of 22/22
ZRINKA JELASKA FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ZAGREB, HRVATSKA [email protected] ANIMALISTIČKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME I DRUGIM SLAVENSKIM JEZICIMA U radu se raspravlja o frazemima koji uključuju zoonime nastale pod utjecajem Biblije, odnosno proistekle iz biblijskoga pogleda na svijet u hrvatskome i drugim slavenskim jezicima. Budući da su biblijski tekstovi bitan dio slavenske kulture više od tisuću godina, razumljivo je da su i oni bili izvor za nastanak animalističkih frazema. No uzore nije lako utvrditi jer su zajedničko slavensko podrijetlo i kulturna sličnost mogli uzrokovati sličan odnos prema zoonimima u fra- zemima slavenskih naroda i prije pokrštavanja i biblijskoga utjecaja, a i poslije. S druge strane, osebujnosti pojedinoga jezika uslijed različita jezična i kulturna razvoja, posebno različitih pri- jevoda, mogle su uzrokovati da se jednako značenje u frazemima iskazuje različitim zoonimima koji jesu ili su bili biblijski. Stoga se u radu žele pokazati i načela po kojima se može odabrati i svrstati sama animalistička frazemska građa kao biblijska. Ključne riječi: zoonimi, animalistički frazemi, Biblija, slavenski jezici, hrvatski jezik 1. Uvod Životinje u svakomu jeziku imaju imena koja im je nadjenuo čovjek. One su važan dio svijeta s kojim se čovjek uspoređuje pa se „uloga i važnost životinja u ljudskom svijetu uvelike zrcali u dijelu frazeologije koja se naziva zoonimskom“ (Vidović Bolt 2007: 403). U Bibliji su spomenute životinje iz različitih dijelova Bliskoga istoka. Njihova zastupljenost i čestota odraz su pojavnosti i važnosti pojedinih životinja u različitim biblijskim razdobljima (v. npr. Brnčić 2007), pa se primjerice lav, koza i ovca znatno češće spominju od psa koji je u slavenskim jezicima i kulturama jedna od najvažnijih životinja. Kako je Biblija dugo nastajala, životinjski se okoliš i mijenjao pa danas u bliskoistočnim zemljama koje su kolijevka Biblije nema svih ondašnjih životinja (npr. lava), neke su vrlo rijetke (npr. jelen) ili (gotovo) izumrle (npr. pustinjska dugoroga antilopa), druge su se promijenile ili su zamijenjene srodnim vrstama (npr. noj), treće su se pojavile (npr. neki znanstvenici tvrde da su deve na jugoistočnomu području udomaćene tek u zadnjoj trećini 10 st. prije Krista, v. Sapir-Hen i Ben-Yosef 2013). Za neke se životinje ne zna točna vrsta (primjerice ne zna se odnose li se dvije riječi koje označavaju divljega magarca kakav danas postoji u afričkim pustinjama i srednjoj Aziji: péré’ i ‘arôdh na dvije vrste istoga roda ili jednu te istu životinju na hebrejskome i aramejskome). Za neke se životinje točno i ne zna koje su bile, primjerice u Pnz

animalistički frazemi biblijskoga podrijetla u hrvatskome i drugim

  • View
    227

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of animalistički frazemi biblijskoga podrijetla u hrvatskome i drugim

  • ZRINKA JELASKAFILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBUZAGREB, [email protected]

    ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME I DRUGIM SLAVENSKIM JEZICIMA

    U radu se raspravlja o frazemima koji ukljuuju zoonime nastale pod utjecajem Biblije, odnosno proistekle iz biblijskoga pogleda na svijet u hrvatskome i drugim slavenskim jezicima. Budui da su biblijski tekstovi bitan dio slavenske kulture vie od tisuu godina, razumljivo je da su i oni bili izvor za nastanak animalistikih frazema. No uzore nije lako utvrditi jer su zajedniko slavensko podrijetlo i kulturna slinost mogli uzrokovati slian odnos prema zoonimima u fra-zemima slavenskih naroda i prije pokrtavanja i biblijskoga utjecaja, a i poslije. S druge strane, osebujnosti pojedinoga jezika uslijed razliita jezina i kulturna razvoja, posebno razliitih pri-jevoda, mogle su uzrokovati da se jednako znaenje u frazemima iskazuje razliitim zoonimima koji jesu ili su bili biblijski. Stoga se u radu ele pokazati i naela po kojima se moe odabrati i svrstati sama animalistika frazemska graa kao biblijska.

    Kljune rijei: zoonimi, animalistiki frazemi, Biblija, slavenski jezici, hrvatski jezik

    1. Uvodivotinje u svakomu jeziku imaju imena koja im je nadjenuo ovjek. One su vaan dio svijeta s kojim se ovjek usporeuje pa se uloga i va nost ivotinja u ljudskom svijetu uvelike zrcali u dijelu frazeologije koja se naziva zoonimskom (Vidovi Bolt 2007: 403). U Bibliji su spomenute ivotinje iz razliitih dijelova Bliskoga istoka. Njihova zastupljenost i estota odraz su pojavnosti i vanosti pojedinih ivotinja u razliitim biblijskim razdobljima (v. npr. Brni 2007), pa se primjerice lav, koza i ovca znatno ee spominju od psa koji je u slavenskim jezicima i kulturama jedna od najvanijih ivotinja.

    Kako je Biblija dugo nastajala, ivotinjski se okoli i mijenjao pa danas u bliskoistonim zemljama koje su kolijevka Biblije nema svih ondanjih ivotinja (npr. lava), neke su vrlo rijetke (npr. jelen) ili (gotovo) izumrle (npr. pustinjska dugoroga antilopa), druge su se promijenile ili su zamijenjene srodnim vrstama (npr. noj), tree su se pojavile (npr. neki znanstvenici tvrde da su deve na jugoistonomu podruju udomaene tek u zadnjoj treini 10 st. prije Krista, v. Sapir-Hen i Ben-Yosef 2013). Za neke se ivotinje ne zna tona vrsta (primjerice ne zna se odnose li se dvije rijei koje oznaavaju divljega magarca kakav danas postoji u afrikim pustinjama i srednjoj Aziji: pr i ardh na dvije vrste istoga roda ili jednu te istu ivotinju na hebrejskome i aramejskome). Za neke se ivotinje tono i ne zna koje su bile, primjerice u Pnz

  • ivotinje u frazeolokom ruhu2

    14,5 kao posljednja je ista ivotinja na latinskome camelopardalin (Septuaginta) ili camelopardulum (Vulgata) to Kai u svojemu hrvatskomu prijevodu 1625. donosi kao kamiljopardel. Ta se ivotinja negdje prevodi kao deva, a negdje kao irafa (Smellie 1781) jer da je to sloenica od rijei za devu (zbog dugoga vrata) i leoparda (zbog pjega) ili devu s pjegama, dok primjerice Crvenika (2013: 99) smatra da bi te latinske izraze trebalo tumaiti razdvojeno kao deva (camelun) i leopardova enka (pardalis).

    ivotinje se u Bibliji esto rabe i za pouke, usporedbe, prispodobe, simbole, primjerice u Zagrebakoj Bibliji (Katelan i Duda 1968): Ne budite kao konj ili mazga bez razuma: divljinu im kroti voicama i uzdom, inae im se ne primii! (Ps 32,9). Dvije ak razgovaraju s ljudima, zmija u Knjizi postanka (Post 1,3) i Bileamova magarica (Br 22,2830). Rijei kojima se oznaavaju ivotinje u Bibliji ima vie od 120 (CE), meu kojima se nalazi manji broj vrsta. Naime, zoonimi koji se pojavljuju u Bibliji na razliitim su znaenjskim razinama, od carstva (ivotinja) do roda (gazela), vrste (golub i grlica, jastreb i kobac), ak i podvrste. Meutim, najvei broj zoonima u hebrejskome oznaava rod, a ne odreenu vrstu, katkad je zoonim dvoznaan pa oznaava i rod i vrstu, i to prototipni lan, a katkad je i vieznaan jer moe oznaavati i podvrstu. U Staromu zavjetu zoonima je vie nego u Novomu, odnos je otprilike 3 prema 1. Kako je Biblija prijevodno djelo, ni biblijski prijevodi na razliitim jezicima, ali ni razliiti prijevodi na jednomu jeziku nemaju jednak broj ivotinja pa nije jednostavno dati toan broj zoonima u Bibliji. U engleskim prijevodima ima oko 140 zoonima (138 ivotinja i povezanih naziva u WE), a u hrvatskim oko 160, prema Fuek (2005) koji je izdvojio 162 zoonima na temelju Velike biblijske konkordancije (Vojnovi 1991)1.

    1.1. Prijevodne razlikeRazni prijevodi, poevi od grkih i latinskih, a tako i hrvatskih, razliito se odnose prema zoonimima u Bibliji. Katkada vie razliitih ivotinja svode na jedan zoonim; jednu vrstu ili podvrstu zamjenjuju drugom; isti zoonim prevode kao razliite ivotinje ili ak vie razliitih ivotinja. Tako prethodni stih (Ps 32,9) u prijevodu adventistike Biblije (N.N. 2006) umjesto mazge (krianca magarice i konja) ima mulu (krianca kobile i magarca) i glasi: Ne budite kao konj ili mula bez razuma, ko jima silinu treba obuzdavati uzdom ili povocem prije nego ti se primaknu!. Zajedniki njemaki prijevod ima lavicu (Job 38,32) na mjestu gdje hrvatski ima

    1 Crvenka 2013. u svojoj knjizi posebno izdvaja 70 zoonima, uglavnom rodova. U popisu imena ivoti-nja na kraju knjige u kojemu ukljuuje sve spomenute rodove, ali i vrste poput goluba dupljaa, golu-ba grivnjaa, Gazelle dorcas i Gazelle gazell kako bi dananjemu itatelju pribliio biblijske ivotinje i usporedio ih s dananjim vrstama poput Gazelle arabicae, navodi 179 latinskih, 156 hrvatskih, 115 hebrejskih, 42 grka i 1 aramejsko ime.

