SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTORTEHNIKE I RAUNARSTVA

ORGANIZACIJA RADA

Ergonomija raunalne i programske opreme

Senka Drobac

Zagreb, prosinac 2006.

2

Sadraj

1. UVOD U ORGANIZACIJU RADA........................................................................................................ 3 2. POBOLJANJE ORGANIZACIJE RADA ........................................................................................... 5

2.1 ZATO POBOLJATI ORGANIZACIJU RADA? ........................................................................................... 5 2.2 METODE POBOLJANJA ORGANIZACIJE RADA: ...................................................................................... 6

3. PRIMJERI ORGANIZACIJE RADA.................................................................................................... 7 3.1 OPENITI RADNI UVJETI ........................................................................................................................ 7

3.1.1 Temperatura................................................................................................................................. 7 3.1.2 Vlanost zraka.............................................................................................................................. 7 3.1.3 Ventilacija i provjetravanje ......................................................................................................... 8 3.1.4. Briga o radnicima ....................................................................................................................... 9

3.2 RAD U UREDU ..................................................................................................................................... 10 3.2.1 Radno mjesto.............................................................................................................................. 10 3.2.2 Dugotrajno sjedenje................................................................................................................... 10 3.2.3 Radna stolica ............................................................................................................................. 11 3.2.4 Radni stol ................................................................................................................................... 11 3.2.5 Rad s monitorima....................................................................................................................... 11 3.2.6 Mi i tipkovnica.......................................................................................................................... 12

3.3 RAD U TVORNICI ................................................................................................................................. 14 3.3.1 Ponavljanje jednog pokreta mnogo puta ................................................................................... 14 3.3.2 Neprestano izvoenje pokreta bez kratke pauze ili stanke izmeu njih (nedovoljan odmor) ..... 15 3.3.3 Neudoban poloaj, statiki poloaji tijela, stalan stres, vibracije.............................................. 15 3.3.4 Izvoenje poslova koji zahtijevaju velika ispruanja ................................................................. 15 3.3.5 Zadravanje istog poloaja tijela dugo vremena ....................................................................... 16 3.3.6 Rad s tekim predmetima ........................................................................................................... 16 3.3.7 Savijanje tijekom manualnih zahvata......................................................................................... 16 3.3.8 Predmet je nezgrapan, sklizav ili nema ruke............................................................................ 17 3.3.9 Okomiti doseg je ispod koljena ili iznad ramena ....................................................................... 17 3.3.10 Vodoravni doseg je dugaak .................................................................................................... 17 3.3.11 Predmeti ili ljudi se premjetaju na velike udaljenosti ............................................................ 18 3.3.12 Rukavice su premale, prevelike ili robusne.............................................................................. 18 3.3.13 Podne povrine su nejednake, klizave ili ukoene.................................................................... 18

4. ORGANIZACIJA RADA KAO UZROK IZGARANJA NA POSLU ............................................... 19 4.1 SIMPTOMI I ZNAKOVI IZGARANJA NA POSLU ....................................................................................... 19 4.2 KAKO SI POMOI? ............................................................................................................................... 20

5. LITERATURA ....................................................................................................................................... 22

3

1. Uvod u organizaciju rada

Da bi moglo govoriti o organizaciji rada, najprije valja ukratko objasniti sam pojam rada.

Rad je bitna karakteristika ovjeka. Bez obzira na to u kojim se uvjetima rad izvodi, on je antropoloko odreenje ovjeka. Rad pripada ovjekovoj biti. U tom smislu, rad je unutarnja jezgra ovjeka, jezgra po kojoj ovjek postoji.

No, iako je jedna od osnovnih, to nije jedina antropoloka oznaka ovjeka. Rad je dan ovjeku kao nain egzistencije. ovjek ne moe ivjeti a da ne radi, i da u tom radu ne ostvaruje ivotna dobra, ali i samoga sebe. ovjek je ono to radi, ali i kako radi.

Sam rad odvija se u razliitim uvjetima i na razliit nain. Ti uvjeti i sam nain rada mogu biti manje ili vie primjereni ovjekovim psihofizikim mogunostima, ali i ne moraju biti. Ta primjerenost neprimjerenost ovisi o fizikim i drutvenim uvjetima izvoenja rada te o nainu izvoenja rada. I tu sada nastupa organizacija rada.

Kada se govori o organizaciji rada, misli se na ureenje radnih postupaka i radne okoline u kojem dolazi do najmanjeg troenja radnikove bioenergije. Radi se o smanjenju raznoraznih psihikih i fizikih optereenja uz pomo fiziologije, psihologije, sociologije, pedagogije, tehnologije te, dakako, primjeni ergonomskih mjera

Organizacija rada povezuje se uz neke znanosti koje se neposredno ne bave proizvodnim procesom, nego nainima djelovanja proizvodnog procesa na onoga koji u njemu sudjeluje. To je nov interdiscliplinarni pristup organizacije rada u proizvodnom procesu kako bi se poboljala kvaliteta i kvantiteta radnog uinka, ali istovremeno i poboljala kvaliteta ivota i rada sudionika proizvodnog procesa.

