of 39/39
PREGLED GRAMATIKE ENGLESKOG JEZIKA Ekonomski fakultet u Sarajevu

Pregled Gramatike Engleski

  • View
    136

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Gramatika

Text of Pregled Gramatike Engleski

  • PREGLED GRAMATIKE

    ENGLESKOG JEZIKA

    Ekonomski fakultet u Sarajevu

  • VRSTE RIJEI (PARTS OF SPEECH)

    Engleski jezik ima deset vrsta rijei: imenice (job, company, inflation)

    lanovi (a, the)

    zamjenice (I, this, himself) pridjevi (good, ambitious, French)

    glagoli (work, operate, happen) prilozi (now, often, slowly)

    prijedlozi (in, at, for)

    brojevi (one, second)

    veznici (and, but, however)

    uzvici (oh, ouch, hey) IMENICE (NOUNS) Broj (Number) Engleske imenice mogu biti brojive i nebrojive. Brojive imenice (Countable nouns) imaju jedninu i mnoinu.

    Mnoina (Plural) imenica tvori se dodavanjem nastavka '-s'. Npr. a manager three managers Ako se imenica zavrava slovom s, z ili ch, nastavak za mnoinu je '-es'. Manji broj imenica koje se zavravaju slovom o u mnoini takoer dobija nastavak '-es'. hero heroes Ako se imenica zavrava slovom y kojem prethodi suglasnik, y se pred nastavkom za mnoinu mijenja u 'ie':

    company companies Zavrno f ili fe u jednini, u mnoini postaje v:

    leaf leaves Izvjestan broj imenica ima nepravilnu mnoinu:

    man men woman women

    child children foot feet U nekim sluajevima, oblici za jedninu i mnoinu su isti:

    sheep, fish series, means

  • Imenice stranog porijekla koje se u jednini nisu prilagodile engleskom jeziku zadrale su

    svoju prvobitnu mnoinu. Meutim, u savremenom engleskom uoava se tendencija da se mnoina i ovih imenica, naroito onih koje su u jeziku este, tvori pomodu nastavka

    s. U sljededoj tabeli prikazani su oblici jednine i mnoine nekih estih imenica grkog i latinskog porijekla:

    Zavretak u jednini Nastavak za mnoinu Primjeri -a -ae formula formulae (ali i formulas)

    -us -i /ai/ alumnus alumni focus foci stimulus stimuli syllabus syllabi (ali i syllabuses)

    -um -a addendum addenda

    datum data medium media

    symposium symposia, (ali i symposiums) - ex, -ix -ices appendix appendices (ali i appendixes)

    index indices (u tehnikom, matematikom ili statistikom znaenju); indexes (u optem znaenju, npr. Index in a book)

    -is -es /i:z/ analysis analyses axis axes

    basis - bases crisis crises

    emphasis emphases parenthesis - parentheses

    -on -a criterion criteria

    phenomenon - phenomena

    Nebrojive imenice (Uncountable nouns) mogu imati:

    samo jedninu Ova grupa imenica obuhvata vlastite, apstraktne i gradivne imenice (osim u sluajevima kada se gradivna imenica koristi kao brojiva) London, love, milk Ali I'd like two coffees, please.

  • Izvjestan broj imenica koje su u naem jeziku brojive, u engleskom se ponaaju kao nebrojive. Takve su imenice: advice = savjeti information = informacije Jednina ovakvih imenica izraava se oznakom za koliinu ispred imenice, na primjer: a piece of advice

    a bit of information Slina njima je imenica news, koja ima samo oblik i znaenje mnoine (=vijesti), ali joj se

    jednina izraava takoe pomodu oznake za koliine: a piece of news

    Neke imenice zavravaju se slovom 's' ali imaju znaenje jednine i nikad se ne koriste u mnoini. Takve su imenice koje oznaavaju kolske predmete, bolesti, igre itd.: mathematics, physics

    mumps billiards, darts

    samo mnoinu

    U ovu grupu imenica spadaju one koje oznaavaju predmete sastavljene od dva dijela, prvenstveno odjedu i instrumente:

    trousers, glasses, jeans binoculars, scissors

    Neke imenice mogu se koristiti i kao brojive i kao nebrojive, ali im se znaenje u zavisnosti od toga mijenja. Na primjer: She has had three years of experience as a manager. (= Ima tri godine iskustva kao menader.) ali The visit to Microsoft was an unforgetable experience. (= Posjeta Microsoft-u bila je nezaboravan doivljaj.) Students learn about all aspects of business. (= Studenti ue o svim aspektima poslovanja.) ali He has set up a small fashion business.

    (=Osnovao je malu modnu firmu.) The countrys industry is in decline.

  • (= Industrija zemlje je u padu.) ali

    Service industries are doing well. (= Usluni sektori/djelatnosti posluju dobro.)

    Druge takve imence su: paper (= papir; rad), work, glass

    Rod

    Engleske imenice NEMAJU gramatiko obiljeje roda, tako da se u jeziku razlikuje samo

    prirodni rod. To znai da se samo imenice koje se odnose na ene i mukarce (i kudne ljubimce) mogu zamijeniti zamjenicama 'he' ili 'she': SVE OSTALE IMENICE ZAMJENJUJU

    SE ZAMJENICOM 'IT', BEZ OBZIRA DA LI SU KOD NAS MUKOG ILI ENSKOG RODA. Npr: John is a great manager. He always gives good bonuses. (=John je odlian menader. On uvijek daje dobre bonuse.)

    This woman works for an airline. She travels a lot. (=Ova ena radi u avio-kompaniji. Ona mnogo putuje.)

    ALI I have never been to Paris. I'd like to visit it once.

    (Nikad nisam bio u Parizu. Voljeo bih ga jednom posjetiti.= My company is large. It employs 5,000 people.

    (=Moja kompanija je velika. Ona zapoljava 5.000 ljudi.)

    Uloga u reenici Engleske imenice se ne mijenjaju po padeima. Njihova uloga u reenici odreuje se: na osnovu reda rijei: The boy loves the girl. = Deko voli djevojicu The girl loves the boy. = Djevojica voli deka. pomodu prijedloga:

    This is a picture of the street. = Ovo je slika ulice. He was standing in the street. = Stajao je na ulici. Don't go to the street. = Ne idi na ulicu. Jedini pade koji ima poseban oblik je posesivni genitiv, koji se tvori dodavanjem apostrofa (') i s na osnovu imenica u jednini: manager's my brother's i samo dodavanjem apostrofa imenicama u mnoini koje se zavravaju na s: managers'

  • my brothers'

    Ovakav nain tvorbe posesivnog genitiva prvenstveno imaju imenice koje oznaavaju iva bida. Posesivni genitiv ostalih imenica tvori se pomodu prijedloga 'of':

    roof of the house end of century

    U savremenom jeziku, meutim, konstrukcija apostrof + s ('s) sve ede se koristi i za imenice koje oznaavaju predmete i apstraktne pojmove: company's manager education's failure Sloene imenice (Compound nouns) Sloene imenice veoma su este i u optem i u poslovnom engleskom, jer su krade i ekonominije od imenskih sintagmi. Kad se u engleskom jeziku dvije imenice nau jedna

    pored druge, prva imenica ima ulogu pridjeva i opisuje drugu.

    Npr. a manufacturing company = proizvodna kompanija research results = rezultati istraivanja Ovakve konstrukcije zapravo su skradene pridjevske reenice ili prepozicijske sintagme, i tako se mogu i prevoditi: Npr. a textile factory = a factory that makes textile = tvornica tekstila income distribution = distribution of income = raspodjela dohotka

    Sloena imenica moe se napraviti i od tri i vie imenica:

    Consumer protection law = law for the protection of consumers = zakon o zatiti potroaa

    Trebate dobro paziti na znaenjski odnos izmeu dijelova sloenih imenica:

    Npr. air pollution = zagaenje zraka noise pollution = zagaenje bukom Sloene imenice nekad mogu biti i dvosmislene, pa se njihovo znaenje mora odrediti pomodu konteksta:

    Npr. newspaper advertising moe znaiti reklamiranje u novinama ili

    reklamiranje novina

    Prva imenica u sloenici obino je u jednini, iako ima znaenje mnoine: a five-star hotel = hotel sa pet zvjezdica Meutim, nekad se prva imenica koristi u mnoini i takve sluajeve treba jednostavno nauiti napamet: needs analysis sales policy

