osnovi spanske gramatike

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    1/16

    Poglavlje 2

    Zagrevanje uzosnove panske gramatike

    U ovom poglavlju:

    Sastavite prostu reenicu

    Postavite elementarna pitanja na panskom

    O linim zamenicama

    O pravilnim i nepravilnim glagolima

    O lanovima i pridevima iz perspektive njihovog roda

    Govoriti drugi jezik je kao vonja automobila: kada se opustite, vonja

    postaje deo rutine. Vie ne morate da mislite o ubrzavanju, upravlja-nju, koenju i saobraajnim znacima vi jednostavno vozite. Isto je i sapanskim: im budete poznavali dovoljno rei i gramatike, gotovo momen-talno poinjete da itate, piete i govorite.

    Znati ta radite zapravo znai poznavati pravila na putu, a u sluajupanskog, ta pravila su gramatika. Ne morate drati u malom prstu celucelcatu gramatiku kako biste mogli da govorite. Meutim, poznavanjeosnovnih pravila moe vam pomoi da bolje razumete predmet kojim sebavite, ta je to to uite i zato to uite. Ovo poglavlje e vam pruiti svepotrebne inormacije.

    Analiza strukture proste reeniceKada upoznajete ljude, prirodno je da elite s njima da stupite u razgovor.I, kako to reavate? Reenicama, naravno. U panskom, kao i u srpskom,pravite reenicu kombinujui subjekat, predikat i eventualno dodatne in-ormacije. Na primer:

    La casa es grande. (la ka-sa esgran-de.) (Kua je velika.)

    U ovom sluaju, subjekat reenice je la casa(la ka-sa) (kua); zatim do-lazi glagol, es (es) (je), a zatim pridev, grande (gran-de) (veliki) koji opisujekuu. Evo jo nekih primera:

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    2/16

    20 Deo I U susret panskom jeziku

    La mujer es bella. (la mu-heres bve-lja.) (ena je lepa.)

    El hombre es alto. (el om-bvre es al-to.) (ovek je visok.)

    Las calles son anchas. (las ka-ljes son an-as.) (Ulice su iroke.)

    Pre nego to ponete da izuavate osnovnu strukturu reenice, bilo bidobro da se upoznate sa dva neizbena elementa svake reenice: subjek-tom i predikatom.

    Subjekat je vrilac radnje. Kada je izkazan, on je predstavljen imeni-com ili zamenicom.

    Predikat je sve ostalo radnja (tj., glagol) i sve u vezi s tom radnjom.

    Da biste napravili odrinu reenicu, samo dodajte no ispred glagola kaoto je pokazano u narednim primerima:

    El carro no es nuevo. (el ka-rro no es nue-bvo.) (Automobil nije nov.)

    El perro no es bueno. (elpe-rro no es bvue-no.) (Pas nije dobar.)

    El hombre no es bajo. (el om-bvre no es bva-ho.) (ovek nije nizak.)

    Osnove graenja upitnog oblikaOvo je veoma lako. Samo treba da zamenite mesta subjekta i predikata. Kada

    u obinoj, tj. izjavnoj reenici, kaete sta es . . . . (es-ta es . . . .) (Ovo je), uupitnoj reenici kaete Es sta . . .? (es es-ta . . . ?) (Da li je ovo?).Pogledajte ove primere:

    sta es la puerta. (es-ta es la puer-ta.) (Ovo su vrata.)

    Es sta la puerta? (es es-ta la puer-ta?) (Da li su ovo vrata?)

    Ako elite da na pitanje odgovorite potvrdno, pratite strukturu srpskereenice, tj. dodajte potvrdnu recu da ispred odgovora, praenu zarezom.Na primer:

    Es la escuela nueva? (es la es-kue-la nue-bva?) (Da li je kola nova?)

    S, la escuela es nueva. (si, la es-kue-la es nue-bva.) (Da, kola je nova.)

    Ukoliko elite da odgovorite negativno, samo treba da odgovor ponetenegativnom recom no, kao i da ubacite negaciju ispred glagola (slino kaoi u srpskom jeziku). Pogledajte:

    Es se el carro? (es e-se el ka-rro?) (Da li je ono automobil?)

    No, se no es el carro. (no, e-se no es el ka-rro.) (Ne, ono nijeautomobil.)

    Reenice koje slede su u prethodnom delu bile date u potvrdnom obli-

    ku. U ovom delu, od prethodnih reenica pravimo upitne i na njih dajemoodrine odgovore.

    NE

    ZABO

    RAVITE

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    3/16

    Poglavlje 2 Zagrevanje uz osnove panske gramatike 21

    Es bella la mujer? (es bve-lja la mu-her?) (Da li je ena lepa?)

    No, la mujer no es bella. (no, la mu-herno es bve-lja.) (Ne, ena nijelepa.)