Takav pristup organizaciji rada omoguava objektivno potrebno troenje radne snage. Svako troenje radne snage preko objektivne mjere je nepotrebno troenje radnikove energije. Na dulji rok to izaziva mnoge tetne posljedice izraene kroz:

smanjenje radnog uinka opadanje motivacije poveanje fluktuacije poveanje apsentizma poveanje stope bolovanja poveanje stope invaliditeta,

to se, u smislu poveanja produktivnosti i zadovoljstva radnika, nastoji izbjei.

4

Prekomjerna i neujednaena optereenost, forsiranje, favoriziranje nekih pojedinaca, nedovoljne informacije, pomanjkanje dnevnih i tjednih odmora, nejasno definirana podjela poslova, nedostatak supervizije, nesrazmjer odgovornosti i ovlatenja, rasipanje energije i vremena, strogost i pretjerana kritinost nadreenih, nedostatak pozitivne stimulacije, predugo radno vrijeme, prekratki rokovi izvrenja Ovo su samo neki od problema koji se mogu rijeiti pravilnom organizacijom rada.

5

2. Poboljanje organizacije rada

U ovom poglavlju govori se o razlozima i metodama poboljanja organizacije rada.

2.1 Zato poboljati organizaciju rada?

Poboljanje organizacije rada je najuinkovitiji nain poveanja produktivnosti.

Ukoliko se ne potuju ergonomski principi organizacije rada, ovjek je izloen nizu rizinih fizikih imbenika kao to su djelovanje sile, ponavljani pokreti, neudoban poloaj tijela, loe dranje tijela, vibracija, kontaktni stres i hladnoa. Kao krajnji rezultat, dolazi do razvoja niza bolesti miinog i kotanog sustava.

Od gore nabrojanih rizinih imbenika su sila, ponavljane radnje i neudoban poloaj tijela najznaajniji za razvoj zdravstvenih poremeaja. Izloenost ak i jednom ergonomskom rizinom imbeniku moe dovesti do poremeaja zdravlja. Npr. djelatnost u kojoj je radnik izloen djelovanju velikih sila sama za sebe moe uzrokovati poremeaj u tijelu. Meutim, uglavnom kombinacija rizinih imbenika dovodi do poremeaja.

Osim fizikih imbenika, treba obratiti panju i na djelovanje radne okoline na psihiko stanje radnika. Tako e, na primjer, radnici radije i bolje raditi pod vodstvom efa kojeg cijene i potuju, dok e s druge strane, stalni monotoni i zatupljujui rad uzrokovati pad produktivnosti radnika.

Bolja organizacija moe dovesti do trajnih poboljavanja. Poboljanja u organizaciji najee ne zahtijevaju dodatne trokove, a novi zaposlenici su potaknuti razvijanju svojih sposobnosti.

6

2.2 Metode poboljanja organizacije rada:

Za poboljanje organizacija rada, potrebno je: ergonomski oblikovati radno mjesto ukloniti suvine zadatke i operacije pobijediti monotoniju da bi zaposlenici ostali budni, ivahni i produktivni konstruirati odgovorne i fleksibilne poslove smanjiti broj upravljakih nivoa urediti efikasnije delegiranje i nadzor poslova pobrinuti se da organizacija proizvodnje odgovara poslovnim ciljevima

Kako bi se poboljalo raspoloenje radnika potrebno je stvoriti ugodno radno okruenje. esto se premalo panje posveuje toaletima, priboru s prvom pomoi, kuhinjama, ormariima i ostalim sitnicama. Kome su one uope bitne? Radnicima definitivno jesu. Radnici piju vodu, imaju rukove i uine. Oni su ti koji peru ruke, idu na zahod, odmaraju se i oporavljaju od rada. Osnovna oprema u poduzeu pokazuje koliko poduzee cijeni svoje radnike, a nezadovoljstvo radnika moe tvrtku mnogo kotati.

U sljedeem poglavlju, kroz niz primjera prikazane su konkretne metode poboljanja organizacije rada.

7

3. Primjeri organizacije rada

U ovom poglavlju prikazani su primjeri poboljanja organizacije rada i radnog okruenja iz kojih se vidi da male promjene mogu djelovati pozitivno na zdravlje, moral i zadovoljstvo radnika ime se proporcionalno utjee na poveanje proizvodnje.

3.1 Openiti radni uvjeti

3.1.1 Temperatura

Temperatura okoline ima veliki utjecaj na produktivnost i raspoloenje radnika.

Previsoka temperatura moe dovesti do neugodnog znojenja ak i pri poslovima koji ne iziskuju posebno povienu fiziku aktivnost, kao to je, na primjer, rad za raunalom. Takoer, visoka temperatura prostorije u zimskim mjesecima kada je prostorija umjetno grijana, moe dovesti do prevelikog isuivanja zraka i smanjivanja postotka vlage u zraku koja bi trebala iznositi 40-60%. Suhi zrak moe dovesti do suhoe grla i oiju.

