a[ra"

oJravw ► oJrw'n ei\don ► ijdwvn

e[rcomai ► ejrcovmeno" h\lqon ► ejlqwvn

euJrivskw ► euJrivskwn eu|ron ► euJrwvn

e[cw ► e[cwn e[scon ► (scwvn)11

qevlw ► qevlwn hjqevlhsa ► qevlhsaß

levgw ► levgwn ei\pon ► eijpwvn

Sažetak

1. Aorist particip tvori se od aorisne osnove bez augmenta i označava neodređenu radnju. Za sada, u prijevodu koristite riječ »nakon«, ako se uklapa u kontekst.

2. Glavna tablica participa ________________________________________________________________________

Morfem glagolsko vrijeme/stanje padežni nastavci

nt svi aktivni (aorist pasiv) 3-1-3

meno/h svi medijalni/pasivni (svi medijalni) 2-1-2 ________________________________________________________________________ gl. vrijeme red. osnova formant gl. vr. morfem N mn. šest oblika za pamćenje & stanje sp. samogl. & p.n.

prezent prezent o nt / ousa levgonteß wn, ousa, on aktiv ontoß, oushß, ontoß

prezent prezent o meno / h legovmenoi omenoß, omenh, omenon medij/pasiv omenou, omenhß, omenou ___________________________________________ 11 Aorist particip od e[cw ne javlja se u Novom zavjetu.

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodređeni) priloški participi 267

gl. vrijeme redupl. osnova formant gl. vr. morfem N mn. šest oblika za pamćenje & stanje sp. samogl. & p. n.

1. aorist aorist sa nt / sa luvsanteß saß, sasa, san aktiv aktiv santoß, sashß, santoß

1. aorist aorist sa meno/h lusavmenoi samenoß ... medij aktiv

1. aorist aorist qe nt luqevnteß qeiß, qeisa, qen pasiv pasiv qentoß, qeishß, qentoß

2. aorist aorist o nt balovnteß wn ... aktiv aktiv

2. aorist aorist o meno/h genovmenoi omenoß ... medij aktiv

2. aorist aorist e nt grafevnteß eiß, eisa, en pasiv pasiv entoß, eishß, entoß

Rječnik

ajspavzomai pozdravljam, salutiram (59; *ajspad) (hjspazovmhn), -, hjspasavmhn, -, -, -

grammateuv", -evw", oJ pismoznanac (63; *grammate©)12

e[fh13 on/ona/ono govoraše; on/ona/ono reče

iJerovn, -ou', tov hram (71; *iJero)14

kravzw vičem, pozivam (56; *krag)15

(e[krazon), kravxw, e[kraxa, kevkraga, -, -

oujciv ne (54, prilog)

paidivon, -ou, tov dijete, beba (52; *paidio)16

______________________________________________

12 Gramatika potječe od grčke riječi grammatikhv, koja znači karakteristike pisanja (gravmma).

13 Treće lice jednine glagola fhmi v; može biti imperfekt aktiv ili drugi aorist aktiv. Ovaj oblik javlja se četrdeset tri puta u Novom zavjetu. Uključili smo ga u rječnik zato što ga je studentima prve godine teško prepoznati. Ne ubrajamo ga u zbroj riječi.

14 Hijeroglifi su egipatsko pismo, od srodne imenice iJerov" (»sveto«) i gluvfw (»urezati, zapisati [na pločice]«).

15 Ovo je jedan od vrlo malo azw glagola čija osnova zapravo ne završava dentalnim suglasnikom; usp. v-2a(2) u MBG.

16 Dijete je ono koje uči, koje je potrebno poučiti. Paideutika (paideutikov") i pedagogija su vještine poučavanja. Spojni oblik pedo također je učestao, kao što je slučaj u pedobaptizam.

268 Četvrti dio: Participi speivrw sijem (52, *sper)

-, e[speira, -, e[sparmai, -

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 290 Broj pojavljivanja riječi u ovom poglavlju: 407 Broj pojavljivanja riječi do sada: 107 523 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 77,82%

Informacije za napredne studente

28.16 Relativno vrijeme. Dok prezent particip označava radnju koja se odvija u vremenu glavnoga glagola, aorist particip općenito označava radnju koja se događa prije vremena glavnoga glagola. Međutim, postoje mnoge iznimke ovom općem pravilu. (Zato se zove samo općim pravilom.) Na primjer, mnogi aorisni participi označavaju radnju koja se odvija istovremeno s radnjom glavnoga glagola.

Korištenje »nakon« umjesto »dok«, kada je to prikladno, može vam pomoći da označite relativno vrijeme participa. Isto tako, može vam biti od pomoći savjet koji smo iznijeli u Informacijama za napredne studente u prethodnom poglavlju.

28.17 Naredna tablica pokazuje odnos među glavnim glagolima, participima u prezentu i participima u aoristu. Ako vas bune nazivi hrvatskih glagolskih vremena, ispod njihovih imena naveli smo prikladne pomoćne glagole. Vidi Dodatak za daljnju raspravu o hrvatskim glagolskim vremenima (str. 353).

glavni gl. prezent particip aorist particip

Futur »Dok« + futur drugi (nesvršeni) »Nakon« + futur drugi ili gl. prilog prošli bude jeo što bude jeo ili pojeđavši

Prezent »Dok« + prezent (nesvršeni) »Nakon« + pluskvamperfekt ili gl. prilog prošli jede što je bio jeo/pojeo ili (po)jeđavši

Imperfekt »Dok« + pluskvamperfekt (nesvr.) »Nakon« + pluskvamperfekt ili gl. prilog prošli bijaše jeo što bijaše jeo ili jeđavši

Aorist »Dok« + pluskvamperfekt (nesvr.) »Nakon« + pluskvamperfekt bješe jeo što bijaše (po)jeo ili (po)jevši

Perfekt »Dok« + pluskvamperfekt (nesvr.) »Nakon« + pluskvamperfekt je bio jeo što je bio pojeo ili pojeđavši

Dvadeset osmo poglavlje: Aorisni (neodređeni) priloški participi 269 28.18 Futurni particip. Particip u futuru koristi se kako bi se opisalo nešto

što se »namjerava, kani ili očekuje« u budućnosti (Smyth, #2044). Futurski particip javlja se trinaest puta u Novom zavjetu. Oblici su jasni, tako da smo smatrali da ih ne trebamo posebno komentirati. Evo ih. Matej 27,49 oiJ de; loipoi; e[legon, “Afe" i[dwmen eij e[rcetai jHliva"

swvswnswvswnswvswnswvswn aujtovn.

Luka 22,49 ijdovnte" de; oiJ peri; aujto;n to; ejsovmenonejsovmenonejsovmenonejsovmenon ei\pan, Kuvrie, eij patavxomen ejn macaivrh/;…

Ivan 6,64 ajll j eijsi;n ejx uJmw'n tine" oi} ouj pisteuvousin. h[/dei ga ;r ejx ajrch'" oJ jIhsou'" tivne" eijsi;n oiJ mh; pisteuvonte" kai; tiv" ejstin oJ paradwvswnparadwvswnparadwvswnparadwvswn aujtovn.

Djela 8,27 kai; ajnasta;" ejporeuvqh: kai; ijdou ; ajnh;r Aijqivoy eujnou'co" dunavsth" Kandavkh" basilivssh" Aijqiovpwn, o}" h\n ejpi; pavsh" th'" gavzh" aujth'", o}" ejlhluvqei proskunhvswnproskunhvswnproskunhvswnproskunhvswn eij" jIerousalhvm,

Djela 20,22 kai; nu'n ijdou ; dedemevno" ejgw; tw'/ pneuvmati poreuvomai eij" jIerousalhvm, ta; ejn aujth'/ sunanthvsontavsunanthvsontavsunanthvsontavsunanthvsontav moi mh; eijdwv",

Djela 22,5 wJ" kai; oJ ajrciereu;" martureiæ moi kai; pa'n to; presbutevrion: par j w|n kai; ejpistola;" dexavmeno" pro;" tou;" ajdelfou;" eij" Damasko;n ejporeuovmhn a[a[a[a[xwnxwnxwnxwn kai; tou;" ejkeiæse o[nta" dedemevnou" eij" jIerousalh;m i{na timwrhqw'sin.

Djela 24,11 dunamevnou sou ejpignw'nai o{ti ouj pleivou" eijsivn moi hJmevrai dwvdeka ajf j h|" ajnevbhn proskunhvswnproskunhvswnproskunhvswnproskunhvswn eij" jIerousalhvm,

Djela 24,17 di j ejtw'n de; pleiovnwn ejlehmosuvna" poihvswnpoihvswnpoihvswnpoihvswn eij" to; e[qno" mou paregenovmhn kai; prosforav",

Rim 8,34 tiv" oJ katakrinw'nkatakrinw'nkatakrinw'nkatakrinw'n; Cristo;" ªIhsou'"º oJ ajpoqanwvn,

1. Kor 15,37 kai; o} speivrei", ouj to; sw'ma to; genhsovmenongenhsovmenongenhsovmenongenhsovmenon speivrei" ajlla; gumno;n kovkkon eij tuvcoi sivtou h[ tino" tw'n loipw'n:

Heb 3,5 kai; Mwu>sh'" me;n pisto;" ejn o{lw/ tw'/ oi[kw/ aujtou' wJ" qeravpwn eij" martuvrion tw'n lalhqhsomevnwnlalhqhsomevnwnlalhqhsomevnwnlalhqhsomevnwn,

Heb 13,17 Peivqesqe toiæ" hJgoumevnoi" uJmw'n kai; uJpeivkete, aujtoi; ga;r ajgrupnou'sin uJpe;r tw'n yucw'n uJmw'n wJ" lovgon ajpodwvsonte"ajpodwvsonte"ajpodwvsonte"ajpodwvsonte", i{na meta; cara'" tou'to poiw'sin kai; mh; stenavzonte", ajlusitele;" ga;r uJmiæn tou'to.

1. Pet 3,13 Kai; tiv" oJ kakwvswnkakwvswnkakwvswnkakwvswn uJma'" eja;n tou' ajgaqou' zhlwtai; gevnhsqe…;

Dvadeset deveto poglavlje

Pridjevski participi Egzegetski uvid

U Rimljanima 1,3-4 važno je vidjeti da dva atributivna participa (tou' genomevnou, »koji bijaše«, i tou' oJrisqevnto", »koji bijaše postavljen«) pobliže opisuju riječ »sin« (uiJou') koja se javlja na početku trećeg stiha. Ova dva participna izraza priopćuju dvije nadopunjujuće istine o Sinu. Prva, »on bijaše od sjemena Davidova po tijelu« (tou' genomevnou ejk spevrmato" Daui;d kata; savrka). Budući da je Isus bio Davidov potomak, ispunio je starozavjetna proroštva da će iz Davidove loze izići vladar (2. Sam 7,12-16; Iz 11,1-5. 10; Jer 23,5-6; 33,14-17; Ezek 34,23-24).

Kada piše da je Isus Davidov potomak »po tijelu«, ne podrazumijeva se nikakva kritika njegova Davidova potomstva. Ipak, drugi atributivni particip opisuje nešto veće od tjelesnog potomstva Davidova. Sin »bijaše postavljen da bude Sin Božji u sili po Duhu svetosti uskrsnućem od mrtvih« (tou' oJrisqevnto" uiJou' qeou' ejn dunavmei kata; pneu'ma aJgiwsuvnh" ejx ajnastavsew" nekrw'n).

Ovdje imamo dva stadija povijesti spasenja. Tijekom svog ovozemaljskog života, Isus je bio Mesija i Sin Davidov, ali nakon svog uskrsnuća bio je postavljen kao Mesija koji vlada i upravlja. Naslov »Sin Božji« u s. 4 odnosi se na Isusovu mesijansku kraljevsku čast, a ne na njegovo božanstvo. Pavao ne želi reći da je Isus nakon svog uskrsnuća bio usvojen kao Božji Sin. Sjetite se da izraz koji počinje atributivnim participom tou' oJrisqevnto" u s. 4 pobliže opisuje riječ »Sin« (uiJou') u s. 3. »Sina« je postavio Bog da bude »Sin Božji«. Drugim riječima, Isus je već bio Sin kada je bio postavljen da bude Sin Božji! Prva upotreba riječi »Sin« (s. 3) se stoga odnosi na Isusovo preegzistentno božanstvo koje je od vječnosti dijelio s Ocem. Isusovo postavljanje kao »Sina Božjega« (s. 4) odnosi se na njegovo ustoličenje kao mesijanskoga Kralja prilikom njegova uskrsnuća.

Kako li je Isus Krist velik! On je vječni Sin Božji koji oduvijek vlada s Ocem. Međutim, on ujedno zaslužuje naše štovanje kao mesijanski Kralj, Bogočovjek koji je postavljen kao Sin Božji u sili kada je uskrsnuo iz mrtvih.

Thomas R. Schreiner

270

Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi 271

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo da:

• pridjevski particip pobliže opisuje imenicu ili zamjenicu, ili vrši funkciju imenice;

• ako pridjevski particip vrši funkciju pridjeva, onda se zove atributivni particip i ponaša se kao pridjev;

• ako pridjevski particip vrši funkciju imenice, zove se imenski particip i ponaša se kao imenica.

Hrvatski jezik

29.1 Osim što vrši ulogu glagolskog priloga, particip može vršiti ulogu glagolskog pridjeva. Kao takav, on nema samo glagolske nego i pridjevske karakteristike. Drugim riječima, particip može vršiti svaku funkciju koju pridjev može vršiti. Na primjer, može pobliže opisivati imenicu. »Čovjek koji jede (dosl. jedući) pokraj prozora je moj učitelj grčkog.« U ovome primjeru particip jedući govori nam nešto o čovjeku.

29.2 Međutim, particip može činiti više od pobližeg opisivanja imenice.

Jedan od njegovih najočitijih drugih »talenata« jest vršenje funkcije imenice. Drugim riječima, particip se može koristiti imenski. »Živi (dosl. živući) imaju nadu.« U ovome primjeru, particip živući služi kao imenica, posebno kao subjekt rečenice. [Međutim, također treba zapaziti da se zapravo radi o poimeničenom pridjevu živ, tako da na neki način particip se pretvara u pridjev koji se potom pretvara u imenicu; op. prev.]

Grčki jezik

29.3 Gotovo sve što smo do sada naučili o participima odnosi se i na pridjevske participe. Tvorba participa, njegov aspekt, slaganje s riječi koju pobliže opisuje—sve se to primjenjuje na sve participe.

29.4 Particip nije samo glagolski prilog (poglavlja 27-28) nego je i glagolski pridjev, tako da može vršiti funkciju pridjeva u rečenici. Stoga ga nazivamo »pridjevskim« participom. Pridjevski participi mogu biti atributni ili imenski.

29.5 Ponavljanje gramatike o pridjevima. Moramo početi tako što ćemo ponoviti dio gramatike koji se bavi pridjevima (deveto poglavlje). Participi u ovom poglavlju vrše funkciju pridjeva, a vi trebate uvidjeti da u pogledu gramatike ovdje ima vrlo malo novosti.

• Pridjevi vrše jednu od ove tri funkcije: atributivnu, imensku ili predikatnu.

272 Četvrti dio: Participi • Kada pridjev vrši atributivnu funkciju, slaže se s riječi koju pobliže

opisuje u rodu, broju i padežu, a ispred njega nalazi se član.

oJ ajgaqo;" lovgo" ejstivn ...

• Kada pridjev vrši imensku funkciju, njegov padež određuje funkcija u rečenici. Njegov rod i broj određuje ono što predstavlja.

oJ ajgaqov" ejstin ...

Ako pridjev vrši imensku funkciju, onda neće biti imenice koju pobliže opisuje. Često ćete u svoj prijevod trebati unijeti dodatne riječi, ovisno o prirodnom rodu.

hJ ajgaqhv

»dobra žena« Pridjevski particip

29.6 Pridjevski particip ima dvije funkcije, atributivnu (ako vrši funkciju pridjeva) i imensku (ako vrši funkciju imenice).

Ključne riječi »dok«, »nakon« i »zato što« primjenjuju se samo na priloške participe. Ne koriste se s pridjevskim participima.

29.7 Atributivni. Atributivni particip pobliže opisuje neku drugu imenicu ili zamjenicu u rečenici, a s tom riječi će se slagati u rodu, broju i padežu, baš kao pridjev. Za sada ga prevodite koji + glagol.

oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou. Čovjek koji govori mnoštvu moj je učitelj.

29.8 Imenski. Budući da pridjev može vršiti i funkciju imenice, može i particip. Upamtite: particip je (ujedno) glagolski pridjev, tako da može vršiti svaku funkciju koju i pridjev vrši, obično bolje od njega.

oJ tw'/ ojclw'/ levgwn ejsti;n oJ didavskalov" mou.

Onaj koji govori1 mnoštvu moj je učitelj.

Što će odrediti rod, broj i padež imenskog participa?

Točno! Padež određuje funkcija participa u rečenici (baš kao u slučaju imenskog pridjeva). U gornjemu primjeru, levgwn je nominativ zato što je particip subjekt rečenice. Od pomoći će biti i prisutnost člana.

_______________________________________ 1 U #29.9 ćemo objasniti zašto smo dodali »onaj koji«.

Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi 273 Njegov rod i broj određuje ono što ili koga particip predstavlja. U ovom slučaju, postoji samo jedan učitelj (tj. jednina) i on je muškarac (tj. muški rod).

29.9 Prijevod imenskog participa. Kao u slučaju imenskoga pridjeva,

prijevod imenskog participa često će iziskivati umetanje dodatnih riječi, kao što su »onaj koji je« u prethodnom primjeru. Pokušajte prevesti bez tih riječi.

oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejstin oJ didavskalov" mou.

Govoreći mnoštvu je moj učitelj.

Nema baš puno smisla, zar ne? Time se vraćamo na nešto što smo spomenuli prije nekoliko poglavlja. Prijevod grčkoga participa često je idiomatski. Morate saznati što grčki znači, a potom pronaći način da isto izrazite na hrvatskom jeziku. Doslovni prijevod koji grčki prenosi riječ po riječ obično neće biti dobar.

Kao i kod imenskih pridjeva, koristite zdrav razum u pogledu riječi koje dodajete (npr. »onaj koji je«). Ako je particip u jednini, trebate izabrati »on(aj)«, »ona« ili možda »ono«, ako je u srednjem rodu. Ako je u množini, onda možete upotrijebiti »oni«, »one«, »ona«. Umjesto »koji« možete koristiti »što«, posebno ako je pojam koji particip opisuje u srednjem rodu. Tu je moguća velika fleksibilnost, a koje riječi trebate upotrijebiti najbolje ćete otkriti ako to najprije saznate na grčkom, a potom prevedete na hrvatski. Dodatna bi vas pravila sada samo zbunila.