  • Sloene imenice mogu biti sline imenici koja se koristi sa prisvojnim pridjevom. Razlika je u tome to se imenica sa prisvojnim pridjevom odnosi na jedan konkretni sluaj, dok

    njoj slina sloena imenica oznaava opti pojam: a company's manager = ef odreene kompanije

    a company manager = ef kompanije kao generalni pojam

    LANOVI (ARTICLES) Osobenost engleskog jezika je upotreba lana ispred imenica i imenskih sintagmi. To znai, ako je imenica upotrijebljena sa pridjevom, lan stavljamo ispred cijele sintagme,

    tj. ispred pridjeva. U engleskom postoje dva lana:

    neodreeni a / an

    odreeni the

    Neodreeni lan (Indefinite article) ima oblik a ispred rijei iji izgovor poinje suglasnikom (a company, a university), a an ispred onih iji izgovor poinje

    samoglasnikom (an accountant, an hour). To je zapravo skradeni oblik 'one', tako da se

    upotrebljava iskljuivo ispred brojivih imenica u jednini. Upotreba:

    a. Uz neodreene pojmove, kada se ispred imenice na naem jeziku moe upotrijebiti 'jedan' ili 'neki'. Imenica je neodreena ili ako predstavlja cijelu vrstu,

    tj. ako je upotrijebljena u optem smislu, ili ako se javlja prvi put u tekstu ili govoru, kada oznaava neto to je ranije bilo nepoznato i govorniku i

    sagovorniku: I want to buy a book. = Hodu da kupim (jednu, neku) knjigu.

    Greg is an accountant. = Greg je (jedan) raunovoa. I saw a man there. = Tamo sam vidio (jednog, nekog) ovjeka. He paid a thousand dollars for this course. = Platio je (jednu) hiljadu dolara za taj kurs.

    b. Poslije rijei such i what: such a lovely day = tako divan dan what a beautiful girl = kakva divna djevojka

    U mnoini, neodreeni lan se gubi, tako da u svim ovim sluajevima sa imenicama u

    mnoini ne koristimo lan (tj. koristimo tzv. nulti lan): They are accountants. What beautiful girls! Odreeni lan (Definite article) 'the' izgovara se // ako se nalazi ispred imenica iji izgovor poinje suglasnikom (the book, the university) a /i/ ispred rijei iji izgovor poinje samoglasnikom (the accountant, the hour). Odreeni lan koristi se ispred imenica u jednini i mnoini, brojivih i nebrojivih, kad god je imenica na neki nain odreena. Ovaj lan historijski je nastao skradivanjem 'that',

  • tako da je najbolji test za njegovu upotrebu da se upitate moe li se ispred imenice

    upotrijebiti 'taj, onaj', ili moe li se odgovoriti na pitanje: 'A koji to ..?': Take the blue jacket. = Uzmi (tu) plavu jaknu.

    (A koju to jaknu? Tu plavu) Imenica moe biti odreena na sljedede naine:

    a. Ako je prethodno spomenuta u govoru ili tekstu: I saw a great ad yesterday. .. The ad appeared in all the newspapers. = Jue sam video odlinu reklamu. (Ta) reklama pojavila se u svim novinama.

    b. Ako je imenica odreena kontekstom: Please close the door. = Molim te zatvori vrata (od sobe u kojoj smo)

    Napomena: Ako bi vam neko rekao: Please close a door., mogli biste otidi i zatvoriti bilo koja vrata.

    c. Ako su ispred ili iza imenice upotrijebljeni dodaci koji je na neki nain odreuju: I like the red sweater. = Svia mi se (onaj) crveni demper.

    The marketing campaign we launched last month was a great success. = Marketinka kampanja koju smo pokrenuli prolog mjeseca bila je vrlo uspjena.

    d. Ako imenica oznaava jedinstvenu osobu, stvar ili mjesto: The Internet is a powerful tool.

    e. The sun rises in the East.

    Osim toga, odreeni lan se koristi: a. ispred superlativa pridjeva:

    This is the most important day in my career. b. ispred rednih brojeva:

    the fourth row; the tenth day c. ispred pridjeva koji oznaavaju poredak u prostoru ili vremenu, ili onih koji imaju

    funkciju imenice: the last row; the rich and the poor

    d. ispred vlastitih imenica koje oznaavaju imena drava koje su savez vie manjih administrativnih jedinica, planinskih lanaca, mora, okeana i rijeka, grupa otoka, strana svijeta kada se koriste kao geografski pojmovi, vlastitih imenica u mnoini, kao i onih

    koje sadre prijedlonu sintagmu koja poinje sa of: the Thames

    the Alps the Pacific Ocean

    the United States of America the Netherlands the North the City of New York

  • lan se ne koristi:

    ispred vlastitih imena ispred imena kontinenata, drava, gradova, pojedinanih jezera

    ispred nebrojivih imenica i imenica u mnoini u neodreenoj upotrebi

    ispred imena praznika ispred zajednikih imenica koje oznaavaju ustanove:

    He is going to school. ALI He was standing in front of the school. She is at hospital (because she is sick). ALI She saw the hospital today.

    ZAMJENICE (PRONOUNS) Vrste U engleskom jeziku koriste se sljedede vrste zamjenica:

    line (I, you, they ...) prisvojne (my, your; mine, yours ...)

    pokazne (this, that ...) povratne (myself, yourself ...) uzajamno-povratne (each other, one another) relativno-upitne (who, which ...) neodreene (some, any ...) Vedina gramatika engleskog jezika naziva zamjenicama samo zamjenske rijei koje u reenici stoje samostalno (This book is mine; Take this) dok one koje stoje uz imenicu (my book; this book) naziva pridjevima.

    Line zamjenice (Personal pronouns) Line zamjenice imaju posebne oblike za lice, rod (u tredem licu jednine) i broj, kao i dva padea: nominativ, ili subjekatski pade i objekatski pade, koji se koristi kad god zamjenica nije subjekat.

    Jednina Mnoina Subjekat Objekat Subjekat Objekat

    Prvo lice I me we us

    Drugo lice you you you you Trede lice he, she, it him, her, it they them

    Zamjenica I uvijek se pie velikim slovom. Primjeri upotrebe:

    I live in England. Give me the book. They never invited us for dinner, although we invited them several times.

  • Pazite, sve imenice osim onih koje se odnose na mukarce i ene zamjenjuju se zamjenicom IT Prisvojne zamjenice i prisvojni pridjevi (Possessives) Za razliku od naeg jezika, engleske prisvojne zamjenike rijei imaju razliite oblike kada se nalaze ispred imenice (prisvojni pridjevi) i kada se koriste bez imenice (prisvojne zamjenice).

    jednina mnoina

    pridjev zamjenica pridjev zamjenica Prvo lice my mine our ours

    Drugo lice your yours your yours Trede lice his, her, its his, hers, its their theirs

    Primjeri upotrebe: My company is very successful. = Moja kompanija je vrlo uspjena.

    This briefcase is mine. = Ova aktovka je moja. It is her desk, not yours. = To je njen sto, ne tvoj.

    Prisvojne zamjenike rijei ne mijenjaju se po padeima, tj. oblik im je isti bez obzira na

    njihovu funkciju u reenici. Pokazne zamjenice i pokazni pridjevi (Demonstratives) U engleskom jeziku postoje dvije pokazne zamjenike rijei:

    Jednina Mnoina this these

    that those

    This / these koristi se da oznai blizinu u odnosu na govornika, prostornu, vremensku ili

    figurativnu: I want these consultants, and no others.

    I will graduate this year. This se moe odnositi i na neto prethodno reeno, npr:

    The boss told us that we would get a raise. This made us happy. This / these se na na jezik prevodi kao 'ovaj / ovi', ali i kao 'taj / ti'.

  • That / those upuduju na pojmove udaljene od govornika, prostorno, vremenski ili

    figurativno: I often think of that job opportunity.

    That / those takoer se moe prevoditi i kao 'taj / ti' ako upuduju na neto pored

    sugovornika. Engleski jezik nema posebne pokazne zamjenice koje bi odgovarale naim 'ovakav, onakav, takav'. Odgovarajuda znaenja iskazuju se izrazima this / that kind ili this / that sort : I don't like doing this kind of work. = Ne volim raditi ovakav posao. Ovo znaenje moe se iskazati i pomodu rijei such:

    I don't like such work.

    Povratne zamjenice (Reflexive pronouns) U naem jeziku postoji samo jedna povratna zamjenica 'se' koja se upotrebljava u svim licima jednine i mnoine, i koja uvijek oznaava da se glagolska radnja vri na subjektu. Za razliku od toga, engleski jezik ima posebne oblike povratne zamjenice za svako lice jednine i mnoine. Povratne zamjenice tvore se od prisvojnih, dodavanjem nastavka self u jednini i selves u mnoini:

    Jednina Mnoina

    Pvo lice myself ourselves

    Drugo lice yourself yourselves Trede lice himself, herself, itself themselves

    Povratne zamjenice ne mijenjaju se po padeima. Upotreba:

    Kada je objekat reenice jednak subjektu: I hurt myself. = Povrijedio sam se.