Kada je temperatura preniska, dolazi do smanjene sposobnosti koncentracije jer se smanjuje tjelesna temperatura i sve se tjelesne funkcije usporavaju. Ovo je pogotovo izraeno kod poslova kod kojih se radnici vrlo malo kreu.

Istraivanjima se dolo do vrijednosti temperature od 18 do 24 stupnja u zimskim periodima, dok je ljeti, u naim krajevima, taj raspon 20 do 26 stupnjeva.

3.1.2 Vlanost zraka

Vlanost zraka u zatvorenim prostorijama varira izmeu 5 grama po metru kubinom do 26 grama po m3. Vlaga u zatvorenim prostorima je esto ispod minimalne granice. Suhi zrak izaziva isuenje koe, to posebno pogaa malu djecu, ali i odrasle. Osobe koje boluju od kroninih bolesti poput alergija ili astme takoer imaju probleme. Zrak se u zatvorenim prostorijama ovlauje ovlaivaima zraka.

8

3.1.3 Ventilacija i provjetravanje

Milijuni ljudi rade u zgradama s instaliranim grijanjem, ventilacijom i klimatizacijskim ureajima. Ovi sistemi su dizajnirani za pruanje optimalne temperature i vlanosti zraka. Ventilacija je kombinacija procesa koji rezultiraju opskrbom kao i izmjenom zraka unutar zgrade. Vanjski zrak se mijea s odreenom koliinom unutranjeg i kao mjeavina distribuira kroz zgradu.

Nepravilna ventilacija dovodi do poveanja koncentracije ugljinog dioksida u odreenim prostorima. Rezultat su glavobolje i pospanost zaposlenika.

Uz ventilaciju u zgradama su povezane i neke bolesti, koje su rezultat loeg odravanja sustava ventilacije, kanala i difuzora. Tu spada Legionarska bolest iji je uzronik bakterija Legionela, koja se razmnoava u klimatizacijskom sustavu. Postoji i sindrom "bolesne zgrade", iji su sindromi bez fiziki poznatog uzroka. Rezultat je suho grlo, nadraene oi i iritiran nos. Ove bolesti dovode do poveanja bolovanja kod zaposlenika i smanjuju radnu efikasnost.

U zgradama sa pojaanom ventilacijom moe doi do problema uzrokovanih nepovoljnom distribucijom zraka ili

nedovoljnim kapacitetom odvoda zraka. U uredskim prostorijama sa kopirnim aparatima mora se posebno obratiti pozornost na dovoljno ventilacijskih otvora, kako bi se promjene zraka odvijale to bre.

Smjetaj izlaznih otvora za odvod kontaminiranog zraka mora biti to dalje od zgrade, kako ne bi dolo do nepoeljnog usisavanja ispunog zraka. Usisni otvori se moraju smjestiti dalje od vanjskih zagaivaa poput prometnica, deponija smea, parkiralita, itd. Kako je u zimskim uvjetima preskupo grijati svjei vanjski zrak, obino se mijea s ispuhom to moe imati i neeljene posljedice.

Radno vrijeme klimatizacijskih i ventilacijskih ureaja mora biti due od radnog vremena zaposlenika. To znai da se svako jutro sustav pali nekoliko sati ranije kako bi oistio zrak od unutranjih zagaivaa. U tu svrhu se instaliraju filteri zraka. Filtri mogu biti elektronski i ionski. Elektronski filteri koriste elektrine naboje kako bi iz zraka uklonili neeljene estice, ali mogu i proizvesti ozon.

Svi navedeni parametri su od presudnog znaaja za radnu sposobnost i moraju se ozbiljno uzeti u obzir prilikom projektiranja objekata. Pravilno dizajniran,

9

instaliran i odravan sustav je neophodan kako bi osigurao zdrav zrak u unutranjosti.

3.1.4. Briga o radnicima

Svaka tvrtka bi trebala pokazati da se brine za svoje radnike te da ih potuje. Ukoliko se radnici osjeaju dobro u svom radnom okruenju radije e dolaziti na posao i radit e s vie entuzijazma i ljubavi prema poslu. Zadovoljni radnici e uvijek biti i dobri radnici.

Tako se, na primjer, osiguravanjem istog i urednog prostora namijenjenog ruanju i odmoru podie se moral te postie vea produktivnost osvjeenih radnika. Ukoliko, uz ugodan prostor, tvrtka moe radnicima osigurati i besplatnu uinu, radnici e se osjeati vrijednima to e rezultirati posebnim osjeajem potovanja prema poslodavcu. Na slici lijevo prikazana je kantina koja radnicima slui za objedovanje.