Koji bi rod, broj i padež particip imao u ovome prijevodu?

padež broj rod

onaj koji to što onima koji od onoga što

29.10 Aspekt pridjevskog participa. Premda osnovna aspektualna razlika između nesvršenog (prezent) i neodređenog (aorist) participa još uvijek postoji, u atributivnom participu značaj aspekta se smanjuje, a još je manji u imenskom participu. To znači da se ne trebate previše truditi kako biste iznijeli aspekt u svome prijevodu. On u pridjevskom participu nije toliko prisutan koliko je u priloškom participu.

274 Četvrti dio: Participi 29.11 Atributivni ili imenski? Budući da particip može vršiti funkciju

pridjeva ili imenice, kako možete znati o kojemu je riječ? Odgovor je, ponovno, u kontekstu.

Uzmimo, na primjer, oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejstin oJ didavskalov" mou. Kako možete znati je li oJ levgwn pridjevski ili imenski particip? Jednostavno. Pokušajte ga prevesti kao pridjevski. Ne možete, zato što nema ničega što može pobliže opisati. Zato mora biti imenski.

Priloški ili pridjevski

29.12 Priloški ili pridjevski? Primijetit ćete da nema razlike u obliku priloškog i pridjevskog participa. ajkouvonteß može biti pridjevski (atributivni ili imenski) ili priloški particip. Kako onda možete razlikovati pridjevski i priloški particip?

Postoje dvije naznake pomoću kojih možete odgovoriti na to pitanje.

• Prva je stoji li ispred participa član. Kao opće pravilo, priloški particip nikada nema član dok pridjevski particip obično ima član. Odnosno, ako particip ima član, ne može biti priloški. Ako nema član, onda je vjerojatno priloški.

Član će se uvijek slagati s participom u rodu, broju i padežu.2

oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou.

• Kontekst. Ako nema člana, druga naznaka koju imate jest kontekst toga stiha. Koja vrsta participa ima više smisla? Priloški ili pridjevski? Pokušajte prevesti particip na jedan a potom na drugi način, jer ćete tako obično doći do rješenja.

Upamtite: ako ima člana, particip ne može biti priloški. Ako nema člana, vjerojatno je priloški.

_______________________________________ 2 To biste trebali očekivati, jer isto je i s pridjevom. Ponekad neka riječ ili izraz stoji

između člana i participa, kao što je slučaj s pridjevima (npr. oJ tw'/ ojclw'/ levgwn).

Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi 275

Sažetak

Važno je da znate četiri različita izraza.

1. Priloški particip. Priloški particip slaže se s imenicom ili zamjenicom u rečenici, ali radnja koju particip opisuje usmjerena je prema glagolu. Često koristi ključne riječi dok ili nakon što, ovisno o tome je li u prezentu ili u aoristu.

2. Pridjevski particip. Pridjevski particip pobliže opisuje imenicu ili zamjenicu, ili vrši funkciju imenice.

a. Atributni particip. Ako pridjevski particip pripisuje nešto imenici ili zamjenici, zove se atributni particip. Na hrvatski ga prevodite »koji + glagol«. Particip će se slagati u rodu, broju i padežu s riječi koju pobliže opisuje.

b. Imenski particip. Ako pridjevski particip vrši funkciju imenice, zove se imenski particip. Obično ćete trebati unijeti dodatne riječi u svoj prijevod kako bi ta konstrukcija imala smisla. Koristite one riječi koje će vam omogućiti da na hrvatskom jeziku ponovite pravi smisao grčkoga participa. Njegov padež određuje njegova funkcija, dok rod i broj određuje riječ koju zamjenjuje.

3. Naredna tablica ilustrira proces prevođenja participa.

Sedam pitanja koje možete postaviti svakom participu kojeg susretnete

1. Koji je rod, broj i padež participa, i zašto (tj. koju riječ pobliže opisuje)?

2. Je li radnja (ili stanje stvari) u participu usmjerena prema glagolu (priloški) ili imenici (pridjevski)?

3. Ako je priloški, hoćete li umetnuti »dok« ili »nakon što«?

4. Ako je pridjevski, je li atributni ili imenski?

5. Koji je aspekt participa? Nesvršeni (prezent) ili neodređeni (aorist)?

6. Koje je stanje participa?

7. Što taj glagol znači?

276 Četvrti dio: Participi _____________________________________________________________________

1. Koju riječ particip pobliže opisuje, ako neku uopće opisuje?

2. Priloški Pridjevski

3. Atributni Imenski

4. Pobliže opisuje Pobliže opisuje Vrši funkciju

(dok/nakon što) (koji, što) (onaj koji)

5. Aspekt (prezent: nesvršeni)

(aorist: neodređeni)

6. Stanje (aktiv; medij; pasiv)

7. Značenje (definicija riječi)

_____________________________________________________________________

Rječnik

devcomai uzimam, primam (56; *dec) devxomai, ejdexavmhn, -, devdegmai, ejdevcqhn

dokevw mislim, čini mi se (62; *dok)3

(ejdovkoun), dovxw, e[doxa, -, -, -

ejsqivw jedem (158; *ejsqi; *fag)4

(h[sqion), favgomai, e[fagon, -, -, -

pevmpw šaljem (79, *pemp) pevmyw, e[pemya, -, -, ejpevmfqhn

fevrw nosim, proizvodim (66; *fer; *oi; *enec)5

(e[feron), oi[sw, h[negka, ejnhvnoca, ejnhvnegmai, hjnevcqhn

______________________________________

3 Doketizam je bilo jedno rano kršćansko krivovjerje koje je poučavalo da je Isus samo izgledao kao čovjek. Epsilon se dodaje za tvorbu prezentske osnove.

4 Esofagus se tvori od drugoga korijena, *fag. 5 Kristofer (Crivstofer) znači onaj koji nosi Krista. Vidi MBG za objašnjenje osnova

glagolskog vremena.

Dvadeset deveto poglavlje: Pridjevski participi 277 Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 295 Broj riječi koje se pojavljuju u ovome poglavlju: 421 Broj do sada pojavljivanih riječi: 107 944 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 78,13%

Informacije za napredne studente

29.13 Aspekt i relativno vrijeme. Prezentski i aorisni participi imaju relativan vremenski smisao bez obzira je li riječ o priloškim ili pridjevskim participima. Međutim, zadržavanje tog smisla u prijevodu pridjevskog participa zahtijeva nekoliko dodatnih koraka.

29.14 Atributivni particip. Ako se atributivni particip prevede koristeći

odnosnu rečenicu i finitni glagol, moguće je jasnije opisati aspekt i relativno vrijeme participa. Odaberite onu odnosnu zamjenicu koja ima najtočniji smisao.

oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou. Čovjek koji govori mnoštvu moj je učitelj.

oJ a[nqrwpo" oJ eijpw;n tw'/ ojclw'/ ejsti;n oJ didavskalov" mou. Čovjek koji progovori mnoštvu moj je učitelj.

oJ a[nqrwpo" oJ levgwn tw'/ ojclw'/ h\n oJ didavskalov" mou.

Čovjek koji je govorio mnoštvu bio je moj učitelj.

oJ a[nqrwpo" oJ eijpw;n tw'/ ojclw'/ h\n oJ didavskalov" mou.

Čovjek koji je bio govorio mnoštvu bio je moj učitelj. 29.15 Imenski particip. Budući da već znate koristiti lične i odnosne

zamjenice u prijevodu imenskih participa, ovdje više nemate što naučiti, osim da se trebate usredotočiti na korištenje glagolskih oblika koji pokazuju ispravan relativni vremenski smisao.

Trideseto poglavlje

Perfektni participi i apsolutni genitivi Egzegetski uvid

Glagolsko vrijeme perfekt često se koristi za poučavanje važnih teoloških istina, a često nije moguće u potpunosti prevesti njegov smisao. Izraz th/' ga ;r cavritiv ejste sesw/smevnoi dia; pivstew", u prijevodu KS glasi: »Da, milošću ste spašeni – po vjeri« (Ef 2,8a), ali ne otkriva potpuno značenje izraza ejste sesw/smevnoi.

Perfekt pasiv particip sesw/smevnoi koristi se zajedno s glagolom ejste i tvori ono što nazivamo »perifrastičkim glagolom«, konstrukciju kojom se želi staviti poseban naglasak na trajne, nesvršene rezultate. Pavao ovu konstrukciju koristi kako bi naglasio da su posljedice spasenja trajan dio vjernikova života. Što to znači u pogledu sadašnjega kršćanskog iskustva?

Znači da početna i završna crta nisu iste. Spasenje je doista proces. Spasenje ima svoj početak, sredinu i kraj — opravdanje, posvećenje i proslavljenje. Ovo iskustvo je posve dinamično, a ne statično u pogledu napredovanja. U ovome trenutku korisna je dobro poznata analogija sa čamcem za spasavanje. Neotkupljeni život sličan je pogibelji u kojoj se nalazimo dok smo još uvijek na onesposobljenom brodu koji tone zbog nepopravljive štete nastale u bijesnoj oluji. Čamci za spašavanje stižu kako bi nas izbavili i počinju opasno putovanje do sigurne obale. Ipak, nakon što smo ušli u spasonosnu lađu, oluja još uvijek bijesni. Nitko nije posve siguran kada će oluja prestati ili kada će druga oluja nastati dok se vozimo prema sigurnoj luci. Premda neko vrijeme tijekom putovanja možemo iskusiti putovanje bez neugodnosti, velika je vjerojatnost da će nas udariti nova opasnost. Dolazak u sigurnost koju pruža obala naš je krajnji cilj.

Silazak s broda koji tone u čamac za spasavanje jest početak spasenja, ili opravdanje; putovanje u čamcu za spasavanje provođenje je našega spasenja [u život] (vidi Fil 2,12; hrvatski prijevodi nude različita rješenja: »nastojte da postignete svoje spasenje [KS], »radite oko svoga spasenja« [D/F], »radite o spasenju svojem« [Šarić], »gradite spasenje svoje« [Daničić], »radite na svome spasenju« [Knežević]), ili posvećenje; a dolazak na obalu naš je konačni dolazak u nebo. To je dokončanje spasenja ili proslavljenje. Aspekt izraza ejste sesw/smevnoi obuhvaća cijelo putovanje. Ovo shvaćanje može proizvesti bolji prijevod i primjenu, »Jer po milosti se spašavate – kroz vjeru.«

Nadalje, particip je u pasivu, što znači da postoji vanjski vršitelj radnje, Božja milost, koji također sudjeluje u procesu. Premda Pavao nepopustljivo tvrdi da ne možemo raditi »za« spasenje, jednako je uvjeren da moramo »provoditi« spasenje [u život]. Kršćanin, baš kao i Pavao, poznaje svakidašnju borbu koja je uključena u življenje kršćanskoga života. Spasenje nije posve automatsko;

278

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi 279 nakon što je započelo, potreban je ozbiljan trud. Borba u posvećenju kao dijelu našega spasenja koji označava naš život poslije obraćenja, ne samo da dokazuje naš odnos s Kristom, nego nas i nagoni da rastemo u dubini našega kršćanskog iskustva.

Paul Jackson

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• perfektni particip tvori se od perfektne glagolske osnove (uključujući reduplikaciju) i označava dovršenu radnju s posljedicama koje traju u sadašnjosti (govornikovoj, ne čitateljevoj);

• apsolutni genitiv je participna konstrukcija u kojoj particip i imenica/zamjenica u genitivu nisu povezani ni uz jednu riječ u ostatku rečenice;

• perifrastička konstrukcija sadrži particip i oblik glagola eijmiv, a koristi se umjesto finitnoga glagolskog oblika;

• postoje i drugi načini na koje možemo prevesti priloške participe.

Grčki jezik

30.1 Sažetak. Ovo je posljednji particip koji ćete naučiti. Perfektni particip tvori se od perfektne osnove i označava isti smisao koji perfekt ima u indikativu. Označava svršenu radnju koja ima posljedice u sadašnjosti.

Kao u slučaju indikativa, tako se i ovdje sadašnje vrijeme odnosi na stajalište govornika, a ne nužno i čitatelja. Ova pogreška se često potkrade.

30.2 Prijevod. Opći prijedlog jest da koristite »(nakon što) + glagol« u pluskvamperfektu (npr. »nakon što ste bili pojeli«). 30.3 Reduplikacija. Perfektni particip tvori se od perfektne osnove. Zadržava se reduplikacija samoglasnika, jer nije isto što i augment, koji označava prošlo vrijeme. 30.4 Osnova. Ako glagol ima prvi perfekt indikativ, u tvorbi perfektnog

participa koristit će osnovu prvoga perfekta. Samo nekoliko participa tvori se od drugoga perfekta, a o njima ćemo govoriti u odjeljku Informacije za napredne studente.

280 Četvrti dio: Participi

Perfektni particip

30.5 Tablica: Prvi perfekt aktiv particip

Reduplikacija + perfektna osnova + formant glagolskog vremena (k) +

participni morfem +padežni nastavci le + lu + k + ot + e" ► lelukovte"

30.6 Paradigma: Prvi perfekt aktiv particip. Aktivni participni morfem za muški i srednji rod glasi otototot, koji nalikuje na kotkotkotkot kada je spojen s formantom glagolskog vremena. U ženskom rodu, ot se zamjenjuje s

uia.1

3 1 3

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. lelukwv"2 lelukuiæa lelukov"3

G jd. lelukovto" lelukuiva" lelukovto"

D jd. lelukovti lelukuiva/ lelukovti

A jd. lelukovta lelukuiæan lelukov"

N mn. lelukovte" lelukuiæai lelukovta

G mn. lelukovtwn lelukuiw'n lelukovtwn

D mn. lelukovsi(n) lelukuivai" lelukovsi(n)

A mn. lelukovta" lelukuiva" lelukovta

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. kw" kuia ko"

G jd. kotoß kuia" koto" _____________________________________

1 Za detalje vidi MBG, #91.5. 2 Padežni nastavak je sigma. Tau ispada (pravilo #7) a omikron se produljuje na

omega kako bi se nadomjestio gubitak (pravilo #5). kot" ► ko" ► kw".

3 Padežni nastavak je sigma. Tau ispada (pravilo #7) ali omikron se ne produljuje. kot" ► ko".

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi 281

30.7 Tablica: Prvi perfekt medij/pasiv particip

Reduplikacija + perfektna osnova +

participni morfem + padežni nastavci

le + lu + meno + i ► lelumevnoi

30.8 Paradigma: Prvi perfekt medij/pasiv particip. Participni morfem za medij/pasiv je menomenomenomeno/hhhh, koji pripojen sa spojnim samoglasnikom izgleda kao omeno/h.

2 1 2

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. lelumevno" lelumevnh lelumevnon

G jd. lelumevnou lelumevnh" lelumevnou

D jd. lelumevnw/ lelumevnh/ lelumevnw/

A jd. lelumevnon lelumevnhn lelumevnon

N mn. lelumevnoi lelumevnai lelumevna

G mn. lelumevnwn lelumevnwn lelumevnwn

D mn. lelumevnoi" lelumevnai" lelumevnoi"

A mn. lelumevnou" lelumevna" lelumevna

m. r. ž. r. sr. r.

N jd. mevnoß mevnh mevnon

G jd. mevnou mevnh" mevnou

Kao što je slučaj u indikativu, izostaje formant glagolskog vremena i

spojni samoglasnik. To bi trebalo olakšati prepoznavanje.4

Genitiv apsolutni

30.9 Gramatička definicija »apsolutne« konstrukcije jest konstrukcija koja

nema nikakva gramatičkog odnosa prema ostatku rečenice.5 Primarni primjer apsolutne konstrukcije u grčkome jeziku jest apsolutni genitiv.

_________________________________ 4 Naglasak će uvijek biti na pretposljednjem slogu, na »penultimi« (mevn).

282 Četvrti dio: Particip Genitiv apsolutni je imenica ili zamjenica i particip u genitivu koji nisu

gramatički povezani s ostatkom rečenice.6 Drugim riječima, u rečenici neće biti neka druga riječ koju taj participni izraz pobliže opisuje.

Kai; eujqu;" e[ti aujtou' lalou'nto" paragivnetai jIouvda" (Marko 14,43).

I odmah, dok je on to još bio govorio, dođe Juda.

30.10 Praktične upute

• Zapazite da aujtou' vrši funkciju »subjekta« participa. Apsolutni genitiv često se koristi kada se imenica ili zamjenica koja vrši radnju participa razlikuje od subjekta rečenice.

• Isto tako, particip može imati modifikatore, kao što su izravni objekt, prilog itd.

• Genitiv apsolutni u pripovjedačkoj književnosti obično se javlja na početku rečenice.

30.11 Prijevod. Prijevod apsolutnoga genitiva je idiomatski. Ne možete ga prevesti riječ po riječ. Provjerite što kaže u grčkom jeziku, a potom isto to recite na hrvatskom, pokušavajući naglasiti aspekt participa. Budete li koristili apsolutnu konstrukciju u prijevodu, vaš hrvatski će zapravo biti loš hrvatski, ali za sada je to u redu. 30.12 Ove smjernice daju polazišnu točku za prijevod.

1. Većina apsolutnih genitiva u Novom zavjetu su vremenski, tako da ćete apsolutni genitiv prevesti vremenskom rečenicom. Koristite »dok« ako je particip u prezentu i »nakon što« ako je particip u

aoristu.7

lalou'nto" ....

Dok je govorio ....

lalhvsanto" ....

Nakon što je govorio ....

______________________________________ 5 »Apsolutni« znači »odvojeni«. Dolazi od latinske riječi »absolutus«, koja znači

»odriješen«.

6 Moguća je konstrukcija bez imenice ili zamjenice, ali to nije uobičajeno (vidi Bl-D #423.6). U slučaju takve konstrukcije, imenicu ili zamjenicu možete pretpostaviti u svome prijevodu.

7 Kada prevodite s relativnim vremenom, o čemu smo govorili u Informacijama za napredne studente u prethodnim poglavljima, zadržite predodžbu relativnog vremena u pogledu glavnoga glagola.

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi 283

2. Ako postoji »subjekt« u genitivu, koristite taj subjekt i finitni oblik glagola.

ajkouvonto" aujtou' ....

Dok je bio slušao ....

ajkouvsanto" aujtou' ....

Nakon što je bio čuo .... 30.13 U narednim primjerima, razlikujte obične participe od apsolutnih

genitiva. Napravite gramatičku analizu svakog participa.

levgonte" tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....

legovntwn profhvtwn tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....

eijpovnte" tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....

eijpovntwn profhvtwn tau'ta oiJ maqhtai; ajph'lqon ....

didacqevnte" uJpo; tou' kurivou ejxh'lqon eij" th;n e[rhmon oiJ dou'loi.

didacqevntwn profhvtwn uJpo; tou' kurivou ejxh'lqon eij" th;n e[rhmon oiJ dou'loi.