    Es alto el hombre? (es al-to el om-bvre?) (Da li je ovek visok?)No, el hombre no es alto. (no, el om-bvre no es al-to.) (Ne, ovek nijevisok.)

    Son anchas las calles? (son an-as las ka-ljes?) (Da li su ulice iroke?)

    No, las calles no son anchas. (no, las ka-ljes no son an-as.) (Ne, ulicenisu iroke.)

    Obratite panju na to da pri pravljenju pitanja na panskom jeziku, pri-dev stavite ispred imenice koja vri unkciju subjekta.

    U srpskom jeziku, upitni oblik se najee gradi pomou da li, dok su upanskom stvari utoliko lake to za tim nema potrebe upitni oblik se po-stie redom rei i intonacijom:

    Vas al cine? (bvas al si-ne?) (Da li ide u bioskop?)

    S, voy. (si, bvoj.) (Da, idem.)

    Va tu padre al cine? (bva tupa-dre al si-ne?) (Da li tvoj otac ide u bio-skop?)

    No, l no va. (no, el no bva.) (Ne, ne ide.)

    Licem u lice s linim zamenicamaLina zamenica je re koju koristite umesto imenice u unkciji subjekta. Ume-sto da kaete Jovana je popila limunadu, moete rei Ona je popila limu-nadu. Ona (lina zamenica) zamenjuje imenicuJovana (u unkciji subjekta).

    U srpskom jeziku moete koristiti line zamenice kako biste zameniliimenicu ili izbegli njeno ponavljanje. To vam moe utedeti dosta vremena inapora, te umesto da kaete Gospodin Radovanovi i njegov sin su otili,moete jednostavno rei Oni su otili. Line zameniceja, ti, on, ona, mi, vi

    i onipomau vam da govorite jasnije i jednostavnije, nakon to je subjekatiskazan tako da sagovornik/italac zna o kome je re. Imenice i line zameni-cepraene su odgovarajuim oblikom glagola kojim se izraava radnja.

    I u panskom, kao i u srpskom jeziku, glagolski zavreci sadre inormacijuo subjektu koji vri radnju, te u tom smislu nema preterane potrebe za kori-enjem linih zamenica. (Vie inormacija dato je u odeljku Uvod u pravilnei nepravilne glagole.) Imajui ovo u vidu, u panskom jeziku line zamenicekoristimo ako elimo da budemo naroito ljubazni, da istaknemo i naglasimosubjekat, ili, pak, preciziramo ko je subjekat.

    Kao i u srpskom jeziku i line zamenice imaju lice (prvo, drugo ili tree)i broj (jednina ili mnoina), kao to moete videti u tabeli 2-1. (Zamenicadrugog lica mnoine vosotros/vosotras najvie se koristi u govornom pan-skom u paniji. Vie detalja potraite u izdvojenom odeljku pod naslovomKad ste u paniji, vosotros je zakon).

    GRAM

    AT

    IKA

    PRAVILA

    GRAMAT

    IKA

    PRAVILA

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    4/16

    22 Deo I U susret panskom jeziku

    Tabela 2-1 panske line zamenice

    Lice Jednina Znaenje Mnoina Znaenje

    Prvo lice yo (yo) ja nosotros/nosotras(no-so-tros/no-so-tras)

    mi

    Drugo lice(neformalno)

    t (tu) ti vosotros/vosotras(bvo-so-tros/bvo-so-tras)

    vi

    Drugo lice(formalno)

    usted (Ud.)(us-ted)

    Vi ustedes(Uds.)(us-te-des)

    vi

    Tree lice l (el) on ellos (e-ljos) Oni(za grupu mukaraca,ili osoba mukog i enskogpola)

    ella (e-lja) ona ellas (e-ljas) One (za grupu osoba isklju-ivo enskog pola)

    U panskom jeziku ne postoji zamenica srednjeg roda kao u srpskom, alise ona nekada u kontekstu podrazumeva. Naime, ima reenica u iji eteprevod na srpski ubaciti zamenicu srednjeg roda, iako ona u panskoj ree-nici ne postoji. Pogledajte:

    Qu es? (ke es?) (ta je to?)

    Es una herramienta. (es u-na e-rra-mi-en-ta.) (To je alatka.)

    Naredni deo vam pomae da za svaku priliku izaberete odgovarajuulinu zamenicu bez obzira na to na kom se panskom govornom podrujunalazite.

    Re dve o yoKao i u srpskom jeziku, lini zavretak panskog glagola u prvom licu jedni-ne sadri inomaciju o licu koje vri radnju, te zamenica moe biti suvina:

    (Yo) Me voy. ([jo] me bvoj.) ((Ja) Odlazim.)