Uz to, svako poduzee bi trebalo osigurati ist i uredan sanitarni vor. Slabo odravanje toaleta moe postati izvor prigovora i problema. Na slici desno prikazan je primjer urednog i dobro odravanog toaleta.

Osim ova dva primjera, briga o radnicima vidi se i kroz druge socijalne aspekte. Tako tvrtka moe motivirati radnike posebnim bonusima za dobar rad, isplaivanjem prigodnih dodataka za praznike poput Uskrsa, Boia te regresa za godinje odmore.

10

3.2 Rad u uredu

Radna mjesta milijuna ljudi smjetena su u urede. Dugotrajno sjedenje i rad s raunalima mogu prouzroiti velike zdravstvene probleme kao to su oteenja kraljeaka popraena jakom boli u leima i vratu, napetost u miiima zbog neodgovarajueg poloaja tijela, umor, migrene, napetost, bolovi u zglobovima, oteenja vidnog sustava i sl. Da bi se negativni simptomi uredskog rada sveli na najmanju moguu mjeru, potrebno je osigurati ergonomsku radnu okolinu.

3.2.1 Radno mjesto

Radno mjesto treba biti tako prostrano da zaposlenik ima dovoljno prostora za obavljanje svih potrebnih radnji na svom mjestu. Skueni prostor moe uzrokovati fizika oteenja zbog udarca u bliske predmete, ali i nervozu zbog potrebe za stalnom kontrolom kretanja.

Rasvjeta okolnog prostora mora biti difuzna kako bi se to vie smanjila pojava odbljeska od zaslona monitora, tipkovnice, radnog stola, dokumenata. Uz monitore s "negativnim kontrastom" treba svakako postaviti i dodatnu rasvjetu za dokumente.

Buka je faktor koji esto ometa rad. Najei izvor su pisai, tipkovnice, zvuni signali ugraeni u programske sustave, ventilatori, ureaji za klimatizaciju i sl. Buku u radnom prostoru treba tehnikim mjerama svesti na najmanju moguu mjeru jer osim to moe otetiti sluh, izaziva zamor, napetost, razdraljivost i uzrok je mnogim pogrekama u radu.

3.2.2 Dugotrajno sjedenje

Nemogunost ustajanja i kretanja pri sjedeim poslovima predstavlja statiko optereenje, osobito na donji dio lea, a isto tako i na gornji dio lea, vrat i noge. Problem je jo vei ako je prisutan i neudoban poloaj tijela. Sjedenje je jo vei problem ako stolice, stolci ili klupe nemaju odgovarajuu potporu za lea ili uope nemaju naslon. Tada se miii lea napreu, remeti se dranje kraljenice, pojaava djelovanje sile na diskove i smanjuje opskrba krvlju u kraljenikoj modini. Miii se umaraju. Kad miii lea postaju bolni ljudi savijaju lea i pogrbe se. U ovom se poloaju poveava djelovanje sile na meukraljenike diskove koji mogu uzrokovati pritisak na ivce i razne sindrome. ak i ako postoji naslon i odgovarajua potpora za lea, statiko optereenje je prisutno jer nema odgovarajueg odmora. Mnogi radnici odgovaraju na ovo savijanjem prema naprijed, umjesto prema natrag. Na ovaj se nain kraljenica neprirodno izvija i diskovi se napreu.

11

Da bi se ouvalo zdravlje kraljenice, potrebno je svaka dva sata malo se razgibati. Pogodne su vjebe za vrat, ramena i kraljenicu.

CD sa primjerima za vjebanje u sjedeem poloaju mogue je na naruiti na http://www.fizioterapeut.net/cd_info.asp .

3.2.3 Radna stolica

Kako bi korisnik mogao osigurati ispravan poloaj tijela prilikom sjedenja, potrebno je imati stabilnu stolicu s mogunou podeavanja visine sjedala, kao i nagiba i visine naslona. Prednji rub sjedne plohe mora biti zaobljen i lagano zakrivljen prema dolje, kako ne bi usporavao cirkulaciju u natkoljenicama. Tako oblikovana sjedalna ploha relaksira i zglobove zdjelice, koji su optereeni pri dugotrajnom prisilnom poloaju pri sjedenju.

Na slici je prikazan primjer ergonomske stolice pogodne za sjedee poslove.

3.2.4 Radni stol

Radna povrina stola treba biti takve kvalitete da osigura optimalne uvjete za rad. Izbor boje i odgovarajua kakvoa radne plohe treba sprijeiti pojavu direktnog i indirektnog odraza okolnog svjetla. Raspoloivi prostor na radnoj plohi mora biti dovoljno velik da se na njega mogu smjestiti svi potrebni alati za obavljanje djelatnosti. U nedostatku odgovarajueg prostora koriste se razna pomagala kao to su rotacijski podmetai za monitore, drai dokumenata, drai tipkovnice i mia, ladice za pohranjivanje tipkovnice kada se ona ne koristi i sl.