    Za isticanje, tj. pojaavanje znaenja: The boss himself said that. = To je rekao sam / lino ef.

    Da oznae da je subjekat vrio radnju bez iije pomodi. U ovoj upotrebi, zamjenice se esto koriste sa prijedlogom by:

    John did it (by) himself. = John je to uradio sam. Izvjestan broj glagola koji se u jeziku esto javljaju koriste se bez povratnih zamjenica,

    iako bi ih logiki trebalo upotrijebiti. Takvi glagoli su: shave, wash, dress. He washed, shaved, and dressed. = Oprao se, obrijao se i obukao se.

    Uzajamno-povratne zamjenice (Reciprocal pronouns)

    U engleskom jeziku postoje dvije uzajamno-povratne zamjenice: each other

  • one another

    Ove zamjenice takoer odgovaraju naem 'se', kada se koristi u znaenju 'jedno drugo / jedan drugog,' itd.

    They love each other. = Oni se vole. Naravno, i ovdje ima izuzetaka kod izraza koji se esto koriste, tako da je nae 'Vidimo

    se' na engleskom jednostavno '(I'll) See you'. Odnosno-upitne zamjenice (Relative pronouns) Upitne zamjenice u engleskom su: what which who whose

    Jedina zamjenica iz ove grupe koja ima padene oblike je who, iji je objekatski pade whom. Meutim, u savremenom engleskom ovaj oblik je sve rjei jer ga potiskuje

    upotreba nominativa who za sve funkcije u reenici. Who do you work for? Who did you hire? ILI Whom did you hire? Which najede znai 'koji'. Kao samostalna zamjenica ono moe znaiti i 'ta' samo kada se radi o izboru izmeu dvije ili vie ranije spomenutih stvari ili bida: We have tea and coffee. Which do you want? = Imamo aj i kafu. ta elite?

    U svim ostalim sluajevima, nae 'ta' je what. U upotrebi sa imenicom, which se takoer moe upotrijebiti samo ako govorimo o

    odreenom broju poznatih stvari ili bida. Tako, na primjer, ako znamo koji brendovi nekog proizvoda postoje, pitamo:

    Which brand did you buy? a ako ne znamo, pitademo:

    What brand did you buy? Odnosne zamjenice su one koje se odnose na neto prije njih, najede na neku imenicu. U engleskom jeziku to su: who

    whom (koja se sve manje koristi) whose

    which that

    U odnosnim (pridjevskim) reenicama, who-whom se koristi za iva bida, a which za neive pojmove. Umjesto obje zamjenice moe se upotrijebiti that. Whose se moe odnositi i na bida i na neive pojmove. The man who / that is standing over there is my boss. = ovjek koji/to tamo stoji je moj ef. The products which / that you ordered were sent yesterday.

  • = Proizvodi koje ste naruili / to ste ih naruili poslati su jue.

    Everyone whose work is relevant to the project is invited. = Svako iji je rad relevantan za ovaj projekat je pozvan.

    Neodreene zamjenice (Indefinite pronouns)

    Ove zamjenice dalje se dijele na one koje oznaavaju: a. lica ili stvari

    koje se tvore pomodu neodreenih zamjenica some, any, no, every i nastavaka body, -one, -thing.

    -body -one -thing some somebody someone something

    any anybody anyone anything

    no nobody no one nothing every everybody everyone everything

    Ove zamjenice imaju oblik jednine, te se zato koriste sa glagolom u jednini, i ne odnose se ni na kakvu prethodnu rije ili izraz u reenici ili tekstu. Somebody was looking for you while you were out. = Neko te je traio dok si bio vani.

    No one is allowed in the lab. = Nikom nije dozvoljen pristup u laboratoriju.

    Everything is possible these days. = Sve je mogude ovih dana.

    b. koliinu

    all, another, any, both, each either, (a) few, least, less, (a) little, a lot (of), lots (of), many, more, most, much, neither, none, one, other(s), plenty (of), several, some Sve ove zamjenice mogu se koristiti i kao samostalno i ispred imenice, tj. kao pridjevi. Jedini izuzetak je zamjenica none, koja se koristi iskljuivo samostalno. Njen pridjevski ekvivalent je no. Primjeri upotrebe:

    All his money was gone. = Sav njegov novac je otiao.

    She knows all about it. = Ona zna sve o tome. They don't have much money. = Oni nemaju mnogo para. I don't need much. = Ne treba mi mnogo. Neither parent cares what happens to the child. = Nijednog roditelja nije briga ta se deava s djetetom.

    We went to see two houses, but neither was suitable.

  • = Vidjeli smo dvije kude, ali nijedna nije odgovarala.

    Much se koristi samo sa nebrojivim imenicama, a many samo sa brojivim: I have many friends. = Imam mnogo prijatelja. I have much money.

    = Imam mnogo para.

    a few znai 'nekoliko' a few znai 'malo'. Ova zamjenica takoer se koristi samo sa brojivim imenicama:

    I have a few friends. I am happy. = Imam nekoliko prijatelja. Sretan sam. I have few friends. I am lonely.

    = Imam malo prijatelja. Usamljen sam.

    a little znai 'neto' a little znai 'malo'. Ova zamjenica koristi se samo sa nebrojivim imenicama:

    I have a little money. I can go for a lunch. = Imam neto para. Mogu otidi na ruak.

    I have little money. I can't even buy a coffee. = Imam malo para. Ne mogu kupiti ni kafu.

    One se koristi kada u istoj ili sljededoj reenici treba ponoviti neku imenicu. Takvo one ima gramatika svojstva imenice: mnoinu ones i prisvojni genitiv one's; moe se koristiti sa lanovima i sa pridjevima. Od imenica se razlikuje samo po tome to neodreeni lan ne moe stajati neposredno ispred njega, pa ako treba zamijeniti imenicu sa neodreenim lanom, upotrebljavamo samo one. One moe zamjenjivati samo brojive imenice, i moe se izostaviti iza neodreenih

    zamjenica ako je jasno na ta se one odnose. Primjeri upotrebe: She showed me the green jacket and I wanted the blue one. = Pokazala mi je zelenu jaknu, a ja sam htjela onu plavu. What sort of desk would you like? I'd like one with many drawers. = Kakav sto biste voljeli? Volio bih neki sa mnogo ladica. Druga zamjenika upotreba one je ona koja se odnosi na ljude opdenito, i tada se na na jezik prevodi bezlinim glagolskim oblicima, ili u neobaveznom govoru - pomodu 'ovjek':

  • In England one drives on the left side of the road.

    = U Engleskoj se vozi lijevom stranom. One sometimes wonders how to survive in this day and age.

    = ovjek se ponekad pita kako preivjeti u dananje vrijeme.

    PRIDJEVI (ADJECTIVES) Engleski pridjevi NEMAJU posebne oblike za lice, broj, rod i pade. Jedini sluajevi kada mijenjaju oblik je prilikom poreenja.

    Poreenje pridjeva (Comparison of adjectives)

    Poreenje po jednakosti vri se pomou konstrukcije as (PRIDJEV) as: My car is as fast as his.

    = Moj auto je isto toliko brz kao i njegov. Ili, u odrinom obliku, pomodu konstrukcije not as (PRIDJEV) as: My salary is not as high as his. = Moja plata nije toliko visoka kao njegova. U odrinom obliku, umjesto prvog as moe se upotrijebiti so. Komparativ (comparative) jednoslonih i kradih dvoslonih pridjeva tvori se dodavanjem sufiksa er:

    small smaller fast faster

    Ako se pridjev zavrava slovom 'e', u komparativu se dodaje samo r: large larger

    Ako je samoglasnik u pridjevu kratak, zavrni suglasnik se udvostruava: big bigger Ako se pridjev zavrava na y, u komparativu se y mijenja u 'i':

    easy easier

    Komparativ vieslonih pridjeva tvori se pomodu priloga more, koji se stavlja ispred pridjeva:

    beautiful more beautiful

    Superlativ (superlative) jednoslonih i kradih dvoslonih pridjeva tvori se dodavanjem sufiksa est:

    small the smallest large the largest big the biggest easy the easiest Viesloni pridjevi tvore superlativ pomodu priloga the most:

    beautiful the most beautiful

  • Sa superlativom se uvijek koristi odreeni lan the. Izvjestan broj pridjeva ima nepravilno poreenje: good better the best bad / ill worse the worst little less the least

    far farther farthest further furthest

    much / many more the most

    Pridjevi, kao i druge rijei, vezuju se sa drugim rijeima u reenici na poseban nain. Vi ste skloni neemu, ljuti na nekoga, alosni zbog neega, itd. U engleskom, pridjev se vezuje sa drugim dijelovima reenice upotrebom odreenog prijedloga. Te konstrukcije

    jednostavno treba nauiti napamet, a ovdje su dati samo neki primjeri: I'm mad at him.