Perifrastičke konstrukcije

30.14 Jedna od osnovnih razlika koju smo vidjeli između hrvatskog i grčkoga jezika jest ta što grčka glagolska vremena ne koriste pomoćne glagole. Hrvatski jezik koristi »ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će« za tvorbu futura, »sam, si, je, smo, ste, su« za prezent itd. Grčki koristi različite formante glagolskog vremena itd.

Međutim, postoji jedna situacija kada grčki koristi eijmiv i particip zajedno kako bi izrekao jednu ideju, a to se naziva perifrastičkom

konstrukcijom.8 Izvorno se perifrastička konstrukcija koristila za naglašavanje nesvršenoga značenja participa (što je razlog zašto se aorist nikada ne javlja u ovoj konstrukciji). Međutim, u vrijeme Koine grčkog, taj naglasak je uglavnom bio izgubljen. Zapravo, Koine grčki obično koristi perifrastičku konstrukciju za treće lice množine, perfekt medij/pasiv.

Perifrastičku konstrukciju prevedite onako kako biste preveli običnu tvorbu glagolskog vremena; nesvršena ideja će možda biti naglašena, ali to ovisi o kontekstu a ne o glagolskom obliku (vidi Egzegetski uvid).

________________________________ 8 »Perifrastički« znači »zaobilazni« način da se nešto kaže, a dolazi od periv

i fravsi".

284 Četvrti dio: Participi Ovdje su svi različiti oblici koje perifrastična konstrukcija može primiti. Oblik eijmiv i particip mogu biti odvojeni s nekoliko riječi.

perifrastično gl. vrijeme konstrukcija Prezent prezent gl. eijmiv + prezentski particip

Imperfekt imperfekt gl. eijmiv + prezentski particip

Futur futur gl. eijmiv + prezentski particip

Perfekt present gl. eijmiv + perfektni particip

Pluskvamperfekt imperfekt gl. eijmiv + perfektni particip

Futurni perfekt futur gl. eijmiv + perfektni particip

(Za raspravu o pluskvamperfektu, vidi Informacije za napredne studente u dvadeset petom poglavlju.)

Alternativni prijevodi priloških participa

30.15 Do sada smo naučili nekoliko načina na koje možete prevesti priloške participe — prezent s »dok«, aorist s »nakon što« i »zato što«. Ovo je izvrstan način na početku, ali postoje participi koji se ne mogu baš dobro prevesti na taj način. Kako se budete upoznavali s participima, moći ćete prevoditi i na druge načine. Slijede još četiri mogućnosti zajedno s njihovim tehničkim nazivima.

• Instrumentalni particip. Priloški participi mogu označavati sredstvo po kojemu se radnja odvija. Pritom je najbolje koristiti glagolski prilog prošli ili sadašnji.

kopiw'men ejrgazovmenoi taiæ" ijdivai" cersivn.

Trudimo se radeći vlastitim rukama.

• Kao obični glagol. U nekim konstrukcijama gdje particip slijedi glagol, particip je najbolje prevesti kao finitni glagol.

oJ de; jIhsou'" ajpokriqei;" ei\pen ....

Ali Isus odgovori (i) reče ....

• Dopusni particip. Neki participi izriču dopusnu ideju, a ključna riječ je »premda«. (aJmartavnw znači »griješim«.)

aJmartavnonta ga;r oJ qeo;" ajgapa'/ me.

Jer premda (sam) grješnik, Bog me ljubi.

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi 285

Sažetak

1. Perfektni particip označava svršenu radnju čiji rezultati traju u sadašnjosti (govornikovoj).

2. Perfekt aktiv particip tvori se od perfektne osnove za aktiv (uključujući reduplikaciju) s ot/uia.

3. Perfekt medij/pasiv particip tvori se od perfektne osnove za medij/pasiv (uključujući reduplikaciju) s meno/h.

4. Apsolutni genitiv je participna konstrukcija u kojoj particip u genitivu nije spojen s glavnim dijelom rečenice. Obično uključuje imenicu ili zamjenicu u genitivu koja vrši ulogu »subjekta« participa, a može imati riječi koje je pobliže opisuju. Apsolutni genitiv prevodite vremenskom rečenicom koristeći »dok« i »nakon što« osim ako vam to ne dopušta kontekst.

5. Perifrastička konstrukcija sadrži particip i oblik glagola eijmiv koji se koriste umjesto finitnoga glagolskog oblika. Izvorno se njime služilo za naglašavanje nesvršenog aspekta radnje, ali u Koine grčkom to se više ne može pretpostaviti. Obično se koriste umjesto perfekta medija/pasiva trećeg lica množine.

6. Priloški particip može označiti sredstvo ili dozvolu, a ponekad ga je najbolje prevesti finitnim glagolom.

Sažetak grčkog participa

1. Ako se particip koristi u svojstvu priloga, njegov oblik će se slagati s imenicom ili zamjenicom koja vrši radnju participa. Uvijek će biti bez člana.

2. Ako se particip koristi kao atributivni pridjev, onda će se slagati s riječi koju pobliže opisuje u rodu, broju i padežu, baš kao i bilo koji pridjev. (Upamtite, particip je glagolski prilog/pridjev.) Obično ima član.

4. Ako se particip koristi u svojstvu imenice, njegov padež određuje njegova funkcija u rečenici. Njegov rod i broj određuje riječ na koju se odnosi (poput imenskog pridjeva). U vašem prijevodu ćete najvjerojatnije dodavati riječi na osnovu prirodnog roda.

5. Budući da particip ne označava apsolutno vrijeme, aorisni particip neće imati augment. Perfektni particip ne gubi svoju samoglasničku reduplikaciju.

286 Četvrti dio: Participi 6. Glavna tablica participa sada je potpuna. _______________________________________________________________________

morfem gl. vrijeme/stanje padežni nastavci

nt svi aktivni (aorist pasiv) 3-1-3

ot perfekt aktiv 3-1-3

meno/h svi medijalni/pasivni (svi medijalni) 2-1-2 _______________________________________________________________________ gl. vrijeme redupl. osnova formant morfem N. mn. šest oblika za pamćenje & stanje sp. samogl. & p.n.

prezent prezent o nt / ousa levgonteß wn, ousa, on aktiv ontoß, oushß, ontoß

prezent prezent o meno/h legovmenoi omenoß, omenh, omenon medij/pasiv omenou, omenhß, omenou

1. aorist aorist sa nt / sa luvsanteß saß, sasa, san aktiv aktiv santoß, sashß, santoß

1. aorist aorist sa meno/h lusavmenoi samenoß ... medij aktiv

1. aorist aorist qe nt luqevnteß qeiß, qeisa, qen pasiv pasiv qentoß, qeishß, qentoß

2. aorist aorist o nt balovnteß wn ... aktiv aktiv

2. aorist aorist o meno/h genovmenoi omenoß ... medij aktiv

2. aorist aorist e nt grafevnteß eiß, eisa, en pasiv pasiv entoß, eishß, entoß

perfekt le perfekt k ot lelukovteß kwß, kuia, koß aktiv aktiv kotoß, kuiaß, kotoß

perfekt le perfekt meno/h lelumevnoi menoß ... medij/pasiv medij/

pasiv

Trideseto poglavlje: Perfektni participi i apsolutni genitivi 287

Rječnik

mhdev ali ne, niti, čak niti (56)

presbuvtero", a, on starješina (66; *presbutero/a)9

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 297 Broj riječi koje se pojavljuju u ovom poglavlju: 122 Broj do sada pojavljivanih riječi: 108 066 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 78,22%

Informacije za napredne studente

30.16 Drugi perfektni participi. Postoji šest glagola (ne uključujući složene oblike) koji imaju drugi perfekt. Umjesto da pamtite paradigme, dobro pogledajte te oblike i zapamtite ih dovoljno kako biste ih znali prepoznati. Svi su vrlo pravilni.

Njihovi oblici slični su prvome perfektu osim što je formant glagolskog vremena a umjesto ka. Budući da medij/pasiv ne koristi formant glagolskog vremena, medij/pasiv ne može imati drugi perfekt.

Ako se oblik javlja samo jedanput, navest ćemo sklonjeni oblik i odlomak u kojem se nalazi. Ako se oblik javlja više puta, navest ćemo nominativ i genitiv jednine oblika muškoga roda, te koliko se puta svi vezani oblici javljaju. leksički oblik particip odlomak ili broj pojavljivanja ajkouvw ajkhkoovta" Ivan 18,21

ajnoivgw ajnew/govta Ivan 1,51

givnomai gegonwv", -ovto" 14

e[rcomai ejlhluqwv", -ovto" 4

lambavnw eijlhfwv" Matej 25,24

peivqw pepoiqwv", -ovto" 9 eijdwvß je zapravo perfekt particip glagola oi\da premda ima značenje prezenta. Javlja se 51 put u Novom zavjetu, 23 puta kao eijdwvß i 23 puta kao eijdovteß.

__________________________________ 9 Riječ se može koristiti u svojstvu pridjeva kako bi se opisala starija osoba, ili kao

imenica kako bi se opisao službenik u crkvi.

Trideset prvo poglavlje

Konjunktiv Egzegetski uvid

Kada slušamo ljude do kojih nam je stalo i koje duboko cijenimo, onda ne slušamo samo površno značenje njihovih riječi. Sadržaj je važan, ali želimo upiti i govornikov stav, što njegove riječi podrazumijevaju o našem odnosu s njime, što je njemu najvažnije, što naglašava dok govori i tako dalje. Kada proučavamo Novi zavjet, možemo potražiti takve elemente značenja.

Ovo poglavlje opisuje fascinantnu kombinaciju koju grčki jezik koristi kako bi pokazao naglasak: to je upotreba dvije negacije ouj mhv s glagolom u konjunktivu kako bi se naznačila snažna negacija u pogledu budućnosti. Govornik koristi glagol u konjunktivu kako bi ukazao na moguću budućnost, ali u istom izrazu on naglašeno niječe (koristeći dvostruku negaciju) da se takvo nešto može ikada dogoditi. Ova lingvistička kombinacija javlja se oko osamdeset pet puta u Novom zavjetu, često u značajnim obećanjima ili uvjeravanjima u pogledu budućnosti.

U Isusovom opisu samoga sebe kao Dobrog pastira u Ivanu 10, on daje jedno od najdragocjenijih takvih obećanja: »Moje ovce slušaju glas moj. Ja ih poznajem, i one idu za mnom. Ja im dajem vječni život. One sigurno neće nigda propasti [ouj mh; ajpovlwntai]« (10,27-28a). Ovdje bi bilo sasvim dovoljno upotrijebiti ouj s glagolom u futuru indikativu, ali Isus nešto želi još više naglasiti. Konjunktivna kombinacija snažno niječe čak i mogućnost da će bilo koja od Isusovih ovaca propasti: smisao Isusove tvrdnje jest »one sigurno neće propasti«, »one nipošto neće propasti«. To se naglašava dodavanjem izraza eij" to;n aijw'na, »zauvijek« [»nigda« u KS]. Isusovo naglašeno obećanje temelj je sigurnosti i pobožne motivacije za svaku njegovu ovcu!

Buist M. Fanning

Pregled

U ovomu poglavlju naučit ćemo:

• konjunktiv se koristi kada glagol izražava mogućnost, vjerojatnost, poticaj ili aksiomatski pojam;

• glagol u konjunktivu nema vremenski smisao; njegov jedini smisao tiče se aspekta;

288

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv 289 • konjunktiv u prezentu tvori se od prezentske osnove i označava nesvršenu

radnju;

• konjunktiv u aoristu tvori se od aorisne osnove bez augmenta i označava neodređenu radnju;

• oznaka konjunktiva je produljeni spojni samoglasnik (npr. luvwmen). Nastavci su posve jednaki u aoristu i u prezentu.

Hrvatski jezik

31.1 Do sada smo proučavali samo indikativni način. Ako glagol iznosi neku izjavu ili postavlja zbiljsko pitanje, glagol je u indikativu. Kao što obično kažemo, indikativ je glagolski način stvarnosti. On izjavljuje što jest.

Knjiga je crvena.

Želim učiti grčki jezik.

Zašto je hebrejski jezik bio toliko težak? 31.2 Konjunktiv ne opisuje ono što jest, nego ono što može (ili bi moglo)

biti. Drugim riječima, to nije glagolski način koji opisuje stvarnost nego mogućnost (ili vjerojatnost).

Možda ću naučiti hebrejski jezik.

Da sam redovito učio grčki jezik, možda bih ga bio naučio.

31.3 Grčki konjunktiv sličan je hrvatskom kondicionalu prvom ili sadašnjem i kondicionalu drugom ili prošlom. Da sam bogat, uposlio bih privatnog učitelja za grčki jezik [kond. prvi].

Da je govornik doista bio bogat, ne bi bio koristio konjunktiv/kondicional prvi »bih« nego indikativni oblik: »Ja sam bogat i zato ću uposliti privatnog učitelja.« Bila bi to izjava činjenice, a način bi odražavao stvarnost. Međutim, ako nije bogat, govornik će koristiti konjunktivni oblik »bih«: Da sam bogat, uposlio bih... .«

31.4 Budući da radnja opisana glagolom u konjunktivu nije ispunjena, često se odnosi na neki događaj u budućnosti.

290 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli

Grčki jezik

31.5 Osnovna definicija konjunktiva i indikativa u grčkom jeziku slična je onoj u hrvatskom jeziku. No ipak, postoji nekoliko značajnih razlika.

31.6 Aspekt. Grčki glagol ima vremenski smisao jedino u indikativu. Jedini

smisao koji glagol u konjunktivu ima jest aspekt. To je isto kao u slučaju participa.

Glagol u prezentu konjunktivu označava nesvršenu radnju; glagol u aoristu konjunktivu označava neodređenu radnju. U konjunktivu ne postoji koncept apsolutne prošlosti ili sadašnjosti. Većina gramatika konjunktiv koji se tvori od prezentske osnove naziva »prezent konjunktivom«, dok konjunktiv koji se tvori od aorisne osnove nazivaju »aoristom konjunktivom«. Kao i kod participa, ohrabrujemo vas da prihvatite terminologiju »nesvršeni konjunktiv« i »neodređeni konjunktiv«, jer je njihov zbiljski smisao aspekt, a ne vrijeme. [Iz istih razloga, prezentski konjunktiv ne možete automatski prevesti hrvatskim kondicionalom prvim ili sadašnjim, a aorist konjunktiv ne možete prevesti kondicionalom drugim ili prošlim, već to morate saznati iz konteksta; op. prev.]

Aspekt je teško izraziti u prijevodu. Jedan od načina na koji to možete učiniti jest da s prezentom konjunktivom koristite nesvršeni glagol u kondicionalu. Ako to iz nekog razloga ne možete učiniti, pazite da aspekt naglasite u poučavanju ili propovijedanju.

Konjunktiv tvore samo dva glagolska vremena: prezent i aorist.1 Ne postoji futur konjunktiv. S razloga što se aorist konjunktiv tvori od aorisne osnove bez augmenta, prvi aorist konjunktiv može nalikovati futuru (npr. ajgaphvsw). Međutim, zapamtite da nema futura konjunktiva.

31.7 Oblik. Dobra vijest je to što konjunktiv koristi iste nastavke koje koristi indikativ. Svi oblici konjunktiva koriste primarne nastavke. Konjunktiv samo produljuje spojni samoglasnik kako bi označio da je glagol u konjunktivu. Omikron se produljuje na omega (npr. luvwmen), a epsilon

se produljuje na eta (npr. luvhte).2

____________________________________________________

1 Zapravo, postoji nekoliko primjera perfekta konjunktiva; vidi Informacije za napredne studente.

2 ousi(n) postaje wsi(n), a h/ ostaje h/.

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv 291 31.8 Tablica: Prezent (nesvršeni) konjunktiv. Prezent konjunktiv koristi

prezentsku osnovu glagola, ali produljuje spojni samoglasnik. luvomen u indikativu postaje luvwmen u konjunktivu.

Prezentska osnova + produljeni spojni samoglasnik (w/h) + Primarni lični nastavci

aktiv: lu + w + men ► luvwmen

medij/pasiv: lu + w + meqa ► luwvmeqa

31.9 Paradigma: Prezent konjunktiv. Uključili smo aktiv konjunktiv glagola eijmiv. Nema pasivnog oblika. Za oblike kontraktnih glagola u konjunktivu, vidi Dodatak (str. 371).

konjunktiv (eijmi v) indikativ

aktiv

1. jd. luvw w\ luvw

2. jd. luvh/" h\/" luvei"

3. jd. luvh/ h\/3 luvei

1. mn. luvwmen w\men luvomen

2. mn. luvhte h\te luvete

3. mn. luvwsi(n) w\si(n) luvousi(n)

medij/pasiv

1. jd. luvwmai luvomai

2. jd. luvh/ luvh/

3. jd. luvhtai luvetai

1. mn. luwvmeqa luovmeqa

2. mn. luvhsqe luvesqe

3. mn. luvwntai luvontai

Zapazite da su svi nastavci pravilni, a da prezent i aorist koriste iste nastavke. Ne morate zapamtiti nijedan novi nastavak – samo jedno pravilo. Zapazite da se nastavak h/ javlja u aktivu trećeg lica jednine i u mediju/pasivu drugog lica jednine.

_______________________________ 3 Nemojte zamijeniti ovaj oblik za slične riječi; vidi Dodatak.

292 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli

31.10 Tablica: Aorist (neodređeni) konjunktiv

Aorisna osnova bez augmenta + (formant glagolskog vremena + )

produljeni spojni samoglasnik + primarni lični nastavci

prvi aorist: lu + s + w + men ► luvswmen

drugi aorist: lab + w + men ► lavbwmen

Budući da konjunktiv ne označava apsolutno prošlo vrijeme, augment se mora ukloniti, baš kao u aoristu participu.

Aorist konjunktiv koristi aorisnu osnovu glagola. Ako se radi o prvoj aorisnoj osnovi, vidjet ćete formant glagolskog vremena. Ako se radi o drugoj aorisnoj osnovi, onda će se razlikovati od oblika prezentske osnove. To je jedna od najkorisnijih naznaka u prepoznavanju konjunktiva.

Kao što aorist pasiv indikativ koristi nastavke za aktiv, jednako tako aorist pasiv konjunktiv koristi nastavke za aktiv. Aorist konjunktiv koristi iste lične nastavke koje koristi prezent konjunktiv.