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 3

    medvjeda2 (npr. ari 1942). Umjesto spomenutoga Kaieva kamiljopardela, ili engleskoga camelopardalus (Douay-Rheims Bible) u hrvatskim prijevodima (Pnz 14,5) stoji divokoza (Crvenika 2013: 21 navodi da mnogi misle kako je to kozorog, a ne divokoza); u mnogim engleskim prijevodima: chamois, ali i mountain sheep, mountain goat, wild sheep; u njemakome je Elen (Lutherov prijevod) kao neodreeni preiva, u drugim njemakim prijevodima Demer, ali i dvije ivotinje Bergziege i Wildschaf (Textbibel 1899). Katkada jedan prijevod za istu ivotinju donosi sinonime, poput agalj u Jer 14,6 i akal u Tu 4,3 (npr. Katelan i Duda 1968).

    Razlike esto proizlaze iz odabira srodne ili po neemu sline ivotinje poznate prijamnoj kulturi umjesto navoenja ivotinje poznate biblijskoj kulturi. Zoonimi su se prevodili i mijenjali u skladu s jezikom i kulturom koja ih je primala (v. npr. Zaradija Ki 2007). U pojedinomu se jeziku sinonimi i rijei koje se odnose na iste ivotinje pojavljuju i dijakronijski i sinkronijski. Tako se u razliitim hrvatskim prijevodima Izaije (11,6) u kojemu se mir meu ljudima u budunosti opisuje zajednitvom lovaca i mladih domaih ivotinja na istomu mjestu nalaze ris i leopard: u nekim biblijskim prijevodima ris lei s kozliem (kari 1860, Katelan i Duda 1991) ili jaretom (ari 1942, 2006), u drugima umjesto risa leopard lei uz kozlia (Vrtari 2012), odnosno kozle (redl 2012), ili jare (Djakovi 2000). Pri tomu se ne zna je li ris rod ili vrsta.

    Risovi su rod (Lynx) iz porodice maaka (Felidae), trea po veliini europska zvijer nakon smeega medvjeda i sivoga vuka. Za razliku od njega, afroazijski leopard (Panthera pardus), lan roda pantera (Panthera), pripada zajedno s lavom, tigrom i jaguarom potporodici velikih maaka (Pantherinae) koje, kao i ris, takoer pripadaju porodici maaka (Felidae). Leoparda se u Bibliji smatra stranim nasilnikom koji urla (Job 4,10), pojmom okrutnosti i velike nenadane opasnosti zbog naina kako naglo zaskoi rtvu (Hab 1,8) i vreba na putu (npr. Ho 13,7), uz gradove (Jer 5,6) ekajui da rastrga ovjeka koji izie. Slavenima je od grabeljivih makolikih ivotinja bio poznat samo obini ili euroazijski ris (Lynx lynx), najvea vrsta iz porodica maaka na europskome tlu.

    Osim sinonima razliite biblijske zoonime moe uzrokovati nadreenica u jednomu, a podreenica u drugomu tekstu. Tako se u proroka Izaije (11,6) prema Franjevakoj (Raspudi 2010) i Zagrebakoj Bibliji (Katelan i Duda 1968) dijete igra nad rupom guje, prema arievu prijevodu (2006) zmije, prema adventistikoj (N.N. 2006) i Varadinskoj Bibliji (2012) iznad rupe kobre, prema Djakoviu (2000) zmije otrovnice, a prema ariu (1942) zmije baziliske.

    2 Mnogi engleski prijevodi na tim mjestima stavljaju razna imena zvijezda: The Bear, Arcturus, Ursa Major, ili pak evening star), a i u nekim hrvatskim prijevodima stoji veliko slovo: Medvjed (npr. Jeruzalemska Biblija).

  • ivotinje u frazeolokom ruhu4

    Biblijski su tekstovi bitan dio slavenske kulture vie od tisuu godina i utjecali su na jezike svojih vjernika, posebno preko staroslavenskoga. Stoga je oekivano da e meu slavenskim jezicima postojati slinosti u frazemima koji ukljuuju zoonime zato to su biblizmi biblijske rijei ili izrazi. Posebno se to u kranstvu, svojstvenomu slavenskim narodima, odnosi na novozavjetne tekstove, a najvie na evanelja jer su oni prilino kratki tekstovi iji se dijelovi itaju na svakoj misi pa su ih vjernici redovito sluali. Tako su i ivotinje spomenute u evaneljima bile znatno ei jezini unos od drugih biblijskih ivotinja.

    U ovomu se radu raspravlja o animalistikim, odnosno frazemima sa zoonimskom sastavnicom biblijskoga podrijetla te naelima njihova odabira. Glavna mu je svrha s jedne strane pokazati da su neki animalistiki frazemi u hrvatskome, a onda i u nekim drugim slavenskim jezicima, biblijskoga podrijetla, a s druge strane izdvojiti pokazatelje po kojima se to moe zakljuiti.

    1.2. GraaGraa za ovaj rad odabrana je iz Hrvatsko-slavenskoga rjenika poredbenih frazema (Fink Arsovski et al. 2006). U njoj su zastupljeni frazemi iz devet jezika, etiri junoslavenska: hrvatski, slovenski, makedonski, bugarski, tri zapadnoslavenska: slovaki, eki, poljski i dva istonoslavenska: ukrajinski, ruski. Natuknice su hrvatske, posebno izdvojene, objanjene i oprimjerene, a potom su dani istovrijedni frazemi u preostalih osam slavenskih jezika, katkada s inaicama. Frazemi nisu uvijek doslovan prijevod, ni po broju rijei, ni po gramatikomu obliku, ni po odabranoj rijei. No kako se ovaj rad bavi samo ivotinjama, razlike poput razliitih glagola ili pridjeva vidljive npr. u (1), koji znai naporno i mnogo raditi, obavljati teke fi zike poslove ili (2), koji znai jako glup, nisu ralanjivane, samo je bio bitan odabir ivotinje.

    ivotinje e se u ovomu radu navoditi u hrvatskomu prijevodu (katkad e se navesti zoonimi koji se odnose na razliitu ivotinju u drugim jezicima), ali e se u primjerima iz Rjenika koji su izdvojeni kao u (1) navoditi izvorno (s time da je irilica ovdje transkribirana na latinicu).

    (1) Jezik Frazem ivotinja na hrvatskome hrvatski raditi kao konj (konj) slovenski delati (garati) kot konj (konj) makedonski raboti kako konj (konj) bugarski rabotja (opvam) kato kon (konj) eki dlat (dit) jako k (soumar) (konj, magarac) slovaki robit (driet) ako kon (konj) poljski pracowa jak ko (konj)

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 5

    ukrajinski pracjovati (robiti, tjaiti) (konj) jak kin (konjaka) ruski rabotat kak load (konj) Od ukupno 236 frazema Rjenika, dvije treine ima zoonimsku sastavnicu (153155). Meu navedenim animalistikim frazemima odabrani su oni s imenima ivotinja koje se pojavljuju u Bibliji, i to prema hrvatskoj strani. Naime, u Rjeniku razliiti prijevodi na isti jezik nemaju uvijek istu ivotinju u istomu biblijskomu retku, nego neku drugu ili drugu vrstu, kao to se vidi u (2). Razliit zoonim u dvama slavenskim jezicima ne znai nuno da u oba ne moe biti biblizam. Ako takvi frazemi jesu biblizmi, uzrok navoenja razliitih ivotinja moe biti i drugaiji biblijski prijevod. Pri tomu treba znati da isti zoonimi u dananjemu prijevodu ne znae da su i u doba kada su frazemi nastajali prijevodi bili isti.

    (2) hrvatski glup kao konj (konj) slovenski zabit kot vol (vol) makedonski glup kako konj (konj) bugarski tp kato vol (vol) eki hloupy jako osel (magarac) slovaki hlupy (sprosty) ako baran (osol, somar) (ovan, magarac) poljski gupi jak osio (magarac) ukrajinski durnii jak baran (tureckij kin, popova (ovan, konj, kobila, kobila, ocel) magarac) ruski glupij kako ocl (sivij merin) (magarac,konj) Kada se u nastavku teksta bude govorilo da devet ili sedam slavenskih jezika ima neki frazem, primjerice trodijelne poredbene strukture poput: x kao y, gdje je y ivotinja, mislit e se na jezike predstavljene u rjeniku i frazeme koji se u njima nalaze. Jasno da svaki jezik nema isti frazem, nego jednak frazem koji se sastoji od zoonimskih istovrijednica, dakle rijei koje na svakomu od slavenskih jezika odgovaraju hrvatskima.