    Nosotros i nosotrasKada govorite o nekome i sebi istovremeno, morate koristiti zamenicu mi(nosotros/nosotras). Nosotros se odnosi na vie od jedne muke osobe ilina vie osoba razliitog pola koje ine grupu kojoj i vi pripadate. Nosotrasse odnosi iskljuivo na grupu osoba enskog pola:

    Jorge y yo (Nosotros) jugamos al tenis. (Hor-he i jo [no-so-tros] hu-ga-mos al te-nis.)(Horhe i ja [mi] igramo tenis.)

    Luz y yo (Nosotras) jugamos al tenis. (lus i jo [no-so-tras] hu-ga-mos alte-nis.) (Lus i ja [mi] igramo tenis.)

    GRAMAT

    IKA

    PRAVILA

    GRAMAT

    IKA

    PRAVILA

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    5/16

    Poglavlje 2 Zagrevanje uz osnove panske gramatike 23

    Pitanje razlikovanja t/ustedLjudi i govorom tela i jezikom prenose ideju o tome u kom pravcu ele dase njihova veza razvija. Veze mogu u tom smislu biti ormalne i neormalne.

    U ormalnom odnosu obraate se starijoj osobi, nekome kome elite daukaete potovanje ili od koga elite da se u izvesnom smislu distancirate.Slino kao u srpskom, gde se za persiranje koristi zamenica Vi, u panskomjeziku koristimo zamenicu usted (us-ted) (Vi). U neormalnim odnosimaobraate se prijatelju, poznaniku, vrnjaku ili detetu i tada koristite linuzamenicu t (tu) (ti).

    U nekoj azi poznanstva izmeu ljudi koji komuniciraju na panskom,prelazi se s ormalnog usted na manje ormalno i intimnije t. Dvoje ljudislinih godina i drutvenog statusa, slinog nivoa obrazovanja ili prostoljudi koji ele da se ophode na intimniji nain, ubrzo oseaju potrebu da

    se i u komunikaciji priblie i tako prevaziu barijeru ormalnog obraanja.Upravo tada oni u razgovoru poinju da koriste re t. Obraati se nekomena t na panskom zove se tutearse (tu-te-ar-se). S druge strane, ukoliko neelite da s nekim budete u bliskijem odnosu, tj. ako elite vezu da zadritena poslovnom nivou i manje bliskom, drite se obraanja na usted. Ovakveormalnosti ak ine komunikaciju otmenom i raznolikom. Otmeno ophoe-nje pri komuniciranju s ljudima veoma se ceni u zemljama panskog govor-nog podruja.

    Slede primeri reenica sa zamenicama t i usted:

    Vas t con Juan en el auto rojo? (bvas tu kon Huan enel au-to rro-ho?) (Da li ti[neormalno obraanje] ide sa Huanom crve-nim automobilom?)

    Cmo se llama usted? (ko-mo se lja-ma us-ted?) (Kako se Vi[ormalnoobraanje]zovete?)

    Usted tiene una casa muy bella. (us-tedtie-ne u-na ka-sa mujbve-lja.)(Vi[ormalno obraanje] imate veoma lepu kuu.)

    Kada ljudi u paniji ele da se neormalno obrate veem broju ljudi, ko-riste zamenicu vosotros (bvo-so-tros), to je oblik mnoine zamenice t. ULatinskoj Americi, ljudi nikada ne koriste zamenicu vosotros. Oni umestonje govore ustedes (sa znaenjem zamenice tiu mnoini). Zavisno od situ-acije, zamenica ustedes moe biti nain da se kako ormalno tako i neor-malno obratite veem broju ljudi. Evo nekih primera korienja zameniceustedes na oba naina:

    Adnde van ustedes dos? (a-don-de bvan us-te-des dos?) (Kuda vasdvoje idete?) [U Latinskoj Americi moe biti ormalno i veoma neormal-no]

    Ustedes van conmigo,Verdad? (us-te-des bvan kon-mi-go, bver-dad?) (Idete sa mnom, zar ne?) [Neormalno]

    Bailan ustedes el tango? (bvai-lan us-te-des el tan-go?) (Igrate li tan-go?)[Formalno]

    KULT

    UROLOK

    EPOSLASTICE

    GRAMAT

    IKA

    PRAVILA

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    6/16

    24 Deo I U susret panskom jeziku

    Dodatne inormacije proitajte u izdvojenom odeljku Kad ste u paniji,vosotros je zakon.

    Zamenica usted se skraeno pie Ud., a zamenica ustedesUds. Kadausted i ustedes nisu skraeni, piu se velikim slovom samo na poetkureenice, dok se u skraenom obliku uvek piu velikim poetnim slovom.Kada u tekstu naiete na skraeni oblik ovih zamenica, izgovarate itavuzamenicu. Evo primera:

    Busca Ud. (usted) algo? (bus-ka us-tedal-go?) (Da li traite neto?)