31.11 Paradigma: Aorist konjunktiv

konjunktiv indikativ

1. aorist 2. aorist 1. aorist 2. aorist

aktiv

1. jd. luvsw lavbw e[lusa e[labon

2. jd. luvsh/" lavbh/" e[lusa" e[labe"

3. jd. luvsh/ lavbh/ e[luse(n) e[labe(n)

1. mn. luvswmen lavbwmen ejluvsamen ejlavbomen

2. mn. luvshte lavbhte ejluvsate ejlavbete

3. mn. luvswsi(n) lavbwsi(n) e[lusan e[labon

medij

1. jd. luvswmai gevnwmai ejlusavmhn ejgenovmhn

2. jd. luvsh/ gevnh/ ejluvsw ejgevnou

3. jd. luvshtai gevnhtai ejluvsato ejgevneto

1. mn. luswvmeqa genwvmeqa ejlusavmeqa ejgenovmeqa

2. mn. luvshsqe gevnhsqe ejluvsasqe ejgevnesqe

3. mn. luvswntai gevnwntai ejluvsanto ejgevnonto

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv 293

pasiv

1. jd. luqw' grafw' ejluvqhn ejgravfhn

2. jd. luqh/'" grafh/'" ejluvqh" egravfh"

3. jd. luqh/' grafh/' ejluvqh ejgravfh

1. mn. luqw'men grafw'men ejluvqhmen ejgravfhmen

2. mn. luqh'te grafh'te ejluvqhte ejgravfhte

3. mn. luqw'si(n) grafw'si(n) ejluvqhsan ejgravfhsan

Upamtite: futur konjunktiv ne postoji. Lako je ugledati aorist konjunktiv i pomisliti da se radi o futuru indikativu ili konjunktivu. Nadalje, nemojte zamijeniti produljeni spojni samoglasnik u konjunktivu s produljenim kontraktnim samoglasnikom u indikativu.

Upotreba konjunktiva

31.12 Različite upotrebe. Konjunktiv ima širi raspon upotreba u grčkome jeziku nego što kondicional ima u hrvatskom. Ideja »vjerojatnosti« samo je jedna od ideja koje izražava. Prve dvije javljaju se u zavisnim rečenicama, a druge dvije u nezavisnim rečenicama.

Zavisne rečenice

31.13 1. i{nai{nai{nai{na i konjunktiv. Iza i{na gotovo uvijek slijedi konjunktiv i može označiti svrhu.

Izrazi i{na mhv i o{pw" mhv mogu se prevesti »kako ne« ili nekim ekvivalentom. To su idiomatski izrazi.

e[rcomai pro;" to;n oi\kon i{na proseuvcwmai.

Idem kući kako bih molio.

ejrcovmeqa pro;" to;n oi\kon i{na mh; aJmartavnwmen. Idemo kući kako ne bismo sagriješili.

31.14 2. ejavnejavnejavnejavn i konjunktiv. Ova kombinacija javlja se u pogodbenoj izjavi.

Pogodbena izjava je rečenica »Ako/da/kada ... onda ...«. »Da sam bio pametan, bio bih upisao hebrejski.« Dio rečenice koji počinje s »ako«

zove se »protaza«, a dio koji počinje s »onda« zove se »apodoza«.

Pitanje na koji način svrstati i prevesti pogodbene rečenice sporno je. Na samome početku učenja ne možemo ući detaljno u raspravu. U vježbama postoje dvije vrste pogodbenih rečenica i o njima ćemo ovdje govoriti. U Dodatku se nalazi sažetak pogodbenih rečenica (str. 341).

Pogodbene rečenice svrstane su po svom obliku i nazvane »prva vrsta«, »druga vrsta«, »treća vrsta« i »četvrta vrsta«.

294 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli Treća vrsta pogodbenih rečenica uvijek ima protazu koja počinje s ejavn i glagol u konjunktivu. Glagol u apodozi može biti u bilo kojem glagolskom vremenu ili načinu. Treća vrsta pogodbi ima dvije podvrste.

Vjerojatnija buduća. Buduća pogodba kaže: ako se nešto bude dogodilo, onda će se nešto drugo sigurno dogoditi.

eja ;n aJmartavnw, e[ti oJ qeo;" ajgaphvsei me.

Ako sagriješim, Bog će me još uvijek voljeti.

Egzegeza postavlja važno pitanje vezano uz to možemo li pretpostaviti da je protaza realna ili ne. Biblija ima primjere budućih vjerojatnijih pogodbi u kojima je protaza najvjerojatnije realna i drugih u kojima je protaza hipotetska. Kao i uvijek, kontekst je ključ za prepoznavanje. Sadašnja opća. Opća pogodba oblikom je slična budućoj vjerojatnijoj pogodbi, osim što glagol u apodozi mora biti u prezentu.

Njeno značenje donekle se razlikuje od buduće vjerojatnije pogodbe. Umjesto da tvrdi nešto o specifičnom događaju, o nečemu što bi se moglo dogoditi, izjavljuje opću istinu, aksiomatsku istinu. Konjunktiv je prikladan zato što je istina izjave svevremena.

eja ;n aJmartavnw, e[ti oJ qeo;" ajgapa'/ me.

Ako sagriješim, Bog me još uvijek voli.

Zapazit ćete da je ovaj primjer jednak onomu gore, osim što je »voli« u prezentu. To nam pokazuje problem pogodbenih rečenica. Bez glagolskog vremena glagola u apodozi, jedino vam kontekst može otkriti daje li govornik neku specifičnu izjavu ili izriče opću istinu.

Nezavisne rečenice

31.15 3. Zahtjevni konjunktiv. Prvo lice konjunktiva, bilo jednine ili množine, može se koristiti kao poticaj [Barić et. al., § 1446-9]. Obično će biti u množini i na početku rečenice. U prijevodu koristite »Hajdemo«.

proseucwvmeqa.

Hajdemo se moliti.

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv 295 Samo zato što je glagol u prvom licu konjunktiva, ne znači nužno da je

zahtjevni konjunktiv. To odlučuje kontekst.4

31.16 4. Savjetovni konjunktiv. Kada osoba postavi pitanje, a odgovor nije siguran, glagol o kojemu se radi stavlja se u konjunktiv.

mh; ou\n merimnhvshte levgonte", tiv favgwmen… h[: tiv pivwmen… h[:

tiv peribalwvmeqa; (Mt 6,31)5

Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: »Što ćemo jesti, ili što ćemo piti, ili u što ćemo se obući?«

31.17 Naznake. Koje su onda naznake da je neka riječ u konjunktivu?

• Ako vidite i{na ili ejavn, naredni glagol će vjerojatno biti u konjunktivu. Isto je i s narednim riječima, uglavnom oblicima spojenim s a[n, kao s ejavn.

• o{tan (o{te + a[n) kada god

• ejavn (eij + a[n) ako

• o}" a[n tko god

• o{pou a[n gdje god

• e{w" dok

• e{w" a[n dok

• Produljeni spojni samoglasnik (w/h)

• Nema augmenta u aoristu.

Znakovi konjunktiva

1. Slijedi iza i{na, ejavn, a[n, i drugih riječi.

2. Produljeni spojni samoglasnik (w/h)

3. Nema augmenta u aoristu. _________________________________

4 Grčki rukopisi Rimljanima 5,1 sadrže zanimljivu razliku. Neki glase e[cwmen dok drugi glase e[comen. Izrecite oba oblika naglas i vidjet ćete kako su se lako mogli zabuniti. Koja je razlika u značenju, posebice ako sagledate ukupni argument poslanice Rimljanima?

5 Možda ste zapazili da mh; merimnhvshte izriče zabranu. Ovo je još jedna upotreba konjunktiva o kojoj ćemo govoriti u #33.15.

296 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli

Razno 31.18 Negacija. Osnovno je pravilo da se ouj koristi kako bi se negirao glagol

u indikativu, dok se mhv koristi za negiranje svega drugog, uključujući konjunktiv.

Jedna specifična konstrukcija koristi konjunktiv i trebamo je istaknuti. Konstrukcija ouj mhv iza koje slijedi aorist konjunktiv snažna je negacija buduće situacije, snažnija od jednostavne izjave

ouj.6 Dvije negacije ne poništavaju jedna drugu, već pojačavaju konstrukciju kako bi se naglašenije reklo: »Ne!« Vidi Egzegetski uvid za primjer.

31.19 Pitanja. Postoje tri načina postavljanja pitanja.

• Ne daje se nikakva naznaka u pogledu odgovora koji govornik očekuje.

su; ei\ oJ basileu;" tw'n jIoudaivwn… (Mt 27,11) Jesi li ti kralj Židova?

• Ako pitanje počinje s ouj, govornik očekuje potvrdni odgovor.7

Didavskale, ouj mevlei soi o{ti ajpolluvmeqa… (Mk 4,38) Učitelju, tebe se tiče što mi ginemo, zar ne?

Učenici su očekivali da Isus odgovori: »Da, tiče me se.«

• Ako pitanje počinje s mhv, govornik očekuje negativan odgovor.

mh; pavnte" ajpovstoloi… (1. Kor 12,29) Nisu svi apostoli, zar ne?

Pitajte svog učitelja kako trebate prevesti posljednja dva. Većina prijevoda ovakva pitanja ne prevodi dovoljno jasno, tako da ne naznačuju očekivani odgovor. No, kao što gore možete vidjeti, na

______________________________________ 6 Kako bi svojim učenicima naglasio da će uvidjeti istinu njegove definicije kraljevstva

Božjeg, Isus veli: jAmh;n levgw uJmiæn o{ti eijsivn tine" w|de tw'n eJsthkovtwn oi{tine" ouj mh; geuvswntai qanavtou e{w" a]n i[dwsin th;n basileivan tou' qeou' ejlhluquiæan ejn dunavmei. »Zaista kažem vam – reče im dalje – ima nekih ovdje nazočnih koji sigurno neće okusiti smrti (ouj mh; geuvswntai) dok ne vide kraljevstvo Božje koje je došlo sa silom« (Marko 9,1).

7 Postojanje ouj u pitanju ne znači da se očekuje potvrdan odgovor. kai; e[rcontai kai; levgousin aujtw'/, Dia; tiv oiJ maqhtai; jIwavnnou kai; oiJ maqhtai; tw'n Fari- saivwn nhsteuvousin, oiJ de; soi; maqhtai ; ouj nhsteuvousi; (Marko 2,18). »Netko dođe pa rekne Isusu: ‘Zašto učenici Ivanovi i učenici farizeja poste, a tvoji ne poste?’« Ovdje ouj neposredno prethodi glagolu i niječe ga. Međutim, kada ouj naznačava očekivani odgovor, taj odgovor je »Da«.

Trideset prvo poglavlje: Konjunktiv 297 hrvatskom možete učiniti isto što izražava grčki, premda možda malo čudno zvuči.

Glavna tablica neindikativnih glagola

31.20 Kao što smo učinili kod indikativa, i ovdje ćemo se usredotočiti na učenje ove tablice i načina na koji grčki jezik spaja različite glagolske načine.

_______________________________________________________________________

Glavna tablica neindikativnih glagola Konjunktiv

Glagolsko vrijeme Aug./ Osnova Formant Spojni. Lični 1. jd.

Redup. gl. vr. gl. vr. samogl. nastavci paradigma

Prezent aktiv prez. w/h prim. akt. luvw

Prezent medij/pasiv prez. w/h prim. med./pas. luvwmai

1. aorist aktiv aor. akt. s(a) w/h prim. akt. luvsw

1. aorist medij aor. akt. s(a) w/h prim. med./pas. luvswmai 1. aorist pasiv aor. pas. q(h) w/h prim. akt. luqw'

2. aorist aktiv aor. akt. w/h prim. akt. lavbw

2. aorist medij aor. akt. w/h prim med./pas. gevnwmai

2. aorist pasiv aor. pas. w/h prim. akt. Gravfw _______________________________________________________________________

Sažetak

1. Glagolski način konjunktiv koristi se kada glagol izražava mogućnost, vjerojatnost ili aksiomatski koncept.

2. Glagol u konjunktivu nema vremenski smisao. Njegov jedini smisao je aspekt. Konjunktiv sagrađen na prezentskoj osnovi označava nesvršenu radnju. Konjunktiv koji se tvori od aorisne osnove bez augmenta označava neodređenu radnju.

3. Primarna oznaka konjunktiva je produljeni spojni samoglasnik. Nastavci su potpuno jednaki u aoristu i u prezentu (primarni nastavci).

4. Očekujte da ćete naći konjunktivni glagol iza i{na i riječi koje se tvore s a[n, kao što je ejavn. Konjunktiv se još koristi u zahtjevnom komentaru (kojemu možemo dodati pomoćni izraz »Hajdemo«) i u savjetovnim pitanjima.

298 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli

Rječnik

livqo", -ou, oJ kamen (59; *liqo)8

toiou'to", -auvth, -ou'ton takav, takve vrste (57; *toiouto; *toiauth) Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 299 Broj riječi koje se pojavljuju u ovom poglavlju: 116 Broj do sada pojavljivanih riječi: 108 182 Postotak ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 78,3%

Informacije za napredne studente

31.21 Perfekt konjunktiv. Perfekt konjunktiv javlja se samo deset puta u Novom zavjetu. Svih deset su oblici glagola oi\da. Postoje još neki

primjeri perfekta konjunktiva, ali su svi perifrastički.9 Označava radnju koja je svršena do govornikova vremena.

1. jd. eijdw' 1. Kor 13,2; 14,11

2. jd. eijdh'/" 1. Tim 3,15

3. jd. -

1. mn. eijdw'men 1. Kor 2,12

2. mn. eijdh'te Mt 9,6; Mk 2,10; Lk 5,24; Ef 6,21; 1. Iv 2,29; 5,13

3. mn. - ________________________________________ 10 Litografija je metoda tiskanja koja je isprva koristila plosnati kamen, ali sada koristi

metal. Litomancija je proricanje koristeći se kamenom. 11 Usp. Fanning, 396-7.

Trideset drugo poglavlje

Infinitiv Egzegetski uvid

Infinitivi često dovršavaju važne ideje. Ne postoji važnija ideja od one koju Pavao iznosi u 1. Korinćanima 15,25, gdje kaže: »Da, on (Isus) mora kraljevati (basileuvein), dok (on – Bog) ne položi svoje (tj. njegove) neprijatelje pod svoje (tj. njegove - Isusove) noge.« Grčki infinitiv ima glagolsko vrijeme, što u hrvatskim infinitivima nije jasno. Glagolsko vrijeme u ovome stihu je prezent koji opisuje nesvršenu radnju. Stoga ovaj prezent infinitiv objašnjava što je nužno potrebno u pogledu onoga što Bog vrši kroz Isusa. (Upamtite da ovaj stih naglašava vrstu radnje.) Prema tome, Pavao naglašava da je Isus vlada dok se ne dovrši djelo polaganja svega pod njegove noge. Napomena o polaganju aluzija je na Psalam 110,1, jedan od omiljenih starozavjetnih odlomaka u Novom zavjetu.

Ova ideja je važna zato što neki Isusovu vladavinu zamišljaju kao nešto što se iščekuje u budućnosti. Jednoga dana će se dogoditi potpuno očitovanje te vlasti, kao što ostatak 1. Korinćanima 15 pojašnjava, ali tijek stvari već je započeo u drugom Adamu, onome koji preokreće prisutnost grijeha u svijetu i čini to u svakome od nas svakodnevno kao izraz svoje vlasti da nas otkupi od prokletstva grijeha. Neka bi se njegova vladavina očitovala u nama!

Darrell L. Bock

Pregled

U ovom poglavlju naučit ćemo:

• grčki infinitiv je glagolska imenica. Ne deklinira se;

• svi infinitivni morfemi, izuzev onih za prezent aktiv i drugi aorist aktiv, završavaju na ai;

• infinitiv nema vremenski smisao, već samo aspekt: nesvršeni, neodređeni, svršeni;

• infinitiv nema subjekt, ali često će postojati riječ u akuzativu koja vrši funkciju kao da je subjekt;

• postoji pet glavnih načina na koje se infinitiv koristi.

299

300 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli

Hrvatski jezik

32.1 U hrvatskom jeziku, »infinitiv je neodređen glagolski oblik koji kazuje samo pojam radnje. Stoga se uzima kao osnovni glagolski oblik i navodi se kada se općenito govori o nekom glagolu. Infinitiv ima samo jedan oblik koji završava na –ti ili –ći.« (Barić, et.al. §642). Najlakše ga je prepoznati po nastavcima »ti« i »ći«. »Počeo sam se znojiti kada sam shvatio da završni ispiti počinju za tri tjedna.« U ovoj rečenici, infinitiv znojiti se dovršava radnju glagola počeo sam. [Međutim, kao što ćemo vidjeti, grčki infinitiv obuhvaća značenje hrvatske glagolske, odnosno radne imenice. »Radne su imenice one imenice kojima se izriče vršenje glagolske radnje, i to u širem smislu, uključujući dakle i stanje i zbivanje: čuvanje, spavanje, sijevanje, ali i rezultat radnje: obećanje, pobjeda. Tvore se od svršenih i nesvršenih glagola sufiksima –nje, -enje, -će, odnosno -0 i –ba, dok su ostali slabije plodni. Na infinitivnu osnovu dolaze sufiksi –nje i –će, a ostali na prezentsku osnovu.« (Barić, et.al., § 969)]

Grčki jezik 32.2 Isto možemo reći i za infinitiv u grčkome jeziku, osim što je grčki infinitiv

sposoban za širu upotrebu koja nije svojstvena hrvatskom infinitivu.

• Grčki infinitiv je glagolska (odnosno, radna) imenica.

• Nikada se ne deklinira (što znači da nema padeža), ali ga se smatra srednjim rodom jednine.

• Kada se ispred njega nalazi član, član je uvijek u srednjem rodu jednine, a njegov padež određuje funkcija inifinitiva u rečenici.

Na primjer, ako je infinitiv subjekt, član će biti u nominativu (to ; bavllein). Ako je infinitiv izravni objekt, član će biti u akuzativu (to ; bavllein).

• Grčki infinitiv može imati izravni objekt i priloške modifikatore. »Učenje tijekom duljeg vremena dovodi osobu u stanje ekstaze.« U ovom slučaju, prijedložni izraz tijekom duljeg vremena pobliže opisuje infinitiv učenje.

Grčki infinitiv ima glagolsko vrijeme i stanje, ali o tome ćemo govoriti dolje. Infinitiv nema lice ni broj!

32.3 Sažetak. Infinitivi se javljaju u tri glagolska vremena: prezent, aorist,

perfekt. Kao što možete pretpostaviti, iz razloga što infinitiv nije u indikativu, ovi oblici ne razlikuju vrijeme već samo aspekt. Ovu nijansu će obično biti teško prenijeti u hrvatski prijevod.

glagolsko vrijeme aspekt prijevod prezent nesvršen »neprekidno učiti« aorist neodređeni »učiti« perfekt svršen »naučiti«

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv 301

32.4 Tablica: Infinitiv

prezent 1. aorist 2. aorist perfekt

aktiv ein sai ein kenai

medij esqai sasqai esqai sqai

pasiv esqai qhnai hnai sqai

32.5 Paradigma: Infinitiv

prezent 1. aorist 2. aorist perfekt

aktiv luvein lu'sai labeiæn lelukevnai

medij luvesqai luvsasqai labevsqai leluvsqai

pasiv luvesqai luqh'nai grafh'nai leluvsqai

• Prezent (»nesvršeni«) infinitiv tvori se od prezentske osnove.