    = Ljut sam na njega. The success of the product is dependent on advertising.

    = Uspjeh proizvoda zavisan je od oglaavanja. He's guilty of fraud.

    = Kriv je za pronevjeru. We're accustomed to working overtime.

    = Navikli smo na prekovremeni rad.

    PRILOZI I PRILOKE ODREDBE (ADVERBS AND ADVERBIALS) Prilozi su rijei koje modificiraju:

    Glagol (He drove slowly = Vozio je polako.)

    Pridjev (He drove a very fast car.= Vozio je vrlo brz auto.) Drugi prilog (He drove quite slowly. = Vozio je vrlo sporo.)

    Cijelu reenicu (Luckily, he got a job. = Sredom, dobio je posao)

    Prilozi se esto tvore od pridjeva dodavanjem nastavka ly. Meutim, ima i pridjeva koji se zavravaju istim nastavkom, npr.:

    This lovely girl is very friendly. Od ovih pridjeva mogu se napraviti samo priloke sintagme tipa 'in a (PRIDJEV) way': He looked at us in a friendly way. Ako se pridjev zavrava na ic, prije nastavka ly umedemo al-: economically, theoretically

  • Mnogi prilozi ne zavravaju se nastavkom ly (fast, straight), a neki imaju razliito znaenje sa i bez ly:

    hard / hardly She works hard. = Ona puno radi.

    She hardly works. = Ona skoro nita ne radi. deep / deeply The submarine travels deep. = Podmornica ide duboko (ispod povrine.) They feel very deeply about the issue. free / freely Railway employes travel free. =

    Everyone can talk freely. =

    high / highly You should always aim high. = We need highly skilled employees. late / lately Do you often go out late? = Have you been going out lately? =

    most / mostly

    Which course do you like most? = I mostly work as a researcher. =

    right / rightly, wrong / wrongly

    I'm sure I'll get it right / wrong next time. = Quite righly / wrongly, they decided to proceed with the project. = VRSTE PRILOGA I PRILOKIH ODREDBI

    Prilozi Priloke odredbe

    MMjjeessttoo here, there, away over there, at home

    VVrriijjeemmee now, yesterday, nowadays, yet

    at the time, not long ago

    NNaa iinn silently, hard In a nice way

    UUeessttaalloosstt always, often, never once in a while, at times

    VVjjeerroovvaattnnooddaa possibly, potentially almost certainly

    FFookkuussnnii only, even, especially

    SSttuuppaannjj very, quite, highly to a great extent

    KKoommeennttaarr frankly, naturally to be honest, all being well

  • VVeezznnii therefore, consequently in addition, on the other hand

    MJESTO PRILOGA U REENICI Prilozi za vrijeme i mjesto obino se nalaze na kraju reenice:

    I wasnt aware of the problem yesterday/at the time.

    = Nisam znao za taj problem jue / tada. I had an odd experience here/on my way home.

    = Doivio sam neto udno ovdje / na putu kudi. Na poetku reenice nalaze se kad hodemo da ih istaknemo.

    Pridjevi za uestalost i vjerovatnodu obino se stavljaju ispred glavnog glagola i iza prvog

    pomodnog glagola, ili iza glagola be, ako se on koristi kao glavni glagol: Members of our staff have usually been attacked for no reason. = Nae osoblje obino napadaju bez razloga. Our boss was probably right. = Na ef je vjerovatno bio u pravu.

    Priloke odredbe ove vrste obino se stavljaju na kraj reenice: I work long hours once or twice a week. = Radim prekovremeno samo jednom ili dvaput nedjeljno.

    Prilozi za nain i fokusni prilozi obino se nalaze pored rijei koju odreuju: I understand perfectly what you mean. = Savreno razumijem ta hodete redi.

    I could only answer his question. = Mogao sam samo odgovoriti na njegovo pitanje.

    Promjena mjesta priloga moe dovesti do promjene znaenja reenice:

    He was perfectly aware that we could see him. = Bio je savreno svjestan da ga moemo vidjeti.

    He was aware that we could see him perfectly. = Bio je svjestan da ga moemo savreno dobro vidjeti.

    Zrikavi prilozi Kaemo da je neki prilog zrikav kada nije jasno da li odreuje rije iza ili ispred sebe.

    Tako, naprimjer, u reenici: Students who seek their instructors' advice often can improve their grades.

    Nije jasno da li studenti esto trae savjet, ili esto poprave ocjene. Ovu reenicu moemo popraviti ako prilog stavimo na bolje mjes to, npr.:

    Students who often seek their instructors advice ili

  • Students can often improve their grades.

    REDOSLIJED PRILOGA I PRILOKIH ODREDBI

    Ako u reenici trebamo upotrijebiti vie priloga, uobiajeni redoslijed je sljededi:

    Glagol Prilog za nain Prilog za mjesto

    Prilog za uestalost

    Prilog za vrijeme

    Svrha

    Beth swims

    enthusiastically in the pool every morning before dawn

    to keep in shape.

    Dad walks

    impatiently into town every afternoon

    before supper

    to get a newspaper.

    Melinda naps

    in her room

    every morning before lunch.

    U praksi se veoma rijetko srede vie od dva ili tri priloga u istoj reenici. Ako ih trebamo upotrijebiti, obino je najbolje jedan staviti na sam poetak reenice

    i odvojiti ga zarezom.

    Kradi prilozi i priloke odredbe obino se stavljaju ispred duih, bez obzira na tip.

    Our boss takes a break before noon every day in the week. = Na ef ide na pauzu prije podne svakog dana u sedmici.

    Takoer, ako se u reenici nau dva priloga ili priloke odredbe istog tipa, odreeniji se stavlja ispred onog sa uoptenijim znaenjem.

    She promised to meet him for lunch next Tuesday. = Obedala je da de se nadi s njim na ruku idudeg utorka.

    POREENJE PRILOGA Poput pridjeva, i prilozi imaju komparativ i superlativ, i mogu se porediti po jednakosti, na isti nain kao i pridjevi.

    PRILOZI I PRIDJEVI

    U pogledu upotrebe pridjeva sa prilozima, postoje dvije vrste pridjeva: a. ljestviasti pridjevi (scale adjectives), tj. oni koji se mogu koristiti sa prilozima

    za stepenovanje (very, a bit) Takvi pridjevi su:

    small important sure funny long bad interesting busy happy

    b. granini pridjevi (limit adjectives), koji sami po sebi iskazuju krajnji stupanj

    neke osobine, i zato se ne mogu koristiti sa prilozima za stepenovanje. Takvi su:

  • minute crucial convinced hilarious interminable disastrous fascinating hectic ecstatic

    Meutim, granini pridjevi mogu se koristiti sa prilozima za isticanje, kao to su totally ili absolutely. Na primjer, moemo redi:

    The traffic was very busy. Ali ne i:

    The traffic was very hectic. Meutim, moe se redi:

    The traffic was absolutely hectic.

    GLAGOLI (VERBS) Klasifikacija Podjela glagola na osnovu obaveznih dodataka: U zavisnosti od dodataka sa kojima se koriste u reenici, engleski glagoli dijele se na:

    a. vezne ili predikativne (linking verbs): be, become, get, appear, look, seem

    b. prijelazne (transitive verbs): take, give, have, remember c. neprijelazne (intransitive verbs): sleep, go, talk

    d. povratne: express oneself, avail oneself Neki glagoli mogu se koristiti i kao prijelazni i kao neprijelazni: He wrote a letter. = Napisao je pismo. He writes legibly. = On pie itko. Neki neprijelazni glagoli poeli su se koristiti i kao prijelazni, u uzronom znaenju ili kada je objekat rije izvedena iz istog korijena:

    He walks his dog in the morning. He dreamed a strange dream.

    Prijelazni glagoli mogu se ponekad koristiti kao neprijelazni, da izraze pasivno znaenje: The book sold out in a week.

    Such houses rent easily.