    Necesitan Uds. (ustedes) ayuda? (ne-se-si-tan us-te-des a-ju-da?)(Da livam treba pomo?)

    Ellos VS ellas

    Ellos (oni) odnosi se na grupu vie osoba mukog pola, ili na grupu osobaoba pola bez obzira na broj mukaraca, odnosno ena od kojih je sainjena.Zamenica ellas (one)odnosi se samo na grupu enskih osoba:

    Juan y Jorge (Ellos) escuchan. (Huan iHor-he [e-ljos] es-ku-an.) (Huani Horhe [Oni] sluaju.)

    Juan y Luz (Ellos) escuchan. (Huan i Lus [e-ljos] es-ku-an.)(Huan i Lus[Oni] sluaju.)

    El nio y mil nias (Ellos) escuchan. (el ni-njo i mil ni-njas [e-ljos] es-ku-an.) (Deak i 1.000 devojica [Oni] sluaju.)

    Luz y Susana (Ellas) escuchan. (lus i su-sa-na [e-ljas] es-ku-an.) (Lus iSusana [One] sluaju.)

    GRAMAT

    IKA

    PRAVILA

    Kad ste u paniji, vosotros je zakonU govornom panskom, zamenica dru-gog lica mnoine vosotros koristi seuglavnom u paniji. U svim ostalim ze-mljama panskog govornog podruja,vosotros se ui u koli, ali u veini zemaljanikada se ne koristi u govornom jeziku. ULatinskoj Americi najee ete uti uste-des, te stoga ne postoji razlika izmeuformalnog i nefomalnog obraanja umnoini zamenice vi.

    Evo svih oblika zamenice tii Vi(vi) napanskom i odgovarajuih oblika glagola

    trabajar (raditi) u prezentu:t trabajas (ti radi): jednina, nefor-malno obraanje

    usted trabaja (Vi radite): jednina, for-malno obraanje

    vosotros trabajis (vi radite): mnoi-na, neformalno obraanje u paniji

    ustedes trabajan (vi radite): mnoina,formalno obraanje u paniji; formal-no ineformalno obraanje u LatinskojAmerici

    U Argentini i Kolumbiji moete utivarijaciju zamenice vosotros, Vos trabajs(vi radite). S gramatike take gledita, ovaj

    oblik je potpuno neispravan, pa se ne-mojte truditi da ga usvojite.

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    7/16

    Poglavlje 2 Zagrevanje uz osnove panske gramatike 25

    Uvod u pravilne i nepravilne glagoleKada je glagol u infnitivu u srpskom jeziku, on se zavrava na -ti ili -i; naprimer, itati, pevati, ii, rei. Takav, infnitivni oblik, naznaka je rad-

    nje (ili stanja postojanja) bez posebno naznaenog subjekta koji radnju vri.Kad reenici dodate subjekat (onoga ili ono to vri radnju), morate koristitilini oblik glagola. Na primer: ja jedem, ti jede, on jede, mi jedemo itd.

    panski glagoli se u infnitivu zavravaju na jedan od tri zavretka: -ar,-erili -ir. Meutim, bez obzira na zavretak glagola, oni se dalje dele napravilne i nepravilne glagole, kao to ete saznati na narednim stranicama.Pravilni glagoli se menjaju po standardnoj promeni, dok sa nepravilnim gla-golima to nije sluaj.

    Pravilni glagoli: Menjanje pravilnih glagola veoma je lako. Kada znate

    kako da peromenite jedan pravilan glagol koji se u infnitivu zavrava na-ar, znaete da promenite sve pravilne glagole iz te grupe. Isto vai i zapravilne glagole koji se u infnitivu zavravaju na -erili -ir: kada se upo-znate s promenom jednog pravilnog glagola date grupe, moi ete istupromenu da primenite na sve ostale glagole koji su njom obuhvaeni.

    Nepravilni glagoli: S druge strane, menjanje nepravilnih glagola je ma-nje predvidivo. Stoga, moraete da upamtite vie razliitih oblika ne-pravilnih glagola kako biste bili sigurni da ete ih ispravno koristiti.(Ipak, ne brinite ako budete pravili greke; veina ljudi koji govorepanski razumee ta elite da kaete ak i kada glagolski nastavak nije

    ba najtaniji.)

    Pravilni glagoliKod svih pravilnih glagola u panskom jeziku, prvi deo glagola njego-va osnova ostaje nepromenjen. Na primer, glagolpreparar (pre-pa-rar)(pripremiti) pravilan je glagol koji se zavrava na -ar. Osnova tog glagola,prepar-, ostaje nepromenjena prilikom promene glagola. U tabeli koja sledi,vidi se kako da u prezentu promenite ovaj glagol i sve ostale pravilne glago-le na -ar.