• Aorist aktiv/medij (»neodređeni«) infinitiv tvori se od aorisne osnove za aktiv/medij (bez augmenta).

Aorist pasiv infinitiv tvori se od aorisne osnove za pasiv (bez augmenta).

• Perfekt aktiv (»svršeni«) infinitiv tvori se od perfektne osnove za aktiv.

Perfekt medij/pasiv infinitiv tvori se od perfektne osnove za medij/pasiv.

32.6 Praktične upute. Zapazite da svi infinitivi, izuzev prezenta i drugog

aorista aktiva, završavaju na ai.

Aorist infinitiv koji se tvori od osnove drugog aorista nalikuje na prezent, osim u pogledu promjene osnove (i naglaska).

Nemojte zaboraviti nepravilne kontrakcije koje se javljaju kod kontraktnih glagola u prezentu aktivu infinitivu. Kontraktni oblici na alfa tvore -a'n umjesto očekivanog -a/n (nikaein ► nikain ► nika'n), dok kontraktni glagoli na omikron tvore ou'n umjesto oiæn (plhroein ►

plhroun ► plhrou'n).1

Prezent infinitiv glagola eijmiv je ei\nai, »biti«. Nema oblik u aoristu. __________________________________

1 To je zato što je ein zapravo kontrakcija een. Kada sažmete aeen i oeen, dobijete an i oun prema uobičajenim pravilima.

302 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli 32.7 Definicije. Kao što možete vidjeti iz gore iznijetih definicija, teško je

prenijeti smisao prezentskog infinitiva u hrvatski jezik. Možete reći nešto kao: »nastaviti odrješivati«, ali to i nije baš stilski kvalitetno.

prezent 1. aorist 2. aorist perfekt

aktiv odriješivati odriješiti primiti već odriješiti

medij odriješivati odriješiti primiti već baciti

pasiv biti odriješivan biti odriješen biti napisan već biti bačen

Ako želite razlikovati značenje medija od aktiva, možete reći »odriješiti za sebe«.

Značenje infinitiva

32.8 Aspekt. Kao što je slučaj u participu i konjunktivu, infinitiv nema nikakav vremenski smisao. Jedina razlika između infinitivâ koji se tvore od različitih osnova jest njihov aspekt.

• Infinitiv koji se tvori od prezentske osnove označava nesvršenu radnju.

• Infinitiv koji se tvori od aorisne osnove označava neodređenu radnju.

• Infinitiv koji se tvori od perfektne osnove označava svršenu radnju s trajnim posljedicama.

Zbog ograničenja hrvatskoga jezika, obično nije moguće prenijeti ove nijanse u hrvatski prijevod. Vjerojatno ćete koristiti prezentski oblik glagola u prijevodu svih infinitiva (npr. »vidjeti«, »jesti«). [Ipak, hrvatski glagoli imaju svršeni i nesvršeni oblik, tako da možete razlikovati »vidjeti« (aorist) od recimo »gledati« (prezent) i »pojesti« (aorist) i »jesti« (prezent) op. prev.].

Kako biste sebi naglasili smisao aspekta, možda ćete isprva htjeti koristiti »nastavi« u prijevodu prezenta infinitiva. blevpein znači »nastaviti gledati«, dok blevyai znači »vidjeti«. Svakako, ovu tehniku nećete koristiti u svome konačnom prijevodu, ali za sada će vam to biti od pomoći. No, najvažnije je to što u svom proučavanju i poučavanju uvijek možete iznijeti pravi značaj aspekta.

32.9 Subjekt. Budući da infinitiv nije finitni2 glagolski oblik, tehnički ne može imati subjekt. Ipak, često postoji imenica u akuzativu

_______________________________________ 2 »Finitni« glagolski oblik jest onaj koji je ograničen, posebice subjektom. U rečenici

»Tomislav čita knjige«, glagol čita je finitan, ograničen. Ne primjenjuje se na svakoga, već samo na subjekta Tomislava. Isto tako, »infinitiv« (»in-« negira naredni element riječi) nije ograničen subjektom; neograničen je, dakle infinitivan.

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv 303 koja vrši ulogu subjekta infinitiva. Slično tomu je apsolutni genitiv,

gdje imenica ili zamjenica u genitivu vrši ulogu subjekta participa.3

Ako infinitiv ima izravni objekt, ponekad može biti zanimljivo odrediti koja je riječ u akuzativu »subjekt«, a koja je izravni objekt. To ćete obično saznati iz konteksta. Kao općenito pravilo, prvi akuzativ će biti »subjekt«, a drugi izravni objekt. blevpein aujto;n aujthvn obično će značiti: »on (aujtovn) vidjeti nju (aujthvn).« (blevpein je infinitiv.)

Dvije iznimke su glagoli e[xestin (»zakonito je«) i paraggevllw (»zapovijedam«), koji primaju »subjekt« u dativu. Glagoli koji svoj izravni objekt primaju u dativu, u dativu će primiti i »subjekt« svoga infinitiva.

Razno

32.10 Negacija. Budući da infinitiv nije u indikativu, negira se pomoću mhv a ne ouj.

32.11 Gramatička analiza. Nužni elementi za gramatičku analizu infinitiva

su glagolsko vrijeme, stanje, »infinitiv«, leksički oblik i sklonjeno značenje.

blevyai. Aorist aktiv infinitiv, od blevpw, znači »vidjeti«. 32.12 Deponentni. Ako je glagol u određenom glagolskom vremenu

deponentan, onda će biti deponentan i u indikativu, infinitivu ili bilo kojem drugom načinu. Prezent deponentan infinitiv glagola e[rcomai je e[rcesqai, a znači »dolaziti«.

Prijevod

32.13 1. Imenica. Budući da je grčki infinitiv glagolska imenica, može vršiti funkciju imenice u rečenici. Kada se koristi kao imenica, ispred nje će obično, iako ne uvijek, stajati član. Prevedite ovu konstrukciju koristeći se hrvatskom glagolskom (radnom) imenicom. Ovo je uobičajena konstrukcija, no njen prijevod ipak može biti prilično idiomatski, tako da je možete prevesti slobodno, a ne »riječ po riječ«.

to; ejsqivein ejsti;n ajgaqovn.

Jedenje je dobro.

[Dobro je jesti.] __________________________________ 3 Tehnički govoreći, ovaj akuzativ naziva se »odnosni akuzativ«. blevpein aujtovn

biste preveli »vidjeti u odnosu na njega«. aujtovn se ponaša kao da je subjekt infinitiva.

304 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli 32.14 2. Dopunski infinitiv. Značenje finitnoga glagola može biti

nedovršeno bez nekih dodatnih informacija. Infinitiv se često koristi kako bi se dovršilo to značenje. Infinitiv prevedite koristeći hrvatski infinitiv.

Na primjer, deiæ (»nužno je«) zahtijeva infinitiv kako bi se dopunilo njegovo značenje: deiæ ejsqivein (»Nužno je jesti.«). Kada se infinitiv koristi na taj način, zove se »dopunski infinitiv«, jer značenje infinitiva dopunjuje značenje glagola.

Iza narednih pet glagola uvijek će slijediti dopunski infinitiv.

deiæ aujth;n ejsqivein.

Nužno joj je jesti. [Nužno je da ona jede.]

e[xestin ejsqivein aujtw/'.

Dopušteno mu je jesti.

mevllw ejsqivein.

Uskoro se spremam jesti.

duvnamai ejsqivein. Sposoban sam jesti.

a[rcomai ejsqivein.

Počinjem jesti.

Dopunski infinitiv može se koristiti s drugim glagolima, ali rjeđe (npr. qevlw, »želim«; keleuvw, »zapovijedam«; ojfeivlw, »trebao bih«).

32.15 3. Infinitiv sa članom i prijedlogom. Kada ispred infinitiva stoji član,

zove se »artikulirani infinitiv«. Već smo vidjeli da se ovaj infinitiv može koristiti u svojstvu imenice. No, kada se ispred infinitiva sa članom nalazi prijedlog, postoje određena pravila za prijevod. Trebate ih dobro naučiti, jer je ova konstrukcija uobičajena. Prijedlog će uvijek biti ispred infinitiva, a nikada iza njega. Padež člana određuje prijedlog.

To je možda najsloženija upotreba infinitiva, a sigurno je najviše idiomatska. Moramo sasvim odustati od doslovnog prijevoda, jer u hrvatskom jeziku nemamo takvu konstrukciju. Morate sagledati izraz na grčkom, vidjeti što on znači na grčkom, a potom isto to izraziti na hrvatskom. Trebali biste napraviti zasebne rječničke kartice za svaku od narednih mogućnosti.

Dolje smo naveli šest uobičajenih konstrukcija; dvije najučestalije su eij" i metav. Naveli smo prijedlog, padež člana i ključnu riječ/izraz koji trebate povezati s tim prijedlogom.

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv 305

Posljedica/namjera

1. diav (akuzativ) znači zato što (označava razlog)

dia ; to; blevpein aujtovn

Zato što vidi

oJ jIhsou'" carhvsetai dia; to; blevpein aujto;n o{ti hJmeiæ" ajgapw'men aujtovn.

Isus će se radovati zato što vidi da ga volimo.

2. eij" (akuzativ) znači kako bi (označava namjeru)

eij" to; blevpein aujtovn

Kako bi vidio

kaqivzw ejn ejkklhsiva/ eij" to; ajkouvein me to;n lovgon tou' qeou'.

Sjedim u crkvi kako bih mogao čuti riječ Božju.

3. prov" (akuzativ) znači kako bi (označava namjeru)

pro;" to; blevpein aujtovn

Kako bi vidio

khruvssomen to;n eujaggevlion pro;" to; blevyai uJma'" th;n ajlhvqeian.

Naviještamo evanđelje kako bi vi mogli vidjeti istinu.

Vremenski

4. provvv (genitiv) znači prije (označava vrijeme)

pro; tou' blevpein aujtovn

Prije nego što vidi

oJ jIhsou'" hjgavphsen hJma'" pro; tou' gnw'nai hJma'" aujtovn.

Isus je volio nas prije nego što smo mi poznavali njega.

5. ejn (dativ) znači kada/dok (označava vrijeme)

ejn tw/' blevpein aujtovn

Kada on vidi

oJ kuvrio" krineiæ hJma'" ejn tw/' e[rcesqai aujto;n pavlin.

Gospodin će nas suditi kada ponovno dođe.

6. metavv (akuzativ) znači nakon (označava vrijeme)

meta; to; blevpein aujtovn

Nakon što vidi

meta; to; blevyai to;n jIhsou'n tou;" aJmartwlouv", e[klause.

Nakon što je Isus vidio grešnike, proplakao je. Dvije »doskočice« će vam pomoći da prevedete infinitiv sa članom. Prvo: zapamtite ključne riječi vezane uz svaki prijedlog kada se koristi s artikularnim inifitivom. Drugo: koristite izraz »čin«. Na primjer,

306 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli ključna riječ povezana s diav je zato što. Što znači dia ; to; blevpein aujtovn? »Zbog čina gledanja u odnosu na njega.« Ponekad je to potrebno prevesti na tako »krut« način, kako bismo vidjeli što znači. No, onda trebamo prevesti na pravilan hrvatski: »Zato što vidi«.

32.16 4. Namjera. Još jedna funkcija infinitiva služi izražavanju namjere: »kako

bi«.

1. Namjera se može izraziti upotrebom infinitiva sa članom ispred kojeg stoji prijedlog eij" ili prov" (o čemu smo govorili gore).

2. Infinitiv sa članom u genitivu (bez prijedloga) također može izraziti namjeru.

oJ jIhsou'" ajpevqanon tou' ei\nai hJma'" su;n aujtw'/ eij" to;n aijwvnion.

Isus je umro kako bismo (mogli) biti s njime zauvijek.

3. Infinitiv sam po sebi (bez prijedloga ili člana) može izraziti namjeru.

poreuvomai nika'n.

Dolazim kako bih pobijedio. 32.17 5. Posljedica. Iza w{ste može slijediti infinitiv kao način označavanja

posljedice neke radnje. Budući da u hrvatskom jeziku nemamo sličnu upotrebu infinitiva, moramo ga prevesti finitnim glagolom.

oJ jIhsou'" ajgapa'/ me w{ste me ajgapa'n aujtovn.

Isus me voli posljedica čega je to da ja volim njega.

Često je teško razlikovati »namjeru« i »posljedicu«, ali to svakako možete iznijeti u poučavanju i propovijedanju.

Sažetak

1. Grčki infinitiv je glagolska imenica. Ne deklinira se, premda se smatra srednjim rodom jednine, tako da se svaki popratni član deklinira.

prezent 1. aorist 2. aorist perfekt

aktiv luvein lu'sai labeiæn lelukevnai

medij luvesqai luvsasqai labevsqai leluvsqai

pasiv luvesqai luqh'nai grafh'nai leluvsqai

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv 307 2. Glavna tablica neindikativnih glagolska: Infinitiv

prezent 1. aorist 2. aorist perfekt

aktiv ein sai ein kenai

medij esqai sasqai esqai sqai

pasiv esqai qhnai hnai sqai

prezent 1. aorist 2. aorist perfekt

aktiv odrješavati odriješiti primiti već odriješiti

medij odrješavati odriješiti primiti već baciti

pasiv biti odrješavan biti odriješen biti napisan biti već bačen

3. Infinitiv nema vremenski smisao, već samo aspekt. Prezent infinitiv tvori se od prezentske osnove i označava nesvršenu radnju. Aorist infinitiv tvori se od aorisne osnove bez augmenta i označava neodređenu radnju. Perfekt infinitiv tvori se od perfektne osnove i označava svršenu radnju.

4. Tehnički govoreći, infinitiv nema subjekt, ali često će biti neka riječ u akuzativu koja će vršiti ulogu subjekta.

5. Infinitiv se koristi na pet glavnih načina.

a. Imenica

b. Dopunski infinitiv

c. Infinitiv sa članom ispred kojeg stoji prijedlog

• diav zato što • prov prije

• eij" kako bi • ejn kada, dok

• prov" kako bi • metav nakon što

d. Namjera

• eij"/prov" s infinitivom

• Infinitiv sa članom u genitivu

• Sam infinitiv

e. Posljedica, koja se izražava pomoću w{ste s infinitivom. Infinitiv prevedite finitnim glagolom.

308 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli

Rječnik

divkaio", -aiva, -aion ispravan, prav, pravedan (79, *dikaio/a)

mevllw namjeravam (109, *melle)4

(e[mellon ili h[mellon), mellhvsw, -, -, -, -

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 301 Broj riječi koje se pojavljuju u ovom poglavlju: 188 Broj riječi koje se pojavljuju do sada: 108 370 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 78,44%

Informacije za napredne studente

32.18 Neupravni govor. Upravni govor je izvještavanje što je netko drugi rekao. Budući da želite prenijeti točno što je druga osoba rekla, koristite navodnike. Učitelj je rekao: »Predajte ispite!«

Ako želite prenijeti osnovnu ideju onoga što je netko drugi rekao, ali ne tvrdite da koristite točno iste riječi, onda koristite neupravan govor. Umjesto navodnika, koristite veznik da. Rekao je da želi nastaviti učiti.

U grčkome jeziku, neupravni govor obično se izražava pomoću o{ti iza kojeg slijedi glagol u indikativu. Međutim, neupravni govor se ujedno može izraziti infinitivom.

32.19 Najprije ćemo opisati do kojih promjena dolazi prilikom pretvorbe upravnoga u neupravni govor u hrvatskom jeziku, a potom ćemo sagledati u kojoj mjeri se to razlikuje od grčkoga jezika.

Naredna pojašnjenja preuzeli smo iz Hrvatske gramatike, Barić, et.al. (Školska knjiga, Zagreb 2003., §1765-1768)

»Pretvara li se upravni govor u neupravni, mijenjaju se gramatičke oznake lica. a) Ako je u upravnom govoru prvo lice, u neupravnom se ono izjednačuje s licem glagola govorenja, osjećanja i htijenja od kojega neupravni govor zavisi. b) Ako je u upravnom govoru drugo lice, u neupravnom se ono izjednačuje s licem kojemu se obraća glagol govorenja, osjećanja ili htijenja od kojega neupravni govor zavisi. c) Ako je u upravnom govoru treće lice, u neupravnom se ono izjednačuje s licem o kojemu govori glagol govorenja, osjećanja ili htijenja od kojega neupravni govor zavisi.

Pri pretvorbi upravnog govora u neupravni mijenjaju se i lica ličnih i posvojnih zamjenica. a) Prvo lice izjednačuje se s licem glavnoga glagola. b) Drugo lice izjednačuje se s licem kojemu se glavni glagol

_____________________________________ 4 Drugi epsilon u prezentu i imperfektu se gubi, ali ostaje u futuru.

Trideset drugo poglavlje: Infinitiv 309 obraća. c) Treće lice izjednačuje se s licem o kojemu glavni glagol govori. Pri pretvorbi upravnoga govora u neupravni, imperativ i zahtjevna rečenica zamjenjuju se izričnom rečenicom. a) Imperativ se zamjenjuje prezentom u izričnoj rečenici. b) I zahtjevne rečenice s neka ili da u neupravnom se govoru zamjenjuju prezentom u izričnoj rečenici. Pri pretvorbi upravnoga govora u neupravni vokativ se uključuje u rečenicu u kojem drugom padežu, najčešće u nominativu ili akuzativu.« Prema tome, između grčkog i hrvatskog jezika u pogledu pretvorbe upravnoga u neupravni govora postoji razlika, a ta je da se u grčkome jeziku ne mijenja ni glagolsko vrijeme ni način, dok u hrvatskom jeziku glagolsko vrijeme ostaje isto ali se ponekad mijenja način. Svakako, kako biste napravili dobar prijevod, morate pretvoriti način u hrvatskom prijevodu, a u slučaju grčkoga infinitiva prevesti ga hrvatskim finitnim glagolom.

Trideset treće poglavlje

Imperativ Egzegetski uvid

Ne postoji snažniji način da se na grčkome jeziku nekome kaže da nešto treba naučiti od jednostavnog imperativa—posebice imperativa drugog lica. U slučaju kada se naredba daje u pogledu neke određene situacije, naredbodavac vidi sebe kao osobu s autoritetom i očekuje da oni kojima se obraća učine točno ono što je naredio.

Na svome trećem misionarskom putovanju, apostol Pavao je uložio puno energije pokušavajući navesti crkve koje je osnovao da sudjeluju u skupljanju »za siromašne među svetima u Jeruzalemu« (Rim 15,26). Kada je to pitanje oslovio u 1. Korinćanima 16,1-4, Korinćanima je jednostavno rekao da počnu redovito sabirati novac u tu svrhu, i to upotrijebivši imperativ drugog lica poihvsate (s. 1), iza kojega slijedi imperativ u trećem licu tiqevtw (s. 2). Ne pruža nikakav drugi razlog osim da je to već »rekao« (dievtaxa) crkvama u Galaciji.