    Podjela glagola na osnovu oblika Prema ovoj klasifikaciji, glagoli u engleskom jeziku dijele se na:

    a. leksike (main verbs), tj. one koji nose znaenje, b. pomodne (auxiliary verbs), tj. one koji slue za tvorbu gramatikih oblika: be,

    have, do c. modalne (modal verbs), tj. one koji semantiki boje glavni glagol: can, must,

    should

  • Posebnu grupu glagola u ovoj klasifikaciji predstavljaju oni koji su nastali od dvije ili vie

    rijei (tzv. multi-word verbs). Ova grupa sastoji se od dvije vrste glagola: a. sloenih glagola (compound verbs), tj. glagola nastalih spajanjem dvije rijei: ill-

    treat, dry-clean, waterproof b. fraznih glagola (phrasal verbs), tj. kombinacija glagola i prijedloga u cjeline sa

    potpuno novim znaenjem. Ova grupa je vrlo produktivna kategorija u engleskom jeziku. Takvi glagoli su: give up, lay off, find out.

    Gramatika svojstva glagola Poput imenskih rijei, engleski glagoli imaju gramatika obiljeja lica i broja, i u tom pogledu se moraju slagati sa subjektom. She works for IBM. They are standing in front of the office building.

    Oblici glagola tvorba i upotreba (Verb forms)

    Pomodni glagoli (Auxiliary verbs) Pomodni glagoli koji slue za tvorbu sloenih vremena su be, have i do, iako svaki od njih moe biti i leksiki glagol. Glagol BE Kada ima funkciju pomodnog glagola, be se koristi za tvorbu trajnih glagolskih vremena i pasiva.

    Oblici Obini prezent (Simple Present Tense)

    Jednina Mnoina

    Prvo lice I am (I'm) we are (we're)

    Drugo lice you are (you're) you are (you're) Trede lice he / she / it is (he's / she's /

    it's)

    they are (they're)

    Obino prolo vrijeme (Simple Past Tense)

    Jednina Mnoina

    Prvo lice I was we were

    Drugo lice you were you were

    Trede lice he / she / it was they were

    Glagol HAVE U ulozi pomodnog glagola, have se koristi za tvorbu svrenih vremena.

    Oblici Obini prezent

    Jednina Mnoina

    Prvo lice I have we have

    Drugo lice you have you have

  • Trede lice he / she / it has they have

    Obino prolo vrijeme (Simple Past Tense)

    Jednina Mnoina

    Prvo lice I had we had Drugo lice you had you had

    Trede lice he / she / it had they had

    Glagol DO Do se koristi kao pomodni glagol za tvorbu odrinih i upitnih reenica u obinom

    sadanjem i prolom vremenu:

    I watch TV every day. I don't watch TV every day. . Do you watch TV every day? I watched TV last night. . I didn't watch TV last night. . Did you watch TV last night? Oblici Obini prezent (Simple Present Tense)

    Jednina Mnoina

    Prvo lice I do we do

    Drugo lice you do you do Trede lice he / she / it does they do

    Obino prolo vrijeme (Simple Past Tense)

    Jednina Mnoina Prvo lice I did we did

    Drugo lice you did you did

    Trede lice he / she / it did they did Modalni glagoli (Modal verbs) Modalni glagoli izraavaju stav govornika prema nekom dogaaju ili situaciji. Ovi glagoli imaju oblike samo za dva vremena, sadanje i prolo, i uvijek imaju isti oblik za sva lica.

    Na donjoj tabeli prikazane su znaenjske nijanse koje modalni glagoli dodaju glavnim, i njihovi oblici.

    Znaenje Sadanje vrijeme Prolo vrijeme Budude vrijeme

    sposobnost can be able to

    can am / is / are able to

    could was / were able to

    can shall /will be able to

    doputenje may

    can

    may

    can

    might

    could

    may

    can preporuka / savjet should

    should

    should svreni infinitiv

    should

  • ought to ought to ought to svreni infinitiv

    ought to

    obaveza / moranje

    must have to

    must have to

    had to had to

    must shall / will have to

    zabrana mustn't be not allowed to

    mustn't am / is / are not allowed to

    was / were not allowed to

    will not be allowed to

    mogudnost

    may

    may

    might

    may

    Ostali modalni glagoli su will/ would, dare, need, used to, had better

    Iza modalnih glagola uvijek slijedi goli, infinitiv glavnog glagola, bez to. Ako se reenica odnosi na sadanjost ili bududnost, iza modalnog glagola slijedi nulti

    infinitiv: She can type a hundred words per minute.

    = Ona moe otkucati 100 rijei u minuti. I may go on a business trip tomorrow. = Moda du sutra idi na slubeni put.

    Ako se reenica odnosi na trenutak u kojem komuniciramo, koristi se trajni infinitiv: She's not answering her phone, she may be speaking on another line.

    = Ne javlja se na telefon, moda govori na drugoj liniji.

    Ako govorimo o prolosti, modalni glagoli mogu se koristiti na dva naina:

    1. sa nultim infinitivom, u sljededim sluajevima: - would/wouldnt

    kad govorimo o uobiajenom ponaanju ili radnjama u prolosti, ili o prolim navikama: She would come to work every Saturday.

    = Dolazila bi na posao svake subote,

    - could/ was able to/ managed to/ was allowed to kada govorimo o sposobnosti, ili ostvarenoj mogudnosti u prolosti:

    I could drive when I was 16. = Znao sam da vozim auto sa 16 godina. I could contact him at his office. = Mogao sam ga dobiti u kancelariji.

    - must/ mustnt

  • mijenja oblik kad govorimo o obavezama ili zabranama u prolosti:

    We had to drive carefully.= Morali smo voziti paljivo. He wasnt allowed to smoke in the office. = Nije smio puiti u kancelariji.

    2. sa svrenim infinitivom, na sljededi nain:

    - will/wont/would(nt) da iskaemo neku izvjesnost o prolosti na osnovu onog to znamo:

    She will/would have arrived yet. She always gets home before six. = Sigurno je dosad dola. Uvijek dolazi kudi prije est.

    - must/cant/couldnt takoer moe sluiti da se iskae izvjesnost o prolosti, ali na temelju zakljuivanja:

    The burglar must have got in through the window. Its broken. = Provalnik je sigurno uao kroz prozor. Razbijen je.

    You cant have lost them. I saw them two minutse ago. = Nije mogude da smo ih izgubili. Vidio sam ih prije dvije minute. - should/shouldnt koristimo kad oekujemo da se neto desilo (ili nije), jer je to logino ili normalno:

    She should have come home by now. Lets phone her. = Trebalo bi da je dosad dola kudi. Hajde da joj telefoniramo.

    Ova konstrukcija moe se koristiti i kad kritikuje ili ali zbog nekog dogaaja ili radnje iz prolosti:

    I should have studied arts! = Trebala sam studirati umjetnost! They should have patented the process immediately.

    = Trebali su odmah patentirati taj process. - may/might/could

    govore o nekoj proloj mogudnosti ili vjerovatnodi We may have missed the bus. Theres no one waiting. = Moda nam je pobjegao autobus. Niko ne eka.

    might and could mogu se koristiti i kad govorimo o nerealnim situacijama, tj. neemu

    to je bilo mogude ili nemogude u prolosti, ali se nije desilo : With more time we could have improved the design.

    = Da smo imali vie vremena, mogli smo poboljati dizajn. You might/could have hurt yourself.

    = Mogao si se povrijediti. - would se koristi kad govorimo o neostvarenoj situaciji, esto u uslovnim reenicama: They would have come if they had been invited. = Doli bi da su ih pozvali.

  • Leksiki glavni glagoli (Main verbs)

    Oblici - glagolska vremena (Tenses)

    Obini prezent (Simple Present Tense) Tvorba:

    infinitiv sufiks s u tredem licu jednine Primjer: Jednina Mnoina

    Prvo lice I read we read

    Drugo lice you read you read

    Trede lice he / she / it reads they read

    Upotreba:

    U generalnim tvrdnjama: The sun rises in the east. = Sunce izlazi na istoku.

    Da oznai uobiajenu radnju (sa prilozima za uestalost: always, often, usually, sometimes, rarely, occasionally, never ili prilokim odredbama: every day / Sunday /

    month ...): I read newspapers every morning. = Svako jutro itam novine. She never answers e-mails. = Ona nikad ne odgovara na elektronske poruke.

    Sa glagolima stanja, i kada govorimo o neemu to vai u trenutku komunikacije: The medicine tastes bitter. = Ovaj lijek ima gorak okus.

    Za izraavanje bududnosti planiranih dogaaja: The train for Zagreb leaves at 6 tonight. = Voz za Zagreb polazi veeras u est.