    Promena Izgovor

    yo preparo jo pre-pa-ro

    t preparas tu pre-pa-ras

    l, ella, usted prepara el, e-lja, us-tedpre-pa-ra

    nosotros, nosotras preparamos no-so-tros, no-so-tras preh-pa-ra-mos

    vosotros, vosotras preparis bvo-so-tros, bvo-so-tras pre-pa-rais

    ellos, ellas, ustedes preparan e-ljos, e-ljas, us-te-des pre-pa-ran

    Naredna tabela pokazuje kako da u prezentu menjate sve pravilneglagole na -er. Od pravilnih glagola sa zavretkom -erza vas smo izabraliglagol comprender(kom-pren-der) (razumeti). Osnova ovog glagola jecomprend-.

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    8/16

    26 Deo I U susret panskom jeziku

    Promena Izgovor

    yo comprendo jo kom-pren-do

    t comprendes tu kom-pren-des

    l, ella, usted comprende el, e-lja, us-tedkom-pren-de

    nosotros, nosotrascomprendemos

    no-so-tros, no-so-tras kom-pren-de-mos

    vosotros, vosotrascomprendis

    bvo-so-tros, bvo-so-tras kom-pren-deis

    ellos, ellas, ustedescomprenden

    e-ljos, e-ljas, us-te-des kom-pren-den

    Naredna tabela vam na primeru promene glagolaaburrir

    (a-bvu-rrir)(dosaditi, dosaivati) pokazuje kako da u prezentu menjate sve pravilne gla-gole sa infnitivnim zavretkom -ir. Osnova tog glagola je aburr-.

    Promena Izgovor

    yo aburro jo a-bvu-rro

    t aburres tu a-bvu-rres

    l, ella, usted aburre el, e-lja, us-teda-bvu-rre

    nosotros, nosotras aburrimos no-so-tros, no-so-tras a-bvu-rri-mos

    vosotros, vosotras aburrs bvo-so-tros, bvo-so-tras a-bvu-rrisellos, ellas, ustedes aburren e-ljos, e-ljas, us-te-des a-bvu-rren

    Da ne komplikujemo, u prvim azama vaeg sporazumevanja na pan-skom, drite se prezenta. U poglavlju 11 otkriete kako da izdate naredbepomou imperativa (zapovednog naina) i govorite u prolom vremenu,dok vas u poglavlju 13 eka prosti utur.

    Priam ti priuRosario sprema veeru za svog deka, Alehandra. Sledi telefonski razgovors njenom drugaricom o tome ta sprema za romantinu veeru.(Audio-zapis 2)

    (Zvoni telefon)Rosario: Bueno.

    bvue-no.Halo.

    Lupe: Hola, Rosario. Soy Lupe. Qu haces? o-la, rro-sa-rio. soj lu-pe. ke a-ses?Zdravo, Rosario. Lupe je. ta radi?

    SAVET

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    9/16

    Poglavlje 2 Zagrevanje uz osnove panske gramatike 27

    Rosario: Preparo una cena romntica para mi novio Alejandro.pre-pa-ro u-na se-na rro-man-ti-kapa-ra mi no-bvio a-le-han-dro.Pripremam romantinu veeru za svog deka Alehandra.

    Lupe: Qu preparas?ke pre-pa-ras?ta priprema?

    Rosario: Preparo una paella especial con arroz, camarones,cebollas, y judas verdes.pre-pa-ro u-na pa-e-lja es-pe-sialkon a-rros, ka-ma-ro-nes,se-bvo-ljas, i hu-di-as bver-des.Pripremam specijalnu paelju s pirinem, kampima, lukom igrakom.

    Lupe: Excelente!Es muy especial y muy romntico.ek-se-len-te! es mujes-pe-siali mujrro-man-ti-ko.Odlino! Vrlo je posebno i vrlo romantino.

    Rosario: Pues, adis. Necesito terminar de preparar la cena.pues, a-di-os. ne-se-si-to ter-mi-narde pre-pa-rarla se-na.Pa, do vienja. Moram da zavrim s pripremanjem veere.

    Lupe: Hasta maana.as-ta ma-nja-na.

    Vidimo se sutra.

    Vane reila cena la se-na veera

    romntica rro-man-ti-ka romantina

    el novio el no-bvi-o deko

    el arroz el a-rros pirina

    los camarones los ka-ma-ro-nes kampi

    las cebollas las se-bvo-ljas luk

    las judas verdes las hu-di-as graakbver-des

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    10/16

    28 Deo I U susret panskom jeziku

    Nepravilni glagoliMenjanje nepravilnih glagola je svojevrsni izazov budui da oni ne pratepravila standardne promene panskih glagola koja smo opisali u prethod-

    nom odeljku. Dobra vest je da su ak i nepravilni glagoli predvidivi u svojojnepredvidivosti, to e rei da se i najnepravilniji glagoli mogu svesti naneki ablon.