Slika pokazuje ergonomski oblikovan radni stol. Stol je dovoljno prostran da se na njemu moe raditi na raunalu, ali i bez raunala.

3.2.5 Rad s monitorima

Oi su svakako najoptereeniji osjetilni organ koji se radom uz monitorie izlae intenzivnim naporima. Najee posljedice su osjeaj peenja i pijeska u oima, suze i glavobolja.

12

Korisnik mora lako upravljati osvijetljenou zaslona kao i kontrasta izmeu znakova i pozadine, kako bi postigao sliku itljivu bez napora pod razliitim uvjetima rasvjete radnog prostora. Prevelika razlika u osvijetljenosti pozadine monitora i zaslona uzrokuje potrebu stalne prilagodbe oka, to izaziva pojavu umora.

Izborom prikladnog oblika i veliine prikaza znakova, odgovarajuih razmaka izmeu znakova i linija teksta moe postii visoka itkost bez napora i to s udaljenosti koja smanjuje na minimum tetno zraenje monitora.

Gornji rub ekrana treba biti u razini oiju tako da ga se gleda pod kutem od 10 do 20 prema dolje. Treba biti postavljen ravno ispred osobe na udaljenosti od 60 70 cm od oiju.

Najvanije je esto skretati pogled sa ekrana. Kako bi se oi odmorile, preporuuje se gledanje u daljinu kroz prozor ili u neki udaljeni predmet u prostoriji.

Na slici je prikazan lcd monitor. Dananje lcd monitori su vrlo visoke kvalitete. Imaju iroki kut gledanja, visoku frekvenciju odziva i ne zamaraju oi koliko CRT monitori. Jedino na to treba paziti da zadovolje ergonomske kriterije su podesivost visine i kuta nagiba monitora.

3.2.6 Mi i tipkovnica

Za unos informacija u raunalo najee se koriste mi i tipkovnica, to znai da su na radnom mjestu ruke vrlo intenzivno koritene. Kod upotrebe neergonomski oblikovanih tipkovnica dolazi do pojave boli u ruci, aci i ramenima.

Visina tipkovnice, osobito na prednjem rubu moe zahtijevati dugotrajan neprirodan poloaj ake zbog ega se oteava cirkulacija krvi u ruci. Stoga bi se nagib tipkovnice trebao podeavati kako bi ruka zauzela najpovoljniji poloaj. Velike probleme mogu stvoriti tipkovnica i mi privrena za ureaj ili radni stol, jer se u tom sluaju korisnik mora prilagoavati ureaju. Da bi se izbjegla pojava bola u aci i poboljala cirkulacija krvi u ruci, mogu se postaviti razne vrste podmetaa za ruku ili aku.

Materijali koji se koriste za izradu tipkovnice i mia moraju biti takvi da spreavaju pojavu bljetanja ili odraza okolnog svjetla, jer se na taj nain smanjuje vidni napor. Raspored i poloaj tipki tipkovnice mora biti takav da se

13

sve tipke mogu bez napora dohvatiti, a da pri tome nije potrebno podizati cijelu ruku. Natpisi na njima moraju biti vidljivi s radne udaljenosti.

14

3.3 Rad u tvornici

3.3.1 Ponavljanje jednog pokreta mnogo puta

Mnogi poslovi zahtijevaju ponavljanje istog posla, npr. pri sklapanju predmeta, obradi podataka, slaganju pisama i paketa. To moe biti isti pokret ili razliiti pokreti koji su vrlo slini i ukljuuju iste tetive, zglobove i miie. Zglobovi se na ovaj nain najee oteuju, osobito zglobovi zapea, prstiju, ramena te laktovi.

Kako bi se izbjegle povrede radnika, jedno od moguih rjeenja je da poslodavac potie radnike na odmore i razgibavanje. Na prvi pogled moe se initi da je poslodavcu neisplativo podravati odlazak radnika ne este pauze, no s obzirom da e se tako smanjiti koliina povreda na poslu i smanjiti koliina bolovanja, dugorono je svakako isplativo. S druge strane, ne treba zaboraviti niti na zadovoljstvo radnika koji e se osjeati bolje i raditi s vie entuzijazma.

Drugi problem kod ovakvih poslova je monotonost. Na doljnje dvije slike prikazano je kako je tvornica nala rjeenje za smanjenje monotonosti.

Uvoenjem grupne radne stanice ostvarena je bolja organizacija posla i radnicama je omoguena meusobna komunikacija.

15

3.3.2 Neprestano izvoenje pokreta bez kratke pauze ili stanke izmeu njih (nedovoljan odmor)

Poslovi kojima nije predviena pauza i odmor izmeu pokreta ili zadataka ne ostavljaju dovoljno vremena miiima za oporavak. Stoga se uinak sila nakuplja i mii postaje umoran i napregnut. Poslovi koji zahtijevaju stalnu miinu aktivnost takoer ne pruaju odgovarajui odmor, npr. kod dugotrajnog dranja alata u jednom poloaju. to se due posao izvodi, mii je sve izloeniji povredi.