    Trajni prezent (Present Continuous)

    Tvorba: Prezent glagola be Glavni glagol sa nastavkom ing

    Primjer: Jednina Mnoina

    Prvo lice I am reading We are reading

    Drugo lice You are reading You are reading

    Trede lice he / she / it is reading They are reading

    Upotreba:

    za radnju koja se deava u trenutku kad komuniciramo: She is talking with a client. = Ona razgovara sa klijentom.

    za bududu radnju koja je ved dogovorena / ugovorena: I am meeting a client this afternoon. = Popodne se nalazim s klijentom. Obino prolo vrijeme (Simple Past Tense) Tvorba:

  • Infinitiv nastavak ed Meutim stotinjak engleskih glagola ima nepravilne oblike za prolo vrijeme, koji se moraju nauiti napamet. U obinom prolom vremenu, glagol ima isti oblik u svim licima. Naprimjer: He walked to work yesterday.

    = Jue je iao na posao pjeice. He went to Australia on business last Friday. = Prolog petka je otiao u Australiju poslom. Upotreba:

    da oznai radnju koja je poela i zavrila se u odreeno vrijeme u prolosti: He moved to London two years ago. = Preselio se u London prije dvije godine. I sent you the invoice last Wednesday.

    = Poslao sam vam fakturu prole srijede. Prilozi i priloke odredbe koje se esto koriste sa glagolima u obinom prolom vremenu

    su: yesterday

    last week / month / May / year / spring a month / two days / three weeks / five years / a long time ago

    Trajno prolo vrijeme (Past Continuous) Tvorba:

    Prolo vrijeme glagola be glagol sa nastavkom ing Primjer:

    Jednina Mnoina Prvo lice I was reading We were reading

    Drugo lice You were reading You were reading

    Trede lice he / she / it was reading They were reading Upotreba:

    da oznai prolu radnju koja je trajala kada se desila neka druga radnja: I was reading a book when he phoned. = itao sam knjigu kad je on telefonirao.

    da oznai dvije istovremene prole radnje:

    He was talking on the phone while I was waiting. = Govorio je telefonom dok sam ja ekao.

    Da se istakne trajanje prole radnje ili procesa: It was raining all day yesterday.

    = Juer je cijeli dan padala kia.

    Svreni prezent (Present Perfect) Tvorba:

    Prezent glagola have Proli particip glavnog glagola

  • Proli particip pravilnih glagola tvori se dodavanjem nastavka ed, a kod nepravilnih

    glagola to je oblik u tredoj koloni. Primjer:

    Jednina Mnoina Prvo lice I have read We have read

    Drugo lice You have read You have read

    Trede lice he / she / it has read They have read

    Upotreba: da oznai prolu radnju za koju se ne zna tano kada se desila, ili to nije vano:

    I have already seen this movie.

    = Ved sam gledao taj film. I have been to Turkey many times. = Mnogo puta sam bio u Turskoj. U ovoj upotrebi, svreni prezent se esto koristi sa prilozima ever, never, already, yet, still, just.

    da oznai radnju koja je poela u prolosti i jo traje, obino sa prepozicijskim sintagmama ili zavisnim reenicama koje poinju rijeima for i since, ili sa prilozima so

    far, up to now, until now : I have liked horror movies since I was a child.

    = Volim filmove strave i uasa od djetinjstva, da oznai prolu radnju ije se posljedice jo osjedaju:

    Someone has stolen the office computer. = Neko je ukrao uredski kompjuter.

    Trajni svreni prezent (Present Perfect Continuous)

    Tvorba:

    Svreni prezent glagola be glagol sa nastavkom ing Primjer:

    Jednina Mnoina Prvo lice I have been living We have been living

    Drugo lice You have been living You have been living Trede lice he / she / it has been living They have been living

    Upotreba:

    da oznai radnju koja je poela u prolosti i jo traje: I have been living here for ten years. = ivim ovdje deset godina.

    da se istakne trajanje radnje koja je poela u prolosti i jo traje: I have been studying all morning. = Uim cijelo prije podne.

    Pluskvamperfekt (Past Perfect / Pluperfect)

  • Tvorba:

    Prolo vrijeme glagola have proli particip glavnog glagola Glagoli u pluskvamperfektu imaju isti oblik za sva lica jednine i mnoine: Sam had left before Ann got there. = Sam je otiao prije nego to je dola Ann.

    We had left before it started to rain. = Otili smo prije nego to je poela padati kia. Upotreba:

    da oznai prolu radnju koja se desila prije neke druge prole radnje: They arrived only after we had finished the report.

    = Stigli su tek nakon to smo mi zavrili izvjetaj. Trajni pluskvamperfekt (Past Perfect Continuous)

    Tvorba: Pluskvamperfekt glagola be proli particip glavnog glagola

    Glagoli u ovom vremenu imaju isti oblik u svim licima jednine i mnoine: They had been looking for a new CEO for two years before they found a

    suitable person for the job. = Traili su novog direktora dvije godine prije nego to su pronali

    odgovarajudu osobu. I had been living here long before you moved in. = ivio sam ovdje nego to si se ti doselio. Ovaj glagolski oblik koristi se da bi se istaklo trajanje radnje koja je poela prije neke druge prole radnje. Obino budude vrijeme (Simple Future Tense) Tvorba:

    Pomodni glagol 'will' + infinitiv glavnog glagola U govoru se 'will' obino skraduje u 'll.

    Ranije se za prvo lice koristio pomodni glagol 'shall', i taj oblik se jo moe nadi u starijim

    tekstovima na engleskom jeziku. Meutim, u savremenom engleskom 'shall' je postalo stilski obiljeeno i koristi se uglavnom da ukae na moranje (u tekstovima ugovora) ili odlunost, ili u utivim pitanjima kad elite da neto sugeriete. U tom znaenju, moe se koristiti za sva lica. The parties shall abide by the contract.

    Shall I open the window? Obino budude vrijeme koristi se da se iskau predvianja, ili volja da se neto uradi:

    According to the weather report, it will be cloudy tomorrow. Ask your teacher if you have a problem. She will (She'll) help you.

    'GOING TO' oblici za izraavanje bududnosti

    Tvorba: Trajni prezent glagola 'GO' + infinitiv glagola sa 'to'

  • Primjer:

    Jednina Mnoina Prvo lice I am going to work We are going to work

    Drugo lice You are going to work You are going to work

    Trede lice he / she / it is going to work They are going to work Upotrea:

    a. Da se izrazi predvianje: It is going to rain tomorrow.

    b. Da se izrazi namjera: I am going to write the report tomorrow.

    Trajno budude vrijeme (Future Continuous)

    Tvorba: Budude vrijeme glagola 'BE' + Glagol sa nastavkom ing

    Upotreba: Za izraavanje radnje koja de trajati u odreenom trenutku u bududnosti, ili kada se desi neka druga radnja: I will be studying for two years when she enters university. When I arrive, they will be waiting for me.

    Svreno budude vrijeme (Future Perfect) Tvorba:

    Obino budude vrijeme glagola 'BE' + proli particip glavnog glagola Upotreba: Za izraavanje budude radnje koja de se zavriti do odreenog trenutka u bududnosti ili prije neke druge budude radnje: He will have finished the report by the time the boss arrives.

    I will have graduated by this time next year.

    Trajno budude svreno vrijeme (Future Perfect Continuous) Tvorba:

    Budude svreno vrijeme glagola 'BE' + glavni glagol sa nastavkom ing Upotreba:

    Za isticanje trajanja radnje koja de se deavati prije neke druge radnje ili take u bududnosti.

    I will have been sleeping for two hours by the time Ed gets home. Potencijal (Conditional)

    Tvorba: Modalni glagol WOULD + infinitiv glavnog glagola

    Upotreba: Za izraavanje mogudnosti / vjerovatnode u uslovnim reenicama:

    I would do it if he asked me.

  • Proli potencijal (Past Conditional)

    Tvorba: Modalni glagol 'WOULD' + svreni infinitiv glavnog glagola

    Upotreba: Za izraavanje neostvarene mogudnosti u uslovnim reenicama:

    He would have finished the report if he had come to work earlier. Imperativ (Imperative) 1. Drugo lice jednine i mnoine: Nulti infinitiv glavnog glagola Open the door! Be silent! 2. Ostala lica:

    Let + objekatski pade zamjenice + nulti infinitiv glavnog glagola Let me open the door for you!

    Let us (Let's) open the door! Let them open the door! Pasiv (Passive) Pretvaranje aktivnih reenica u pasivne: Primjer:

    Our new supplier delivered the stock this morning.

    The stock was delivered this morning (by our new supplier).