    Kao primer e nam posluiti glagol tener(te-ner) (imati). Kao to viditeu narednoj tabeli, osnova glagola, ten-, menja se u teng- i tien- u veemdelu njegove promene u prezentu. Ipak, obratite panju na glagolske na-stavke i videete da oni zapravo ostaju isti.

    Promena Izgovor

    yo tengo jo ten-go

    t tienes tu tie-nesl, ella, usted tiene el, e-lja, us-tedtie-ne

    nosotros, nosotras tenemos no-so-tros, no-so-tras te-ne-mos

    vosotros, vosotras tenis bvo-so-tros, bvo-so-tras te-neis

    ellos, ellas, ustedes tienen e-ljos, e-ljas, us-te-des tie-nen

    Drugi nepravilni panski glagol koji znai imatijeste glagol haber(a-ber). Iako je njegovo znaenje isto kao znaenje glagola tenerkoji smo

    menjali u prethodnoj tabeli, glagol haberse koristi kao pomoni glagol pripravljenju sloenih glagolskih vremena.Jo jedan veoma bitan nepravilni glagol jeste glagol poder(po-der)

    (moi). Evo njegove promene:

    Promena Izgovor

    yo puedo jo pue-do

    t puedes tu pue-des

    l, ella, usted puede el, e-lja, us-ted pue-de

    nosotros, nosotras podemos no-so-tros, no-so-tras po-de-mosvosotros, vosotras podis bvo-so-tros, bvo-so-tras po-deis

    ellos, ellas, ustedes pueden e-ljos, e-ljas, us-te-des pue-den

    U dodatku B pogledajte promene drugih nepravilnih glagola.

    GRAMAT

    IKA

    PRAVILA

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    11/16

    Poglavlje 2 Zagrevanje uz osnove panske gramatike 29

    Priam ti priu

    U sledeem dijalogu, sestre Gonsales se nalaze na porodinom

    okupljanju. Nisu se videle pet godina. Imaju toliko toga da nadoknade.(Audio-zapis 3)

    Veronika: Hola, Susana. Cmo ests? o-la, su-sa-na. ko-mo es-tas?

    Zdravo, Susana. Kako si?

    Susana: Estoy muy bien. Y t? Hace mucho tiempo. Cuntosaos tiene tu hijo ahora?es-toj mujbien. i tu? a-se mu-o ti-em-po. kuan-tosa-njos tie-ne tu i-ho a-o-ra?

    Veoma sam dobro. A ti? Toliko je vremena prolo. Kolikogodina sada ima tvoj sin?

    Veronika: Estoy muy bien tambin. Mi hijo, Francisco, ya tienedoce aos y es muy alto para su edad.es-tojmujbvien tam-bvien. mi i-ho, fran-sis-ko, ja tie-nedo-se a-njos i es mujal-topa-ra su e-dad.

    Ja sam takoe veoma dobro. Moj sin, Fransisko, ve ima 12godina i veoma je visok za svoje godine.

    Y ahora tengo las gemelas Calope y Camila. Ellas

    tienen cuatro aos. Son preciosas.i a-o-ra ten-go las he-me-las ka-li-o-pe i ka-mi-la. e-ljas tie-nen kua-tro a-njos. son pre-sio-sas.

    A sada imam i bliznakinje, Kaliope i Kamilu. One imaju 4godine. Prelepe su.

    Y t y tu esposo? Cuntos hijos tienen Uds.?i tu i tu es-po-so? kuan-tos i-hos tie-nen us-te-des?A ti i tvoj mu? Koliko dece imate?

    Susana: Nosotros tenemos tres hijos un nio y dos nias.

    no-so-tros te-ne-mos tres i-hos un ni-njo i dos ni-njas.Imamo troje dece deaka i dve devojice.

    Veronika: Cuntos aos tienen ellos?kuan-tos a-njos tie-nen e-ljos?Koliko imaju godina?

    Susana: Nuestro hijo Roberto tiene cinco aos, nuestra hijaSara tiene tres aos, y la chiquita, Ramona, tienecatorce meses.nues-tro i-ho rro-bver-to tie-ne sin-ko a-njos, nues-tra i-ha

    sa-ra tie-ne tres a-njos, i la i-ki-ta rra-mo-na tie-ne ka-tor-se me-ses.Na sin Roberto ima 5 godina, erka Sara ima 3 godine, anajmlaa Ramona ima 14 meseci.

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    12/16

    30 Deo I U susret panskom jeziku

    Veronika: Qu maravilloso! Estoy muy contenta de vertedespus de tanto tiempo y hablar de nuestras familias.ke ma-ra-bvi-ljo-so! es-tojmujkon-ten-ta de bver-te des-pues de tan-to tiem-po i a-bvlarde nues-tras fa-mi-lias.