Rjeenje ovog problema je isto kao i u gornjem primjeru. Kako bi se izbjegle ozljede, potrebno je organizirati vie kraih pauza uz istezanje i razgibavanje miia.

3.3.3 Neudoban poloaj, statiki poloaji tijela, stalan stres, vibracije

Prisutnost svih ovih rizinih imbenika, osobito ako su u kombinaciji s ponavljanim kretnjama ili silama zahtijeva ulaganje vee sile nego normalno za obavljanje zadatka. Ako se ne koristi dovoljno vremena za oporavak, bre nastupa zamor i oteenja ligamenata, zglobova i miia. Pri poslovima koji ukljuuju ove rizine imbenike, da bi se izbjegle ozljede obavezan je odmor radnika. Osim odmora, kako bi se sprijeile povrede, preporuuje se i rotacija radnih mjesta.

3.3.4 Izvoenje poslova koji zahtijevaju velika ispruanja

Ovi poslovi ukljuuju rad iznad glave, stavljanje predmeta na visoke police, rad na pokretnoj traci - stavljanje ili uzimanje predmeta, savijanje da se uzme neto na dnu kutije itd. Ovakvi poloaji zahtijevaju iznimno neprikladne poloaje tijela. Kad je potrebno dosegnuti neto vrlo rijetko ili jednom, sile nisu velike i zadatak nije problem jer se tijelo najvjerojatnije moe odmoriti. Ali ako se to radi esto i traje due od nekoliko sekundi, poveava se rizik oteenja. Duga dosezanja najvei utjecaj imaju na ramena i donji dio lea.

I u ovom sluaju je ozljede mogue izbjei redovitim razgibavanjima, ali i rotacijom radnog mjesta.

16

3.3.5 Zadravanje istog poloaja tijela dugo vremena

U ovom sluaju se ljudi obino ale na ukoenost i zgrenost miia. Statiki poloaji poveavaju zahtjeve za silom jer se mora stalno stezati miie kako bi se odrao isti poloaj. Negativan uinak ovoga moe se vidjeti na svim dijelovima tijela i biti razliit ovisno o lokaciji. Npr. uinak na koljena i lea nakon dva sata uanja ili kleanja je vei nego uinak na vrat i ramena nakon dva sat gledanja u monitor.

Vrlo jednostavno, ali uinkovito rjeenje je istezanje miia. Istezanje je potrebno ponavljati svakih sat do dva sata vremena.

3.3.6 Rad s tekim predmetima

Radnici podiu, sputaju i pokreu predmete svaki dan. to je predmet tei potrebno je uloiti vie sile u pokret. Kad se miii steu blizu granice izdrljivosti, brzo se umataju i skloniji su oteenju. Uporaba velike sile ovdje je glavni rizini imbenik, iako je bitna i nagla promjena sile. Radnici su obino pripremljeni na promjene sile, ali kad se naglo dogodi neoekivana promjena sile, to ne mora biti praeno odgovarajuom pripremljenou miia i moe nastati ozljeda. Iako se uglavnom smatra kako je podizanje problematinije nego sputanje, potreban je veliki oprez pri obje radnje. Poloaj tijela pri tom je vrlo vaan: ako se

predmet moe privui tijelu, potrebna je manja sila. Nezgrapni predmeti zahtijevaju vei napor. Uestalost podizanja i sputanja predmeta takoer je bitna.

Kako bi se sprijeile ozljede kod rada s tekim predmetima potrebno je osigurati da radnici podiu samo one teke predmete koji su prikladni njihovoj osobnoj veliini i snazi. Ososbito se trebaju paziti mlai radnici s malo iskustva kod kojih su ozljede najee.

3.3.7 Savijanje tijekom manualnih zahvata

Savijanje i pregibi zahtijevaju poveane napore i neprikladne poloaje tijela te je poveana mogunost ozljede kraljenice i njenih diskova. Kad je predmet koji treba podii ispod razine radnikova koljena, obiaj je nagnuti se prema naprijed, istegnuti miie lea, a tako se postie manje

17

uinkovit poloaj tijela. Zato je, kao to je prikazano na slici, bolje unuti, s ramenima i leima ravno postavljenima, te iz takvog poloaja dizati predmete.

3.3.8 Predmet je nezgrapan, sklizav ili nema ruke

Nemogunost prikladnog hvatanja predmeta zahtijeva jau silu hvatanja, veu silu miia ruku i lea te neprikladan poloaj tijela kojim se osigurava noenje. Ovako se najee ozljeuju lea, ake, runi zglobovi i prsti.

Rjeenje je upotreba viljukara i slinih strojeva. No, naalost, kod nekih poslova, kao to je selidba namjetaja, nemogue je oekivati ergonomske uvjete rada. U takvim sluajevima, kao prevenciju ozljeda mogue je poduzeti mjere kao to su zagrijavanje prije podizanja te pravila rasporedba terta prema fizikim predispozicijama radnika.