    1. Objekat glagola u aktivnoj reenici postaje subjekat glagola u pasivnoj. 2. Glagolsko vrijeme reenice nosi glagol BE, i njega treba staviti u isto vrijeme u kojoj je

    bio glagol aktivne reenice. Glavni glagol je u pasivnim reenicama uvijek u obliku prolog participa.

    3. Subjekat aktivne reenice se u pasivnoj moe izostaviti ako je nevaan. Ako ga trebamo spomenuti, stavljamo ga na kraj reenice, iza prijedloga by. 4. Ako u reenici imamo direktni i indirektni objekat, oba mogu postati subjekat pasivne reenice, mada se ede kao subjekat koristi indirektni. Primjer:

    They will give Mrs. Lee an award. Mrs. Lee will be given an award.

    An award will be given to Mrs. Lee. 5. Pasiv se moe koristiti i sa modalnim glagolima. Poto iza modalnih glagola uvijek

    slijedi infinitiv, u pasivu je to infinitiv glagola BE (obini, trajni ili svreni): The best employees should be given a performance bonus.

    All employees should be working now. The boss should have been told about the delay yesterday.

    6. Kad se u pasiv prebacuju frazni glagoli, ili glagoli koji se obavezno koriste sa prijedlogom, onda taj prijedlog ostaje uz glagol i u pasivnoj reenici:

    People shouted at the speaker.

  • The speaker was shouted at.

    They will look after her. She will be looked after.

    Upotreba:

    Za razliku od naeg jezika, pasiv se u engleskom koristi veoma esto. 1. Kada ne znamo ili nedemo da kaemo ko je vrilac radnje, ili kada on nije vaan. The report was stolen. = Izvjetaj je ukraden. (ne znamo ko ga je ukrao)

    Students are required to attend classes =Od studenata se trai da pohaaju nastavu. (nedemo da kaemo ko trai) The bridge was built in 1950. = Most je napravljen 1950.

    (nije vano ko ga je izgradio)

    U ovim sluajevima, pasiv se prevodi ili naim pasivom ili, mnogo ede jer pasiv u naem jeziku obino zvui rogobatno, naim bezlinim oblikom sa se.

    Company procedures must be respected at all times. = Procedure kompanije se moraju uvijek potovati. ( Procedure kompanije moraju biti potovane.) Zbog toga je pasiv vrlo est u definicijama, opisu procesa, kao i u formalnim izvjetajima i obavjetenjima.

    2. Kada hodemo da kaemo neto o objektu reenice, tj. kad hodemo da promijenimo njen fokus:

    (What did Giovanni Agnelli do in 1899?) Giovanni Agnelli founded Fiat in 1899. = Giovanni Agnelli je osnovao Fiat 1899.godine. (Who was Fiat founded by?) Fiat was founded by Giovanni Agnelli in 1899. = Fiat je osnovao Giovanni Agnelli 1899. godine.

    ( Fiat je bio osnovan od strane Giovanni-ja Agnelli-ja ...) U naem jeziku to postiemo promjenom reda rijei, to u engleskom NIJE MOGUDE. Tako ovakve reenice i prevodimo naim aktivnim, uz izmijenjen red rijei, a NE rogobatnim pasivnim. Bezlini glagolski oblici Infinitiv

    Infinitiv je osnovni oblik glagola koji se navodi u rjenicima, i signalizira ga rjeca to. Meutim, infinitiv ima i druge oblike.

    Oblici infinitiva: Obini (nulti): to work, to write

    Trajni: TO + BE + Glagol sa nastavkom '-ing' to be working, to be writing

    Svreni: TO + HAVE + Proli particip glagola to have worked, to have written

  • Obini infinitiv koristi se za sadanje I budude radnje, I na na se prevodi ili infinitivom ili linim glagolskim oblicima.

    I'm glad to see you. = Drago mi je to te vidim. I hope to see you soon. = Nadam se da du te uskoro vidjeti.

    Trajni infinitiv koristi se za radnje koje se odvijaju u trenutku komunikacije: He seems to be laughing at me. = Izgleda da mi se smije. Svreni infinitiv se odnosi na radnju koje je prethodilo radnji glagola u linom glagolskom obliku: The incident is supposed to have happened two days ago. = Pretpostavlja se da se incident dogodio prije dva dana. Upotreba:

    Kao imenica, tj. u ulozi subjekta, objekta ili imenskog dijela predikata. Infinitiv kao subjekat nalazi se na poetku reenice, ispred glagola:

    To err is human = Grijeiti je ljudski. (Svi ljudi grijee) Infinitiv moe biti pravi subjekat reenice u kojoj 'it' slui kao formalni (prazni) subjekat:

    It is easy to see the reason for his popularity. Infinitiv se upotrebljava kao objekat ispred velikog broja glagola, kao to su:

    attempt, begin, continue, dare, decide, desire, expect, forget, hope, intend, learn, like, love, mean, offer, prefer, pretend, promise, propose, refuse, regret, remember, start, try,

    want, wish

    Poslije glagola kao to su: learn, teach, tell, understand, explain, ask, discover, find out, decide, remeber, forget

    infinitivu esto prethodi 'how': He doesn't know how to spell this word.

    Poslije modalnih glagola, uvijek se koristi infinitiv BEZ 'to': He should go to the meeting tomorrow.

    Kao dodatak imenici ili pridjevu. Takav infinitiv se na na jezik obino prevodi zavisnom reenicom: Did you hear of his intention to leave the company? = Jesi li uo za njegovu namjeru da napusti kompaniju? We are ready to go. = Spremni smo da krenemo (za polazak). Infinitiv se koristi i poslije superlativa i rednih brojeva: I was the last to leave the office. = Bio sam posljednji koji je otiao iz ureda.

    Kao priloka odredba za uzrok, namjeru ili posljedicu:

    He went out to see what was going on. = Izaao je da vidi ta se deava.

    Participi (Participles) Participi su bezlini glagolski oblici koji imaju osobine pridjeva i glagola. U engleskom se

    koriste dva participa: Sadanji particip (Present participle)

  • Tvorba: Glagol nastavak ing living (writer), acting (director), working (woman)

    Upotreba:

    Kao pridjev, da oznai neto to imenica radi:

    working woman = ena koja radi sleeping dog = pas koji spava

    Kao prilog (za nain, vrijeme, uzrok), esto da iskae radnju istovremenu sa radnjom glagola u reenici:

    He came in smiling. = Uao je smijeedi se. I saw him crossing the street. = Vido sam ga kako prelazi ulicu.

    Having nothing to do, I went for a walk. = Poto nisam imao ta raditi, otiao sam u etnju.

    Proli particip (Past participle)

    Tvorba: Pravilni glagoli: glagol nastavak ed Nepravilni glagoli: tredi oblik (treda kolona) Upotreba:

    Kao pridjev, da oznai neto to je imenica pretrpjela: broken chair = slomljena stolica bored audience = publika kojoj je dosadno

    Kao prilog (skradena priloka reenica):

    Worn out by work, he sat down by the road. = Iscrpljen radom, sjeo je kraj ceste.

    Kao dodatak objektu, poslije glagola kao to su: feel, find, have, keep, make, see, want, wish

    John heard his name called. = John je uo kako ga neko proziva.

    Sadanji i proli particip esto se nazivaju i aktivnim i pasivnim, jer zapravo i imaju takvo znaenje. Zato treba dobro paziti kako se koriste:

    Npr. I am not interesting. = Nisam interesantan. I am not interested. = Nisam zainteresiran. Gerund glagolska imenica

    Tvorba: glagol nastavak 'ing' living, reading, talking

    Upotreba

    Kao subjekat reenice: Playing tennis is fun. = Igranje tenisa (Igrati tenis) je zabavno.

    Kao objekat izvjesnog broja glagola:

  • appreciate, avoid, consider, discuss, delay, enjoy, finish, keep, mention,mind, postpone,

    quit, stop, suggest They stopped talking when the teacher came in.

    = Prestali su priati kad je nastavnik uao.

    NAPOMENA: Neki glagoli kao objekat mogu imati bilo infinitiv bilo gerund, da im se znaenje ne promijeni. Takvi su: begin, start, continue, hate, like, love, prefer, can't stand, can't bear He began to talk / talking. = Poeo je priati. Neki glagoli koriste se i sa infinitivom i sa gerundom, ali se znaenje zavisno od toga mijenja. Takvi su:

    remember, forget, regret, try I remember seeing him yesterday. = Sjedam se da sam ga juer vidio.

    Remember to lock the door. = Sjeti se da zakljua vrata. I'll never forget seeing the Alps for the first time.