    Predivno! Toliko sam srena to te vidim nakon tolikovremena i to razgovaramo o naim porodicama.

    Susana: Estoy de acuerdo.es-tojde a-kuer-do.

    Slaem se.

    Vane reihace mucho tiempo a-se mu-o tiem-po pre mnogo vremena

    el hijo el i-ho sin

    la hija la i-ha erka

    ahora a-o-ra sada

    tambin tam-bvien takoe

    la edad la e-dad godite

    las gemelas las he-me-las bliznakinje

    preciosa pre-si-o-sa prelepa

    el esposo el es-po-so mu

    el nio el ni-jo deak

    la nia la ni-nja devojica

    contenta kon-ten-ta zadovoljna, srena

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    13/16

    Poglavlje 2 Zagrevanje uz osnove panske gramatike 31

    Reite zbrku oko rodovaU panskom jeziku, kao i u srpskom, sve pod kapom nebeskom ima rod!Kada govorite o ljudima ili ivotinjama, stvari su jednostavne jer je rod deo

    njihove sutine, tj. u tom sluaju govorimo o prirodnom rodu. Predmeti,pak, koji nemaju prirodni rod, imaju gramatiki. Zbog gramatikog roda ka-emo ta stolica, a ne taj stolica.

    U narednim odeljcima baviemo se rodom lanova i prideva u panskomjeziku.

    Upoznavanje sa lanovimaZa razliku od srpskog jezika, u panskom postoje lanovi. Od velike pomoiza njihovo razumevanje moe biti poznavanje osnova engleskog jezika i

    njihovog sistema lanova. Naime, kao to u engleskom imamo the (odree-ni lan jednine i mnoine) ia/an (neodreeni lan jednine), i u panskomimamo jezike elemente sa istom unkcijom. Razlika je, meutim, to topanski lanovi razlikuju i broj i rod. Pogledajte:

    Odreeni lanovi u panskom su:

    el (el): muki rod, jednina

    la (la): enski rod, jednina

    los (los): muki rod, mnoina

    las

    (las): enski rod, mnoina

    Neodreeni lanovi u panskom su:

    un (un): muki rod, jednina

    una (u-na): enski rod, jednina

    unos (u-nos): muki rod, mnoina

    unas (u-nas): enski rod, mnoina

    Pa, kako ete znati u koji rod da stavite lan koji koristite? Evo nekih jed-nostavnih pravila koja vam mogu pomoi.

    Ako se imenica odnosi na osobu, vi ve znate da li je osoba mukog ilienskog pola, to e vam posluiti kao pokazatelj.

    Kada se imenica zavrava na o, obino je mukog roda.

    Kada se imenica zavrava na a, obino je enskog roda.

    Kada se imenica zavrava na e, obino je mukog roda. Od ovog pravi-la ima izuzetaka, kao to su na primer estudiante (uenik) imenica kojamoe biti kako mukog tako i enskog roda, ili imenica madre (majka)

    koja je enskog roda. (Ne zaboravite da se pri odreivanju roda osobejednostavno oslonite na njen pol!)

    Kada se imenica zavrava na suglasnik, obino je enskog roda. Izuze-tak je imenica jardn (bata, vrt), koja je mukog roda.

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    14/16

    32 Deo I U susret panskom jeziku

    Na primer, re klaviru srpskom jezku je mukog roda, pa emo reijedan klavir, taj klaviri sl. U panskom se klavirkae piano (pia-no) i, sobzirom na to da se zavrava na o, zakljuujemo da je mukog roda. U tomsmislu, ispred imenicepiano moemo staviti odreeni lan el piano (el pia-

    no), ili neodreeni lan un piano (un pia-no).Evo jo nekih primera:

    el nio (el ni-njo) (deak)

    los nios (los ni-njos) (deaci[ili deca])

    un nio (un ni-njo) (jedan/neki deak)

    unos nios (u-nos ni-njos) (neki deaci[ili deca])

    la nia (la ni-nja) (devojica)

    las nias (las ni-njas) (devojice)

    una nia(u-na ni-nja) (neka devojica)

    unas nias (u-nas ni-njas) (neke devojice)

    Obratite panju na odrednicu los nios s prethodne liste, i na to da jenjen prevod deaci i deca. Kada imate meano drutvo (to e rei kakoosobe enskog, tako i mukog pola), koristi se lan mukog roda u mnoini.Dakle, los nios moe oznaavati grupu deaka (deaci) ili grupu deaka idevojica (deca). Isti sistem vai i za neodreeni lan u mnoini, unos.

    Za graenje mnoine imenica u panskom, sledite ova tri jednostavnapravila:

    Pravilo 1: Ako se imenica zavrava samoglasnikom, dodajete s.