Pavao se vraća na isto pitanje u 2. Korinćanima 8 i 9. Međutim, tamo se susrećemo s brojnim načinima koje koristi ne bi li motivirao Korinćane da sudjeluju u sabiranju. Najviše nas iznenađuje činjenica da u ovih trideset devet stihova nalazimo samo jedan imperativ (ejpitelevsate, 2. Korinćanima 8,11). Druga mjesta na kojima prijevodi umeću imperative (npr. 8,7. 24; 9,7) puno su slabiji oblici izražavanja imperativne ideje. Takva radikalna promjena u Pavlovu pristupu jasno nam govori da je izgubio velik dio svog autoriteta u Korintu, uglavnom zbog utjecaja njegovih protivnika. Drugi elementi u ovom pismu pokazuju istu tu činjenicu.

Nesumnjivo, jedan od razloga zašto je Pavao gubio svoj utjecaj u Korintu leži u njegovu pokušaju da vodi crkvu iz daljine (tj. iz Efeza). To se jednostavno ne može. Ukoliko pastori dosljedno ne provode vrijeme potrebno kako bi njegovali dobre, korisne odnose s onima kojima služe, vrlo lako mogu izgubiti sposobnost poticanja crkve na slušanje njihova propovijedanja Božje riječi i stvarno kršćansko življenje.

Verlyn Verbrugge

310

Trideset treće poglavlje: Imperativ 311

Pregled

U ovom poglavlju naučit ćemo:

• imperativ se koristi prilikom izricanja naredbe (npr. »Jedi!«);

• imperativ se javlja u prezentu i aoristu, a njegov jedini smisao je njegov aspekt;

• postoji nekoliko načina izricanja zabrana i negacija.

Hrvatski jezik

33.1 Glagol je u imperativu kada izdaje naredbu. U hrvatskom jeziku imperativ se može izreći za sva dva lica jednine (drugo i treće) i sva tri lica množine, s tim da se za izricanje zapovijedi u trećem licu koristi složeni oblik neka + prezent. Ponekad se na kraju takve rečenice stavlja uskličnik.

Jednina Množina

1. lice 0 viknimo

2. lice vikni viknite

3. lice neka vikne neka viknu

Grčki jezik

33.2 Imperativ je u osnovi jednak hrvatskom imperativu. On je zapovjedni način. Međutim, kao što je slučaj s participima i infinitivima, grčki imperativ ima širi opseg značenja. Njegov aspekt je važan, ali ne označava vrijeme.

33.3 Lice. Grčki jezik ima imperative i za drugo i za treće lice.

• blevpe (drugo lice jednine) znači »Gledaj!«

• blepevtw (treće lice jednine) znači »Neka on gleda«, »On mora gledati« ili čak »Natjeraj ga da gleda.«

33.4 Aspekt. Imperativ koji se tvori od prezentske osnove zove se prezent

imperativ i označava nesvršenu radnju. Imperativ koji se tvori od aorisne osnove (bez augmenta) zove se aorisni imperativ i označava

neodređenu radnju.1 Imperativ nema vremenski smisao. Još jednom vas ohrabrujemo da prihvatite izraze »nesvršeni imperativ« i

_______________________________________________

1 U Novom zavjetu postoje samo četiri perfektna imperativa. Vidi Informacije za napredne studente.

312 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli »neodređeni imperativ.«

Kako biste prenijeli smisao aspekta u hrvatski jezik, uz to što ćete prilikom prijevoda prezentskog imperativa koristiti nesvršeni oblik glagola, možete dodati ključnu riječ »trajno«, premda to u hrvatskom ne zvuči baš najljepše: »trajno jedite«.

Oblik

33.5 Tablica: Prezent i aorist imperativ. Oblike drugog lica jednine morate upamtiti, dok su ostali oblici pravilni. Prijevod je isti za oba imperativa.

prezentska osnova + spojni samoglasnik + morfem za imperativ

lu + e + tw ► luevtw

aorisna osnova bez augmenta + formant glagolskog vremena + morfem za imperativ

lu + sa + tw ► lusavtw

33.6 Tablica morfema za imperativ. Čini se da je drugo lice jednine

imperativa nepravilan oblik.2 Zato ih jednostavno trebate upamtiti. Drugi oblici su predivno pravilni. Zamislite da sq u mediju/pasivu (npr. sqe) zamjenjuje tau u aktivu (te).

aktiv i medij/pasiv

aorist pasiv

2. jd. ? ?

3. jd. tw sqw

2. mn. te sqe

3. mn. twsan sqwsan ______________________________________ 2 Naravno, nisu; usp. MBG, #70.

Trideset treće poglavlje: Imperativ 313 33.7 Imperativni morfemi u prezentu aktivu i aoristu aktivu identični su,

kao i u prezentu mediju i aoristu mediju. Morfemi u aoristu pasivu identični su aoristu aktivu.

33.8 Paradigma: Imperativ

prezent prvi aorist

aktiv 2. jd. lu'e lu'son

3. jd. luevtw lusavtw

2. mn. luvete luvsate

3. mn. luevtwsan lusavtwsan

medij 2. jd. luvou lu'sai

3. jd. luevsqw lusavsqw

2. mn. luvesqe luvsasqe

3. mn. luevsqwsan lusavsqwsan

pasiv 2. jd. luvou luvqhti

3. jd. luevsqw luqhvtw

2. mn. luvesqe luvqhte

3. mn. luevsqwsan luqhvtwsan

prijevod

odriješi!

neka odriješi!

odriješite!

neka odriješe!

odriješi za sebe! neka odriješi za sebe!

odriješite za sebe! neka odriješe za sebe!

budi odriješen!

neka bude odriješen!

budite odriješeni!

neka budu odriješeni! Svakako posebno upamtite pet oblika za drugo lice jednine. Prezent kao spojni samoglasnik koristi epsilon, a u prvom aoristu ispada augment, ali ostaje formant glagolskog vremena sa.

33.9 Zbunjujući oblici

• Neka vas ne zavaraju nastavci (ete, esqe; sate, sasqe) za imperativ drugog lica množine (aktiv i medij). Oni su isti kao u indikativu. U prezentu, kontekst će obično odlučiti je li pojedini oblik izjava ili zapovijed. U aoristu neće biti augmenta.

Na primjer, Isus je svojim učenicima rekao: e[cete pivstin qeou' (Marko 11,22). Je li e[cete indikativ, tako da Isus daje izjavu, ili je imperativ, tako da im Isus naređuje da imaju vjere? Zanimljivo je da u ovom slučaju postoji tekstualna varijanta: neki rukopisi

r

314 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli dodaju eij ispred e[cete pivstin qeou', »Ako imate vjeru u Boga...«,

što e[cete čini indikativom.3

• Nastavak oblika luvou (drugo lice jednine pasiv) izgleda poput drugog lica jednine medija imperfekta indikativa (bez augmenta, ejluvou).

• Zbog nastavka lu'sai izgleda kao aorist aktiv infinitiv. 33.10 Drugi aorist. Aorist imperativ koji se tvori od osnove drugog aorista

koristi iste nastavke koje koristi i prezent imperativ. Jedina razlika je u osnovi glagolskog vremena. Drugi aorist pasiv imperativ izgleda baš kao prvi aorist pasiv izuzev odsutnosti thete.

aktiv medij pasiv

2. jd. lavbe genou' gravfhti

3. jd. labevtw genevsqw grafhvtw

2. mn. lavbete gevnesqe gravfhte

3. mn. labevtwsan genevsqwsan grafhvtwsan

33.11 Kontraktni glagoli. Sve kontrakcije u imperativu su pravilne. Naravno, kontrakcija ima samo u prezentu. Prezent aktiv vidite u donjoj tablici. Vidi Dodatak za paradigmu medija/pasiva (str. 373).

a kontraktni e kontraktni o kontraktni

2. jd. ajgavpa poivei plhvrou

3. jd. ajgapavtw poieivtw plhrouvtw

2. mn. ajgapa'te poieiæte plhrou'te

3. mn. ajgapavtwsan poieivtwsan plhrouvtwsan

33.12 eijmieijmieijmieijmivv vv. Za tvorbu imperativa glagola eijmiv, obični morfemi dodaju se korijenu *es. eijmiv nema oblik aorista.

2. jd. i[sqi

3. jd. e[stw

2. mn. e[ste

3. mn. e[stwsan

_______________________________________

3 Vidi složeni prijevod Ivana 14,1-2.

Trideset treće poglavlje: Imperativ 315 33.13 Deponentni glagoli. Ako je glagol deponentan u indikativu, bit će i u

imperativu. Prezent imperativ drugog lica jednine glagola e[rcomai je e[rcou, a znači »Dođi!«

33.14 Gramatička analiza. Kada radite gramatičku analizu imperativa,

predlažemo vam da navedete glagolsko vrijeme, stanje, »imperativ«, lice, broj, leksički oblik, definiciju sklonjenog značenja.

poieivtw. prezent aktiv imperativ, treće lice jednine, od poievw, znači »neka učini!«

Značenje

33.15 Aspekt. Kao što smo vidjeli u svim drugim neindikativnim načinima, jedini smisao koji imperativ ima jest njegov aspekt. Nema nikakav vremenski smisao. Zbog razlika između grčkog i hrvatskog jezika, to će često biti teško prenijeti u hrvatski prijevod. Isprva možete koristiti »nastavi« u prijevodu prezenta imperativa (odnosno koristiti nesvršene oblike glagola). Na primjer, blevpe (prezent) znači »Nastavi gledati!« dok blevyon (aorist) znači »Pogledaj!«

33.16 Zapovijed. Imperativ se koristi kada glagol izražava zapovijed. Koristi

se kako bi se nekoga ohrabrilo ili zamolilo da nešto učini.

To se naziva »imperativom usrdne molbe«. Vi ne »zapovijedate« Bogu da nešto učini, nego ga »usrdno molite«, kako na hrvatskom tako i na grčkom, npr. »Kruh naš svagdašnji daj nam danas.«

Zabrana i druge vrste negacije

33.17 U grčkom jeziku postoji nekoliko različitih načina da se kaže ili zapovjedi »Ne!« Ljepota ovih konstrukcija jest u tome što svaka od njih ima vlastitu nijansu u značenju, a te informacije dostupne su onome koji razumije grčki. Nažalost, ove nijanse se rijetko prenose u prijevode.

1. ouj s indikativom. Ovo je jednostavna negacija. Ovdje je uvrštena upotreba ouj s futurom indikativom. »Nećeš poželjeti.«

2. mhv plus prezent imperativ. Budući da se radi o prezentu imperativu, govornik zabranjuje nesvršenu radnju.

3. mhv plus aorist imperativ. Budući da se radi o aoristu imperativu, govornik zabranjuje neodređenu radnju.

4. mhv plus aorist konjunktiv. Ova konstrukcija kaže »Ne!« snažnije

nego #1 gore.4

316 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli 5. ouj mhv plus aorist konjunktiv. Kada grčki koristi dvostruku negaciju,

tada jedna ne negira drugu. ouj i mhv zajedno čine vrlo čvrstu izjavu: »Ovo se nipošto neće dogoditi!« Ovo je snažnije od #4 gore i

odnosi se na neku situaciju u budućnosti.5

U odjeljku Informacije za napredne studente rafinirat ćemo naše razumijevanje smisla prezenta i aorista imperativa koji se koriste u zabranama.

Sažetak

1. Imperativ je oblik glagola koji se koristi u naredbama. 2. Javlja se u drugom i trećem licu. 3. Imperativ koji se tvori od prezentske osnove označava nesvršenu radnju.

Imperativ koji se tvori od aorisne osnove (bez augmenta) označava neodređenu radnju. Imperativ nema vremenski smisao.

4. Glavna tablica neindikativnih glagola. Morate upamtiti oblike drugog lica jednine.

aktiv i aorist pasiv

2. jd. ?

3. jd. tw

2. mn. te

3. mn. twsan

medij/pasiv

?

sqw

sqe

sqwsan

aktiv medij/pasiv pasiv

prezent 2. jd. lu'e luvou luvou

3. jd. luevtw luevsqw luevsqw

1. aorist 2. jd. lu'son lu'sai luvqhti

3. jd. lusavtw lusavsqw luqhvtw

______________________________________ 4 Neki gramatičari tvrde da #1 i #4 imaju isto značenje.

5 Postoji još jedan način za izricanje zabrane (koji zapravo izražava negativnu želju) - optativ. Petnaest puta u Novom zavjetu Pavao koristi izraz mh; gevnoito, koji se često prevodi »Bože sačuvaj!« [ili »Nipošto!«] Na primjer, Pavao postavlja retoričko pitanje: »Da dalje ostanemo u grijehu da se poveća milost? Daleko od toga! [Nipošto! Bože sačuvaj!]« (Rim 6,1-2) O optativu vidi Informacije za napredne studente u trideset petom poglavlju.

Trideset treće poglavlje: Imperativ 317

2. aorist 2. jd. lavbe genou' gravfhti

3. jd. labevtw genevsqw grafhvtw

5. Razlika između aspekta stvara nam probleme kada to pokušamo prenijeti na hrvatski jezik. Kod prevođenja prezenta, možete dodati riječ »nastaviti«.

6. Postoji pet različitih vrsta zabrana i negacija koje koriste indikativ, imperativ i konjunktiv.

• ouj s glagolima u indikativu (uključujući ouj s futur indikativom).

• mhv plus prezent imperativ. Zabranjuje nesvršenu radnju.

• mhv plus aorist imperativ. Zabranjuje neodređenu radnju.

• mhv plus aorist konjunktiv. »Ne!«

• ouj mhv plus aorist konjunktiv. »Ovo se sigurno neće dogoditi!«

Rječnik

ajpovllumi6 aktiv: uništavam, ubijam (90; ajp j + *ojl)7

medij: pogibam, umirem (ajpwvlluon), ajpolevsw, ajpwvlesa, ajpovlwla, -, -

ajpoluvw otpuštam (66; ajpov + *lu) (ajpevluon), ajpoluvsw, ajpevlusa, -, ajpolevlumai, ajpeluvqhn

ei[te ako, je li (65; čestica) Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj riječi koje smo do sada naučili: 304 Broj riječi koje su se pojavile u ovom poglavlju: 221 Broj riječi koje su se pojavile do sada: 108 591 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 78,6%

__________________________________ 6 Osnova ovoga glagola je *ol. Pripada onoj vrsti glagola koji korijenu dodaju nu za

tvorbu prezentske osnove, ali nu se asimilira u lambda (usp. MBG, #13 i str. 309). *ol + nu ► ollu ► o[llumi. To je razlog zašto u svim drugim glagolskim vremenima nalazimo jedno lambda.

Budući da je ajpovllumi složeni glagol, alfa ne dobiva augment, ali omikron ga dobiva.

U prezentu, ovaj glagol slijedi atematsku konjugaciju (trideset četvrto poglavlje). U drugim glagolskim vremenima slijedi tematsku konjugaciju o kojoj smo do sada učili. To možete vidjeti u načinu na koji tvori druge svoje oblike glagolskog vremena.

7 Apolion, od jApolluvwn, je anđeo Zatornik u Otk 9,11.

318 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli

Informacije za napredne studente

33.18 Suvremeno istraživanje zabrana. Dugi niz godina smatralo se da smisao prezenta imperativa ima osnovno značenje: »Prestani raditi ono što sada radiš!«, ali da je smisao aorisnog imperativa »Nemoj

početi!« Moulton8 pripovijeda o razgovoru s Davidsonom koji je učio suvremeni grčki i mislio da je otkrio razliku između nesvršenog i neodređenog imperativa u zabranama. Njegov prijatelj govorio je suvremenim grčkim i jednoga dana je viknuo na svoga psa da prestane lajati. Upotrijebio je nesvršeni imperativ. »Prestani lajati!« Davidson se posavjetovao s Platonovom Apologijom i došao do zaključka da se ono što se odnosi na suvremeni grčki odnosi i na klasični grčki. Zabrana u prezentu koristi se za zabranjivanje radnje koja već traje. To je pak preneseno u Koine grčki.

Međutim, nedavno je točnost ove pretpostavke dovedena u pitanje.9

Naše je stajalište da zabrana s prezentom zabranjuje nesvršenu radnju, dok zabrana s aoristom zabranjuje neodređenu radnju. Susjed je vikao na psa da prestane stalno lajati.

Od Fanninga smo prihvatili i da se zabrana u prezentu koristi za »stavove i ponašanje« (»opći propis«), dok se aorist obično koristi za

»posebne slučajeve« (»posebna naredba«).10

To pak ima izuzetno važne posljedice za egzegezu. Na primjer, Pavao upućuje Timoteja da nema nikakve veze sa suludim mitovima, a pritom koristi prezent imperativ (paraitou'; 1. Tim 4,7). Kada bi prezent imperativ naređivao prestajanje s radnjom koja se trenutno događa, to bi značilo da je Timotej sudjelovao u mitovima. To stvara sliku o Timoteju koju ne možemo pomiriti s njegovom misijom u Efezu i s onim što o njemu znamo iz drugih primjera. Međutim, ako prezent imperativ nema to značenje, onda Pavao izriče zapovijed vezanu uz »opće pravilo« koje je nesvršene naravi – neprestano se drži podalje od mitova – a time ne govori ništa o Timotejevoj trenutnoj povezanosti, ili nepovezanosti, s efeškim mitovima.

33.19 Perfekt imperativ. U Novom zavjetu postoje četiri perfekta

imperativa: pefivmwso (fimovw, Marko 4,39); e[rrwsqe (rJwvnnumi, Djela 15,29); i[ste (oi\da, Ef 5,5; Jakov 1,19).

_____________________________________________________

8 A Grammar of New Testament Greek (T & T Clark, 1985) 3. izdanje, 1:122. 9 Vidi raspravu u Fanningu (str. 325-388) i Wallaceu (str. 485, 714-717). 10 Na stranici 327; navodi Bl-D, #335. Fanning dodaje: »Prezent oslikava događaj iz

unutarnje perspektive, usredotočujući se na tijek ili unutarnje detalje događaja, ali ne i na krajnje točke, dok aorist na njega gleda iz vanjske perspektive, razmatrajući događaj kao cjelinu od početka do kraja i ne usredotočuje se na moguće unutarnje detalje« (str. 388).

Trideset četvrto poglavlje

mimimimi glagoli; Indikativ glagola didididivvvvdwmidwmidwmidwmi

Egzegetski uvid

Imperfekatni (dvadeset prvo poglavlje) oblik glagola obično se opisuje kao glagol koji izriče nesvršenu radnju u prošlom vremenu (odrješavah) nasuprot aorisnog oblika koji označava jednostavnu prošlost (odriješih). Ipak, grčki imperfekt može imati i druge nijanse značenja koje nije uvijek lako opaziti i koje mogu uvelike ovisiti o kontekstu.