    1.2.1. Opseg

    Jedan je od problema pronalaenja animalistikih frazema biblijskoga podrijetla kako svrstati i ograniiti biblijske animalistike rijei, a time i frazeme kada se kree od naela ivotinja. Treba li u ivotinje uvrstiti i mitska bia, dakle neiva bia? Bi li trebalo ukljuiti i ime carstva kao to je ivotinja (Animalia), koljena, rod poput: govedo (Bos), porodice poput make zajedno s podreenicama, rodom poput pantere i vrstama poput lava? Ako se ukljue i mitske ivotinje, kategorija ima nejasnije granice nego to bi ih imala da su samo ivotinje kao stvarna bia ukljuena. Ako ih se pak iskljui, moda se pogrijeilo i time iskljuilo nekoliko pravih ivotinja tako basilisk (gr. basilskos, mali kralj), koju je

  • ivotinje u frazeolokom ruhu6

    ari preveo kao zmija baziliska, moe oznaavati legendarnoga gmizavca koji ubija jednim pogledom ili pak stvarnu azijsku zmiju kobru (kraljevska kobra ima na glavi lik slian kruni). Isto tako zvijer moe oznaavati red (Carnivora) unutar razreda sisavaca (Mammalia), nazivan jo grabeljivcima ili mesoderima (iako su veinom svederi), no oito nije ivotinja kada se pojavljuje u prenesenomu znaenju i pie Zvijer.

    1.2.2. Leksiko ili znaenjsko naelo odabira

    Nije jednostavno utvrditi toan broj ivotinja ni u Bibliji ni u Rjeniku i zato to se njima moe pristupiti sa stajalita leksema ili izvanjezine stvarnosti. U prvomu se pristupu posebnim animalistikim leksemima smatraju sinonimi poput pijetao i kokot (u tomu sluaju u Rjeniku nema frazema sa sastavnicom koja oznaava tu muku pernatu ivotinju), koko i kvoka, lisca i lija, pas i pae; inaice poput tele i telac; jednina i zbirna imenica poput tele i telad, pae i paad; odraslo i mlado ili malo poput ptica i ptiica; nadreenica i podreenica poput riba i tuka, stoka i vol, spolno odreeno i spolno neodreeno mladune poput magarica i magare; generiki rod, odnosno nadreenica i spolno odreena podreenica magarac i magarica; koji isto tako mogu oznaavati spolno razliite ivotinje, dakle biti muka i enska supodreenica. I magarad i magare u tome su smislu vieznani: mogu biti muka i spolno neodreena ivotinja ili odrasla i mlada ivotinja neodreena spola, mogu imati i razliito afektivno znaenje.

    Drugim bi se pristupom sinonimni frazemi sa sinonimnim zoonimima pripisali jednoj ivotinji, npr. bijesan (ljut) kao zmija i bijesan (ljut) kao guja, to znai jako ljut (o osobi). Kako su neke od prijevodnih rijei svojstvo jezika na koji se prevodi jer u strogo jezi nom pogledu, hebrejski biblijski leksik u bestijariju ne poznaje deminutive, ni disfemizme (Berkovi 2012: 219), to znai da bi ptica i ptiica bili jedna ivotinja (tako i vtk i vtik u slovakomu). Pristup u kojemu se polazi od izvanjezine stvarnosti, tj. ivotinje, podupire donekle i nain kako je Rjenik napravljen jer se u njemu razliite hrvatske natuknice katkada navode s istim slavenskim frazemom u drugomu slavenskomu jeziku. Primjerice, tri hrvatske frazemske natuknice koje sve znae ivjeti skladno i u ljubavi: ivjeti kao dva goluba, ivjeti kao golub i golubica, ivjeti kao golubovi istovrijedni su jednomu frazemu u slovenskomu: iveti kot dva golobka, u ekomu it jako dva holoubci i u makedonskomu iveat kako gulapinja. Tako se i za dva hrvatska frazema koji znae vrlo malo jesti: jesti kao ptica i jesti kao ptiica nudi isti slovaki: jest ako vtik ili poljski: je jako ptaszek (isti je frazem i u bugarskome, ukrajinskome i ruskome), dok se za kao ptica i kao ptiica koji znae potpuno slobodan, nezavisan nudi isti slovaki frazem bez deminutiva: slobodn (voln) ako vtk. To znai da bi dvije ili vie hrvatskih frazemskih natuknica bile tek inani frazemi nekomu drugomu slavenskomu jeziku kojemu je istovrijednica samo jedan frazem da je glavna natuknica odreivana prema

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 7

    njemu, a ne hrvatskomu (pojavljivali bi se jedan uz drugoga, a ne kao dvije ili vie natuknica).

    Dakle, ako se pristupa strogo leksiki, onda su i janje i ovica dvije razliite ivotinje, a tako i jari i kozli, krmaa, svinja, prasac i prase. To znai da e u prvomu pristupu broj animalistikih frazema biti vei nego u drugomu jer e se sa stajalita zoonima posebno brojati frazemi koji su frazemski sinonimi, kao frazemi u (3) koji znae jako, vrlo tvrdoglav ili frazemi u (4) koji znae gledati zapanjeno ili gledati zaueno, tupo, bez razumijevanja.

    (3) tvrdoglav kao magarac tvrdoglav kao magare

    (4) buljiti kao telac buljiti kao tele u arena vrata

    Na poetku su izdvojene rijei kojima se oznaavaju ivotinje u Bibliji, a sastavnice su frazema u Rjeniku (Fink Arsovski et al. 2006). Meu njima su frazemi sa sastavnicama koje oznaavaju obine hrvatske domae ivotinje: goveda (bik, vol, krava, kravica, tele), koze (jarac, koza, jare, kozli ), ovce (ovca, ov ica, janje), svinje (svinja, prasac, prase), koji su esti u hrvatskoj frazeologiji (v. npr. Vidovi Bolt 2007). ivotinje koje jesu u rjeniku navedene su u (5) uz podatak o broju frazema. Prema prvomu pristupu ima ih 60, a prema drugomu pristupu koji iskljuuje sinonime (oznaeni su kurzivom) 47.

    (5) Broj frazema Broj zoonima Rijei16 frazema: 1 pas8 frazema: 0/1 pseto (u Bibliji psi) 6 frazema 1 svinja5 frazema 1 riba 4 frazema: 4 bik, golub, muha, vol3 frazema: 6/7 deva, lav, mi, mrav, zmija, maka, prasac 2 frazema: 19/23 crv, guja, janje, konj, krava, krtica, lavica, magarac, magare, ovca, pae (u Bibliji paad), pela, pile (u Bibliji pilii), prase, ptica, ptiica, pu, slon, srna, stoka, tele, tetrijeb, zvijer1 frazem: 15/22 avka, uk, gavran, guter, hijena, jarac, krmaa, koko, kvoka, lisica, lija, maak, medvjed, pelica (u Bibliji pela), kokot (u Bibliji pijetao), ris, sivonja, telac, telad, vrabac, vuk, ivotinja

  • ivotinje u frazeolokom ruhu8

    Kako u hrvatskoj Bibliji ima stopedesetak zoonima, to znai da ih Rjenik obuhvaa neto manje od treine, odnosno da stotinjak biblijskih zoonima nema u rjeniku (npr. antilope, aplje, galeba, orla). S druge strane, u Rjeniku se kao sastavnice frazema nalazi i 27 zoonima kojih nema u Bibliji, navedeni su u (6) uz broj razliitih frazema ako ih je vie od jednoga.

    (6) bakalar, buba, bubica 2, igra 2, glista, guska, hrak, jegulja, komarac, kornjaa, krpelj 2, kuni, papiga, pudlica, puh 2, puran, rak 2, sardina, slavuj, smuk 3, som, stjenica, svraka, trut, tvor, nu, zec 6

    Izdvojiti biblijske od ostalih animalistikih frazema nije jednostavno jer ne postoje vrsti dokazi pa preostaje samo analiza frazemskoga znaenja i izraza. Nekoliko je naelnih problema. Glavni je injenica da sama meujezina slinost frazema ija su sastavnica ivotinje koje se pojavljuju u Bibliji, odnosno biblijskim prijevodima na slavenske jezike, nije sama po sebi dokaz da je to biblizam. Naime, s jedne su strane zajedniko podrijetlo i kulturna slinost meu Slavenima mogli uzrokovati slinost u zoonimskim frazemima i prije pokrtavanja i biblijskoga utjecaja, odnosno neovisno o njemu. S druge su strane osebujnosti pojedinoga jezika uslijed razliita jezina i kulturna razvoja mogle uzrokovati razliit odnos prema zoonimima u frazemima koji su svojedobno nastali pod biblijskim utjecajem pa se moe dogoditi da tek nekoliko ili ak samo jedan jezik ima biblijski zoonimski frazem, dok drugi (vie) nemaju.

    2. Pokazatelji biblijskoga podrijetlaU Bibliji su ivotinje iva bi a koja ive u skladu s ovjekom, podreena su mu ili su mu prijetnja. S ovjekom su povezana u rasponu od hrane do kulta ivotinje (kao zlatno tele). Prema nastanku su podijeljene na etiri skupine temeljem kretanja: hodanje, letenje, plivanje, puzanje. Uporabno su podijeljene na lovce i lovine, teglee ivotinje i domae ivotinje. 2.1. Sadrajni pokazateljiDa bi se frazem sa ivotinjom spomenutom u Bibliji mogao smatrati biblizmom, potrebno je da odgovara biblijskim porukama, a nuno da sadrajno odgovara biblijskomu ljudskomu iskustvu, tj. iskustvu biblijske kulture koje se prenosilo u druge jezike i narode, a koje su primatelji biblijskih tekstova mogli razumjeti i prihvatiti.

    Biblijska izvorna kultura Najvanije su obiteljske, odnosno domae ivotinje u kulturi gdje je nastajala Biblija bile koze i ovce (i najsiromaniji su imali bar jednu kozu, a pokuavali su kupiti dva janjeta za Pashu); magarac je bio glavni prenositelj tereta, a bogatiji ratari imali su volove za obraivanje zemlje i deve za putovanja (EB 2000: 182). Rijetki su imali psa jer su ih smatrali strvinarima. No znaenje zoonima u mnogim dijelovima Biblije nije realistino, nego (i) preneseno, to je posebno vidljivo

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 9

    u simbolici (npr. janje i lav u mesijanskoj i otkupiteljskoj simbolici) i u ivotinjama u apokalipti noj biblijskoj literaturi (Berkovi 2012).