3.3.9 Okomiti doseg je ispod koljena ili iznad ramena

Radnici koji podiu, sputaju, guraju, vuku ili nose predmete ulau vie napora ako je okomiti poloaj ruku na poetku pokreta iznad ili ispod 30 . Miii lea i ramena se vrlo napreu ako su ruke blizu poda ili iznad ramena te su izloeniji ozljedama. U idealnom sluaju ruke trebaju biti u visini struka pri poetku pokreta. Niski poetni poloaj zahtijeva savijanje ili uanje te sve mogue posljedice neugodnog poloaja. Kad je predmet ispod koljena, potrebno je savijanje prema naprijed. Kad se predmet podie iznad razine grudi, njegova teina se prebacuje s jakih miia lea na slabije miie ramena i poveava mogunost ozljede.

I u ovom sluaju bi bilo idealno kad bi se za podizanje i prenoenje predmeta koristili strojevi.

3.3.10 Vodoravni doseg je dugaak

Udaljenost ruku od tijela vrlo je vana pri radu. Sile potrebne za pomicanje tijela pojaavaju se ako su ruke udaljene od tijela. Rezultat je povean pritisak na kosti i tkiva. Osim predmeta, radnik treba odravati i ravnoteu vlastitog tijela te je potrebno uloiti veu miinu silu ako je predmet udaljeniji od tijela. Neprikladan poloaj je ovdje glavni rizini imbenik, a najvei je utjecaj na ramena, ruke i lea.

18

Kao i u prethodnim sluajevima, vidi se da je prenoenje nezgrapnih predmeta veliki uzronik povrede radnika. Ukoliko to uvjeti doputaju, tvrtke bi doista trebale investirati u kupnju strojeva koji bi obavljali te teke poslove umjesto ovjeka.

3.3.11 Predmeti ili ljudi se premjetaju na velike udaljenosti

Pri radu je ponekad potrebno premjetati osobe ili predmete na vee udaljenosti. Radnik ih moe gurati, vui ili nositi te gotovo uvijek treba uloiti velike napore. Vrsta pokreta, udaljenost i sila odgovorni su za nastanak oteenja zdravlja. Najee su negativne posljedice na lea, ramena i ruke.

Kako bi predmeti bili pogodni za premjetanje, trebali bi biti skladiteni na kolicima s kotaiima.

3.3.12 Rukavice su premale, prevelike ili robusne

Mnogi poslovi zahtijevaju noenje rukavica koje mogu oteati hvatanje ako su neprikladne. To zahtijeva suvine pokrete i suvinu silu. Stoga je nuno osigurati prikladnu veliinu i vrstu rukavica.

3.3.13 Podne povrine su nejednake, klizave ili ukoene

Neravne povrine zahtijevaju prilagoavanje radnika postavljanjem tijela u neprikladan poloaj. Kad je kraljenica u prirodno poloaju sile su pravilno rasporeene na kostima i tkivima. U neprikladnom poloaju se vea sila stavlja na diskove kraljenice i miii su u manje uinkovitom poloaju. Ako je pod klizav ili ukoen radnik ulae vie energije da bi se odupro prirodnoj sklonosti klizanju stopala. Neprikladan poloaj i velika sila glavni su rizini imbenici.

Na alost, pri radu na vanjskom terenu ponekad je nemogue izbjei neravne i kose podne povrine.

19

4. Organizacija rada kao uzrok izgaranja na poslu

Izgaranje na poslu (eng. burn out) je progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kojega doivljavaju ljudi u odreenim profesijama kao rezultat frustracija i stresa na poslu.

Izgaranje na poslu se razlikuje od umora po tome to, za razliku od umora, ukljuuje promjene stavova prema poslu i ponaanja prema klijentima.

4.1 Simptomi i znakovi izgaranja na poslu

Izgaranje na poslu se oituje kroz neke od navedenih simptoma. Vano je napomenuti da samo neki od simptoma mogu biti pokazatelj izgaranja na poslu, ali i nekih drugih bolesti i stanja. Za vie informacija potrebno je obratiti se lijeniku.

Tjelesni poremeaji kronini umor, iscrpljenost, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna teina ili mravljenje, nesanica, razliiti bolni sindromi, smanjen imunitet, poveana potreba za alkoholom, sedativima, cigaretama.

Emocionalni poremeaji depresija, emocionalna praznina, osjeaj gubitka ivotnog smisla, umor od suosjeanja, anksioznost, gubitak motivacije za odlazak na posao, gubitak entuzijazma, apatija ili hipomanija, poremeaj prilagodbe, izolacija, dosada, osjeaj tuge i bespomonosti, doivljaj bezvrijednosti, gubitak samopouzdanja i samopotovanja, gubitak seksualnog interesa, osjeaj gubitka snage.