Jedna od ovih varijacija poznata je kao inkoativni imperfekt, na koji često nailazimo u Novom zavjetu. Na primjer, Marko 1,21 (KS) glasi: »Odmah u subotu uđe Isus u sinagogu i poče učiti.« Ovo se čini prirodnim čitanjem teksta.

Na drugim mjestima to nije odmah uočljivo, ali možda je pisac upravo to htio. Lukina priča o uskrsnuću »na putu u Emaus« takav je slučaj. Dvojici Isusovih učenika koji su se vraćali u Emaus nakon svog posjeta Jeruzalemu za Pashu, pridružio se neznanac. U razgovoru su izrazili duboku nadu koju su prije imali u pogledu Isusa i njegove značajne uloge u njihovoj vjerskoj tradiciji.

Uobičajeni prijevod Luke 24,21 glasi: »A mi smo se nadali (hjlpivzomen) da je on onaj koji će osloboditi Izraela«(KS). Čitateljima to govori da su ovi učenici jednoć imali to mišljenje, ali da su nedavni događaji, koji su doveli do Isusove smrti, sada isključili takvu mogućnost. Međutim, ako ovdje zapravo imamo inkoativni imperfekt, onda bismo tekst mogli prevesti: »Počeli smo se nadati da je on onaj koji će osloboditi Izraela.«

Isusove suvremenike često prikazujemo kao ljude koji su imali jasno razumijevanje njegove poruke i misije. Ovdje možemo zastati kako bismo razmislili. Čak i kod tako bliskog doticaja, cijela priča nije bjelodana. Učenici su imali mali uvid, ali bilo je potrebno puno više da ih dovede do čvrste vjere.

E. Margaret Howe

319

320 Peti dio: Neindikativni glagolski načini i mi glagoli

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• drukčiju kategoriju glagola koja se tvori na drukčiji način, posebice u prezentu;

• pet pravila za njihovu tvorbu.

Hrvatski jezik

34.1 Na hrvatskom jeziku nemamo ništa ni približno slično mi glagolima.

Grčki jezik

34.2 Do sada su nastavci koje glagoli koriste u osnovi bili isti. Zbog sažimanja i promjena u suglasnicima, ovi nastavci su se ponekad malo razlikovali, ali većim dijelom su bili isti. Prvo lice jednine aktiva završava na omega, a većina glagolskih vremena koristi spojne samoglasnike ili imaju formante glagolskog vremena koji završavaju samoglasnikom. Za sve oblike koje poznajemo kažemo da pripadaju tematskoj konjugaciji zbog upotrebe tematskog samoglasnika, ili onoga što smo nazvali »spojnim samoglasnikom«.

Zapravo, eijmiv je mi glagol, ali toliko se razlikuje od drugih mi glagola da usporedba nije uvijek korisna.

34.3 Postoji još jedna konjugacija koja ima nekoliko imena. Ponekad se zove

atematska1 konjugacija jer ne koristi tematski samoglasnik. Ponekad se zove mi konjugacija, ili mi glagoli, jer leksički oblik ne završava na omega (luvw) nego na mi (divdwmi: »dajem«).

U pogledu ovih glagola, ima jedna dobra i loša vijest. Loša vijest je da se njihovi oblici mijenjaju toliko drastično da mogu postati gotovo neprepoznatljivi. Dobra vijest je to što ih ima vrlo malo. Loša vijest je da je ovih nekoliko mi glagola uobičajeno. Dobra vijest je da se većina promjena događa samo u prezentu.

Kao što je slučaj s deklinacijom, razlike ne utječu na značenje riječi, samo na njihov oblik. Nije bitno je li divdwmi nastao kao mi glagol ili kao tematski glagol (divdw, koji nije prava riječ). Još uvijek bi značio: »Dajem.«

______________________________________ 1 Hrvatska riječ »atematski« je složenica grčke negacije (slično kao naši prefiksi

»ne-« [»nevjerojatno«] na hrvatskom) s imenicom »tematski«, koja se odnosi na upotrebu tematskog samoglasnika. Dakle, »atematski« znači »bez tematskog samoglasnika«. (Isto kao »moralno« i »amoralno«.)

Trideset četvrto poglavlje: mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi 321 34.4 Postoje dva načina na koja možete naučiti oblike mi glagola. Prvi je

tako da upamtite svih 330 oblika, ali to je gotovo nemoguće zato što su oblici toliko različiti i neuobičajeni. Drugi je bolji pristup. Upamtite li pet osnovnih pravila koje smo dolje naveli, možete shvatiti što različiti sklonjeni oblici znače kada ih vidite. Učinit ćemo ono potonje.

Jedini nedostatak učenja mi glagola na ovaj način je to što nećete imati sigurnost poznavanja potpune paradigme. Međutim, čak i oni koji redovito koriste grčki jezik imaju problema kada se žele sjetiti paradigmi mi glagola. To jednostavno nije potrebno. Puno je bolje naučiti pet pravila i usredotočiti se na prepoznavanje.

Pri učenju mi glagola može nam pomoći još nešto. Premda su mi glagoli uobičajeni, oni se ne javljaju u velikom broju oblika. Kada biste upamtili cijelu paradigmu, naučili biste na stotine oblika koji se nikada ne javljaju u Novom zavjetu. Zašto biste ih onda učili?

34.5 Četiri vrste. mi glagoli svrstavaju se po svome samoglasniku osnove.

divdwmi ima samoglasnik o-vrste zbog svoga samoglasnika osnove (*do), a svi mi glagoli sa samoglasnikom o-vrste slijede isti obrazac koji slijedi i divdwmi. To je slično kontraktnim glagolima u slučaju kojih se svi alfa kontraktni glagoli sprežu na isti način. U ovome poglavlju naučit ćemo obrazac glagola divdwmi.

Druge tri vrste su osnove koje završavaju na alfa (*sta ► i{sthmi), epsilon (*qe ► tivqhmi), te upsilon (*deiknu ► deivknumi). O ove tri vrste govorit ćemo u narednom poglavlju. U pogledu mi glagola dobro je to što poznavanjem jednog obrasca poznajete sve druge. Drugim riječima, koju god promjenu divdwmi pretrpi u futuru, pretrpjet će je i tivqhmi, premda će samoglasnik osnove biti eta a ne omega.

Pravila

34.6 Prvo pravilo: mi glagoli redupliciraju svoje prvo slovo osnove za tvorbu prezenta, a reduplicirani suglasnik odvajaju pomoću iote.

Korijen glagola divdwmi je *do. Za tvorbu prezentske osnove, prvi delta prolazi kroz reduplikaciju, te se odvaja iotom, a dodaje se lični nastavak mi (vidi treće pravilo dolje). U prezentu jednine, omikron se produljuje na omegu (četvrto pravilo).

do ► dido ► didw ► divdwmi

Stoga je od ključne važnosti uvijek pamtiti korijen mi glagola zajedno s njegovim leksičkim oblikom. Kao i uvijek, navedeni su u rječničkom odjeljku. Reduplikaciju s iotom vidjet ćete samo kod oblika u prezentu i imperfektu. U drugim glagolskim vremenima, trebat ćete prepoznati korijen.

Na primjer, napravite analizu glagola dwvsw. Pokušavate li to učiniti imajući na umu prezentski oblik, nećete uspjeti. Međutim, prepoznate

322 Peti dio: Neindikativni glagolski načini i mi glagoli li da je glagolska osnova *do, onda je jasno da se radi o prvome licu jednine futura, te da je pravilan glagol (s produljenim samoglasnikom osnove; četvrto pravilo).

dw + s + w ► dwvsw

Reduplicirate li glagolski korijen kako biste napravili prezentsku osnovu, kako možete razlikovati prezent od perfekta? Razmislite o tome. Tako je! I perfekt će imati reduplikaciju, ali samoglasnik koji odvaja reduplicirani suglasnik u perfektu je epsilon, baš kao i u tematskoj konjugaciji. *do ► dedo ► devdwka.

prezent aorist perfekt eijmiv

1. jd. divdwmi e[dwka devdwka eijmiv

2. jd. divdw" e[dwka" devdwka" ei\

3. jd. divdwsi(n) e[dwke(n) devdwke(n) ejstiv(n)

1. mn. divdomen ejdwvkamen dedwvkamen ejsmevn

2. mn. divdote ejdwvkate dedwvkate ejstev 3. mn. didovasi(n) e[dwkan devdwkan eijsivn

34.7 Drugo pravilo: mi glagoli obično ne koriste spojni (tj. »tematski«) samoglasnik u indikativu. Lični nastavak dodaje se izravno osnovi.

di + do + men ► divdomen.

Spojni samoglasnik koristi se u imperfektu jednine i futuru. (Vidi tablicu u #34.11.)

34.8 Treće pravilo: mi glagoli koriste tri različita lična nastavka u prezentu aktivu

indikativu. Usporedite narednu tablicu prezenta aktiva indikativa.

mi glagoli tematska konjugacija

1. jd. divdwmi mi luvw -

2. jd. divdw" " luvei" "

3. jd. divdwsi(n) si luvei i

1. mn. divdomen men luvomen men

2. mn. divdote te luvete te

3. mn. didovasi(n) asi luvousi(n) nsi

Kao što možete vidjeti, mi glagoli koriste iste nastavke koji se koriste u tematskoj konjugaciji na tri mjesta, divdw", divdomen i divdote. No, na druga tri mjesta nastavci su drukčiji: divdwmi; divdwsi(n); didovasi(n). Jednostavno ih morate upamtiti.

Trideset četvrto poglavlje: mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi 323 Međutim, prezent aktiv jedino je mjesto na kojemu mi glagoli koriste drukčije nastavke. U svim drugim glagolskim vremenima, koriste iste nastavke koje koristi tematska konjugacija. To ne znači da će izgledati potpuno jednako (iako uglavnom hoće); to znači da, ukoliko ste naučili prave lične nastavke, nećete ništa više trebati naučiti. Na primjer, ovo je paradigma za prezent medij/pasiv.

mi glagoli tematska konjugacija

1. jd. divdomai mai luvomai mai

2. jd. divdosai sai luvh/ sai

3. jd. divdotai tai luvetai tai

1. mn. didovmeqa meqa luovmeqa meqa

2. mn. divdosqe sqe luvesqe sqe

3. mn. divdontai ntai luvontai ntai

Premda drugo lice jednine (sai) izgleda malo neuobičajeno, kao što smo vidjeli u perfektu mediju/pasivu (npr. levlusai), to je pravi oblik ličnog nastavka; prošao je kroz sažimanja u većini tematskih oblika

zbog ispadanja sigme.2

34.9 Četvrto pravilo: samoglasnik osnove mi glagola može se produljiti, skratiti ili ispasti (prijevoj). Premda postoje pravila koja određuju kada je samoglasnik osnove kratak ili dug, ili pak ispada, nas zanima jedino prepoznavanje; zato su ova pravila samo nepotrebno breme. Ne morate znati kada se skraćuju; trebate samo primiti na znanje da to

čine.3

Na primjer, u paradigmi prezenta aktiva samoglasnik je dug u jednini (divdwmi), ali kratak u množini (divdomen). U mediju/pasivu uvijek je kratak.

Uzmimo kao primjer oblik dwvsw. Zapravo nije važno vidite li oblik dwvsw ili dovsw. Nakon što prepoznate da je njegov glagolski korijen *do, dwvsw može biti samo jedan oblik: futur.

Vidi paradigmu u #34.11 ako vas zanima produljenje samoglasnika osnove.

________________________________ 2 U atematskoj konjugaciji ne ispada zato što se ispred njega ne nalazi spojni

samoglasnik, stoga se ne nalazi između dva samoglasnika.

3 Vaš učitelj možda bude imao drukčije upute. Svakako ga pitajte.

324 Peti dio: Neindikativni glagolski načini i mi glagoli

34.10 Peto pravilo: Većina mi glagola koristi ka kao svoj formant glagolskog vremena u aoristu. Nazivamo ih »kappa aoristima«. Usporedite njihovu paradigmu s paradigmom prvog aorista i perfekta.

mi glagoli tematska konjugacija

1. jd. e[dwka e[lusa levluka

2 jd. e[dwka" e[lusa" levlukaß

3. jd. e[dwke(n) e[luse(n) levluke(n)

1. mn. ejdwvkamen ejluvsamen leluvkamen

2. mn. ejdwvkate ejluvsate leluvkate

3. mn. e[dwkan e[lusan levlukan

Kako možete razlikovati aorist mi glagola i perfekt glagola u tematskoj konjugaciji koji također koristi ka kao svoj formant glagolskog vremena? Tako je. Perfekt ima reduplikaciju (s epsilonom koji odvaja reduplicirane suglasnike): e[dwka nasuprot levluka.

34.11 didididi vv vvdwmidwmidwmidwmi u indikativu (aktiv). Usredotočite se na prepoznavanje.

prezent imperfekt futur aorist perfekt

1. jd. divdwmi ejdivdoun dwvsw e[dwka devdwka

2. jd. divdw" ejdivdou" dwvsei" e[dwka" devdwka"

3. jd. divdwsi(n) ejdivdou dwvsei e[dwke(n) devdwke(n)

1. mn. divdomen ejdivdomen dwvsomen ejdwvkamen dedwvkamen

2. mn. divdote ejdivdote dwvsete ejdwvkate dedwvkate

3. mn. didovasi(n) ejdivdosan dwvsousi(n) e[dwkan devdwkan

U imperfektu jednine, nastavci se tvore sa spojnim samoglasnikom. U futuru, slični su oblicima u tematskoj konjugaciji. Neindikativne oblike vidjet ćemo u sljedećem poglavlju.

Vježbajmo!

Pogledajmo nekoliko sprezanih oblika te kako je lako primijeniti ova pravila.

dwvsete Imamo čisti glagolski korijen (*do) bez augmenta, reduplikacije ili ka. Može biti jedino u futuru: drugo lice množine.

ejdivdou" Reduplikacija s iotom pokazuje da se radi o prezentskoj osnovi; augment potvrđuje da je ovo imperfekt. Drugo lice jednine.

e[dwka Jednostavni glagolski korijen plus augment i formant glagolskog vremena ka znači da je ovo sigurno aorist. Prvo lice jednine.

Trideset četvrto poglavlje: mi glagoli; Indikativ glagola divdwmi 325 divdwsin Reduplicirana osnova s iotom i bez augmenta potvrđuje da se radi o

prezentu. Treće lice jednine.4

devdwke Premda reduplikacija ukazuje da se možda radi o prezentu, zapazite pak da je samoglasnik između redupliciranih suglasnika epsilon. Dakle, ovo mora biti perfekt, treće lice jednine.

Sažetak

1. mi glagoli redupliciraju prvo slovo osnove za tvorbu prezenta, a reduplicirani suglasnik odvajaju iotom. Stoga je vrlo važno da uvijek upamtite korijen mi glagola zajedno s njegovim leksičkim oblikom.

2. mi glagoli obično ne koriste spojni samoglasnik u indikativu (»atematski«).

3. mi glagoli koriste tri različita lična nastavka u prezentu aktivu indikativu: divdwmi; divdwsi(n); didovasi(n).

4. Samoglasnik osnove mi glagola može biti produljen, skraćen ili može ispasti. Nije toliko važno znati kada se to događa, već samo prepoznati da se događa.

5. Većina mi glagola koristi ka za formant glagolskog vremena u aoristu.

Rječnik

divdwmi dajem, povjeravam, vraćam, stavljam (415; *do)5

(ejdivdoun) dwvsw, e[dwka,6 devdwka, devdomai, ejdovqhn

e[qno", -ou", tov nacija (162, *ejqne")7

pogani (množina)

loipov", -hv, -ovn pridjev: preostao (55; *loipo/h) imenica: ostatak prilog: za ostale, odsada

Mwu>sh'", -evw", oJ Mojsije (80)8

_______________________________________________

4 Mogao bi biti i konjunktiv, ali o tome ćemo govoriti u sljedećem poglavlju.

5 Antidot (ajntiv + doto") je nešto što se daje kako bi djelovalo protiv nečega drugog, kao što je otrov (u tom slučaju protuotrov).

6 Kada se divdwmi koristi izvan indikativa možete pronaći oblike drugog aorista kao što su dw'/ (konjunktiv), dovß (imperativ), dou'nai (infinitiv) i douvß (particip).

7 Etnički.

8 Mwu>sh'" ima nepravilan obrazac deklinacije: Mwu>sh'", Mwu>sevw", Mwu>seiæ, Mwu>sh'n.

326 Peti dio: Neindikativni glagolski načini i mi glagoli

paradivdwmi povjeravam, predajem, izdajem (119; parav + *do) (paredivdoun), paradwvsw, parevdwka, paradevdwka, paradevdomai, paredovqhn

pivptw padam (90; *pet)9

(e[pipton), pesou'mai, e[peson or e[pesa,10 pevptwka, -, -

uJpavrcw jesam, postojim (60; *uJp j + *ajrc)11

(uJph'rcon), -, -, -, -, - tav uJpavrconta: nečije vlasništvo

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj riječi koje smo do sada naučili: 311 Broj riječi koje su se pojavile u ovome poglavlju: 981 Broj riječi koje su se do sada pojavile: 109 572 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 79,31% _____________________________________ 9 Glagolski korijen gubi samoglasnik osnove epsilon u prezentu, a osnova se reduplicira,

iako nije mi glagol (*pet ► pt ► pipt + w ► pivptw). Tau ispada ispred sigme u futuru i aoristu, ali ostaje u perfektu aktivu.

10 Ima i drugi i prvi aorist.

11 uJpavrcw može primiti predikatni nominativ, kao u slučaju eijmiv i givnomai.

Trideset peto poglavlje

Dodatni mimimimi glagoli; neindikativni oblici (i{sthmi, tivqhmi, deivknumii{sthmi, tivqhmi, deivknumii{sthmi, tivqhmi, deivknumii{sthmi, tivqhmi, deivknumi)

Egzegetski uvid

U doksologiji na kraju jedanaestog poglavlja poslanice Rimljanima (s. 36), Pavao je iznio tri istaknuta teološka pojma u kontekstu rasprave o odnosu između Boga i svega što postoji. Dok koristi tri različita grčka prijedloga (osmo poglavlje), jasno pokazuje strukturu svojih misli, a kako bi prenio svoju poruku oslanja se na specifične razlike u značenju ova tri prijedloga. Međutim, ovakva preciznost i točnost lako se može izgubiti u prijevodu.

ejx aujtou' kai; di= aujtou' kai; eij" aujto;n ta; pavnta: aujtw'/ hJ dovxa eij" tou;" aijw'na": ajmhvn.