    Biblijska opa kultura ivotinje su sveopa pojava vana ovjeku u svim dijelovima svijeta, to znai da su neki odnosi prema ivotinjama bioloki univerzalni i u skladu s ovjekovim poimanjem ivih bia. Stoga biblijska znaenja ne proizlaze samo iz onoga to je u Bibliji povezano s kulturom u kojoj je nastala, nego i s ljudskom kulturom openito.

    Biblijska vlastita kultura Ne ive sve ivotinje svugdje, niti isti rod ima svugdje iste vrste jer se ivotinje prilagoavaju podneblju gdje ive. Kao i svakoj umjetnosti, Bibliji kao knjievnoj umjetnosti bitan je dio primanje, u kojemu oni to sluaju ili itaju biblijske tekstove rijei razumiju prema svojemu, a ne prema idovskomu ili istonjakomu iskustvu. Kako se Biblija s kranstvom proirila diljem svijeta, doivljaj ivotinja kod sluatelja razliitih jezika i kultura nije (posve) jednak. To uostalom odraavaju svi prevoditelji kada prevode usmjereno itatelju to su inili i spomenuti hrvatski prevoditelji koji su umjesto leoparda stavljali risa. Kao primjer sadrajnoga naela u odreivanju biblijskoga podrijetla pojedinih frazema navest e se oni sa zoonimima lisica, konj i pas.

    Lisica je u Bibliji pojam lukavosti, svoj cilj eli postii kodei drugomu. Sam je Isus u Novomu zavjetu (Lk 13,32) Heroda koji ga je elio ubiti usporedio s lisicom: Idite i kaite toj lisici.... Lisice se smatra pojmom lukavosti u svih devet jezika, svi navode lukav kao lisica sa znaenjem vrlo lukav. Lukavost je u navedenomu hrvatskomu frazemu blago negativna. To znai da se taj frazem moe smatrati biblizmom.

    Konj je u Bibliji i teglea i ratna ivotinja. Znaio je mo jer su ga samo bogatai posjedovali (Biblijska enciklopedija). Frazemi navedeni u (1) vjerojatno su biblijskoga podrijetla, frazemi u (2) nisu jer se konj u Bibliji ne povezuje s glupou.

    Pas u Bibliji nije ovjekov pratitelj i prijatelj s afektivnim znaenjem kao u slavenskim kulturama. On je koristan kada brani stoku i bori se protiv divljih ivotinja, no inae, posebno kada u oporu luta mjestima, moe ovjeku biti i opasan, dakle odbojan. Gotovo se uvijek u Bibliji (a spomenut je vie od 40 puta) pas spominje kao pogrdan pojam, gotovo s gaenjem, kao netko tko je bezvrijedan, vrijedan prezira, kao netko tko je neumjeren, poudan, divlji, nasilan, openito neist, gadljiv. Da je pas bio pogrdan naziv, pokazuje izraz pasji novac (Izl, Pnz); pojava da psi prodiru ljude, pa su tako prodrijeli Izabelu (2 Kr); podatci da su psi lizali Nabotovu krv, Lazarove ireve (Lk 16); primjer kada je Jonatanov sin Meribal rekao Davidu pogrujui sebe: Zato iskazuje milost mrtvome psu kao to sam ja? (2 Sam 9,8). ak je i hrvatski deminutiv psi, iako se pokazuje da je pas uz ovjeka, jasno istaknut kao manje vrijedno ivo bie u razgovoru Isusa i majke opsjednute keri Isus govori kako ne

  • ivotinje u frazeolokom ruhu10

    prilii uzeti kruh djeci i baciti ga psiima, a ona mu odgovara: Da, Gospodine! Ali psii jedu od mrvica to padaju sa stola njihovih gospodara!.

    U Rjeniku je pas zoonim s najvie razliitih frazema, a te frazeme dijele mnogi slavenski jezici. Svih devet ima vjeran kao pas ili pseto, umoran, ljut, gladan, koji znae jako vjeran, jako umoran, jako ljut, jako gladan. Imaju i frazeme istui (pretui) koga kao psa koji znai estoko, jako koga pretui; ubiti kao psa koga koji znai bezobzirno, bez okolianja ubiti koga; umrijeti kao pas (pseto) koji znai umrijeti u bijedi i sam (zaboravljen); slagati se kao pas i maka koji znai nikako se ne slagati, biti u loim odnosima, stalno se svaati.

    Neto manje jezika dijeli ostale frazeme (osam ima istovrijednicu hrvatskomu frazemu kao pas na lancu koji znai bez slobode te mrav kao pas koji znai jako mrav; sedam jezika ima naraditi se (namuiti se) kao pas koji znai jako se naraditi, biti izmuen (umoran) nakon duga i naporna posla; lagati kao pas i lagati kao pseto koji znae esto i bezobrazno lagati. Meutim, zbog sadraja bi se moglo smatrati da se biblijski utjecaj pronalazi tek u frazemima gladan kao pas koji znai jako gladan (Iz 56,11 psi su to prodrljivi, nezasitni, psima se bacaju ivotinje koje su zvijeri rastrgle, oni liu krv) te istui (pretui) koga kao psa koji znai estoko, jako istui koga; te ubiti kao psa koga koji znai bezobzirno (bez okolianja) ubiti koga (1 Sam 17,43 Zar sam ja pseto te ide na me sa tapovima?). Zasigurno nije biblijski frazem slagati se kao pas i maka jer make kao domae ivotinje u Bibliji nema iako postoji rije maka, no ona je najvjerojatnije leksem kojim se oznaava porodicu, a ne domau maku (npr. Tomaevi 2012).

    2.2. Brojani pokazateljiKako se to moglo zakljuiti u prethodnomu dijelu teksta, broj jezika koji donose isti zoonim moe biti jedan od pokazatelja, ali ne nuan. Ako se neki zoonim pojavljuje samo u dva ili nekoliko jezika, ini se vjerojatnim da frazemi nisu biblizmi. Meutim, nije iskljueno da je i samo u jednomu jeziku frazem s biblijskom ivotinjom biblizam, dok su u drugim jezicima frazemi jednaka znaenja drugoga podrijetla, no to bi bilo bolje potkrijepiti i drugim nainima dokazivanja. Kao primjeri ralanit e se frazemi s dvije ivotinje: bikom i tetrijebom.

    Bik je u hrvatskim frazemima i drugim slavenskim frazemima u rjeniku pokazatelj snage: jak kao bik koji znai vrlo jak, snaan i rabi ga svih devet jezika. Dakle, za snagu osim sadrajnih postoje i brojani pokazatelji, a time i prostorni jer ga imaju svi slavenski jezici u Rjeniku. U Bibliji se izravno govori o snazi bikovoj (Izr 24,4) Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je etva od snage bikove jer je bik u Bibliji simbol snage (do velianstvenosti Pnz 33,17), ali i neizravno, kada se spominje neumornoga suparnika ili neprijatelja (Ps 22,1314; Jer 46,15). Bik je u frazemima i pokazatelj zdravlja: zdrav kao bik koji znai potpuno zdrav, rabi ga est jezika: hrvatski, bugarski, slovaki, poljski, ukrajinski, ruski (eki

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 11

    umjesto toga navodi risa, slovenski ribu, a makedonski slona). Veza bi mogla biti neizravna: snaga je povezana sa zdravljem, slabost s boleu, no to poiva na ljudskomu iskustvu. Frazem bijesan kao bik koji znai jako bijesan i pokazatelj je bijesa rabi pet jezika: hrvatski, bugarski, slovaki, eki, ukrajinski (poljski umjesto toga navodi psa, ruski vuka ili medvjeda, slovenski i makedonski risa). ini se oitim da bijesan kao bik jest biblizam, iako ga ima samo pet jezika, na temelju injenice da su jezici u kojima se pojavljuje prostorno raspreni, rabe ga slavenski jezici iz sve tri grane, a sadrajno je i izravno spomenuta veza u Bibliji (Ne predaj se u ruke svojoj strasti da ti ona duu ne rastrga kao razbjenjeli bik, Sir 6,2). Kao pokazatelja gotovanstva u frazemu kao bik na gmajni [ivjeti (ponaati se) itd.] to znai gotovanski, pretjerano komotno [ivjeti (ponaati se) itd.], rabe ga samo dva jezika: hrvatski i bugarski (on ima na imanju umj. na gmajni). Za gotovanstvo nema ni brojanoga, ni prostornoga pokazatelja da bi bio biblizam (samo dva junoslavenska jezika), a ni sadrajnoga, posebno to se u Bibliji cijenila plodnost bika (kada se plode pouzdano, Job 21,10).

    Tetrijeb se u rjeniku navodi u dva srodna frazema: zaljubiti se kao tetrijeb i zaljubljen kao tetrijeb, koji donosi pet slavenskih jezika iz razliitih grana (hrvatski, makedonski, ukrajinski, eki, slovaki). Meutim, kako se u Bibliji tetrijeb spominje samo na dva mjesta, i to u nabrajanju, frazemi zasigurno nisu biblijskoga podrijetla. Ne bi bili ak i da ih spominje svih devet jezika s istim znaenjem.