    = Nikad nedu zaboraviti prvi put kad sam vidio Alpe. Sam often forgets to mail letters. = Sam esto zaboravlja da poalje pisma. I regret telling him about the incident. = Kajem se to sam mu rekao za taj incident. I regret to tell you that you failed the test. = ao mi je to vam moram redi da ste propali na testu.

    The room was hot. I tried opening the window, but it didn't help. = U sobi je bilo vrude. Pokuao sam s otvaranjem prozora, ali nije pomoglo.

    I'm trying to learn Chinese. = Pokuavam nauiti kineski. Uvijek poslije prijedloga:

    He was accused of stealing the file. = Bio je optuen da je ukrao dosije.

    Thank you for sending me the information. = Hvala to ste mi poslali informacije.

    Poslije glagola go kad se izraava neka aktivnost: go shopping, go fishing, go dancing, go skating

    Poslije izvjesnih idioma: have fun / good time; have trouble / difficulty / a hard time

    We had fun playing soccer with them. = Bilo nam je zabavno igrati fudbal s njima.

    REENICA

    Red rijei Red rijei u engleskom jeziku je strogo odreen:

    Subjekat Glagol ( Objekat)

  • Promjenom reda rijei mijenja se znaenje reenice: The company produced computers.

    = Kompanija je proizvodila kompjutere. Computers produced the company. = Kompjuteri su proizvodili kompaniju.

    Ako reenica ima direktni i indirektni objekat, indirektni prethodi direktnom ako je izraen zamjenicom, a nalazi se iza direktnog ako se sastoji od prijedlone sintagme.

    Give me the book. Give the book to the teacher.

    Osim kad se koriste predikativno, pridjevi prethode imenici. The brown jackets are on sale.

    These jackets are brown. Odrine reenice

    Odrine reenice u svim glagolskim vremenima tvore se tako da se poslije prvog pomodnog glagola doda odrina rjeca 'not'. Ova rjeca se u govoru esto vezuje sa

    pomodnim glagolom i skraduje u n't. He is not coming. / He isn't coming.

    I have not seen Paris. / I haven't seen Paris. Jedina glagolska vremena koja nemaju pomodni glagol u potrvdnim reenicama su

    Obino sadanje i Obino prolo vrijeme. Za tvorbu odrinih reenica u ovim vremenima koristi se pomodni glagol DO.

    Primjer Obino sadanje vrijeme:

    Jednina Mnoina Prvo lice I do not (don't) read we do not (don't) read

    Drugo lice you do not (don't) read you do not (don't) read

    Trede lice he / she / it does not (doesn't) read

    they do not (don't) read

    Ako u reenici upotrijebimo does, NE trebamo upotrijebiti sufiks s u tredem licu jednine. Primjer Obino prolo vrijeme:

    Jednina Mnoina Prvo lice I did not (didn't) write we did not (didn't) write

  • Drugo lice you did not (didn't) write you did not (didn't) write

    Trede lice he / she / it did not (didn't) write

    they did not (didn't) write

    Ako u reenici upotrijebimo did, glavni glagol vie nije u prolom vremenu, nego u infinitivu.

    Upitne reenice

    Upitne reenice tvore se tako da se prvi pomodni glagol stavi pred subjekat. Tamo gdje je potrebno, na poetak reenice treba staviti upitnu rije.

    Will you meet with the client tomorrow? = Hode li se sutra sastati sa klijentom? Where will you meet?

    = Gdje dete se sastati? Za tvorbu upitnih oblika u Obinom sadanjem i obinom prolom vremenu koristi se

    pomodni glagol DO: Do you often work late?

    = Da li esto radi dokasno? Where does he keep his records?

    = Gdje dri svoju evidenciju? Did he go by train?

    = Da li je otiao vozom? Primjer:

    Jednina Mnoina

    Prvo lice Do I read? Do we read? Drugo lice Do you read? Do you read?

    Trede lice Does he / she / it read? Do they read?

    Jedini sluaj kad upitna rije NIJE ispred pomodnog glagola su pitanja o subjektu reenice: Who did you see? = Koga si vidio? (pitanje o objektu) ODGOVOR: I saw the President.

    ALI Who saw the President? = Ko je vidio Predsjednika? (pitanje o subjektu) ODGOVOR: I saw him.

    Zavisno-sloene reenice Imenske zavisno-sloene reenice

  • To su reenice gdje zavisna reenica vri funkciju koju inae ima imenica, tj. funkciju

    subjekta, objekta, ili objekta prijedlone sintagme: What he said was interesting. = Ono to je rekao bilo je zanimljivo.

    I heard what he said. = ula sam ta je rekao. I don't agree with what he said. = Ne slaem se s onim to je rekao.

    Veznici kojima poinju imenske reenice:

    upitne rijei (who,whose, what, when, where, why, how, whether / if)

    that NAPOMENA: u imenskim reenicama red rijei ostaje isti kao u potvrdnim, tj. pomodni glagol se ne stavlja ispred subjekta kao u pitanjima.

    Tell me when I should come. = Reci mi kad trebam dodi. I think that he's a good manager. = Mislim da je on dobar menader.

    Upravni govor (Reported speech) est sluaj upotrebe imenskih reenica je upravni govor, tj. prepriavanje onog to je

    neko rekao, bez znakova navoda. Kada koristimo upravni govor vae sljededa pravila:

    potvrdne reenice uvode se veznikom that pitanja se uvode upitnom rjeju kojom poinje i pitanje, a ona gdje nema upitne rijei,

    veznikom whether ili if

    red rijei u zavisnoj reenici isti je kao u potvrdnim reenicama, a ne kao u pitanjima line zamjenice I, we postaju he / she, they

    ako je glagol u glavnoj reenici u prolom vremenu, glagolsko vrijeme zavisne reenice se mijenja: sadanje prolo

    prolo pluskvamperfekt

    budude kondicional ako je glagol u glavnoj reenici u prolom vremenu, mijenjaju se prilozi i priloke

    odredbe: yesterday a day ago last year/week/month a year/week/month before

    two/three/five days/months/years ago Two/three/five days/months/years before

    today that day

    tomorrow the next day next Monday/year the following Monday/year

    here there Odnosne zavisno-sloene reenice (Relative clauses) Ovdje zavisna reenica vri funkciju pridjeva, tj. govori neto vie o nekoj imenici u

    glavnoj reenici. The woman who is sitting there is my boss. Veznici kojima poinju odnosne reenice su zapravo upitno-odnosne zamjenice who, whom, which, that i whose. Postoje dvije vrste odnosnih zavisno-sloenih reenica:

  • odredbene (defining), tj. one koje blie odreuju imenicu i time je izdvajaju od ostalih stvari/osoba na koje se moe odnositi: My brother who lives in New York is a doctor. = Moj brat koji ivi u Njujorku je doktor.

    (Imam vie brade, ali onaj koji ivi u Njujorku je doktor.)

    U ovakvim reenicama uvodna zamjenica se moe izostaviti ako se odnosi na objekat: I liked the people that I met last night. ILI I liked the people I met last night. ALI I liked the people who live next to me. I liked the people live next to me.

    umetnute (non-defining), tj. one koje samo kau neto vie o imenici koja je ved odreena. Ovakve reenice UVIJEK se odvajaju zarezom. My brother, who lives in New York, is a doctor.

    = Moj brat, koji ivi u Njujorku, je doktor. (imam samo jednog brata, a on ivi u Njujorku)

    Priloke zavisno-sloene reenice (Adverb clauses)

    Ovdje zavisna reenica ima funkciju priloga, za vrijeme, nain, uzrok posljedicu itd. Veznici kojima poinju priloke zavisne reenice:

    Vrijeme Uzrok/posljedica Kontrast Uslov

    after before

    when while

    as as soon as

    since until/till

    because since

    even though although/though

    while whereas

    if unless

    only if whether or not

    even if in case

    in the event that

    Uslovne/pogodbene zavisno-sloene reenice (Conditional clauses)

    Tip Zavisna reenica (If-

    clause)

    Glavna reenica

    (Main clause)

    Primjer

    I tip:

    Tano u sadanjosti ili bududnosti

    Obino sadanje

    vrijeme

    Obino sadanje ili

    budude vrijeme

    If I have enough

    time, I answer e-mails. If I have enough time, I'll answer e-mails later in the day.

    II tip:

    Netano u sadanjosti ili

    bududnosti

    Obino prolo

    vrijeme

    Kondicional If I had enough

    time, I would answer e-mails.

  • III tip: Netano u prolosti

    Pluskvamperfekt Proli kondicional If I had had enough time, I would have answered e-mails yesterday.