    Pravilo 2: Ako se imenica zavrava suglasnikom, dodajete es.

    Pravilo 3: Ako se re zavrava naz, promenitezu c, a zatim dodajete es.

    Ilustracije radi, evo jo primera:

    la chica (la i-ka) (devojka)

    las chicas (las i-kas) (devojke)una chica(u-na i-ka) (neka devojka)

    unas chicas (u-nas i-kas) (neke devojke)

    la mujer (la mu-her) (ena)

    las mujeres (las mu-he-res) (ene)

    una mujer(u-na mu-her) (neka ena)

    unas mujeres (u-nas mu-he-res) (neke ene)

    la luz (la lus) (svetlo)

    las luces (las lu-ses) (svetla)una luz (u-na lus) (neko svetlo)

    unas luces (u-nas lu-ses) (neka svetla)

    GRAMAT

    IKA

    PRAVILA

    SAVET

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    15/16

    Poglavlje 2 Zagrevanje uz osnove panske gramatike 33

    Pridevi za bogatije opisivanjePridevi su sutinski vaan element bogatog izraza! Oni vam govore kakvesu stvari i ljudi o kojima priate, ukljuujui i njihov rod i broj.

    Recimo da elite da kaeteImam beli auto. Na panskom kaemo Tengoun carro blanco. (ten-go un ka-rro bvlan-ko.)Zapamtite, samoglasnik okojim se zavrava re carro nagovetava muki rod te imenice, a imenica umukom rodu dobija i pridev u mukom rodu: blanco (bvlan-ko)

    Da biste rekliDevojka je visoka, na panskom kaete La chica es alta(lai-ka es al-ta). Imenica devojka je enskog roda, pa je takav i pridev koji jeopisuje. U ovom sluaju se, kako imenica tako i pridev, zavravaju na a.

    Kada govorite o veem broju stvari, pridev koji ih opisuje prati ih u bro-ju, te i sam dobija s. Tako, blanco (bvlan-ko) postaje blancos (bvlan-kos),alta(al-ta) postaje altas (al-tas), itd.

    Las mujeres son altas. (las mu-he-res son al-tas.) (ene su visoke.)

    Los hombres altos van en un auto rojo. (los om-bvres al-tos bvan en unau-to rro-ho.) (Visoki mukarci idu crvenim automobilom.)

    Las casas son grandes. (las ka-sas songran-des.) (Kue su velike.)

    Los caminos son largos. (los ka-mi-nos son lar-gos.) (Ulice su dugake.)

    GRAMAT

    IKA

    PRAVILA

    ProfesijeKada je imenica koja se odnosi na odree-nu profesiju u mukom rodu, enski rodse pravi dodavanjem a na kraj rei. Stoga,doctor postaje doctora. Odgovarajuilan izaberite prema objanjenjima uprethodnom odeljku, Upoznavanje salanovima .

    la doctora (la dok-to-ra) (doktorka)

    las doctoras (las dok-to-ras) (doktorke)

    una doctora (u-na dok-to-ra) (nekadoktorka)

    unas doctoras (u-nas dok-to-ras)(neke doktorke)

    I nije toliko teko kao to izgleda, zarne? Ipak, kako izuzeci potvruju pravilo,ni ovaj put nee biti drugaije. Neka ime-na profesija imaju isti oblik i za muki i zaenski rod, bez obzira na to da li je osobakoja se njom bavi mukarac ili ena. Evonekoliko primera takvih izuzetaka:

    el/la cantante (el/la kan-tan-te) (pe-va/pevaica)

    el/la dentista (el/la den-tis-ta) (zubar/zubarka)

    el/la electricista (el/la e-lek-tri-sis-ta)(elektriar/elektriarka)

    el/la polica (el/la po-li-si-a) (polica-jac/policajka)

  • 7/28/2019 osnovi spanske gramatike

    16/16

    34 Deo I U susret panskom jeziku

    Igraonica

    Vreme je za razmrdavanje ukrtene rei! Naite taan oblik za dati par zamenica glagol. Mala pomo: svi glagoli u ovoj ukrtenici su pravilni. Da biste nali odgo-varajui oblik, iskoristite primere date u poglavlju u kom smo menjali pravilne gla-gole koji se zavravaju na -ar, -er i -ir. Proverite svoja reenja u dodatku D.

    1 2 43

    5

    6 7

    8

    9

    10 11

    12

    13

    14

    Vodoravno

    1 l vivir

    3 Uds. retirar

    7 l barrer

    8 Uds. soplar

    9 yo viajar

    12 nosotras preparar

    13 Ud. hablar

    14 ella caminar

    Uspravno

    1 ellos vender

    2 vosotros visitar

    4 ella abrir

    5 t mencionar

    6 yo comer

    7 t bailar

    8 Ud. sospechar

    10 ella desear

    11 ellos nadar