    Iako su biblijske poruke ili biblijsko iskustvo naelo po kojemu se meu frazemima mogu prepoznati oni koji bi mogli biti biblizmi, to je tek katkada jednostavno utvrditi, nije uvijek. Jednostavnije je utvrditi da neki frazem nije biblizam ili da nema biblijsko podrijetlo, nego da ima. Jasno da bi za potvrdu biblizama bilo vrlo korisno usporediti frazeme s drugim europskim jezicima (v. npr. Opai 2013), posebno onima s kojima su slavenski jezici bili u dodiru, poglavito latinskim, grkim i starocrkvenoslavenskim, a onda i njemakim, talijanskim, francuskim, no to izlazi izvan okvira ovoga rada.

    3. Ostale biblijske ivotinje u frazemimaU ovomu e se dijelu rada raspraviti o preostalim ivotinjama, frazemima ijom su sastavnicom i njihovu moguemu biblijskomu podrijetlu podijeljenima prema kretanju: hodanje, letenje, plivanje, puzanje. Nisu obraeni svi frazemi s biblijskim ivotinjama spomenuti u (5), nego jo dvadesetak vanijih uz ve ralanjenih pet. Naime, neke ivotinje u Bibliji nisu vane, o njima se nita posebno ne govori, nego ih se samo spominje, rijetko ili ak samo jednom u nabrajanju, primjerice prilikom razdvajanja istih i neistih ivotinja, poput krtice (Lev 11,29).

  • ivotinje u frazeolokom ruhu12

    3.1. Kopnene ivotinje koje hodajuJedna skupina kopnenih ivotinja ukljuuje zvijeri (behemth), etveronoce, izuzev malih poput krtice i mia koji djeluju kao da puu pa pripadaju s guterima u posebnu skupinu (Whitekettle 2001. razlikuje kopnene ivotinje I i kopnene ivotinje II). Prema ponaanju se dijele na pitome ili domae ivotinje (stoku) i divlje ivotinje (poljske zvijeri). Uporabno su podijeljene na lovce i lovine (najvanije su lav, medvjed, leopard, vuk, lisica, agalj, leopard, antilopa, jelen, srna, jazavac), teglee ivotinje (magarac i mazga, konj, deva) i domae ivotinje (volovi, ovce, koze).

    3.1.1. Lovci i lovine

    Lav Svih devet jezika ima frazem koji je istovrijednica hrvatskomu boriti se kao lav koji znai hrabro se boriti i hrabar kao lav koji znai jako hrabar. To je biblizam budui da lav nije ivotinja s kojom su Slaveni imali izravnoga iskustva, nego je ono posredovano. U Bibliji je lav jedna od najvanijih ivotinja. S njime se usporeuju Izrael, neka izraelska plemena (npr. Post 49,9), Izrael (Br 24,9), Bog kao sudac (Iz 38,1213), a Isus se naziva lavom iz plemena Judina (Otk 5,5). Frazemi hrabra kao lavica koji znai jako hrabra i boriti se kao lavica koji znai hrabro se boriti takoer su biblizmi jer se lavica u Bibliji spominje uglavnom zajedno s lavom (polegao poput lava, poput lavice Post 49,9, Br 24,9), tek se jednom pojavljuje izravno povezana s borbom (Br 23,24), kao opasan i uspjean napada: Gle, ustat e narod ko lavica, dii e se poput lava, lei nee dok plijen ne proguta, dok ne popije krv pobijenih.. Meutim, danas boriti se kao lav i boriti se kao lavica, bar u hrvatskome, nemaju istu konotaciju. Frazem hodati (etati) kao lav u kavezu koji znai nervozno etati u razliitim smjerovima nije sadrajem povezan s biblijskim iskustvom.

    Srna Devet jezika ima frazem plaha kao srna koji znai vrlo plaha, plaljiva; a sedam vitka kao srna koji znai vrlo vitka. Srne su u Bibliji iste ivotinje. U Pjesmi nad pjesmama zarunica usporeuje zarunika sa srnom (PJ 2,9), eli da joj se zarunik vrati: da bude lagan kao srna, kao lane na Beteru (Pj 2,17), da bude kao srna i kao jelene na gorama mirisnim (Pj 8,14). ini se da plahost sadrajno ne odgovara poimanju srne u Bibliji, a u vitkoi bi se moda mogla pronai pronai veza s laganou.

    Vuk O vuku se dosta govori u Bibliji, on meu ostalim, plijen razdire i krv prolijeva (Ez 22,27), grabi i razgoni ovce (Iv 10,12), hitar je naveer (Hab 1,8). Meutim, iako mu se glad moe naslutiti, ona se u Bibliji posebno ne istie, ak se i ne spominje. Stoga se ini da hrvatski frazem gladan kao vuk koji znai jako gladan i njegove istovrijednice u svih devet jezika nisu biblizmi jer nisu utemeljeni na tipino biblijskomu iskustvu, iako bi on mogao biti spoj ljudskoga prirodnoga iskustva i biblijskoga.

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 13

    3.1.2. Teglee ivotinje

    Vol U Starom zavjetu spominje se vol kao rtva priesnica te vol prvijenac koji nije bio za uprezanje, nego je posveen Jahvi (Pnz 15,19). Devet jezika ima vola u frazemu raditi (tegliti) kao vol koji znai naporno i mnogo raditi (o tekim fi zikim poslovima). To bi bio biblizam jer je vol u Staromu zavjetu istaknut kao teak radnik kojega treba i paziti (Ne uprei vola i magarca zajedno, Pnz 22,10) i tedjeti (Ne zavezuj usta volu kada vre, Pnz 25,4) budui da se umara (Pnz 22,4). Sedam ga jezika stavlja kao sastavnicu frazema glup kao vol koji znai jako glup, pet derati se kao vol koji znai jako vikati, vikati iz svega glasa. Frazem istui / tui (namlatiti, izmlatiti / mlatiti i sl.) kao vola u kupusu imaju samo dva jezika, ostali umjesto vola u frazemima jednaka znaenja imaju psa, konja, maku, kozu... On nije biblijski frazem.

    Magarac, magarica, magare Magarac (Asinus), podrod u rodu konja (Equus) u biblijskoj je kulturi bio vrlo vaan za prenoenje i prijevoz. Na njemu je jahala i Marija kada se trudna uputila u Betlehem, na magaretu koje jo nitko nije zajahao Isus je slavno uziao u Jeruzalem. No najneobinija je Bileamova magarica (Br 22,2133). Ona je biblijski izvor tvrdoglavosti (s razlogom). Osam jezika rabi magarca odnosno magare kao primjer tvrdoglavosti u frazemu istovrijednomu hrvatskim frazemima tvrdoglav kao magarac i tvrdoglav kao magare, koji znae vrlo tvrdoglav. Slovaki ima ovna, a pojavljuju se i inaice s mulom (slovenski, slovaki). Zna se da i druge ivotinje mogu biti tvrdoglave, tako je u vrlo poznatoj Ezopovoj basni o dva jarca na brvnu pojam tvrdoglavosti jarac. Meutim, pria o Bileamovoj magarici dramatinija je od svih pria o ivotinjama i Bogu, ili svetcima (i od Franjina propovijedanja pticama, prijateljstva s vukom te Antina propovijedanja ribama) i vrlo vjerojatni izvor ovoga frazema. Magarica je, za razliku od Bileama, opazila anela Jahvina s isukanim maem u ruci kako stoji na putu pa je skrenula i prela preko polja, a Bileam ju je poeo tui da se vrati na put. Tada je aneo stao na uzak prolaz meu vinogradima s ogradom na obje strane pa se magarica stisnula uza zid i o njega pritisnula Bileamovu nogu, a on ju je opet poeo tui. Kada je aneo poao naprijed i tako zagradio usko mjesto da se nije moglo provui ni desno ni lijevo, magarica je legla pod Bileamom, a on je pobjesnio i opet ju poeo tui tapom. Tada je Jahve otvorio usta magarici i ona mu se poalila to ju je tri puta tukao. Kada joj je on odgovorio (!): to sa mnom zbija alu! Da mi je ma u ruci, sad bih te ubio!, pozvala se na svoju dotadanju vjernost i poslunost: Zar ja nisam tvoja magarica na kojoj si jahao svega svoga vijeka do danas? Jesam li ti obiavala ovako?. Kad je Bileam odgovorio: Nisi, Jahve mu je otvorio oi da opazi anela s golim maem i prekorio ga to je tukao magaricu jer mu je ona uklanjanjem spasila ivot: Da mi se nije uklanjala, ve bih te ubio, a nju ostavio na ivotu. Frazem tvrdoglav kao magarac ima katkada pozitivniju konotaciju od sinonimnoga hrvatskoga frazema tvrdoglav kao jarac (nema ga u Rjeniku) jer se odnosi na onoga tko ima neki svoj razlog zato je tvrdoglav. Frazem naviknuti se kao magare na batine koji znai naviknuti se na togod neugodno, mogao bi, ali ne nuno biti povezan s ovom priom. Frazem pristaje (stoji) kao magarcu sedlo to koji znai da neto ne pristaje komu, loe stoji komu svakako nije biblizam.

  • ivotinje u frazeolokom ruhu14

    Deva Slaveni nisu imali izravan dodir s devom. Njezina je pojava u frazemima navedenima u (7) koji znae jako se napiti u hrvatskome, ukrajinskome i ruskome jeziku vjerojatno biblizam koji poetno znai popiti veliku koliinu tekuine. Naime, u Bibliji se napajanje deva spominje nekoliko puta u vanomu dijelu Staroga zavjeta (Post 24,249) kada se trai ena za Abrahamova sina Izaka. Abraham je sluzi naloio da ode u njegov rodni kraj i odabere mu enu jer mu je Bog obeao da e odande dovesti enu njegovu sinu (od kojega e biti nebrojeno potomstvo na zemlji kao zvijezda na nebu, nebrojene tisue). Kao znak da se susreo sa enom za gospodareva sina koju mu je Bog predodredio, sluga je zamolio Boga da djevojka koju susretne na molbu da spusti svoj vr kako bi se on (sluga) napio odgovori potvrdno i jo nadoda da e mu napojiti deve: Pij! I deve u ti napojiti. I doista, kada je zamolio piti Rebeku, Betuelovu ki (unuku Abrahamova brata), ona mu je odgovorila: Pij, gospodine! Kada je njega napojila, rekla je: Nalit u i tvojim devama da se napoje i potom izlila krag u korito, trala natrag k zdencu da ponovo zahvaa i tako nalila svim njegovim devama. I navedeni se razgovor potom jo jednom ponavlja. No u znaenju postati jako pijan ovaj frazem vie nije biblizam jer se znaenje proirilo nebiblijski.