Bihevioralni simptomi, tj. simptomi u ponaanju: iritacije, nekritino rizino ponaanje, gubitak koncentracije, zaboravnost,

eksplozivnost, grubost pretjerana osjetljivost na vanjske stimulanse, npr. buku, svjetlo, mirise negativni stav prema poslu, ljudima, meuljudski sukobi, bezosjeajnost stalna okupiranost poslom, plaom, beneficijima, uvjetima rada, otpor

promjenama obiteljski problemi, razvod braka, raspad prijateljstava, suicidalni izlaz

20

4.2 Kako si pomoi?

Kako bismo se uspjeno suoili s problemom (stresom na radnom mjestu) moramo ga prije svega biti svjesni. Dobra komunikacija, druenje s kolegama, sloboda odluivanja, dobra podjela posla i timski rad uz dobrog voditelja glavni su imbenici koji utjeu na smanjivanje stresa, a samim time i na izgaranje na poslu.

Radni stres je uglavnom kroninog karaktera pa iz dana u dan gotovo neprimjetno utjee na nas. Ako primijetimo neke od znakova stresa, trebamo razmotriti to nas to ini umornim, nezadovoljnim, tjeskobnim i ljutitim. Bitno je odluiti elimo li stres privremeno ukloniti i olakati si radno okruenje ili elimo utjecati dugorono i tako zatititi svoje psihofiziko zdravlje.

Djelotvorno suoavanje sa stresom podrazumijeva donoenje odluke o promijeni vlastitog ponaanja. Prije svega treba prepoznati pravi uzrok naih potekoa i tada krenuti dalje u suoavanje sa stresom. Moramo poznavati

osobine stresora i mogunost kontrole nad situacijom.

Poznata su tri klasina naina suoavanja sa stresom: Prvi ukljuuje promjenu, mijenjanje situacije, uklanjanje izvora stresa. To

moemo uiniti samo ako imamo sposobnost i mogunost uspostave kontrole nad situacijom, ako posjedujemo znanje odreenih vjetina i postupaka.

Drugi nain sueljavanja je povlaenje pred stresorom tj. izbjegavanje stresne situacije. Taj nain koristimo onda kada uvidimo kako nismo u mogunosti promijeniti izvor stresa. Uklonit emo se iz kritine situacije, privremeno odustati od svojih zamisli, prepustit emo dio posla drugima, odredit emo svoje granice i jasno rei ne.

Trea metoda je prihvaanje stresne situacije. U nju je ukljueno preventivno djelovanje na podizanju psihofizike otpornosti. To emo postii pravilnom ishranom, redovitom tjelovjebom, tehnikama oputanja i relaksacije, samoohrabrivanjem, pozitivnim razmiljanjem o sebi i drugima, postavljanjem dugoronih ciljeva i prioriteta u poslu i ivotu, traenjem podrke u okolini, odravanjem dobrih i bliskih odnosa sa osobama koje su nam vane, ouvanjem smisla za humor i konstruktivnom organizacijom slobodnog vremena.

Pruanje socijalne podrke najvaniji je imbenik za osobu koja je doivjela stres, a ako ona izostane doi e do nastanka sindroma izgaranja i posredne traumatizacije. Kako bi se na vrijeme otkrili pojedinani sluajevi sindroma, najvanije je upoznati osoblje s postojanjem problema i moguim simptomima i

21

znacima koji se mogu pojaviti. Pruanje suzatite, osjeaj kako netko brine za nas, razumijevanje problema i prijateljski razgovor mogu biti od velike pomoi i osobi koja posustaje. Kolika je odgovornost na voditelju tima govori nam injenica kako se veina osoba ali na lou organizaciju rada, a posredno i na organizatore. Dobar voditelj tima, organizator posla, mora voditi brigu o svakoj osobi pojedinano. U suprotnom, dolazi do stresnih situacija pa i do sindroma izgaranja na poslu i posredne traumatizacije. Teko je ukloniti izvore stresa.

Dokazano je u svakodnevnoj praksi kako se najbolji rezultati postiu prevencijom djelovanjem na podizanje psihofizike otpornosti.

Nitko nije imun od izgaranja na poslu!

Svaka osoba, u svakoj profesiji, na svakom nivou, kandidat je za izgaranje na poslu!

Najugroeniji su oni koji su svoj rad zapoeli s puno entuzijazma i oekivanja, sa silnom eljom za uspjehom, pobjedom ili za pomoi drugim ljudima, a najvie je stradavanja u tzv. pomagakim zanimanjima.

22

5. Literatura

[1] DRAGUTIN MIKI, Uvod u ergonomiju, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1997.

[2] Meunarodna radna organizacija [Internet] URL: http://www.ilo.org/public/english/protection/condtrav/

[3] Stranica o ergonomskim uredima [Internet] URL: http://www.office-ergo.com/

[4] Federacija europskih ergonomskih drutava [Internet] URL: http://www.fees-network.org/

[5] Meunarodni ergonomski savez [Internet] URL: http://www.iea.cc/