1. Sve što postoji dolazi iz (ejx) njega budući da je on izvor ili podrijetlo svega. 2. Sve što postoji dolazi kroz (di=) njega budući da je on posrednik ili vodič svega. 3. Sve što postoji dolazi ka (eij") njemu budući da je on krajnji cilj svega.

Neka je slava Bogu, našem Stvoritelju, Održavatelju i Uzvišenom Gospodaru, Onome koji je izvor, vodič i cilj svega što postoji!

Deborah Gill

Pregled

U ovome poglavlju naučit ćemo:

• pravila koja se odnose na divdwmi odnose se i na druge mi glagole;

• tajna razumijevanja mi glagola leži u promatranju zbivanja u glagolskom korijenu glagola divdwmi, odnosno u zaključivanju da se iste vrste promjena događaju i u korijenima drugih mi glagola.

Grčki jezik

35.1 U prethodnom poglavlju naučili smo osnove mi glagola, te načine na koje se pravila primjenjuju na mi glagole čiji je samoglasnik osnove omikron (divdwmi) u aktivu indikativu. Sada nam samo preostaje uvjeriti se da se

327

328 Peti dio: Neindikativni načini i mi glagoli

ono što se odnosi na divdwmi ujedno odnosi i na ostale mi glagole čiji su samoglasnici osnove alfa (i{sthmi), epsilon (tivqhmi) ili upsilon (deivknumi). Ujedno ćemo sagledati neke od neindikativnih oblika glagola divdwmi.

35.2 U narednoj tablici prezenta aktiva indikativa možete vidjeti sličnost

među različitim mi glagolima.

• Koriste iste nastavke.

• Dobivaju reduplikaciju prilikom tvorbe prezentske osnove (premda je ta reduplikacija skrivena u i{sthmi te odsutna u deivknumi).

• Što se dogodi samoglasniku osnove u divdwmi događa se drugim samoglasnicima osnove premda se radi o drukčijim samoglasnicima (izuzev deivknumi, koji ostaje isti). I alfa i epsilon produljuju se na eta.

*sta *qe *do *deiknu

1. jd. i{sthmi tivqhmi divdwmi deivknumi

2. jd. i{sth" tivqh" divdw" deiknuvei"

3. jd. i{sthsi(n) tivqhsi(n) divdwsi(n) deivknusi(n)

1. mn. i{stamen tivqemen divdomen deivknumen

2. mn. i{state tivqete divdote deivknute

3. mn. iJsta'si(n) tiqevasi(n) didovasi(n) deiknuvasi(n)

Osnova glagola i{sthmi je *sta. Prilikom reduplikacije, reduplicirano sigma ispada, a zamjenjuje ga oštri hak.

sta ► sista ► i{sthmi

Osnova glagola tivqhmi je *qe. Kada se reduplicira, reduplicirano theta mijenja se u tau.

qe ► qiqe ► tivqhmi

Izuzev njegovih ličnih nastavaka, deivknumi se ponaša sličnije tematskom glagolu.

35.3 U tome je trenutku najkorisnije pogledati mi glagolske paradigme u

Dodatku. Možete vidjeti sve oblike glagola divdwmi i drugih mi glagola. Sagledajte obrasce. Promotrite pravila na djelu. Usredotočite se na prepoznavanje.

35.4 U Koine grčkom, mi glagoli polako se zamjenjuju tematskom

konjugacijom. Kao posljedica toga, mi glagoli se ponekad javljaju u atematskom, a ponekad u »pravilnom« tematskom obliku bez razlike u

značenju. Na primjer, javljaju se i i{sthmi i iJstavnw.1

Trideset peto poglavlje: Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici 329 To ujedno objašnjava oblik drugog lica jednine deiknuvei" umjesto očekivanoga deiknuve".

Neindikativni oblici divdwmidivdwmidivdwmidivdwmi

35.5 Konjunktiv. Neindikativne oblike mi glagola još je lakše prepoznati nego indikativne oblike. U konjunktivu je reduplicirana osnova jedina

razlika između prezenta i aorista. Ovo su aktivni oblici.2

prezent drugi aorist

1. jd. didw' dw'

2. jd. didw'/" dw'/"

3. jd. didw'/ dw'/3

1. mn. didw'men dw'men

2. mn. didw'te dw'te

3. mn. didw'si(n) dw'si(n)

35.6 Imperativ. Imperative je također lako prepoznati. Upamtite da mi glagoli ne koriste tematski samoglasnik, tako da se imperativni morfem dodaje izravno glagolskom korijenu. Ovo su oblici aktiva.

prezent drugi aorist

2. jd. divdou dov"

3. jd. didovtw dovtw

2. mn. divdote dovte

3. mn. didovtwsan dovtwsan

35.7 Infinitiv

prezent drugi aorist

aktiv didovnai dou'nai

medij divdosqai dovsqai

pasiv divdosqai doqh'nai

___________________________________

1 Nu je bilo dodano glagolskom korijenu za tvorbu prezentske osnove; 3. vrsta glagola. Usp. #20.24.

2 di vdwmi ima oblike prvog aorista u indikativu, a drugdje ima oblike drugog aorista.

3 U Marku 8,37 napisan je kao doiæ.

330 Peti dio: Neindikativni glagolski načini i mi glagoli

35.8 Particip

prezent aorist

aktiv didouv", didou'sa, didovn douv", dou'sa, dovn

didovnto", didouvsh", didovnto" dovnto", douvsh", dovnto"

medij didovmeno", h, on dovmeno", h, on

didomevnou, h", ou domevnou, h", ou

pasiv didovmeno", h, on doqeiv", doqeiæsa, doqevn

didomevnou, h", ou doqevnto", doqeivsh", doqevnto"

Posvetite neko vrijeme pregledavanju svih tablica glagola divdwmi u Dodatku, jer gore nismo uključili sve njegove oblike. Usredotočite se na prepoznavanje i primjenu pet pravila o mi glagolima. Promotrite na koji način drugi mi glagoli slijede isti obrazac koji vidimo u divdwmi.

Sažetak

1. mi glagoli sa samoglasnicima osnove alfom (i{sthmi) i epsilonom (tivqhmi) ponašaju se poput mi glagola sa samoglasnicima čija je osnova omikron (divdwmi). Međutim, deivknumi je nešto drukčiji glagol i umnogome nalikuje na tematsku konjugaciju.

2. Atematska konjugacija se u Koine grčkom počela gubiti, tako da neki mi glagoli imaju tematske oblike.

3. Svakako posvetite neko vrijeme pregledavanju tablica mi glagola u Dodatku. Usredotočite se na prepoznavanje.

Rječnik

U trideset trećem poglavlju naučili ste glagol ajpovllumi, a u trideset četvrtom naučili ste divdwmi i paradivdwmi, tri od devet mi glagola koji se javljaju pedeset i više puta u Novom zavjetu. Preostalih šest takvih mi glagola naći ćete u ovome rječniku. U vježbama za ovo poglavlje ne koriste se svih šest, ali trebali biste ih naučiti.

»Prijelazni« glagol prima izravni objekt. »Neprijelazni« glagol ne prima izravni objekt.

ajnivsthmi neprijelazni: ustajem, podižem se (108; ajnav + *sta) prijelazni: podižem ajnasthvsw, ajnevsthsa, -, -, -

Trideset peto poglavlje: Dodatni mi glagoli; Neindikativni oblici 331

ajnoivgw4 otvaram (77; ajn + *©oig) ajnoivxw, hjnevw/xa ili ajnevw/xa, ajnevw/ga, ajnevw/gmai ili hjnevw/gmai, hjnew/vcqhn ili hjnoivcqhn

ajfivhmi5 puštam, napuštam, dopuštam (143; ajf + *se)6

(h[fion), ajfhvsw, ajfh'ka, -, ajfevwmai, ajfevqhn

deivknumi pokazujem, objašnjavam (33; *deiknu)7

deivxw, e[deixa, devdeica, -, ejdeivcqhn

i[[dio", -a, -on nečiji vlastiti (114; * ijdio/a)8

i{sthmi neprijelazni: stojim (154; *sta)9

prijelazni: činim da stoji10

(i{sthn), sthvsw, e[sthsa,11 e{sthka,12 e{stamai, ejstavqhn

mevso", -h, -on srednji, u sredini (58; *meso/h)13

________________________________________________

4 Ovaj glagol je isprva bio složeni glagol, a povremeno dobiva augment kao da je još uvijek složen, dok drugim prilikama dobiva augment kao jednostavni glagol. Možete pronaći i oblike s dva augmenta.

5 Korijen ovoga glagola je *se. Poput i{sthmi, reduplicirani sigma je ispao, a zamijenio ga je oštri hak. Prvi sigma je također ispao jer je stajao između dva samoglasnika. se ► sise ► iJse ► i{hmi.

Složen je s ajpov, a pi je aspiriralo na fi zbog oštrog haka koji je zapravo ondje premda se ne vidi. U Novom zavjetu i{hmi se javlja samo kao složeni glagol.

6 Afeza je postupan gubitak prvoga nenaglašenog samoglasnika, kao u engleskom

esquire u squire (usp. MBG, #7.10). 7 Premda se ova riječ javlja manje od pedeset puta, uvrstili smo ju u paradigme kako

bi bile potpune. Izvan prezenta i imperfekta, svoju osnovu glagolskog vremena tvori od korijena *deik i nije mi glagol.

U gramatici, deiktička riječ jest ona riječ koja je pokazna, koja ističe, poput pokazne zamjenice.

8 Može se koristiti u smislu nečijega vlastitog »naroda« ili »zemlje«. Ujedno se može koristiti sa značenjem »pojedinačno«. Idiosinkrazija (sugkra'si", »miješanje«) je temperament ili ponašanje svojstveno nekoj osobi ili skupini ljudi.

9 i{sthmi je neprijelazan u drugom aoristu (e[sthn) i perfektu.

10 i{sthmi je prijelazan u prezentu, futuru i prvom aoristu.

11 Ovo je jedini mi glagol koji ne koristi kapa aorist. Umjesto toga, ima drugi aorist: e[sthn.

12 Zapazite promjenu na oštri hak. 13 Mezo je spojni oblik koji kao prvi dio složenice označuje »sredinu«, kao u primjeru

»mezomorfičan« (stanje između tekućine i kristalizacije), »mezoplast« (srž stanice) i »mezozoik« (razdoblje između paleozoika i kenozoika).

332 Peti dio: Neindikativni glagolski načini i mi glagoli

tivqhmi stavljam, polažem (100; *qe)14

(ejtivqoun), qhvsw, e[qhka, tevqeika, tevqeimai, ejtevqhn

fhmiv kažem, potvrđujem (66; *fe)

(e[fh), -, e[fh15, -, -, -, -

Ukupan broj riječi u Novom zavjetu: 138 162 Broj do sada naučenih riječi: 320 Broj riječi koje su se pojavile u ovom poglavlju: 853 Broj riječi koje su se do sada pojavile: 110 425 Postotak od ukupnog broja riječi u Novom zavjetu: 79,92% Čestitamo! Znate svih 320 riječi koje se najčešće javljaju u Novom zavjetu, što je gotovo četiri od svakih pet riječi u Novom zavjetu.

Informacije za napredne studente

35.9 Optativ. U Koine grčkom postoji još jedan glagolski način: optativ. Dok je konjunktiv glagolski način vjerojatnosti ili mogućnosti, optativ je glagolski način »želje«. Dok je konjunktiv od stvarnosti udaljen jedan korak, optativ je udaljen dva koraka od stvarnosti.

U Novom zavjetu ima šezdeset osam optativa. Nalazimo ga samo u prezentu (nesvršeni aspekt; dvadeset tri puta) i u aoristu (neodređeni aspekt; četrdeset pet puta). Dvadeset osam puta javlja se u Luki-Djelima, a trideset jednom u Pavlovim poslanicama. ei[h se javlja dvanaest puta a gevnoito sedamnaest, od toga petnaest u pavlovskom izrazu mh; gevnoito: »Bože sačuvaj!«

• Budući da optativ ne može imati pravi vremenski značaj, ne može imati ni augment.

• Spojni samoglasnik je omikron.

• Formant glagolskog vremena za aorist aktiv/medij je sa, koji se skraćuje s formantom glagolskog načina tako da svi oblici imaju sai.

Formant glagolskog vremena za aorist pasiv glasi qe, a formant glagolskog načina je ih, što rezultira u qeih u svim oblicima.

• Njegov formant glagolskog vremena u tematskoj konjugaciji je i (izuzev u aoristu pasivu, gdje je ih), a u atematskoj konjugaciji glasi ih. Svi oblici prezenta optativa imat će to oi.

______________________________________ 14 Srodna riječ qevsi" znači »postavka«, »propozicija«. U logici »teza« je nedokazana

izjava, postavka, koja se smatra istinitom.

15 e[fh može biti imperfekt ili aorist, te je u trećem licu jednine. Ovu riječ smo već naučili.

Trideset peto poglavlje: Dodani mi glagoli; Neindikativni oblici 333 • Optativ koristi sekundarne lične nastavke osim u prvom licu

jednine aktiva, gdje koristi mi.

Za potpune paradigme, vidi MBG.

prezent futur prvi aorist drugi aorist

aktiv

1. jd. luvoimi luvsoimi luvsaimi bavloimi

2. jd. luvoi" luvsoi" luvsai" bavloi"

3. jd. luvoi luvsoi luvsai bavloi

1. mn. luvoimen luvsoimen luvsaimen bavloimen

2. mn. luvoite luvsoite luvsaite bavloite

3. mn. luvoien luvsoien luvsaien bavloien

medij

1. jd. luoivmhn lusoivmhn lusaivmhn baloivmhn

2. jd. luvoio luvsoio luvsaio bavloio

3. jd. luvoito luvsoito luvsaito bavloito

1. mn. luoivmeqa lusoivmeqa lusaivmeqa baloivmeqa

2. mn. luvoisqe luvsoisqe luvsaisqe bavloisqe

3. mn. luvointo luvsointo luvsainto bavlointo

pasiv

1. jd. luoivmhn luqhsoivmhn luqeivhn grafeivhn

2. jd. luvoio luqhvsoio luqeivh" grafeivhß

3. jd. luvoito luqhvsoito luqeivh grafeivh

1. mn. luoivmeqa luqhsoivmeqa luqeivhmen grafeivhmen

2. mn. luvoisqe luqhvsoisqe luqeivhte grafeivhte

3. mn. luvointo luqhvsointo luqeivhsan grafeivhsan

334 Peti dio: Neindikativni glagolski načini i mi glagoli

Na ovoj fotografiji vidite kurzivni novozavjetni rukopis, prepisan u dvanaestom stoljeću. Sadrži Matejevo Evanđelje 15,13-27a. Fotografiju je ustupilo Središte za proučavanje novozavjetnih rukopisa (Dan Wallace, ravnatelj) i koristi se uz dopuštenje zavoda »Institut für neutestamentliche Textforschung«.

Postskriptum

Kamo dalje? Čestitamo. Završili ste učenje građevnih blokova biblijskoga grčkog jezika; sada počinje prava zabava. No, kamo dalje?

1. U ovome trenutku nema nadomjestka za čitanje biblijskog teksta. Stoga, čitajte što više možete. Morate se izložiti velikim dijelovima Novoga zavjeta radi zabave (ako nema nijednoga drugog razloga).

2. Na mojoj web stranici (www.teknia.com) možete besplatno preuzeti tri biblijska odlomka u formatu Graded Readera (vidi dolje). Koristim ih u razredu nakon što završimo s priručnikom jer ih je zabavno prevoditi, a odlomke možete prevoditi bez potrebe za učenjem nečega novog.

3. Napisao sam treći dio ovoga slijeda: A Graded Reader of Biblical Greek. Počinje s lakim odlomcima i polako ide prema onim težim. Počinjem s Markom i Ivanom zato što smo toliko upoznati s njima; većina naših vježbi dolazi iz Markovih prvih poglavlja. Obratite pažnju na bilješke u tome tekstu, jer će vam pomoći u narednom stadiju tako što će vas induktivno izložiti drugom stupnju gramatike grčkoga jezika.

4. Graded Reader sadrži sažetak gramatike grčkog jezika drugog stupnja Daniela Wallacea (vidi dolje) na četrdeset stranica. To valja pročitati.

5. Graded Reader je povezan s Naprednom gramatikom grčkoga jezika: Egzegetska sintaksa Novoga zavjeta (četvrti svezak ovoga slijeda). Njegova gramatika je povezana indeksnim brojem s mojim Graded Readerom. Veoma je važno da barem jednom sjednete i pročitate cijelu gramatiku. Međutim, kako budete napredovali u Graded Readeru, bit će vam lakše upamtiti njegove gramatičke rasprave. Ujedno možete provjeriti njegov sažetak: The Basics of New Testament Syntax.

6. The Morphology of Biblical Greek (peti svezak ovoga slijeda) osmišljena je kako bi vam pokazala što se stvarno događa oblicima grčkih riječi s kojima se susrećete. Pročitajte uvodnu raspravu kako biste shvatili kako možete koristiti tu knjigu; i kada se budete susretali s oblicima koje ne razumijete, pogledajte riječ u kazalu, a otuda nađite raspravu koja se njome bavi. Međutim, nemojte odmah utonuti u taj proces. Puno je bolje zabaviti se čitanjem mnoštva grčkih tekstova.

335

336 Dodatak 7. Moj The Analytical Lexicon to the Greek New Testament može vam pomoći s

teškim analizama. Svakako pročitajte uvodnu raspravu: »How to Use the Analytical« jer ćete pronaći upozorenja o pogrešnoj upotrebi te knjige.

8. Ne zaboravite ponavljati; to je ključno. Svaki čar jezika izgubit će se budete li trebali potražiti svaki drugi glagol kako biste ga analizirali, ili svaku drugu riječ u leksikonu kako biste otkrili njezino značenje. Kupite The Student’s Complete Vocabulary Guide to the Greek New Testament Warrena Trencharda ili Lexical Aids for Students of New Testament Greek Brucea Metzgera. Pomoći će vam u ponavljanju naučenih riječi, ispunjavanju definicija, te će vam, ako to poželite, olakšati pamćenje novih riječi. Trebali biste upamtiti barem sve riječi koje se javljaju dvadeset i više puta, a većina učitelja drugog stupnja grčkoga jezika traže da naučite sve riječi koje se javljaju deset i više puta.

9. No, najvažnije od svega, nemojte zaboraviti zašto ste naučili jezik Božje riječi. On je alat za službu, koji vam pomaže da se približite onome što je Bog rekao kroz svoje pisce. To je alat koji vam omogućuje da koristite druge alate, kao što su dobri komentari.

Čuo sam jednu priču, koja možda nije istinita, o mornaru koji se zaljubio u ženu iz strane zemlje. Htio se njome oženiti, tako da se pokušao upoznati s njezinom zemljom. Proučavao je njezine običaje, povijest itd. Međutim, na kraju je shvatio da će