    (7) hrvatski napiti se kao deva deva slovenski napiti se kot krava krava makedonski se napie (se naloka) kako vol (magare) vol (magare) bugarski napija se kato svinja svinja eki orat se jako puma puma slovaki opit se ako tela (sysel) tele (vjeverica) poljski upi si jak bydl zvijer ukrajinski napitisja jak verbljud deva ruski napitsja kak verbljud deva

    Slon U nekoliko se frazema pojavljuje zoonim slon. Frazem ponaati se kao slon u staklani (trgovini porculana) znai 1. biti jako nespretan, nanositi tetu svojom nespretnou, 2. neprikladno se ponaati, ima ga svih devet jezika. Frazem zijevati kao slon koji znai intenzivno zijevati /od pospanosti, od dosade/, imaju samo tri jezika. No ni jedan ni drugi nisu biblizmi jer sadrajem nemaju veze s Biblijom, tamo se spominju slonovi kao bojne ivotinje, uvjebane za rat, pokazatelj moi i bogatstva, kao jahaa ivotinja koja pokazuje dostojanstvo vlasnika.

    3.1.3. Domae ivotinje

    Janje Sedam jezika ima frazem miran kao janje koji znai jako miran, povuen i posluan, ostala dva imaju ovice i ovnie (slovenski i eki). Pet ima frazem ii kao janje na klanje (hrvatski, makedonski, bugarski, ukrajinski) koji znai prihvatiti togod bez otpora, ne slutei nevolju, ostali imaju umjesto janjeta ovcu ili ovna (osim ruskoga koji nema vritelja). Janje je u Bibliji pojam rtvene ivotinje, sluilo je za rtvu prinosnicu, paljenicu, naknadnicu za poinjeni grijeh, okajnicu. U Iz 53,7 kae

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 15

    se: Zlostavljahu ga, a on putae, i nije otvorio usta svojih. Ko jagnje na klanje odvedoe ga; ko ovca, nijema pred onima to je striu, nije otvorio usta svojih, a to je dio koji se ita ponovo kada Filip susree visokoga dostojanstvenika etiopske kraljice (Dj 8,32). Isus je sam predstavljen kao janje. Iako bi izvor moglo biti i ljudsko iskustvo, jamano ga je biblijsko znaenje bar poduprlo, ako ne i potaklo.

    Ovca Kao i na drugim mjestima u Bibliji, ovca i janje mogu biti zamijenjeni. Tako u Iv 21,1517 u drugomu Isusovu pitanju neki prijevodi imaju Pasi jaganjce moje (npr. Prvotisak 1483, Bandulavi 1613, Kai 1692, Katani 1831, kari 1861, Zagoda 1925, ari 1942), neki pak Pasi ovce moje (npr. Rupi 1961, 1967, Duda 1962, Duda Fuak 1973, v. Jelaska 2008). est jezika ima frazem koji znai miroljubiv, dobroduan u kojemu je ukljuena ovca, u hrvatskome je to krotak kao ovca. Neki imaju (i) inaice s umanjenicom ovica ili rijeju janje. Stoga je vrlo vjerojatno to biblizam. Dva imaju sijed kao ovca koji znai jako sijed, drugima su sijedi golub, pepeo..., no taj frazem nije biblizam.

    Jarac Samo se u hrvatskomu pojavljuje jarac u frazemu derati se kao jarac koji znai jako vikati, vikati iz svega glasa, u drugim je jezicima primjer deranja koza, vol, svraka, zvijer i sl. Jarci su u Bibliji najee spominjani kao rtvene ivotinje, kao okajnica (uz junce). Spominju se i u negativnu kontekstu (na kraju vremena razluit e se jarci od koza) i u pozitivnu (jarac koji vodi stado, Izr 30,31). Zbog rtvovanja bi frazem mogao imati biblijsko uporite. Iako nema dovoljno pokazatelja da se to samo tako zakljui jer to moe biti i opeljudsko iskustvo, mogue je da je posredovano Biblijom.

    Svinja U Bibliji je svinja neista ivotinja, simbol pokvarenosti i grijeha, a uvanje svinja bilo je najvee ponienje idovima. Svih devet jezika svinju rabi u pet frazema u kojima je ona pojam negativnosti, to upuuje na biblizam: prljav kao svinja koji znai jako prljav; debeo kao svinja jako debeo; jesti (derati) kao svinja koji znai mnogo, halapljivo i nepristojno jesti; pijan kao svinja jako pijan; napiti se kao svinja koji znai jako se napiti. Iako svi frazemi mogu biti potvreni i iz ivotnoga iskustva, meu slavenskim je narodima svinja vana domaa ivotinja (i divlje su se svibnje lovile i bile vana hrana), smatra se vrlo inteligentnom pa nije dovoljno uvjerljivo da bi bila samo negativna. Stoga je najvjerojatnije izvor tih frazema u Bibliji, posebno prvoga.

    Kvoka U Bibliji se kvoka pojavljuje samo dva puta, ali na vanomu mjestu, u Novomu zavjetu. Isus ali Jeruzalem koji ubija proroke i kamenuje njemu poslane govorei Koliko li puta htjedoh okupiti djecu tvoju (kao to) kvoka (okuplja) pilie pod krila i ne htjedoste (Mt 23,37, Lk 13,34). Sedam jezika ima frazem uvati kao kvoka pilie koga, to koji znai pretjerano brino uvati (nadgledati) koga, to, pretjerano paziti na koga, na to. Znaenje brino uvati bez pretjerano najvjerojatnije potjee iz biblijskoga, poslije je pomaknuto prema pretjeranomu.

  • ivotinje u frazeolokom ruhu16

    Kokot Pijetao, koko, pile i kvoka doivljavaju se kao domae ivotinje jer zapravo ne lete ili vrlo slabo lete i nisu sluile za rtvovanje pa su samo bioloki ptice. Stoga su ovdje meu domaim ivotinjama. Uostalom, u 1 Kr 5,3; Neh 5,18 spominje se u nekim prijevodima ugojena perad. Meu frazemima u Rjeniku nalazi se zoonim kokot u dvolanomu frazemu kao kokot koji znai uobraeno, umiljeno, napuhano. Budui da on oznaava istu ivotinju kao i pijetao, koji se pojavljuju na vie mjesta, od kojih su neka i jako vana, poput pijetla koji je kukurijekao prije i poslije Petrova zatajenja Isusa, mogao bi biti smatran biblizmom da je sadrajno povezan, ali nije.

    3.2. Kopnene ivotinje koje puu ili gmiuZmija U Bibliji je zmija jedna od najvanijih ivotinja, posebno u prenesenu znaenju. Devet jezika ima frazem siktati kao zmija koji znai biti jako ljut, siktati od bijesa. Siktanje zmije izravno se spominje u Bibliji: Ko da zmija sike (Jr 46,33). Frazem bijesan (ljut) kao zmija koji znai jako ljut takoer se moe smatrati biblizmom jer zmija u Bibliji esto simbolizira vraga (kao i zmaj), postoji zmija ljutica (Izr 23,12), a govori se i o zmijinu bijesu (Mudr 16,5) I kad je na njih navalio ivotinjski bijes te pogibahu od ujeda zmija vijugavih.

    Mrav Devet jezika slui se mravom kao pokazateljem marljivosti: marljiv kao mrav koji znai jako marljiv, raditi kao mrav koji znai marljivo (neprekidno, ustrajno) raditi. U Bibliji stoji izravan pokazatelj toga pojma marljivosti u Izrekama 6,611): Idi k mravu, lijenino, promatraj njegove pute i budi mudar; on nema voe, nadzornika ni nadstojnika, ljeti se sebi brine za hranu i prikuplja jelo u doba etve, to znai da je najvjerojatnije biblizam.

    Pu U slavenskim se jezicima pu pojavljuje u frazemima spor kao pu koji znai vrlo spor; vui se (miljeti) kao pu koji znai vrlo se sporo kretati. U Bibliji se pu spominje samo kao ivotinja koja se puui rastoi (Ps 58,9). Stoga oba frazema nisu biblizmi.

    Crv U Bibliji je crv povezan i s unitavanjem, truljenjem, izjedanjem vinograda, mesa, drva, kruha s neba, odnosno mane, ak je i ovjek usporeen s crvom (crviem jadnim, Job 25,6). Na hebrejskome se pojavljuju dvije openite rijei rmmah (Izl 16,24, Iz 14,11, Job 7,5) koja oznauje sva iva bia koja trunu i tl (Izl 16,20, etc.) koja ukljuuje i druge ivotinje osim crva, poput gusjenice i stonoge. Samo tri istraena slavenska jezika (hrvatski, bugarski, ukrajinski) imaju frazem sa crvom kao raditi kao crv koji znai marljivo (neprekidno, ustrajno) raditi. Samo hrvatski ima marljiv kao crv koji znai jako marljiv, drugi imaju kao pokazatelja marljivosti mrava (slovenski, makedonski, ruski, poljski, eki), pelicu (slovaki), krticu (bugarski), govedo (ukrajinski). Ti frazemi nisu biblizmi jer crv u njima svakako nije istaknut kao pojam marljivosti. K tomu u grkoj Septuaginti kod Izaije nema crva, ima ga samo kod Joba.

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 17

    3.3. ivotinje koje leteMeu ivotinjama koje lete pojavljuju se najvie ptice, ali i letei insekti. Ptica u Bibliji ima pedesetak, ukljuuju ptice za hranu i rtvovanje (golubica, grlica, prepelica, vrabac), ptice grabljivice (orao, orao strvinar, sova, gavran) i ptice selice (dral, roda, paun). No u Rjeniku ima vrlo malo zoonima s ptijim vrstama, tako uope nema zoonima u treoj kategoriji koji je sastavnica frazema. Frazemi kao ptica i kao ptiica, koji znae potpuno slobodan, nezavisan, imaju biblijski izvor. U Mt 6,2526 Isus govori: Zato vam kaem: Ne budite zabrinuti za ivot svoj: to ete jesti, to ete piti; ni za tijelo svoje: u to ete se obui. Zar ivot nije vredniji od jela i tijelo od odijela? Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne anju niti sabiru u itnice, pa ipak ih hrani va nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih? Tako su ptice pojam slobode (i bezbrinosti) jer se za njih brine Bog Otac (Mt 6,3133). Nemojte dakle zabrinuto govoriti: to emo jesti? ili: to emo piti? ili: U to emo se obui? Ta sve to pogani itu. Zna Otac va nebeski da vam je sve to potrebno. Traite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve e vam se ostalo dodati. Mogue je da su biblizmi i frazemi jesti kao ptica i jesti kao ptiica koji znae vrlo malo jesti, a koje ima pet jezika ostali umjesto ptice rabe rijei koje oznaavaju vrapca ili vrapia (makedonski, bugarski, eki i slovaki), a makedonski i bugarski imaju i inaicu s piletom i pilencetom. U svakodnevnomu ljudskomu iskustvu ptice imaju i tekoa s prehranom, posebno zimi, a i vrebaju ih svakakve opasnosti.

    3.3.1. Ptice za hranu i rtvovanje

    Vrabac se spominje znatno manje od nadreenice ptica u Bibliji, ali se pojavljuje u oba zavjeta. Vrabac je esto predmet usporedbe ili simbol: kao netko tko uzdie samotan na krovu (Ps 102,8), kao netko tko si pronalazi log (Ps 84,4), kao netko tko se prodaje za manje od novia, ali ga Bog ne zaboravlja (Lk 12,7). Frazemi jesti kao vrabac i njegove istovrijednice u ostalih osam jezika znae malo jesti. Budui da je vrabac prototipna ptica, frazemi sa zoonimom ptica i vrabac svojevrsne su inaice, odnosno sinonimini frazemi. Mogle bi biti biblizmi odnosom nadreenice ptica i prototipne ptice vrabac upravo po navedenim Isusovim usporedbama u Mateju gdje imaju dovoljno za ivot. Mogli bi moda biti upotpunjeni i ivotnim iskustvom kad se koliina hrane koja im je potrebna usporeuje s hranom ostalih ivotinja (iako bioloki dosta i esto jedu s obzirom na svoju veliinu).

    Golub Devet jezika ima tri frazema sa sastavnicom golub koja imaju isto znaenje: ivjeti skladno i u ljubavi, to su: ivjeti kao dva goluba, ivjeti kao golubovi, ivjeti kao golub i golubica. U Bibliji se golubovi spominju u razliitim kontekstima, spomenut e se samo neki. Golubi, odnosno golubii bili su (siromasima) rtvene ivotinje, dva golubia ili dvije grlice od kojih jedno kao rtva paljenica, drugo kao rtva okajnica (Lev 14,22). Iako grlice ive u paru, golubovi ive u jatu. Par golubova bitan je, dakle, u rtvovanju (uz grlice), ali je oito univerzalan u ljubavnomu paru koje se s

  • ivotinje u frazeolokom ruhu18

    njima usporeuje u najpoznatijoj svjetskoj ljubavnoj pjesmi, Pjesmi nad pjesmama. Zarunik zaruniine oi u Pjesmi nad pjesmama usporeuje s golubiinima (npr. Pj 4,1,15), a ona za njegove kae da su kao golubi nad vodom potonom (Pj 5,12), on ju zove golubicom svojom. Stoga se ini uvjerljivim da je rije o biblizmu. Golubovi su i pojam bezazlenosti (Mt 10,16), a sam golub simbol je Duha Svetoga.

    3.3.2. Ptice grabljivice

    avka (lat. Corvus monedula), gavran (gr. Corax) i vrana pripadaju u porodicu vrana (lat. Corvidae), pri emu je avka jedna od najmanjih ptica iz porodice vrana, obini gavran (lat. Corvus corax) najvea je vrana, ali i najvea vrsta podreda pjevica na svijetu. Gavran u odnosu na vrane ima dulje tijelo i uzdignutiji je. I gavran je kao i sve njemu srodne ptice u Bibliji neist (Crvenka 2013: 27). Na hrvatskome je svraka (lat. Pica pica) takoer vrsta ptica iz porodice vrana, reda vraparki. Svraka ima izrazito crno-bijelo perje i dugi rep. Ukljuena je u frazem radoznao (znatieljan) kao svraka koji znai jako (pretjerano) radoznao, koji osim hrvatskoga imaju bugarski, ukrajinski, ruski, eki. Meutim, svraka se ne pojavljuje u biblijskim prijevodima.

    Gavran U Pjesmi na pjesmama (5,11) zarunica kazuje da je glava njezina zarunika kao zlato, zato isto, uvojci kao palmine mladice, crne poput gavrana. Kako se gavran pojavljuje u frazemu crn kao gavran koji znai izrazito crne boje, a donosi ga pet slavenskih jezika (hrvatski, eki, slovaki, makedonski, bugarski), oito je biblizam (ruski ima bubu ili vranu, ukrajinski vranu ili avku, poljski smolu, slovenski nita).

    avka U hrvatskomu, makedonskomu i bugarskomu pojavljuje se frazem brbljati kao avka koji znai priati (govoriti, brbljati) glasno i mnogo i odnosi se uglavnom na ene. ini se da je to biblizam u Dj 17,18 neki su epikurejski i stoiki fi lozofi , sluajui Pavlove rasprave u sinagogi sa idovima i bogobojaznima, a na trgu svakog dana s prolaznicima, govorili to bi htjela rei ta avka?, to je vrlo uvrjedljiva primjedba. Pri tome ukrajinski, ruski i slovaki imaju svraku umjesto avke (to je jedna i od bugarskih inaica), slovaki i vranu (dok eki ima gusku, slovenski kiu, a poljski uline orguljice). 3.3.3. Ostale krilate ivotinje

    U Bibliji su neiste sve krilate ivotinje osim skakavaca, cvraka i zrikavaca (Lev 11,2025).

    Muha Biblijski tekstovi muhom se posebno ne bave, spominje se tri puta kao neugodna ivotinja jer muha roj doletje i komarci u sve kraje njine (Ps 105,31), kao opasna ivotinja od ijega se ujeda umire (Mudr 16,9) i kao tetna ivotinja jer uginula usmrdi mirisno ulje (Prop 10,1). Muha se pojavljuje u frazemima dosadan kao muha koji znai jako dosadan, nametljiv; pohrliti / hrliti kao muhe (muha) na lijepak

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 19

    koji znai oduevljeno poi / polaziti (pohrliti / hrliti) prema komu, prema emu i ima ga devet jezika ili juriti (trati i sl.) kao muha bez glave koji znai smeteno (nepromiljeno, bez plana) juriti (trati i sl.) i ima ga pet jezika, ali nisu biblizmi jer znaenjski nisu povezani s Biblijom.

    3.4. Vodene ivotinjeSve ivotinje s perajama i ljuskama u Bibliji su iste ivotinje, ostala su vodena iva bia neista (Lev 11,912).

    3.4.1. Ribe

    U Bibliji su ribe vrlo este ivotinje za jelo, ali usprkos estoti znatno vanije kao simbol nego kao stvarne ivotinje. Ribe se pojavljuju u hrvatskim frazemima i njihovim slavenskim istovrijednicama: osjeati se kao riba na suhom koji znai loe se osjeati, biti u tekoj (neugodnoj) situaciji; osjeati se kao riba u vodi koji znai vrlo dobro se snalaziti u odreenoj situaciji, izvrsno se osjeati; utjeti kao riba koji znai 1. nita ne govoriti, uporno utjeti, 2. znati uvati tajnu, ne izdavati tajnu, no zbog sadraja ne ini se da su biblizmi. To nisu ni oni u kojima manji broj istraenih jezika ima zoonim ribu: svje kao riba koji znai io, odmoren, svje; zdrav kao riba koji znai potpuno zdrav, io.

    4. ZakljuakAnimalistiki frazemi koji posve odraavaju biblijski smisao i proireni su meu svim ili gotovo svim ispitanim jezicima s prilinom se vjerojatnou mogu smatrati biblizmima. Sigurnim bi dokazom bili frazemi sa zoonimskom biblijskom sastavnicom koja u frazemu ima znaenje kao u Bibliji, a ne odgovaraju ivotnomu iskustvu slavenskih govornika. Meutim, to zbog velikoga utjecaja Biblije na slavensku kulturu nije lako pronai ako nije rije o ivotinjama koje su svojstvene samo biblijskomu podneblju. Nije uvijek nuno da budu ispunjena oba uvjeta da se animalistiki frazem smatra biblizmom, kao to situacija kada jesu ne jami da je doista rije o biblijskomu utjecaju. No kako se zbog dugoga razdoblja u kojemu su frazemi mogli nastajati i brojnih utjecaja koji su mogli djelovati ne moe tono utvrditi podrijetlo frazema, navedena dva naela u meudjelovanju ine biblijski utjecaj u najmanju ruku vrlo vjerojatnim. U svakomu sluaju, lake je utvrditi da neki animalistiki frazem nije biblizam nego obratno. Buduim bi istraivanjima bilo korisno usporediti hrvatske i slavenske frazeme u kojima se pojavljuju biblijske ivotinje s drugim europskim jezicima, a najbolje bi bilo da se to uini sa svim jezicima koji su bili pod biblijskim utjecajem.

  • ivotinje u frazeolokom ruhu20

    LITERATURA

    Berkovi, Danijel. 2012. Bestijarij u Psalmima Vrhoveve kajkavske Biblije. KAIROS Evan-eoski teoloki asopis. VI/2: 201230.

    Brni , Jadranka. 2007. ivotinje u Bibliji i biblijskoj duhovnosti. U: Kulturni bestijarij. Mar-jani, Suzana; Zaradija Ki, Antonija (red.). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku Hrvatska sveuilina naklada.

    Crvenka, Marin. 2013. ivotinje u Bibliji. Zagreb: Glas koncila.Enciklopedija Biblije. 2000. Rebi, Adalbert (biblijska lektura). Zagreb: Duhovna stvarnost

    Kranska sadanjost Hrvatsko ekumensko biblijsko drutvo. [EB]Fuek, Miro. 2005. estotni odnosi meu kategorijama imenikih rijei u Bibliji. Diplomski rad.

    Filozofski fakultet. Sveuilite u Zagrebu. Zagreb.Jelaska, Zrinka. 2008. Ljubi li me? Ti zna da te volim: O bliskoznanicama i raznoznaju.

    U: Babiev zbornik O 80. obljetnici ivota. Mirkovi, Slavko (red.). Slavonski Brod: Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu. 125170.

    Menac-Mihali, Mira. 2007. O nekim hrvatskim dijalektnim frazemima sa zoonimskom sastav-nicom. U: Kulturni bestijarij. Marjani, Suzana; Zaradija Ki, Antonija (red.). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku Hrvatska sveuilina naklada. 389400.

    Opai, Maja. 2013. Biblizmi u hrvatskome jeziku. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet. Sveuilite u Zagrebu. Zagreb.

    Sapir-Hen, Lidar; Ben-Yosef, Erez. 2013. The Introduction of Domestic Camels to the Southern Levant: Evidence from the Aravah Valley. Tel Aviv. 40: 277285.

    Vidovi Bolt, Ivana. 2007. Metaforika zoonima u hrvatskoj frazeologiji. U: Kulturni bestijarij. Marjani, Suzana; Zaradija Ki, Antonija (red.). Zagreb: Institut za etnologiju i folklori-stiku Hrvatska sveuilina naklada. 403424.

    Tomaevi, Darko. 2012. Poznato i nepoznato u Bibliji. Zagreb: Glas koncila.Vojnovi, Tadej. 1991. Velika biblijska konkordancija. sv. I. ANJ; sv. II. O. Zagreb Novi

    Sad: Kranska sadanjosti Dobra vest.Zaradija Ki, Antonija. 2007. Dvostruka predodba ivotinja u Jobovu bestijariju: zooleksike

    zanimljivosti hrvatskoglagoljske knjige o Jobu. U: Marjani , Suzana; Zaradija Ki, An-tonija (red.). Kulturni bestijarij. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku Hrvatska sveuilina naklada. 2350.

    RJENICI

    Fink-Arsovski, eljka. 2006. Hrvatsko-slavenski rjenik poredbenih frazema. Zagreb: Knjigra. HRVATSKI BIBLIJSKI PRIJEVODI

    Bandulavi, Ivan. 1613. Evanelistar. Venecija.Djakovi, Branko. 2000. Sveto Pismo Staroga i Novoga Zavjeta. Rijeka: Udruga krana za

    promicanje duhovne kulture.

  • Zrinka Jelaska ANIMALISTIKI FRAZEMI BIBLIJSKOGA PODRIJETLA U HRVATSKOME... 21

    Duda, Bonaventura. 1962. Evanelje, ivot i nauka Isusa Krista spasitelja svijeta - rijeima e-tvorice evanelista. Zagreb: HKD sv. irila i Metoda. Duda, Bonaventura; Fuak, Jerko. 1973. Novi zavjet. Zagreb: Kranska sadanjost. Kai, Bartol. 1625. Biblia Sacra. ti-skana 1999. Paderborn Muenchen Wien Zuerich: Ferdinand Schoeningh. Katelan, Jure; Duda, Bonaventura (red.).1968. Biblija Stari i Novi zavjet. Zagreb: Stvarnost (Zagrebaka Biblija).

    Katani, Petar. 1831. Sveto pismo Starog zakona i Sveto pismo Novog zakona. Budim.N. N. 2006. Biblija prijevod Novi svijet. New York: Watchtower Bible and Tract Soceity of

    New York, inc. (Adventistika Biblija).Raspudi, Gracijan. 2010. Franjevaka Biblija. Tomislavgrad Zagreb: Naa ognjita Kran-

    ska sadanjost Hrvatsko biblijsko drutvo. Rebi, Adalbert; Fuak, Jerko; Duda, Bona-ventura (red.). 1994. Jeruzalemska Biblija. Zagreb: Kranska sadanjost.

    Rupi, Ljudevit. 1961. Sveto pismo Novi zavjet. Sarajevo: Pastoralna biblioteka Rupi, Lju-devit. 1967. Sveto pismo Novi zavjet (2. izd.) Sarajevo: Prof. zbor Franjevake Teolo-gije u Sarajevu.

    ari, Ivan. 19411942. Sveto Pismo Staroga i Novoga Zavjeta. Sarajevo: Akademija Regina apostolorum.

    ari, Ivan. 2006. Biblija Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta. Zagreb Sarajevo: Hrvatsko biblijsko drutvo Vrhbosanska nadbiskupija Glas koncila.

    kari, Ivan Matij. 1861. Sveto pismo Staroga i Novoga uvita. Slog sedmi. Be: Ces. Kr. Dvorne i Obtene Tiskarnice.

    redl, Hrvoje Emil (odg.). 2012. Biblija Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta. Varadin: Hrvatski biblijski nakladnik. (Varadinska Biblija).

    Vrtari, Ivan. 2005. Biblija Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta. Krasica: iva rije.Zagoda, Franjo. 1925. Sveto Pismo Novoga Zavjeta, Zagreb: Naklada dra Stjepana Markulina.

    MRENI IZVORI

    Catholic Encyclopedia. http://www.catholic.org/encyclopedia/view.php?id=811 [CE]Smellie, William (1781) English translation of Buff ons Histoire naturelle http://faculty.njcu.

    edu/fmoran/buff onhome.htmTaxonomy. Biblica. 82: 345362. http://www.bsw.org/biblica/vol-82-2001/rats-are-like-s-

    nakes-and-hares-are-like-goats-a-study-in-israelite-land-animal-taxonomy/265/arti-cle-p352.html Datum posjeta 22. 04. 2014.

    WebBible Enciklopedija. http://www.christiananswers.net/dictionary/animals.html [WE]Whitekettle, Richard. 2001. Rats are Like Snakes, and Hares are Like Goats: A Study in Isra-

    elite Land Animal Taxonomy. http://www.bsw.org/biblica/vol-82-2001/rats-are-like-s-nakes-and-hares-are-like-goats-a-study-in-israelite-land-animal-taxonomy/265/ Datum posjeta 22. 04. 2014.

  • ivotinje u frazeolokom ruhu22

    SUMMARY

    BIBLICAL ANIMALISTIC IDIOMS IN CROATIAN AND OTHER SLAVIC LANGUAGESThis paper discusses Croatian and Slavic animalistic idioms which presumably originate from the Bible, or refl ect Biblical culture. The data is collected from the Comparative Dictiona-ry of Croatian and Slavic Idioms (Fink-Arsovski 2006) which includes nine languages: South Slavic (Slovenian, Croatian, Macedonian, Bulgarian), West Slavic (Polish, Slovak, Czech) and East Slavic (Ukrainian, Russian). Between 47 to 60 animals mentioned in the Bible were found among the idioms in the dictionary, the diff erence in their number stems from the principle of counting: lexical or referential. As the Bible has been an important part of Slavic culture for more than thousand years, it is reasonably to assume that it has been, among other things, a rich source for the production of animalistic idioms as well. However, it is not easy to claim Bibli-cal origin for many collected animalistic idioms as Slavic people have common and still very similar culture, hence similarities in animalistic idioms could originate from the times before Slavic people were baptized or regardless of it. On the other hand, a specifi c cultural history of any Slavic language and a diff erent Biblical translations after Old Church Slavonic period could result in the usage of diff erent zoonyms in idioms with the same meaning that were inspired by Biblical texts, hence Biblical infl uence could not be easy to realize. Therefore the meaning, geographical distribution and the number of languages that share the equivalent zoonym in the idiom are used to analyze app. sixty animalistic idioms. Some idioms are recognizable as Bi-blical beyond a reasonable doubt, others just to some extend. The easiest task is to exclude an animalistic idiom from the Biblical infl uence, e.g. those with animals that were just mentioned in the Bible, hence no specifi c meaning was given to them, or those idioms that do not refl ect Biblical meaning or message.

    Key words: zoonyms, animalistic idioms, Bible, Slavic languages, Croatian language